Pozderovi Admir

ALTERNATIVNO VODOSNABDJEVANJE U RATU I MIRU

Ovo djelo, U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog, posveujem... ljudima!

Autor: Admir Pozderovi

Naslov: ALTERNATIVNO VODOSNABDIJEVANJE U RATU I MIRU

Izdava: BZK Preporod Gorade

Naslovna strana: Ajdin i Amar

Tira: 500 kom.

UVOD

ovjek je od davnina teio ivotu pored vode. Tako su se u historiji stvarale prve ljudske naseobine pored mora, rijeka i jezera. Sa napretkom civilizacije ljudi su poeli da stvaraju vea naselja gradove. Snabdijevanje pitkom vodom veih naseobina predstavljalo je u ono vrijeme veliki problem, s obzirom na stupanj razvijenosti proizvodnih snaga. Me utim, ovjek je u tenji da do e do pitke vode postigao izvanredne rezultate. Prvi gradski vodovodi i kanalizacije bili su izgra eni u gradovima Srednjeg Istoka, u antikoj Grkoj i starom Rimu. Srednji vijek u snabdijevanju vodom nije dao neke vee rezultate. Izgradnjom veih utvr enja javila se potreba za izgradnjom bunara unutar gradskih zidina, kako neprijatelj ne bi mogao doi u posjed istih ili izvriti njihovo zaga enje. Krajem XVII stoljea pojavljuju se ozbiljni nauni radovi koji tretiraju problem preiavanja vode. Znaajno mjesto u rjeavanju tog problema pripada engleskom filozofu ser Frensis Bejkonu, zatim njemakom strunjaku Johanu Glauberu i italijanskom nauniku Antoniju Porciju. U XVIII stoljeu , a naroito u XIX, pojavljuju se nauni radovi koji nepobitno utvr uju povezanost izme u stepena zaga enosti vode i oboljenja. Postojala su ve konkretna rjeenja za preiavanje i dezinfekciju vode. Engleski naunici Sedvik i Mat Nuk , doli su do saznanja da je smanjenje opeg morbiditeta1 mogue poboljanjem higijenskih uslova prilikom snabdijevanja stanovnitva vodom. U XX stoljeu su se u znatnoj mjeri usavrili vodovodni sistemi i tehnoloki procesi preiavanja vode. Hlorisanje se tek u
1

morbiditet- brojni odnos bolesnika prema zdravom ljudstvu

3

XX stoljeu masovno primjenjuje, a savremena problematika preiavanja i dezinfekcije vode kree se stalno ka iznalaenju i primjeni novih metoda. Za privredu je vano da voda bude slobodna od agresivnih materija ( CO2, kiseline, alkalije2), jer takve vode korodiraju, nagrizaju vodovodne cijevi i ure aje. Industrija koja se koristi vodom za pie u proizvodne svrhe, zahtijeva vodu koja nije suvie tvrda3. Osim zahtjeva za kvalitetom vode, i kvantitet igra znaajnu ulogu, jer i najbolja pitka voda ne moe rijeiti problem line i kolektivne higijene ili privrede, ukoliko nisu obezbje ene dovoljne koliine. U ratnim uvjetima, snabdijevanje vodom vojnih jedinica pitanje je od stratekog znaaja, a neadekvatna organizacija vodosnabdijevanja stanovnitva dovodi do masovnijeg stradanja civila, usljed poveanog kretanja u potrazi za vodom.

alkalije hidroksidi ili oksidi alkalnih metala (kalijum i natrijum); tvari jake lunate reakcije 3 tvrdoa vode- hemijska osobina vode. Zavisi od stepena rastvorenosti karbonata kalcijuma i magnezijuma, hlorida , nitrata, sulfata, fosfata i silikata kalcijuma i magnezijuma.

ZNAAJ VODE Voda je osnovna komponenta ivota na zemlji. U biosferi4 voda zauzima oko 70 % zapremine. Interesantno je da ovjeiji organizam sadri priblino isti procent. U ostalim ivim organizmima procenat vode se kree od nekoliko desetina pa do 90 %. U ishrani voda je nezamjenljivo sredstvo. ovjek bez hrane moe izdrati i do 40 dana. Bez vode svega 2-3 dana. Dnevna potreba za vodom je razliita i zavisi od: naina ishrane, spoljne temperature, fizike aktivnosti, itd. Prosjena potreba za vodom odrasle osobe koja ne radi teke fizike poslove i ne boravi na visokoj temperaturi, iznosi oko 40 grama vode na kilogram tjelesne teine za 24 sata, to u prosjeku iznosi oko 2,5-3 litra. Voda je rastvara svih organskih i neorganskih sastojaka u organizmu. Higijena ljudi u mnogome zavisi od vode. U nedostatku dovoljnih koliina vode poveava se broj konih gnojnih oboljenja u kolektivu , a lahko se pojavljuju i druge zarazne bolesti kao to je trbuni tifus, dizenterija, uljivost i sl. I u prirodi uloga kie i vjetrova u proiavanju atmosfere je ogromna. Padajui kroz zrak i na povrinu zemlje, atmosferske vode vre spiranje prljavtine i njihovo odvo enje u rijeke i mora. Psihofizika sposobnost ljudi uslovljena je potrebnom koncentracijom vode u organizmu. Voda u organizmu vri niz znaajnih funkcija: tkivima daje vrstinu , gipkost i elastinost, a u izvjesnim sluajevima titi unutarnje organe od potresa i povreda. Voda igra vanu ulogu u termoregulaciji organizma. Usljed dueg nedostatka vode javlja se osjeaj e i , nelagode, miine slabosti, uznemirenosti, gubitak radne sposobnosti, a u najteim sluajevima dehidracije moe doi do ozbiljnih fizikih i mentalnih poremeaja, pa i smrti.
4

Biosfera- sfera koju naseljavaju iva bia

5

Epidemioloki znaaj vode proizlazi iz sposobnosti odravanja patogenih klica u virulentnom5 stanju sa mogunou njihovog prenoenja i irenja. Prodor patogenih klica u vodu ini je uzronikom crijevnih zaraza. Bacili dizenterije zadravaju svoju vitalnost u vodi iz vodovodne mree od 15 do 27 dana, a u rijekama i jezerima do 100 dana ( u rijenom mulju i do 250 dana ). Toksikoloki znaaj vode proizlazi iz mogunosti da ona moe biti zaga ena hemijskim materijama. Poznat je sluaj velike epidemije u Lajpcigu, nastale zbog trovanja stanovnitva vodom iz vodovodne mree sa veom koliinom olova. Pored olova, postoji i mogunost trovanja alkaloidima , estovalentnim hromom, ivom, selenom, fluorom i dr. U ratnim uslovima poveana je opasnost od kontaminacije bojnim otrovima i radiolokim sredstvima. Dekontaminacija objekata, ljudstva i line opreme vri se uz obilato koritenje vode. Za dekontaminaciju veih objekata (zgrada, puteva, vozila) najee e se koristiti sama voda ili sa malim dodatkom ostalih materija za dekontaminaciju. Me utim, prilikom dekontaminacije ljudstva, line opreme i naoruanja, bie u vodi rastvorene relativno visoke koncentracije materija za dekontaminaciju (hlornih preparata, deterdenata itd.) Rad tehnikih sredstava gotovo da je nemogu bez vode. Tekstilna, koarska, drvna, metaloprera ivaka, prehrambena kao i mnoge druge industrijske grane, ogromni su potroai vode. Upotreba razliitih transportnih sredstava bila bi nemogua bez vode u sistemima za hla enje.

Virulentno sposobno da izazove bolest

NALAZITA VODE U PRIRODI Voda se u prirodi moe nai u atmosferi, na Zemljinoj povrini i u Zemljinoj kori u razliitim agregatnim stanjima: u gasovitom, tenom i vrstom agregatnom stanju. Ukupna koliina vode na Zemlji procjenjuje se na oko 1,3 x 109 km3. Voda u atmosferi Pod dejstvom toplotne energije vri se neprestano isparavanje vode sa povrine okeana, mora, rijeka i jezera, kao i sa povrine kopna. To isparavanje sa povrine kopna potpomognuto je transpiracijom vegetacionog pokrivaa. Na taj nain u atmosferu odlazi velika koliina vode u vidu vodene pare gdje se pod odre enim uslovima kondenzuje i vraa na zemlju u vidu padavina. Koliina vodene pare u zraku u direktnoj je ovisnosti od njegove temperature. Na odre enoj temperaturi, zrak moe da primi odre enu koliinu vodene pare. Tako npr., na temperaturi od 200 C, 1 m3 zraka moe primiti 17,3 grama vodene pare, na 100 C moe primiti 9,4 g, a na 00 C svega 4,8 g. Luenje vode iz atmosfere vri se u momentu rashla enja zraka preko take zasienosti (rosne take). Od temperature zraka zavisi koja e se vrsta padavina izluiti. Ukoliko je temperatura zraka iznad nule, luie se padavine u tenom stanju, a ako je temperatura ispod nule padavine e biti u vrstom stanju ( snijeg, led ). Kad prenik kapljica dostigne veliinu od 0,12 mm, obino poinje padati kia. Voda na Zemljinoj povrini Povrinski pojas litosfere koji nije potopljen vodama svjetskog mora naziva se kopnom i od ukupne Zemljine povrine na kopno otpada 29,2 %. Kondenzovana voda iz atmosfere pada na kopno i tu se jednim dijelom ponovo vraa u atmosferu (isparavanjem), jedan njen dio ponire u zemlju, dok se najveim
7

dijelom sliva povrinom kopna i na taj nain obrazuje rijeke, jezera, potoke, movare, mora i okeane. U viim predjelima, od atmosferskih voda formiraju se lednici. S higijenskog stanovita povrinske vode nisu u najveem broju sluajeva pogodne za pie, jer postoji velika mogunost njihovog zaga enja. Vodotoci su zapravo prirodne drenae u koje se slijevaju sve neistoe sa okolnih povrina i naseljenih mjesta. S obzirom na pomenute okolnosti, povrinske vode se mogu upotrijebiti za ljudsku potronju tek nakon preiavanja. Podzemne vode Sva voda koja se nalazi ispod povrine zemlje naziva se podzemna voda. Moe egzistirati u sva tri agregatna stanja i to: -u gasovitom (u vidu vodene pare) ispunjava me uprostore i upljine u stijenama, -u tenom stanju nalaze se najvee koliine podzemne vode. Ispunjava upljine izme u stijena ili je koncentrisana u vidu vlage. Voda se u tenom stanju moe nai poevi od povrine zemlje pa do dubine od oko 12 km. -u vrstom stanju voda se nalazi u podzemlju na mjestima gdje temperatura pada ispod 00 C. Prema svom porijeklu, sve podzemne vode mogu se podijeliti na vadozne i juvenilne. - vadozne podzemne vode su hidrometeorskog porijekla i nastaju od atmosferskih padavina. - juvenilne vode su mlade vode, odnosno vode koje tek nastaju u unutranjosti zemlje sintezom vodonika i kiseonika. Sakupljanje podzemne vode uslovljeno je karakterom kolektora6, odnosno njihovim brojem i veliinom. Zapremina svih
6

