br.

18. rujna 2010.

Izlazi mjeseno

ABSOLUTNA VEINA HRVATSKIH NARODNIH ZASTUPNIKA DALA JE HRVATSKOM DRAVNOM SABORU PRAVI IZRAZ HRVATSKE VOLJE
Drinjanin

Akademik Mirko Vidovi

DOK SU PANSLAVISTI ODRAVALI DIKTATURU PROLETARIJATA NJIHOVIH "NARODA I NARODNOSTI" SINOVI HRVATSKE SU SVOM NARODU SPREMALI DOSTOJANSTVENIJU BUDUNOST!

dr. sc. Tomislav Dragun BOLJEVIKA KLANJA PO SLOVENIJI (1)

Mate avar HRVATSKOJ NARODNOJ GARDI

"Hrvatska revija", Mnchen, br. 1, 1970.

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Sadraj
Mate avar: Hrva tskoj narodnoj gardi Mile Boban: Ne mogu osta ti ravnoduan dr. sc. Tomislav Dragun: Ima ti Hrva tsku Nikola Ostoji: Jadranskom moru Dr. Boo arkanj: Pravo hrvatskog naroda na dravnu nezavisnost i podrunu cjelovitost Drinjanin: Absolutna veina hrvatski h narodnih zastupnika dala je Hrva tskom dravnom saboru (1942.) pravi izraz hrva tske volje Ivan Slavonac: Zabluda marksizma i marksista Mate avar: Gdje su sada jasenovake knjige evidencije logoraa? Akademik Mirko Vidovi: Dok su Panslavisti odravali diktaturu proletarijata njihovih 'naroda i narodnosti' sinovi Hrvatske su svom narodu spremali dostojanstveniju budunost! Zvonimir R. Doen: Cilj i posljedice Velebitskog ustanka Tomislav Nrnberger: Uredba o poslovanju financijskih institucija dr. sc. Tomislav Dragun: Boljevika klanja po Sloveniji (1) Kronika 15 25 29 30 31 7 3 4 5 6

9 11 14

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983.

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

HRVATSKOJ NARODNOJ GARDI

Mate avar, Zagreb Obrambeni Bljesak ne vidi se vie, Hrvatsko nebo ponovno se mrai, Pobjeda gardijska kao da se brie, Hrvatskom Olujom bili smo jai! Domovinom hrvatskom diu glave, Izdajnike nemani, jugo-orjunai, Podanici velikosrpske slave, Zloglasni krvnici, oznai, udbai. U Hrvatsku opet razbojnici stiu, Kanibalske horde trae salate, Po zemlji Hrvata spomenike diu, Kako bi Hrvatskom klali Hrvate. Hrvatska gardo, viteke istine, Proslavljene Zenge Hrvatska zove, Za obranu lijepe nae domovine! Krenimo smjelo u pobjede nove. Grobovi hrvatskih vitezova sveti, Rasuti svuda diljem lijepe nae, Vukovarom opet nama se prijeti, Putevima krinim dok nas ubijae.
"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983.

Dri se smjelo gardo Hrvata, Proslavljene hrvatske ratne brigade, Obrambenog naeg Domovinskog rata, Vi ste ponos Hrvatske, koja vas dade.
H. H. Za dan pobjede Hrvatskih Branitelja! Peti kolovoza, Blagdan Snjene Gospe

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

NE MOGU OSTATI RAVNODUAN

Mile Boban - Otpora, USA
Potovani gospodine Dragun, Ugodno sam se jutros iznenadio vaem pismu. Drago mi je i veseli me da pratite i itate to vam povremeno aljem. Moram vam iskreno rei da ne mogu ostati po strani i biti ravnoduan na sve ono to se je naoj Hrvatskoj uinilo u prolosti i to joj se jo uvijek ini danas. Preko pola stoljea ne samo da pratim zbivanja oko nae Hrvatske, nego s ponosom mogu rei da sam bio i sudionik u mnogim raspravama oko obrane i u obrani nae Hrvatske. Mirne due mogu rei da sam provakao i prodro/pojeo preko 10 kila akalica u smirivanju svojih ivaca, koji su uvijek bili napeti kao na rvnju u tim diskusijama. Kroz sve to djelotvorno vrijeme na "hrvatskoj njivi" kako smo mi dravotvorni i organizirani Hrvati u politikoj hrvatskoj emigraciji znali rei, doao sam davno do te spoznaje, da je na spas samo u onim Hrvatima koji hoe neto uiniti, tj. koji nisu lijeni, i iza sebe ostaviti drugima, tj. mlaima koji dolaze iza nas, da imaju to itati i da znaju to je prije bilo. Takoer sam doao do te spoznaje da su samo nai - otvoreni i sakriveni - neprijatelji htjeli da se mi dravotvorni Hrvati ne bavimo niim, da se ne organiziramo, da ne idemo na nikakove sastanke, da mi nismo za to roeni niti stvoreni, da za to ima pametnijih i kolovanijih ljudi; drugim rijeima da budemo neaktivni, pasivni i anacionalni element svojeg naroda. U prolosti to su od nas htjeli napraviti Osmanlije, Maari/ Austrijanci, Talijani, te u zadnjem stoljeu nai susjedi Srbi sa svojom Jugoslavijom. To im, naravno, nije uspjelo zahvaljujui najvie onim portvovnim i dravotvornim Hrvatima koji su uvijek nali naina kako iriti ISTINU o Hrvatskoj. Ta ideja vodilja me je uvijek drala uspravnim i uzdignute glave, gledajui uvijek prema Hrvatskoj. Ta ideja vodilja me i dandanas vodi i usuujem se rei da e me voditi sve do groba. Potovani g. Dragun, nije mi elja niti namjera vas umarati svojim "hobijem" dok palet-

