SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA TURBINE SA TEMOM:

PREDMETNI NASTAVNIK:

STUDENT:

1. UVOD-RAZVOJ VODNIH TURBINA

 Najstariji ureaj za pretvaranje energije vode u

mehaniku energiju je vodeniko kolo. Pogonska sila vodenikog kola nastaje ili zbog teine vode ili zbog pretpritiska zastoja vode, a ne kao rezultat promjene koliine kretanja vode, te se vodenika kola ne smatraju turbinama.

Oko 1500. godine Leonardo da Vinci je opisao reaktivnu silu zbog skretanja vodenog toka, a njegov mehanizam koriten u peenjari smatra se za jednu od prvih (gasnih) turbina.

1750. godine Nijemac Segner je praktino razradio primjenu reaktivne sile za pokretanje kola (Segnerovo kolo).

Matematikom interpretacijom rada Segnerova kola, vajcarac Euler postavio je temelje turbinske teorije koja neznatno dopunjena vrijedi i danas (Eulerova jednaina ili glavna jednaina turbomaina).

1827. godine u Francuskoj Fourneyron patentira prvu vodnu turbinu - Fourneyronova turbina.
U Fourneyronovoj turbini voda struji kroz lopatice statora od osovine prema obodu i udara u lopatice rotora ijim s okretanjem energija vode transformie u mehaniku energiju.

Nijemac Henschel (1837.) i Francuza Jonval (1841.) neovisno jedan od drugoga patentiraju turbinu kasnije nazvanu Henschel-Jonvalova turbina

Henschel

Jonval

 1863. Francuz Girard patentirao je turbinu kod koje

voda takoer struji aksijalno, ali iz rotora slobodno otie tj. ne ispunjava sasvim prostor meu lopaticama. Gradnja navedenih turbina je naputena iz razloga jer se u savremenim turbinama postie bolja korisnost.

1849. ameriki inenjer James B. Francis unosi revoluciju u konstrukciji vodnih turbina s konstrukcijom akcijske turbine

1877. amerikanac Lester Allan Pelton (slika 11.) patentirao je prvu turbinu slobodnog mlaza

1913. Godine eh Viktor Kaplan (slika 13.) patentirao je propelernu turbinu, a potom i propelerne turbine sa zakretnim lopaticama radnog kola.

 Za iskoritavanje hidropotencijala s malim geodetskim

padom, a velikim protokom kao podvrsta Kaplanove turbine 1936. godine po patentu A. Fishera u fabrici Esher Wyss u Poljskoj izgraena je prva cijevna turbina. Mada ruski izvori tvrde da je jo 1912. godine njihov ininjer Graftio po svom patentu ugradio horizontalnu cijevnu turbinu u HE Neva. 1940. godine iz ideje L. Hartza razvijena je straflo turbina.

 1952. vajcarac P. Deriaz je konstruisao dijagonalnu

turbinu koja je zamiljena kao reverzibilna maina (pumpa-turbina), ali se poela upotrebljavati i kao vodna turbina. Mada se moe nai podatak da je Kvjatkovski razvio neovisno od njega isto idejno rjeenje 1950. godine.

Originalni crte diagonalne turbine Paula Deriaza za dokumentaciju patentnog zavoda.

2. VODNE TURBINE

Snaga koju razvija vodna turbina je zavisna o: protoku [m3/s] padu (pritisna visina) [m] promjeru rotora turbine [m] brzini okretanja turbine [r/min] gravitacionom ubrzanju [m/s2] gustoi vode [kg/m3] dinamikom viskozitetu [Pa/ s] apsolutnoj hrapavosti povrina [m]

2.1.OSNOVNI PARAMETRI HIDROTURBINA

.Bruto jedinini rad struje Y

elektrane predstavlja razliku ukupnih jedininih snaga gornjeg i donjeg nivoa vode u akumulaciji i donjoj vodi:
BR

Bruto pad elektrane je:

Neto jedinini strujni rad turbine Yn predstavlja razliku ukupnih jedininih struja energija na ulazu i izlazu iz turbine (neophodno je uvijek pecizno definisati ulazni I-I i izlazni II-II presjek turbine):

Koriolisov koeficijent -

Veza izmeu specifinih neto i bruto padova moe se odrediti pomou energijskih jednaina napisanih za presjeke I i II:

Jedinini gubici su izraeni u [J/kg] iz jednaine (5) dobijamo:

I uzimajui u obzir (1), (3) iz (6) dobijamo:

ili

Kod cijevne turbine (brzohodne reakcijske turbine) ulaz I-I u turbinu definisan je simetralom nie predturbinskog tablastog zatvaraa, a izlaz II-II presjekom na izlazu iz sifona.

Jedinini rad cijevnih turbina:

gdje su:

pa je prema jednaini (9) neto pad turbine

Pa je prema jednaini (8) bruto pad turbine:

Kod dijagonalnih turbina (reakcijska sporohodna) koje imaju spiralu prikljuenu na cjevovod:

Specifini strujni rad je prema jednaini (8):

a prema istoj jednaini:

2.1.1.SNAGE I STEPENI KORISNOSTI TURBINA

 U procesu razmjene energije u turbini, od ulaza I do

izlaza II iz turbine, javljaju se gubici energije koji umanjuju koliinu razmjenjenog rada Da bi se odredili uzronici nastajanja gubitaka, uvode se tano definisane snage gubici snaga i stepeni korisnosti.