kolektor su stijene koje su porozne tj. upljikave i sposobne da prime i sprovedu odre enu koliinu vode

pora, u jedinici zapremine stijene, naziva se poroznost stijene. upljine i pore u stijenama su razliite po obliku, veliini i me usobnoj povezanosti. Ima stijena iji je stepen poroznosti vrlo dobar, ali upljine i pore nisu u dovoljnoj mjeri povezane ili uope nisu povezane, to se u znaajnoj mjeri odraava na tokove podzemnih voda. Zbog toga treba razlikovati i u okviru jedne vrste stijena aktivnu od ukupne poroznosti, jer samo aktivna poroznost omoguuje kretanje i sakupljanje podzemnih voda. Voda se kree pod dejstvom sile gravitacije sve dotle dok su pore dovoljno iroke i dok voda ne nai e na vodonepropusni sloj koji moe biti od gline ili vodonepropustljivih stijena. U vodonosnim stijenama iznad vodonepropustljive podloge nagomilava se voda koja ispunjava sve pore i pukotine do izvjesne visine. Ona tu obrazuje jedan vodeni sloj koji se zove izdan. Izdan moe da hrani vodom rijeke, potoke, izvore, a naroito bunare. Podzemne vode u odnosu na atmosferske imaju daleko vei broj pozitivnih osobina, sa stanovita upotrebe vode za ljudsku potronju. Prolazei u podzemlje kroz sloj zemlje koji slui kao prirodni filter, one se preiste, obogate mineralnim solima, rashla uju se i imaju dobre higijenske osobine. Zatiene su od naknadnih zaga enja, naroito ako je iznad njih sloj debljine 5-6 m. Vode na 15 m dubine smatraju se potpuno sigurnim u higijenskom pogledu. Podzemne vode na krakim terenima zbog specifinosti terena kojim prolaze, treba smatrati nesigurnim u higijenskom pogledu, te se prije upotrebe mora izvriti njihova analiza.

MOGUNOSTI EKSPLOATACIJE VODE SA ASPEKTA GEOMORFOLOKIH KARAKTERISTIKA ZEMLJITA Snabdijevanje vodom u niziji Nizinska podruja Bosne i Hercegovine su u geolokom pogledu preteno sastavljena od rastresitih i poluvezanih geolokih masa. Rastresite geoloke mase (uglavnom ljunak i pijesak) su vododrljive i vodopropustljive, dok su poluvezane (glina, lapor i sl.) obino vodnepropustljive mase. Smjenjivanje tih vrsta geolokih masa u vertikalnom rasporedu zemljita, omoguuje na tim podrujima postojanje etanih izdana. Izvori su u nizijama vrlo rijetka pojava. Na njih se moe naii jedino u mjestima gdje nizija prelazi u nagib. Nizinska podruja bogata su podzemnom vodom. S obzirom na ulegnua i uzvienja koja postoje u nizijama, dubina do izdana je razliita. Snabdijevanje vodom u rijenim dolinama Rijena dolina moe da se sastoji od dva morfoloki razliita dijela : od suenog (kanjonastog) i proirenog dijela (najee se radi o kombinaciji ova dva). Izme u ta dva oblika postoji bitna razlika u geolokom i hidrolokom pogledu. Sueni dijelovi najee su izgra eni od vrstih stijena, dok je u proirenim dijelovima preko tih masa formiran rijeni nanos od pijeska, ljunka i gline. U suenim dijelovima rijenog toka postoje izvori koji po nivou mogu biti iznad, u nivou ili ispod nivoa rijeke. Pri koritenju tih izvora mora se voditi rauna da li se oni nalaze na krakom ili nekrakom zemljitu iz razloga koje smo ve pomenuli. Preporuljivo je kaptirati izvore koji se nalaze daleko iznad nivoa rijeka da ne bi dolo do plavljenja u sluajevima poveanja vodostaja. Proirenja rijenih dolina mogu biti u vidu izduenih rijenih terasa (s jedne ili obje strane rijenog toka) ili u vidu prostranih polja. Uslovi za snabdijevanje u polima isti su kao u niziji.
10

Snabdijevanje vodom na brdsko-planinskom zemljitu Brdsko-planinsko zemljite sastavljeno je od stijena sedimentnog, eruptivnog i metamorfnog porijekla. Kristalasti kriljci najee su glinovitog , laporovitog, rje e pjeskovitog sastava, uglavnom, primarno slabo vodopropustljive stijene. Ova podruja najee su pokrivena gustom mreom povrinskih vodotokova. Ima dosta izvora, ali su oni obino male izdanosti. Podzemna voda nalazi se na dubinama od 10 do 40, pa i vie metara. Uglavnom se nalazi na irokim platoima i blagim nagibima. Masivne stijene, u koje spadaju sve magmatske, neke metamorfne (kvarcit i serpentini ), i sedimentne masivne stijene (sem dolomita i krenjaka), karakteriu se sekundarnom poroznou u vidu prslina i pukotina. Masivne stijene se po vodoizdanosti pribliavaju kristalastim kriljcima, ali im je vodoizdanost neto vea i postojanija. Izvori i bunari na ovim podrujima su izdaniji. Pjeari i konglomerati7 bree posjeduju primarnu i sekundarnu poroznost. Primarnu poroznost sainjavaju upljine izme u pojedinih zrna, a sekundarnu razne prsline i pukotine. Ove stijene odlikuju se velikom vodopropustljivou. Ako se nalaze iznad nepropusnih stijena, onda grade izdane sa velikim koliinama akumulirane vode dobrog kvaliteta. Uslovi za snabdijevanje vodom na ovakvim terenima vrlo su povoljni. Izdanost izvora je znatna, a bunare treba graditi na irokim platoima i uvalama. Finoklastine stijene ( glinci, laporci, sitnozrni pjeari ) zbog svog sitnozrnog sastava odlikuju se suprotnim hidrogeolokim svojstvima od prethodnih stijena. Njihovu primarnu me uzrnsku poroznost sainjavaju veoma siune pore ( u kojima vladaju kapilarne sile) koje se protive slobodnom gravitacionom kretanju
7

koglomerat stijena sastavljena od zrna spojenih u jednu masu

11

vode. Tereni sastavljeni od ove vrste stijena siromani su vodom. Bare se susreu na ravnom i blago nagnutom terenu, dok se u ulegnuima moe naii i na prave movare. Uvjeti za snabdijevanje vodom na brdsko-planinskom zemljitu mogli bi se rezimirati u nekoliko osnovnih karakeristika: mrea povrinskih vodotokova relativno je gusta, toku godine, izvori su dosta esti, a njihova izdanost zavisi od bogatstva izdana vodom, dubina na kojoj se nalazi podzemna voda zavisi od nagiba terena, sa ijim se poveanjem i ona poveava.

- povrinski vodotokovi su bez veih oscilacija protoka u -

Snabdijevanje vodom na krakom zemljitu Pod krakim zemljitem podrazumijeva se zemljite sastavljeno, u cjelini ili dobrim dijelom, od krenjakih, dolomitskih i drugih karbonatnih stijena, sa izraenim procesima krake erozije zbog ijeg su se dejstva formirali specifini oblici krakog reljefa (karpe, vrtae, uvale, kraka polja, peine, ponori, vrela i dr). Za povrinske vodotokove na krakom zemljitu karakteristino je poniranje i ponovno izbijanje na povrinu zemlje. Vodotokovi se duboko usijecaju u teren kuda protiu, to oteava snabdijevanje sa vodom, jer su im obale ponekad nepristupane. Prilikom izbijanja na povrinu grade vrela iji kapacitet moe iznositi i po nekoliko hiljada litara vode u sekundi. Podzemne vode na krakim terenima nalaze se na razliitim dubinama. Nivo izdana moe se nai na dubinama od 20-30 m, a na pojedinim mjestima i do 500, pa i vie metara.

12

VODOSNABDIJEVANJE U UVJETIMA PRIRODNIH NESREA Pod pojmom prirodnih nesrea podrazumijevaju se doga aji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne moe uticati kao to su: potres, poplava, visoki snijeg i snjeni nanosi, olujni ili orkanski vjetar, grd, prolom oblaka, klizite, sua, hladnoa, te masovne pojave ljudskih, ivotinjskih i biljnih bolesti.8 Neke od ovih prirodnih nesrea, ukoliko se dogode, odraavaju se na normalno vodosnabdijevanje civilnog stanovnitva pitkom vodom. Tako npr. snani zemljotresi i klizita mogu da pokidaju vodovodnu mreu, jaki mrazevi u zimskim uvjetima mogu da uzrokuju pucanje cijevi usljed hladnoe, iznenadne poplave zbog pojaanih padavina mogu da djeluju razliito: bujica moe da odroni velike povrine zemlje kroz koju prolazi vodovod te da ga prekine, snani podzemni vodotokovi mogu da prodru u vodovodnu mreu i zagade vodu iz gradskog vodovoda, a prekomjerni vodostaj rijeka ili jezera moe da potopi izvorita pitke vode, naroito ako se nalaze u nizijama i sl. Dugotrajne sue smanjuju potrebne koliine vode na izvoritima itd.

"Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea" (Sl. novine FBiH, br.39/03) l. 3.
13

IZVI ANJE NALAZITA VODE Izvi anje nalazita podzemnih voda Izvi anje nalazita podzemnih voda danas se najee vri hidrogeolokim i geofizikim metodama, a kod naroda veoma je rasprostranjen metod raljarenja, koji je zasnovan na bazi radiestezije. Prve dvije metode zasnivaju se na postojeim hidrogeolokim zakonitostima formiranja izdana i utjecajima koje oni ispoljavaju na rasprostranjenost vodonosnih horizonata u podzemlju. Pri primjeni bilo kojeg od ova 2 metoda, u sastavu izvi ake grupe moraju se nalaziti i struna lica (geolozi, hidrogeolozi, hidrotehniari). Prouavanjem biolokih pojava na zemljitu, naroito uoavanjem i studijom biljnog pokrivaa, ija vrsta i rad zavise od stepena vlanosti zemljita, umnogome olakavaju rad na pronalaenju vode primjenom navedenih metoda. Hidrogeoloki metod zasniva se na hidrolokoj ulozi geolokog sastava zemljita, njegovog sklopa, reljefa i geomorfolokih uslova uope. Hidrogeolokim ispitivanjem postojeih bunara, izvora i movara, istranim buenjima i crpljenjem vode, dolazi se do podataka o rasprostranjenosti podzemnih voda, izdanosti i kvaliteta. Postojanje pitavina9 na nekom rejonu, stalnih i povremenih, moe nam posluiti kao dopuna podataka o vodnoj situaciji u dotinom rejonu. Samo stalne pitavine su koliko-toliko pouzdan znak o postojanju stalnih izdana, jer povremene pitavine se formiraju od dugotrajnih padavina i lutajuih podzemnih voda. Izdanska okna koja se najee sreu u ravniarskim krajevima, mogu nam posluiti kao orijentacija o postojanju podzemnih voda. Da se radi o istinskom izdanskom oknu, a ne o obinoj bari, uvjeriemo se na slijedei nain: potrebno je napraviti dvije probne buotine na udaljenosti od oko 10 m sa razliitih strana
9

-mjesto gdje se voda cijedi iz zemlje

14

okna, mjereno od obale. Istrane buotine moraju biti duboke 2-3 m ispod nivoa vode u oknu. Ako se radi o izdanskom oknu, nivo vode u buotinama e biti isti kao i u oknu. U suprotnom, ako se radi o obinoj bari, nivo vode u buotini je znatno nii ili vode uope nema. Drugi pokazatelj je temperatura vode. Kod izdanskog okna temperatura vode je na 1 m ispod povrine znatno nia od temperature u okolnim barama, dok je zimi via i kree se od 6-180C. Spoljna temperatura znatno manje utie na temperaturu vode kod izdanskog okna nego kod bara. Geofiziki metod primjenjuje se obino uporedo sa hidrogeolokim za pronalaenje izdana, podzemnih vodotokova i za ispitivanje geolokog sastava zemljita. Geofizikih metoda ima vie, a danas su najee u upotrebi: geoelektrini, geomagnetni, radioaktivni i termometrijski. U osnovi svih geofizikih metoda ispitivanja tla, jeste odre ivanje fizikalnih svojstava elemenata gra e podzemlja. Na osnovu fizikalnih svojstava odre uju se geoloki i hidrogeoloki odnosi. Kod geoelektrinih metoda prouava se raspodjela i kretanje elektrine struje u zemljitu, koja se dovodi pod zemlju vjetaki ili se koristi ve postojea u unutranjosti zemlje. Praktina primjena geoelektrinih metoda zasniva se na razliitim otporima stijena kao geolokih provodnika elektrine struje, pri prolazu struje kroz njih. Biljno rastinje moe biti jedan od znakova postojanja podzemnih izdana, s obzirom na to da biljke rastu na mjestima gdje ima dovoljno vode. Me utim, postojanje bilja ne smije se uzeti kao sasvim pouzdan znak jer biljke mogu da egzistiraju i na vodi koja nije slobodna pod zemljom, tj. na vodi koja je vezana za zemlju. Od biljnih vrsta koja nam mogu posluiti kao orjentacija, karakteristini su: trska, rogoz, visoka divlja ra, korov, vrba, metlika, zovino iblje i dr. Na zemljitu gdje raste trska i rogoz, podzemna voda moe se nai na 1 m dubine, dobrog kvaliteta, ali je nepostojana. Na zemljitu pod visokom divljom rai, podzemna voda nalazi se obino na dubini od oko 4 m, ali je i ona nestalna. Na
15

zemljitu pod korovom, podzemna voda se nalazi na oko 6 m dubine, ali je vrlo esto mineralizovana. Vrbe rastu na mjestima gdje je podzemna voda na dubini od oko 3 do 4 m, a metlika gdje je voda na dubini od 5 pa i do 20 m, i to najee dobrog kvaliteta. Raljarenje Radiestezija oznaava sposobnost osjeta zraenja. Pod pojmom zraenja, u uem smislu, misli se na zraenja to ih uzrokuju podzemni vodeni tokovi, geoloki lomovi (tektonske pukotine) ili leita raznih ruda. U irem smislu, misli se openito na sve informacije sa podruja izvanosjetilnog, za koje se pretpostavlja da do nas dolaze putem zraenja. Prva znanstvena istraivanja radiestezijske sposobnosti izvrio je dvostruki doktor znanosti, geolog i paleontolog Johannes Walther poetkom XX stoljea. On je svoja istraivanja proveo na 400 studenata, pratei njihove reakcije pri radu sa raljama dok su prelazili preko podruja geolokog loma kao izvora zraenja. Rezultati ispitivanja pokazali su da su snanije reagirale senzibilnije osobe, kod kojih se kao reakcija javljala nervna podraenost, ubrzanje pulsa i povienje krvnog pritiska. Profesor Y. Rocard sa Sorbone otkrio je kako podzemni vodeni tokovi djeluju na promjene u Zemljinom magnetnom polju. Te promjene izaziva voda, jer i sama pobu uje magnetno polje koje stupa u me udjelovanje s onim Zemljinim. To mijeanje magnetnih polja, izbija na povrinu zemlje u vidu magnetnih turbulencija. Pretpostavlja se da razlika potencijala izme u magnetnog polja i elektrinih impulsa koji krue ljudskim tijelom, uzrokuje stanovitu pojavu napona u raljama koje poinju da se tresu, diu, okreu ili sl. Ralje mogu biti dva tanka savitljiva pruta, duine od 80100 cm, ili pak jedan prut koji se rava (oblik slova Y). Najee se koristi drvo lijeske, vrbe ili divlje rue. Danas raljari obino koriste ralje pravljene od metalnih ica, savijene u obliku slova L i umetnute u metalne ruke.
16

drvene ralje

metalne ralje

Kako se koriste ralje? Jedna od karakteristika refleksa je ta da su izuzetno osjetljivi na iznenadne promjene. Stoga e raljar bez imalo muke registrirati i najmanje vodotokove (tanko crijevo kroz koje tee voda ili ak naprsnue na cijevi), ali e se namuiti da otkrije veliko leite podzemne vode koja se slabo ili nikako ne kree. Ahmetspahi Avdo, raljar iz Gorada, razvio je posebnu tehniku izvi anja podzemnih voda uz pomo metalnih ralji: Laktovi ruku oputeni su niz tijelo, a metalne ralje podignute do visine grudi. Raljarske ice treba da stoje u vodoravnom poloaju. Raljar se kree vrlo sporo, stopu po stopu. Kada raljar u e u zonu vodotoka ice na raljama se ukrste (oblik znaka X), obzirom da se mogu slobodno okretati u metalnim rukama. Mjesto gdje su se ralje ukrstile markira se odgovarajuim znakom. Zatim se nastavi sa kretanjem u zapoetom pravcu (za svo to vrijeme kretanja, ralje se ukrtaju i rastavljaju odre enom brzinom), sve dok se ralje definitivno ne rastave, tj. zaustave. To je znak da je raljar izaao iz zone podzemnog vodotoka. I to mjesto se obiljei kao i ono na poetku. Na sredini tako obiljeene dui kopa se bunar. eli li znati dubinu na kojoj se voda nalazi, raljar e stati na mjesto predvi eno za kopanje bunara, sa oputenim raljama. Zatim e postaviti ralje u poetni poloaj (ice u vodoravnom poloaju). U tom trenutku ralje poinju da se naizmjenino ukrtaju i rastavljaju odre enom brzinom, nekoliko puta dok ne stanu. Broj takvih otklona predstavlja broj metara dubine na kojoj se nalazi voda. Postupak se moe ponoviti tako to se ralje spuste niz tijelo - vertikalno, a zatim se ponovo postave u vodoravan poloaj i ponovi sa brojanjem.
17

Dok se raljar kree kroz zonu podzemnog vodotoka, jedna od metalnih ica (lijeva ili desna) e se jae tresti, zavisno od toga s koje strane voda tee. Inae, kvantitet vodotoka i brzina kretanja su u direktno- proporcijalnom odnosu sa intenzitetom vibracija ralji. Odre ivanje pravca toka podzemnih voda Odre ivanje pravca toka podzemnih voda neto je obimniji poduhvat i poduzima se u sluajevima poveane potrebe za vodom, kada smo naili na izuzetno izdaan i bogat podzemni tok. elimo li iskopati vei broj bunara bez lutanja po terenu, odrediemo pravac toka podzemne vode i vriti kopanja u tom pravcu. Ovo je naroito izraeno na ravnijim terenima kada su podzemni vodotokovi mogui u svim pravcima. Najjednostavniji nain odre ivanja pravca kretanja podzemne vode je sa tri buotine, koje treba da budu tako raspore ene da grade trougao.Kopaju se na me usobnoj udaljenosti od oko 15m ili vie. U tim buotinama izmjeri se dubina do vode (koja je u najveem broju sluajeva razliita). Najvea visina vode u buotini nalazi se uzvodno u pravcu podzemnog vodotoka. Tu buotinu nazvaemo tjemenom trougla i obiljeiemo slovom A (slika 1).

pravac kretanja vode

slika 1: Odre ivanje pravca toka

18

Zatim se izmjeri razlika u visinama izme u nivoa vode u buotini A i buotini B, a dobijena vrijednost ravnomjerno se rasporedi na podioke na zamiljenoj stranici AB. Isti postupak se ponovi kod buotina A i C. Iste dobijene vrijednosti na stranicama AB i AC poveu se sa linijama (hidroizohipse)10. Pravac kretanja podzemnog vodotoka je upravan na linije hidroizohipsi, smjer se kree od hidroizohipsi sa veom vrijednou ka hidroizohipsama sa manjom vrijednou. Izvi anje povrinskih voda Izvi anje povrinskih voda rijetko e se kad primjenjivati bez izvi anja i podzemnih voda ujedno, iz razloga to e se povrinske vode koristiti jedino u sluajevima kada nema podzemnih voda, koje su po svome kvalitetu daleko ispred povrinskih voda. Izvi anjem povrinskih voda treba utvrditi karakter nalazita vode (da li je stalnog ili promjenjivog reima), da li se radi o tekuoj ili stajaoj vodi, utvrditi kvalitet vode, kapacitet i mogunosti eksploatacije.