kujem (paletkovati, traiti, stara je hrvatska rije koju je esto puta upotrebljavao fra Silvije Grubii, 1909.-1985., u svojem radu na pripremanju prijevoda Biblije) po internetu u potrazi za povijesnim stvarima, za onim to su drugi o nama Hrvatima pisali - esto puta nisu nas niti pitali ta e pisati o nama - nego se jednostavno elim uplesti i biti dio onih Hrvata koji jo nisu digli svoje ruke u potrazi ISTINE o Hrvatskoj, te (po)dijeliti s drugim dravotvornim Hrvatima ono to sam ja osobno uspio prikupiti i pronai. Jer, svi ljudi sve znaju, kae naa stara hrvatska izreka. U tu svrhu - kao da mi je dragi Bog s neba rekao odmah prvih dana moje emigracije: Mile, sve prati i itaj! Sve uvaj! Nita ne bacaj! Nekada e nekomu zatrebati - i u potrazi ISTINE kupovao sam sve to sam mogao kupiti; novine, asopise, knjige i sl., sve uvao tako da toga danas imam nagomilano da ni sam ne znam sve to imam. Na zajedniki prijatelj i dravotvorni Hrvat Mladen Schwartz je bio gost moje kue i mnoge stvari kod mene vidio. Imam preko tisuu pisama, to u originalu to u kopijama, od generala Drinjanina, Poglavnika, Artukovia i drugih hrvatskih istaknutih osoba NDH. Ovo sam spomenio da se zna i da se uzme u obzir kako bi se i ovo moglo iskoristiti, itd, itd. S izrazitim potovanjem iskreno vas pozdravljam kao i sve NAE u DRAVOTVORNOM TIMU i ostajem uvijek s naim pozdravom: Za Dom Spremni!

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983.

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

IMATI HRVATSKU
dr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb
Mnogi su pali za Hrvatsku. Premnogi. Pali su, a da se nisu nikad zapitali to ih na kraju te njihove borbe eka. Njih osobno. to bi trebali dobiti. Oni osobno. Bitna im je bila Hrvatska. Ne oni osobno. Hrvatska samostalna i nezavisna. Cjelovita. Od "stoljea sedmog"! Onda je Hrvatska, ponovno, nakon 1941. i poslije 1945. - postala samostalnom i nezavisnom. Uz ope uvaavanje i priznanje suvremenog svijeta. Bili su zadovoljni. Svi. Oni u grobu i oni pokraj groba. Dobili su ono to su traili, ono to su zahtijevali, ono za to su se borili. Nije im trebalo nita vie. Dakako, niti ita manje. Nije im palo na pamet rei: "Imamo Hrvatsku!" Ta, oni su je oduvijek imali. Tu na njenom svetom tlu. U svom srcu, na svojoj dui. ak i onda kad je neprijatelj, kad je zavidnik, surovo i nemilosrdno kanjavao svaku izgovorenu rije koja bi ukazivala na nju: na Hrvatsku. Na Hrvatsku Hrvatom. Ipak uli su to neobino: "Imamo Hrvatsku!" Nisu imali nita protiv. Shvatili su to kao opepoznatu i oduvijek priznatu injenicu da, ako ve nita vie, ako ve i u tuini, ako ve progonjeni po cijelom svijetu, imaju neto vrsto i neunitivo i trajno zauvijek, imaju svoju Hrvatsku. Nu, kao i mnogo puta u svojoj naivnosti, naivnosti nevina ovjeka, prevarili su se. Bio je to samo usklik slavodobitnika, koji se, s nogom na plijenu, sam sebi divio. Oduevljen postignuem: "Imamo Hrvatsku!" "Imam Hrvatsku!" Da, imao je Hrvatsku. Imali su Hrvatsku. Nau Hrvatsku. Nu, njena brda i doline, sva njena blaga "to nam je dragi Bog d'o". epali su Hrvatsku. tovie htjeli su unititi i svaku nau nazonost. Uz nju. S njom. U njoj. "Niti je bila nezavisna, niti je bila drava, niti je bila hrvatska!" Niti ona, niti mi. Dakako, kao nebrojeno puta dosad, prevarili su se. Bila je nezavisna, jeste i bit e. Bila je drava, jeste i bit e. Bila je hrvatska, jeste i bit e. Jamstvo smo mi. Mi i nai grobovi. 1983. "Hrvatska revija", Mnchen", br. 1,

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

JADRANSKOM MORU
Nikola Ostoji,
Nova Hrvatska, Zagreb, br. 253, 28. listopada 1943. Kroz stoljea poviesti nam inbenik si vaan bilo, bez tebe se ni zamislit nas Hrvata ivot ne da: svima nama potrebno si, svima nama ti si milo, svaki od nas sa ljubavlju i s ponosom na te gleda. Obale nam gorde plae, tiho, biesno kako kada, ali uviek nedostino u krasoti i u moi, glas tvoj: rika, krik il' apat, uzvienu himnu sklada, koja sve nas zaarava i u danu i u noi.

