You are on page 1of 95

ZAKON

O PREKRAJIMA
DEO PRVI MATERIJALNO-PRAVNE ODREDBE Glava I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona lan 1. Ovim zakonom ure uju se: pojam prekraja, uslovi za prekrajnu odgovornost, uslovi za propisivanje i primenu prekrajnih sankcija, sistem sankcija, prekrajni postupak i postupak izvrenja odluke. Pojam prekraja lan 2. Prekraj je protivpravna skrivljeno izvrena radnja koja je propisom nadlenog organa odre ena kao prekraj. Nema prekraja ukoliko je isklju ena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obeleja prekraja. Zakonitost u propisivanju prekraja i prekrajnih sankcija lan 3. Niko ne moe biti kanjen za prekraj, niti se prema njemu mogu primeniti druge prekrajne sankcije, ako to delo pre nego to je bilo izvreno nije bilo zakonom, ili na zakonu zasnovanom propisu, odre eno kao prekraj i za koje zakonom ili drugim na zakonu zasnovanom propisu, nije propisano kojom vrstom i visinom sankcije u inilac prekraja moe biti kanjen. Propisivanje prekraja lan 4. Prekraji se mogu propisivati zakonom ili uredbom, odnosno odlukom skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada i skuptine grada Beograda. Organi ovla eni za donoenje propisa o prekrajima mogu propisivati samo kazne i zatitne mere predvi ene ovim zakonom i u granicama koje odre uje ovaj zakon.

-2Organi ovla eni za donoenje propisa iz stava 1. ovog lana mogu propisivati prekrajne kazne i zatitne mere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadlenosti utvr ene ustavom i zakonom, pod uslovima odre enim ovim zakonom. Organ koji je ovla en da propisuje prekrajne kazne i zatitne mere ne moe ovo pravo preneti na druge organe. Vrste i svrha prekrajnih sankcija lan 5. mere. Prekrajne sankcije su: kazne, opomena, zatitne mere i vaspitne

Svrha propisivanja, izricanja i primene prekrajnih sankcija je da gra ani potuju pravni sistem i da niko ubudu e ne u ini prekraj. Vremensko vaenje propisa lan 6. Na u inioca prekraja primenjuje se zakon odnosno propis koji je vaio u vreme izvrenja prekraja. Ako je posle u injenog prekraja jednom ili vie puta izmenjen propis, primenjuje se propis koji je najblai za u inioca. Prostorno vaenje propisa lan 7. Odredbe o prekrajima vae na teritoriji Republike Srbije kad su propisane zakonom ili uredbom, odnosno na teritoriji jedinica teritorijalne autonomije i jedinica lokalne samouprave, kad su propisane odlukom skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada ili skuptine grada Beograda. Za prekraj predvi en propisima Republike Srbije kazni e se u inilac ako je prekraj u injen na teritoriji Republike Srbije ili ako je u injen na doma em brodu ili vazduhoplovu dok se nalazi van teritorije Republike Srbije. Za prekraj u injen u inostranstvu kazni e se u inilac prekraja samo ako je to odre eno zakonom ili uredbom. U slu aju iz stava 2. ovog lana moe se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti gonjenje za prekraj stranoj dravi u kojoj u inilac prekraja koji je strani dravljanin ima prebivalite. Nekanjavanje za prekraj lan 8. Niko ne moe biti kanjen u prekrajnom postupku dva ili vie puta za istu prekrajnu radnju.

-3Ne e se kazniti za prekraj lice koje je u krivi nom postupku ili u postupku za privredni prestup pravosnano oglaeno krivim za delo koje ima i obeleja prekraja. Diplomatski imunitet lan 9. Prekrajni postupak ne e se voditi niti e se izricati kazna protiv lica koja uivaju diplomatski imunitet.

Glava II IZVRENJE PREKRAJA


Radnja izvrenja prekraja lan 10. Prekraj moe biti izvren injenjem ili ne injenjem. Prekraj je izvren ne injenjem kad je propisom predvi eno kao prekraj, proputanje da se preduzme odre eno injenje. Vreme izvrenja prekraja lan 11. Prekraj je izvren u vreme kada je u inilac radio ili bio duan da radi, bez obzira kada je posledica nastupila. Mesto izvrenja prekraja lan 12. Prekraj je izvren kako u mestu gde je u inilac radio ili bio duan da radi, tako i u mestu gde je posledica nastupila. Nuna odbrana lan 13. Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj u injena u nunoj odbrani. Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da u inilac od svog dobra ili od dobra drugoga odbije istovremeni protivpravni napad. U inilac koji je prekora io granice nune odbrane, moe se blae kazniti. Ako je to prekora enje u injeno pod naro ito olakavaju im okolnostima, u inilac ne e odgovarati za prekraj.

-4Krajnja nuda lan 14. krajnjoj nudi. Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj u injena u

Krajnja nuda postoji ako je prekraj u injen da u inilac otkloni od svog dobra ili dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi na in nije mogla otkloniti, i ako pri tome u injeno zlo nije ve e od zla koje je pretilo. U inilac koji je prekora io granice krajnje nude, moe se blae kazniti. Ako je to prekora enje u injeno pod osobito olakavaju im okolnostima, ne e odgovarati za prekraj. Sila i pretnja lan 15. Nema prekraja ako je radnja propisana kao prekraj u injena pod uticajem sile ili pretnje. Pokuaj lan 16. propisano. Za pokuaj prekraja u inilac e se kazniti samo ako je to posebno

Glava III PREKRAJNA ODGOVORNOST


Subjekti i uslovi odgovornosti lan 17. Fizi ko lice, pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave i preduzetnik mogu biti odgovorni za prekraj samo kad je to propisom o prekraju predvi eno. Fizi ko lice je odgovorno za prekraj ako je u vreme izvrenja prekraja bilo ura unljivo i prekraj izvrilo sa umiljajem ili iz nehata. Pod uslovima iz stava 2. ovog lana za prekraj odgovara odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u dravnom organu i preduzetnik. Pravno lice je odgovorno za prekraj u injen skrivljeno preduzetom radnjom ili proputanjem dunog nadzora od strane organa upravljanja ili odgovornog lica ili skrivljenom radnjom drugog lica koje je u vreme izvrenja prekraja bilo ovla eno da postupa u ime pravnog lica.

-5Pravno lice koje se nalazi u ste aju odgovorno je za prekraj u injen pre otvaranja ili u toku ste ajnog postupka, ali mu se ne moe izre i kazna, nego samo zatitna mera oduzimanja predmeta i oduzimanje imovinske koristi. Republika Srbija, dravni organi, organi teritorijalne autonomije, grad i jedinice lokalne samouprave ne mogu biti odgovorni za prekraj. Ura unljivost lan 18. Nije ura unljiv u inilac prekraja koji u vreme izvrenja prekraja nije mogao shvatiti zna aj svog injenja ili ne injenja, ili nije mogao upravljati svojim postupcima, usled trajne ili privremene duevne bolesti ili druge tee duevne poreme enosti ili zaostalog duevnog razvoja. Okolnost da je prekraj u injen pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava ne isklju uje odgovornost u inioca. Krivica lan 19. Kriv je u inilac koji je u vreme kada je u inio prekraj postupao sa umiljajem ili iz nehata. Za prekrajnu krivicu dovoljan je nehat u inioca ako propisom o prekraju nije odre eno da e se kazniti samo ako je prekraj u injen sa umiljajem. Prekraj je u injen iz nehata kad je u inilac bio svestan da usled njegovog injenja ili ne injenja moe nastupiti zabranjena posledica, ali je olako drao da je moe spre iti ili da ona ne e nastupiti, ili kad nije bio svestan mogu nosti nastupanja zabranjene posledice, iako je prema okolnostima i prema svojim li nim svojstvima bio duan i mogao biti svestan te mogu nosti. Prekraj je u injen sa umiljajem kad je u inilac bio svestan svog dela i hteo njegovo izvrenje ili kad je bio svestan da usled njegovog injenja ili ne injenja moe nastupiti zabranjena posledica, i pristao je na njeno nastupanje. Stvarna zabluda lan 20. Nije kriv za prekraj u inilac koji je u vreme izvrenog prekraja bio u stvarnoj zabludi. Stvarna zabluda postoji kad je u inilac u vreme izvrenja prekraja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, njegova radnja bila dozvoljena.

-6Pravna zabluda lan 21. Nepoznavanje propisa kojim je prekraj predvi en ne isklju uje odgovornost, ali u inilac prekraja koji iz opravdanih razloga nije znao da je ta radnja zabranjena, moe se blae kazniti. Saizvrilatvo lan 22. Ako vie lica u estvovanjem u radnji izvrenja prekraja zajedni ki u ine prekraj ili ostvaruju i zajedni ku odluku drugom radnjom bitno doprinesu izvrenju prekraja, svako od njih kazni e se kaznom propisanom za taj prekraj. Podstrekavanje lan 23. Ko drugog sa umiljajem podstrekne da u ini prekraj kazni e se kao da ga je sam u inio. Pomaganje lan 24. Ko drugom sa umiljajem pomogne da izvri prekraj kazni e se kao da ga je sam u inio. Granice odgovornosti sau esnika lan 25. Podstreka i pomaga su odgovorni u granicama svog umiljaja. S obzirom na prirodu prekraja, na in i okolnosti pod kojima je podstrekavanje ili pomaganje izvreno i stepen krivice podstreka a i pomaga a, podstreka i pomaga mogu se blae kazniti ili se postupak protiv njih moe obustaviti. Odgovornost odgovornog lica u pravnom licu lan 26. Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice kome su u pravnom licu povereni odre eni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces rada, kao i lice koje u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave vri odre ene dunosti. Zakonom se moe propisati da za prekraj odgovara odgovorno lice u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije ili organu jedinice lokalne samouprave.

-7Nije odgovorno za prekraj odgovorno lice koje je postupalo na osnovu nare enja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja i ako je preduzelo sve radnje koje je na osnovu zakona, drugog propisa ili akta bilo duno da preduzme da bi spre ilo izvrenje prekraja. Odgovornost odgovornog lica ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos u pravnom licu, dravnom organu ili organu jedinice lokalne samouprave niti zato to je nastala nemogu nost kanjavanja pravnog lica usled njegovog prestanka. Strano fizi ko lice, pravno i odgovorno lice lan 27. Strano fizi ko lice, strano pravno lice i odgovorno lice odgovaraju za prekraje jednako kao i doma e fizi ko, pravno i odgovorno lice. Strano pravno lice i odgovorno lice kazni e se za prekraj u injen na teritoriji Republike Srbije ako strano pravno lice ima poslovnu jedinicu ili predstavnitvo u Republici Srbiji.

Glava IV KAZNE
Vrste i svrha kazni lan 28. Za prekraj se mogu propisati kazna zatvora, nov ana kazna, rad u javnom interesu ili kazneni poeni sa ponitenjem vaenja voza ke dozvole. U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija ( lan 5. stav 2. ovog zakona), svrha kanjavanja je da se izrazi drutveni prekor u iniocu zbog izvrenog prekraja i da se uti e na njega i na sva ostala lica da ubudu e ne ine prekraje. Na in propisivanja kazni lan 29. Za jedan prekraj se moe alternativno propisati kazna zatvora ili nov ana kazna, ali se moe izre i samo jedna od njih. Za prekraj u injen radi sticanja materijalne koristi zakonom se mogu propisati i kazna zatvora i nov ana kazna i obe se mogu izre i zajedno. Za prekraj pravnog lica moe se propisati samo nov ana kazna. Nadlenost za propisivanje kazni lan 30. Kazna zatvora i kazneni poeni sa ponitenjem voza ke dozvole mogu se propisati samo zakonom.

-8Nov ana kazna i rad u javnom interesu, mogu se propisati zakonom ili uredbom, odnosno odlukom skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada ili skuptine grada Beograda. Izricanje kazni lan 31. Kazna zatvora se moe izre i samo kao glavna kazna. Nov ana kazna, rad u javnom interesu i kazneni poeni sa ponitenjem voza ke dozvole mogu se izre i i kao glavna i kao sporedna kazna. Ako su nov ana kazna i kazna zatvora propisane alternativno, kazna zatvora se izri e samo za prekraj kojim su bile prouzrokovane tee posledice ili za prekraje koji ukazuju na ve i stepen krivice u inioca. Kazna zatvora lan 32. Kazna zatvora se ne moe propisati u trajanju kra em od jednog ni duem od trideset dana. Za tee prekraje javnog reda i mira i tee prekraje kojima se ugroava ivot ili zdravlje ljudi, ili usled kojih mogu nastati druge tee posledice moe se propisati kazna zatvora do ezdeset dana. Kaznu zatvora moe izre i samo prekrajni sud (u daljem tekstu: sud). Kazna zatvora ne moe se izre i trudnoj eni, posle navrena tri meseca trudno e, ni majci dok dete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dete mrtvo ro eno ili ako je umrlo posle poro aja dok ne pro e est meseci od dana poro aja. Rad u javnom interesu lan 33. Rad u javnom interesu je nepla eni rad u korist drutva kojim se ne vre a ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit. Rad u javnom interesu se moe izre i samo uz pristanak u inioca a ne moe trajati kra e od 10 asova niti due od 120 asova, s tim to se ne moe obavljati due od dva asa dnevno. Prilikom izricanja rada u javnom interesu, sud e imati u vidu vrstu izvrenog prekraja, uzrast, fizi ku i radnu sposobnost, psihi ka svojstva, obrazovanje, sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na li nost u inioca.

-9Kazneni poeni lan 34. Za prekraje protiv bezbednosti saobra aja na putevima zakonom se mogu propisati kazneni poeni u rasponu od 1 do 18. Kazna iz stava 1. ovog lana izri e se pod uslovima predvi enim ovim zakonom ako drugim zakonom nije druga ije propisano. Uz kaznu iz stava 1. u iniocu mogu biti izre ene dopunske obaveze u cilju edukacije voza a ili pra enja njegovog ponaanja u saobra aju. Vrste dopunskih obaveza i uslovi za njihovo izricanje propisuju se posebnim zakonom. Kazneni poeni se mogu izre i voza u koji poseduje vae u voza ku dozvolu izdatu u Republici Srbiji ili voza u kome je pravosnanom odlukom zabranjeno upravljanje vozilom na motorni pogon. Ako je tokom dve godine voza dobio 18 ili vie kaznenih poena, sud mu presudom ponitava voza ku dozvolu. U slu aju iz stava 5. ovog lana voza ka dozvola prestaje da vai sa pravosnano u sudske presude. Posle jedne godine od pravosnanosti sudske presude kojom mu je ponitena voza ka dozvola u inilac pod zakonom propisanim uslovima moe ponovo ste i voza ku dozvolu. Nov ana kazna lan 35. Zakonom ili uredbom nov ana kazna moe se propisati u rasponu: 1. od 500,00 do 50.000,00 dinara za fizi ko lice ili odgovorno lice; 2. od 10.000,00 do 1.000.000,00 dinara za pravno lice; 3. od 5.000,00 do 500.000,00 dinara za preduzetnika. Odlukama skuptine autonomne pokrajine, skuptine optine, skuptine grada ili skuptine grada Beograda, mogu se propisati nov ane kazne do polovine iznosa propisanog u stavu 1. ovog lana. Nov ana kazna koja se napla uje na mestu izvrenja prekraja moe se za fizi ko lice i odgovorno lice propisati u fiksnom iznosu od 500,00 do 5.000,00 dinara, a za pravno lice i preduzetnika u fiksnom iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 dinara. Izuzetno od odredaba st. 1 - 3. ovog propisati posebni rasponi kazne za slede e prekraje: lana, zakonom se mogu

- u srazmeri sa visinom pri injene tete ili neizvrene obaveze, vrednosti robe ili druge stvari koja je predmet prekraja, ali ne vie od dvadesetostrukog iznosa tih vrednosti - za prekraje iz oblasti javnih prihoda, javnog

- 10 informisanja, carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, prometa roba i usluga i prometa hartijama od vrednosti; - u iznosu najvie do 10% opredeljenom u odnosu na prihod koji su pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu ili preduzetnik ostvarili u obra unskoj godini koja je prethodila godini kada je prekraj u injen - za prekraje iz oblasti spre avanja, ograni avanja ili naruavanja konkurencije. Rok pla anja nov ane kazne lan 36. U presudi se odre uje rok pla anja nov ane kazne, koji ne moe biti kra i od petnaest dana niti dui od tri meseca od dana pravosnanosti presude. U opravdanim slu ajevima, sud moe reenjem dozvoliti da se nov ana kazna isplati u ratama, pri emu isti sud odre uje na in i rok pla anja, koji ne moe biti dui od est meseci. Na reenje iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena alba. Zamena nepla ene nov ane kazne lan 37. Ako kanjeno fizi ko lice, u odre enom roku ne plati nov anu kaznu u celini ili delimi no u roku, nov ana kazna ili nepla eni deo kazne zameni e se radom u javnom interesu ili kaznom zatvora. U slu aju iz stava 1. nepla ena nov ana kazna zameni e se radom u javnom interesu ili kaznom zatvora tako to se za svakih zapo etih petstotina dinara odre uje dva dana rada u javnom interesu ili jedan dan zatvora, s tim to rad u javnom interesu ne moe da traje due od 60 dana, a kazna zatvora ne moe biti kra a od jednog, ni dua od trideset dana. Deo nepla ene nov ane kazne koji nije mogao biti zamenjen kaznom zatvora ili radom u javnom interesu, napla uje se prinudnim putem. Ako posle odluke suda iz stava 3. ovog lana kanjeno fizi ko lice isplati nov anu kaznu, kazna zatvora ili rad u javnom interesu ne e se izvriti. Ukoliko je izvrenje kazne zapo eto, pa kanjeno lice isplati ostatak nov ane kazne, obustavi e se izdravanje kazne zatvora i rada u javnom interesu. Ako kanjeno fizi ko lice isplati deo nov ane kazne, ostatak kazne e se srazmerno zameniti radom u javnom interesu ili kaznom zatvora. Ako je pored nov ane kazne kanjenom bila izre ena i kazna zatvora, zatvor kojim se zamenjuje nov ana kazna i izre ena kazna zatvora ne mogu trajati due od ezdeset dana. Ako su u slu aju iz stava 1. ovog lana za vie prekraja bile izre ene kazne zatvora preko trideset dana i nov ana kazna, zatvor kojim se zamenjuje nov ana kazna ne moe, zajedno sa izre enom kaznom zatvora, pre i devedeset dana.

- 11 Ako su za prekraj propisane i nov ana kazna i kazna zatvora, kazna zatvora kojom se zamenjuje izre ena nov ana kazna ne moe pre i najviu meru kazne zatvora propisanu za taj prekraj. Nov ana kazna izre ena preduzetniku zamenjuje se kaznom zatvora, po pravilima po kojima se kaznom zatvora zamenjuje nov ana kazna izre ena fizi kom licu. Zamena nov ane kazne u kaznu zatvora vri se na osnovu reenja suda protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od 3 dana. Prinudna naplata nov ane kazne lan 38. Profesionalnom vojniku nov ana kazna ne moe biti zamenjena kaznom zatvora ili radom u javnom interesu. Ako kanjeno pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu ne plate u odre enom roku izre enu nov anu kaznu, naplata e se izvriti prinudnim putem. Odmeravanje kazne lan 39. Kazna za prekraje odmerava se u granicama koje su za taj prekraj propisane, a pri tome se uzimaju u obzir sve okolnosti koje uti u da kazna bude ve a ili manja, a naro ito: teina i posledice prekraja, okolnosti pod kojima je prekraj u injen, stepen krivice u inioca, li ne prilike u inioca i dranje u inioca posle u injenog prekraja. Ne moe se uzeti u obzir kao oteavaju a okolnost ranije izre ena kazna ili zatitna mera, ako je od dana pravosnanosti presude do dana donoenja nove presude proteklo vie od dve godine. Pri odmeravanju visine nov ane kazne uze e se u obzir i imovno stanje u inioca. Ublaavanje kazne lan 40. Ako se prilikom odmeravanja kazne utvrdi da prekrajem nisu prouzrokovane tee posledice, a postoje olakavaju e okolnosti koje ukazuju da se i blaom kaznom moe posti i svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti na jedan od slede ih na ina: 1. izre i kazna ispod najmanje mere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonske mere te vrste kazne; 2. umesto propisane kazne zatvora izre i nov ana kazna ili rad u javnom interesu; 3. umesto propisane kazne zatvora i nov ane kazne izre i samo jedna od tih kazni.

- 12 Naknada tete kao razlog obustave postupka lan 41. Sud moe obustaviti postupak protiv u inioca prekraja za koji je propisana nov ana kazna, ako je on dobrovoljno posle izvrenja prekraja a pre pokretanja prekrajnog postupka otklonio protivpravno stanje ili nadoknadio tetu koju je izazvao prekrajem. Sticaj prekraja lan 42. Ako je u inilac jednom radnjom ili sa vie radnji u inio vie prekraja za koje mu se istovremeno sudi, prethodno e se utvrditi kazna za svaki od tih prekraja, pa e se za sve te prekraje izre i jedinstvena kazna. Jedinstvena kazna e se izre i po slede im pravilima: 1. ako je za sve prekraje u sticaju utvr ena kazna zatvora, izre i e se jedinstvena kazna zatvora, koja ne moe biti ve a od ezdeset dana; 2. ako je za sve prekraje u sticaju utvr ena nov ana kazna, izre i e se jedinstvena nov ana kazna koja predstavlja zbir utvr enih nov anih kazni, s tim to jedinstvena nov ana kazna ne moe biti ve a od dvostrukog iznosa najve e nov ane kazne predvi ene ovim zakonom; 3. ako je za sve prekraje u sticaju utvr ena kazna rada u javnom interesu, izre i e se jedinstvena kazna rada u javnom interesu koja ne moe trajati due od 120 asova; 4. ako je za prekraje u sticaju utvr ena kazna zatvora, a za druge prekraje nov ana kazna, izre i e se jedna kazna zatvora i jedna nov ana kazna po ta . 1. i 2. ovog stava; 5. ako su za prekraje u sticaju utvr eni kazneni poeni, izre i e se jedinstvena kazna koja odgovara zbiru svih pojedina nih kaznenih poena, a koji ne moe biti ve i od 18 kaznenih poena. Ura unavanje zadravanja i pritvora u kaznu lan 43. Vreme za koje je u inilac prekraja zadran pre donoenja presude ura unava se u izre enu kaznu. Ako je protiv lica osumnji enog za krivi no delo bio odre en pritvor, a krivi ni postupak je pravosnano okon an obustavom krivi nog postupka ili osloba aju om odnosno odbijaju om presudom, osim zbog stvarne nenadlenosti suda, pa se za istu radnju u prekrajnom postupku utvrdi krivica u inioca, vreme provedeno u pritvoru ura una e se u izre enu kaznu za prekraj. Pritvor odnosno zadravanje koje je trajalo due od dvanaest, a kra e od dvadeset etiri asa ra una se u jedan dan zatvora, odnosno 500,00 dinara nov ane kazne.