10

hidroizohipsa- linija na geografskoj karti koja spaja take na zemaljskoj kugli koje lee na istoj dubini pod vodom
19

VODNI OBJEKTI Openito o izgradnji vodnih objekata Prije nego se pristupi izgradnji vodnih objekata, odnosno eksploataciji podzemne vode, potrebno je izvriti odgovarajua istraivanja koja mogu biti: sanitarne, tehnike i ekonomske prirode. Obim istraivakih radova najvei je kada se eli pristupiti izgradnji novih vodnih objekata, dok je taj obim neto manji u sluajevima kada se eli eksploatisati podzemna voda sa ve postojeih vodnih objekata. Prvo je potrebno izabrati mjesto za istraivanje podzemnog izdana (u sluaju da se nije ve ranije odredilo mjesto na osnovu mjesnih podataka). Taj posao treba zajedniki da obave investitor, izvo a radova i geolog, odnosno hidrogeolog. Poslije izbora mjesta istraivanja potrebno je pristupiti probnom buenju terena i probnom pumpanju vode iz buotine, radi odre ivanja kvaliteta vode i kvantiteta izdana. Najprije se bui geoloka sonda vee dubine, radi odre ivanja geolokog sklopa terena, odre ivanja dubine i izdanosti jednog ili vie vodonosnih slojeva i njihovog sastava. Nakon toga pristupa se buenju probnog bunara do ispod izabranog vodonosnog sloja, tolikog prenika da moe da poslui za probno pumpanje. Zatim se stavlja filter i niz sondi za osmatranje. Nakon toga vri se probno pumpanje vode iz bunara pri emu se utvr uje kapacitet i izdanost. Tako er, u vrijeme istranih radova, treba se punoj mjeri koristiti podacima iz geografskih, topografskih, geolokih, hidrogeolokih i hidrolokih karata, koji nam uspjeno mogu zamijeniti podatke koje bi prikupljali za vrijeme dugog i napornog istraivakog rada. Za prethodna ispitivanja u zadnje vrijeme se vrlo esto primjenjuju geoelektrine metode koje traju svega nekoliko sati. Kaptiranje podzemnih voda moe biti vertikalno horizontalno. Vodni objekti kojima se vre kaptiranja dijele se na:
20

Vertikalni vodozahvati bunari, Horizontalni vodozahvati, Vodni objekti povrinskih voda, Vodni objekti atmosferskih voda. Vertikalni vodozahvati - bunari

Vertikalni vodozahvati nalaze iroku primjenu u eksploataciji podzemne vode koja se moe nalaziti bez pritiska i pod pritiskom. U relativno dubokim vodonosnim slojevima, ta vrsta vodozahvata jedino je i mogua. Za efikasno iskoritavanje vertikalnih vodozahvata neophodno je da vodonosni sloj lei na dubini od najmanje 3-5 metara, a da ima monost (debljina vodonosnog sloja) najmanje 1-2 metra. Izgradnja vertikalnih vodozahvata je neophodna u sluajevima kada se eli vriti eksploatacija podzemne vode, a vodonosni slojevi se nalaze u nekoliko etaa. Vertikalni vodozahvati bunari mogu se podijeliti na vie naina a prema nainu gra enja dijele se na : - Kopane bunare, - Buene bunare, - Pobijene bunare, - Arteke i subarteke bunare.

21

Kopani bunari Kopani bunari mogu biti stalnog i improvizovanog tipa. U zavisnosti od toga kojeg su tipa, vri se odgovarajue oblaganje njihovih vertikalnih zidova, izbor lokacije bunara, njihovo ure enje itd. Rade se obino kvadratnog ili krunog presjeka. Unutranje dimenzije kreu se od 1-1,5 m. Obloga bunara treba da nadvisuje povrinu zemlje najmanje 1 metar. Otvor bunara prekriva se bunarskom kuicom ili odgovarajuim poklopcem koji imaju zadatak da tite unutranjost bunara od spoljnih zaga enja. Uz spoljni zid obloge, na dubini od 2-3 metra ispod povrine zemlje, ugra uje se glineni ili betonski zaptiva, debljine od 30-50 cm, koji spreava filtraciju zaga ene povrinske vode u vodonosni sloj. Iznad zaptivaa postavlja se odvodni nasip sa padom 2-3 % na duini od najmanje 5 m od obloge bunara (slika 2). Ako se ne vri potpuno oblaganje zidova bunara, obloga bunara ne smije biti plia od 6 m, raunajui od povrine zemlje. Kopani bunari koriste se za kaptiranje podzemne vode sa dubine do 20 m. Obloga kopanih bunara (dio koji prolazi kroz vodonosni sloj ) izra uje se sa otvorima kroz koje voda ulazi u bunar. Prije nego to se pristupi izgradnji bunara potrebno je izraditi projektni elaborat koji naelno treba da sadri: situaciju pojasa zemljita, lokaciju bunara, izbor tipa bunara, tehniki crte bunara, predmjer i predraun radova, specifikaciju materijala, alata i maina i organizaciju rada.

22

odvod glineni zaptiva

povrina zemlje

nivo vode

slika 2: Kopani bunar

Pri izboru lokacije bunara, pored ostalih elemenata koji na nju utiu, mora se voditi rauna i o tome da on bude dovoljno udaljen od postojeih i potencijalnih izvora zaga enja kao to su ubrita, nunike jame, groblja i sl. Minimalna udaljenost izvora zaga enja od bunara treba da iznosi kako je to prikazano na slici 3.

23

24

Gra enje bunara poinje s iskopom okna. Do dubine od 2 m zemlja se izbacuje lopatama runo, a sa veih dubina izvlai se na povrinu kofama uz pomo elinog ueta i tronoca ili ekrka. Kad god je to moguno, za iskop se treba koristiti mehanizovanim sredstvima kao to su razne pneumatske i motorne builice, rovokopai i sl. Ako se pri iskopu nai e na stjenoviti materijal, koji nije mogue kopati raspoloivim alatom, za razbijanje stijena upotrebljava se eksploziv. Rad sa eksplozivom obavezno treba povjeriti strunim i osposobljenim licima za tu vrstu djelatnosti. Za kopanje bunara mogu se upotrebljavati i specijalne maine za tu namjenu. Bezbjednost ljudi koji rade na iskopu mora biti na najviem nivou. Ljudi koji kopaju obavezno moraju nositi zatitne ljemove i biti vezani konopcima tako da se mogu brzo izvui iz bunara. To je neophodno iz razloga to se ljudi u oknu mogu iz bilo kojih razloga za vrijeme rada povrijediti ili ak onesvijestiti zbog odronjavanja zemlje, nailaska na otrovne gasove i sl. Prije ulaska u bunar (naroito ako je prolo due vremena) potrebno je obratiti panju i na mogunost postojanja zemnih gasova ili ugljen dioksida. Zbog toga je potrebno izvriti prvo provjetravanje bunara, uzastopnim i naglim sputanjem i podizanjem vedra kroz okno bunara, a zatim upaliti svijeu i u vedru je spustiti na dno bunara. Ukoliko se svijea nije ugasila, ne postoji opasnost od zaguivanja zemnim gasovima. U protivnom provjetravanje bunara izvriti na ve opisani nain ili uz pomo ventilatora. Prvo ulaenje u bunar mora biti osigurano zatitnim pojasom na uetu.

25

Bunari sa oblogom od drveta najee su kvadratnog presjeka sa duinom unutranje stranice 1-1,5 m. Za oblaganje se upotrebljava glatka gra a bez vorova ( slika 4). Oblaganje kopanih bunara drvenom oblogom moe se vriti i postupnim sputanjem cjelokupne obloge. Taj nain oblaganja sastoji se u tome to se na prethodno izra en i postavljen bunarski vijenac osloni izra ena obloga i prema napredovanju iskopa postupno sputa u okno, s tim to se poslije sputanja jednog segmenta drvenog rama postavlja drugi i tako redom. Radi lakeg sputanja cjelokupne obloge u okno bunara potrebno ju je opteretiti sa gornje strane. Tako er i ostali materijal, kao na primjer, kace, burad, sanduci i sl. mogu se uspjeno upotrijebiti za oblaganje bunarskih okana improvizovanih bunara.

drvena obloga

unutranji vijenac od gredica

slika 4: Drvena obloga bunara

26

Bunari sa betonskom i armirano-betonskom oblogom najvie odgovaraju higijenskim zahtjevima i naroito se preporuuju kao vodozahvati za vodovode. Najekonominije se izra uju bunari koristei obloge od betonskih prstenova (debljina betona od 8-15 cm.) ili armiranobetonskih prstenova (debljina betona od 5-8 cm). Izra eni odgovarajui ljebovi po cijelom obimu prstena omoguuju lake me usobno spajanje i povezivanje prstenova. Spojnice se zalivaju cementnim malterom. Kada se bunar kopa u mehkom i rastresitom zemljitu, primjenjuje se metoda postavljanja prstenova odozgo prema dolje. U iskopani dio okna, dubine kolika je visina prstena (obino oko 1m), postavlja se prvi prsten. Na njega se polae drugi prsten, a zatim se vri produbljivanje okna po cijelom profilu uz ravnomjerno sputanje obloge. Radi omoguavanja prodiranja vode iz vodonosnog sloja u vodoprijemni dio bunara, na prvom prstenu izra uju se odgovarajui otvori koji omoguavaju prolaz vodi. Oblik, veliina i broj otvora zavise od karaktera vodonosnog sloja. Kod svih kopanih bunara potrebno je obratiti posebnu panju ure enju dna bunara. Kada voda iz vodonosnog sloja dolazi sa strane dno bunara se poravna i dobro oisti, zatim se naspe odgovarajui sloj istog ljunka. Kada voda iz vodonosnog sloja dolazi odozdo, dno bunara se prekriva neto debljim slojem krupnijeg ljunka, a ukoliko voda nadolazi pod veim pritiskom, na dno se uvrsti ram prekriven izbuenim daskama i prekrije se pjeano-ljunanim slojem. U pojedinim sluajevima radi se i filter od specijalno izra enog sanduka ispunjenog pjeano-ljunkovitim materijalom. Merdevine za sputanje u bunar ugra uju se u oblogu bunara, a naroito su neophodne kada se radi o veim bunarima koji imaju ugra ene motorne crpke. Naime, esto je potrebno u toku eksploatacije vriti redovnu kontrolu ure aja kao i izvjesne popravke na njima. Stepenice ili merdevine treba da su od nehr ajueg elika i moraju biti vrsto i dovoljno duboko ukotvljene u oblogu bunara, ali ne smiju prolaziti kroz nju.