Hidraulina snaga turbine je ona koliina rada u jedinici vremena koji bi voda razmjenila u turbini kada ne bi bilo gubitaka:

Snaga kola svedena na protok kroz turbinu je ona koliina energije u jedinici vremena koja bi se razmijenila u obrtnom kolu kada bi sav protok proticao kroz kolo. Zbog procjepa izmeu kola i kuita turbina voda iz zone vieg pritiska, spirale i sprovodnog aparata umie ka zoni nieg pritiska.

Koliina vode koja protekne kroz procjepe naziva se volumetrijskim gubitkom Q. Jedinini hidraulini gubici Ygh u turbini nastaju zbog: trenja, odljepljivanja struje od graninih povrina, vrtloenja, udara o ulazne ivice lopatica kola i dr. Jedinini hidraulini gubici

Snaga kola je ona koliina rada koju voda protoka Qk razmjeni u jedinici vremena u obrtnom kolu i odreuje se izrazom:

unutranja snaga turbine ili snaga na izlazu vratila iz turbine:

snaga turbine je snaga na spojnici turbine:

Hidraulini gubitak snage odreujemo na osnovu izraza:

Stepeni korisnosti turbina

NAZIV Hidraulini stepen korisnosti Volimetrijski stepen korisnosti Bezdimenzijski gubitak snage od trenja na spoljanjim povrinama kola Unutranji stepen korisnosti Mehaniki stepen korisnosti Ukupni stepen korisnosti turbine Stepen korisnosti generatora Stepen korisnosti agregata OBRAZAC

2.3. KINEMATIKA STRUJANJA U REAKCIJSKIM TURBINAMA

3. CIJEVNE TURBINE

Cijevne turbine pripadaju porodici Kaplan turbina i grupi reakcijskih turbina upotrebljavaju se u nizinskim podrucjima gdje rijeke imaju preteno velike protoke i male brzine strujanja. Ove turbine imaju najveu sposobnost proputanja vode, tako da i pri vrlo malim padovima mogu razviti velike snage.

Specifini broj obrtaja ns [o/min] 800

Visinska razlika gornje i donje vode H [m] 1 20

Protok [Q] veliki

Odnos H i izlazne snage

Ybbs-Persenbeug hiroelektrana, Austria

Kaplan

Cijevna

Kaplan turbine se uglavnom izvode sa vertikalno postavljenim vratilom dok se cijevne turbine izraduju s horizontalnim vratilom, na koje je spojen i generator u jednoj liniji (Slika 15.). Osnovna im je konstrukcijska karakteristika da se cijeli agregat nalazi u protonom traktu (cijevi), a generator se nalazi u potpuno oplakivanom kucitu od celika krukolikog oblika (kruka - eng. Bulb turbine ) i time zaticen od uticaja vode.

BULB

Voda aksijalno dovedena rotoru prenosi silu impulsa na lopaticu i koja, prema profilu lopatice i uglu podeavanja lopatice, vri okretanje rotora koji preko vratila pokrece generator. Kaplan turbine imaju, suprotno prvobitno razvijenim propelernim turbinama, zakretne lopatice rotora. Time one postiu veliku prilagodljivost radnim uslovima, odnosno promjenama optereenja i protoka, uz dobru korisnost. Regulacija snage se vri promjenom protoka putem zakretanja privodnih lopatica, prilikom ega se mijenja i ugao nastrujavanja vode na rotorske lopatice. Sinhrono zakretanje lopatica radnog kola i privodnih lopatica naziva se kombinatornom vezom. Prednost ovakve izrade turbine je to nema dobavnog aparata spiralnog tipa. Imaju predprivodee (nepomine) i privodee (pomine) lopatice. Dozvoljavaju dvostruku regulaciju; zakretanjem privodeih i rotorskih lopatica, a posljedica toga je visoka korisnost u cijelom radnom podruju. Kod ovakvih turbina niskog pada, udio kinetike energije s obzirom na raspoloivi pad na izlazu iz difuzora moe iznositi i do 50-60%. Radi toga konstrukcija turbine treba osigurati minimalne gubitke pri strujanju, te minimalnu energiju na izlazu iz rotora.

Minimalnu energiju na izlazu iz rotora osigurat e pravilna izrada difuzora, te bezvrtlono strujanje na izlazu iz rotora (strujanjem u smjeru osi difuzora). Aksijalne turbine s horizontalnom osi se koriste i za iskoritavanje energije plime i oseke. Ove maine rade s padovima od nekoliko metara, a konstrukcija aparata omoguuje rad u oba smjera, te rad u pumpnom reimu (reverzibilne hidroelektrane). Manje se jedinice izvode s elektrinim generatorom izvan cijevi tzv. S izrada ili Straflo (straightflow) turbine (slika 16).

