Konica

Konica
Ovo je glavno znaenje pojma Konica. Za naselje u opini Desini, pogledajte Konica (Desini).

Konica je nastamba za pele u kojima zbog lake manipulacije pelama i medom ovjek smjeta pelinje zajednice. Nekad da bi doao do meda ljudi su morali uguiti pele. Razvojem pearstva dolazi se do novih spoznaja pa tako biljeimo brojne vrste konica. Danas su konice nezaobilazno sredstvo u pelarstvu. Prve su poznate konice oponaale upljine debla sa kakvima se susretao traei pele. Konice danas dijelimo na konice s nepokretnim saem (dubine i pletare) te konice s pokretnim saem (nastavljae i lisnjae).

Uloga i namjena konice

Konica mora biti: Zatita pelinje zajednice Omoguava pelinjoj zajednici normalan razvoj i ivot Jednostavne konstrukcije i prostrana za razvoj Laka i pogodna za rad Cijena izrade mora biti to nia Izrada prema standardima zbog lakeg rada

Vrste konica
konice sa nepokretnim saem - dubine, pletare, vrare, daare konice sa pokretnim saem - nastavljae i lisnjae Nastavljae su konice koje se otvaraju odozgora (LR,(DB,(Farrar, Ploke) Lisnjae su konice koje se otvaraju odostraga ((A)

Dubina
Dubine su konice koje danas spadaju u red onih koje su najblie prirodnom stanitu pela. To su u stvari izdubljena debla trupaca drvea. Same su konice poput pletara sa nepokretnim saem. Nekad su ljudi da bi dobili med iz takvih konica pelinje zajednice morali prvo uguiti dimom. Danas kad se o pelama i pelarstvu zna mnogo vie to vie nije potrebno. Postoje dubine s pokretnim saem ili se kombiniraju s nekom od "modernijih" konica kod kojih lako i jednostavno moemo mijenjati okvire. Prema uzoru na dubine esto nailazimo na konice iz jednog ili vie drvenih trupaca, veih ili manjih, ali svakako pravih umjetnikih djela najrazliitijih oblika, boja, veliina i upotrebljivosti. Dubine su kao konice trajne i po nekoliko generacija uz minimalno odravanje. Rojevi iz dubina pelarima svakako donose brojna i kvalitetna Dubina konica iz upljeg debla drveta pelinja drutva pa ih ako nita drugo iz nostalginih razloga ne treba zaboraviti. Svaki pelar bez potekoa moe u svom pelinjaku imati barem pokaznu dubinu koja kupcima pelinjih proizvoda sigurno predstavlja pravu atrakciju i vraa ih na trenutak nekoliko stoljea unazad kada je dubina bila ne samo prirodno stanite ve i najea i jedina nastamba pela medarica.

Konica

Pletara
Pletara je jedna od starijih oblika konica. To je konica koja ima sae koje ne moemo mijenjati po elji. Vaenje meda iz takve konice je teko i vie se uglavnom ne prakticira. Danas se upotrebljava vie iz nostalginih razloga, zbog hvatanja ili proizvodnje rojeva i proizvodnju pelinjeg voska. Odlike pletare su i da u njima za razliku od "modernijih" konica koje su preuzele njezino mjesto mali broj pela moe vrlo uspjeno preivjeti zimsko razdoblje. Kako je pletara raena od prirodnog materijala pele se u njoj vrlo ugodno osjeaju i brzo napreduju. Pletara bi svakako trebala biti prisutna u svakom pelinjaku ako nita drugo toliko da je ne zaboravimo. Naalost u dananje se "moderno vrijeme" premali broj ljudi bavi proizvodnjom ove stare vrste konica iako ona u kombinaciji s nastavljaama moe predstavljati odlian izvor legla za pravljenje novih pelinjih zajednica.

Pletara

Kombiniranjem konica koje se otvaraju odozgora i pletare rijeen je problem kontrole i zamjene matica to u radu sa samom pletarom nije bilo mogue. Pletara se kod pelara koji je upotrebljavaju osim kod proizvodnje pomonih drutava, pokazala u povijesti kao odlian izvor pelinjeg voska. Kombiniranjem pletare i nastavljaa (LR, DB...) olakavamo rad oko izmjena matica a vaenjem okvira s leglom uspjeno pojaavamo neka eventualno slabija drutva.