- 13 -

Glava V OPOMENA
lan 44. Umesto nov ane kazne za prekraj moe se izre i opomena ako postoje okolnosti koje u znatnoj meri umanjuju odgovornost u inioca, tako da se moe o ekivati da e se ubudu e kloniti vrenja prekraja i bez izricanja kazne. Opomena se moe izre i i ako se prekraj ogleda u neispunjavanju propisane obaveze ili je prekrajem nanesena teta, a u inilac je posle pokretanja postupka, a pre donoenja presude ispunio propisanu obavezu, odnosno otklonio ili nadoknadio nanesenu tetu.

Glava VI ZATITNE MERE


Svrha i propisivanje lan 45. U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija ( lan 5. stav 2), svrha primene zatitne mere je da otkloni uslove koji omogu avaju ili podsti u u inioca na izvrenje novog prekraja. Zatitna mera moe se propisati zakonom i uredbom. Vrste zatitnih mera lan 46. Za prekraje se mogu propisati slede e zatitne mere: 1. oduzimanje predmeta, 2. zabrana vrenja odre enih delatnosti, 3. zabrana pravnom licu da vri odre ene delatnosti, 4. zabrana odgovornom licu da vri odre ene poslove, 5. zabrana upravljanja motornim vozilom, 6. obavezno le enje alkoholi ara i narkomana, 7. zabrana pristupa ote enom, objektima ili mestu izvrenja prekraja, 8. javno objavljivanje presude, 9. udaljenje stranaca sa teritorije Republike Srbije. Zatitne mere oduzimanja predmeta, obaveznog le enja alkoholi ara i narkomana i udaljenje stranaca sa teritorije Republike Srbije mogu se izre i pod

- 14 uslovima propisanim ovim zakonom i kad nisu predvi ene propisom kojim je odre en prekraj. Izricanje zatitnih mera lan 47. Kad postoje uslovi za izricanje zatitnih mera predvi eni ovim ili drugim zakonom, u iniocu prekraja moe biti izre ena jedna ili vie zatitnih mera. Zatitne mere se izri u uz izre enu kaznu ili opomenu. Zatitne mere se mogu izre i i kad prekrajna sankcija nije izre ena ako je takva mogu nost propisana. Zatitnu meru izri e sud. Oduzimanje predmeta lan 48. Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namenjeni za izvrenje prekraja ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se privremeno ili trajno oduzeti ako su svojina u inioca prekraja, odnosno ako njima raspolae pravno lice u inilac prekraja. Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nisu svojina u inioca prekraja ili njima ne raspolae pravno lice u inilac prekraja, ako to zahtevaju interesi opte bezbednosti, uvanje ivota i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ili razlozi morala, kao i u drugim slu ajevima predvi enim ovim zakonom. Sud koji je doneo presudu odredi e u skladu sa posebnim propisima da li e se oduzeti predmeti unititi, prodati ili predati zainteresovanom organu odnosno organizaciji. Ako je u inilac samovoljno otu io ili unitio predmete ili je na drugi na in onemogu io njihovo oduzimanje, u presudi e se odrediti da plati nov ani iznos koji odgovara vrednosti predmeta. Propisom kojim se odre uje prekraj moe se predvideti obavezno izricanje zatitne mere oduzimanja predmeta. Predmeti iz st. 1. i 2. ovog lana oduze e se i kad se prekrajni postupak ne zavri presudom kojom se okrivljeni oglaava krivim ako to zahtevaju interesi opte bezbednosti ili razlozi morala ili ako je postupak prekinut iz razloga to u inilac prekraja nije dostupan sudu, kao i u drugim slu ajevima odre enim posebnim zakonom. O tome se donosi posebno reenje na koje okrivljeni ima pravo albe. Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo tre ih lica na naknadu tete od u inioca.

- 15 Zabrana vrenja odre enih delatnosti lan 49. Zabrana vrenja odre enih delatnosti sastoji se u privremenoj zabrani preduzetniku ili drugom u iniocu prekraja da vri odre enu privrednu ili drugu delatnost za koju se izdaje dozvola nadlenog organa ili koja se upisuje u odgovaraju i registar. Ako propisom kojim se odre uje prekraj nisu posebno predvi eni uslovi za izricanje zatitne mere iz stava 1. ovog lana, mera se moe izre i ako u inilac prekraja delatnost zloupotrebi za izvrenje prekraja ili ako se opravdano moe o ekivati da bi dalje vrenje te delatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi ili druge zakonom zati ene interese. Zabrana vrenja odre ene delatnosti moe se izre i u trajanju od est meseci do tri godine, ra unaju i od pravosnanosti presude. Vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne ura unava se u trajanje izre ene mere. Zabrana pravnom licu da vri odre ene delatnosti lan 50. Zabrana pravnom licu da vri odre ene delatnosti sastoji se u zabrani proizvodnje odre enih proizvoda ili vrenja odre enih poslova u oblasti prometa robe, finansija i usluga, ili u zabrani vrenja drugih odre enih poslova. Ako propisom kojim se odre uje prekraj nisu posebno predvi eni uslovi za izricanje zatitne mere, mera se moe izre i ako bi dalje vrenje odre ene delatnosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi, tetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih pravnih lica ili za privredu u celini. Zabrana pravnom licu da vri odre enu delatnost moe se izre i u trajanju od est meseci do tri godine, ra unaju i od pravosnanosti presude. Zabrana odgovornom licu da vri odre ene poslove lan 51. Zabrana odgovornom licu da vri odre ene poslove sastoji se u zabrani u iniocu prekraja da vri poslove koje je vrio u vreme izvrenja prekraja ili rukovode u dunost u privrednom ili finansijskom poslovanju, ili odre enu vrstu poslova, ili sve ili neke dunosti vezane za raspolaganje, kori enje, upravljanje ili rukovanje poverenom imovinom. Ako propisom kojim se odre uje prekraj nije druga ije odre eno, zabrana odgovornom licu da vri odre ene poslove izri e se kad odgovorno lice zloupotrebi dunost radi izvrenja prekraja. Zabrana odgovornom licu da vri odre ene poslove moe se izre i u trajanju od tri meseca do jedne godine, ra unaju i od pravosnanosti presude.

- 16 Vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne ura unava se u trajanje izre ene mere. Zabrana upravljanja motornim vozilom lan 52. Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se u tome da se u iniocu zabrani upravljanje motornim vozilom. Ako propisom kojim se odre uje prekraj nisu posebno predvi eni uslovi za izricanje zatitne mere, mera se moe izre i u iniocu prekraja koji je u inio prekraj protiv bezbednosti saobra aja ili kad postoji opasnost da e ponovo u initi prekraj, odnosno ije ranije krenje tih propisa pokazuje da je opasno da upravlja motornim vozilom. Pri odlu ivanju da li e se izre i ta mera uze e se u obzir i to da li je u inilac voza motornog vozila po zanimanju. Zatitna mera iz stava 1. ovog trideset dana do jedne godine. lana moe se izre i u trajanju od

Trajanje izre ene mere ra una se od dana pravosnanosti presude. Organ unutranjih poslova oduze e voza ku dozvolu, a ako u inilac nema izdatu dozvolu, organ unutranjih poslova ne e mu izdati novu dozvolu, odnosno dozvoliti polaganje voza kog ispita dok izre ena mera traje. trajanje mere. Vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne ura unava se u

Obavezno le enje alkoholi ara i narkomana lan 53. Obavezno le enje alkoholi ara i narkomana moe se izre i licu koje je u inilo prekraj usled zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ili opojnih droga i kod koga postoji opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje da ini prekraje. Pre izricanja mere iz stava 1. ovog lana, sud e pribaviti miljenje vetaka odnosno nadlene zdravstvene organizacije. Pri izricanju mere iz stava 1. ovog lana u iniocu prekraja naloi e se obavezno le enje u odgovaraju oj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi. Ako u inilac prekraja bez opravdanih razloga odbije le enje, mera e se izvriti prinudnim putem. Zatitna mera iz stava 1. ovog lana najdue moe trajati do godine dana, a izvrenje izre ene mere obustavi e se i pre isteka vremena odre enog u presudi ako zdravstvena organizacija ustanovi da je le enje zavreno.

- 17 Zabrana pristupa ote enom, objektima ili mestu izvrenja prekraja lan 54. Zabrana pristupa ote enom, objektima ili mestu izvrenja prekraja izri e se radi spre avanja u inioca da ponovi prekraj ili da nastavi da ugroava ote enog. Mera iz stava 1. ovog lana izri e se na pismeni predlog podnosioca zahteva za pokretanje prekrajnog postupka ili na usmeni zahtev ote enog, istaknut pri sasluanju u prekrajnom postupku. Odluka suda kojom je izre ena zabrana pristupa mora da sadri: vremenski period u kom se izvrava, podatke o licima kojima u inilac ne sme pristupati, nazna enje objekata kojima ne sme pristupiti i u koje vreme, mesta ili lokacija u okviru kojih se u iniocu zabranjuje pristup. Izre ena mera zabrane pristupa ote enom uklju uje i meru zabrane pristupa zajedni kom stanu ili doma instvu u periodu za koji vai zabrana. Zatitna mera zabrane pristupa moe se izre i u trajanju do godine dana, ra unaju i od pravosnanosti presude. O odluci suda kojom se izri e zabrana pristupa obavetava se ote eni, organ unutranjih poslova nadlean za izvrenje mere i Centar za socijalni rad, ukoliko se mera odnosi na zabranu u iniocu pristupa deci ili bra nom drugu. Krenje zabrane pristupa ote enom, objektima ili mestu izvrenja prekraja lan 55. Kanjeni kome je pravosnanom presudom izre ena mera zabrane pristupa a koji pristupi ote enom, objektima ili mestu izvrenja prekraja tokom trajanja mere ili ostvari kontakt sa ote enim na nedozvoljeni na in ili u nedozvoljeno vreme, kazni e se nov anom kaznom do 15.000,00 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana. Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ote eni na iji je predlog mera doneta, koji svojim radnjama navede kanjenog da prekri zabranu pristupa. Javno objavljivanje presude lan 56. Zatitnu meru objavljivanja presude sud e izre i ako smatra da bi bilo korisno da se javnost upozna sa presudom, a naro ito ako bi objavljivanje presude doprinelo da se otkloni opasnost po ivot ili zdravlje ljudi ili da se zatiti sigurnost prometa roba i usluga ili privreda. Prema zna aju prekraja sud odlu uje da li e se presuda objaviti preko tampe, radija ili televizije ili preko vie navedenih sredstava informisanja, kao i da li e se obrazloenje presude objaviti u celini ili u izvodu, vode i pri tom ra una da

- 18 na in objavljivanja omogu i obavetenost svih u objaviti. ijem interesu presudu treba

Presuda se moe objaviti u roku od najdue 30 dana od dana pravosnanosti presude. Propisom kojim se odre uje prekraj moe se predvideti obavezno izricanje zatitne mere javnog objavljivanja presude. Trokovi javnog objavljivanja presude padaju na teret kanjenog. Udaljenje stranaca sa teritorije Republike Srbije lan 57. Udaljenje stranaca sa teritorije Republike Srbije moe se izre i strancu koji je u inio prekraj zbog koga je nepoeljan njegov dalji boravak u zemlji. Zatitna mera iz stava 1. ovog lana moe se izre i u trajanju od est meseci do tri godine. Trajanje izre ene mere te e od dana pravosnanosti presude, s tim to se vreme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne ura unava u trajanje mere. Posebnim zakonom mogu biti propisani uslovi pod kojima se moe na odre eno vreme odloiti izvrenje zatitne mere iz stava 1. ovog lana. Sticaj zatitnih mera lan 58. Ako je jednom presudom za vie prekraja utvr eno vie zatitnih mera iste vrste, za koje je propisano da e se izre i u odre enom trajanju, izre i e se jedinstvena zatitna mera koja je jednaka zbiru trajanja pojedina no utvr enih zatitnih mera, s tim da ona ne moe pre i najviu zakonsku granicu trajanja te vrste zatitne mere.

Glava VII ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRAJEM


Osnov oduzimanja imovinske koristi lan 59. Niko ne moe zadrati imovinsku korist koja je pribavljena prekrajem. Korist iz stava 1. ovog lana se oduzima presudom kojom su utvr eni prekraj i odgovornost za njega, pod uslovima koji su predvi eni ovim zakonom.

- 19 Na in oduzimanja imovinske koristi lan 60. Od u inioca prekraja e se oduzeti novac, hartije od vrednosti, predmeti od vrednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena izvrenjem prekraja. Ako takvo oduzimanje nije mogu e, u inilac e se obavezati da plati nov ani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Ako okrivljeni u odre enom roku ne plati nov ani iznos iz stava 1. ovog lana, naplata e se izvriti prinudnim putem. Imovinska korist pribavljena izvrenjem prekraja moe se oduzeti od lica na koje je prenesena bez naknade, ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrednosti. Oduzimanje imovinske koristi od drugog lan 61. Ako je prekrajem pribavljena imovinska korist za drugo fizi ko lice ili za pravno lice, ta e se korist oduzeti. Zatita ote enog lan 62. Ako je ote enom u prekrajnom postuku dosu en imovinsko-pravni zahtev, oduzimanje imovinske koristi izre i e se samo ukoliko ta korist prelazi dosu eni imovinsko-pravni zahtev ote enog.

Glava VIII ODREDBE O MALOLETNICIMA


Prekrajna odgovornost maloletnika lan 63. Protiv maloletnika koji u vreme kada je u inio prekraj nije navrio etrnaest godina (dete) ne moe se voditi prekrajni postupak. Na maloletnike koji su u inili prekraj, starosti od navrenih etrnaest do navrenih osamnaest godina, primenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe ovog zakona samo ako nisu u suprotnosti sa ovim odredbama. Odgovornost roditelja, usvojitelja ili staratelja deteta i maloletnika lan 64. Kada je dete u inilo prekraj zbog proputanja dunog nadzora roditelja, usvojitelja, odnosno staratelja, a ova lica su bila u mogu nosti da takav

- 20 nadzor vre, roditelji, usvojitelj, odnosno staratelj deteta kazni e se za prekraj kao da su ga sami u inili. Zakonom se moe propisati da e se za prekraj kazniti i roditelji, usvojitelj, odnosno staratelj maloletnika starog od etrnaest do osamnaest godina koji je u inio prekraj, ako je u injeni prekraj posledica proputanja dunog nadzora nad maloletnikom, a bili su u mogu nosti da takav nadzor vre. Prekrajne sankcije prema maloletnicima lan 65. Maloletniku koji je u vreme izvrenja prekraja navrio etrnaest, a nije navrio esnaest godina (mla i maloletnik) mogu se izre i samo vaspitne mere. Maloletniku koji je u vreme izvrenja prekraja navrio esnaest godina, a nije navrio osamnaest godina (stariji maloletnik) moe se izre i vaspitna mera ili kazna. Zatitna mera se moe izre i maloletniku uz vaspitnu meru, ako je zbog prirode prekraja to neophodno. Samo sud moe maloletniku izre i vaspitnu meru, nov anu kaznu, kaznu zatvora i zatitnu meru. Vrste vaspitnih mera lan 66. Maloletnicima se mogu se izre i slede e vaspitne mere: 1. mere upozorenja i usmeravanja: ukor i posebne obaveze i 2. mere poja anog nadzora. Mere upozorenja i usmeravanja se izri u kad je takvim merama potrebno uticati na li nost maloletnika i njegovo ponaanje i kada su one dovoljne da se postigne svrha ovih mera. Mere poja anog nadzora izri u se kad za vaspitavanje i razvoj maloletnika treba preduzeti trajnije vaspitne mere uz odgovaraju i stru ni nadzor i pomo . Ukor lan 67. Ukor se izri e maloletniku prema kojem nije potrebno preduzeti trajnije vaspitne mere, a naro ito kad se iz njegovog odnosa prema u injenom prekraju i njegove spremnosti da ubudu e ne ini prekraje moe zaklju iti da e izre enom vaspitnom merom biti postignuta svrha ove mere. Pri izricanju ukora, maloletniku e se ukazati na drutvenu neprihvatljivost njegovog postupka i ukoliko ponovo u ini prekraj, mogu nost izricanja i druge vaspitne mere.

- 21 Posebne obaveze lan 68. Ukoliko sud oceni da je odgovaraju im zahtevima i zabranama, potrebno uticati na maloletnika i njegovo ponaanje, moe maloletniku odrediti jednu ili vie posebnih obaveza i to: 1. da se izvini ote enom; prouzrokovao; 2. da u okviru svojih mogu nosti, popravi ili nadoknadi tetu koju je

3. da ne pose uje odre ena mesta i izbegava drutvo odre enih lica koja na njega negativno uti u; 4. da se podvrgne odvikavanju i le enju od zavisnosti od alkohola, droga ili drugih opojnih sredstava i sredstava zavisnosti; 5. da se radi u enja ili provere znanja saobra ajnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje voza a; 6. da se, bez naknade, uklju i u rad humanitarnih organizacija ili u poslove ekolokog, socijalnog ili lokalnog zna aja; 7. da se uklju i u rad sportskih i drugih sekcija u koli uz pedagoki nadzor nastavnika. Obaveze iz stava 1. ta . 1. do 7. ovog lana, ne mogu trajati due od est meseci i ne smeju ometati maloletnikovo kolovanje ili zaposlenje. U okviru obaveze iz stava 1. ta ka 2. ovog lana sud e odrediti visinu, oblike i na in popravljanja tete, pri emu li ni rad maloletnika moe trajati najvie do 20 asova u periodu od mesec dana i mora biti tako raspore en da ne smeta redovnom kolovanju ili zaposlenju maloletnika. Sud e prilikom izricanja posebnih obaveza upozoriti maloletnika da se zbog neispunjenja odre enih obaveza, one mogu zameniti drugom obavezom ili vaspitnom merom. Izvrenje posebnih obaveza sprovodi se uz nadzor Centra za socijalni rad koji o izvravanju obaveza obavetava sud. Mere poja anog nadzora lan 69. Vaspitne mere poja anog nadzora izri u se ako je potrebno da se prema maloletniku izvri trajnija mera vaspitanja. Meru poja anog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, sud e izre i ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili da vre potrebnu brigu i nadzor nad maloletnikom, a u mogu nosti su da ovakav nadzor vre i to se od njih s osnovom moe o ekivati.

- 22 Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj ne mogu vriti poja ani nadzor nad maloletnikom, maloletniku e se izre i poja an nadzor organa starateljstva. jednu godinu. Mere poja anog nadzora iz st. 2. i 3. ovog lana mogu trajati najdue

Uslovi za izricanje vaspitnih mera lan 70. Pri izricanju vaspitnih mera uzimaju se u obzir starost maloletnika, stepen njegovog duevnog razvoja, psihi ke karakteristike i motivi zbog kojih je u inio prekraj, dosadanje vaspitanje, okolina i uslovi pod kojima je iveo, teina prekraja, da li mu je ve pre toga bila izre ena vaspitna mera, kao i sve ostale okolnosti koje uti u na izbor vaspitne mere kojom e se najbolje posti i svrha vaspitanja. Radi utvr ivanja okolnosti iz stava 1. ovog lana, sud mora sasluati roditelje i usvojitelja maloletnika, njegovog staratelja i druga lica koja mogu pruiti potrebne podatke. Obustava izvrenja i izmena odluke o vaspitnoj meri lan 71. Kad se posle donoenja odluke kojom je izre ena vaspitna mera pojave okolnosti kojih nije bilo u vreme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izre ene mere moe se obustaviti ili se izre ena mera moe zameniti drugom vaspitnom merom. Ponovno odlu ivanje o vaspitnim merama lan 72. Ako je od pravosnanosti odluke kojom je izre ena neka od vaspitnih mera ili posebnih obaveza, proteklo vie od est meseci, a izvrenje nije zapo eto, sud e ponovo odlu iti o potrebi da se izvri izre ena mera ili posebna obaveza. Pri tome moe odlu iti da se ranije izre ena mera ili posebna obaveza, izvri, ne izvri ili da se zameni nekom drugom vaspitnom merom ili posebnom obavezom. Sud je duan da vodi posebnu evidenciju za svakog maloletnika kome je izre ena vaspitna mera. Kanjavanje starijih maloletnika lan 73. Starijem maloletniku moe se izre i kazna samo ako je u vreme kada je u inio prekraj, prema svojoj duevnoj razvijenosti mogao shvatiti zna aj svoje radnje i upravljati svojim postupcima i ako zbog teih posledica prekraja ili ve eg stepena prekrajne odgovornosti ne bi bilo opravdano primeniti vaspitnu meru. Kazna zatvora starijem maloletniku moe se izre i izuzetno, pri emu se mora imati u vidu priroda prekraja, li ne osobine i ponaanje maloletnika.

- 23 Kazna zatvora koja se izrekne starijem maloletniku ne moe biti dua od petnaest dana, niti se nov ana kazna moe zameniti zatvorom u trajanju duem od petnaest dana. Izricanje vaspitne mere ili kazne za prekraje u sticaju lan 74. Ako je maloletnik u inio vie prekraja u sticaju, sud e pri izboru vaspitnih mera jedinstveno ceniti sve prekraje i izre i samo jednu meru. Ako sud za neki od prekraja utvrdi kaznu, a za druge prekraje vaspitne mere, izre i e samo kaznu. Tako e postupiti i ako se posle izre ene vaspitne mere odnosno kazne utvrdi da je maloletnik pre ili posle njenog izricanja u inio prekraj. Dejstvo punoletnosti lan 75. Ako je maloletnik postao punoletan pre donoenja odluke sud ne e izre i vaspitnu meru. Ako je maloletnik postao punoletan posle donoenja odluke kojim je bila izre ena vaspitna mera, sud e reenjem obustaviti izvrenje te mere.

Glava IX ZASTARELOST
Zastarelost pokretanja i vo enja prekrajnog postupka lan 76. Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekraj u injen. Zastarevanje prekrajnog gonjenja ne te e za vreme za koje se gonjenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja u inioca prekraja. Posle svakog prekida zastarevanje po inje ponovo da te e. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za prekraje iz oblasti carinskog, spoljnotrgovinskog, deviznog poslovanja, javnih prihoda i finansija, prometa roba i usluga i vazdunog saobra aja moe se posebnim zakonom propisati dui rok zastarelosti gonjenja. Rok iz stava 5. ovog lana ne moe biti dui od pet godina.

- 24 Prekrajno gonjenje zastareva u svakom slu aju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarelost gonjenja. Zastarelost izvrenja kazne i zatitne mere lan 77. Izre ena kazna i zatitna mera ne mogu se izvriti ako je od dana pravosnanosti presude protekla jedna godina. Zastarevanje izvrenja kazne i zatitne mere po inje od dana pravosnanosti presude kojom je izre ena kazna odnosno zatitna mera. Zastarevanje izvrenja kazne i zatitne mere ne te e za vreme za koje se izvrenje ne moe preduzeti po zakonu. Zastarevanje se prekida svakom procesnom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne, odnosno zatitne mere. Posle svakog prekida zastarevanje po inje ponovo da te e. Izvrenje kazne odnosno zatitne mere zastareva u svakom slu aju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za izvrenje kazne, odnosno zatitne mere.

DEO DRUGI PREKRAJNI POSTUPAK Glava X OSNOVNA NA ELA POSTUPKA


Na elo zakonitosti lan 78. Ovaj zakon utvr uje pravila kojima se osigurava da niko nevin ne bude kanjen, a da se odgovornom u iniocu prekraja izrekne prekrajna sankcija pod uslovima koje predvi a ovaj zakon i na osnovu zakonito sprovedenog postupka. Zakonitost u izricanju prekrajnih sankcija lan 79. U iniocu prekraja kaznu ili drugu sankciju moe izre i samo nadleni sud i organ dravne uprave (u daljem tekstu: organ uprave) koji vodi prekrajni postupak po ovom zakonu.