27

Zatrpavanje bunara, ukoliko je potrebno izvriti iz bilo kojeg razloga, mora se struno obaviti. Da ne bi dolo do zaga enja vode u vodonosnom sloju, taj dio bunara zasipa se istim ljunkom. Dio bunara iznad vodonosnog sloja treba zasuti istom glinom bez organskih primjesa. Zatrpani bunar se pokrije odgovarajuom ploom i osmatra se slijeganje nasipa. Nastala upljina zbog slijeganja nasipa dopunjuje se i s vremena na vrijeme polijeva istom vodom. Bueni bunari

zemljite

Bueni bunari namijenjeni su za dobijanje vode iz dubljih izdana, obino od 20-300 i vie metara. Mogunost izgradnje tih bunara postoji u svim vrstama zemljita, to ima naroitog znaaja za izgradnju ove vrste bunara na krakom zemljitu, ija su podruja oskudna u povrinskim vodama, a podzemni izdani se skoro redovito nalaze na relativno velikim dubinama. Izgradnjom takve vrste bunara, mogue je u najveoj mjeri zadovoljiti skoro sve sanitarnohigijenske zahtjeve u dobivanju vode za pie.

vodonosni sloj

slika 5: Bueni bunar

28

Pri buenju, buotina se zatiuje pomonim (manipulacionim) zatitnim cijevima, obino u nekoliko kolona ( slika 5 ). Broj kolona zavisi od svojstva buenih slojeva, od naina buenja, dubine bunara i od specijalnih tehnikih i zdravstvenih zahtjeva. Prva kolona, obino do dubine 5-20 m, naziva se uvodnom zatitnom cijevi i njen prenik je u odnosu na ostale kolone najvei. Prenik svake dalje kolone sve je manji ( za 50-100 mm). Posljednja kolona naziva se radnom. Bueni bunar sastoji se iz slijedeih dijelova: vodoprijemnog dijela ( kroz koji voda dolazi u bunar iz vodonosnog sloja), eksploatacionog ( radnog) dijela (u koji se stavlja crpka i cijevi, kroz koje se voda die na povrinu) i glave. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju u vezi sa gradnjom buenih bunara su ovi: - vodoprijemni dio bunara mora pruati to je mogue manji otpor ulaenju vode iz vodonosnog sloja u bunar, - filter mora biti otporan na sve vrste zaepljenja do kojih moe doi pri eksploataciji, a tako er i protiv utjecaja korozije. Eksploatacioni dio bunara mora biti: - vertikalan i u pravoj liniji, to je naroito znaajno ako je bunar opremljen dubinskom centrifugalnom pumpom sa dugom osovinom, - sigurno izolovan od vodonosnih horizonata sa nepovoljnom vodom. Glava bunara mora biti: - hermetina i dovoljno vrsta da primi optereenje pumpe i usisnih cijevi, - mora da postoji vrst spoj izme u donjeg oboda oslonca i usisne cijevi, - vrst spoj rama dovodne glave pumpe za betonski temelj, - pogodnost za montau i demontau pumpe, - mogunost mjerenja nivoa vode u bunaru.
29

U manje kompaktnom zemljitu vodoprijemni dio buenog bunara potrebno je opremiti odgovarajuim filterom. Filter slui da sprijei da se zajedno sa vodom iz vodonosnog sloja ne crpe i estice zemlje ili pijeska. Ima i razliitih konstrukcija i izra enih od razliitog materijala a najee su u upotrebi filteri od elinog sita (mreice).

Pobijeni bunari Pobijeni bunari (slika 6) namijenjeni su za meka zemljita. Zemljite u kojem se vri pobijanje ove vrste bunara uope ne smije biti stjenovito. Pobijeni bunar obino se sastoji od iljka i perforirane cijevi (rupice 3-4 mm unakrsno izbuene) za prolaz vode, gvozdenih pocinanih cijevi i rune klipne pumpe za crpljenje vode. Za pobijanje bunara potrebno je jo imati tronoac i malj. Poslije pobijanja bunara pristupa se crpljenju vode radi izvlaenja mulja i sitnog pijeska. Krupan ljunak stvara oko cijevi vjetaki filter i iz bunara se dobija bistra voda. Za pobijanje jednog takvog bunara potrebno je 4-6 sati, zavisno od obuenosti ljudstva i karaktera zemljita. Ova vrsta bunara bolje je zatiena od zaga ivanja nego obini zidani bunari, pod uvjetom da se pravilno izvedu radovi u tehnikom i sanitarnom pogledu. Kod ovih bunara naroitu panju treba obratiti na spoj glave bunara sa betonskom podlogom, da bude solidno izveden, jer u protivnom voda moe kroz olabavljeni sloj da curi niz cijev do vodonosnog sloja i da ga zagadi. Voda iz ovih bunara obavezno se mora hlorisati prije upotrebe za pie.

30

betonska podloga

zemljite

vodonosni sloj

ljunak i pijesak

nepropusna podloga

slika 6: Pobijeni bunar

31

Arteki i subarteki bunari Arteki i subarteki bunari rade se sa cijevnom podlogom (kao bueni ili pobijeni) i slue za dobijanje arteke vode. Iz artekih bunara ne vri se crpljenje vode, obzirom na to da se voda u artekim bunarima nalazi pod pritiskom to omoguuje njeno slobodno isticanje na povrinu zemlje. Do pritiska dolazi usljed toga to se voda na e izme u dva vodonepropustljiva sloja koja se uzdiu na svojim krajevima (slika 7). Visina podizanja vode zavisi od pritiska koji vlada u vodonosnom sloju. Najee se pri buenju ili pobijanju artekih bunara nailazi prvo na vodonosni sloj koji nije pod pritiskom. O tome se mora voditi rauna zbog neophodnosti izolacije tog sloja od sloja pod pritiskom, da ne bi dolo do oticanja vode iz gornjeg sloja u donji. Subarteki bunari razlikuju se od artekih po tome to pritisak koji vlada u subartekom izdanu nije dovoljan da izbaci vodu na povrinu zemlje, nego do izvjesne visine u buotini. Crpljenje vode iz ovih bunara vri se na slian nain kao i kod obinih bunara, postavljanjem odgovarajuih pumpi za crpljenje. Mjere na obezbje enju artekih bunara iste su kao i kod ostalih bunara.

32

33

Zatita bunara Bunare treba postaviti tako da bude sprijeeno njihovo zaga ivanje i prodiranje materijala kodljivih za ovjeje zdravlje. Treba preduzeti posebne mjere za sprjeavanje prodiranja povrinskih voda zaga enih raznim otpadnim vodama ili drugim izvorima zaga enja ( ubrita, deponije smea, nunike jame i sl.). Radi toga potrebno je da obloga bunara bude vodonepropustljiva na dubini najmanje od 3-5 m, a 50 cm iznad povrine terena. Protiv prodiranja atmosferskih padavina i drugih neistoa bunar mora biti zatien pripijenim pokrivaem, kamenim ili betonskim ploama i sl. Okolina bunara treba da je poploana nepropustljivim patosom izra enim oko bunara do udaljenosti minimalno 2 m u padu od bunara. Sagra ene bunare iz kojih se koristi voda treba uredno odravati i redovno pratiti kvalitet vode i o tome uredno voditi evidenciju. Ako je bunar izgra en na poljoprivrednom zemljitu koje se obra uje, njegova okolina na udaljenosti od 10 m mora biti zatravljena i taj dio zemljita ne smije se ubriti niti zaga ivati na bilo koji drugi nain. U neposrednoj blizini bunara nije doputeno pranje su a, rublja, povra i sl. Stoka ne treba da se napaja u blizini bunara. Okolina bunara treba da bude uvijek ista. Za crpljenje vode iz bunara prvenstveno se koristiti odgovarajuim crpnim ure ajima, koji moraju biti tako postavljeni da je onemogueno zaga ivanje vode u bunaru njihovim posredstvom. Ovdje naroito treba obratiti panju na ispravnost manetni koje se koriste kod pojedinih runih klipnih pumpi. Suvina voda mora se odvoditi dalje od bunara tako da se u njegovoj okolini ne stvara blato. Samo higijenski i tehniki dobro ura eni bunari mogu odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni. U protivnom mogu biti tetni i opasni po zdravlje potroaa koji se iz njih koriste vodom.

34

Vodosnabdijevanje domainstva iz bunara Vrlo praktino rjeenje za napajanje vodom vlastitog domainstva (naroito u mirnodobskim uslovima) je ugradnja hidrofora i prikljuenje na vodovodnu instalaciju stambenog objekta. Hidrofor je vrsta elektine crpke koja se moe smjestiti u podrum kue, postojei aht ili posebno izgra enu prostoriju za tu namjenu. Pri odabiru hidrofora potrebno je voditi rauna o tehnikim karakteristikama, a naroito o potrebnoj snazi za izbacivanje vode na eljenu visinu u objektu. Hidrofori koji se danas koriste su malih dimenzija i povoljne cijene, tako da su veoma pogodni za individualnu upotrebu.

hidrofor

aht

35

HORIZONTALNI VODOZAHVATI Horizontalna kaptaa podzemne vode predstavlja skup radova i mjera na izgradnji odgovarajuih vodnih objekata da bi se izvrilo sabiranje podzemne vode preko tih objekata, te njeno smjetanje i raspodjela uz zadovoljenje sanitarnih i tehnikih zahtjeva. Sa konstruktivnog stanovita horizontalni vodozahvati dijele se na : - kaptau izvora, - rovovske galerije, - galerije u vidu potkopa. Kaptaa izvora podzemnih voda Kaptaa izvora svodi se na preduzimanje mjera i izvrenje hidrotehnikih radova radi otkrivanja i ure enja izlaza podzemnih voda, kojima se obezbje uje njihova vea koncentracija pri skupljanju u vodozahvat i zatita od povrinskog zaga ivanja. Kaptirani izvori moraju biti dovoljno vrsti, jednostavni i izgra eni od materijala koji nee kvariti kvalitet vode. Kaptirani izvori stalnog tipa obino se grade od betona, kamena ili cigle. Za izgradnju kaptiranih izvora improvizovanog tipa koristi se i drveni materijal kao i drugi priruni i mjesni materijali. Prilikom gradnje ove vrste kaptanih objekata treba obratiti panju na slijedee mjere: - dionica zemljita gdje se nalazi kaptaa treba da je zatiena od plavljenja povrinskim vodama - kaptani objekt i voda u njemu moraju u potpunosti biti zatieni od prodiranja bilo koje vrste zaga enja, radi ega se oko kaptae izra uje zaptiva od vodonepropustljivog materijala - zatititi kaptau od zamrzavanja radi ega se vri odgovarajue nasipanje, udubljivanje kaptae ili termoizolacija - sve otvore na kaptanom objektu zatititi odgovarajuim ianim mreicama kako bi se onemoguio ulazak insekata, gmizavaca i sl.
36

Kaptaa slivnih izvora, koji se obino susreu na padinama brda i rijenih dolina pri pojavi ocje ivanja voda bez pritiska, zahtijeva naroitu panju, da se prilikom radova ne povrijedi ili probije nepropustljiva podloga podzemne vode, jer tada postoji opasnost da voda propadne. Prilikom izdizanja nivoa vode u kaptanom ure aju dolazi i do podizanja nivoa vode u izvoritu to u nekim sluajevima moe izazvati prelijevanje vode u stranu. Tenja je da se pri zahvaanju izvorske vode ona zahvati u to veoj koliini i sprovede u kaptane ure aje sa to manjim gubicima. Radi toga se izra uju uzduni i popreni kaptani rov iza ulaznog zida kaptanog ure aja. U uzduni i popreni kaptani rov obino se stavlja lomljeni kamen ili oblutak. Iznad rovova nabija se sloj gline ili ilovae da bi se sprijeilo prodiranje povrinske i atmosferske vode. Ako se na terenu pojavljuje vei broj izvorskih ila, a nijedna nije bogata dovoljnim koliinama vode i rastojanje me u njima je znatno, u tom sluaju najcjelishodnije je izvriti kaptiranje svake izvorske ile posebno, a sve kaptae povezati vodovodnim cijevima u jedan kaptani sistem. Mjesto izgradnje glavnog rezervoara treba da bude odabrano tako da zadovolji zahtjeve u tehnikom i ekonomskom smislu. Dobro ura en kaptirni slivni objekat obino se sastoji od talonice, rezervoara i komore za montane ure aje ( slika8).