A konica
A ili Anton nidarieva konica je konica s pokretnim saem i najee koristi u pelarskim paviljonima, pokretnim (na vozilima ili prikolicama) ili nepokretnim. Zastupljena su dva osnovana tipa, A Grom sa okvirom 2 cm pliim od DB i neto kraim, i A standard, koja ima jo plii okvir. Sastoji se od plodinog i medinog prostora, razdvojenih matinom reetkom. Obino imaju 10 ili 11 ramova. Okviri nemaju uice, obino stoje na dvije poprene ipke, a sa prednje i zadnje strane ulaze u limene razmake. Konica se otvara sa zadnje strane. Prednost A konice je to je veoma pogodna za ugradnju u selee paviljone i laka je i prikladna za selidbu.

A konica

Ogranienost prostora i tei rad s okvirima njeni su izraziti i gotovo jedini nedostatci. Pelari se pojedinanim okvirima, koji se premjetaju unutar konice, otkapa se med, preokreu itd. Kada se plodite ispuni leglom, vri se prebacivanje okvira sa leglom u medini prostor, ime se proiruje prostor za leglo.

LR konica
LR ili Langstrot Rutova konica To je konica koja se sastoji od tri jednaka nastavka vanjske visine 242 mm. Okvir je vanjske visine 232 mm a duina satonoe je 480mm. To je za 1cm due od satonoe DB okvira, a po visini za 7cm krae. U novije vrijeme, ustalilo se nekoliko naina gajenja pela u ovim konicama. Po jednom, dva nastavka se koriste za plodite i meusobno im se mijenjaju mjesta. To je poticaj za razvoj legla, a kao mjeru protiv rojenja posebno preporuuju umetanje treeg nastavka sa satnim osnovama ili izgraenim saem izmeu ta dva.', ' LR konice u pelinjaku. To je konica koja se sastoji od tri jednaka nastavka vanjske visine 242mm. Okvir je vanjske visine 232mm a duina satonoe je 480 mm. To je za 1 cm due od satonoe DB okvira, a po visini za 7 cm krae. U novije vrijeme, ustalilo se nekoliko naina gajenja pela u ovim konicama. Po jednom, dva nastavka se koriste za plodite i meusobno im se mijenjaju mjesta. To je poticaj za razvoj legla, a kao mjeru protiv

Konica rojenja posebno preporuuju umetanje treeg nastavka sa satnim osnovama ili izgraenim saem izmeu ta dva. Kada je drutvo uzimljeno s mnogo pela i hrane u gornjem nastavku, dobra matica ve na poetku proljea ispuni leglom gornji nastavak i spusti se u donji. To je vrijeme da se zamjene mjesta nastavcima i ako je potrebno kasnije, jo jednom. Po takvom nainu pelarenja, pelinja drutva bi trebalo da imaju pred bagremovu pau najmanje dva puna nastavka pela. Onda im se mogu dodati i po dva LR tijela za medite. Prilikom pripreme drutava za zimu, preporuuje se iznad plodinog nastavka staviti nastavak sa zapeaenim medom (15-20 kg) a u iju sredinu se stave 2-3 okvira sa leglom odozdo i veom mednom kapom (ili bar okviri sa velikom mednom kapom i praznim saem ispod). Na taj nain se osigurava da zimsko klube zahvati i gornji nastavak i da krajem zime ne ostane u donjem bez hrane. Treba napomenuti da takav nain pelarenja nije lako ostvariti i da se u praksi ipak najee mora raditi i pojedinanim okvirima, a ne nastavcima. To je najprije iz razloga to pelinje zajednice nisu dovoljno jake i to nemaju velike zalihe hrane. Rad LR konicom tada moe biti prilino kompliciran, posebno za poetnike.

