B.V.

-Ban

AVANGARDNA DRAMA - NOVA DRAMA ANTIDRAMA

Anti negacija knj. Y= svaki novi pravac reakcija je na prethodni
postala

Antidrama ----------h klasika, traje ve 50 godina za eci prije vi e od stolje a Prvi Ionesco Stolice Beckett U o ekivanju Godota Ionesco u drami elava pjeva ica 1.X spominje naziv antidrama Gledatelj stolje ima dolazi u kazali te s izgra enim pojmovima o dobroj drami: - postupci dobro motivirani, - odre ena kompozicija - etape. Nova drama: - deformirana ljudska bi a, - nemotivirane akcije, - besmislene re enice - bez klasi nih pravila drame. Prijelom = izbacivanje scenskog realizma, reakcija na dramaturgiju Ibsena, ehova, Strindberga. 1

Uvo enje situacija koje se dotad nisu smjele prikazivati, izbacivanje fabule i radnje, zavisnosti od uzro ne povezanosti, logi kog slijeda doga aja. Kao da se vi e ni ta ne doga a. Nema po etka, kraja, stupnjevanja prema vrhu. Odba ena psihologija, Isticanje dru tvenih odnosa, zakonitosti drame, realizam. Pa nja usredoto ena na gledanje, akciju ljudi i stvari. Nova drama nastupila kao pravi kontrast, Ima vrlo mnogo uspjeha. Smisao uspjeha: odupiruju i se tradiciji dramaturgije, stvara nove kriterije i potpuno novi kut gledanja. Autori ne ele ispri ati konkretnu pri u, da gledaoci odu zadovoljni rje enjem problema;

ele
izraziti vlastite poglede na svijet na to je mogu e jednostavniji na in.

B.V.-Ban KORIJENI NOVE DRAME: Nova drama ra a se iz straha pred ivotom. Na ini na koji junaci nadvladavaju ivot vu e korijene iz filozofije egzistencijalizma (J.P. Sartrea); filozofije apsurda (A. Camusa). Postoje i socijalno-povijesni razlozi za nastanak nove drame: pisac na zapadu razo aran, razapet izme u dviju velikih civilizacija
 bur oasko-demokratske socijalisti ke
ve odavno izgubio iluzije o njoj

ZA ECI u drami fr. dram. pisca Alfreda Jarryja: Kralj Ubu

ginjol Poljaci prof. Eber 11. prosinca 1896. Teatar Nuovo u Parizu r okirala Pariz

identificira je sa staljinizmom

=h povla i se u sebe, ivi s osje ajem da je svaki trenutak izme u dva uni tavaju a rata, ivi u svijetu dehumanizacije li nosti, =h li nosti u drami pona aju se kao strojevi. Avangarda zakasnila. Teatarska revolucija tra ila svog vo u. Teatar nije imao svog Marinettia, Bretona, Picassa, Dallyja. Teatrom su vladali B. Shaw, Pirandello, kao sljedbenici klasi ne drame. Dramaturgija apsurda francuskog podrijetla, mnoge primjere nalazimo i izvan Francuske.

Francisco Sarsey (najve i dram. kriti ar toga vremena napustio predstavu) Inovacije u dramskoj tehnici, rje niku vulgarne rije i. Naizgled farsa bez ikakvog smisla, parodija na Macbetha Radnja u Poljskoj mu i ena Ubu ubijaju kralja Vjenceslava Kralj Ubu mnogo obe ava ljudima, ali te i samo za to ve im zgrtanjem novca Mnogo ubijanja - Politi ja satira, udarac na bur oasku gramzivost.

B.V.-Ban

IONESCO - jo ne obja njava ontolo ke korijene apsurda - samo slika dru tvene deformacije koje proizvode apsurd - njegova drama = groteskna farsa o pobjedi gluposti, vulgarnosti, apsurda. Istovremeno parodija tragedije i za etak teatra apsurda. Poslije Ionesca t nadrealisti ka drama i dadaisti ka drama v inzistiraju na alogi nim doga ajima.

|
svaki sudar logi kog iskustva i nelogi nog doga anja dovodi do apsurda. Nadrealisti ka drama: Apollinaire, Tzara, Breton, Aragon. Nova drama poslije 50-tih godina preuzima od Jarryja karakteristi no pro imanje ironije i apsurda, nadrealista iracionalno i ok (Ionesco).

