SKRIPTA IZ KOLEGIJA FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Etika:-gr. ethos(lat. mos,moris,mores-obiaj, pravilo, zakon) dio filozofije koji ima zadau ne samo da nas upozna s time to je moral, koje su njegove osnovne komponente,nego da i zauzme kritiko stajalite prema postojeoj moralnoj praksi. Predmet etike je dakle,moral i moralno djelovanje. Miljenje o tome je i odreenje same etike. Od Platona i Aristotela dobro kao predmet etike povezano je s lijepim i istinitim, a u irem smislu i efikasnim. Najjednostavnije, razlika izmeu etike i morala je u tome to moral shvaamo kao osobni i drutveni putokaz,a etiku kao filozofiju ili sustav koji propituje i objanjava moral.

Etika vrline: 1. dunost uitelja 2. volja da se neto uini 3. krajnju svrhu tog djela Etika prava i etika konvencija ukazuje na razliku izmeu legalnog i legitimnog(zakonitog i moralnog). To znai da neko djelo moe biti opravdano zakonom,ali ne i moralom. U toj razlici vidimo slobodu izbora, osobne odluke. Poslovna etika-primjena etikih principa u nekoj profesiji koja principe moe sadravati u formalnom obliku kao pravilnike,kodekse i zakone. Poslovna etika odreena je svojim ciljem i svrhom, a neki dodaju i pojam misije. Kad pruamo uslugu,u zamjenu za novac ili neko drugo dobro,odnosno kad smo svjesni odgovornosti poziva kojeg smo odabrali. Subjekt poslovne etike nositelj je moralne dunosti ili odgovornosti u poslovanju. Poloaj koji zauzimamo u poslovnom sustavu ujedno odreuje i odnose s drugim subjektima. Iz tog poloaja i odnosa proizlazi etika(medicinskog ) sustava.

Vrline-lat.virtus, virtutis-vrlina, snaga, krijepost, zaslunost. grupiranih duhovnih ili emotivnih stanja i sklonosti, naina
Sintetike vrline Tolerancija/ snoljivost Vrline ljubavi Carits/milosre Arete/estitost Fides/vjera Spes/nada

istinitost

Sofija/mudrost

samodostatnost

pouzdanost

Agape/zanos

optimizam

Andrea/hrabrost neogranienost

portvovnost

Filia/ljubav

dobronamjernost

Dika/pravednost

ravnomjernost

racionalnost

Eros/privlanost

cjelovitost

Sofrosine/ umjerenost

dinaminost

energija/ marljivost

Tablica: Preko grke filozofije do kranstava pojam logos oznaava sklad ili harmoniju (jedinstvo) suprotnosti koje obiljeavaju etiko djelovanje. Etika ljubavi-nastoji ukazati na realnu mogunost ostvarenja najvieg zakona,a u kranstvu je to zapovijed ljubavi. Pristupi odravanja stanja vrlina u poslovnom svijetu-od suvremenih autora mogu se izdvojiti Rupert Ley i Antony Robins. Oni istiu pozitivna i negativna stanja(vrline). Psihologija upuuje na pozitivne vrline neophodne za svaki etiki sustav. -zahvalnost -samopouzdanje -entuzijazam -odlunost -vitalnost -vedrina -otvorenost

Otvaranje pozitivnim stavovima-provodi se putem etiri koraka: 1. samoprihvaanje 2. prihvaanje drugih 3. projekcija budueg stanja kakvo bi ono trebalo biti 4. oivljavanje i ostvarivanje tog stanja u sadanjosti Psihologija navodi ne-vrline koje ometaju etiki sustav: nelagoda(dosada,nestrpljenje,zbunjenost,sram,razoaranje,tuga,krivnja,lijenost). -strah(upozorenje na opasnost ili tzv.egzistencijalni strah) - ljutnja -zavist -mrnja -pohlepa -pohota Eliminacija ne-vrlina(filtriranje emocija) 1. 2. 3. 4. konstatacija nelagode identifikacija emocija legitimacija emocije eliminacija i inteligencija emocije

Konstalacije nelagode: U pravilu ovjek nije svjestan da se nalazi u blagom ili jakom stresu. Najee ga osvjetava tek snano efektivno stanje. Potrebno je to bre osvijestiti stanje vlastite nelagode. Identifikacija emocija: Izrijekom se trebamo pitati: to ja to sada osjeam? Iznimno je vano imenovati osjeaj (emociju), odgovoriti na prethodno pitanje. Tek kad naemo pravu rije, a tijelo nam kroz emociju potvrdno odgovori, znat emo da smo identificirali glasnika (npr. osjeam se odbaeno, izigrano osjeam prezir, gaenje, mrnju) Legitimacaija emocije: Strah da e nam netko koga volimo umrijeti ili da neemo realizirati posao, moe biti legitimni strah. Ostajanje u strahu, bez obzira na razloge, uvijek je nekorisno i neetino. U okviru ovog koraka identificiramo emocije i utvrujemo radi li se o umiljenoj opasnosti ili uzroku ili stvarnom. U oba sluaja treba iskljuiti negativnu emociju.