Krizmanovka
Konstruktor konice je Petrinjac Milan Krizman (1874-1958), istaknuti pelar i osniva Banovske pelarske zadruge u Petrinji (1928). Za konstrukciju ove konice 1926. godine, na izlobi Jugoslavenskih pelarskih drutava u Dubrovniku, dobiva srebrnu medalju. Konica dobiva ime po svom autoru krizmanovka. To je petrinjska tradicijska konica i kulturna batina, koja se nekada naveliko koristila, posebice na podruju Banovine te je zamijenila pletare, blatare i sline loije vrste. Konstruktor Milan Krizman, po struci stolar, je kao iskusan pelar unio revoluciju u pelarenje, a iskoristio je iskustva steena u zarobljenitvu u Rusiji nakon Prvog svjetskog rata. Krizmanovka je konica s pokretnim saem. Ima formu kuice, veoma je funkcionalna, lijepa i dopadljiva. Prostor u konici moe se poveavati ovisno o snazi pelinje zajednice. U konici je prostor za uzgoj matice ili pomone zajednice. Mogua je vrlo jednostavna uspostava dvomatinog pelarenja, proirenja s meditem ili prirodnim ulitem. Sa strane je prostor za prihvat mladih pela, ima odlinu toplinsku izolaciju i ventilaciju te i niz drugih tehnikih detalja koji su bitni za ekoloko, tovie i za biodinamiko pelarenje (npr. dimenzije okvira i dr.). Krizmanove konice su pogodne za stacionarno pelarstvo, a davale su prinos 20-45 kg meda godinje. Naalost, ova konica je pala u zaborav jer su je potisnule konice koje su praktinije za seobu pela i jednostavnije su za izradu. Kako je na Banovini jo uvijek aktivno nekoliko pelara koji su svojevremeno pelarili s 50 i vie krizmanovih konica, Pelarska udruga Petrinja pokrenula je projekt Krizmanovka - Petrinjska tradicijska konica i kulturna batina. Projekt je predstavljen 27. sijenja 2008. godine u Petrinji, a 2009. godine u asopisu Hrvatska pela. U okviru projekta prikupljene je nekoliko preostalih krizmanovih konica te je na osnovu njih izraena tehnika dokumentacija za njihovu serijsku proizvodnju. Planirano je da se nekoliko konica s pelama na kojima e se vriti edukacija postavi u Centru za ljivu i kesten u Donjoj Baugi i na ekolokom pelinjaku u Klincu. Pokrenuta je inicijativa za izradu petrinjskog suvenira s krizmanovkom, te za organizirane posjete turista na pelinjake s krizmanovkom. Povratak prirodi i poticanje ekoloke proizvodnje u okviru Zajednike poljoprivredne politike Europske unije otvara perspektivu za ponovnu primjenu ove konice jer od razliitih tipova (modela) konica, koje koriste pelari u Hrvatskoj, ova konica zasigurno najbolje odgovara standardima za stacionarno ekoloko kao i za biodinamiko pelarenje.

Konica

Nukleus
Nukleusi su idealne male konice za sve koji se poinju baviti pelarstvom ili za pelare koji u pelinjaku dre rezervna drutva iz bilo kojeg razloga. To je svakako premalo zastupljena konica u naim pelinjacima. To su male konice, veliine od 4-7 okvira. Nukleusi inae u pelarstvu slue za uzgoj, sparivanje, testiranje i uvanje rezervne matice. Nukleusi se u pelinjacima dre i kao pomone pelinje zajednice iz kojih po potrebi pojaavamo osnovna drutva. Postoje vie tipova nukleusa, a pelar e u pelinjaku drati onaj iji su okviri identini sa okvirima konica kojima pelari. Po potrebi pelinje zajednice mogu uspjeno i prezimiti u takvim malim konicama. Kod nukleusa tipa nastavljaa to je olakano injenicom da u pripremi takvih zajednica moemo dodavanjem jo jednog nastavka - proirivanjem dobiti zajednicu na 8-14 okvira. Takve zajednice prilikom uzimljavanja potrebno je zatititi izvana nekim utopljavajuim materijalom, time postiemo manje oscilacije temperature kad u poetku godine matica poinje sa zalijeganjem. Nukleuse - oplodnjake koriste uzgajivai pelinjih matica kod svoje proizvodnje. Poznajemo nekoliko vrsti nuleusa koji se meusobno razlikuju po obliku i veliini, a najvea razlika je u kao i kod konica dimenzijama samih okvira. Tako razlikujemo nukleuse prema broju okvira: 4 okvira 5 okvira 6 okvira 7 okvira Sedam okvirni nukleus vrlo lako moemo pretvoriti u proizvodnu konicu jednostavnim dodavanjem nastavaka. Takva dobivena proizvodna zajednica nee se razlikovati od one na 10 okvira samo moramo imati u vidu da takve pelinje zajednice redovito kontroliramo s obzirom da nastavci imaju 3 okvira manje od nomalne konice pa stoga i bre pune plodite i medite.