RAZLIKE KLASI NE DRAME I NOVE DRAME Klasi na drama eli ispri ati sadr aj prenijeti problem ili poruku. Nova drama ne prenosi poruku. U trenutku kada je poruka trebala biti upu ena svijetu upada u farsu. Teoreti ari nove drame isti u kao osnovno sredstvo za otkrivanje svijetu grotesku. Autori svoje drame po apsurdnosti svijeta oblikuju U formi farse halucinacije i snova. Snovi stvaraju se asocijativno, prenose slike, ne ideje. NOVOST NOVE DRAME U SINTEZI RAZLI ITIH TRADICIJA: - tradicija mime (pu ke komedije) Gr ke i Rima; - tal. renesansna comm.dell'arte; - engl. teatar pantomime; - nonsens poezija; - knj. strave i u asa; - uvo enje psihopatskih likova (nije novo); - clownovske igre; - drama rituala

B.V.-Ban Termin antidrama pojavio se s Ionescovom elavom pjeva icom Ionesco svjestan apsurda svijeta u kom ivi, odra ava ga kroz farsi nu apsurdnu akumulaciju besmislenih govornih kli ea. Beckett zaokupljen metafizikom odnosa me u ljudima, nedoku ivim zna enjima egzistencije. z Razli iti tipovi apsurda: Ionescov = tragi no-lakrdija ki, Beckettov = melankoli an. Suvremeni svijet vizija dramskih pisaca = svijet u kome ovjek nije kod ku e, u kome se neprijatno osje a. =h ovjek ili ne mo e komunicirati s drugim ljudima, ~ ili nije u odnosu s drugima. usamljen, nesretan =h ekanje nekakvog smisla, rje enja osnovnog egzistencijalnog pitanja:
ZA TO OVJEK IVI?

Sve to se doga a apsurdno. y i svijet je obilje en apsurdom. Apsurdni svijet avangardnih drama: svijet nasilja, ubojica i ubijenih, mu itelja i mu enih v Beckett gospodar i sluga, uni tavaju se maltretitranjem.

Nova drama OTPOR prema bur oaskom kozmosu.  U o ekivanju Godota y Vladimir i Estragon

||

cijelo ovje anstvo koje pati. Drama samo sugerira pitanja na koja ovjek ne mo e odgovoriti, a kako bez odgovora ne mo e ivjeti on pati. ovjek zami ljen nad svojom sudbinom, trudi se prona i odgovore ili barem pretpostavke, ne uspijeva, u tom naporu ispada groteskno smije an.

zauzima dominantno mjesto.

Ni tavilo radnje dokaz ni tavila svijeta.

B.V.-Ban

Nova drama na anga iran na in predstavlja

OSUDU BUR OASKOG KOZMOSA I SUVREMENOG SVIJETA.

Teatru apsurda pripada velika zasluga OBNOVE DRAMSKOG JEZIKA Jezik dijaloga esto izoliran od zbivanja, ponekad ak i u suprotnosti s radnjom  besmislene re enice. Vi e od rije i zna ajnu ulogu imaju odjeci rije i. Novi dramati ari nastoje logi ki jezik odvojiti od nelogi nog, od jezika gramati kih pravila. Ionesco: RIJE U TEATRU TREBA DOVESTI DO PAROKSIZMA (vrhunca), SLOVO TREBA BITI NAPETO, JEZIK TREBA GOTOVO PRSKATI ILI SE UNI TAVATI U SVOJOJ NEMOGU NOSTI DA ZADR I ZNA ENJE. U novoj drami frazu u po etku bija e rije zamjenjuje fraza u po etku bija e gesta. =h Bit drame u inima ( u akciji) ne u frazi i jeziku. Ionesco: POKU ATI OSMISLITI JEZIK; POKU ATI GA RAZORITI JER SVAKI SE JEZIK UPOTREBOM IZLI E; POKU ATI GA OBNOVITI I PRO IRITI NJEGOVE ME E; OBNOVITI JEZIK ZNA I OBNOVITI KUT PROMATRANJA POD KOJIM GLEDAMO SVIJET.

B.V.-Ban

EUGENE IONESCO (1912.-1994.)

Ro en u Rumunjskoj otac Rumunj, majka Francuskinja djetinjstvo u Fr.; vra a se u Rumunj.  stud. fr. jez. od ' definitivno u Fr.