- 25 Optuno na elo lan 80. Prekrajni postupak pokre e se i vodi na osnovu zahteva ovla enog organa ili ote enog. Utvr ivanje istine lan 81. Sud je duan da istinito i potpuno utvrdi injenice koje su vane za donoenje zakonite odluke i da sa jednakom panjom ispita i utvrdi kako injenice koje terete okrivljenog tako i one koje mu idu u korist. Pomo neukoj stranci lan 82. Sud je duan da se stara da neznanje ili neukost stranaka ne bude na tetu njihovih prava. Ekonomi nost prekrajnog postupka lan 83. Sud je duan da postupak sprovede bez odugovla enja, ali tako da to ne bude na tetu donoenja pravilne i zakonite odluke. Slobodna ocena dokaza lan 84. Sud ocenjuje dokaze po svom slobodnom uverenju. Koje e injenice uzeti kao dokazane, sud odlu uje na osnovu savesne i briljive ocene svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno i na osnovu rezultata celokupnog postupka. Pravo na odbranu lan 85. Pre donoenja odluke, okrivljenom se mora dati mogu nost da se izjasni o injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist, osim u slu ajevima predvi enim zakonom. U prekrajnom postupku okrivljeni mora ve na prvom ispitivanju biti obaveten o prekraju za koji se tereti i o osnovama optube, osim ako se postupak na osnovu ovog zakona ne sprovodi bez ispitivanja okrivljenog. Ako uredno pozvani okrivljeni ne do e i ne opravda izostanak ili u odre enom roku ne da pismenu odbranu, a njegovo ispitivanje nije nuno za

- 26 utvr ivanje injenica koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke, presuda se moe doneti i bez ispitivanja okrivljenog. Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stru nu pomo branioca koga sam izabere. Sud je duan da prilikom prvog ispitivanja okrivljenog pou i o pravu na branioca. Upotreba jezika u prekrajnom postupku lan 86. Prekrajni postupak se vodi u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje slubena upotreba jezika i pisama. Okrivljeni, svedoci i druga lica koja u estvuju u prekrajnom postupku imaju pravo da pri izvo enju pojedinih radnji u postupku ili na usmenom pretresu upotrebljavaju svoj jezik. Ako se radnja u prekrajnom postupku odnosno usmeni pretres ne vodi na jeziku tog lica, obezbedi e se usmeno prevo enje onoga to to lice ili drugi iznosi, kao i isprava i drugog pismenog dokaznog materijala. O pravu na prevo enje pou i e se lice iz stava 2. ovoga lana, koje se moe odre i tog prava ako zna jezik na kome se vodi prekrajni postupak. U zapisniku e se zabeleiti da je data pouka i izjava u esnika. postupak. Prevo enje obavlja tuma koga odredi sud koji vodi prekrajni

Dvostepenost prekrajnog postupka lan 87. Protiv odluka nadlenih organa donetih u prvom stepenu moe se izjaviti alba ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. Presuda odnosno reenje doneto u prekrajnom postupku postaju pravosnani danom donoenja presude Vieg prekrajnog suda. Zabrana preina enja na gore lan 88. Ako je alba izjavljena samo u korist okrivljenog, presuda se u delu koji se odnosi na izre enu sankciju ne moe izmeniti na njegovu tetu, niti se u ponovljenom postupku moe doneti nepovoljnija presuda za okrivljenog. Naknada tete neopravdano zadranom ili kanjenom licu lan 89. Lice koje je neopravdano kanjeno za prekraj ili je bez osnova zadrano ima pravo na naknadu tete koja mu je time pri injena, kao i druga prava utvr ena zakonom.

- 27 Po zahtevu lica iz stava 1. ovog lana, ministarstvo nadleno za poslove pravosu a, sprovodi postupak radi postizanja sporazuma o postojanju, vrsti i visini naknade. Pravna pomo lan 90. Sudovi i organi uprave koji vode prekrajni postupak, duni su jedni drugima i drugim sudovima pruati pravnu pomo u poslovima iz svoje nadlenosti. Organi unutranjih poslova i drugi organi uprave duni su sudovima i drugim organima uprave koji vode prekrajni postupak, pruati pravnu pomo i izvravati njihove naloge u poslovima iz svoje nadlenosti. Sudovi su duni da pruaju pravnu pomo dravnim i drugim organima dostavljanjem spisa, isprava i drugih podataka, ako se time ne ometa tok prekrajnog postupka.

Glava XI ORGANI NADLENI ZA VO ENJE POSTUPKA


Nadlenost sudova lan 91. Prekrajni postupak u prvom stepenu vode prekrajni sudovi, ukoliko za vo enje prekrajnog postupka nisu nadleni organi uprave. Prekrajni postupak u drugom stepenu vodi Vii prekrajni sud. Vii prekrajni sud odlu uje o albama na odluke suda, o albama na odluke koje u prekrajnom postupku donesu organi uprave, o sukobu i prenoenju mesne nadlenosti sudova i vri druge poslove odre ene zakonom. Vii prekrajni sud pregleda i prati rad sudova, pribavlja od sudova podatke i izvetaje potrebne za pra enje prekrajne prakse, primenu zakona i drugih propisa, pra enje i prou avanje drutvenih odnosa i pojava i podatke o drugim pitanjima od interesa za ostvarivanje njihove funkcije. lan 92. Javnost rada suda obezbe uje se pre svega: javnim odravanjem pretresa, objavljivanjem odluka, davanjem obavetenja zainteresovanim licima o toku prekrajnog postupka, upoznavanjem javnosti o svom radu putem sredstava javnog informisanja. Radi o uvanja tajne, zatite morala, interesa maloletnika ili zatite drugih posebnih interesa drutvene zajednice, moe se isklju iti javnost rada u svim ili samo u pojedinim fazama prekrajnog postupka.

- 28 Sastav suda lan 93. Sudija prekrajnog suda sudi i odlu uje kao sudija pojedinac. Vii prekrajni sud sudi i odlu uje u ve u sastavljenom od troje sudija. Opta mesna nadlenost lan 94. Za vo enje prekrajnog postupka u prvom stepenu mesno je nadlean sud na ijem podru ju je prekraj u injen ili pokuan. Sud koji je mesno nadlean za vo enje prekrajnog postupka protiv pravnog lica nadlean je i za vo enje prekrajnog postupka protiv odgovornog lica u pravnom licu. Ako je prekraj u injen na doma em brodu ili doma em vazduhoplovu, za vo enje prekrajnog postupka u prvom stepenu mesno je nadlean sud na ijem se podru ju nalazi doma a luka ili vazduhoplovno pristanite u kome se zavrava putovanje u inioca prekraja, a ako je u inilac prekraja lan posade, nadlean je sud na ijem se podru ju nalazi mati na luka broda odnosno mati no pristanite vazduhoplova. Ako je prekraj izvren ili pokuan na podru ju vie prekrajnih sudova, nadlean je onaj sud koji je prvi zapo eo postupak, a ako postupak jo nije zapo et, sud kome je pre podnet zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. Supsidijarna mesna nadlenost lan 95. Ako nije poznato mesto izvrenja prekraja, mesno je nadlean sud na ijem podru ju okrivljeni ima prebivalite ili boravite, odnosno sedite okrivljenog pravnog lica ukoliko se vanost propisa kojim je prekraj odre en prostire i na podru ju na kome se nalazi njegovo prebivalite ili boravite, odnosno sedite okrivljenog pravnog lica. Ako nisu poznati ni mesto izvrenja prekraja ni prebivalite ili boravite okrivljenog, nadlean je sud na ijem se podru ju okrivljeni prona e odnosno uhvati ili se sam prijavi. Kumulacija mesne nadlenosti lan 96. Ako je isto lice okrivljeno za vie prekraja pa su za vo enje prekrajnog postupka nadlena dva ili vie sudova, nadlean je onaj sud koji je po zahtevu ovla enog organa prvi zapo eo postupak, a ako postupak jo nije zapo et nadlean je sud kome je prvo podnesen zahtev za pokretanje prekrajnog postupka.

- 29 Spajanje i razdvajanje prekrajnog postupka lan 97. Sud koji je nadlean za vo enje prekrajnog postupka protiv u inioca prekraja nadlean je i za vo enje postupka protiv sau esnika. Za saizvrioca nadlean je, po pravilu sud, koji je kao nadlean za jednog od njih, prvi zapo eo postupak. Protiv u inioca prekraja i sau esnika sprove e se, po pravilu, jedinstven prekrajni postupak i doneti jedna presuda, a ako je to celishodno, postupak protiv pojedinih sau esnika moe se razdvojiti. U tom slu aju e se doneti posebna presuda. Postupak protiv pravnog lica i odgovornog lica lan 98. Protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu vodi se jedinstven prekrajni postupak, osim ako postoje zakonski razlozi da se vodi postupak samo protiv jednog od njih. Ako se protiv odgovornog lica u pravnom licu ne moe pokrenuti postupak, postupak e se pokrenuti i sprovesti samo protiv pravnog lica. Ako je pravno lice prestalo da postoji ili postoje druge pravne smetnje za vo enje postupka, postupak e se pokrenuti i sprovesti samo protiv odgovornog lica u pravnom licu. Prenoenje mesne nadlenosti lan 99. Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga spre en da postupa u odre enom predmetu, duan je da o tome izvesti Vii prekrajni sud koji e odrediti drugi stvarno nadlean sud. Protiv reenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena alba. Postupanje u slu aju nenadlenosti lan 100. Sud je duan da po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu i mesnu nadlenost i im primeti da nije nadlean, reenjem se oglaava nenadlenim i bez odlaganja dostavlja predmet nadlenom sudu ili drugom nadlenom organu. Ako sud kome je predmet dostavljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet dostavio, pokrenu e postupak za reavanje sukoba nadlenosti.

- 30 Reavanje sukoba nadlenosti lan 101. O sukobu nadlenosti izme u sudova reava Vii prekrajni sud. Dok se ne rei sukob nadlenosti izme u sudova, svaki od njih duan je da preduzima one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. alba. Protiv reenja kojim je odlu eno o sukobu nadlenosti nije dozvoljena

Sukob nadlenosti izme u sudova i drugih organa nadlenih za vo enje prekrajnog postupka reava Ustavni sud Srbije. Sukob nadlenosti izme u organa uprave koji vode prekrajni postupak, reava se po optim pravilima za sukob nadlenosti organa uprave.

Glava XII IZUZE E


Osnovi za izuze e lan 102. Sudija koji u estvuje u prekrajnom postupku izuze e se: 1. ako je ote en prekrajem; 2. ako mu je okrivljeni, branilac okrivljenog, predstavnik okrivljenog pravnog lica, podnosilac zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, ote eni ili njegov zakonski zastupnik odnosno punomo nik, bra ni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena srodstva, u pobo noj liniji do etvrtog stepena, a po tazbinskom srodstvu do drugog stepena; 3. ako je sa okrivljenim, predstavnikom okrivljenog pravnog lica, braniocem okrivljenog, slubenim licem koje je u ime ovla enog organa podnelo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ili ote enim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika; 4. ako je u istom predmetu kao slubeno lice u ime ovla enog organa podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ili je u estvovao kao predstavnik okrivljenog pravnog lica, branilac okrivljenog, zakonski zastupnik ili punomo nik ote enog, ili je sasluan kao svedok ili kao vetak; presude; 5. ako je u istom predmetu u estvovao u donoenju prvostepene postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu

6. ako nepristrasnost.

- 31 Dunost sudije kad postoje razlozi za izuze e lan 103. Sudija koji u estvuje u prekrajnom postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuze e iz lana 102. stava 1. ta . 1-5. ovog zakona, duan je da prekine svaki rad na tom predmetu i da o tome obavesti predsednika suda, koji e odrediti drugog sudiju. Ako se radi o izuze u predsednika suda, on e odrediti sebi zamenika izme u sudija tog suda. Ako je predsednik suda istovremeno i jedini sudija u tom sudu ili ako iz drugih razloga ne moe da sebi odredi zamenika iz istog suda zatrai e od predsednika Vieg prekrajnog suda da delegira drugog sudiju. Ako sudija smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuze e ( lan 102. stav 1. ta ka 6. ovog zakona), obavesti e o tome predsednika prekrajnog suda, a ako se radi o slu aju iz stava 2. ovog lana, predsednika Vieg prekrajnog suda. Podnoenje zahteva za izuze e lan 104. Izuze e sudije zbog postojanja nekog od razloga za izuze e iz lana 102. ovog zakona mogu traiti okrivljeni i ovla eni podnosilac zahteva za pokretanje prekrajnog postupka (u daljem tekstu: stranke). Zahtev za izuze e sudije, stranke mogu podneti do donoenja presude, odnosno reenja. Zahtev za izuze e predsednika i sudija Vieg prekrajnog suda stranka moe podneti u albi na prvostepenu presudu. Stranka moe traiti izuze e samo poimeni no odre enog sudije koji u predmetu postupa. Stranka je duna da u zahtevu navede okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuze e. Postupanje u slu aju podnetog zahteva za izuze e lan 105. Kad sudija koji je u estvovao u prekrajnom postupku sazna da je podnet zahtev za njegovo izuze e, duan je da odmah obustavi svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuze u iz lana 102. stava 1. ta ke 6. ovog zakona, moe do donoenja reenja o izuze u preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

- 32 Izuze e drugih u esnika u postupku lan 106. Odredbe o izuze u sudija shodno e se primenjivati i na slubeno lice koje vodi prekrajni postupak u organu uprave, zapisni are, tuma e i vetake. Odlu ivanje o zahtevu za izuze e lan 107. O zahtevu za izuze e sudije odlu uje predsednik suda. Ako se trai izuze e predsednika suda, reenje o izuze u donosi predsednik Vieg prekrajnog suda. Ako se trai izuze e sudije Vieg prekrajnog suda, reenje o izuze u donosi predsednik istog suda. Ako se trai izuze e predsednika Vieg prekrajnog suda, reenje o izuze u donosi Vrhovni sud Srbije. O izuze u zapisni ara, tuma a i vetaka odlu uje sudija koji vodi prekrajni postupak. Pre donoenja reenja o izuze u pribavi e se izjava od lica ije se izuze e trai, a po potrebi sprove e se i druge radnje. Protiv reenja kojim se zahtev za izuze e usvaja nije dozvoljena alba, a reenje kojim se izuze e odbija moe se pobijati samo albom protiv presude.

Glava XIII OKRIVLJENI


Okrivljeni i njegova prava lan 108. Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak. Okrivljeni ima pravo da podnosi dokaze, stavlja predloge i koristi pravna sredstva predvi ena ovim zakonom. Za okrivljenog koji nije poslovno sposoban radnje u postupku preduzima zakonski zastupnik. Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stru nu pomo branioca.

- 33 Branilac okrivljenog lan 109. Okrivljeni moe uzeti za branioca advokata, a njega moe, u skladu sa zakonom, zameniti advokatski pripravnik. Branioca okrivljenom mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, bra ni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj okrivljenog, kao i lice sa kojim okrivljeni ivi u vanbra noj zajednici. Branilac je ovla en da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moe preduzeti okrivljeni. Branilac je duan da podnese punomo je sudu, odnosno organu uprave pred kojim se vodi postupak. Okrivljeni moe dati braniocu i usmeno punomo je na zapisnik kod suda, odnosno organa uprave pred kojim se vodi prekrajni postupak. Prava i dunosti branioca prestaju kad okrivljeni opozove punomo je. Okrivljeno pravno lice lan 110. Za okrivljeno pravno lice u prekrajnom postupku u estvuje njegov predstavnik, koji je ovla en da preduzima sve radnje koje moe da preduzima sam okrivljeni. Predstavnik okrivljenog pravnog lica lan 111. Predstavnik okrivljenog pravnog lica je lice ovla eno da to pravno lice predstavlja ili zastupa na osnovu zakona ili drugog akta pravnog lica. Poslodavac moe za predstavnika pravnog lica odrediti drugo lice iz reda svojih lanova ili drugog radnika u tom pravnom licu. Predstavnik okrivljenog pravnog lica iz st. 1. i 2. ovog lana mora da ima pismeno ovla enje organa koji ga je odredio za predstavnika. Predstavnik okrivljenog pravnog lica moe biti samo jedno lice. Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica lan 112. Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica je lice koje upravlja predstavnitvom ili drugom poslovnom jedinicom tog pravnog lica u Republici Srbiji, ukoliko za predstavnika pravnog lica ne bude odre eno drugo lice.

- 34 Lica koja ne mogu biti predstavnici pravnog lica lan 113. Predstavnik pravnog lica ne moe biti lice koje je u istoj stvari svedok. Predstavnik pravnog lica ne moe biti odgovorno lice protiv koga se vodi postupak za isti prekraj, koje isti e da je postupalo na osnovu nare enja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja. U slu ajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud je duan da pozove pravno lice da u roku od osam dana odredi drugog predstavnika. Kanjavanje za neodre ivanje predstavnika lan 114. Ako okrivljeno pravno lice na poziv suda ne odredi svog predstavnika ili u roku iz lana 113. stav 3. ne odredi drugog predstavnika kazni e se nov anom kaznom od 500,00 do 1.000,00 dinara. Ako i posle izricanja te kazne pravno lice ne odredi svog predstavnika, za svako dalje neodazivanje pozivu kazni e se nov anom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 dinara. Pravo na branioca lan 115. Pravno lice i odgovorno lice u tom pravnom licu koja imaju status okrivljenih u istoj stvari mogu imati svaki svog branioca ili zajedni kog branioca.

Glava XIV OTE ENI


lan 116. Ote eni u smislu ovog zakona je lice ije je kakvo li no ili imovinsko pravo povre eno ili ugroeno prekrajem. Ote eni koji je navrio esnaest godina moe sam podneti zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. punomo nika: Ote eni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili 1. podnosi i zastupa zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, 2. podnosi dokaze, stavlja predloge i isti e imovinsko-pravni zahtev za naknadu tete ili povra aj stvari, 3. izjavljuje albu na presudu odnosno reenje doneto povodom njegovog zahteva za pokretanje prekrajnog postupka.

- 35 -

Glava XV JAVNI TUILAC I DRUGI ORGANI OVLA ENI NA POKRETANJE POSTUPKA


Javni tuilac kao stranka u postupku lan 117. Javni tuilac je stranka u prekrajnom postupku. Javni tuilac: 1. preduzima mere radi otkrivanja, pronalaenja i pribavljanja potrebnih dokaza za gonjenje u inilaca prekraja i uspeno vo enje prekrajnog postupka pred sudom ili nadlenim organom uprave, 2. podnosi zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, albu ili vanredna pravna sredstva protiv odluka suda odnosno nadlenog organa uprave, 3. preduzima druge radnje na koje je ovla en ovim zakonom i posebnim propisima. Javni tuilac je stvarno nadlean da postupa u prekrajnom postupku ukoliko je podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. Ako je javni tuilac prvi podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, postupak e se voditi po njegovom zahtevu, a nastaviti po zahtevu ote enog ili drugog organa nadlenog za pokretanje postupka ako javni tuilac odustane od zahteva. Ako odustane od zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, javni tuilac je duan da u roku od osam dana od dana odustajanja od zahteva, obavesti ote enog ili drugo lice ovla eno za pokretanje postupka da bi nastavili postupak. Ako je ote eni ili drugi ovla eni organ za pokretanje prekrajnog postupka ve podneo zahtev za pokretanje postupka, postupak e se nastaviti po tom zahtevu. Drugi organ nadlean za pokretanje postupka lan 118. Kada je prema ovom zakonu za podnoenje zahteva za pokretanje prekrajnog postupka nadlean drugi organ, on ima sva prava koja ima i javni tuilac kao stranka u postupku, osim onih koja javnom tuiocu, kao dravnom organu, pripadaju po posebnom zakonu.

- 36 -

Glava XVI PODNESCI I ZAPISNICI


Podnesci lan 119. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, predlozi, pravni lekovi i druge izjave i saoptenja (u daljem tekstu: podnesci) podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik. Pismeni podnesci se predaju neposredno ili se alju potom. Kratka i hitna obavetenja mogu se dati telefaksom, teleksom, telefonom, elektronskom potom ili na drugi odgovaraju i na in. Slubenik koji je primio telefonski ili na drugi na in, obavetenje koje nije u pisanom obliku, na ini e o tome zabeleku i priloiti je u spis predmeta. Podnesci iz stava 1. ovog lana moraju biti razumljivi i sadrati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sudija koji vodi prekrajni postupak naloi e podnosiocu podneska da u odre enom roku, a najkasnije u roku od petnaest dana, podnesak ispravi odnosno dopuni, a ako to ne u ini, podnesak e se odbaciti kao neuredan. Sastavljanje zapisnika lan 120. O svakoj radnji preduzetoj u toku prekrajnog postupka sastavi e se zapisnik istovremeno kad se radnja vri, a ako to nije mogu e, neposredno posle toga. Zapisnik pie zapisni ar. Samo kad se pretresaju stan ili lice, ili se radnja preduzima van slubenih prostorija prekrajnog suda, a zapisni ar se ne moe obezbediti, zapisnik moe pisati lice koje preduzima radnju. Kad zapisnik pie zapisni ar, zapisnik se sastavlja na taj na in to lice koje preduzima radnju glasno govori zapisni aru ta e uneti u zapisnik. Licu koje se ispituje, odnosno sasluava moe se dozvoliti da samo diktira odgovore u zapisnik. U slu aju zloupotrebe, to pravo mu se moe uskratiti. Sadrina zapisnika lan 121. U zapisnik se unose naziv suda, mesto gde se vri radnja, dan i as kad je radnja zapo eta i zavrena, li na imena prisutnih lica i u kom svojstvu prisustvuju, kao i nazna enje prekrajnog predmeta po kom se radnja preduzima. Zapisnik treba da sadri bitne podatke o toku i sadrini preduzete radnje. U zapisnik se u obliku pripovedanja ubeleava samo bitna sadrina datih

- 37 iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razume odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovno uneti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dat. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se nazna iti u zapisniku, a oduzete stvari e se priklju iti zapisniku ili e se navesti gde se nalaze. U zapisnik izvo enje drugih dokaza. e se uneti izjava okrivljenog da li ima predloga za

Prilikom preduzimanja radnji kao to su uvi aj, pretresanje stana ili lica, ili prepoznavanje lica ili predmeta, u zapisnik e se uneti i podaci koji su vani s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvr ivanje istovetnosti pojedinih predmeta (opis mera i veli ina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i sli no, to e se navesti u zapisniku i priklju iti zapisniku. Urednost zapisnika lan 122. Zapisnik se mora voditi uredno. U njemu se ne sme nita izbrisati, dodati ili menjati. Precrtana mesta moraju ostati itka. Sva preina enja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih overiti lica koja potpisuju zapisnik. itanje zapisnika lan 123. Ispitano odnosno sasluano lice, lica koja obavezno prisustvuju radnjama u prekrajnom postupku, kao i okrivljeni, branilac i ote eni ako su prisutni imaju pravo da pro itaju zapisnik ili da zahtevaju da im se pro ita. Na to je duan da ih upozori sudija koji preduzima radnju, a u zapisniku e se nazna iti da li je upozorenje u injeno i da li je zapisnik pro itan. Zapisnik e se uvek pro itati ako nije bilo zapisni ara, i to e se nazna iti u zapisniku. Potpisivanje zapisnika lan 124. Zapisnik potpisuje ispitano odnosno sasluano lice. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitano odnosno sasluano lice potpisuje svaku stranicu. Na kraju zapisnika potpisa e se tuma ako ga je bilo, a pri pretresanju i lice koje se pretresa ili iji se stan pretresa, kao i svedoci koji su prisustvovali pretresanju. Ako zapisni ar ne pie zapisnik, zapisnik potpisuju lica koja prisustvuju radnji. Ako takvih lica nema ili nisu u stanju da shvate sadrinu zapisnika, zapisik potpisuju dva svedoka.