STRAFLO

3.1. DIJELOVI CIJEVNE TURBINE

1-rotor; 2- privodno kolo; 3- mehanizam za regulaciju privodnog kola; 4 statorske lopatice; 5- otvor za remont; 6 i 7- radijalni leaj; 8- aksijalni leaj; 9 i 10- rotor i stator; 11poklopac za remont; 12- stepenice;13- prolaz za osoblje; 14- elektrini razvod; 15 i 17kuite generatora; 16- donji stub koji dri kuite;18- gornji stup kroz koji se ulazi u kuite.

Privodno kolo (privodni aparat) turbine je mehanizam koji pomou zakretnih lopatica regulie protok vode kroz turbinu i usmjerava vodu na lopatice radnog kola pod najpovoljnijim uglom. Sastavljeno je od dva obrua izmeu kojih je radijalno postavljeno 20-32 hidrauliki profiliranih lopatica. Zakretanje lopatica privodnog kola, a time i regulacija protoka vode kroz turbinu ostvaruje se zakretanjem regulacijskog prstena pomou servomotora koje se sistemom poluga i ruica prenosi na svaku lopaticu posebno. U incidentnim situacijama kao to je ispad generatora iz mree ili neki kvar na vitalnom dijelu turbine, lopatice privodnog kola se automatski zatvaraju i prekidaju dovod vode u turbinu. Zatvaranje ne smije biti prebrzo zbog opasnosti od prekida stuba vode u radnom kolu ili difuzoru, to bi moglo prouzroiti povratni udar vode u radno kolo.

Difuzor. Namjena difuzora (odsisne cijevi) je smanjenje izlazne brzine ime se smanjuju izlazni gubici energije, a time poveava ukupna korisnost turbine. Difuzor omoguava turbinski rad nezavisno o promjenama nivoa donje vode, a u turbinama s vertikalnim vratilom mijenja smjer strujanja vode iz vertikalnog u horizontalni, uz najmanje hidrodinamike gubitke. Prema obliku difuzor moe biti ravan ili kupast, kombinovani i ljevkast.

Sile koju djeluju na vratilo turbine preuzimaju aksijalni leaj i jedan ili vie radijalnih leajeva. Aksijalni leaj moe biti zajedniki za turbinu i generator koji su obino povezani krutom spojnicom. Osnovni se radijalni leaj najee nalazi uz radno kolo i naziva se vodeim turbinskim leajem.

Turbinski poklopac slui za usmjeravanje vode i prenoenje aksijalnih sila noseeg leaja preko prstena privodnog i pretprivodnog kola na temelje. Na turbinskom poklopcu se osim leaja uobiajeno smjetaju brtva turbinskog vratila, zrani ventili i hidraulike brave.

Uljna glava (oil head) snadbjeva uljem pod pritiskom servo motor koji kontrolie zakretni prsten koji zakree lopatice privodnog kola.

Sir Adam Beck hidroelektrana u kojoj su 1957. godine instalirana prva dijagonalna turbina, karsakteristika: n=92,3 [o/min]; H=25 [m]; Q=168 [m3/s]; P=33 [MW]

Nazvana po svom konstruktoru vajcarcu Paulu Deriazu dizajneru hidrauliaru koji ju je patentirao 1952. Godine prema Kaplanovom konceptu. Za ovu turbinu moe se rei da je kombinacija Francisove i Kaplan turbine sa osnovnom razlikom u uglu dovoenja vode. U upotrebu su ule 1956. Godine u amerikim i kanadskim hidrocentralama na Nijagarinim vodopadima.

Spada u klasu reakcijskih turbina. Ove turbine imaju konstrukcijski oblik kola takav da se formira pravac glavnog toka vode u dijagonalnom pravcu, otkuda slijedi naziv turbine. Deriazova turbina ima mogunost reverzibilnog rada te moe promjeniti smjer toka, raditi kao pumpa i moe napuniti rezervoar vode tokom niske potronje elektrine energije. Nakon faze rada kao pumpa se moe prebaciti na turbinski model rada i proizvodnju elektrine energije. Deriazova turbina je slina po konstrukciji Kaplanovoj turbini ali zbog konstrukcije lopatica ima podruje rada od 20 do 100 m visinske razlike vode. Zbog ovih karakteristika mogu se koristiti i u branskim i pribranskim hidroelektranama.

Hidroelektrana Grand Coulee u SAD koja pored 27 Fransis ima i 6 Deriaz turbina koje se osim za proizvodnju elektrine enrgije koriste za navodnjavanje okolnog tla.

Specifini broj obrtaja ns [o/min] 170 430

Visinska razlika gornje i donje vode H [m] 20 100

Protok [Q] srednji

Postoji mogunost namjetanja ugla lopatica te je mogue postizanje visokih uinaka na irokom rasponu protoka i visina vode. Korekcijama nagiba smanjuje se mogunost pojave kavitacije tokom rada.

4.1. DIJELOVI DERIAZOVE TURBINE

Na slici 19. Prikazane su dvije varijante izvoenja ove turbine varijanta I sa radijalnim sprovodnim aparatom i varijanta II sa konusnim sprovodnim aparatom.

1 , 13 spiralni dovod; 2 , 10 statorske lopatice; 3 , 9 lopatice privodnog kola; 4 , 11 mehanizam za regulaciju privodnog kola; 5 servo motor privodnog kola; 6 sifon; 7 rotor; 8 glavina rotora; 12 vratilo.