Stranog svieta tekovine po tebi nam budu blie, po tebi se samo jaa i uljudba i sloboda, po tebi nam mnoga srea i blagodat lake stie, po tebi se iri ime proslavljenog naeg roda. Na tebi su kalile se i miice naih prea, na tebi je sviestan Hrvat svakoj sili odolievo, pa ni danas ne e dati da ga itko zlobno vriea, da mu itko otet kua ono za to krv je lievo... Sve Hrvate bez iznimke s tobom ljubav vee sveta, u slobodnoj domovini budunost te sjajna eka: oh, Jadrane, sladka sanjo jo od mojih mlaih ljeta, oh, bisere doma moga, pozdravljam te iz daleka!

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

PRAVO HRVATSKOG NARODA NA DRAVNU NEZAVISNOST I PODRUNU CJELOVITOST

Dr. Boo arkanj,
Nova Hrvatska, Zagreb, br. 253, 28. listopada 1943. Zagreb, 27. listopada. Ako se hoe odrediti da li je rat to ga pojedini narod vodi pravedan, ili ne, onda se gleda na razne momente, ali prije svega na ciljeve jedne ili druge zara-ene stranke, da li jedan narod ili drava brani svoj ivotni obstanak ili se vodi kakvim imperijalistikim ciljevima, da li je prema tome rat za nju navalni ili obranbeni, da li ona ide za osvajanjem tuih, ili za ouvanjem ili povratkom neprieporno svojih podruja. Iako u ratu, redovito imade glavnu rie snaga oruja, ipak se ne moe rei da je i to pitanje, to jest da li se radi o pravednom ratu, ili ne, bez vanosti. Svakako ba taj momenat i te kako utjee na unutranju snagu i moral naroda, koji se nalazi u ratu, o njemu ovisi takoer i razpoloenje nezaraenog i neutralnog inozem"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

stva, nu kud i kamo je vanije to, da se je u poviesti dokazalo da ipak postoje i neki zakoni prava i pravednosti. Iako i oita nepravda grubom silom oruja esto nadvladava nad pravom i pravednou, ipak se u veini sluajeva tokom vremena izpravljaju nanesene nepravde, a zakoni vjene i povjestne pravde na koncu slave pobjedu. Ciljevi za koje se bore u ovom ratu Njemaka i njeni saveznici, pa tako i hrvatski narod obuhvaeni su pojmom novog poredka, te idejama i temeljnim naelima na kojima bi se taj poredak imao osnivati. U pravednost i unutranju vriednost tih naela, po kojima se priznaje svakom narodu pravo na slobodu, na ivotni prostor i nesmetani ivotni razvoj, a kraj toga se iznad svega potuje naelo narodnosti, ne moe se sumnjati. Ta su naela dodue doivjela u toku ovoga rata jednu veliku kunju, ali je ta uspjeno prebroena. Ta su naime naela zbog dranja u postupka stanovitih talijanskih krugova bila dovedena u sumnju. Ona izdajnika talijanska klika, koja je tokom itavog ovog rata provodila politiku upravo protivnu naelima novog poredka i nove Europe, ve je samim tim postupkom pokazala da je otvoren neprijatelj tih ideja i naela, za koja se je toboe borila, to je svojim konanim odpadom i pristupom protivnoj strani i potvrdala. Bilo je naime upravo oito da politika, koju je kod takvog stanja stvari Italija provodila trajno krei sva naela, koja su si mladi narodi Europe bili postavili, te neprestano gramzljivo prisizajui za podrujima, na koja nije po nikakvim pravednim naelima imala nikakvih prava, predstavlja jednu teku i neugodnu moru za samu ideju novog poredka i nove Europe. Zbog toga su se svi narodi, koji su bili istinski i iskreno stupili u borbu za ostvarenje pravednih naela novoga poredka sloili u tome, da odpad Italije predstavlja jednu pozitivnu injenicu za sve njene dosadanje saveznike, koji su od nje imali trajno vie tete nego li koristi. Naela, za koja su oni stupili u borbu i za koja se i dalje bore, osloboena su tim asom teke sumnje, koju je na njih bacila Italija svojim postupkom i politikom, a oni narodi, koji su zbog te nerealne, neprirodne i niim ne opravdane tali-