- 38 Nepismeno lice umesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisni ar e ispod otiska potpisati njegovo ime i prezime. Ako se usled nemogu nosti da se stavi otisak kaiprsta desne ruke stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta leve ruke, u zapisniku e se nazna iti sa kojeg je prsta i sa koje ruke uzet otisak. Ako ispitano odnosno sasluano lice nema obe ruke pro ita e zapisnik, a ako je nepismeno zapisnik e mu se pro itati, i to e se zabeleiti u zapisniku. Ako ispitano odnosno sasluano lice odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabelei e se to u zapisnik i nave e se razlog odbijanja. Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se nazna iti dan i as kad je nastao prekid, kao i dan i as kada se radnja nastavlja. prigovori. Ako je bilo prigovora na sadrinu zapisnika, nave e se u zapisniku i ti Zapisnik na kraju potpisuju sudija i zapisni ar. Zapisnik o ve anju i glasanju lan 125. O ve anju i glasanju pred Viim prekrajnim sudom sastavlja se poseban zapisnik. doneta. Zapisnik o ve anju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je Zapisnik potpisuju svi lanovi ve a i zapisni ar. Odvojena miljenja priklju i e se zapisniku o ve anju i glasanju ako nisu unesena u sam zapisnik. Zapisnik o ve anju i glasanju zatvara se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad reava o pravnom leku i u tom slu aju duan je da zapisnik ponovo zatvori u poseban omot i da na omotu nazna i da je razgledao zapisnik.

Glava XVII ROKOVI I VRA ANJE U PRE ANJE STANJE


Rokovi lan 126. Rokovi predvi eni ovim zakonom ne mogu se produiti, osim kad je to zakonom izri ito dozvoljeno. Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je data u roku ako je pre nego to rok istekne predata onom ko je ovla en da je primi.

- 39 Kad je izjava upu ena preko pote preporu enom poiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje poti smatra se danom predaje onome kome je upu eno. Predaja vojnoj poti u mestu gde ne postoji redovna pota smatra se predajom preporu ene poiljke poti. Okrivljeni koji se nalazi u zavodu za izvrenje zavodskih sankcija moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik ili predati upravi zavoda. Dan kad je sastavljen takav zapisnik odnosno kad je izjava predata upravi zavoda smatra se danom predaje organu koji je nadlean da je primi. Ako je podnesak koji je vezan za rok, zbog neznanja ili o igledne omake podnosioca, predat ili upu en nenadlenom organu pre isteka roka a stigne nadlenom organu posle isteka roka, smatra se da je podnet na vreme. Ra unanje rokova lan 127. Rokovi se ra unaju na sate, dane, mesece i godine. Sat ili dan kada je dostavljanje ili saoptenje izvreno odnosno u koji pada doga aj od kada treba ra unati trajanje roka ne ura unava se u rok, ve se za po etak roka uzima prvi naredni sat odnosno dan. U jedan dan ra una se dvadeset etiri asa, a mesec se ra una po kalendarskom vremenu. Rokovi odre eni po mesecima odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana poslednjeg meseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je rok otpo eo. Ako nema tog dana u poslednjem mesecu, rok se zavrava poslednjeg dana tog meseca. Ako poslednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedelju ili u neki drugi dan kada sud ne radi, rok isti e protekom narednog radnog dana. Rok za vra anje u pre anje stanje lan 128. Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na odluku, sud, odnosno organ uprave koji vodi prekrajni postupak, reenjem e dozvoliti vra anje u pre anje stanje radi izjave albe, ako u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog koga je proputen rok podnese molbu za vra anje u pre anje stanje i ako istovremeno s molbom preda albu. Posle proteka mesec dana od dana proputenog roka ne moe se traiti vra anje u pre anje stanje. Molba za vra anje u pre anje stanje podnosi se organu koji je doneo prvostepenu odluku. Molba za vra anje u pre anje stanje ne zadrava izvrenje odluke, ali organ kome je predata molba moe, prema okolnostima, odlu iti da se sa izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi.

- 40 Odlu ivanje o vra anju u pre anje stanje lan 129. O vra anju u pre anje stanje odlu uje sud, odnosno organ uprave koji je doneo prvostepenu odluku koja se pobija albom. Kad sud, odnosno organ uprave dozvoli vra anje u pre anje stanje zbog proputenog roka za albu, albu sa spisima predmeta dostavi e na reavanje Viem prekrajnom sudu. Protiv reenja kojim se dozvoljava vra anje u pre anje stanje nije dozvoljena alba. Sud, odnosno organ uprave iz stava 1. ovog lana albu protiv reenja kojim nije dozvoljeno vra anje u pre anje stanje, sa albom na odluku i ostalim spisima predmeta dostavi e na reavanje Viem prekrajnom sudu. Ako Vii prekrajni sud dozvoli vra anje u pre anje stanje zbog proputenog roka za albu, istom presudom e odlu iti o albi izjavljenoj protiv prvostepene odluke.

Glava XVIII TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA


ta obuhvataju trokovi lan 130. Trokovi prekrajnog postupka su izdaci prekrajnog postupka od njegovog pokretanja do zavretka. Trokovi prekrajnog postupka su: 1. trokovi za svedoke, vetake i tuma e; 2. trokovi uvi aja; 3. podvozni trokovi okrivljenog; 4. izdaci za dovo enje okrivljenog; 5. podvozni i putni trokovi slubenih lica; 6. nuni izdaci ote enog odnosno njegovog zakonskog zastupnika i nagrada i nuni izdaci njegovog punomo nika; 7. nagrada i nuni izdaci branioca; 8. trokovi prevo enja i 9. paualni iznosi. Obaveza pla anja trokova lan 131. za prekraj. .Trokovi prekrajnog postupka padaju na teret lica koje je kanjeno u injeni povodom

- 41 Trokove postupka za prekraj za koji je postupak obustavljen snosi sud, odnosno organ uprave koji je postupak vodio. Ako je prekrajni postupak obustavljen zbog lanog zahteva ote enog ili zbog odustanka ote enog od podnetog zahteva, trokove postupka snosi ote eni. Zahtev za naknadu nagrade i nunih izdataka branioca podnosi se u roku od tri meseca od dana dostavljanja pravosnane odluke o trokovima. Odluka o trokovima lan 132. U odluci o trokovima e se navesti ko snosi trokove prekrajnog postupka, u kom iznosu i u kom roku je duan da ih plati. Ako za utvr ivanje visine trokova nema dovoljno podataka, o trokovima e se odlu iti kada se ti podaci pribave. Kad u presudi nije odlu eno o trokovima postupka, odlu i e se o tome naknadno, posebnim reenjem na koje je dozvoljena alba. Rok iz stava 1. ovog lana ne moe biti kra i od petnaest ni dui od trideset dana od dana pravosnanosti odluke. Solidarni trokovi lan 133. Lice koje je okrivljeno za vie prekraja ne e snositi trokove za prekraj, za koji je prekrajni postupak obustavljen, ako je mogu e te trokove izdvojiti iz ukupnih trokova. U presudi kojom je vie okrivljenih oglaeno krivim, sud e odrediti koliki e deo trokova snositi svaki od njih, a ako to nije mogu e, odlu i e da svi okrivljeni solidarno snose trokove. Pla anje paualnog iznosa odredi e se za svakog okrivljenog posebno. Trokovi otkrivanja u inioca lan 134. Kad je posebnim propisom odre eno da e trokove nastale povodom otkrivanja prekraja snositi u inilac, na predlog podnosioca zahteva obaveza e se okrivljeni da plati te trokove. Razlog za osloba anje od dunosti naknade trokova lan 135. U odluci kojom se odlu uje o trokovima sud, odnosno organ uprave moe osloboditi okrivljenog od dunosti da u celosti ili delimi no naknadi trokove

- 42 prekrajnog postupka, ako bi njihovim pla anjem bilo dovedeno u pitanje izdravanje okrivljenog ili lica koja je on duan da po zakonu izdrava. Trokovi prevo enja lan 136. Trokovi prevo enja na jezik nacionalnih manjina koji nastanu primenom odredaba ustava i zakona kojim se ure uje slubena upotreba jezika i pisama, padaju na teret suda, odnosno organa uprave koji vodi postupak. Naknadna naplata trokova lan 137. Trokovi prekrajnog postupka iz lana 130. stava 1. ta . 1. i 2. ovog zakona ispla uju se unapred iz sredstava prekrajnog suda, odnosno organa uprave koji vodi prekrajni postupak, a napla uju se docnije od lica koja su duna da ih naknade po odredbama ovog zakona. Shodna primena propisa o naknadi trokova u krivi nom postupku lan 138. Propisi o naknadi trokova svedocima, vetacima i tuma ima kao i drugi trokovi u krivi nom postupku shodno e se primenjivati u prekrajnom postupku.

Glava XIX IMOVINSKO-PRAVNI ZAHTEV


Raspravljanje o imovinsko-pravnom zahtevu lan 139. O imovinsko-pravnom zahtevu odlu uje samo sud. Imovinsko-pravni zahtev koji je nastao usled izvrenja prekraja raspravi e se na zahtev ote enog ili drugog ovla enog lica, po pravilu u prekrajnom postupku osim ako se time zna ajnije ne odugovla i postupak. stvari. Imovinsko-pravni zahtev moe se odnositi na naknadu tete i povra aj

- 43 Lica ovla ena na podnoenje zahteva lan 140. Predlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahteva u prekrajnom postupku moe podneti lice koje je ovla eno da takav zahtev ostvaruje u parnici, najkasnije do donoenja prvostepene presude. Lice ovla eno na podnoenje imovinsko-pravnog zahteva duno je da odre eno ozna i svoj zahtev i da podnese dokaze. Odlu ivanje o zahtevu lan 141. Ako dokazi izvedeni u prekrajnom postupku ne pruaju pouzdan osnov da se udovolji imovinsko-pravnom zahtevu u celini ili delimi no, sud e uputiti ote enog ili drugo ovla eno lice da imovinsko-pravni zahtev odnosno viak tog zahteva moe da ostvaruje u parnici. Ako je zahtev za pokretanje prekrajnog postupka reenjem odba en ili je prekrajni postupak obustavljen, ote eni ili drugo ovla eno lice e se uputiti da svoj imovinsko-pravni zahtev ostvari u parnici. Ako je ote ena imovina u dravnoj svojini, o obustavljanju prekrajnog postupka obavetava se republi ki javni pravobranilac. Protiv odluke o imovinsko-pravnom zahtevu ote eni ili drugo ovla eno lice koje je podnelo zahtev ima pravo albe. Rok za naknadu tete lan 142. Ako sud delimi no ili u celini usvoji imovinsko-pravni zahtev u presudi e se odrediti rok u kome je okrivljeni duan da naknadi pri injenu tetu odnosno da vrati stvar. Rok za naknadu tete i povra aj stvari ne moe biti dui od petnaest dana od dana pravosnanosti presude.

Glava XX DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA


Vrste odluka lan 143. U prekrajnom postupku odluke se donose u obliku presude, reenja, naredbe, zaklju ka i zabeleke.

- 44 Presudu donosi samo sud, a reenja, naredbe, zaklju ke i zabeleke donose i organi uprave nadleni za vo enje prekrajnog postupka. lan 144. Odluke se saoptavaju po pravilu odmah nakon donoenja. Odluke se saoptavaju usmeno prisutnim strankama, ote enom i drugim licima koja imaju pravo albe na tu odluku (u daljem tekstu: zainteresovana lica), a dostavljanjem overenog prepisa ako su odsutna. Kad je odluka usmeno saoptena, to e se nazna iti u zapisniku ili u spisu, a lice kome je odluka usmeno saoptena, potvrdi e to svojim potpisom. Na zahtev zainteresovanog lica izda e se overen prepis odluke koja mu je bila usmeno saoptena. Kad zainteresovano lice zatrai prepis odluke, rok za albu ra una se od dana dostave overenog prepisa odluke. Zainteresovana lica koja ne zahtevaju dostavljanje prepisa odluke pou i e se o pravu na albu i o roku za albu. Pismeni otpravak odluke u slu aju iz stava 4. ovog lana izradi e se najkasnije u roku od osam dana od dana usmenog saoptenja, a pismeni otpravak presude odmah ako se odre uje izvrenje presude pre pravosnanosti. Odluke Vieg prekrajnog suda lan 145. Odluke Vieg prekrajnog suda donose se posle usmenog ve anja i glasanja. Odluka je doneta kad je za nju glasala ve ina lanova ve a. Predsednik ve a rukovodi ve anjem i glasanjem i glasa poslednji. On je duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se u pogledu pojedinih pitanja glasovi podele na vie razli itih miljenja tako da ni jedno od njih nema ve inu, razdvoji e se pitanje i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne ve ina. Ako se na taj na in ne postigne ve ina, odluka e se doneti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne ve ina. lanovi ve a ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsednik ve a, ali lan ve a koji je glasao da se prekrajni postupak obustavi i ostao u manjini nije duan da glasa o kazni. Ako ne glasa, smatra se da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. Ve anje i glasanje vri se u nejavnoj sednici. i zapisni ar. U prostoriji u kojoj se ve a i glasa mogu biti prisutni samo lanovi ve a

- 45 -

Glava XXI DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA


Dostavljanje pismena lan 146. Pismena se dostavljaju preko pote ili preko organa optine ili preko drugih organa ili organizacija, ili preko slubenog lica suda koji je doneo odluku, ili neposredno u prostorijama suda. Dostavljanje se po pravilu vri radnim danom. Dostavljanje se po pravilu vri u stanu, poslovnoj prostoriji ili na radnom mestu lica kome se dostavlja pismeno. lan 147. Poziv radi ispitivanja okrivljenog odnosno davanja pismene odbrane ili za sasluanje, kao i sve odluke od ijeg dostavljanja te e rok za albu dostavljaju se li no. Na isti na in dostavljaju se i odluke ote enom, za koje od dana dostavljanja te e rok za albu. Poziv za usmeni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno uputiti licu koje se pred njim nalazi, uz pouku o posledicama nedolaska. Takav usmeni poziv zabelei e se u zapisniku koji e pozvano lice potpisati, osim ako je poziv zabeleen u zapisniku o pretresu. Smatra se da je time izvrena dostava. Pismeno za koje je u ovom zakonu odre eno da se ima li no dostaviti predaje se neposredno licu kome je upu eno. Ako se lice kome se pismeno mora li no dostaviti ne zatekne tamo gde se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e pismeno predati nekome od njegovih punoletnih lanova doma instva, koji je duan da pismeno primi. Ako lice kome se pismeno mora li no dostaviti ili punoletni lan njegovog doma instva odbije da primi pismeno, dostavlja e zabeleiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu ili pribiti na vrata primaoca i time se smatra da je dostavljanje izvreno. Ako se dostavljanje vri na radnom mestu lica kome se pismeno ima li no dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti dostavljanjem licu ovla enom za prijem pote koje je duno da primi pismeno, ili licu koje je zaposleno na istom mestu. Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti odsutno i da mu lica iz st. 4. i 6. ovog lana zbog toga ne mogu pismeno na vreme predati, pismeno e se vratiti uz nazna enje gde se odsutni nalazi.

- 46 Dostavljanje braniocu, zastupniku i punomo niku lan 148. Ako okrivljeni ima branioca, sve odluke od ijeg dostavljanja te e rok za albu dostavi e se braniocu, a ako ih ima vie, samo jednom od njih. Ako ote eni ima zakonskog zastupnika ili punomo nika, odluke iz stava 1. ovog lana e se dostaviti njemu, a ako ih ima vie, samo jednom od njih. Potpisivanje dostavnice lan 149. dostavlja . Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primalac i

Primalac e na dostavnici sam nazna iti dan prijema. Dan i mesec prijema ispisuju se slovima i brojkama. Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja primaoca potpisati, nazna iti dan prijema i staviti napomenu zato ga je potpisao. Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja na dostavnici i nazna iti dan predaje i time je dostavljanje izvreno. e

e to zabeleiti

Dostavljanje pismena vojnim licima, pripadnicima policije i drugim licima lan 150. Vojnim licima, pripadnicima policije, pripadnicima strae u zavodima za izvrenje zavodskih sankcija u kojima su smetena lica liena slobode i zaposlenim licima u drumskom, elezni kom, vodnom i vazdunom saobra aju poziv se dostavlja preko njihove komande, ustanove ili neposrednog stareine, a po potrebi mogu im se na taj na in dostavljati i ostala pismena. Licima lienim slobode dostavljanje se vri preko uprave zavoda u kojem su smetena. Licima koja uivaju pravo imuniteta u Republici Srbiji, ako me unarodni ugovori ta drugo ne odre uju, dostavljanje se vri preko organa nadlenog za inostrane poslove. Dostavljanje pismena dravnim organima, pravnim licima i preduzetnicima lan 151. pisarnici. Dravnom organu odluke i druga pismena dostavljaju se predajom u

- 47 Dostavljanje pravnim licima i preduzetnicima vri se predajom pismena licu ovla enom za primanje pismena, a ako to nije mogu e, pismeno e se predati bilo kom zaposlenom koji se zatekne u poslovnoj prostoriji primaoca. Ako lice iz stava 2. ovog lana odbije da primi pismeno, dostavlja e zabeleiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja, a pismeno e ostaviti u poslovnoj prostoriji primaoca. Kad se dostavljaju odluke kod kojih od dana dostavljanja te e rok, danom dostavljanja smatra se dan predaje pisarnici odnosno licu navedenom u stavu 2. ovog lana. Isticanje pismena na oglasnoj tabli lan 152. Kad okrivljeni ili njegov zakonski zastupnik i ote eni u toku postupka promene svoje prebivalite ili adresu stana, duni su da o tome obaveste sud kod koga se vodi postupak. Ako to ne u ine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, sud e odrediti da se sva dalja dostavljanja u postupku za tu stranku vre isticanjem pismena na oglasnoj tabli suda, izuzev ako je re o dostavljanju presude kojom mu je izre ena kazna zatvora. Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Razmatranje i prepisivanje spisa lan 153. Podnosilac zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, okrivljeni, branilac okrivljenog, predstavnik odnosno punomo nik okrivljenog pravnog lica, ote eni i njegov zakonski zastupnik odnosno punomo nik imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise predmeta. Razmatranje i prepisivanje spisa moe se dozvoliti i drugim licima koja za to imaju pravni interes. Kad je prekrajni postupak u toku, razmatranje i prepisivanje spisa dozvoljava sudija koji vodi prekrajni postupak, a kad je postupak zavren, razmatranje i prepisivanje spisa dozvoljava predsednik suda ili slubeno lice koje on odredi. Razmatranje i prepisivanje spisa moe se uskratiti samo ako bi se time ometalo pravilno vo enje prekrajnog postupka ili ako se isklju i javnost u postupku. Posle zavrenog dokaznog postupka odnosno zavrenog usmenog pretresa licu koje ima opravdani interes ne moe se uskratiti razmatranje i prepisivanje spisa. Protiv reenja o uskra ivanju razmatranja i prepisivanja spisa predmeta dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje reenja.

- 48 -

Glava XXII POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA


Podnosilac zahteva lan 154. Prekrajni postupak pokre e se na osnovu zahteva za pokretanje prekrajnog postupka. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi ovla eni organ ili ote eni (u daljem tekstu: podnosilac zahteva). Na zahtev ovla enog lica ili po slubenoj dunosti, prekrajni postupak pokre e se pred organom uprave, odmah po saznanju za prekraj. Ovla eni organi iz stava 2. ovog lana su organi uprave, ovla eni inspektori, javni tuilac i drugi organi i organizacije, koje vre javna ovla enja u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem propisa u kojima su prekraji predvi eni. Ote eni kao podnosilac zahteva za pokretanje prekrajnog postupka lan 155. Ote eni je ovla en da podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka uvek osim ako zakonom nije odre eno da je za pokretanje prekrajnog postupka isklju ivo ovla en organ iz lana 154. stav 4. ovog zakona. Ote eni koji je podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ima poloaj stranke u postupku. Ako u slu aju iz stava 1. isklju ivo ovla eni organ ne podnese zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, ote eni moe u skladu sa odredbama ovog zakona podneti takav zahtev. Ako je zahtev za pokretanje postupka podneo ovla eni organ pre nego to je po zahtevu ote enog otpo eo postupak, postupa e se po zahtevu za pokretanje postupka nadlenog organa. Ote eni koji nije podneo zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ve je podneo prekrajnu prijavu nadlenom javnom tuiocu moe, pod uslovima predvi enim ovim zakonom, ukoliko javni tuilac ne pokrene postupak, sam podneti zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. Javni tuilac je duan da u roku od osam dana od dana podnete prekrajne prijave, pismeno obavesti ote enog da li je pokrenuo postupak. Ote eni moe u toku postupka preuzeti gonjenje od javnog tuioca koji odustane od zahteva za pokretanje postupka. Ote eni moe ostati kod ranijeg zahteva ili ga promeniti.

- 49 Sadrina zahteva lan 156. sadri: Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se pismeno i

1. naziv podnosioca zahteva i njegovu adresu odnosno li no ime lica koje podnosi zahtev; 2. naziv suda, odnosno organa uprave kome se podnosi zahtev; 3. osnovne podatke o okrivljenom: li no ime, li no ime roditelja, mesto i datum ro enja, jedinstveni mati ni broj gra ana, zanimanje, mesto i adresu stanovanja i dravljanstvo odnosno naziv i sedite okrivljenog pravnog lica, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 4. injeni ni opis radnje iz koje proizlazi pravno obeleje prekraja, vreme i mesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to ta nije odredi; 5. propis o prekraju koji treba primeniti; 6. predlog o dokazima koje treba izvesti, uz ozna enje li nih imena i adresa svedoka, spise koje treba pro itati i predmete koji slue kao dokaz; 7. potpis i pe at podnosioca zahteva. Kad zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fizi ko lice kao ote eni, zahtev ne mora sadrati propis o prekraju koji treba primeniti ni jedinstveni mati ni broj gra ana okrivljenog lica. Fizi ko lice u svojstvu ote enog moe podneti zahtev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik. Neuredan zahtev lan 157. Zahtev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi se u onoliko primeraka koliko ima okrivljenih i jedan primerak za sud, odnosno organ uprave ako se pred njim vodi prekrajni postupak. Ako zahtev ne sadri sve podatke iz lana 156. ovog zakona ili nije dostavljen u dovoljnom broju primeraka, zatrai e se od podnosioca zahteva da ga u odre enom roku dopuni odnosno dostavi ostale primerke. U slu aju da podnosilac zahteva ne otkloni nedostatke u odre enom roku, smatra e se da je odustao od zahteva i zahtev e se odbaciti. Rok iz stava 2. ovog lana ne moe biti dui od petnaest dana. Ispitivanje uslova za pokretanje postupka lan 158. Kad nadleni sud, odnosno organ uprave primi zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, ispita e da li postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka i odlu iti o daljem toku postupka.