Spiralni dovod je dio turbine koji vodu iz dovodnog sistema prije ulaska u radno kolo treba jednolino rasporediti po ivicama turbine. Na taj se nain osigurava jednolino optereenje po obodu radnog kola i spreava asimetrinost koja bi mogla uzrokovati pojavu sila i vibracija u turbini. Spiralni dovod moe biti otvoren ili zatvoren, od lima lijevanog eljeza betona ili kombinovani tj. eljezno-betonski. Spiralni dovod mehaniki uvruje lopatice pretprivodnog kola.

Vratilo povezuje radno kolo turbine sa generatorom elektrine energije

Specifinosti obrtnog kola Deriaz turbine su : ne postoji spoljni disk, lopatice su privrene za glavinu ali se mogu sihronizovano obrtati oko svoje ose i zauzeti eljeni poloaj zavisno od regulacijskih zahtjeva.

5. KAVITACIJA U HIDRAULINIM TURBINAMA

5.1.
Kavitacija (lat. cavus prazan, upalj) je dinamiki proces u struji tenosti koji se karakterie nastajanjem gasno-parnih mjehurova i njihovim nestajanjem. Rije kavitacija je prvi upotrebio Frud (Froude) 1895. godine. Kavitacija je u stvari proces nastajanja dvofaznog toka u struji fluida, kada pritisak na nekom mjestu du toka padne ispod kritine vrijednosti pritiska, pri kome za datu temperaturu, tenost vie ne moe opstati u istom agregatnom stanju pa se pojavljuju parni mjehurovi.

CavSysCavitator

Kritina vrijednost pritiska za vodu je pritisak zasienja vodene pare koji moemo izraunati iz izraza: 3991,11 = 133,333 18,5916 (1) + 233,84
gdje je t temperatura vode u .

Na primjeru strujanja vode kroz cijev sa suenjem objasnit e se nastanak parnih mjehurova u toku vode. Promjena pritisne energije, kinetike energije i poloajne energije du strujnice s-s za realnu tenost u odnosu na referentnu ravan O je:
2 2 + 0 = + + 0 = + + + 2 2

gdje je: totalni pritisak u taki O; , , , ukupni hidrauliki pritisci i brzine u takama O i X

= take na

2 2

, - koeficijent hidrauikih gubitaka od mjesta O do posmatrane strujnici

Slika 5.1. Nastanak kavitacije u strujnom polju tenosti

Promjena pritiska du strujnice s s (za = ) moe se odrediti iz (1):

2 2 = = 1 + 2 2 2

(2)

Pri emu se brzina moe izraunati u zavisnosti od protoka Q i poprenog preesjeka moe izraunati pomou izraza Promjena brzine i pritiska da ta je na slici 5.1.

Sa porastom brzine du strujnog toka opada pritisak. Kada pritisak u strujnom toku padne na vrijednost pritiska zasienja vodene pare (presjek A) tada se pojavljuju prvi mjehurovi pare (dvofazni tok) Mjehurovi rastu u zoni < da bi u presjeku B gdje je = mjehurovi naglo nestali (kolapsirali, implodirali). vremenski interval nestajanja mjehurova je trenutan (1 ) a lokalni pritisak prema laboratorijskim mjerenjima raste i do 109 Paskala da bi nakon implozije ovaj priitisak naglo opao. Ovaj dinamini proces se stalno ponavlja i pod njegovim dejstvom materijal zidova protonog trakta se razara kavitaciona korozija

Posljedica kavitacione korozije

5.2. Faze stvaranja i nestajanja pare u strujnom toku tenosti Naime stvoreni mjehur (faza 1) putuje nizvodno pri emu se pri kretanju deformie zbog otpora u spljoteni oblik (faza 2) nakon toga zauima oblik pri kome mu je omogueno kretanje sa najmanjim otporom (faza 3), ulaskom u zonu poveanog pritiska > mjehuri kolabira u obliku vrtlonog torusa stvarajui pri tome mali mlaz koji udara velikom brzinom o zidove trakta stvarajui visoke lokalne pritiske ,pri viekratnom dejstvu ovih udara materijal trakta trpi zamor i raspada se.

Slika 5.2 Stvaranje i nestajanje mjehurova snima se super brzim kamerama.

Takoe treba spomenuti da pri kolapsiranju mjehurova dolazi i do znaajnog poveanja lokalne temperature toplotni efekat a tu je i pojava kiseonika, ugljen dioksida i mnogih drugih sastojaka koja u metalu izaziva hemijske efekte. Primjeene su i pojave luminiscencije (svjetlucanje) to je svakako vezano za elektrohemijske efekte. Trenutak pojave kavitacije zavisi od koliine prisutnog vazduha i vrstih estica u vodi tako da se kavitacija moe javiti na pritiscima neto viim od pritiska zasienja vodene pare . Kada se izvri deaerezacija vode (oslobaanje rastvorenog vazduha uz pomo vakuuma) i odstranjivanje vrstih estica iz vode mogue je formiranje kavitacionih mjehurova odloiti i pri niim pritiscima od . Prilikom ispitivanja kavitacionih kararkteristika modela hidraulikih maina neophodno je voditi rauna o navedenom tako to se obavezno kontrolie sadraj vazduha i gasova u vodi.