Poloka
To je tip konice koja se sve rjee sree. Za razliku od drugih konica, plodite i medite poloke su jedno pored drugog, najee razdvojeni matinom reetkom, a ne jedno iznad drugog. Okvir je dubok, od dimenzija DB okvira 42x27cm do 40x30cm, pa i vei 40x40. im je vei okvir to je tee rukovanje okvirima, a javlja se i upitno zatvaranje meda sa strane pela tako da manji okvir sigurno ima prednost prema veem i to ne samo kod poloke ve i kod ostalih konica. Poloke obino imaju 18 ili 20 pa i 24 okvira. Neki pelari su za poloke pravili i plitka medita, s okvirima visine kao DB medini okvir. Da nisu toliko teke i glomazne, bile bi pogodne za selidbu. Odlika im je ogranienost zapremine i nunost rada s pojedinanim okvirom. Pogodne su za dranje dva ili vie pelinjih drutava u jednoj konici, koja se pred pau mogu lako spajati.

Konica

DB konica
DB ili Dadan Blatova konica je s jednim tijelom visine 31cm, koje slui kao plodite i 2 polunastavka, vanjske visine 15,50cm, za smjetaj medita. Standardna DB konica ima 12 okvira, ali je sve popularnija i konica s 10 okvira. Omoguava dosta prostora za razvoj legla, skladitenje peludi i meda. Medne kape mogu biti visine 10 pa i 15cm, to omoguava sigurno prezimljavanje, bez potrebe za dodatnom intervencijom pelara. Jedan okvir s obje strane napunjen medom tei 3 do 4kg to ovisi o veliini okvira. Plodite DB konice moe imati i do 3,6 kg pela to je vano za bri unos veih koliina meda. Zajednice u DB konici u poetku same sezone brzo se razvijaju bez veih intervencija pelara.

Literatura
Balen, A., Mrgan, A., Priljeva, G., Priljeva, ., 2005. Milan Krizman. Hrvat. pela 124(1): 19 - 20.
DB konica

Poveznice
Poljoprivreda Kategorija:Pelarstvo

Vanjske poveznice
Karta pelara kojima moete prijaviti roj pela u RH [1] Pelarstvo.hr - pelarstvo on-line [2] pelarstvo Karlovi [3] pelarsko drutvo Varadin [4] Apivita - satne osnove i pribor za pelarstvo [5]

Foto galerija

Detalj iz proizvodnje LR konice

Detalj iz proizvodnje LR konice

Dubina - konica iz upljeg debla

Konica

Izvori
[1] [2] [3] [4] [5] http:/ / www. pcelarstvo. hr/ roj/ sakupljanjerojeva. htm http:/ / www. pcelarstvo. hr/ http:/ / www. pcelarstvo. hr/ karlovic http:/ / www. pcelarstvo. hr/ varazdin http:/ / www. apivita. hr

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Konica Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3239087 Doprinositelji: Argo Navis, Dalibor Bosits, Donatus, Dtom, MaGa, MayaSimFan, Sombrero, Toni, Vatrena ptica, Xnet0822, Zdenko Franic, 11 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted to SVG by different users, see below) Datoteka:Kosnica_dubina.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Kosnica_dubina.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: akarlovic Datoteka:Pletara_sa_pelama.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Pletara_sa_pelama.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: my Datoteka:Az_kosnica.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Az_kosnica.gif Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:Toni Datoteka:Dadan_blatova_kosnica.gif Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dadan_blatova_kosnica.gif Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: my Slika:Proizvodnja_lr_kosnice.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Proizvodnja_lr_kosnice.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: akarlovic Slika:Proizvodnja_AZ.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Proizvodnja_AZ.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: akarlovic Slika:Kosnica_dubina.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Kosnica_dubina.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: akarlovic

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/