1950. elava pjeva ica 1952. Lekcija Stolice 1953. rtve du nosti uspje an pisac Jacques ili podlo nost 1957. Novi stanar 1959. Ubojica bez pokri a Delirij udvoje 1960. Nosorog 1962. Zra ni pje ak 1963. Kralj umire 1966. e i glad

FAZE: '49.-'51. - kratko komadi i jedno inke - odnos prema jeziku ( elava pjeva ica) | govore da ni ta ne ka u jer nemaju to re i stanje jezika zna i samu odsutnost unutra njeg ivota - burleskni neologizmi - rije i li ene svake supstance svedene na zvukovnu koru =h pobjeda mehanike svakodnevnog - malogra anin nema identiteta  postaje razmjenjiv (Smith Martin) | mijenjaju uloge Lekcija Jacques N '51.-'54. - kompleksniji komadi - dekor va niji - pojava ma ina Stolice TRAGI NO I GROTESKNO PRIKAZANA
MITOMANIJA NASTALA ZBOG NESUDJELOVANJA U POVIJESTI.

O '57.-'62. Ubojica bez pokri a Nosorog itavo se mjesto epidemi no pretvara u nosoroge = podlo nost diktaturi 6

B.V.-Ban Zra ni pje ak - udaljavanje od prikaza apsurdnog svijeta (i svojih prvih djela) - poruka protiv svijeta zapalog u banalnosti - moralizam ga vra a starijem scenskom izra avanju P e i glad - nepovjerenje prema svakom poku aju promjene svijeta; kolektiv uni tava sva afektivna pribje i ta - izraz stagnira - postaje priznati lan Akademije

Stolice
Ionesco neprestano namjerno izmi lja APSURDNE tj. NELOGI NE BESMISLENE SITUACIJE = razgovori ku a nasred vode APSTRAKTNE tj. IMAGINARNE SITUACIJE = dolazak cara preno enje poruke GROTESKNO = Stara (94 g.) u razgovoru s bakrorescom di e suknju i ispu ta erotske krikove

IONESCO SVJESTAN APSURDA SVIJETA U KOJEM IVI, ODRA AVA GA KROZ FARSI NU, APSURDNU AKUMULACIJU BESMISLENIH GOVORNIH KLI EA.

Ne pi em za kazali te da prepri avam pri u. Po meni, kazali ni komad se ne sastoji od opisivanja razvoja te pri e. Kazali ni komad je gradnja sazdana iz niza stanja svijesti ili okolnosti koje se poja avaju, zbijaju, zatim se zamr uju bilo da bi se odmrsili, bilo da bi se zavr ili u nepodno ljivoj nerazmrsivosti.

Situacije dramati ne  pro imanje: komi ne g a pada sa stolice, pru anje ruku u prazno (prilikom dolaska gostiju), Dono enje stolica tragi ne dvostruko samoubojstvo, dolazak govornika groteskne po etni dijalog

B.V.-Ban Pozornica 10 vratiju na po etku 2 stolice 2 prozora (nevidljivi) zvu ni i svjetlosni efekti: zvuk - zvona, barke na vodi, na kraju amor i negodovanje svjetlo polumrak (po etak i kraj) najja e (dolaskom cara)

Govorni kli eji (=obrazac) raspon od smi ljenih, povezanih dijaloga ili monologa do besmislenih, nepovezanih ponavljanja re enica, dijelova re enice, rije i ili slogova. Na po etku Stara govori da je proma io ivot, a Stari reagira pla em. Na kraju monolog Staroga o tome to je htio, a nije uspio. Poruke motivi: Stari: Bio sam sakuplja nesre a, munjovod katastrofa. Poruke: - u svijetu postoji jedan vje iti sukob, nesklad: o Htio je biti alpinista vukli su ga za noge; htio je prije i rijeku poru ili su mostove. - motiv otu enja, izoliranost ovjeka - nemogu nost ostvarivanja komunikacije me u ljudima o me usobno nerazumijevanje ljudi o uzaludnost ivljenja - nemogu nost preno enja poruke koja bi spasila svijet - apsurdnost dru tvenih odnosa - tragedija govora koji postaje automatiziran

Tijek radnje: - tepanje izme u Staroga i Stare - Stari Staru naziva Semiramidom ona njega srcem - Motiv poruke - uno enjem stolica radnja dobiva na dinami nosti - prilikom dolaska cara Stara prodaje program, bombone Likovi: BEZ IDENTITETA gospo a pukovnik dijete car LI ENI IDENTITETA lutke