Luminescencija mjehuria

Pri snienim prtiscima pojava vazdunih i gasnih mjehurova naziva se gasnom kavitacijom koja nakon daljeg sniavanja pritiska ubrzava i pospjeuje parnu kavitacviju iji su neeljeni efekti sljedei: mijenja strukturu strujanja u obrnutom kolu poto kavitacioni mjehur djelimino ili potpuno zatvori protoni prostor izmeu lopatica pogoravaju se energetske karakteristike turbine i to stepen korisnosti i snaga - snaga se sniava zbog sniavanja stepena korisnosti, smanjenja protoka, a takoe i neto pada zbog poveanih gubitaka u kolu stvaranje i kolabiranje mjehuria izaziva buku implozije oteuju zidove protonog trakta kavitacioni udari izazivaju vibracije hidroagregata a i same hidroelektrane.

5.1. ZAVISNOST KAVITACIJE OD STRUJNIH USLOVA U PROTONOM TRAKTU TURBINE

Poto je nastanak kavitacije u uskoj vezi sa uslovima strujanja i veliinama pritisaka koji pri tom vladaju u protonom traktu turbine potrebno je izvriti proraun strujanja u protonom traktu i najbitnije u prostoru obrtnog kola turbine, jer se u kolu razmjenjuje energija sa fluidom i ostvaruju najnii pritisci na usisnoj strani U lopatice kola (slika 5.3.b).

Proraun strujanja obavljamo du reprezetantne strujnice s s na kojoj se nalazi taka najmanjeg pritiska M (sl.5.3). Za take M i 3 na kolu (sl.5.3a) i (sl.5.3b) bit e: 2 2 2 2 3 3 3 + = = + 3 + + 3 (3) 2 2 gdje je: 3 - hidrauliki gubitak du strujnice ss od take M do 3.

Bernulijeva jednaina od take 3 do izlaza iz turbine II je oblika:

2 2 3 3 + 3 + = + + + 3 (4) 2 2

gdje je: - hidrauliki gubitak u sifonu, ovaj se gubitak za zakrivljene sifone moe izraziti u obliku: 3 =
2 3 2

2 3 2

(5)

gdje su: - koeficijent strujnog otpora a 3 i 3 - komponente apsolutne brzine 3 na izlazu iz kola (sl.7.3d) veza izmeu ovih komponenti i brzine je:
2 2 2 3 = 3 + 3 (6)

Ukupna energija pritiska na izlazu iz sifona u odnosu na kotu je: 2 = + = + (7) 2 Povezujui veliine u taki M sa veliinama u taki II koristei izraze (3), (4) i (7) dobija se:
2 2 2 2 2 3 3 3 + + + = + + 3 + 3 (8) 2 2 2

gdje je: 3 + 3 - hidrauliki gubitak u sifonu. Uzimajui u obzir da je 3 3 , izraze (5) i (6) i da je = i uvodei stepen korisnosti sifona = 1 iz (8) slijedi da je: 2 2 2 2 2 3 3 3 + = + (9) 2 2 2 Ako izraz (9) podijelimo sa jedininim radom = dobija se: = 2 2 2 2 2 3 3 2 = 1 + 1 (10) 2 2 3 3 Dobijeni koeficijent predstavlja bezdimenzijsku znaicu slinosti raspodjele pritiska po profilu lopatice i slui za preraunavanje raspodjele pritiska sa modela na prototip i tada vai da je iz (10):

U reprezentantnoj taki M na lopatici moe se javiti pritisak = pri kome se javljaju mjehurovi vodene pare i tada je iz (10): = = (11) gdje je - znaica kavitacijske slinosti kavitacioni koeficijent. S druge strane pritisak moe se dovesti u vezu sa . Iz izraza (7) i (8) odreuje se pritisak i oduzima se pritisak i dobija se: = 2 2 2 2 2 2 3 3 3 + 3 3 2 2 2

(12)

U jednainu (12)uvodimo energetske veliine nivoa donje vode, pomou jednaine: 2 2 + + = + + + (13) 2 2 gdje su: - pritisak na nivou B, obino je = , gdje je - barometarski pritisak i 0. Iz (12) i (13), uzimajui da je + = + = , nakon sreivanja slijedi:
=

2 2 3 2

2 2 2 2

2 2 3 2

3 3

(14)

gdje je - usisna visina ( > 0) ili dubina potapanja ( < 0). Bezdimenzijska razlika pritisaka je: + = 2 2 2 2 2 2 1 3 2 3 + 3 3 = (15) 2 2 2 Bezdimenzijska razlika pritisaka svodi se na razliku dvije veliine i , pri emu je - kavitacijski koeficijent instalacije (postrojenja) i odreuje se na osnovu izraza: + = (16) i zavisi od pritisaka i od kote postavljanja turbine u dnosu na kotu donje vode ,tj. od = , za sluaj kada je = tada izraz (10) koristei (13) postaje: + = = 2 2 2 2 3 2 2 3 = 1 + 1 (17) 2 2 3 3 gdje je indeksom ' oznaena poetna kavitacija i strujni uslovi koji je izazivaju. Najee je pritisak na povrini donje vode = ( - barometarski pritisak) a gubitak = pa je:

2 2

2 + 2 = (18) - je kavitacijski koeficijent turbine i odreuje se na osnovu izraza: 2 2 2 2 2 2 1 3 2 3 = + 3 3 2 2 2

(19)

i zavisi od strujnih uslova oko profila, obimskih brzina take M i take izlaza 3 iz kola i hidraulikih gubitaka od take M do donje vode. Sreujui izraz (19) uzimajui da su

0, 3 3 =

2 2

, kao izraze (5) i (6) dobija se:

2 2 2

2 3 2 2 3 = 1 + 2 2 3 3 Bernulijeva jednaina za relativno strujanje od take M do 3 je:

(20)

2 2 2 2 3 3 3 + + = + + 3 + 3 (21) 2 2 2 2

pod pretpostavkom da je 3 i 3 0 , koeficijent pritiska se definie izrazom: =

2 3 2 3

=1

2 3

2 2 3

(22)

Za taku M u kojoj vlada minimalni pritisak na lopatici kola , koeicijent pritiska ima minimanu vrijednost tako da je: 2 3 2 3 = (23) 2 2 Izrazi: (17), (21) i (22) daju mogunost za teorijsko i eksperimentalno odreivanje kavitacijskog koeficijenta poetne kavitacije pomou raspodjele pritiska po konturi profila za izabrani strujni presjek obrtnog kola. Vrijednosti 3 , 3 , odreuju se proraunom sttrujanja kroz obrtno kolo i sifon za radnu taku turbine definisane jedininim parametrima (11 , 11 ). Za odreivanje koeficijenta pritiska potrebno je znati raspodjelu pritiska p po profilu na osnovu koga se odreuje raspodjela koeficijenta pritiska i na mjestu gdje se pojavljuje minimalni pritisak = odreuje se vrijednost . Za sluaj strujanja kroz obrtna kola aksijalnih turbina (Kaplanove i cijevne turbine) gdje je = 2 koeficijent pritiska je:

2 3 = = 1 2 3 3

(24)

U hidrotunelu mogue je eksperimentalno odrediti vrijednost . Na slici 5.4. prikazana je izmjerena raspodjela koeficijenata pritiska i odreena je minimalna vrijednost na osnovu koje se odreuje vrijednost . Zavisno od vrijednosti pritiska mogu nastupiti tri sluaja prema izrazu (15): > 0 > - nema kavitacije = = poetna kavitacija < 0 < - intezivna kavitacija

(25)

Vrijednosti zavise od postavljanja turbine u odnosu na donju vodu i od jedininog strujnog rada, dok vrijednosti zavise od oblika lopatinih profila i reima strujanja oko lopatica. Kavitacioni koeficijent se predstavlja i izrazom:
= = (26)

Gdje je: (Net Positive Suction Energy) kavitacijska rezerva odnosno (Net Positive Suction Head). Kavitacijska rezerva se odreuje na osnovu izraza:
= ( ) (27)

gdje je: - ukupna energija pritiska u teitu presjeka II i odreuje se na osnovu izraza (7).

Koristei izraz (13) uzimajui da je 0 , se moe napisati u obliku: 2 = + (28) 2 Najei sluaj je = pa je kavitacioni koeficijent konano:
2 + 2 = + (29)

zbog male brzine na izlazu iz sifona uzima se da je 0 . Izraz (29) prvi je izveo Ditrih Toma pa pojedini autori umjesto oznake koriste oznaku Th koja je uvedena u Tominu ast (Tomin koeficijent).

2 2

5.2. ODREIVANJE USISNE VISINE

Pri projektovanju hidroelektrane posebno je vano na koju kotu treba postaviti turbinu kako bi je obezbijedili od pojave kavitacije. Problem se svodi na odreivanje usisne visine > 0 (dubine potapanja < 0). Ako se iskoristi uslov 1. odnosno 2. izraza (25) > koji obezbjeuje strujanje u turbini bez kavitacije do pojave prvih mjehurova tada je:

2 2

(30)

odnosno:

2 2 + = + (31) 2 2
2 2

Za sluaj kada je = i

0 , bie: (32)

gdje je: = .

Vrijednosti kavitacionog koeficijenta turbine mogue je odrediti proraunom strujanja kroz kolo turbine pri emu se koristi izraz (20). Pouzdanije vrijednosti dobijaju se mjerenjem na modelima turbina pri emu se odreenim postupkom utvruju vrijednosti , ove vrijednosti se unose u topografske dijagrame . Kavitacioni koeficijent turbine moe se odrediti i na osnovu obrasca dobijenih statistikom obradom rezultata ve izvedenih turbina (ovaj prilaz prvi je predloio apov). On je utvrdio da se kavitacioni koeficijent turbine moe iraziti u zavisnosti od specifinog broja obrtaja . Za Francisove i Kaplan turbine apov je odredio izraz:

54 = 450000 2

+ 0,035

(33)

Koristei apovljevu ideju nastalo je vie izraza za odreivanje , razlike u tim izrazima nastaju zbog korienja razliitih izraza statistikih podataka za Fransisove i Kaplan turbine.