- 50 Odbacivanje zahteva lan 159. Kad sud, odnosno organ uprave utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, zahtev za pokretanje postupka, odbaci e reenjem. Ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka: 1. kad radnja opisana u zahtevu nije prekraj, 2. kad sud, odnosno organ uprave nije stvarno nadlean za vo enje prekrajnog postupka, okrivljenog, 3. kad postoje osnovi koji isklju uju krivicu ili odgovornost za prekraj 4. kada je nastupila zastarelost za pokretanje prekrajnog postupka, lice, pokrenuti. 5. kad je zahtev podneo neovla eni organ odnosno neovla eno 6. kad postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne moe

Reenje iz stava 1. ovog lana dostavi e se podnosiocu zahteva, a ote eni e se obavestiti da imovinsko - pravni zahtev moe ostvariti u parnici. Protiv ovog reenja podnosilac zahteva za pokretanje postupka ima pravo albe u roku od osam dana. lan 160. Ako sud odnosno organ uprave, ne odbaci zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, done e reenje, odnosno zaklju ak o pokretanju prekrajnog postupka. Reenje, odnosno zaklju ak iz prethodnog stava sadri ozna enje lica protiv koga se pokre e prekrajni postupak i pravnu kvalifikaciju prekraja. Ako je zahtev podnesen protiv vie lica ili za vie prekraja, u reenju se moraju nazna iti sva lica i pravna kvalifikacija za sve prekraje. Reenje, odnosno zaklju ak o pokretanju prekrajnog postupka ne dostavlja se podnosiocu zahteva ni okrivljenom. dozvoljena. Protiv reenja, odnosno zaklju ka iz prethodnog stava alba nije

Postupak se vodi samo u pogledu onog prekraja i protiv onog okrivljenog na koji se odnosi reenje, odnosno zaklju ak o pokretanju prekrajnog postupka. Sud i organ uprave nisu vezani za pravnu kvalifikaciju datu u zahtevu za pokretanje prekrajnog postupka odnosno u reenju i zaklju ku o pokretanju prekrajnog postupka.

- 51 -

Glava XXIII MERE ZA OBEZBE ENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG


Vrste mera lan 161. Mere koje se mogu preduzeti za obezbe enje prisustva okrivljenog i za uspeno vo enje prekrajnog postupka jesu: poziv, dovo enje, jemstvo i zadravanje. Prilikom odlu ivanja koju e od navedenih mera primeniti, sud e se pridravati uslova odre enih za primenu pojedinih mera, vode i ra una da se ne primenjuje tea mera ako se ista svrha moe posti i blaom merom. Samo sud moe odrediti dovo enje, jemstvo i zadravanje. Pozivanje okrivljenog lan 162. Prisustvo okrivljenog pri izvo enju radnji u prekrajnom postupku obezbe uje se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upu uje sud i organ uprave. Okrivljeni koji treba li no da prisustvuje izvo enju radnji u prekrajnom postupku, odnosno li no da u estvuje u njihovom izvo enju, poziva se pismenim pozivom. Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadri: naziv suda, odnosno organa uprave, li no ime okrivljenog, naziv prekraja koji mu se stavlja na teret, mesto gde okrivljeni ima do i, dan i as kad se okrivljeni treba javiti, nazna enje da se poziva u svojstvu okrivljenog, slubeni pe at i potpis sudije odnosno slubenog lica koje poziva. U pozivu kojim se okrivljeni poziva nazna i e se da li mora li no prisustvovati radi ispitivanja ili svoju odbranu moe dati i pismeno. Kad se okrivljeni prvi put poziva, uz poziv mu se obavezno dostavlja primerak zahteva za pokretanje prekrajnog postupka. Kad se okrivljeni prvi put poziva, pou i e se u pozivu o pravu da moe uzeti branioca i da branilac moe prisustvovati njegovom ispitivanju. Kad se okrivljeni poziva da li no pristupi jer je njegovo ispitivanje neophodno, u pozivu e se upozoriti da e u slu aju neodazivanja biti doveden. Ako za utvr ivanje injeni nog stanja prisustvo okrivljenog nije neophodno, u pozivu e se upozoriti da e u slu aju neodazivanja, odluka biti doneta bez njegovog ispitivanja. Odredbe ovog okrivljenog pravnog lica. lana shodno e se primenjivati i na predstavnika

- 52 Dovo enje okrivljenog lan 163. Ako se uredno pozvani okrivljeni ne odazove pozivu a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti o igledno proizlazi da okrivljeni izbegava prijem poziva, samo sud e narediti njegovo dovo enje ako je njegovo prisustvo neophodno radi utvr ivanja injeni nog stanja. Dovo enje okrivljenog moe se narediti samo ako je u pozivu bilo nazna eno da e biti prinudno doveden ako se ne odazove pozivu. Ako se uredno pozvani predstavnik okrivljenog pravnog lica ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda, naredi e se njegovo dovo enje. Organ uprave nadlean za vo enje prekrajnog postupka ne moe odrediti dovo enje okrivljenog, ali moe zatraiti od suda da naredi njegovo dovo enje. Naredba za dovo enje lan 164. Naredba za dovo enje izdaje se pismeno. Naredba treba da sadri: li no ime okrivljenog koji se ima dovesti, razlog zbog ega se nare uje dovo enje, slubeni pe at i potpis sudije koji nare uje dovo enje. Naredbu za dovo enje izvravaju ovla eni policijski slubenici. Lice kome je povereno izvrenje naredbe predaje naredbu okrivljenom odnosno predstavniku okrivljenog pravnog lica i poziva ga da sa njim po e. Ako pozvani to odbije, dove e ga prinudno. Protiv pripadnika policije ili strae zavoda za izvrenje zavodskih sankcija u kojem se izvrava kazna ne e se izdavati naredba za dovo enje, ve e se zatraiti od njihove komande odnosno ustanove da ih sprovede. Trokove dovo enja snosi dovedeno lice. Privo enje u inioca prekraja lan 165. Ovla eni policijski slubenici mogu i bez naredbe sudije privesti lice zate eno u vrenju prekraja: identiteta, ako se identitet tog lica ne moe utvrditi ili postoji potreba provere ako nema prebivalite ili boravite, ako odlaskom u inostranstvo moe izbe i odgovornost za prekraj, ako se dovo enjem spre ava u nastavljanju izvrenja prekraja.

- 53 Privo enje u inioca prekraja u slu ajevima iz stava 1. ovog lana mora se izvriti bez odlaganja. Ako je u slu ajevima iz stava 1. ovog lana u inilac prekraja zate en u vrenju prekraja i ne moe se odmah privesti kod sudije, a postoje osnovi sumnje da e pobe i ili opasnost da e neposredno nastaviti da vri prekraje, ovla eni policijski slubenik moe u inioca zadrati najdue dvadeset etiri asa. U slu aju iz stava 3. ovog lana, ovla eni policijski slubenik duan je da bez odlaganja o zadravanju obavesti lice po izboru zadranog lica, kao i diplomatsko-konzularnog predstavnika drave iji je dravljanin, odnosno predstavnika odgovaraju e me unarodne organizacije ako je u pitanju izbeglica ili lice bez dravljanstva. Zadravanje okrivljenog lan 166. U prekrajnom postupku okrivljeni moe biti zadran sudskom naredbom u slede im slu ajevima: 1. ako se ne mogu utvrditi njegov identitet ili prebivalite odnosno boravite, a postoji osnovana sumnja da e pobe i; 2. ako odlaskom u inostranstvo moe izbe i odgovornost za prekraj za koji je predvi ena kazna zatvora; 3. ako je zate en u izvrenju prekraja, a zadravanje je potrebno da bi se spre ilo dalje vrenje prekraja. Organ uprave nadlean za vo enje prekrajnog postupka ne moe odrediti zadravanje, ali moe zatraiti od suda da odredi, produi ili ukine zadravanje. Naredba o zadravanju lan 167. O zadravanju okrivljenog, sudija koji vodi prekrajni postupak, donosi naredbu u kojoj ozna ava dan i sat kad je nare eno zadravanje, kao i zakonski osnov zadravanja. Zadravanje ne moe biti due od 24 asa. Naredba o zadravanju saoptava se okrivljenom uz potpis. Okrivljenom koji je zadran dopusti e se bez odlaganja da o zadravanju obavesti lice po njegovom izboru, kao i diplomatsko-konzularnog predstavnika drave iji je dravljanin, odnosno predstavnika odgovaraju e me unarodne organizacije ako je u pitanju izbeglica ili lice bez dravljanstva ili branioca, ako branilac nije bio prisutan prilikom njegovog ispitivanja.

- 54 Zadravanje lica pod dejstvom alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava lan 168. Lice pod uticajem alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava zate eno u vrenju prekraja moe se po naredbi suda ili ovla enog policijskog slubenika zadrati ako postoji opasnost da e i dalje vriti prekraje. Zadravanje lica u slu aju iz stava 1. ovog otrenjenja, a najdue dvanaest sati. lana moe trajati do

Ako je lice iz stava 1. ovog lana, voza motornog vozila i ima 1,2 g/kg ili vie alkohola u krvi, ili je pod uticajem drugih omamljuju ih sredstava, zadravanje je obavezno. Zadravanje je obavezno i ako lice iz stava 1. ovog lana odbije da se podvrgne ispitivanju na prisustvo alkohola ili drugih omamljuju ih sredstava. Ako je to mogu e, u slu aju iz stava 1. sudija e obavestiti lanove porodice zadranog lica ili druga lica zaduena za staranje o maloletniku ako je prema njemu odre eno zadravanje. Uslovi za jemstvo lan 169. Kad je prekrajni postupak pokrenut protiv okrivljenog koji nema stalno prebivalite u Republici Srbiji ili koji privremeno boravi u inostranstvu, kao i u drugim slu ajevima kada postoji opasnost da bi bekstvom mogao izbe i odgovornost za prekraj, moe se zahtevati da on li no, ili ko drugi za njega prui jemstvo da do kraja prekrajnog postupka ne e pobe i, a da sam okrivljeni obe a da se ne e kriti i da bez odobrenja ne e napustiti svoje boravite. Jemstvo se ne moe odrediti pre nego to okrivljeni bude ispitan niti bez njegovog pristanka. Kad odredi jemstvo, sud koji vodi prekrajni postupak zatrai e od okrivljenog da odredi svog punomo nika ili punomo nika za prijem pismena. Sadrina i visina jemstva lan 170. Jemstvo uvek glasi na nov ani iznos. Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrednosti, dragocenosti ili drugih pokretnih stvari ve e vrednosti koje se lako mogu unov iti i uvati, ili u li noj obavezi jednog ili vie gra ana da e u slu aju bekstva okrivljenog platiti utvr eni iznos jemstva. Visina jemstva se odre uje u iznosu do najvie nov ane kazne propisane za prekraj za koji se vodi postupak.

- 55 Ako se protiv istog okrivljenog postupak vodi zbog vie prekraja, jemstvo e se odrediti do visine kazne koja se moe izre i za prekraj u sticaju. U slu ajevima iz st. 3. i 4. ovog lana jemstvo moe biti uve ano za iznos istaknutog imovinsko-pravnog zahteva ote enog. Visinu jemstva odre uje sudija koji vodi prekrajni postupak i to u skladu s teinom prekraja, visinom pri injene tete, li nim i porodi nim prilikama i imovnim stanjem okrivljenog. Organ uprave nadlean za vo enje prekrajnog postupka ne moe odrediti jemstvo, ali moe zatraiti od suda da ga odredi. Jemstvo za slu aj odlaska u inostranstvo lan 171. Ako je prekraj u inilo lice koje nema prebivalite u Republici Srbiji i eli napustiti njenu teritoriju pre pravosnanosti sudske odluke, na predlog okrivljenog moe se odrediti jemstvo nezavisno od uslova iz stava 1. lana 169. pri emu se visina jemstva odre uje u iznosu do najvie nov ane kazne koja se moe izre i za prekraj za koji se vodi postupak, uve ana za iznos istaknutog imovinsko pravnog zahteva ote enog. Naputanje teritorije Republike Srbije i jemstvo lan 172. Ako okrivljeni pobegne ili napusti teritoriju Republike Srbije, reenjem e se odrediti da se vrednost data kao jemstvo unese kao prihod budeta Republike Srbije. Postupanje sa jemstvom lan 173. Jemstvo se zadrava, po pravilu, do donoenja pravosnane presude. Ako je donesena pravosnana presuda o obustavi prekrajnog postupka, poloeno jemstvo se vra a. Ako kanjeni po pravosnanosti presude ne plati tetu ili trokove prekrajnog postupka, utvr eni iznos e se naplatiti iz poloenog jemstva, a ako poloeni iznos nije dovoljan, iz njega e se prvenstveno nadoknaditi iznos tete. Ako kanjeni ne plati nov anu kaznu odnosno utvr eni iznos oduzete imovinske koristi, po naplati tete i trokova prekrajnog postupka naplati e se nov ana kazna odnosno utvr eni iznos imovinske koristi. Ako kanjeni ne pristupi izdravanju kazne zatvora ili izvrenju zatitne mere, ostatak jemstva e se u celosti zadrati i uplatiti kao prihod budeta Republike Srbije.

- 56 Zadravanje putne isprave lan 174. Sud moe zadrati putnu ispravu okrivljenog do izvrenja presude, ukoliko na e da bi kanjeno lice ije se mesto boravka nalazi u inostranstvu moglo osujetiti izvrenje presude odlaskom sa teritorije Republike Srbije. O zadravanju putne isprave izdaje se potvrda. Organ uprave nadlean za vo enje prekrajnog postupka ne moe odrediti zadravanje putne isprave, ali moe zatraiti od suda da to u ini.

Glava XXIV SASLUANJE OKRIVLJENOG


Na in sasluanja lan 175. Okrivljeni se sasluava po pravilu usmeno. Okrivljeni moe biti sasluan u odsustvu branioca ako branilac nije prisutan iako je obaveten o sasluanju ili ako za prvo sasluanje okrivljeni nije obezbedio branioca. Izjave okrivljenog o razlozima odsustvovanja branioca unose se u zapisnik. Na iskazu okrivljenog koji nije bio upozoren na pravo da uzme branioca po svom izboru ili da bude sasluan u prisustvu branioca ne moe se zasnovati odluka. Kad se okrivljeni prvi put sasluava, pita e se za li no ime, nadimak ako ga ima, li no ime jednog od roditelja, mesto i datum ro enja, iji je dravljanin, zanimanje, adresu stanovanja i zaposlenja, porodi ne prilike, koji stepen stru ne spreme ima, kakvog je imovnog stanja, da li je sluio vojsku odnosno da li ima in rezervnog oficira, da li se vodi u vojnoj evidenciji i pri kom vojnom organu, da li je osu ivan ili prekrajno kanjavan i za ta, da li se protiv njega vodi krivi ni ili prekrajni postupak i za koje delo, a ako je maloletan, ko mu je zakonski zastupnik. Posle uzimanja li nih podataka, okrivljenom e se saoptiti zato se okrivljuje i pozva e se da navede sve to ima u svoju odbranu. Prilikom sasluanja okrivljenom e se omogu iti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slue za odbranu. Ako okrivljeni ne e da odgovara ili ne e da odgovori na postavljeno pitanje, pou i e se da time moe oteati prikupljanje dokaza za svoju odbranu. Kad okrivljeni zavri iskaz, postavi e mu se pitanje ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone protivre nosti i nejasno e u njegovom izlaganju. Odredbe o sasluanju okrivljenog shodno sasluanju predstavnika okrivljenog pravnog lica. e se primenjivati pri

- 57 Potovanje li nosti okrivljenog lan 176. Okrivljeni se sasluava uz puno potovanje njegove li nosti. Prema okrivljenom se ne smeju upotrebiti sila, pretnja, obmana, obe anje, iznuda, iznurivanje ili druga sli na sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja ili nekog injenja koje bi se protiv njega moglo upotrebiti kao dokaz. Pismena odbrana lan 177. Ako sud, odnosno organ uprave koji vodi prekrajni postupak na e da neposredno usmeno sasluanje nije potrebno s obzirom na zna aj prekraja i podatke kojima raspolae, moe pozvati okrivljenog da svoju odbranu da pismeno. U takvom slu aju okrivljeni moe svoju odbranu dati pismeno ili se li no javiti da usmeno bude sasluan. lan 178. Kad okrivljeni ima prebivalite ili boravite van podru ja suda, odnosno organa uprave koji vodi postupak, na zahtev tog suda, odnosno organa uprave moe se sasluati i pred sudom, odnosno organom uprave na ijem podru ju okrivljeni ima prebivalite ili boravite. Suo enje lan 179. Okrivljeni moe biti suo en sa svedokom i sa drugim saokrivljenim ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica i ako se to neslaganje ne moe na drugi na in otkloniti. Suo eni e se postaviti jedan prema drugom i od njih zahtevati da jedan drugom ponove svoje iskaze o svakoj spornoj okolnosti i da raspravljaju o istinitosti onoga to su iskazali. Tok suo enja i izjave pri kojima su suo eni kona no ostali, sud, odnosno organ uprave e uneti u zapisnik. Ispitivanje preko tuma a lan 180. Ako je okrivljeni gluv, postavlja e mu se pitanja pismeno, a ako je nem, pozva e se da pismeno odgovori. Ako se ispitivanje ne moe obaviti na takav na in, pozva e se kao tuma lice koje se sa okrivljenim moe sporazumeti.

- 58 -

Glava XXV SASLUANJE SVEDOKA


Svojstvo svedoka lan 181. Kao svedoci pozivaju se lica za koja je verovatno da e mo i da daju obavetenja o prekraju i u iniocu i o drugim vanim okolnostima. Ote eni se moe sasluati kao svedok. Dunost svedo enja lan 182. Svako lice koje se kao svedok poziva duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije druk ije odre eno, duno je i da svedo i. Pozivanje svedoka lan 183. Svedoku se dostavlja pismeni poziv, u kome se navode li no ime i zanimanje pozvanog, vreme i mesto dolaska, prekrajni predmet po kome se poziva, nazna enje da se poziva kao svedok i upozorenje o posledicama neopravdanog izostanka. Kad se ote eni poziva kao svedok, u pozivu e se to nazna iti. Maloletno lice, koje nije navrilo esnaest godina, poziva se kao svedok preko zakonskog zastupnika odnosno staratelja, osim ako to nije mogu e zbog potrebe da se hitno postupi ili zbog drugih okolnosti. Svedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih telesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati u svom stanu. Zabrana svedo enja lan 184. Ne moe se sasluati kao svedok: 1. lice koje bi svojim iskazom povredilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti; 2. branilac okrivljenog o onome to mu je okrivljeni kao svom braniocu poverio, osim ako to sam okrivljeni zahteva.

- 59 Oslobo enje od dunosti svedo enja lan 185. Oslobo eni su od dunosti svedo enja: 1. bra ni drug okrivljenog; 2. srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji, srodnici u pobo noj liniji do tre eg stepena zaklju no, kao i srodnici po tazbini do drugog stepena zaklju no; 3. usvojenik i usvojitelj okrivljenog; 4. verski ispovednik o onome to mu je okrivljeni ispovedio. Sudija koji vodi prekrajni postupak duan je da lica iz stava 1. ovog lana pre njihovog sasluanja ili im sazna za njihov odnos sa okrivljenim upozori da ne moraju svedo iti. Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik. Maloletno lice koje s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobno da shvati zna aj prava da ne mora svedo iti ne moe se sasluati kao svedok, osim ako to sam okrivljeni zahteva. Lice koje ima osnova da uskrati svedo enje prema jednom od okrivljenih oslobo eno je od dunosti svedo enja i prema ostalim okrivljenim ako se njegov iskaz prema prirodi stvari ne moe ograni iti samo na ostale okrivljene. Posledica povrede prava svedo enja lan 186. Ako je kao svedok sasluano lice koje se ne moe sasluati kao svedok ( lan 184. ovog zakona) ili lice koje je oslobo eno dunosti svedo enja ( lan 185. ovog zakona), a nije na to upozoreno ili se nije izri ito odreklo tog prava, ili ako upozorenje ili odricanje nije ubeleeno u zapisnik, ili ako je sasluan maloletnik koji ne moe shvatiti zna aj prava da ne mora svedo iti, ili ako je iskaz svedoka iznu en silom, pretnjom ili drugim zabranjenim sredstvima, na takvom iskazu svedoka ne moe se zasnivati odluka. Uskra ivanje odgovora na pojedina pitanja lan 187. Svedok nije duan da odgovara na pojedina pitanja ako je verovatno da bi time izloio sebe ili svog bliskog srodnika tekoj sramoti, znatnoj materijalnoj teti ili krivi nom gonjenju. Na in sasluanja svedoka lan 188. Svedok se sasluava pred sudom, odnosno organom uprave koji vodi prekrajni postupak, a ako svedok ima prebivalite odnosno boravite van njegovog podru ja, moe se sasluati pred sudom, odnosno organom uprave na ijem podru ju svedok ima prebivalite odnosno boravite.

- 60 Svedoci se sasluavaju pojedina no i bez prisustva ostalih svedoka. Svedok je duan da odgovore daje usmeno. Svedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne sme nita pre utati, a zatim e se upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivi no delo. Svedok e se upozoriti i da nije duan da svedo i ako postoje okolnosti iz lana 185. ovog zakona, a to upozorenje e se uneti u zapisnik. Posle toga svedok e se pitati za li no ime, ime oca, starost, mesto ro enja, prebivalite, zanimanje i njegov odnos sa okrivljenim i ote enim. Posle optih pitanja svedok e se pozvati da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati pitanja radi proveravanja, dopune i razjanjenja. Svedok e se uvek pitati otkud mu je poznato ono o emu svedo i. Ako je svedok gluv ili nem, ispita e se na na in predvi en u lanu 180. ovog zakona. Suo enje svedoka lan 189. Svedoci se mogu suo iti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suo eni e se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi me usobno ne slau pojedina no sasluati i njihov odgovor uneti u zapisnik. Istovremeno se mogu suo iti samo dva svedoka. zakona. Na suo enje svedoka primenjuju se odredbe lana 179. stav 2. ovog

Nedolazak i odbijanje svedo enja lan 190. Ako svedok koji je uredno pozvan ne do e, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mesta gde treba da bude sasluan, moe se narediti da se prinudno dovede, a moe se kazniti nov ano do 500,00 dinara. Odredbe o dovo enju okrivljenog ( lan 163. ovog zakona) shodno se primenjuju i na dovo enje svedoka. Ako svedok do e pa, poto je upozoren na posledice, ne e bez zakonskog razloga da svedo i, moe se kazniti nov ano do 500,00 dinara, a ako i posle toga odbije da svedo i, moe se kazniti nov ano do 2.000,00 dinara. Reenje o nov anoj kazni svedoka unosi se u zapisnik. alba na reenje o nov anoj kazni ne zadrava izvrenje reenja.