B.V.-Ban

Eugene Ionesco: Stolice

tragi na farsa
= komi nim postupcima slika se tragi an ivot i ostvaruje tragi na slika ivota. Premijera: 22.travnja 1952. - neuspjeh =h karikatura: i na pozornici i u gledali tu: nizovi praznih stolica i 2 ljudi - kasnije Anouilh (suvr.fr.dram.pisac) Stolice proglasio remek-djelom: MISLIM DA JE TO BOLJE OD STRINDBERGA JER JE CRNO LA MOLIRE NA PONEKAD LUDO ZABAVAN NA IN, JER JE STRA NO I SMIJE NO, POTRESNO I UVIJEK ISTINITO I OSIM LAGANE NATRUHE ZASTARJELE AVANGARDE, KOJU NE VOLIM PRI KRAJU JER JE KLASI NO. Tematske zaokupljenosti: - proma en ivot - ljudska samo a - otu enost - nemogu nost komunikacije - relativnost svega i skepticizam - praznina ugla ene, isprazne konverzacije - nemogu nost priop avanja ivotnog iskustva - apsurdnost ni tavnog, ispraznog ivota - degradacija vremena koje se neumoljivo tro i -

U pismu prvom redatelju Stolica Ionesco je sam ozna io temu: = TEMA KOMADA NIJE PORUKA, NI NEUSPJESI U IVOTU, NI MORALNI SLOM STARIH, VE ODISTA STOLICE, A TO ZNA I ODSUTNOST CARA, ODSUTNOST BOGA, ODSUTNOST MATERIJE, IREALNOST SVIJETA, METAFIZI KA PRAZNINA; TEMA JE KOMADA NI TA NEVIDLJIVI MORAJU SVE VI E I VI E BITI TU, SVE STVARNIJI I STVARNIJI (DA BI REALNOST POSTALA IREALNOM, TREBA IREALNOST POSTATI REALNOM) DOK SE NE POSTIGNE NEDOPUSTIVO I ZA RAZUM NEPRIHVATLJIVO DA GOVORE, DA SE KRE U NI TA SE NE UJE, KONKRETIZIRA SE VRHUNAC NEVJEROJATNOG. Bslika apsurdnoga ispraznoga, neosmi ljenoga ivota. Stilski postupci kojima se navedeno ostvaruje: 1. problem intertekstualnosti: Arthur Rimbaud: Ja, to je netko drugi Volite jedni druge Stara: uvajte se jedni drugih. Victor Hugo: ivio car! (iz pjesme Okajanje, povik kojim carska garda odlazi u smrt u bitki kod Waterlooa.) Povik Starog i Stare prije nego to sko e svaki sa svog prozora. Luj XIV: Nema vi e Pirineja. (Re enicu, navodno, izgovara kada panjolski kralj Karlo II. Imenuje svojim nasljednikom an ujskog vojvodu Filipa, unuka Luja XIV.) Stari: Htio sam prije i Pirineje, vi e nije bilo Pirineja.

B.V.-Ban Ronsard: Berite od danas ru e ivota. Stara (koketiraju i s Bakrorescom): Tra ite drugdje svoj put. Ne u da berem ru e ivota. 2. materijalizacija, opredme enje psihi kih i osje ajnih stanja - stvar u funkciji jezi nog znaka: Samo a jedina vidljiva i materijalno prisutna. 3. degradacija i apsurd u ivotu ostvaruju se apsurdom i degradacijom jezika: - nizanje rije i koje se povezuju u slijed potpuno slobodnim asocijacijama; govorenje bez logike, srodno automatskom pisanju - mehani ko nabrajanje dijelova tijela, razli itih zanimanja,podjele vremena (raspadanje likova prati i raspadanje jezika) - besmislena nabrajanja na na elu homofonskog povezivanja, to prevoditelji poku avaju ostvariti glasovnim sustavom hrvatskoga jezika, po potrebi mijenjaju i, radi homofonije, i rije i u tekstu
(ANGEPAINBELZEKRUH; ADIE DIEU PSZBOQOM SBOQOM PAP)