37

38

Voda se u talonici preiava taloenjem. Ako je voda jako zamuena, tako da se njeno preiavanje ne moe izvriti taloenjem, postavlja se iza ulaznog zida kaptanog ure aja ljunano-pjeani filter. Pri dnu talonice ugra uje se ispusna cijev sa zatvaraem, kroz koju se s vremena na vrijeme isputa nakupljeni talog. Na rezervoaru se ugra uju prelivna, ispusna i odvodna cijev. Na komori se montira i ventilaciona cijev.

Rovovske galerije Rovovska galerija sa tucanikom spada u grupu improvizovanih vodnih objekata i predstavlja najprimitivniji oblik horizontalnog vodozahvata. To je zapravo rov ispunjen u svom donjem dijelu pijeskom, ljunkom, tucanikom ili lomljenim kamenom, kroz koji se vri procje ivanje , prikupljanje i odvo enje podzemne vode. Kroz unutranji sloj tucanika ili lomljenog kamena, prolazi voda ka sabiralitu iz kojeg se vri crpljenje i raspodjela vode. Da bi se omoguio prodor vode iz vodonosnog sloja u sloj kamene naslage, on se zasipa sitnijim filtracionim materijalom (tucanikom, ljunkom i pijeskom) iji se prenik smanjuje udaljenjem od kamene naslage. Sav materijal koji se ugra uje u rov radi procje ivanja, prikupljanja i odvo enja vode, mora biti bez organskih primjesa, zbog ega se vri njegovo ispiranje prije ugra ivanja. Materijal mora biti tako odabran da nije podloan raspadanju zbog rastvorne moi vode, pa se zbog toga ne preporuuje ugra ivanje materijala karbonatnog porijekla (kreda, krenjak i dr.). Preko poslednjeg sloja (obino je to krupnozrni pijesak) sipa se sloj obine zemlje, a po njoj, sloj nabijene gline ili ilovae koja treba da sprijei prodiranje povrinske vode u galeriju. Na sloj gline se do povrine nasipa obina zemlja.

39

Ukoliko potrebe zahtijevaju, a mogunosti dozvoljavaju, rov se moe iskopati u obliku slova Y, a stranice obloiti limom i na taj nain poveati volumen kaptae (slika 9). Preporuljivo je birati da lim bude izra en od nekog nehr ajueg materijala. Umjesto lima moe nam posluiti i neki drugi materijal kao npr. plastine table, folija od debljeg najlona i sl.

lim pijesak ljunak tucanik cijev rov

slika 9: Poveanje volumena kaptae

40

Cijevna galerija (slika 10) savreniji je tip horizontalnog vodozahvata. Ona se po konstrukciji razlikuje od rovovske galerije po tome to se u dno rova ugra uje cijev u kojoj se vri prikupljanje vode i njeno odvo enje ka sabiralitu. Ostali elementi filtracionog i zatitnog sloja isti su kao i kod rovovske galerije. Prednost cijevne galerije je u tome to je omogueno racionalnije prikupljanje i odvo enje vode. Pad je blai, ime je omogueno gra enje znatno veih duina kaptae. Kontrola ispravnosti odvodnog dijela je laka, a u sluaju zaepljenja ili kvara, opravka je bra i efikasnija. S obzirom na eksploatacione uslove, a prvenstveno zbog ienja i popravki, ne preporuuje se da prenik cijevi bude ispod 200 mm ( a moe i do 1200 mm). Na gornjoj polovini (poloene cijevi) naprave se rupice ili prorezi, kako bi se omoguio ulazak vode u cijev. Cijevi se polau u iskopani rov na naroito pripremljenu podlogu, zavisno od vrste zemljita i vrste i teine cijevi. U vrstom zemljitu pri polaganju lahkih cijevi, podloga moe biti od pijeska i sitnijeg tucanika. U rastresitom zemljitu i kad su cijevi veih teina, postavljaju se obino drveni oslonci. Kad god je to mogue, iskop rovova treba vriti uz pomo rovokopaa.

41

42

Galerije u vidu potkopa Galerije u vidu potkopa (slika 11), su horizontalni vodozahvatni objekti veeg kapaciteta od rovovskih galerija. Grade se na isti nain kao i tuneli. Mogu se graditi od betona, armiranog betona, opeke ili gotovih elemenata koji se proizvode u industriji. Galerija mora biti postavljena na dovoljno vrstu podlogu da ne bi zbog slijeganja zemljita, dolo do deformacije ili slijeganja itavog objekta. Pri dnu galerije, ostavljaju se sa strane odgovarajui otvori, koji po veliini, broju ili poloaju mogu biti razliiti, radi prihvata vode iz vodonosnog sloja i njenog sporovo enja u galeriju. Obino se u dnu galerije sa jedne strane izradi i staza za kretanje ljudi koji vre nadzor, ienje i eventualne popravke u galeriji. Obzirom da se galerije u vidu potkopa grade na isti nain kao i tuneli, potrebno je pri izvo enju radova preduzeti sve mjere predostronosti, kako prilikom rada ne bi dolo do zaruavanja galerije. Filtracioni zastor postavlja se samo sa strane galerije, koji se sa posebnom panom mora izvesti na mjestima doticanja vode u galeriju. Poeljno je da se grade u smjeru kojim ide podzemni vodotok. Zajedniko za sve galerije je to da moraju imati pad, i to ne manji od 1%, kako se ne bi pri dnu galerije stvarali talozi. Pad se moe i poveati kako se galerija pribliava sabiralitu vode. Na izlazu iz galerije moe se izraditi rezervoar sa talonikom kako je to prikazano na slici 8.

43

okno

ljunak staza

tucanik

otvori betonska podloga

slika 11: Galerija u vidu potkopa

Za osmatranje, ventilaciju i popravku galerija izra uju se specijalna okna koja se ostavljaju na svakih 100-150 m. Okna za osmatranje ili reviziona okna, ostavljaju se i na mjestima prelamanja galerije, na mjestima gdje su izgra ene kaskade i na samom poetku galerije. Kako ne bi dolo do zaga enja vode u galeriji, okna treba da nadvisuju povrinu zemlje za najmanje 30 cm. Okno je hermetiki spojeno sa galerijom a spoj je prekriven cementnim malterom. Na okna se ugra uju poklopci.

44

VODNI OBJEKTI POVRINSKIH VODA Poveanje potronje vode za najrazliitije svrhe, a imajui u vidu ograniene rezerve podzemne vode, uzrokovalo je da se u poljednje vrijeme sve vie koriste povrinske vode. Mnogi veliki gradovi u svijetu napajaju se vodom iz rijeka, koju prethodno prerade. Kako smo ranije napomenuli, povrinske vode nisu ni blizu onoj kvaliteti koju imaju podzemne vode, zbog toga se povrinske vode mogu koristiti samo u nedostatku kvalitetnije vode.

Vodozahvatni bunari povrinske vode Grade se uglavnom improvizovanog tipa i to na taj nain to se neko pogodno bure, kaca ili sanduk (bez dna) ukopaju u dno vodotoka za 1/3 visine. Dno takvog bunara dobro se oisti i pospe slojem sitnog ljunka. Oko bunara naslae se kamenje i naspe sloj ljunka. Ovaj tip bunara naroito je pogodan ukoliko se nai e na podvodni izvor (slika 12).

45

46

Filter bunari Filter bunari za koritenje povrinske vode su vodni objekti koji se ne grade na samom vodotoku ve na obali rijeke ili jezera. Kopa se na nain kao i svaki drugi kopani bunar na daljini 5-10 m od obale. Od bunara ka rijeci kopa se rov irine oko 60 cm. Dno rova treba da se nalazi na 1,5-2 m ispod nivoa vodotoka. Na oko 2 m od bunara, gradi se poseban aht ije se dno nalazi neto malo ispod dna rova. aht se oblae oblicama od drveta ili se izlijeva od betona. Donji dio ahta otvoren je sa obje strane u smjeru pruanja rova, s tim to su mu ugra ene mrene pregrade. U iskopani rov nasipa se pijesak i ljunak, visine koliko je irok rov, a na taj filtracioni sloj sipa se sloj gline a zatim i sloj zemlje sve dok se rov ne ispuni do vrha. U iskopani aht sipa se drveni ugalj iji je zadatak da otkloni eventualno neprijatni miris i da pobolja ukus vode. Sa obje vanjske strane ahta, do uglja nasipa se sitni ljunak. Dno iskopanog bunara treba da bude za oko 0,5-1 m ispod dna rova (slika 13). Kvalitet vode dobiven na taj nain bolji je od kvaliteta vode u vodotoku, jer se voda protiui kroz filtracioni sloj pijeska, ljunka i drvenog uglja oslobodila veeg broja suspendovanih materija. Redoslijed stavljanja filterskog materijala idui od rijeke ka bunaru treba da bude ovakav: kamenje, pijesak, ljunak, drveni ugalj i ponovo ljunak. U izvjesnim sluajevima moe se dogoditi da uope nije potrebno praviti spojni rov izme u vodotoka i bunara. To e se desiti onda kada se vodonosni sloj nalazi na relativno maloj dubini, odnosno kada je hidrogeoloki sastav zemljita uz vodotok takav da omoguuje prodiranje vode iz vodotoka u bunar, te da je voda u vodotoku relativno dobrog kvaliteta . U ovom sluaju, ulogu filtera igra zemljite vodonosnog sloja.