- 61 Ako svedok pristane da svedo i neposredno poto mu je kazna izre ena, stavi e se van snage doneto reenje. Ako su iz razloga iz st. 1. i 3. ovog lana prouzrokovani trokovi postupka, svedok se moe obavezati da snosi te trokove. U slu aju da kanjeno lice ne plati nov anu kaznu i trokove postupka, oni e se naplatiti prinudnim putem.

Glava XXVI UVI AJ I VETA ENJE


Uvi aj lan 191. Ako je za utvr ivanje ili razjanjenje kakve vane injenice potrebno li no i neposredno opaanje sudije koji vodi prekrajni postupak, izvri e se uvi aj. Uvi aj se moe obaviti i uz sudelovanje vetaka. Sudija koji vodi prekrajni postupak odredi e koja e se lica pozvati da prisustvuju uvi aju. O uvi aju se vodi zapisnik. U zapisnik se unosi naziv suda, odnosno organa uprave koji sprovodi uvi aj, prisutnim licima, rezultatima uvi aja i drugim vanim injenicama. Veta enje lan 192. Veta enje se odre uje kada je za utvr ivanje ili ocenu neke vane injenice neophodno pribaviti nalaz i miljenje od lica koje raspolae stru nim znanjem. Veta enje odre uje pismenom naredbom sud, odnosno organ uprave koji vodi prekrajni postupak. U naredbi e se navesti u pogledu kojih injenica se obavlja veta enje i kome se poverava. Po pravilu se odre uje jedan vetak, a ako je veta enje sloeno, dva ili vie vetaka. Veta enje se moe poveriti odgovaraju oj stru noj ustanovi, dravnom organu ili stru njaku, prvenstveno sa liste stalnih sudskih vetaka, a drugi organi ili lice se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja, ako su stalni vetaci spre eni ili ako to zahtevaju druge okolnosti. Lica koja ne mogu biti vetaci lan 193. Za vetaka se ne moe uzeti lice koje ne moe biti sasluano kao svedok ( lan 184. ovog zakona) ili lice koje je oslobo eno od dunosti svedo enja

- 62 ( lan 185. ovog zakona), kao ni lice koje je prekrajem ote eno, a ako je takvo lice uzeto za vetaka, na njegovom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati presuda. veta enja. Okrivljenom i ote enom saopti e se ime vetaka pre preduzimanja

Zahtev za izuze e vetaka lan 194. vetaka. Okrivljeni, podnosilac zahteva i ote eni mogu zahtevati izuze e

Tok veta enja lan 195. Pre po etka veta enja pozva e se vetak da predmet veta enja briljivo razmotri, da ta no navede sve to opazi i na e i da svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke ili vetine. On e se posebno upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivi no delo. lan 196. Vetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dozvoliti i razgledanje spisa. Na njegov zahtev mogu se izvoditi novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vane za veta enje. Vetak pregleda predmete veta enja u prisustvu sudije koji vodi prekrajni postupak i zapisni ara, osim ako su za veta enje potrebna dua ispitivanja ili se ispitivanja vre u ustanovama odnosno dravnom organu, ili ako to trae obziri morala. Ako se sumnja da okrivljeni boluje od duevne bolesti koja isklju uje njegovu ura unljivost, odredi e se psihijatrijsko veta enje. Nalaz i miljenje vetaka lan 197. Vetak daje svoj nalaz i miljenje po pravilu pismeno u roku koji mu odredi sudija, odnosno slubeno lice koje vodi prekrajni postupak. Izuzetno, vetaku se moe odobriti da nalaz i miljenje da usmeno na zapisnik. Nesaglasnost ili nejasno e u nalazu i miljenju vetaka otkloni e se njegovim sasluanjem ili ponavljanjem veta enja preko istog ili drugog vetaka. Kanjavanje vetaka lan 198. Lice koje se poziva kao vetak duno je da se odazove i da da svoj nalaz i miljenje.

- 63 Ako vetak koji je uredno pozvan ne do e, a svoj izostanak ne opravda ili ako neopravdano odbije da veta i, moe mu se naloiti da nadoknadi prouzrokovane trokove, a moe se i kazniti nov anom kaznom od 500,00 do 2.000,00 dinara. Reenje o kanjavanju unosi se u zapisnik. reenja. alba protiv reenja o kanjavanju vetaka ne odlae izvrenje e se

U slu aju da vetak ne plati izre enu nov anu kaznu, ona naplatiti prinudnim putem.

Ako vetak pristane da veta i neposredno poto mu je kazna izre ena, stavi e se van snage doneto reenje. lan 199. Odredbe ovog zakona koje se odnose na vetake primenjuju se shodno i na tuma e.

Glava XXVII PRETRESANJE PROSTORIJA I LICA


Osnovi pretresanja lan 200. Stan i druge prostorije, kao i lica mogu se pretresati samo kod teih prekraja ako je verovatno da e se u stanu, drugim prostorijama, stvarima ili kod pojedinih lica na i predmet ili tragovi koji bi mogli biti zna ajni za prekrajni postupak, ili da e se pretresom stana i drugih prostorija uhvatiti okrivljeni. Pretresanje lica, prostorija i stvari koje pripadaju licima koja uivaju imunitet po me unarodnom pravu nije doputeno. Naredba za pretresanje lan 201. Pretresanje se odre uje samo pismenom naredbom suda. Naredba o pretresanju predaje se, pre po etka pretresanja, licu kod koga e se ili na kome e se pretresanje izvriti. Pre pretresanja pozva e se lice na koje se naredba za pretresanje odnosi da dobrovoljno preda lice odnosno predmete koji se trae. Naredbu o pretresanju izvravaju organi unutranjih poslova.

- 64 Na in pretresanja lan 202. Pretresanju prisustvuju dva punoletna gra anina. Dralac stana ili prostorije pozva e se da prisustvuje pretresanju, a ako je odsutan, pozva e se da pretresanju prisustvuje jedan od odraslih lanova doma instva ili sused. Pretresanje u prostorijama pravnih lica moe se vriti samo u prisustvu predstavnika tog pravnog lica. Pretresanje lica enskog pola vri slubeno lice istog pola ili drugo ensko lice kome se moe poveriti pretresanje. Zaklju ane prostorije, nametaj ili druge stvari otvori e se silom samo ako njihov dralac ili njegov punomo nik nije prisutan ili ne e dobrovoljno da ih otvori. Pri tom e se izbegavati nepotrebna ote enja. Zapisnik o pretresanju lan 203. O svakom pretresanju stana, odnosno prostorije ili lica sastavi e se zapisnik u kome e se navesti naredba na osnovu koje se vri pretresanje, opis prostorija odnosno lica koje se pretresa i lica odnosno predmeta ili tragova koji su na eni. Zapisnik potpisuje lice kod koga se ili koje se pretresa i lica ije je prisustvo obavezno. zapisnika. Licu kod koga je, odnosno koje je pretresano izdaje se prepis

Postupanje sa na enim predmetima lan 204. Ako se prilikom pretresanja na u predmeti koji su upotrebljeni za izvrenje prekraja ili su pribavljeni prekrajem, ili su nastali izvrenjem prekraja, ili predmeti koji mogu posluiti kao dokaz u prekrajnom postupku, ti predmeti e se privremeno oduzeti. Privremeno oduzimanje predmeta lan 205. Predmeti koji mogu biti oduzeti po ovom zakonu mogu se privremeno oduzeti i pre donoenja presude. naredbom. Privremeno oduzimanje predmeta odre uje samo sud pismenom

- 65 Zakonom se mogu ovlastiti i slubena lica inspekcijskih organa, slubenici carinske slube i ovla eni policijski slubenici da privremeno oduzmu predmete iz stava 1. ovog lana kad u vrenju slubene dunosti saznaju za prekraj. Navedeni organi duni su da sud neodlono izveste o privremenom oduzimanju predmeta i da se staraju o uvanju tih predmeta, ukoliko zakonom nije druk ije odre eno. Licu od koga se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda sa ta nim ozna enjem oduzetih predmeta. Ako se radi o predmetima koji su podloni kvaru ili ako njihovo uvanje iziskuje nesrazmerne trokove, sud e odrediti da se takvi predmeti prodaju, a dobijeni novac preda na uvanje banci ili drugoj finansijskoj organizaciji. Postupanje sa privremeno oduzetim predmetima lan 206. Privremeno oduzeti predmeti odnosno novac dobijen prodajom predmeta vrati e se vlasniku ako prekrajni postupak bude obustavljen, osim kad to zahtevaju interesi opte bezbednosti ili razlozi morala, o emu se donosi posebno reenje. Ako se ne zna vlasnik, pa se ni u roku od jedne godine od dana objavljivanja oglasa niko ne javi za predmet odnosno za novac dobijen prodajom predmeta, done e se reenje da predmet postaje dravna svojina, odnosno da se novac unese u budet Republike Srbije. Ovim se ne dira u pravo vlasnika da u parnici trai predaju predmeta odnosno novca.

Glava XXVIII PRETRES


Odre ivanje pretresa lan 207. Na pretres se pozivaju okrivljeni i njegov branilac, ote eni, podnosilac zahteva za pokretanje postupka i drugi u esnici postupka. Ako je okrivljeni pravno lice na pretres se poziva predstavnik pravnog lica. U pozivu na pretres okrivljeni e se upozoriti da neodazivanja pozivu narediti njegovo dovo enje. e se u slu aju

Ako na pretres ne do e uredno pozvani okrivljeni i svoj izostanak ne opravda, sud e odloiti pretres i izdati naredbu za dovo enje, ako ne postoje uslovi da se pretres odri i bez prisustva okrivljenog.

- 66 Nedolazak okrivljenog lan 208. Sud moe odlu iti da se pretres odri u odsustvu okrivljenog koji je uredno pozvan ako je on sasluan, a sudija na e da njegovo prisustvo nije neophodno za pravilno utvr ivanje injeni nog stanja. Pod istim uslovima pretres se moe odrati i u odsustvu uredno pozvanog predstavnika odnosno branioca okrivljenog pravnog lica. Pretres se moe odrati i bez prisustva podnosioca zahteva. okrivljenog. Pretres e se odrati i ako ne do e uredno pozvani branilac

Javnost lan 209. Pretres je javan. Sudija koji vodi prekrajni postupak moe isklju iti javnost za ceo pretres ili jedan njegov deo ako to zahtevaju opti interesi ili razlozi morala. Ako se postupak vodi protiv maloletnika, pretres e se odrati bez prisustva javnosti. U slu aju iz st. 2. i 3. ovog lana sudija e upozoriti lica koja prisustvuju pretresu na kome je javnost isklju ena da su duna da kao tajnu uvaju sve ono to su na pretresu saznala i ukaza e im se da odavanje tajne predstavlja krivi no delo. Tok pretresa lan 210. Pretres po inje iznoenjem glavne sadrine zahteva za pokretanje prekrajnog postupka. Posle provere prisutnosti pozvanih lica pristupa se ispitivanju okrivljenog, a ako su okrivljeni pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu, prvo se sasluava predstavnik pravnog lica, a posle njega odgovorno lice. Po sasluavanju okrivljenog prelazi se na izvo enje dokaza sasluanjem svedoka i vetaka i izvo enje drugih dokaza. Red izvo enja dokaza utvr uje sudija. O radu na pretresu vodi se zapisnik u koji se unosi ceo tok pretresa. Zapisnik o pretresu potpisuju sudija i zapisni ar.

- 67 Pravo stranaka na pretresu lan 211. Podnosilac zahteva, okrivljeni i njegov branilac, predstavnik i branilac pravnog lica i ote eni imaju pravo da u toku pretresa predlau dokaze i daju druge predloge, a po odobrenju sudije koji vodi postupak mogu da postavljaju pitanja licima koja se sasluavaju. Ovla eni predstavnik podnosioca zahteva ima pravo da na pretresu izmeni sadrinu zahteva. U slu aju iz stava 2. ovog lana sudija e reenjem odloiti pretres da bi se okrivljeni upoznao sa izmenom zahteva i da bi pripremio odbranu. Posle zavrenog dokaznog postupka stranke i branilac mogu dati zavrnu re sa svojom ocenom o izvedenim dokazima. Poslednja re uvek pripada okrivljenom odnosno predstavniku okrivljenog pravnog lica. Ako sudija na e da pretres ne treba odlagati radi dopune postupka ili radi pripreme odbrane okrivljenog po izmenjenom zahtevu, zaklju i e pretres, a moe doneti presudu i javno objaviti izreku presude uz kratko navo enje razloga. Kada u slu aju iz stava 5. ovog lana, okrivljeni i podnosilac zahteva izjave da ne trae da im se dostavi pismeno izra ena presuda i da se ne e aliti, okrivljenom e se uru iti, a podnosiocu zahteva dostaviti, samo prepis izreke presude.

Glava XXIX ODRAVANJE REDA


Staranje o odravanju reda lan 212. Dunost sudije, odnosno slubenog lica koje u organu uprave vodi prekrajni postupak jeste da se stara o odravanju reda za vreme izvo enja radnji u prekrajnom postupku. Ako okrivljeni, njegov branilac, punomo nik, ote eni, zakonski zastupnik, svedok, vetak, tuma ili drugo lice koje prisustvuje radnjama u prekrajnom postupku ometa red ili se ne pokorava nare enjima za odravanje reda, sudija e ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspena, moe se narediti da se okrivljeni udalji, a ostala lica mogu se udaljiti i kazniti nov anom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 dinara. Odluka sudije odnosno slubenog lica koja se ti e odravanja reda unosi se u zapisnik. Punomo niku ili braniocu koji posle kazne produi da naruava red moe se uskratiti dalje zastupanje odnosno odbrana. Ako kanjeno lice ne plati izre enu nov anu kaznu u odre enom roku kazna e se naplatiti prinudnim putem.

- 68 alba protiv reenja o kanjavanju iz stava 2. ovog lana ne zadrava izvrenje reenja. Protiv drugih odluka koje se odnose na odravanje reda i rukovo enje postupkom alba nije dozvoljena.

Glava XXX
Prekid postupka lan 213. Sudija odnosno slubeno lice koje u organu uprave vodi prekrajni postupak reenjem e prekinuti postupak: 1. ako se ne zna boravite okrivljenog ili je on u bekstvu, ili ina e nije dostian dravnim organima, ili se nalazi u inostranstvu na neodre eno vreme; 2. ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno duevno oboljenje ili privremena duevna poreme enost; 3. ako je za isto delo protiv okrivljenog pokrenut krivi ni postupak, kada prekid traje do donoenja pravosnane sudske odluke u krivi nom postupku. Pre nego to se postupak prekine, prikupi e se svi dokazi o prekraju i odgovornosti okrivljenog do kojih se moe do i. Prekinuti postupak nastavi e se kad prestanu smetnje koje su izazvale prekid. O prekidu i nastavljanju postupka obavesti e se podnosilac zahteva, a u prekrajnom postupku iz oblasti carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, ote eni.

Glava XXXI PRESUDA


Donoenje presude lan 214. Prekrajni postupak zavrava se donoenjem osu uju e odnosno osloba aju e presude ili reenja kojim se postupak obustavlja. Presuda, odnosno reenje izradi e se u roku od osam dana od dana okon anja svih radnji u prekrajnom postupku koje prethode donoenju presude, odnosno reenja. Presuda, odnosno reenje se zasniva na izvedenim dokazima i injenicama koje su utvr ene u postupku.

- 69 Objektivni i subjektivni identitet lan 215. Odluka u prekrajnom postupku odnosi se samo na lice koje se zahtevom za pokretanje prekrajnog postupka tereti i samo na prekraj koji je predmet podnetog zahteva. Sud, odnosno organ uprave koji vodi prekrajni postupak nije vezan za predloge i ocenu u pogledu pravne kvalifikacije prekraja. lan 216. utvrdi: Reenje kojim se obustavlja prekrajni postupak done e se kad se

1. da je prekrajni postupak vo en bez zahteva, odnosno da podnosilac zahteva za pokretanje prekrajnog postupka nije bio ovla en za njegovo podnoenje; 2. da sud, odnosno organ uprave nije stvarno nadlean za vo enje prekrajnog postupka; 3. da je okrivljeni za istu radnju ve pravosnano kanjen u prekrajnom postupku ili je prekrajni postupak pravosnano obustavljen, ali ne zbog nenadlenosti; 4. da je okrivljeni u krivi nom postupku odnosno u postupku po privrednom prestupu pravosnano oglaen krivim za isto delo koje obuhvata i obeleje prekraja; 5. da okrivljeni ima diplomatski imunitet; 6. da je nastupila zastarelost za vo enje prekrajnog postupka; 7. da je okrivljeni u toku prekrajnog postupka umro, odnosno da je okrivljeno pravno lice prestalo da postoji; 8. da je ovla eni podnosilac odustao od zahteva za pokretanje prekrajnog postupka pre pravosnanosti odluke. slu ajevima. Prekrajni postupak e se obustaviti i u drugim zakonom odre enim

U obrazloenju reenja ukratko se navode razlozi zbog kojih je postupak obustavljen i propis na osnovu kog je to u injeno. Donoenje presude kojom se okrivljeni oglaava krivim lan 217. Presuda kojom se okrivljeni oglaava krivim za prekraj donosi se kad se u prekrajnom postupku utvrdi postojanje prekraja i odgovornost okrivljenog za taj prekraj.

- 70 Donoenje presude kojom se okrivljeni osloba a krivice lan 218. Presudu kojom se okrivljeni osloba a krivice sud e izre i: 1. ako delo za koje se tereti po propisu nije prekraj, okrivljenog, 2. ako ima okolnosti koje isklju uju prekrajnu odgovornost

3. ako nije dokazano da je okrivljeni u inio prekraj za koji je protiv njega podnet zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. Sadraj izreke presude kojom se okrivljeni oglaava krivim za prekraj lan 219. Ako se okrivljeni oglasi krivim za prekraj, izreka presude sadri: 1. prekraj za koji se okrivljeni oglaava krivim uz nazna enje injenica i okolnosti koje ine obeleja prekraja i od kojih zavisi primena odre enog propisa o prekraju; 2. propise koji su primenjeni; 3. odluku o izre enim sankcijama; 4. odluku o oduzimanju imovinske koristi; 5. odluku o ura unavanju zadravanja i pritvora u izre enu kaznu; 6. odluku o trokovima prekrajnog postupka; 7. odluku o imovinsko-pravnom zahtevu. Ako je okrivljeni kanjen nov anom kaznom, u presudi e se nazna iti rok pla anja kazne i na in zamene nov ane kazne u slu aju da okrivljeni kaznu ne plati, odnosno nazna i e se da e se nov ana kazna naplatiti prinudnim putem. Ako je izre ena zatitna mera oduzimanja predmeta, u izreci presude e se odrediti i kako e se postupiti sa oduzetim predmetima. Kad izre enom merom oduzimanja predmeta nisu obuhva eni predmeti privremeno oduzeti po lanu 205. ovog zakona, u izreci presude e se odrediti da se ti predmeti vrate vlasniku. Objavljivanje presude lan 220. Presuda se objavljuje usmeno ako je okrivljeni prisutan, a pismeno izra ena presuda dostavi e se okrivljenom samo ako to zatrai. Ako se presuda objavljuje, u zapisnik se unosi samo izreka presude i konstatuje da je presuda usmeno saoptena, da je dato kratko obrazloenje presude i uputstvo o pravnom leku.

- 71 Ako okrivljeni zatrai da mu se dostavi pismeno izra ena presuda, sud je duan da je dostavi u roku od osam dana od dana objavljivanja. Kada u slu aju iz stava 1. ovog lana okrivljeni izjavi da ne trai da mu se dostavi pismeno izra ena presuda i da se ne e aliti, uru i e mu se, a podnosiocu zahteva dostaviti, samo prepis izreke presude. Presuda za vie prekraja lan 221. Ako se prekrajni postupak vodi zbog vie prekraja, u presudi e se navesti za koje se prekraje okrivljeni oglaava krivim, a za koje se osloba a krivice ili se postupak obustavlja. Sadrina pismeno izra ene presude lan 222. Pismeno izra ena presuda sadri: uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na albu, kao i broj, datum, potpis sudije i slubeni pe at. Uvod presude sadri: naziv suda koji je doneo odluku, li no ime sudije, li no ime okrivljenog, mesto prebivalita okrivljenog odnosno naziv i sedite okrivljenog pravnog lica, prekraj koji je predmet prekrajnog postupka, dan donoenja presude i osnov po kome je presuda doneta. Izreka presude sadri: li ne podatke okrivljenog odnosno naziv i sedite okrivljenog pravnog lica, injeni ni opis i pravnu kvalifikaciju prekraja i odluku kojom se okrivljeni oglaava krivim, osloba a krivice ili se postupak obustavlja. U obrazloenju presude ukratko e se izneti sadrina zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, utvr eno injeni no stanje uz navo enje dokaza na osnovu kojih su pojedine injenice dokazane, propisi na kojima se zasniva presuda i razlozi za svaku ta ku presude. U uputstvu o pravu na albu daje se pouka o tome kome se organu alba izjavljuje, kome predaje, u kom roku i da se alba moe podneti pismeno, a predati neposredno ili uputiti potom preporu eno. Ispravljanje presude lan 223. Pogreke u pisanju imena i brojeva i druge o igledne pogreke u pisanju, ra unanju i prepisivanju u presudi ispravljaju se po slubenoj dunosti ili na predlog okrivljenog, podnosioca zahteva ili ote enog. presude. Ispravke e se izvriti posebnim reenjem, koje postaje sastavni deo

- 72 Ako sudska odluka sadri pogreke iz stava 3. lana 222. ovog zakona, ispravljeni prepis presude dostavi e se licima koja imaju pravo albe. U tom slu aju rok za albu te e od dana dostavljanja ispravljene presude. Dostavljanje presude u esnicima u postupku lan 224. Pismeno izra ena presuda dostavlja se podnosiocu zahteva i okrivljenom po odredbama lana 147. ovog zakona. Presuda se dostavlja ote enom koji nije podnosilac zahteva ako je odlu eno o imovinsko - pravnom zahtevu, licu iji je predmet oduzet tom presudom, kao i licu protiv koga je izre ena mera oduzimanja imovinske koristi. Dostavljanje usmeno saoptene presude okrivljenom lan 225. Ako okrivljeni zatrai da mu se dostavi otpravak presude, sudija je duan da mu otpravak iste dostavi u roku od osam dana od dana izrade presude. njegov potpis. Zahtev okrivljenog u smislu stava 1. ovog lana unosi se u zapisnik uz

lan 226. Odredbe ovog zakona koje se odnose na presudu, shodno se primenjuju i na reenje koje u prekrajnom postupku donose organi uprave. lan 227. Na postupak pred sudovima, koji nije propisan odredbama ovog zakona, shodno se primenjuju odredbe Zakonika o krivi nom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije druk ije odre eno.

Glava XXXII REDOVNI PRAVNI LEKOVI


Podnoenje albe lan 228. Protiv odluke donete u prvom stepenu moe se izjaviti alba Viem prekrajnom sudu. alba se predaje sudu, odnosno organu uprave, koji je doneo prvostepenu odluku. alba se podnosi u roku od osam dana od dana usmeno saoptene odluke, odnosno od dana dostavljanja presude ili reenja.