Drava Hrvatska
"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

janske politike morali podnieti mnoge i teke rtve, konacno su doli u priliku da ostvare svoja prava, kojih su se za neko vrieme morali odrei. Tako su primili konani razvoj dogoaja u Italiji svi narodi, koji se nalaze u borbi za naela novog poredka, a pogotovo njemaki narod, koji se nalazi na elu te borbe. Zato je i vraanje hrvatskih primorskih krajeva Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj od svih tih naroda iskreno pozdravljeno kao vidljivi i uvjerljivi dokaz istinske vriednosti onih naela, na koja je bila baena teka sumnja ba u pogledu Nezavisne Drave Hrvatske, koja je bila obtereena ve u samom asu svog stvaranja tekim teretom i kojoj su bile otete zemlje, na koje je imala neprieporno pravo ne samo po poviestnom i nacionalnom naelu, nego i uobe po svim naelima, koja se osnivaju na istinskoj pravednosti. Isto tako je jednoduno osuena i ona politika, koju je provodila Italija na tetu ostalih europskih naroda, a koja se je politika na koncu njoj samoj teko osvetila. Mi smo Hrvati sviestni, da je u dananjoj naoj borbi i nastojanju pravo nedvojbeno i oito na naoj strani. Mi nikada u svojoj poviesti nismo presizali za niim tuim, a ono to je bilo nae uviek smo svim svojim snagama i ne plaei se

nikakvih rtava uporno branili. Hrvatski narod imade danas jedan vrhovni cilj, da sauva i obrani svoju dravnu nezavisnost i podrunu cjelovitost, koju danas ostvaruje i koja mu je priznata od njegovih saveznika. To je valjda najosnovnije pravo, to gajedan narod moe imati i koje mu nitko ne moe zaniekati. Hrvatski se dakle narod danas bori za najpravednije ciljeve to ih se i moe zamisliti, dok se naprotiv svako protivno nastojanje, svaki zahvat protiv hrvatske dravne nezavisnosti ili podrune cjelovitosti mora smatrati protupravnim i niim ne opravdanim. Jer hrvatski narod imade neprieporno pravo na svoju slobodu i dravu, a podruja koja on danas nastava, a i u prolim vjekovima ih je nastavao, pripadaju samo njemu, a nitko drugi nema na njih ba ni po kakvim naelima nikakvih prava. Mi smo Hrvati vjerovali u povjestnu pravdu i onda, kad smo morali gledati kako oita nepravda privremeno slavi slavlje, jer smo znali da to ne moe dugo potrajati. I danas isto tako vrsto vjerujemo, da e i na koncu ovog svjetskog hrvanja pravednost slaviti pobjedu, te sviestni ciljeva za koje se borimo, pravednost kojih su nam priznali svi nai saveznici, a ne mogu je porei ak ni nai neprijatelji, gledamo mirno u budunost.

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

ABSOLUTNA VEINA HRVATSKIH NARODNIH ZASTUPNIKA DALA JE HRVATSKOM DRAVNOM SABORU (1942.) PRAVI IZRAZ HRVATSKE VOLJE
Drinjanin, internet
U mrnji na Nezavisnu Dravu Hrvatsku neprijatelji njeni upotrebljavaju sva mogua sredstva, da nakode ne samo njezinu ugledu, ve nastoje dokazivati, da Nezavisna Drava Hrvatska nije pravno ni postojala u smislu meunarodnoga prava, niti je prema naelu legitimiteta Hrvatski Dravni Sabor iz godine 1942. mogao ui u tradicionalni niz Hrvatskih Sabora, koji su od najstarijih vremena bili izrazom hrvatske narodne volje i prava hrvatske dravne nezavisnosti. U takvim namjerama i prelazei preko injenice, da je Nezavisna Drava Hrvatska zaista bila inbenik meunarodnoga zbivanja za pune etiri godine, Hrvatski Dravni Sabor iz godine 1942, posebni je trn u oku hrvatskih neprijatelja, te je razumljivo, da su njihovi jurii upereni ba prema toj kuli hrvatskoga odpora.

Jer, obarajui pravovaljanost Hrvatskog Sabora iz godine 1942. i dokazujui da taj Sabor nije zadovoljio naelu legitimiteta, rui se ne samo ugled njegov i onoga, koji ga je sazvao, ve se time osporava valjanost njegovih zakljuaka, a osobito onih, kojima se svi dravnopravni ini od 1. XII. 1918. pa nadalje proglauju unitenim i neobveznim za hrvatski narod. Prema tom zakljuku Hrvati nemaju zaista nikakvih dravopravnih obveza ni prema Kraljevini Srbiji, a jo manje prema bilo kakvoj Jugoslaviji, jer su samostalna i suverena drava, ali opovrgavajui taj zakljuak nelegitimnou hrvatskog narodnog zastupstva iz godine 1942. priznaje se legalitet etnike odnosno komunistike Jugoslavije, pa i sve posljedice, koje sliede iz takva priznanja. Poznato nam je, kako je ugledni dvadesetpetgodinji borac i narodni zastupnik Hrvatske Seljake Stranke i ministar u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, g. Janko Torti dokazao brojanim podatcima i poimeninim sluajevima, da je u Hrvatskom Dravnom Saboru iz godine 1942. zaista postojala absolutna veina hrvatskog narodnog zastupstva, te da su saborski zakljuci prema tome pravovaljani. Analizirajui pojedinane sluajeve narodni zastupnik i ministar Janko Torti navodi konano ove injenice: Dakle, u Hrvatskom Saboru od godine 1942. bilo je estdeset sedam hrvatskih narodnih zastupnika,

"Nova Hrvatska", Zagreb, 3. listopada 1943.