Formula strunjaka iz fabrike LMZ:

1 = 0,28 + 638 100

(34)

Formula strunjaka iz SAD: Formula japanskih strunjaka:

= 0,435 100 = 0,038 100

1,64

(35)
1,5

(35)

Formula strunjaka iz fabrike KMW Lindestrom, za Francisove turbine:

= 12,304 105 1,4

(36)

Prave vrijednosti za cjelokupno polje rada najbolje je birati iz topografskih dijagrama turbine. U ove dijagrame mogu biti unijete vrijednosti = + , gdje je vrijednost kavitacijske rezerve kavitacijskog koeficijenta . Koja je vrijednost uneena u dijagram mora biti razjanjeno prije izraunavanja dubine potapanja.

Za cijevne turbine (slika 5.6) dubina potapanja turbine = < 0 , odreuje se prema izrazu: = 10,33 (37) 900 Veliina definie vertikalno rastojanje mjesta nastanka kavitacije, a rijednost beskavitacijskog koeficijenta odreuje se pomou izraza: 1,5 = + = + (38)

Za kaplanove turbine usisna visina turbine se odreuje na osnovu formula (37) i (38) (slika 5.6) pri emu je = 0 (jer je kod Kaplan turbina ).

Slika 5.6. Kota turbine za razliite tipove turbina.

Za Fransisove i dijagonalne turbine usisna visina turbine (sl.5.6) se odreuje takoe na osnovu formula (37) i (38) pri emu je = 20 . Radi umanjenja kavitacijskih oteenja treba poveati dubinu potapanja (odnosno smanjiti visinu sisanja). Stepen kavitacijskih oteenja moe se prikazati koeficijenton kavitacijske rezerve koji se definie odnosom = gdje su : - kavitacijski koeficijent postrojenja koji se odreuje na osnovu izraza (29) i oznaava kavitacijsko stanje turbine u pogonskoj taki;

- kritini kavitacijski koeficijent koji se odreuje eksperimentalnim ispitivanjima prema kriterijumima sa slike 5.11.
Vee vrijednosti koeficijenta kavitacijske rezerve K obezbjeuju manja kavitacijska oteenja turbine. Vea kavitaciona oteenja javljaju se u zonama veih vrijednosti 11 i 11 .

5.3. Preraunavanje kavitacijskog koeficijenta modela turbine na prototip

Uvodei kavitacijski koeficijent , kao znaicu koja opisuje kavitacijsko stanje turbine, D. Toma je pretpostavio da prototip i model imaju isti kavitacijski koeficijent u nekim radnim takama: = (39) Meutim, zavisno od razlike hidraulikih gubitaka i hidraulikih stepena korisnosti modela i prototipa logino je pretpostaviti da im se koeficijenti razlikuju. Prva ozbiljna posmatranja ovog problema izvrio je Nehleba 1952. godine i doao je do zavisnosti : = (40) U ast Nehlebe problem preraunavanja kavitacionog koeficijenta sa sa modela na prototip naziva se Nehlebinim efektom.

mugljakov je 1956 predloio da se preraunavanje kavitacionog koeficijenta zbog razliitog sadraja vazduha u vodi izvodi pomou formule: = +9,9 + (41)

gdje su: Hp i Hm neto padovimodela i prototipa; , sadraj vazduha u strujnom toku modela i prototipa; = gdje slovo V predstavlja zapreminu.

Poreenje kavitacijskih koeficijenata vri se u odgovarajuim radnim takama topografskih dijagrama modela i prototipa slika 5.7.

Slika 5.7. odgovarajue radne take modela i prototipa

Pri odreivanju odgovarajuih radnih taaka one moraju ispunjavati sljedee uslove: 11 11 = ; = ; = = (42) 11 11 gdje su i otvori sprovodnog aparata i radnog kola. Dinamika slinost se dopunjuje jednainom koeficijenta pritiska modela i prototipa: = , gdje je = Bezdimenzijska znaica raspodjele je: = (44)
2 3 2 3

(43)

Izraz (44) dobijen je iz izraza (10) koritenjem jednaine (13).Reprezentativan pritisak je minimalan pritisak na profili lopatice obrtnog kola.

Analizom strujanja za jednu cijevnu turbinu du reprezentativne strujnice od take 3 do nivoa donje vode B (Slika 5.8b) dobija se traena relacija uslova slinosti: = (45)

Slika 5.8. Strujanje u cijevnoj turbini

Bernulijeva jednaina za take M i 3 je oblika: 2 2 2 2 3 3 3 + + = + + 3 + 3 (46) 2 2 2 2 i ta take 3 i B:

2 2 3 3 + + 3 = + + + 3 (47) 2 2

Hidraulini gubici 3 mogu se izraziti u obliku: 3

2 4 = + 2

(48)

i usvajajui realne pretpostavke: 3 = , = 3 , = 0 , 3 = < 0 , dobija se iz (46), (47) i (48):

2 2 2 2 3 3 4 = + + 2 2

49

koristei izraz (24) slijedi: 2 2 2 3 3 4 = + + (50) 2 2 2 Iz izraza (50) i (44), nakon sreivanja, dobija se:
2 1 3 = 2 2