- 73 Ko moe izjaviti albu lan 229. albu mogu izjaviti okrivljeni i podnosilac zahteva. alba se moe izjaviti uvek na presudu i reenje organa uprave a na druga reenja doneta u prekrajnom postupku samo ako pravo na albu nije zakonom isklju eno. U korist okrivljenog albu mogu izjaviti njegov branilac, bra ni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, zakonski zastupnik, usvojitelj, usvojenik, hranitelj i lice sa kojim ivi u vanbra noj zajednici. U korist okrivljenog pravnog lica albu moe izjaviti predstavnik pravnog lica kao i fizi ko lice ovla eno da ga predstavlja ili zastupa. Ako je izre ena zatitna mera oduzimanja predmeta iji vlasnik nije okrivljeni, vlasnik predmeta moe izjaviti albu samo u pogledu odluke o toj meri. Suspenzivno dejstvo albe lan 230. Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje odluke, osim u slu ajevima kad je ovim zakonom druga ije odre eno. Odricanje i odustajanje od albe lan 231. Okrivljeni i podnosilac zahteva mogu se odre i prava na albu poto je odluka saoptena, a od izjavljene albe mogu odustati do donoenja drugostepene presude. Odricanje i odustajanje od prava na albu ne moe se opozvati. Odricanje maloletnika od prava na albu nema pravnog dejstva. Sadraj albe lan 232. alba treba da sadri ozna enje odluke protiv koje se alba izjavljuje, navode u emu je podnosilac albe nezadovoljan odlukom i potpis podnosioca albe. U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi. Pozivaju i se na nove injenice podnosilac albe je duan da navede dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati. Ako podnosilac albe u albi iznosi nove dokaze, duan je navesti zato te dokaze nije ranije izneo, kao i injenice koje tim dokazima eli dokazati.

- 74 Osnovi zbog kojih se odluka moe pobijati lan 233. Odluka se moe pobijati: 1. zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka; 2. zbog povrede odredaba materijalnog prava iz Zakona o prekrajima i drugih propisa; 3. zbog pogreno ili nepotpuno utvr enog injeni nog stanja; 4. zbog odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinsko-pravnom zahtevu. Bitne povrede odredaba prekrajnog postupka lan 234. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji: 1. ako je prekrajni postupak vodio i odluku doneo sudija odnosno slubeno lice u organu uprave, koji je pravosnanom odlukom izuzet od vo enja postupka i odlu ivanja; 2. ako je prekrajni postupak vodio i odluku doneo sudija odnosno slubeno lice u organu uprave, koji se morao izuzeti ( lan 102. stav 1. ta . 1 - 5. ovog zakona); 3. ako okrivljeni u prekrajnom postupku nije sasluan pre donoenja odluke osim u slu ajevima iz lana 85. stava 3. i lana 162. stava 8. ovog zakona; 4. ako okrivljeni nije pou en o pravu na upotrebu jezika, ili je njemu ili njegovom braniocu protivno njegovom zahtevu uskra eno pravo da na usmenom pretresu ili u toku ostalih radnji u prekrajnom postupku upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok usmenog pretresa odnosno postupka ( lan 86. ovog zakona); pretresu; 5. ako je protivno zakonu bila isklju ena javnost na usmenom

6. ako je sudija, odnosno slubeno lice u organu uprave odbacio zahtev za pokretanje prekrajnog postupka protivno odredbama lana 159. ovog zakona; 7. ako je sudija obustavio prekrajni postupak protivno odredbama lana 216. ovog zakona ili je doneo presudu kojom se okrivljeni osloba a krivice, protivno odredbama lana 218. ovog zakona; 8. ako je presudu doneo sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ( lan 100. ovog zakona); 9. ako usmeno saoptena odluka nije uneta u zapisnik ( lan 220. stav 2. ovog zakona); 10. ako odlukom sud, odnosno organ uprave nije u celosti odlu io o zahtevu za pokretanje prekrajnog postupka; 11. ako je sud odnosno organ uprave odlu io mimo zahteva za pokretanje prekrajnog postupka;

- 75 12. ako se odluka zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati, osim ako je, s obzirom na druge dokaze, o igledno da bi i bez tog dokaza bila doneta ista odluka; 13. ako se odluka zasniva na iskazu okrivljenog koji nije bio upozoren na pravo da uzme branioca po svom izboru ili da bude ispitan u prisustvu branioca; 14. ako je povre ena odredba lana 88. ovog zakona; 15. ako je izreka odluke nerazumljiva, protivre na sama sebi ili razlozima odluke ili ako odluka uopte nema razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlu nim injenicama, ili su ti razlozi potpuno nejasni, ili u znatnoj meri protivre ni, ili ako o odlu nim injenicama postoji znatna protivre nost izme u onog to se u razlozima odluke navodi, o sadrini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku, i samih tih isprava ili zapisnika, osim u slu aju iz lana 220. ovog zakona. Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sudija, odnosno slubeno lice u toku prekrajnog postupka ili prilikom donoenja odluke nije primenio ili je pogreno primenio koju odredbu ovog zakona, ili je u toku prekrajnog postupka povredio pravo odbrane, a to je uticalo ili je moglo uticati na zakonito i pravilno donoenje odluke. Povreda materijalnog prava lan 235. Povreda materijalnog prekrajnog prava postoji ako je prekrajni propis povre en kada je u pitanju: 1. da li je radnja za koju se okrivljeni goni prekraj; 2. da li ima okolnosti koje isklju uju prekrajnu odgovornost; 3. da li ima okolnosti koje isklju uju prekrajno gonjenje, a naro ito da li je nastupila zastarelost prekrajnog gonjenja ili je stvar ve pravosnano presu ena; 4. da li je u pogledu prekraja koji je predmet zahteva za pokretanje prekrajnog postupka primenjen zakon ili drugi propis koji se ne moe primeniti; 5. da li je odlukom o kazni, zatitnoj meri ili o oduzimanju imovinske koristi prekora eno ovla enje koje sudija, odnosno slubeno lice u organu uprave ima po zakonu; 6. da li su povre ene odredbe o ura unavanju zadravanja, pritvora i izdrane kazne. Pogreno ili nepotpuno utvr eno injeni no stanje lan 236. Odluka se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvr enog injeni nog stanja kad je sud, odnosno organ uprave neku odlu nu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio. Nepotpuno utvr eno injeni no stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.

- 76 Pobijanje presude i drugih odluka lan 237. Odluka se moe pobijati zbog odluke o kazni kad tom odlukom nije prekora eno zakonsko ovla enje ( lan 235. stav 1. ta ka 5. ovog zakona) ili sud, odnosno organ uprave nije pravilno odmerio kaznu s obzirom na okolnosti koje uti u da kazna bude ve a ili manja. Odluka o kazni moe se pobijati i zbog toga to je sud, odnosno organ uprave primenio ili nije primenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobo enju od kazne, ili to nije izrekao opomenu iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o zatitnoj meri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda iz lana 235. stava 1. ta ke 5. ovog zakona ili je sud nepravilno doneo ovu odluku ili nije izrekao zatitnu meru odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uslovi. Odluka o imovinsko-pravnom zahtevu moe se pobijati kad je sud o tome doneo odluku protivno odredbama ovog zakona. Odluka o trokovima prekrajnog postupka moe se pobijati kad je sud, odnosno organ uprave o tome doneo odluku iz razloga kao i u prethodnom stavu ovog lana. Postupak po albi lan 238. Neblagovremenu, nedozvoljenu i od neovla enog lica izjavljenu albu odbaci e reenjem sud, odnosno organ uprave. Blagovremenu i dozvoljenu albu sud, odnosno organ uprave sa spisima e dostaviti Viem prekrajnom sudu u roku od tri dana. Odluke Vieg prekrajnog suda lan 239. Reavaju i po albi Vii prekrajni sud moe albu odbaciti, odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu odluku, ili usvojiti, a prvostepenu odluku preina iti ili ukinuti. Odbacivanje albe od strane drugostepenog suda lan 240. Vii prekrajni sud odbaci e albu reenjem kao neblagovremenu, nedozvoljenu ili izjavljenu od strane neovla enog lica, ako utvrdi da je sud ili organ uprave koji je vodio postupak, propustio da to u ini.

- 77 Granice ispitivanja prvostepene odluke lan 241. Vii prekrajni sud ispituje prvostepenu odluku u onom delu u kojem se pobija albom, ali mora uvek po slubenoj dunosti ispitati: 1. da li postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka iz lana 234. stava 1. ta . 1, 3. i 7 - 15. ovog zakona; ovog zakona). 2. da li je na tetu okrivljenog povre eno materijalno pravo ( lan 235.

Ako alba izjavljena u korist okrivljenog ne sadri osnov za pobijanje odluke ( lan 233. ovog zakona), Vii prekrajni sud ograni i e se na ispitivanje povreda iz stava 1. ta . 1. i 2. ovog lana, kao i na ispitivanje odluke o kazni, zatitnim merama i oduzimanju imovinske koristi ( lan 237. ovog zakona). Potvr ivanje prvostepene odluke lan 242. Vii prekrajni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu odluku kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti povrede zakona iz lana 241. ovog zakona. Preina enje prvostepene odluke lan 243. Vii prekrajni sud e uvaiti albu i presudom preina iti prvostepenu odluku kada utvrdi da su odlu ne injenice u prvostepenom postupku utvr ene i da s obzirom na utvr eno injeni no stanje, treba doneti druga iju presudu ili ako smatra da postoje takve povrede zakona koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepene odluke, ili kad na e da prilikom odmeravanja kazne odnosno izricanja zatitne mere nisu uzete u obzir sve okolnosti koje uti u na pravilno odmeravanje kazne odnosno na zakonito izricanje zatitne mere ili kad okolnosti koje su uzete u obzir nisu pravilno ocenjene. Prvostepena odluka e se preina iti kad se utvrdi da je sud ili organ uprave koji je vodio prekrajni postupak, pogreno ocenio isprave i dokaze koje nije sam izveo, a odluka je zasnovana na tim dokazima. Ukidanje prvostepene odluke lan 244. Vii prekrajni sud e albu uvaiti i presudom ukinuti prvostepenu odluku i predmet vratiti sudu ili organu uprave, na ponovni postupak ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, koja je uticala ili je mogla uticati na zakonito reavanje prekrajne stvari, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvr enog injeni nog stanja treba dopuniti ili provesti novi postupak, ili ako je prekrajni postupak obustavljen zbog pogrene ocene dokaza ili pogrene primene materijalnog prava. Iz istih razloga moe se prvostepena odluka i delimi no ukinuti ako se pojedini delovi odluke mogu izdvojiti bez tete za pravilno odlu ivanje.

- 78 Obrazloenje drugostepene presude lan 245. U obrazloenju presude Vii prekrajni sud ceni e albene navode i ukaza e na povrede zakona koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se prvostepena odluka ukida zbog povrede odredaba prekrajnog postupka, u obrazloenju e se navesti koje su odredbe povre ene i u emu se ogleda povreda. Kad se prvostepena odluka ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvr enog injeni nog stanja, nave e se nedostaci odnosno zato su novi dokazi i nove injenice vane za donoenje pravilne odluke. Dejstvo albe u korist saokrivljenih lan 246. Kad Vii prekrajni sud povodom ma ije albe izjavljene protiv odluke utvrdi da su razlozi zbog kojih je doneo presudu u korist okrivljenog korisni i za kojeg od okrivljenih koji nije izjavio albu ili nije izjavio u tom pravcu, postupi e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. Dostavljanje drugostepene presude lan 247. Vii prekrajni sud e vratiti sve spise sudu, odnosno organu uprave sa dovoljnim brojem overenih prepisa svoje presude radi dostavljanja okrivljenom, podnosiocu zahteva i drugim zainteresovanim licima. Dunost suda i organa uprave lan 248. Sud i organ uprave, duan je da sprovede sve radnje i raspravi sva sporna pitanja na koje je ukazao Vii prekrajni sud u svojoj presudi. Pri donoenju nove odluke, sud i organ uprave vezani su zabranom propisanom u lanu 88. ovog zakona.

- 79 -

Glava XXXIII VANREDNI PRAVNI LEKOVI ZAHTEV ZA PONAVLJANJE PREKRAJNOG POSTUPKA


Razlozi za ponavljanje postupka lan 249. ponoviti: Prekrajni postupak zavren pravosnanom odlukom moe se

1. ako se dokae da je odluka zasnovana na lanoj ispravi ili na lanoj izjavi svedoka ili vetaka; 2. ako se dokae da je odluka doneta usled krivi nog dela sudije ili drugog slubenog lica koje je u estvovalo u postupku; 3. ako se utvrdi da je lice koje je kanjeno za prekraj za istu radnju ve jednom kanjeno u prekrajnom postupku; 4. ako se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji bi sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli do druga ije odluke da su bili poznati u ranijem postupku. injenice iz stava 1. ta . 1 - 3. ovog lana dokazuju se pravosnanom odlukom ili presudom u prekrajnom postupku. Ako se postupak protiv tih lica ne moe sprovesti zato to su umrla ili to postoje okolnosti koje isklju uju krivi no gonjenje, injenice iz ta . 1. i 2. stava 1. ovog lana mogu se utvrditi i drugim dokazima. Podnoenje zahteva za ponavljanje postupka lan 250. Zahtev za ponavljanje prekrajnog postupka mogu podneti kanjeni, njegov branilac i podnosilac zahteva, a posle smrti kanjenog zahtev mogu podneti u korist kanjenog i ostala lica iz lana 229. stava 3. ovog zakona. Zahtev za ponavljanje prekrajnog postupka moe se podneti u roku od godinu dana od dana pravosnanosti odluke. Postupak po zahtevu lan 251. O zahtevu za ponavljanje prekrajnog postupka odlu uje sud, odnosno organ uprave koji je doneo prvostepenu odluku. U zahtevu treba navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje postupka i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtev zasniva. Ako zahtev ne sadri te podatke, odbaci e se presudom, odnosno reenjem.

- 80 Zahtev e se odbaciti i kad sud, odnosno organ uprave na osnovu zahteva i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka utvrdi da je zahtev podnelo neovla eno lice ili da je zahtev neblagovremeno podnesen, ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka, ili da injenice i dokazi na kojima se zahtev zasniva o igledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje. Zahtev za ponavljanje prekrajnog postupka u korist kanjenog moe se podneti i nakon to je odluka izvrena. Odluke povodom zahteva za ponavljanje postupka lan 252. Ako prekrajni sud ili organ uprave ne odbaci zahtev za ponavljanje postupka, ponovi e postupak u obimu koji je neophodan da se utvrde injenice zbog kojih je zahtev podnet. Zavisno od rezultata ponovljenog postupka, zahtev e se reenjem odbiti ili e se novom odlukom prethodna ukinuti u celosti ili delimi no. Ako se dozvoli ponavljanje postupka, u ponovnom postupku sud i organ uprave vezan je zabranom propisanom u lanu 88. ovog zakona. Protiv reenja kojim se dozvoljava ponavljanje postupka nije dozvoljena alba. Odlaganje izvrenja odluke lan 253. Zahtev za ponavljanje prekrajnog postupka ne odlae izvrenje odluke, ali ako sud, odnosno organ uprave oceni da zahtev moe biti uvaen, moe odlu iti da se odloi izvrenje dok se ne odlu i o zahtevu za ponavljanje postupka. Reenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka odlae izvrenje odluke protiv koje je ponavljanje dozvoljeno.

ZAHTEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE PRAVOSNANE PRESUDE


Doputenost zahteva lan 254. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude moe se podneti protiv drugostepene presude zbog povrede zakona, a u slu aju i pod uslovima odre enim ovim zakonom. Okrivljeni koji nije koristio redovni pravni lek protiv prvostepene odluke ne moe podneti zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude, osim kad je samo po albi podnosioca zahteva izre ena stroa prekrajna sankcija iz lana 255. ovog zakona.

- 81 Slu ajevi u kojima je doputen zahtev za vanredno preispitivanje presude lan 255. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude moe se podneti kad je izre ena: kazna zatvora; zatitna mera zabrane vrenja odre enih delatnosti; zatitna mera zabrane pravnom licu da vri odre ene delatnosti; zatitna mera zabrane odgovornom licu da vri odre ene poslove; zatitna mera zabrane upravljanja vozilom na motorni pogon licu koje je po zanimanju voza ; nov ana kazna preko 100.000,00 dinara fizi kom licu ili odgovornom licu u pravnom licu i preduzetniku, odnosno 300.000,00 dinara pravnom licu za carinske, spoljnotrgovinske, devizne i poreske prekraje; - zatitna mera oduzimanja predmeta za carinske, spoljnotrgovinske i devizne prekraje; - odluka o ponitenju voza ke dozvole na osnovu lana 34. stav 5. ovog zakona. Razlozi za podnoenje zahteva lan 256. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude moe se podneti u slede im slu ajevima: 1. zbog bitne povrede odredaba prekrajnog postupka ( lan 234. stav 1. ta . 1 - 4. i ta . 7 - 15. ovog zakona); 2. zbog povrede materijalnog prava na tetu kanjenog predvi ene u lanu 235. ovog zakona; 3. zbog pogreno ili nepotpuno utvr enog 236. ovog zakona); injeni nog stanja ( lan

4. zbog odluke o kazni ( lan 237. stav 1. ovog zakona). Ovla enje za podnoenje zahteva lan 257. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude mogu podneti kanjeni, njegov branilac i zakonski zastupnik. Rok za podnoenje zahteva lan 258. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude podnosi se u roku od petnaest dana od dana prijema presude donete u drugom stepenu.

- 82 Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude podnosi se pismeno Vrhovnom sudu Srbije. Odlu ivanje o zahtevu lan 259. O zahtevu za vanredno preispitivanje pravosnane presude odlu uje Vrhovni sud Srbije. Odluke povodom zahteva lan 260. Neblagovremeni, nedozvoljeni ili od neovla enog lica podnet zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude Vrhovni sud Srbije odbaci e reenjem. Vrhovni sud Srbije e presudom odbiti zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se poziva podnosilac zahteva. Kad Vrhovni sud Srbije utvrdi da je zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude osnovan, done e presudu odnosno reenje kojim e ili preina iti pravosnanu presudu ili je ukinuti u celini ili delimi no i predmet vratiti sudu, odnosno organu uprave na ponovno odlu ivanje. Ako Vrhovni sud Srbije na e da razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist kanjenog postoje i za kojeg od kanjenih sau esnika ili saizvrilaca, koji nisu podneli zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude, postupi e po slubenoj dunosti kao da takav zahtev postoji. Obaveze suda lan 261. Ako je pravosnana presuda ukinuta i predmet vra en na ponovnu odluku, sud odnosno organ uprave duan je da izvede sve procesne radnje na koje je ukazao Vrhovni sud Srbije. Pred sudom, odnosno organom uprave okrivljeni moe isticati nove injenice i nove dokaze. Pri donoenju odluke sud, odnosno organ uprave vezan je zabranom iz lana 88. ovog zakona. Odlaganje izvrenja lan 262. Zahtev za vanredno preispitivanje pravosnane presude ne odlae izvrenje presude, ali na predlog kanjenog, Vrhovni sud Srbije moe naloiti sudu da odloi odnosno prekine izvrenje presude dok ne odlu i o zahtevu, ako ima osnova iz kojih moe zaklju iti da e udovoljiti zahtevu.

- 83 Shodna primena Zakonika o krivi nom postupku lan 263. Na postupak pred Vrhovnim sudom Srbije, po zahtevu za vanredno preispitivanje protiv drugostepene presude shodno se primenjuju odredbe o zahtevu za vanredno preispitivanje pravosnane presude iz Zakonika o krivi nom postupku ako ovim zakonom nije druga ije predvi eno.

ZAHTEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI


Podnoenje zahteva za zatitu zakonitosti lan 264. Protiv pravosnane presude moe se podi i zahtev za zatitu zakonitosti ako je povre en zakon ili drugi propis o prekraju. Zahtev za zatitu zakonitosti podie republi ki javni tuilac u roku od tri meseca od dana dostavljanja presude. Zahtev za zatitu zakonitosti ne moe se podi i ako je Vrhovni sud Srbije reavao po zahtevu za vanredno preispitivanje pravosnane presude. Odlu ivanje po zahtevu lan 265. tekstu: sud). O zahtevu za zatitu zakonitosti odlu uje Vrhovni sud Srbije (u daljem O sednici ve a sud e obavestiti republi kog javnog tuioca. Pre nego to predmet bude iznesen na reavanje sudija odre en za izvestioca moe po potrebi da pribavi obavetenje o istaknutim povredama zakona. lan 266. Pri reavanju o zahtevu za zatitu zakonitosti sud e se ograni iti samo na ispitivanje povrede propisa na koju se javni tuilac poziva u svom zahtevu. Sud e presudom odbiti zahtev za zatitu zakonitosti kao neosnovan ako utvrdi da ne postoji povreda propisa na koju se ukazuje u zahtevu. Kad sud utvrdi da je zahtev za zatitu zakonitosti osnovan, done e presudu kojom e, prema prirodi povrede, preina iti pravosnanu odluku ili ukinuti u celosti ili delimi no odluke prekrajnog suda i Vieg prekrajnog suda i predmet vratiti na ponovno odlu ivanje prekrajnom sudu, ili e se ograni iti samo na to da utvrdi povredu propisa.

- 84 lan 267. Ako je zahtev za zatitu zakonitosti podignut na tetu kanjenog, a sud na e da je osnovan, utvrdi e samo da postoji povreda zakona, ne diraju i u pravosnanu odluku. Ako sud na e da razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist kanjenog postoje i za nekog od kanjenih saizvrilaca za kojeg nije podignut zahtev za zatitu zakonitosti, postupi e po slubenoj dunosti kao da takav zahtev postoji. Ako je zahtev za zatitu zakonitosti podignut u korist kanjenog, sud je pri donoenju odluke vezan zabranom iz lana 88. ovog zakona. Dostavljanje presude lan 268. Odluka suda u potrebnom broju primeraka dostavlja se prekrajnom sudu preko Vieg prekrajnog suda. lan 269. Ako je pravosnana presuda ukinuta i predmet vra en na ponovno vo enje prekrajnog postupka, za osnovu e se uzeti raniji zahtev za pokretanje prekrajnog postupka. Sud je duan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao sud. Pred sudom i Viim prekrajnim sudom mogu se isticati nove injenice i podnositi novi dokazi. ovog zakona. Sud je prilikom donoenja nove odluke vezan zabranom iz lana 88.

Zahtev za zatitu zakonitosti ne odlae izvrenje presude, ali sud pri reavanju o zahtevu moe naloiti nadlenom sudu da odloi odnosno prekine izvrenje presude dok ne odlu i o podignutom zahtevu.

Glava XXXIV POSTUPAK PREMA MALOLETNICIMA


Primena zakonskih odredbi lan 270. U prekrajnom postupku prema maloletniku primenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe prekrajnog postupka predvi ene ovim zakonom samo ako nisu u suprotnosti sa ovim odredbama.