5. bezna ajnost lica: likovi nisu karakteri (bezna ajnost govora). 6. postupak kazali te u kazali tu: Stari i Stara prodaju programe, slatki e, nose stolice kao za kazali nu predstavu, o ekuje se glavni glumac posrednik izme u Staroga i svijeta kojemu treba prenijeti poruku. 7. mije anje stilova (tragi no i komi no) 8. nepostojanje dramatur kog zapleta NA KRAJU IPAK POBJE UJE SMRT (iz Dnevnika) Klupko ( ahura):

proturje ne izjave o zajedni ki pro ivljenim trenucima ili o odnosu Staroga prema roditeljima monolog u obliku prividnoga dijaloga izraz samo e i otu enosti dijalog jeka (ponavljanje rije i, slogova, glasova, nerazumljiv govor dezartikulacija jezika).

4. ritam odvijanja radnje: Didaskalije upu uju da su pokreti Starog i Stare sve br i te postaju mehani ki, kao da se kre u lutke, to se poja ava usporedo s ve im brojem nevidljivih gostiju. 10

B.V.-Ban SAMUEL BECKETT (1906.-1989.) U o ekivanju Godota

Likovi:
metafizi ki simboli svaki njihov postupak ima simboli no zna enje u sklopu ideje koju predo ava drama

Vrsta:
tragi na farsa

Ideja:
je prava fabula drame anga iranost (politi ka ili filozofska)

=tragedija koja se izra ava komi nom metaforom. Obilje ja: - militantni antirealizam - mehani nost - odsutnost (psiholo ke) kauzalnosti - pretjerivanje - apsurdno - iracionalno - op enitost situacija i karaktera - velika sloboda asocijacija (smisao se tra i u nedore enome, u asocijacijama)

TEATAR APSURDA U modernoj, avangardnoj drami fizi ka pojavnost svijeta tek je privid iza kojega se kriju univerzalne istine. Fizi ka pojavnost likova izgubila je svaku oznaku identiteta (potpuna depersonalizacija). pozornost se premje ta na svjesno i podsvjesno, a oni su zahva eni kaosom i besmislom suvremenog doba odatle nepovezanost misli, odsutnost komunikacije me u likovima, razbijanje sintakse, i a enje rije i, neartikulirani glasovi i sl.

Sadr aji:
EGZISTENCIJALNI PROBLEMI - usamljenost - otu enje - smisao ivota (pitanje: za to ivjeti?) - tragi nost ivota koja proizlazi iz njegova besmisla apsurd ivljenja

11

B.V.-Ban

Likovi i podrijetlo imena

ESTRAGON / GOGO, franc. estragon vrsta grmolike za inske biljke

Zna enje imena

- Gogo obo ava mrkvicu i repicu, vezan je uza zemlju; ivi svoj ivot po prirodnom instinktu, ba kao i neka divlja, neuredna biljka - prirodni, instinktivni sklop, podsvjesno u ovjeku - dobrohotnost, sklonost filozofiranju, osje ajnu irinu i dubinu ( iroka slavenska du adubina i ispunjenost, osje ajnost, neka elegi nost, kao glazba velikih ruskih skladatelja) - emocionalno-mentalni sklop ovjeka - bunar simbolizira tradiciju, iskustvo, pro lost, mudrost

SIMBOLIKA SLIKA IZ POJAVNOG SVIJETA slika pijeska slika stabla - neodre eno mjesto, pustinja - nema tragova civilizacije - ogoljelo pa prolistalo; - priroda - godi nja doba - krpe, dronjci, tu e cipele koje uljaju - nema oznake pripadnosti; neosobnost - kri anje putova - kretanje, dolazak odlazak prolazak

VLADIMIR / DIDI, rus. vladati pona ati, upravljati; mir stanje bez sukoba, sloga, slaganje; ti ina; spokojstvo

odje a i obu a

POZZO, tal. Bunar (Rje nik simbola) simbol obilja i izvora ivota; simbol tajne, skrivenosti; spoznaja i istina; zna i i ovjeka koji je spoznao LUCKY, engl. Sretan, koji ima sre u; sretan slu aj, sudbina DJE AK An eoska izgleda; Bo ji glasnik?

raskri je putova

- inverzija i ironija: ime u odnosu prema polo aju - dijete ina e ozna ava nevinost; an eli se esto slikaju u liku nevina djeteta; Dje ak je donositelj Godotove poruke (Bo je poruke?) - lice iz Balzacove komedije Mercadet koje donosi spas ili igra rije i prema engl. God-Bog