 Eliminacija i integracija emocije: to god osjeali trebamo se podsjetiti da to ne osjeamo prvi put. Negativne emocije se uvijek javljaju kao obrasci koje izazivaju posve razliite situacije (razliiti ljudi i dogaaji). Nauiti kako te obrasce eliminirati i integrirati je ivotni posao od kojeg emo, bez svake sumnje, imati najvie koristi. Otvaranje pozitivnim stavovima kao i eliminiranje ne-vrlina,odnosno filtriranje emocija ostvaruje se u komunikaciji s drugima. Iz tog razloga komunikacija treba imati temelj u etikim naelima i vrlinama. Vrline shvaamo ih kao odlike stanja svijesti koje je vezano uz ovjekov um i duhovnu predispoziciju, a proizlaze iz tzv. vrhunaravnog dobra. Vrline ukljuuju stav da sve to nam se dogaa gledamo oima ljubavi, tolerancije a sve ljude smatramo asnima i potenima u namjeri, ak i kada se te namjere izraavaju na neprimjeren nain. To je ideal kojem treba teiti i svi se s tim slau. Vrline su djelotvorne onoliko koliko se pojedinac uspije pribliiti idealu. Etika ljubavi (kranstvo) i etika naela (filozofija Immanuela Kanta) dva etika koncepta iz kojih promiljamo nae postupanje. Tolerancija lat. tolerare u socijalnom smislu to je podnoenje, trpljenje, snoljivost, odnosno stav da nekome ili neemu razliitom od nas doputamo ravnopravno postojanje (tolerancija prema ljudima, idejama, stvarima). - glagol snositi u sebi ukljuuje znaenje preuzimanja odgovornosti za one druge. Iz te osnove civilizirani svijet iznosi teoriju o ljudskim pravima. Bitan uvjet tolerancije je empatija. To je misaono (kognitivno) razumijevanje drugog ivog bia i uvstveno uivljavanje u njegov poloaj, situaciju ili problem. Tolerancija se ui isto kao i empatija. Prosocijalno ponaanje svjesno ili namjerno ponaanje koje e izazvati pozitivne ishode za druge osobe, zove se jo i pomagako ponaanje. Neki istiu da je altruizam uvjet takvog ponaanja. Autori se razlikuju u miljenju da je altruizam svojstvo linosti, odnosno posljedica djelovanja iz motiva vrlina. Antropocentrizam etiko uvjerenje prema kojem status moralnih objekata imaju samo ljudi. U irem smislu, antropos (ovjek) postaje sredite svijeta ili subjekt, a priroda ili svijet njegovim objektom. Antropologizacija medicine stajalite i praksa u kojoj je sredite ovjek, njegovo stanje bolesti, patnja ili nadolazea smrt. Suprotno od toga je

mehanicistiko gledanje na pacijenta u kojem je tijelo shvaeno kao stroj, a bolest kao kvar u stroju. Asketizam/askeza krajnje umjeren stil ivota u kojem se odriemo veine potreba, a odricanje moe ukljuivati post, pokoru U irem smislu to je discipliniran ivot temeljen na onim potrebama koje nas mogu dovesti na viu razinu ivljenja. Biocentrizam uvjerenje da ljudi u svojim postupcima moraju imati moralne obzire prema svim ivim biima. Bioetika razmatranje moralnih problema i dilema koje se javljaju u ovjekovom odnosu spram ivota i ivoga openito. Za Daniela Callahana, pionira bioetike, ona predstavlja mjesto gdje se ope zanimanje za etiku susree s profesionalcima medicine. Corrado Viafora dri da je bioetika primijenjena etika na nove probleme koji se pojavljuju na rubovima ivota. On naglaava da se tu radi o proirenju tradicionalnog medicinskog morala na podruju znanosti, sociopolitikih briga za zdravlje, kao i za politika pitanja. Biosfera - cjelina svih ivih bia koja postoje na Zemlji. Biotehnologija tehnoloki postupci kreiranja i/ili mijenjanja razliitih oblika ivota. Biotiki egalitarizam vrsta biocentrizma prema kojem su svi oblici ivota vrijedni. Ekologija znanost koja se bavi povezanou i meudjelovanjem ivih bia i njihova okoli, kako fizikog tako i biolokog. Ekoloki holizam uvjerenje da nai moralni obziri trebaju biti usmjereni ne samo prema pojedinim ivim biima ili vrstama, ve i prema ekosustavima i biosferi koja se od tih sustava sastoji. Etiki kodeks to je sustav ili deklaracija moralnih naela temeljenih na vrednotama i ljudskim vrlinama, a koji govori kako postupati u odreenim situacijama po naelu Dobra. 5. 4. st. pr. n. e. Hipokratova zakletva, enevska lijenika zakletva iz 1948., Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske lijenike komore iz 2006. Pravilnik o nainu, postupku i medicinskim kriterijima za utvrivanje smrti osobe iji se dijelovi mogu uzimati radi presaivanja (lanak 1, 2 i 3) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Etiki relativizam stajalite koje odbacuje univerzalnost etikih normi i pravila ponaanja. Konkretno ponaanje prema etikom relativizmu ovisi o okolnostima u kojima se djelovanje ostvaruje, a ponajvie o pojedincu (ono to je dobro meni ne mora biti dobro tebi, nama ne mora biti vama). Koja je poruka te, ini se, opeprihvaene reenice? Odbacivanje mogunosti stvaranja moralnih normi koje bi vrijedile za sve ljude jednako. Eugenika - znanstveno podruje koje se bavi nainima poboljavanja ljudskih nasljednih osobina. Eutanazija postupak namjernog prekidanja ivota neke neizljeivo bolesne osobe kako bi se potedjela daljnje patnje. Hedonizam od rijei zadovoljstvo, naslada, ugoda. Uenje (praksa) po kojem je uitak i uivanje najvie dobro, a ujedno je to motiv, mjera i cilj djelovanja i ponaanja. Dobrovoljna eutanazija/ nedobrovoljna eutanazija prva je izvrena na zahtjev pacijenta, a druga nad osobom koja nije u stanju dati pristanak, ve je to umjesto nje uinila druga osoba koja o njoj skrbi. Protuvoljna eutanazija eutanazija koja je izvedena ili protiv izriite volje osobe (ili njenih skrbnika) ili da se osobu (ili njene skrbnike) uope nije pitalo to eli. Klon ivo bie dobiveno nespolnim razmnoavanjem koje je genetiki identino ivom biu iz kojega je uzeta stanina jezgra. Kloniranje biotehnoloki postupak stvaranja nekog oblika ivota nespolnim putem. Reproduktivno kloniranje svrha je stvaranje nove jedinke. Genetiki inenjering biotehnoloki postupak promjene genoma nekog organizma. Stvaranje ivota s bioetikog gledita stvaranje ivota ukljuuje: 1. umjetnu oplodnju, 2. kloniranje, 3. transplantacija organa, 4. pobaaj,