- 85 Ako druga ije nije propisano ovim zakonom, u prekrajnom postupku prema maloletniku shodno se primenjuju odredbe Zakona o maloletnim u iniocima krivi nih dela i krivi nopravnoj zatiti maloletnih lica. Hitnost postupka lan 271. Prekrajni postupak prema maloletniku je hitan. Pre izricanja vaspitne mere ili kazne maloletniku, pribavi e se miljenje nadlenog organa starateljstva, osim ako je u me uvremenu maloletnik postao punoletan. Ako nadleni organ starateljstva ne dostavi miljenje u roku od ezdeset dana, sud moe maloletniku izre i ukor ili nov anu kaznu i bez miljenja organa starateljstva, vode i ra una o duevnoj razvijenosti, osetljivosti i li nim svojstvima maloletnika. Pri preduzimanju radnji prema maloletniku u njegovom prisustvu, a naro ito pri njegovom ispitivanju, lica koja u estvuju u postupku duna su da postupaju obazrivo, vode i ra una o duevnoj razvijenosti, osetljivosti i li nim svojstvima maloletnika. Pozivanje maloletnika lan 272. Maloletnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogu e zbog potrebe da se hitno postupa ili iz drugih opravdanih razloga. Ako se maloletnik ne poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, sud koji vodi prekrajni postupak e ih obavestiti o pokretanju postupka. Obaveza svedo enja lan 273. Niko ne moe biti oslobo en od dunosti da svedo i o okolnostima potrebnim za ocenjivanje duevne razvijenosti maloletnika, upoznavanje njegove li nosti i prilika u kojima ivi. Razdvajanje i spajanje postupka lan 274. Kad je maloletnik u estvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoletnim licima, postupak prema njemu e se razdvojiti i sprovesti po odredbama ovog zakona. Postupak prema maloletniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoletnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razreenje stvari.

- 86 Reenje o razdvajanju, odnosno spajanju postupka donosi postupaju i sudija. Protiv ovog reenja nije dozvoljena alba. Prava roditelja i staratelja lan 275. U postupku prema maloletnicima, organ starateljstva, roditelji, odnosno zakonski zastupnik maloletnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka, da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na injenice i dokaze koji su vani za donoenje pravilne odluke. Necelishodnost pokretanja postupka lan 276. Sud moe odlu iti da se ne pokrene prekrajni postupak protiv maloletnika ako smatra da ne bi bilo celishodno da se postupak vodi s obzirom na prirodu prekraja i okolnosti pod kojima je prekraj u injen, raniji ivot maloletnika i njegova li na svojstva. U slu aju iz stava 1. ovog lana reenjem e se odbaciti zahtev za pokretanje prekrajnog postupka sa obrazloenjem zbog ega je zahtev odba en, a o u injenom prekraju obavesti e se roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloletnika i organ starateljstva radi preduzimanja mera u okviru njihovih ovla enja. Pravo na podnoenje albe lan 277. Protiv presude donete u postupku kojim je maloletnik oglaen krivim za prekraje albu mogu izjaviti, pored lica iz lana 229. ovog zakona, jo i staratelj, brat, sestra i hranitelj maloletnika. Lica iz stava 1. ovog lana mogu izjaviti albu u korist maloletnika i protiv njegove volje. Postupanje prema detetu lan 278. Kad sudija utvrdi da maloletnik u vreme izvrenja prekraja nije imao navrenih etrnaest godina ivota obustavi e prekrajni postupak. U slu aju iz stava 1. ovog lana sud e o prekraju koji je u injen obavestiti roditelja, usvojitelja i staratelja maloletnika, kao i organ starateljstva a po potrebi moe obavestiti i kolu odnosno organizaciju u kojoj je maloletnik smeten. Isklju enje javnosti lan 279. U postupku prema maloletniku uvek e se isklju iti javnost.

- 87 -

Glava XXXV NAKNADA TETE ZBOG NEOPRAVDANOG KANJAVANJA


Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja lan 280. Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ima lice kome je pravosnanom presudom bila izre ena prekrajna kazna ili zatitna mera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog leka prekrajni postupak obustavljen, osim u slede im slu ajevima: 1. ako je prekrajni postupak obustavljen zbog toga to je u novom postupku povodom vanrednog pravnog leka ote eni kao podnosilac zahteva odustao od zahteva za pokretanje prekrajnog postupka, a na osnovu sporazuma sa okrivljenim; 2. ako je povodom zahteva za ponavljanje prekrajnog postupka na tetu okrivljenog novi postupak obustavljen usled smrti ili kakvog trajnog duevnog oboljenja okrivljenog posle u injenog prekraja; 3. ako je novi prekrajni postupak obustavljen zbog zastarelosti gonjenja do koga je dolo zbog nedostinosti okrivljenog; 4. ako je okrivljeni svojim lanim priznanjem ili na drugi na in namerno prouzrokovao svoje kanjavanje, osim ako je na to bio prinu en. Drugi slu ajevi prava na naknadu tete lan 281. Pravo na naknadu tete ima i lice: 1. prema kome je odre eno izvrenje prekrajne sankcije pre pravosnanosti presude ako u albenom postupku do e do obustave prekrajnog postupka; obustavljen; 2. koje je bilo zadrano u prekrajnom postupku, pa je postupak

3. koje je izdralo kaznu zatvora pa mu je povodom vanrednog pravnog leka ili povodom albe izjavljene protiv presude kojom je odre eno izvrenje presude pre pravosnanosti, izre ena kazna zatvora kra a od kazne koju je izdralo, ili je izre ena prekrajna sankcija koja se ne sastoji u lienju slobode; 4. koje je usled greke ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadrano due nego to zakon dozvoljava. Vra anje nov anih iznosa lan 282. Lice kome je u prekrajnom postupku neopravdano izre ena nov ana kazna, zatitna mera oduzimanja imovinske koristi ili zatitna mera oduzimanje predmeta ima pravo na vra anje pla ene nov ane kazne, vra anje oduzete

- 88 imovinske koristi, vra anje predmeta ili nov ane vrednosti oduzetog predmeta (u daljem tekstu: vra anje nov anog iznosa). Smatra se da je lice neopravdano kanjeno ako je u slu aju preina enja ili ukidanja pravosnane osu uju e presude, odnosno reenja o kanjavanju postupak protiv njega obustavljen ili je doneta osloba aju a presuda usled toga to je utvr eno da delo nije prekraj ili to postoje osnovi koji isklju uju odgovornost u inioca prekraja, ili to nije dokazano da je ono u inilo prekraj. Vra anje nov anog iznosa ne moe zahtevati kanjeno lice koje je svojim lanim priznanjem prouzrokovalo kanjavanje. Posle smrti neopravdano kanjenog lica naknadu tete odnosno vra anje nov anog iznosa mogu traiti njegov bra ni drug i njegovi srodnici koje je on po zakonu bio duan da izdrava. Zastarevanje prava na vra anje nov anog iznosa lan 283. Pravo neopravdano kanjenog lica i lica koje je ono po zakonu bilo duno da izdrava, da trai naknadu tete, odnosno vra anje nov anog iznosa, zastareva za jednu godinu od dana pravosnanosti presude, odnosno reenja kojim je prekrajni postupak bio obustavljen. Zastarelost iz stava 1. ovog lana se prekida podnoenjem zahteva ministarstvu nadlenom za poslove prekraja, odnosno organu uprave koji je vodio prekrajni postupak. Ako je zahtev za naknadu tete odnosno vra anje nov anog iznosa podnelo neopravdano kanjeno lice, posle njegove smrti lica iz lana 282. stav 4. ovog zakona mogu produiti postupak za ostvarivanje zahteva u roku od tri meseca od dana smrti neopravdano kanjenog lica, i to samo u granicama ranije podnetog zahteva. Ako se neopravdano kanjeno lice odreklo zahteva za naplatu tete odnosno vra anje nov anog iznosa, posle njegove smrti zahtev se ne moe podneti. Postupak ostvarivanja prava lan 284. Ovla eno lice duno je da se sa svojim zahtevom za naknadu tete obrati ministarstvu nadlenom za poslove prekraja, odnosno organu uprave koji je vodio prekrajni postupak, radi sporazuma o postojanju tete i visini naknade. Ako do sporazuma ne do e u roku od dva meseca od dana prijema zahteva, ovla eno lice moe nadlenom sudu podneti tubu za naknadu tete protiv Republike Srbije, u roku od trideset dana od dana isteka roka za postizanje sporazuma. Zahtev za vra anje nov anog iznosa podnosi se republi kom organu uprave nadlenom za finansije. Ako nadleni organ odbije zahtev ili u roku od dva

- 89 meseca ne donese reenje po zahtevu, ovla eno lice moe svoj zahtev ostvariti tubom za naknadu tete kod nadlenog suda u roku iz stava 2. ovog lana. Dok traje postupak kod nadlenog organa iz st. 1, 2. i 3. ovog lana, ne te e zastarelost predvi ena u lanu 283. ovog zakona.

Glava XXXVI PREKRAJNI POSTUPAK KOJI VODE ORGANI UPRAVE


Nadleni organi uprave lan 285. Kad je za prekraj propisana samo nov ana kazna, zakonom se saglasno lanu 4. i 35. st. 2 i 3. ovog zakona, moe propisati, da prekrajni postupak za pojedine prekraje, u prvom stepenu vode organi uprave. Za prekraje za koje je propisana kazna zatvora, za koje se mogu izre i zatitne mere, koje u ine maloletnici, za prekraje lica koja uivaju diplomatski imunitet, za odlu ivanje o imovinsko-pravnom zahtevu i druge, za koje je isklju ivo nadlean sud, organ uprave predmet ustupa nadlenom sudu. U prekrajnom postupku koji se vodi pred organom uprave, o dovo enju, zadravanju, jemstvu, zadravanju putne isprave, pretresanju i drugim pitanjima za koja prema ovom zakonu moe biti isklju ivo nadlean sud, organ uprave ustupa nadlenom sudu odlu ivanje po ovim pitanjima. Organ uprave prekrajni postupak vodi po odredbama ovog zakona. Kumulacija stvarne nadlenosti lan 286. Kada je isto lice okrivljeno za vie prekraja, te je za vo enje prekrajnog postupka za neke od prekraja nadlean sud, a za neke organ uprave, postupak e se voditi pred sudom, po principu opte mesne nadlenosti. Pokretanje prekrajnog postupka lan 287. Prekrajni postupak pred organom uprave pokre e se na zahtev ovla enog lica ili po slubenoj dunosti, odmah po saznanju za prekraj. Kada se postupak pokre e po slubenoj dunosti, organ uprave nadlean za vo enje prekrajnog postupka nije vezan zahtevom za pokretanje prekrajnog postupka u delu koji se ti e lica koje se tereti za prekraj i prekraja koji je predmet podnetog zahteva.

- 90 Sastav organa koji reava o prekraju lan 288. Za vo enje prekrajnog postupka u organu uprave nadlena je Komisija za prekraje ili slubeno lice. Komisija iz stava 1. ovog lana sastavljena je od tri lana od kojih je jedan predsednik. Jedan od lanova Komisije mora biti diplomirani pravnik sa poloenim stru nim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovaraju im pravnim poslovima. Slubeno lice koje u organu uprave vodi prekrajni postupak i donosi reenje o prekraju mora imati zavreni pravni fakultet, poloeni stru ni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovaraju im pravnim poslovima. lanove Komisije za prekraje i slubeno lice odre uje iz reda zaposlenih u organu dravne uprave funkcioner koji rukovodi organom. Nadlenost drugostepenog organa lan 289. Na reenje o prekraju organa uprave moe se izjaviti alba Viem prekrajnom sudu. Ako se alba ne izjavi, reenje se dostavlja na izvrenje sudu nadlenom po mestu prebivalita kanjenog, sa zabelekom da izre ena nov ana kazna nije pla ena. Na izvrenje nov ane kazne primenjuju se odredbe ovog zakona o zameni nov ane kazne kaznom zatvora ili radom u javnom interesu. Naplata nov ane kazne na mestu izvrenja prekraja lan 290. Kad je propisom o prekraju predvi eno, ovla eno lice u organu uprave nadlenom za izvrenje propisa koji je prekrajem povre en, naplati e na mestu izvrenja prekraja nov anu kaznu u iniocu koga zatekne u vrenju prekraja. O napla enoj nov anoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se ozna ava koji je prekraj u injen i kolika je nov ana kazna izre ena i napla ena. Postupanje u slu aju nepla anja kazne lan 291. Ako nov ana kazna iz lana 290. ovog zakona, ne bude napla ena na licu mesta ovla eno lice odmah e u iniocu prekraja uru iti poziv da istu plati u roku od osam dana ili da odre enog dana i asa pristupi u organ uprave radi vo enja prekrajnog postupka. Rok za dolazak po pozivu za vo enje prekrajnog postupka iz stava 1. ovog lana ne moe biti kra i od osam dana.

- 91 U inilac prekraja e se u pozivu posebno pou iti o pravu na odbranu iz lana 85. ovog zakona. Na reenje o prekraju organa uprave donetom shodno odredbama ovog zakona, moe se izjaviti alba Viem prekrajnom sudu, preko organa uprave koji je doneo reenje, u roku od osam dana od dana dostavljanja reenja. Na odluku Vieg prekrajnog suda, alba nije dozvoljena. Ako u inilac prekraja u roku za albu ne plati nov anu kaznu, niti izjavi albu, reenje o prekraju dostavlja se na izvrenje prekrajnom sudu nadlenom po mestu prebivalita kanjenog, sa zabelekom da izre ena nov ana kazna nije pla ena. Na izvrenje nov ane kazne primenjuju se odredbe ovog zakona o zameni nov ane kazne kaznom zatvora ili radom u javnom interesu. Izvrenje reenja o prekraju lan 292. Reenje o prekraju koje donese organ uprave ne moe biti prinudno izvreno pre pravosnanosti.

Glava XXXVII IZVRENJE ODLUKA


lan 293. Presuda odnosno reenje (u daljem tekstu: odluka) sti u svojstvo pravosnanosti kada se vie ne mogu pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena. Odluka doneta u prekrajnom postupku izvrava se kad postane pravosnana i kad za izvrenje nema zakonskih smetnji, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. Odluka kojom je pravosnano izre ena nov ana kazna ili je odlu eno o naknadi trokova postupka ili o imovinsko - pravnom zahtevu, ili je izre ena mera oduzimanja imovinske koristi, izvrava se kad istekne u odluci odre en rok za pla anje kazne, trokova postupka, imovinske koristi, naknade tete ili za povra aj stvari. Ako za pojedine slu ajeve u zakonu nije druga ije odre eno, odluka sti e svojstvo izvrnosti danom dostavljanja kanjenom. druga ije. Naredba se izvrava odmah ako sud koji je izdao naredbu ne odredi

lan 294. Osu uju a presuda se moe izvriti i pre njene pravosnanosti u slede im slu ajevima:

- 92 1. ako okrivljeni ne moe da dokae svoj identitet ili nema prebivalite, ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka, a sud na e da postoji osnovana sumnja da e okrivljeni osujetiti izvrenje izre ene kazne; 2. ako je okrivljeni kanjen za tei prekraj iz oblasti javnog reda i mira a postoji osnovana sumnja da e ponoviti ili nastaviti sa vrenjem prekraja ili da e izbe i izvrenje kazne zatvora. U slu ajevima iz stava 1. ovog lana sud e u presudi odrediti da okrivljeni i pre pravosnanosti presude pristupi izvrenju izre ene kazne. Ako okrivljeni izjavi albu protiv presude kojom je odre eno izvrenje presude pre njene pravosnanosti, sud je duan da albu sa spisom predmeta dostavi Viem prekrajnom sudu u roku od 24 asa, ra unaju i od asa kada je albu primio, a Vii prekrajni sud duan je da o albi odlu i i svoju presudu dostavi sudu u roku od 48 asova ra unaju i od asa prijema spisa predmeta. Na reenje iz stava 1. ovog lana podnosilac zahteva moe izjaviti albu u roku od tri dana od dana prijema reenja. lan 295. Kazna zatvora, nov ana kazna zamenjena kaznom zatvora, rad u javnom interesu, zatitne mere i vaspitne mere izvravaju se po zakonu kojim se ure uje izvrenje krivi nih sankcija, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno. Izvrenje zatitne mere oduzimanja predmeta lan 296. Zatitnu meru oduzimanja predmeta izvrava organ u iju nadlenost spada izvrenje odnosno nadzor nad izvrenjem propisa po kojima je zatitna mera izre ena, ako zakonom nije druga ije odre eno. Oduzeti predmeti prodaju se po propisima koji vae za poresko izvrenje, ukoliko posebnim propisima nije druga ije odre eno. Ako je presudom odre eno da e se oduzeti predmet predati odre enom organu ili organizaciji, taj organ ili organizacija e se pozvati da predmet preuzme. Ako je u inilac samovoljno otu io ili unitio predmet prekraja ili na drugi na in onemogu io izvrenje, posebnim reenjem suda obaveza e se da plati nov ani iznos koji odgovara vrednosti tog predmeta. Nov ani iznos dobijen prodajom predmeta koji je svojina u inioca prekraja, a oduzet je po presudi suda, prihod je budeta Republike Srbije. Ako su prodati predmeti koji nisu svojina u inioca prekraja ili njima ne raspolae pravno lice u inilac prekraja, iznos se predaje licu ija su svojina ti predmeti, odnosno pravnom licu koje raspolae tim predmetima. Ako je to lice nepoznato i ne javi se ni za godinu dana od dana prodaje, iznos dobijen od prodaje takvih predmeta prihod je budeta Republike Srbije.

- 93 Obavetenje o izvrenju zatitne mere lan 297. Organi koji su po ovom zakonu obavezni da izvravaju zatitne mere duni su da o izvrenju zatitne mere obaveste sud koji je meru izrekao. Izvrenje mere oduzimanja imovinske koristi lan 298. Meru oduzimanja imovinske koristi izvrava sud koji je doneo presudu. Prinudnu naplatu te mere vri organ uprave nadlean za poslove javnih prihoda po propisima koji vae za prinudnu naplatu poreza. Iz nepokretnosti prinudno se moe napla ivati imovinska korist koja se nije mogla naplatiti na na in iz stava 2. ovog lana. Prinudnu naplatu oduzimanja imovinske koristi iz nepokretnosti vri optinski sud po propisima izvrnog postupka. Srbije. Imovinska korist oduzeta presudom prihod je budeta Republike

Izvrenje mere oduzimanja imovinske koristi izre ene pravnom licu koje je posle pravosnanosti presude prestalo da postoji sprove e se protiv pravnog lica koje je preuzelo njegovu imovinu do visine preuzete imovine. Organi iz st. 2. i 4. ovog lana duni su da o oduzimanju imovinske koristi obaveste sud koji je ovu meru izrekao. Trokove izvrenja snosi kanjeno lice. Na in naplate nov ane kazne lan 299. Nov anu kaznu izre enu za prekraj i trokove prekrajnog postupka izvrava sud, odnosno organ uprave koji je kaznu izrekao. Nov ana kazna, trokovi prekrajnog postupka i drugi nov ani iznosi upla uju se preko pote, banke ili Uprave za javna pla anja na posebnoj uplatnici koju popunjava nadleni sud, odnosno organ uprave u roku odre enom odlukom. Ako kanjeno fizi ko lice u odre enom roku ne plati trokove prekrajnog postupka i nov anu kaznu koja prelazi 15.000,00 dinara i ako kanjeno pravno lice, odgovorno lice i profesionalni vojnik ne plati nov anu kaznu i trokove prekrajnog postupka u odre enom roku, naplata e se izvriti prinudnim putem. Na osnovu izvrnog naslova prinudnu naplatu nov ane kazne izre ene fizi kom licu, pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i preduzetniku i prinudnu naplatu trokova prekrajnog postupka vri nadleni organ po propisima o prinudnoj naplati.

- 94 Organ nadlean za prinudnu naplatu iz stava 4. ovog lana obavezan je da u roku od petnaest dana od dana pokuane ili izvrene naplate izvesti nadleni sud o izvrenoj naplati ili o razlozima neizvrenja prinudne naplate. Trokove prinudne naplate nov ane kazne i trokova prekrajnog postupka snosi kanjeni. Posle smrti kanjenog prinudna naplata nov ane kazne i trokova prekrajnog postupka ne e se izvriti. lan 300. Ako kanjeno lice kome je dozvoljeno da nov anu kaznu ispla uje u ratama ne vri uredno uplate, sud moe zaklju kom opozvati svoju odluku o pla anju u ratama. Protiv zaklju ka iz stava 1. ovog lana alba nije dozvoljena. Dunost obavetavanja o pla anju nov ane kazne lan 301. O izvrenoj uplati nov ane kazne, trokova postupka i drugih nov anih iznosa, Uprava za javna pla anja obavezna je da bez odlaganja izvesti sud, odnosno organ uprave koji je doneo odluku dostavljanjem izvetaja o pla anju uz izvod o dnevnim promenama na odgovaraju im ra unima. lan 302. Izvrenje presude u pogledu naknade tete i povra aja stvari vri se po zahtevu ote enog odnosno sopstvenika stvari. Prinudna naplata naknade tete odnosno povra aj stvari vri se po propisima koji vae za izvrni postupak. Pravosnana presuda je izvrni naslov.

Glava XXXVIII KOLIZIONE NORME I USTUPANJE PREDMETA NA IZVRENJE U ODNOSIMA IZME U PREKRAJNIH SUDOVA U REPUBLICI
lan 303. Sud koji je izrekao kaznu zatvora, vaspitnu meru ili zatitnu meru moe zahtevati da se ta kazna odnosno mera izvri na podru ju drugog suda u Republici Srbiji, na kome je prebivalite odnosno boravite lica prema kome se izvrenje ima sprovesti. Sud koji je doneo presudu moe zahtevati da se radi prinudne naplate nov ane kazne ili drugih iznosa i radi oduzimanja predmeta na osnovu izvrne presude, izvrenje na imovini izvrioca prekraja sprovede na podru ju drugog suda

- 95 u Republici Srbiji na kome se nalazi imovina ili predmet na kome treba sprovesti izvrenje. U slu ajevima iz st. 1. i 2. ovog lana zahtev za sprovo enje izvrenja upu uje se sudu koji je na osnovu zakona ili drugog propisa nadlean da sprovodi izvrenje presude. lan 304. Sud koji je prema lanu 303. stav 2. ovog zakona sproveo izvrenje na imovini u inioca prekraja duan je da sa napla enim iznosima ili oduzetim predmetom postupi po nalogu suda koji je doneo presudu. Sud koji je sproveo izvrenje donosi reenje o trokovima koji su nastali pri sprovo enju izvrenja. Radi namirenja tih trokova, taj sud e zadrati potrebnu sumu od napla enog iznosa.

Glava XXXIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 305. Propisi o prekrajima koji nisu u skladu sa ovim zakonom uskladi e se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 306. Prekrajni postupak u kome do dana primene ovog zakona ne bude doneto pravosnano reenje nastavi e se po odredbama ovog zakona. Reenje koje je postalo pravosnano pre dana po etka primene ovog zakona izvrava se po propisima koji su do tada vaili. lan 307. Danom po etka primene ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima ("Slubeni glasnik SRS", broj 44/89, "Slubeni glasnik RS", br. 21/90, 11/92, 6/93, 20/93, 53/93, 67/93, 28/94, 16/97, 37/97, 36/98, 44/98, 62/01, 65/01 i 55/04) i propisi doneti na osnovu njega. lan 308. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a primenjiva e se od 1. januara 2007. godine.

You might also like