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

veina hrvatskih narodnih zastupnika, izabranih godine 1938. na listi dra Maeka, a iji su izborni kotarevi bili obuhvaeni granicama Nezavisne Drave Hrvatske stoji vrsto. Osim nabrojenih, bila su u Hrvatskom Saboru od godine 1942. i dva predstavnika Srba, narodni zastupnici, izabrani godine 1938: - dr Sava Besarovi, ministar i II. biljenik Sabora, te Uro Doder. Nadalje: od lanova Hrvatskog Sabora iz godine 1918. ije je zasjedanje bilo prekinuto, su se svi, a ja se sjeam "Nova Hrvatska", Zagreb, 3. listopada 1943. ovih: Marko Doen, bio predsjednik Hrvatskog Sabora godine 1942.; dr Prebeg, koji su godine 1938. kandidirani na listi dra Maeka, kao predsjednik Hrvatske Stranke Prava, bio predsjedlanovi Hrvatske Seljake Stranke. Od ovih narodnih nik Verifikacionog Odbora, a dr Mirko Kouti, zastupnika Hrvatske Seljake Stranke sudjelovao je 80% predsjednik Pravnog Odbora Hrvatske Stranke odnosno 76%, ako se odbiju trojica, ijem sudjelovanju Prava; dr Milobar, predsjednik Riznikog Financialnog Odbora Hrvatske Stranke Prava; dr Vinko bi se moglo neto prigovoriti. to i kako je bilo s nezavisnim kandidatom s Krikovi, podpredsjednik Pravnog Odbora Hrvatske Stranke Prava i dravni vienik; S vetislav liste dra Maeka, Ibrahimpaiem Biha, nije mi bilo umanovi, bivi odjelni predstojnik Hrvatske Zepoznato, stoga sam pisao prijatelju iz Bosne i on mi je odgovorio: Imrahimpai otiao je poslije izbora u beog- maljske Vlade i barun Rajai, - posljednja dvojica radski parlament, a nakon uzpostave Nezavisne Drave su Srbi. Hrvatske pristupio je Ustakom Pokretu, borio se i pogiSuradnja izmeu starih i mlaih hrvatskih nuo od partizana s poklikom: "ivjela Hrvatska! ivio narodnih zastupnika, izmeu Radievaca, Pravaa, Poglavnik!" Daferovih, izmeu katolika, muslimana i pravosHrvatske narodne zastupnike stranke lavaca bila je najsrdanija. Idem dalje i tvrdim: Spaho dra Daferbeg Kulenovia ne poznajem Teko bi bilo nai jedan parlament, u kojem tako dobro, da bi se nakon toliko vremena sjeao bi vladala jednodunost izmeu lanova, kakova je svih njih po imenu. G. Gai je rekao da su u Saboru vladala ba u Hrvatskom Saboru od godine 1942. bili ovi zastupnici: 1. Ismet Bektaevi, 2. Hamdija Ne samo u obrani prava Sabora protiv svakoga, Shimpai, 3. Muhamed Omeri, 4. Nazir Spahi, nego i u radu svih Odbora osim u Gospodarskom 5. Ismetbeg Gavran-Kapetanovi, 6. Hizvija Gav- Odboru, gdje je, ali kompaktna veina tako onemoran-Kapetanovi, II. podpredsjednik Hrvatskog guila jednoga-dvojicu, koji su pokuavali nametati Sabora; 7. Beir Donlagi. Ja se sjeam jo ove svoju volju, odnosno neiju volju. dvojice: 8. Feridbeg Ceri i 9. Ahmid Kurbegovi. Utjecaj Ustakog Pokreta u Saboru bio je Kada ih ne bi bilo vie, onda je ovo, s drugom Kuneznatan praktiki nikakav! lenoviem, ipak preko 55 posto njegovih zastupniNeka ovaj prikaz, a napose ovdje navedene ka. No ja znam, jer sam s Daferbegom bio na konbrojke, ponukaju na razmiljanje i na konsekvence, ferenciji, kada se o tomu govorilo, da su se svi zaskoje iz ovakovog stanja stvari nudno rezultiraju! tupnici njegove stranke odazvali u Sabor, koji su JANKO TORTI bili pozvani, u koliko nisu bili zaprieeni uslied borba s partizanima i etnicima. Narodni zastupnik Hrvatske Seljake Stranke Dakle moja tvrdnja, da je u Hrvatskom SaMinistar u Hrvatskoj Dravnoj Vladi boru od godine 1942. suraivala absolutna