5. problematiziranje ljudskog umiranja. Ljudsko umiranje s bioetikog gledita ljudsko umiranje ukljuuje: 1. problem vrijednosti ljudskog ivota, 2. pravo na smrt, 3. eutanaziju, 4. etiku ulogu lijenika i medicinskog osoblja, 5. odreenje smrti, 6. zlouporabu eutanazije. Terapijsko kloniranje ili kloniranje stanica, tkiva i organa u svrhu lijeenja. Medicinski potpomognuto samoubojstvo postupak kojim lijenik stavi na raspolaganje bolesniku sredstvo kojim e si okonati ivot ili mu savjetom pomogne da to uini. Moralni objekti bia prema kojima moramo imati moralne obzire. Odrivi razvoj onaj razvoj koji bi omoguio da se zadovolje sadanje potrebe ovjeanstva, a da se istodobno ne ugrozi mogunost da i budue generacije zadovolje svoje potrebe. Palijativna medicina grana medicine kojoj nije svrha izlijeiti bolest (jer je rije o neizljeivim pacijentima u terminalnoj fazi bolesti), ve umanjiti fizike bolove i mentalne patnje, osnaiti ostale ivotne sposobnosti i tako popraviti kvalitetu ivota umiruih. Patocentrizam uvjerenje prema kojem su ljudi u svojim postupcima moralno obavezni uzeti u obzir sva bia koja mogu patiti, odnosno iskusiti bol. Plitka ekologija - teorijska pozicija, kao i drutveni pokret, koji se, polazei od antropocentrizma, bori protiv zagaenja i iscrpljivanja prirodnih resursa, imajui na umu iskljuivo korist za ovjeanstvo. Priroda a) bitna svojstva nekog bia koja su od njega odvojiva; b) cjelina svih materijalnih bia koja nije stvorio ovjek. Pro-choice stajalite uvjerenje prema kojem je pobaaj moralno dopustiv zbog toga to ena ima pravo na izbor. Pro-life stajalite uvjerenje prema kojem je pobaaj moralno nedopustiv zbog toga to kri pravo na ivot.

Speciecizam stav prema kojemu je ljudska vrsta vrjednija od ostalih ivih bia. Voluntarizam od rijei volja; uenje koje volji daje primat nad razumom. Taj se pojam rabi u suprotnosti spram intelektualizmu i racionalizmu. Zlatno pravilo (Golden rule) pod tim nazivom misli se na etiko naelo djelovanja vidljivo ne samo u filozofskoj i kranskoj tradiciji, ve mnogo ire. Ne ini drugome ono to ne bi elio da drugi uini tebi znai obraati se i ponaati prema drugim osobama kao to inimo prema sebi samima. Pitanje koje se namee u svim etikim raspravama i od kojega sve polazi glasi: Kako postupamo prema sebi? (Prihvaamo li sebe? Znamo li to znai prihvaati sebe?). Ne prihvaajui sebe, ne moemo prihvaati druge. Ovaj stav je uvjet da bi zlatno pravilo funkcioniralo u praksi.