47

48

VODNI OBJEKTI ATMOSFERSKE VODE U pomanjkanju podzemne i povrinske vode, za zadovoljenje potreba mogu se koristiti i atmosferske vode, prvenstveno kinica i snijeg. Za prikupljanje, uvanje i distribuciju vode koriste se cisterne, a za snijeg snijenici. Cisterne Cisterne su vodni objekti atmosferske vode koje, u zavisnosti od namjene i veliine mogu biti: -kune ( za potrebe jednog domainstva), -javne (za potrebe vie domainstava ili institucija). Grade se od kamena, opeke, betona i armiranog betona. Za dobijanje i odravanje dobrog kvaliteta vode, potrebno je obezbjediti slijedee : - slivnik cisterne (sabirna povrina) treba da bude potpuno ist, radi ega se slivnik isti pred padavine od nanesenih taloga, prljavtine i sl., - slivnik cisterne mora biti zatien od pristupa ljudi ili ivotinja, zbog ega se vri njegovo ogra ivanje, - mora postojati ugra ena cijev za odvo enje vode sa sabirne povrine, - otvor za ulazak u cisternu treba da je dovoljno uzdignut iznad povrine i pokriven, kako povrinske vode ne bi mogle ulaziti u cisternu, - da se ventilaciona cijev izradi tako da se kroz nju ne moe nita ubaciti u cisternu, - voda u rezervoar cisterne treba da ulazi poslije preiavanja kroz filtracioni sloj, a po potrebi i kroz predfilter i talonik, - prema potrebi, a najmanje jednom godinje, cisternu potpuno isprazniti, dezinfikovati i oistiti, promijeniti filterski materijal u filtru i predfiltru, izvriti potrebne popravke i sl.
49

50

Cisterna stalnog tipa (slika 14), gradi se od gra evinskog materijala koji ima dug vijek trajanja: beton, armirani beton, kamen i opeka. Ako se cisterna gradi od kamena ili opeke, malterisanje se vri cementnim malterom.

Snijenici Snijenici spadaju u grupu vrlo jednostavnih i improvizovanih objekata. Snijenik (slika 15) se gradi na taj nain to se iskopa jama u zemlji s odgovarajuim kosinama, dubine do 1 m. Zidovi i dno jame oblau se nabijenom ilovaom, a zatim poploaju kamenim ploama, opekom ili nekim drugim nepropusnim materijalom. Dno jame izra uje se sa blagim padom. U tako pripremljenu jamu nabija se snijeg do visine 2-3 m iznad povrine zemlje i pokrije slamom debljine 60-70 cm, koja se postavlja na prethodno pripremljenu pokrivku od daski. Kad se snijeg u jami istopio, kroz ostavljeni otvor sa gornje strane ubacuje se novi snijeg. On se moe u jamu ubacivati i prije nego se stari snijeg istopi. Neposredno uz jamu snijenika kopa se bunar za akumulaciju vode. Dno bunara treba da je nie za oko 50-100 cm od dna jame. Bunar se obino oblae daskama (zbog termoizolacijskog svojstva drveta), a dno bunara nabijenom ilovaom. Zahvaljujui izolaciji, snijeg se u jami postepeno topi i voda otie u bunar. Treba imati na umu da je ovaj proces vrlo spor, a u uvjetima otrijih zima gotovo nemogu. Obino se koristi za vrijeme blagih zima i tokom dana. Tako er, i koliine vode koje se dobivaju na ovaj nain nisu velike. Tako npr., od 100 m3 dobro nabijenog snijega, dobije se oko 40 m3 vode.

51

52

ORGANIZACIJA VODNIH STANICA Vodnom stanicom naziva se specijalno ure eno mjesto na mjestu nalazita vode i to na jednom ili vie vodnih objekata (nalazita vode), sa potrebnim ure ajima za dobivanje, preiavanje, uvanje i raspodjelu vode. One mogu da predstavljaju osnovni i jedini izvor vode za civilno stanovnitvo u uvjetima prirodnih nesrea ili u ratu. Vodne stanice formiraju se na samim vodnim objektima ili to blie njima. Treba da budu u dobroj komunikacijskoj vezi sa krajnim potroaima za koje su i namijenjene. Vodnu stanicu sainjavaju naelno ovi elementi:

- vodni objekat ure en za dobijanje vode

(izvorita, bunari, sabiralita atmosferske vode, cisterne..) - pumpni ure aji za eksploataciju i potiskivanje vode do rezervoara, odnosno do ure aja za obradu vode, - ure aji za obradu vode, ( predfilteri, filteri, talonici ...), - rezervoar (jedan ili vie njih) za uvanje obra ene vode ( mogu biti zidani objekti ili razliite vrste posuda od vodonepropustljivog materijala), - ure ena mjesta za raspodjelu vode kao to su npr. platforme za izuzimanje vode, pranje, higijensku obradu, mjesto za punjenje vozila, slavine za raspodjelu manjih koliina vode, pojila za stoku i sl., - laboratorija za analizu vode, - mjesto za odlaganje kontaminata koji se iz vode izluuju prilikom njene obrade, - objekti za smjetaj ljudstva vodne stanice, - objekti za neposredno osiguranje vodne stanice, - objekti za materijalna sredstva itd. Raspored objekata na vodnoj stanici treba da je funkcionalan, da obezbje uje me usobno dobro komuniciranje, da olakava organizaciju distribucije vode, rada, reda i sl.
53

KONTROLA KVALITETA VODE

Uzimanje uzorka vode za pregled Postoje opta naela kojih se treba pridravati pri uzimanju i slanju vode na pregled, odnosno na analizu. Uzorci vode iz vodovoda pri prvom pregledu uzimaju se iz kaptae, rezervoara i terminalnih esmi, a pri redovnim pregledima iz poetne i krajnjih esmi. Izlaz iz esme kratko se spali plamenom upaljaa. Prije uzimanja vode za pregled, treba pustiti vodu da tee 5-10 minuta. Uzorci povrinske vode uzimaju se 0,5 m ispod povrine vodotoka, ali ne blie od 0,5 m od dna. Boca u koju se uzima uzorak, treba da bude cijelo vrijeme zaepljena prije uzimanja vode, a ep se otvara tek kada se spusti na eljenu dubinu. Kad se boca napuni vodom, treba je zaepiti pa tek onda izvaditi na povrinu. Bocu i ep prethodno treba dezinfikovati tako to emo je nekoliko minuta drati u zagrijanoj vodi ili penici (dovoljna je temperatura od 400C). Da ne bi dolo do pucanja staklene boce, potrebno je bocu staviti u hladnu vodu ( penicu ), a onda postepeno zagrijavati. Na isti nain se uzimaju i uzorci iz izvora, bunara i cisterni. Ako se voda vadi iz bunara ili cisterne sa kofom ili nekim sudom, uzorak se uzima na taj nain to se zahvati puna kofa vode, zatim se odlije do pola, pa tek sipa u bocu. Ako se voda uzima vodenom pumpom, uzorak se uzima tek nakon 5-10 min oticanja. Izlaz iz pumpe tako er kratko spaliti. S uzorkom vode se alje i propratni akt, u kojem treba navesti: vrstu i tip vodnog objekta, mjesto gdje se nalazi, na kakvu se analizu alje, datum i sat uzimanja uzorka, meteoroloke prilike koje su vladale nekoliko dana prije i na sam dan uzimanja uzorka, da li je voda ve tretirana nekim od dezinfekcionih sredstava i kojim, da li je ve bilo kakvih trovanja dotinom vodom, da li u okolini ima pojave zaraznih bolesti, rezultate izvrene analize na licu mjesta (boja, izgled, miris, temperatura i dr.).
54

Po mogunosti, uzimanje uzorka treba uvijek povjeriti strunm licu. Od momenta uzimanja uzorka pa do poetka analize vode, ne treba da pro e vie od 12 sati.

Fizikalno ispitivanje vode Boja vode. Hemijski ista voda nema boju i u malim koliinama potpuno je prozirna. Mutnoa kod pijaih voda moe da varira od neznatne do primjetne zamuenosti. Mutnou ine suspendovane neorganske materije, zemlja, dispergovane organske materije, mikroskopski organizmi i druge materije. Miris vode moe potjecati od organskih i neorganskih materija (eljezo, sumporvodonik, sulfid, hlor, fenoli itd.). Bojni otrovi mogu tako er vodi dati odre en miris. Odre ivanje mirisa vode odre uje se tako to se u istu bocu sipa 1/3 vode, zatim se muka 1-2 minuta. Pri otvaranju boce voda se mirie te joj se definie miris. Temperatura vode odre uje se termometrima. Najprijatnija je voda za pie koja ima temperaturu od 8-150C. Prilikom mjerenja temperature vode, potrebno je istovremeno izmjeriti i temperaturu zraka. Voda ija se temperatura kree iznad 150C ili ispod 50C nije podesna za pie. Vea temperaturna kolebanja podzemnih voda ukazuju na njihovo mijeanje sa povrinskim vodama. Ukus vode smije se odre ivati nakon to je uzorak vode proao sve ostale kontrole (hemijsku, bioloku, radioloku, bakterioloku ) Inae, higijenski zdrava voda nema nikakav ukus (izuzetak su mineralne vode), a na temperaturi od 8-150C daje prijatan osvjeavajui osjeaj.
55

Hemijsko ispitivanje vode Hemijskom analizom vode treba da se odrede hemijski sastojci organskog i neorganskog porijekla, da se utvrdi stepen mineralizacije vode ili otkriju otrovne materije i na osnovu toga odredi higijenska ispravnost i upotrebljivost vode. Hemijskom analizom uglavnom se utvr uje pH11 vrijednost vode, tvrdoa vode, tetno prisustvo amonijaka i nitrata, koncentracija hlorida, eljeza, azota, tekih metala (olova, cinka, kadmijuma, hroma, bakra, selena) itd.