10

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

ZABLUDA MARKSIZMA I MARKSISTA

Ivan Slavonac, Osijek
Marksisti imaju jako iskrivljeno miljenje glede mnogih stvari. Oduzelo bi i previe vremena kada bi se pokualo nabrojati, a pogotovo i analizirati sve njihove zablude. Ipak, mislim da bismo trebali pokuati nabrojati i analizirati neke vanije od njih, prije svega one koje se tiu nacije, rase, drave, Boga, religije, lanog morala (humanizma), uloge radnike klase i povijesnog materijalizma. Nacija, drava i religija nisu sredstvo kapitalista kojim oni "dre u ropstvu i zabludi proizvoae", dakle radniku klasu. Njihovim prostim ukinuem, nacionalizacijom svega i svaega te kanjavanjem privatne poletnosti, truda i inicijative ne bi se rijeili problemi koji mue radniku klasu (proletarijat) i itavo ovjeanstvo. Meunarodno bankarstvo i meunarodni kapitalizam putem globalizma, odnosno kapitala, medija i tampe koji su u potpunosti u njihovim

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

rukama i idu za time da meu narodima (a sr i bioloki izvor svakog naroda jest njegova radnika klasa, tj. radnici i seljaci) uniti ljudsko dostojanstvo, pojmovi kao to su to religija, narodna tradicija, moral i institucija obitelji, zatim u konanici i osobnu, nacionalnu te rasnu posebnost. To je njima cilj! Marksizam ignorira injenicu da narodi koji su u 19. stoljeu evoluirali u nacije nisu imbenici koji se mogu ukinuti jednostavnim dekretom. Nacija nije skup bilo kakvih pojedinaca ili obina hrpa mase koja eto pria istim jezikom i nalazi se na odreenom geografskom podruju, kako to eto liberalistiki svjetonazor tvrdi. Nacija je kulturoloki, duhovno, povijesno, geopolitiki i rasno homogena narodna cjelina. Zato bi stoga bila negativna nacionalna svijest u ljudi, kao uostalom i klasna? Ne moe nikakva komunistika internacionala biti alternativa narodnom imenu, narodnoj misli te ljubavi prema svojoj domovini i narodu! Socijalno pitanje nije rjeivo u okupiranoj dravi u kojoj tuin ili manjina vode glavnu rije, a posebno socijalno pitanje nije rjeivo ukidanjem tog mehanizma zatite narodnih, pa tako i radnikih prava. Internacionalizam po svojoj prirodi odgovara iskljuivo kapitalistiko-izrabljivakoj kasti iji kapital odbija priznavati i potivati granice, a nikako radniku i seljaku koji je iskljuivo vezan uz svoju rodnu grudu i komad zemlje! Naravna je stvar dakako da se naa europska radnika klasa i europske nacije u 21. stoljeu, a u cilju zaite svojih neotuivih interesa trebaju ujediniti u jedan oblik neformalnog europskog socijalizma, europskog bratstva i europske solidarnosti, prije svega kako bi zatitili svoju industriju i svoje europsko trite od robe (ali i imigranata) iz zemalja treeg svijeta, poto uvoz te robe i njihovih proizvoda prijeti propasti europske nacionalne ekonomije i ivotnog standarda radnitva, poto znamo da europski autohtoni proizvodi nikako cijenom ne mogu konkurirati proizvodima iz zemalja treeg svijeta. Naime, npr. sami poticaji proizvoaima nekih agrarnih kultura su u Europi vei nego li je cijeli ciklus proizvodnje, transporta i carina iz zemalja treeg svijeta do Europe! Stoga je samo po sebi jasno da je besmislen a u 21. stoljeu i nemogu bilo kakav izolacionizam, a uostalom moderni europski nacionalizam ne poznaje odnosno izbjegava nacionalni ovinizam meu europskim narodima. Naprotiv, gotovo svi europs-