GODOT

12

B.V.-Ban KOMPOZICIJA DRAME DRAMSKE SITUACIJE: Mehani ko ponavljanje: - situacija - pona anja - govora likova - odsutnost komunikacije, - razgovori koji podsje aju na dadaisti ke besmislice i sl. = IDEJA komada Sadr aji koji ine ideju:
POVIJEST - mehani ko ponavljanje, karakteristi na klasna organizacija dru tva PRIRODA - ravnodu nost; otu enost ovjeka i prirode VRIJEME - prolaznost - vje nost USAMLJENOST I OTU ENOST - vidljivo i u dekoru IDENTITET VRSTE - gubitak identiteta ( ovjek stroj) LJUDSKA VOLJA I SOLIDARNOST, PRIJATELJSTVO - odnos: Gogo - Didi SVAKODNEVICA - besmisao, apsurd, mehani nost PROPAST CIVILIZACIJE - nema tragova nijednoj civilizacijskoj tvorevini SAMOUBOJSTVO - besmislenost poku aja IVOT - besmislenost ivota i smrti EGZISTENCIJA - besmisao i tragi nost ljudskog postojanja

I. i II. in
po etna situacija: Vladimir i Estragon sredi nja situacija: nailaze Pozzo i Lucky zavr na situacija: poslije odlaska Pozza i Luckyja dolazi Dje ak

Promjene
- stablo je prolistalo - Pozzo je oslijepio - Lucky ne misli i ne govori (stroj se pokvario)

nema vanjske dramati nosti (akcija, dijalog) postoji samo unutarnja dramatika; moment i ekivanja ho e li do i Godot odnosi se ne mijenjaju mijenja se, donekle, samo pojavna stvarnost, a bit ostaje ista

MEHANI KIM PONAVLJANJEM SITUACIJA MEHANI NOST POVIJESTI u kojoj se stvari samo prividno mijenjaju, a zapravo se samo ponavljaju.

sugerira

se

13

B.V.-Ban

Beckett
dramati ar romanopisac irskog podrijetla od 1938.g. ivi u Francuskoj, Parizu nakon rata po inje pisati na franc. jez. Zaokupljen problemom ljudske egzistencije, otu enosti modernog ivota. Daje krajnje pesimisti nu viziju svijeta; ivot = igra vi ih sila ovjek fiziolo ki i duhovno vegetira = besmisleno trajanje ispunjeno patnjama i uzaludnim i ekivanjima spasa. APSURDNOST IVOTA OVJEKOVA BESPOMO NOST = napu ta tradicionalnu romanesknu fabulu, uobi ajeni dramski zaplet niz scena koje se ponavljaju s malim varijantama likovi groteskne stravi ne marionete: kljasti, nijemi, slijepi, gluhi - pomi u se po nekom besmislenom ritmu unutar svog ograni enog ivotnog kruga (ulica, raskr e, soba) ili su ak i u tom kretanju onemogu eni (kante za sme e, zatrpani pijeskom). izraz prilago en tim apsurdnim situacijama sugerira ih besmislenim ponavljanjem vi emanje istih dijaloga ili dugim unutarnjim monolozima -

jezik oslobo en uobi ajene gramati ke strukture U ve ini Beckettovih komada lica nastupaju u parovima i me usobno se nadopunjuju, poput clownova u pantomimama iz kojih je Beckett preuzeo mnoge elemente svog antiteatra. Romani: - Murphy, 1938. - Molloy, 1951. - Malone umire, 1952. Drame: - U o ekivanju Godota, 1952. - Svr etak igre, 1957. - Posljednja vrpca, 1959. - O, divni dani, 1961. 1969. dobio Nobelovu nagradu. Beckett: ZADATAK JE UMJETNIKA DA PRONA E FORMU KOJA AKOMODIRA NERED. Beckettov je svijet mora maglene no i, njegovo je djelo mora (san); gubitak cilja, NE i nade! (Estragon i Vladimir jo uvijek ekaju Godota.)