Bioloko- bakterioloko ispitivanje vode Bioloko ispitivanje vode odre uje floru i faunu u njoj. Te analize, zapravo, odre uju stepen i karakteristiku zaga enja, ali i sposobnost vode za samopreiavanje. Naime, biljni i ivotinjski svijet koji obitava u vodi, hrani se razliitim materijama organskog i neorganskog porijekla te na taj nain vri preiavanje vode. Bakteriolokim pregledom vode utvr uje se ukupan broj klica u 1 cm3 vode koje porastu na agaru12 za 24 sata na temperaturi od 370C i za 24 sata na sobnoj temperaturi. Zatim se odre uje broj koli-bacila te broj i vrsta patogenih klica, prvenstveno uzronika crijevnih zaraza. Radioloko ispitivanje vode Radioloka ispitivanja (osim u sluajevima NHB udara u ratu) naroito su postala aktualna i nakon NATO bombardovanja u BiH, projektilima sa bojevim glavama nainjenim od osiromaenog urana. Imaju za cilj utvr ivanja stepena kontaminiranosti vode radioaktivnim agensima. Vre se razliitim radiolokim detektorima.
11 12

koncentracija vodonikovih jona u vodi vrsta algi koja se koristi kao hranljiva podloga za uzgoj bakterija

56

OBRADA I SKLADITENJE VODE

Obrada vode obuhvata odre ene mjere i postupke koji se preduzimaju radi popravke njenog kvaliteta, osloba anjem od svih vrsta kontaminata i drugih sastojaka koji joj umanjuju kvalitet.

Dezinfekcija vode Dezinfekcijom vode ne uklanjaju se sve ive klice iz nje, kako se to ponekad pogreno misli. Cilj dezinfekcije je zapravo da ukloni prvenstveno ive klice crijevnih zaraznih bolesti kao i druge patogene klice. Postoje mnoge metode dezinfekcije koje se danas upotrebljavaju kao : dezinfekcija jonskim srebrom, ozonom, jodom, primjenom algicidnih mjera, ultraljubiastim zracima, kuhanjem, a najei oblik dezinfekcije koji se primjenjuje je dezinfekcija hlornim preparatima. Hlorisanjem vode, osim to se unitavaju mikroorganizmi tetni za zdravlje, stvara se u vodi izvjesna koliina rezidualnog13 hlora koji treba da titi vodu od naknadne kontaminacije, tj. kada postoji potencijalna opasnost od zaga enja vode. Rezidualni hlor ne titi vodu od masovnijeg zaga enja.

13

reziduum (lat. residuum) -ostatak, preostatak, talog

57

Aeracija (provjetravanje) vode Proces aeracije se uglavnom koristi da bi se redukovao miris i korodivnost vode (od CO2), da vodu obogati kiseonikom iz vazduha te da oksidie otopljene supstance kao npr. gvo e. Aeracija vode moe se izvoditi na vie naina: - prostim izlaganjem atmosferi kao to je sluaj sa otvorenim akvaduktima, - proticanjem vode preko kaskada, preliva, stepenica i sl., - proticanjem vode kroz slojeve uglja, drobljenog kamena, perforiranih posuda i sl., - rasprskavanjem vode u vazduhu, - duvanjem vazduha kroz vodu itd. Skladitenje vode Formacijska, priruna ili mjesna sredstva u kojima se uva voda treba da odgovaraju higijenskim zahtjevima, tj. da ne mijenjaju organoleptike osobine vode i da je ne zaga uju materijalima tetnim za zdravlje. Prije punjenja treba ih oprati i dezinfikovati hlorom. Rezervoari mogu biti od plastike, gume, najlona, betona, kamena ili opeke. Drvena burad preporuuju se samo ako se skladitenje vri na dui period, jer se estim punjenjem i pranjenjem drvo bre dovodi u fazu truhljenja. Radi to bolje zatite vode, posude u kojima se uva voda, poeljno je ukopati i zatititi od zaga enja. Voda koja se uva na dui period treba da je hiperhlorisana, a koliinu rezidualnog hlora kontrolirati s vremena na vrijeme. Prije same raspodjele vode, potrebno ju je laboratorijski ispitati i dehlorisati. Potrebno je onemoguiti prilaz ivotinjama i neovlatenim osobama. Vodu uvati na hladnom i tamnom mjestu.

58

ZAKLJUAK Nesporno je da voda ostvaruje globalni utjecaj na cijeloj zemaljskoj kugli. Od njenog prisustva zavisi sam nain i kvalitet ivota ljudi. Voda stavlja akcenat i na druge uvjete za razvoj ivota kao to su klima, vlanost, temperatura zraka, a u ishrani za nju nema alternative. Higijenski, zdravstveni, dekontaminoloki i sl., samo su neki od aspekata u kojima voda ima glavnu ulogu. U ratnim uvjetima, nedostatak vode utie na nivo borbene gotovosti jedinica, a u sredinama sa civilnim stanovnitvom uzrokuje povean broj civilnih rtava (zbog masovnijeg kretanja u potrazi za vodom), naroito u sredinama gdje je neadekvatno regulisana distribucija vode. I u uvjetima prirodnih nesrea, kada do e do smanjenja ili potpunog prekida u snabdijevanju vodom, dolazi do izvjesnih poremeaja u normalnom funkcioniranju, kako biolokog tako i drutvenog ivota. Snaan industrijski razvitak i demografska eksplozija koje se dogodila u zadnjih 100 godina, uvjetovali su osjetno smanjenje potrebnih koliina pitke vode na zemlji. Stoga se nadlene institucije sve vie bave ekologijom u cilju zatite postojeih izvora, kao i razvojem komunalnih djelatnosti u cilju iznalaenja novih izvorita pitke vode. Komunalne slube imaju veliki znaaj u uvjetima prirodnih nesrea naroito ukoliko one izazovu osjetnu ili potpunu nestaicu vode, kako za pie tako i tzv. tehnike vode. U uvjetima prirodnih nesrea me u ljudima obino vlada panika, neizvjesnost, apatija i sl. U nedostatku higijenski ispravne vode, epidemije i zarazne bolesti ire se velikom brzinom.
59

Od dobro pripremljene i organizovane komunalne slube, planova za vodosnabdijevanje u vanrednim okolnostima, snanog oslonca na gra evinsku operativu i ljudstvo koje stoji na raspolaganju, te strune osposobljenosti aktivista u komunalnim slubama kao glavnim nosiocima aktivnosti, umnogome zavisi kakve e biti posljedice prirodnih katastrofa ili ratnih dejstava. elja nam je da i ovo skromno djelo bude svojevrstan doprinos na proirivanju opeg znanja svakog pojedinca.

60

LITERATURA 1. Grupa autora, "Nauka o odbrani", Fakultet politikih nauka, Sarajevo 1999.g. 2. Grupa autora,"Vojna enciklopedija", Redeakcija vojne enciklopedije, Beograd 1962.g. 3. Grupa autora, "Leksikon", Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1964.g. 4. Grupa autora, "Mala enciklopedija prosveta", Prosveta, Beograd 1968.g. 5. Huseinbai dr amil, "Civilna zatita", Federalno ministarstvo odbrane, Sarajevo 1999.g. 6. Huseinbai dr amil, Kasumovi dr Ahmet, Enciklopedijski rjenik odbrane Bosne i Hercegovine, IP SEJTARIJA, Sarajevo 2000.g. 7. Hristov Slavo, Geoloki uslovi za obezbje enje vodom na raznim terenima, Vojnotehniki glasnik, Beograd 9/ 1967.g. 8. Marcus A. Krupp, Milton J. Chatton, "Interna medicinasavremena dijagnostika i lijeenje", Savremena administracija, Beograd 1969.g. 9. Seman Borislav, "Hidrotehniki radovi koje izvodi ininjerija", Uprava ininjerije KoV JNA,Beograd 1965.g.

PRIRUNICI I PROPISI 1. Prirunik za rezervne vojne stareine roda ininjerije, komadante bataljona i naelnike ininjerije, SSNO- Uprava ininjerije,Beograd 1986.g. 2. Zakon o odbrani FBiH, (Sl. novine F BiH br. 15/96) 3. Zakon o vodama, (Sl. novine F BiH br. 18/ 98 ) 4. Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, (Sl. novine F BIH, br.39/03 )

61

SADRAJ
UVOD.................................................................................................3 3 ZNAAJ VODE.................................................................................5 5 NALAZITA VODE U PRIRODI.....................................................7 7 -Voda u atmosferi........................................................................ 7 -Voda na Zemljinoj povrini.......................................................7 -Podzemne vode..........................................................................8 MOGUNOSTI EKSPLOATACIJE VODE SA ASPEKTA GEOMORFOLOKIH KARAKTERISTIKA ZEMLJITA................................................... 10 -Snabdijevanje vodom u niziji..................................................... 10 -Snabdijevanje vodom u rjenim dolinama................................. 10 -Snabdijevanje vodom na brdsko-planinskom zemljitu............. 11 -Snabdijevanje vodom na krakom zemljitu.............................. 12 VODOSNABDIJEVANJE U UVJETIMA PRIRODNIH NESREA................................................................... 13 IZVI ANJE NALAZITA VODE...................................................14 -Izvi anje nalazita podzemnih voda........................................14 -Raljarenje................................................................................ 16 -Odre ivanje pravca toka podzemnih voda............................... 18 -Izvi anje povrinskih voda....................................................... 19 VODNI OBJEKTI.............................................................................. 20 -Ope o izgradnji vodnih objekata............................................. 20 -Vertikalni vodozahvati bunari..............................................21 -Kopani bunari........................................................................... 22 -Bunari s oblogom od drveta..................................................... 26 -Bunari s betonskom i armirano-betonskom oblogom..............27 -Zatrpavanje bunara..................................................................28 -Bueni bunari.......................................................................... 28 -Pobijeni bunari........................................................................ 30 -Arteki i subarteki bunari...................................................... 32 -Zatita bunara..........................................................................34 HORIZONTALNI VODOZAHVATI.............................................. 36 -Kaptaa izvora podzemnih voda............................................. 36 -Kaptaa slivnih izvora............................................................ 37 -Rovovske galerije................................................................... 39 -Galerije u vidu potkopa.......................................................... 43 VODNI OBJEKTI POVRINSKIH VODA................................... 45 -Vodozahvatni bunar povrinske vode.................................... 45 -Filter bunari........................................................................... 47
62

VODNI OBJEKTI ATMOSFERSKE VODE................................. 49 -Cisterne.................................................................................. 49 -Snjenici................................................................................ 51 ORGANIZACIJA VODNIH STANICA......................................... 53 KONTROLA KVALITETA VODE................................................54 -Uzimanje uzorka na pregled.................................................. 54 -Fizikalno ispitivanje vode...................................................... 55 -Hemijsko ispitivanje vode......................................................56 -Bioloko-bakterioloko ispitivanje vode................................56 -Radioloko ispitivanje vode................................................... 56 OBRADA I SKLADITENJE VODE.............................................57 -Dezinfekcija vode...................................................................57 -Aeracija vode..........................................................................58 -Skladitenje vode....................................................................58 ZAKLJUAK.................................................................................. 59 LITERATURA................................................................................ 61

63