11

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

ki nacionalisti su ujedinjeni u ideji europske solidarnosti, bratstva i europskog socijalizma, iji je pretea bio progresivni dio Treeg Reicha, a nakon rata i ideja Charlesa de Gaullea o slobodnoj i neovisnoj Europi, koja ne e biti kolonije niti idova niti anglo-amerikog imperijalizma (Wall Streeta). Dananji europski nacionalisti su dakle ujedinjeni u ideji jedne snane i na zdravim temeljima izgraene Europe nacija, a samim time i zatiti europskih kulturnih, duhovnih, nacionalnih i rasnih posebnosti, kao i borbi za radnike i gospodarske interese europskih drava kao jednoj alternativi naspram bezbonike, globalistike, multikulturne, cionistike i kapitalistike nelegitimne tvorevine - dananje tzv. EU! Takoer, marksizam naprosto negira injenicu koja mu ne ide u prilog, a to je da je povijest pokazala da je uslijed nelegitimnog osvajakog i kolonijalnog iredentizma i imperijalizma prirodni mehanizam obrane malih i potlaenih naroda bila uvijek nacionalna, a ne klasna svijest! Dakle; nacija, rasa, jezik, kultura, povijest, obiaji i tradicija jesu pojmovi koji se ne mogu izbrisati ve prihvatiti kao injenice, i to svaki politiki svjetonazor koji planira pristupiti i zastupati neku naciju i narod mora prihvatiti i vrednovati. Ista stvar vrijedi i za religiju. Ne moe netko nekome braniti, a posebno to ne moe biti jedna politika partija, da vjeruje u Boga i crkvene dogme koje smatra da su ispravne. Dobro se zna zato je Marks propovijedao borbu proti Boga; marksizam naime nauava da mogue raj na zemlji stvoriti ljudskom rukom. Zato mora iskorijeniti Boga, odnosno kranstvo i islam, koji propovijedaju da raj nije mogu na zemlji niti je raj mogue stvoriti ljudskom rukom, ve da je jedini Bog taj koji moe stvoriti raj, a ne "hendikepirana" ljudska ruka! Tu se ujedno i krije najvea zabluda marksizma. Zatim, marksizam nauava da se postojanje Boga protivi znanosti i prirodi. Kako onda nazvati marksistiko negiranje ovjekovih nacionalnih, rasnih i osobnih posebnosti, ako ne dijametralno suprotnim gleditima naspram znanosti i prirode? Drugu zabludu i tezu, da e do potpunog radnikog samoupravljanja i prelaska sredstava za proizvodnju iz kapitalistikih ruku u ruke proizvoaa doi samo od sebe uslijed evolucijskog procesa prezasienja materijalizmom su pobili sami komunisti i komunistiki prvaci, time to su dokazali da je za bilo kakvo pokretanje uspavane radnike mase (kao uosta-

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

lom i openito naroda), koja nije niti ikada moe sama po sebi biti svjesna svoje snage, moi i brojnosti, potrebna i neophodna revolucionarna elita koja e pokrenuti taj cijeli proces. A pojam elite vue svoje korijene iz socijalizmu toliko omraene aristokracije, koja istini za volju nije niti najmanje bila dobar sustav, poto je gajila robovlasniki odnos aristokratske manjine naspram narodnom veinom ( a evoluirani oblik robovlasnitva je feudalizam, iji je pak evoluirani oblik kapitalizam). Meutim je zato faistiki i posebno nacionalsocijalistiki svjetonazor preuzeo iz aristokracije sve ono to je korisno (autoritet, elitizam, patriotizam, tradicija, kultura, disciplina, zakoni, moral, prirodna naela), dok je odbacio izrabljivanje manjine u odnosu na veinu time to se upravo bazirao na populizam i interese veine (dakle radnike klase i konano nacije) naspram kapitalistiko-idovskom izrabljivakom manjinom. to se pak tie tih tzv. socijalistikih zemalja u kojima je vlast obnaala Komunistika partija, napose u SSSRu i njegovom bloku, vlast ni u kojem sluaju nisu obnaali radnici i seljaci, to i ne bi bilo toliko loe, kao to je to bilo predstavljeno u predstavi za javnost; vlast su dakako vrili idovski komesari i to u postotku 9

12

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

nasprama 10! Slian primjer imamo i u Velikoj Britaniji, kada su laburisti neposredno nakon ww2 preuzeli vlast i proveli opu nacionalizaciju poduzea. Vlast nad poduzeima i sredstvima za proizvodnju ni na koji nain nije preuzela radnika i proizvoaka klasa, ve je vlast preuzela nesposobna i korumpirana dravna birokracija, koja je nastavila ivjeti i uivati na leima radnike klase, ba kao to je i u SSSRu bio sluaj. Takoer, veina tih dravnih birokrata bili su zapravo potomci onih istih kapitalista koji su i doveli radniku klasu u nezamislivo lo poloaj u tim zapadnim industrijskim europskim zemljama. Obmanu kao to je marksizam je bilo teko zamisliti da bi se mogla provesti i na papiru, ega je vjerojatno bio svjestan i sam Marks, dok o marksizmu u praksi ne vrijedi niti troiti rijei. Dovoljno je rei to da danas u svijetu ne postoji niti jedna ne samo komunistika, nego niti socijalistiko -marksistika drava, i iako svi marksisti to znaju, oni i dalje nastavljaju obmanjivati javnost i drutvo, neto slino kao sotona Sina Boijeg u pustinji! Sada e se netko praviti pametan pa rei da u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta - Kini vlada KPK i da je ona prokomunistika zemlja. Istina je pak to da je Kina danas jedna od najveih primjera kapitalistike surovosti, i da u Kini, ali i drugim zemljama u kojima vlast nominalno ima Komunistika partija nema niti R od radnikih prava i pogodnosti, ve su iste zemlje sjedite kapitalistikih multinacionalnih kompanija koja odatle vre neviene eksploatacije radnitva, i to pod slubenim pokroviteljstvom Komunistikih partija na elu navedenih zemalja, koje im "uvaju lea" i to izrabljivanje omoguuju. Tu opet dolazimo do neophod"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