14

B.V.-Ban

U o ekivanju Godota
 drama u 2 ina 2 ve eri u 2. inu stablo je prolistalo Egzistencijalni problemi: - jesmo li mi krivi? - zar zato to smo se rodili? M Razgovori, razmi ljanja o samoubojstvu. Vladimir - dublje razmi lja, boji se samo e. Estragon eli spavati. Biblijska simbolika: - 2 razbojnika (njih dvojica) razapeti pored isusa na kri u - drvo ivota = raspelo na raskri jima putova, mjesto orijentacije i ivota. Pozzo i Lucky Beckettu nije va an socijalni nivo, u 2. inu ih izjedna uje (Pozzo je oslijepio). - nosi cijeli svijet na ramenima Lucky debili Estragon Dje ak Isto mjesto Nonsens poezija = I bio jedan pas bez kraja (Vladimir) Ni ta im nije lak e kad su udvoje. Poput clownova gegovi pantomime, igra sa e irom. Ponovno dolaze Pozzo slijep i Lucky nijem. Svi padaju. Pozzo vri ti, zove upomo Vladimira i Estragona = itavo ovje anstvo. dje ak ista vijest kao i ju er. Luckyjev monolog vrlo duga ak - govori poput robota o pseudonau noj tematici - probija par misli > poruka. BIT ekat e dovijeka, uzaludno. Beckettovi likovi. - uvijek su deformirani, - nitko se ne ubija, - dr i ih elja za samoodr anjem.

15

B.V.-Ban Situacije u kojima se nalaze likovi: nemogu e Estragon i Vladimir su na jednoj istini gdje je samo jedno drvo. Ne znaju ni koji je dan, ni koliko je sati, ni koga ekaju, ni za to ekaju. groteskne Pozzo i Lucky su vezani pagom. Luckyjeva replika puna nadrinau nih izjava, nepovezanih. Usprkos nauci, tehnici ovjek postaje sve mr aviji, u i, tanji, manji. Estragon i Vladimir obi ne skitnice nikom potrebne. Boga zovu svaki za sebe ekanje Godota koji ne dolazi = ivljenje, ivot. Vladimir i Estragon = cijelo ovje anstvo. Anga iranost ili poruka: - prisutna. U ivotu ih odr ava ekanje. = Vrijedi ivjeti, iako je ivljenje samo ekanje. Nemogu nost komunikacije: prisutna izme u Estragona i Vladimira, ali i Dje aka koji tvrdi da ih prvi put vidi. Vrijeme: - paralizirano. - Stablo na kraju prolista. Osje aji junaka: Pozzo- sebe opravdava, govori da se Lucky poistovje uje s Atlantom. Estragon i Vladimir usamljeni. Vladimir Estragonu ne da spavati, oti i. Nikada se ne e ubiti kako jedan ne bi ostao sam. Optere eni osje ajem krivnje to su ro eni. Osje aj ovje nosti koji odmah nestaje. Na trenutke se zbli uju. Beckettov svijet: - mora maglene no i. Samo djelo djeluje kao san, mora. Junaci su apsurdni siromasi, skitnice nikom potrebne. Bez perspektive.

Krajolici: - magloviti neidentificirani.

16

B.V.-Ban Situacije: - besmislenost. Obe ovje enje i gubitak cilja: Tra ak humanosti pojavljuje se samo na momente. Lucky je totalno automatiziran, ne reagira ni na to; potpuno je pasivan i sve radi po naredbi; govori samo dok ima e ir; u sebi nema ni eg ljudskog; - jedino ljudsko = njegov pla Kada Pozzo govori da bi ga se najbolje rije io da ga ubije. Jedino to im je ostalo elja za patnjom, mazohizmom, samomu enjem. =hGubitak cilja, ali ne i nade. Oblici otu enosti i mrtvila: Likovi depersonificirani do simbola bez svojeg ja, otu eni, bezli ni Otu enost se o ituje u nesposobnosti uspostavljanja komunikacije. Mrtvilo je u tom beskrajnom ekanju.

Dijalozi vrlo kratki, esto se sve ponavlja, nerazumijevanje vrlo groteskno.  Iz pseudonau nog buncanja jednog robota proizlazi da ovjek unato nauci sve vi e mr avi. Simbolika: Beckett je odbijao simboliku  name e se g= 2 glavna lika R 2 razbojnika + simbolika imena Takva velika ala nepoznatih sila nema zavr etka ili se mo e zavr iti samo na clownovski na in. Beckett koristi pantomimu, brojne gegove. Akteri clownovi. Drama drama degradacije, bijede, straha, uzaludnog ekanja. sinteza tragedije i komedije avangardna tragikomedija.

17