3 +

(51)
2 1 2

gdje je: 1 = = - obimska brzina, dok je 1 - prenik obrtnog kola. Izraz prikazati u obliku: 2 2 1 2 1 = 1 (52) 2 Iz kinematskog uslova slinosti 1 = 2 = 3 2 gdje su 1 , 2 , 3 4 konstante.
2 1 2 1 21 1 60

moe se

1 = 3
4 3 4 3 4

2 1

i tada (51) postaje:

(53)

Poto su bezdimenzijski hidraulini gubici sifona = zagradi jednak za model i glavno izvoenje to slijedi: =
4 3 4 3 4

i kako je u (51) izraz u

gdje je K konstanta. Primjenjujui izraz (54) za model i prototip dobija se:

(54)

=
=

4 3 4 3
4 3 4 3 4

+
+ (55)

Eliminiui konstantu K iz (55) dobija se zavisnost izmeu i u obliku: =

4 3

4 3

1 +

+ 1

(56)

Relacija (56) se koristi za preraunavanje raspodjele pritiska po profilu sa modela na prototip. Kada minimalni pritisak na profilu postane jednak pritisku pare tada bezdimenzijski parametar pritiska postaje jednak kavitacijskom koeficijentu poetne kavitacije: 4 4 3 3 = = = 4 + (57)
U odgovarajuim radnim takama modela i prototipa veza kavitacijskih koeficijenata i je analogna izrazu (56):

4 3

1 +

+ 1

(58)

Zavisnost stepena korisnosti od kavitacijskog stanja turbine definisanog kavitacionim koeficijentom u jednoj radnoj taki T modela ili prototipa (11 = , 11 = ) moe se prikazati jednom kontinualnom krivom (slika 5.9.)

Slika 5.9. Tipina kavitacijska kriva

Pri velikim vrijednostima kada nema kavitacije stepen korisnosti je konstantan. Sniavanjem vrijednosti , pri vrijednosti ojavljuju se prvi mjehurii vodene pare u procjepu izmeu lopatica kola i kuita, pri vrijednosti pojavljuju se prvi mjehurovi vodene pare u taki M poetna kavitacija. Do vrijednosti 0 koja se zove minimum , stepen korisnosti ostaje nepromjenjiv. Izmeu 0 i mogue je u nekim sluajevima vidjeti i blago poveanje stepena korisnosti (vidjeti sliku 5.10). Nakon vrijednosti 0 dolazi do opadanja stepena korisnosti, vrijednost naziva se kritinim kavitacijskim koeficijentom i oznaava vrijednost kavitacijskog koeficijenta, pri kojoj stepen korisnosti opadne za 1 % u odnosu na stepen korisnosti u bezkavitacijskom radu. Daljim sniavanjem kavitacijskog koeficijenta ispod vrijednosti koji se naziva standardnim kavitacijskim koeficijentom dolazi do naglog opadanja stepena korisnosti i ulaska u burnu kavitaciju superkavitaciju.

Karakteristine kavitacijske krive = , mogu u dijelu < 0 oprimiti razliite oblike kao to je prikazano na slici 5.10. a vrijednost se odreuje sa iste slike. Odon specifinih brojeva obrtaja modela i prototipa je: = Smjenom u izraz (58) dobija se:
1 2

(59)

4 3

1 +

+ 1 Opino se uzima da je = ,

(60)

Kao to smo ve napomenuli da je potrebno pri preraunavanju kavitacijskog koeficijenta voditi rauna i o sadraju vazduha u vodi pri ispitivanju modela i prototipa tako da uz uzimanje spomenutih pojednostavljenja formula (58) postaje:

1 +
(61)

+ + 9,9

Kavitacijski koeficijenti se mogu preraunati formulom (58) u blasti > i uz oprez za . U oblasti naglog pada , za vrijednost < preraunavanje nije dozvoljeno sa formulom (61).

Slika 5. 10. odreivanje vrijednosti - kritini kavitacijski koeficijent

HVALA NA PANJI !!!

LITERATURA I IZVORI INFORMACIJA Hidrauline turbine/M. Beniek/Izdava:Mainski fakultet u Beogradu/1998 http://ees.etf.bg.ac.rs/predmeti/35/uvod+hidroelektrane-2011.pdf http://energieuitwater.files.wordpress.com/2008/01/vs_3181e_bulb_pit.pdf http://www.daviddarling.info/encyclopedia/D/AE_Deriaz_turbine.html http://fer.unizg.hr/_download/repository/Elektrane_03.pdf http://www.joulecentre.org/events/3apr08/Pres4VATECH%20HYDRO_Low%20Head%20 Hydro%20turbines%20r2%20Dieter%20Kromphol.pdf http://hr.wikipedia.org/wiki/Kaplanova_turbina#Cijevne_turbine http://www.grad.unizg.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_m aterijali/Dio2/KVS.pdf http://bib.irb.hr/datoteka/461423.Bacinger-A1-16.pdf http://www.codecogs.com/reference/engineering/fluid_mechanics/turbines/axial_flow_t urbines.php http://www.scribd.com/doc/24386162/7/Reaction-turbines http://www.creative-engineering.eu/Styrylski_Tomalik_Madsen.pdf http://www.codecogs.com/reference/engineering/fluid_mechanics/turbines/water_turbi nes.php