nosti ujedinjene Europe; europskih nacionalnih drava, europskog radnitva, europske industrije i europskog trita, kao alternativi kapitalistikoj EU koja je, ovakva kakva jest, suuesnik i organ zatite daljnje eksploatacije radnitva u zemljama treeg svijeta, ali i suuesnik i pokrovitelj unitenja europskog radnitva te poljoprivredne i industrijske proizvodnje, koja je konstantno jo od pada Berlinskog zida na nultoj razini, a pogotovo je to sluaj na Balkanskom poluotoku! Inae, to se tie komunizma kao takovog, komunizam je u svojoj biti, ba kao to njemaki idov Karl Marks nauava, jedno utopijsko drutvo i raj na zemlji u kojemu su svi ljudi jednaki i ravnopravni, i u kojemu ne postoji nikakvih represija niti klase izrabljivaa i izrabljivanih, ve eto jedno besklasno drutvo. U svojoj praksi dakle komunizam nikada nije niti mogao zaivjeti. Marks je dakle solidno obradio kapital kao sredstvo izrabljivanja radnike klase, ali je, bilo u zabludi ili vjerojatnije i namjerno (poto je izilo u javnost tko ga je angairao za Komunistiki manifest - Wall Street), ponudio lano rjeenje za problem sukoba kapitala i rada. Naroito je besmislena njegova teza o materijalistikoj verziji povijesti. Protiv internacionalnog (meunarodnog) kapitalizma ne moe se boriti internacionalnim komunizmom! Ne moe se kritizirati kapitalizam, a svijet promatrati istim onim materijalistikim oima kao i kapitalisti. Kapitalizam je samo evoluirani oblik marksizma koji ima isti cilj; dakle brisanje nacija, granica, rasa, religije, morala, pojma kao to je obitelj, sloboda kretanja i uspostavu tiranije i diktature malobrojne elite! Ne e se gladi, ratovi, siromatvo, robovlasnitvo, povijesne nepravde, zatiranje radnikih prava, anglosaksonski imperijalizam, kapitalizam, meunarodni cionizam, meunarodno bankarstvo, kreditni novac, Wall Street leinari i njihove filijale unititi prihvaanjem marksistike obmane! Ta zar nije marksizam bio taj koji je plasirao tezu da narod svoje kulturne obiaje, religiju, moral i tradiciju treba odbaciti kako bi se u potpunosti mogao posvetiti materijalnom, ovozemaljskom i potroakom drutvu, to je u konanici kapitalizam preuzeo kao sr svoje ideologije i postojanja !?! Jedino rjeenje za Europu i europsku radniku klasu oduvijek je bila i biti e nacionalna, autoritativna, krajnje socijalna i na prirodnim naelima bazirana vlast i drava!

13

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

GDJE SU SADA JASENOVAKE KNJIGE EVIDENCIJE LOGORAA?

Mate avar, Zagreb
U vrijeme Hrvatskoga proljea, onih sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, na zagrebakoj televiziji prikazan je jedan visoki tos uokvirenih Knjiga iz ratnog radnog Jasenovakog logora NDH, koji je otvoren poetkom 1942. godine. Komentator tih zapisnika izjavio je tom prigodom kako je kroz Jasenovaki logor tijekom njegova postojanja u NDH prolo 18.600 (slovima: osamnaest tisua est stotina) svih osoba koje su dolazile i prolazile kroz taj logor NDH. Otkuda se moglo napabiriti toliki broj jasenovakih logoraa koji se tamo sada nalazi? Valjda od sedamdesetak tisua. Pokupili su brojne mrtve i ive rtve u NDH, tijekom Drugog svjetskog rata, pobijene od bilo koga: etnika, partizana, Talijana, Nijemaca i sve ih strpali u jasenovaki popis. I svakako se naao jedan Srbin - Bogdan Bogdanovi, koji je tu reirao "kameni cvijet" od betona, kao mjesto najveih stradanja idova, Srba, Cigana. Tako se to neprestano nabijalo samo braniteljima NDH. A za t o ovaj Srbin Bogdan Bogdanovi nije kreirao spomenik idovima i Romima koji su pobijeni u logorima Nedieve i Ljotieve ratne Srbije? Njima ne treba nikakav spomen, jer su nastradali od Srba. Ali lai na branitelje i narod NDH su se neprestano umnoavale i dodavale,

tako da je u Jasenovakome logoru toboe pobijeno od 700 tisua do milijun i pol Srba. Takve lai su podravali i jugokomunistiki hrvatski izdajnici sve do Hrvatskoga proljea, kada su i prikazane Knjige evidencije jasenovakih logoraa, na ondanjoj zagrebakoj televiziji. Ti se podaci mogu nai i u nedavno objavljenoj knjizi "Nezavisna Drava Hrvatska", izdanoj u Splitu 2010. godine. Ovoj knjizi je bilo pravo ime: "Moje ratne uspomene i doivljaji". Tko je bio Ilija Barbari saznat ete u knjizi. Ilija pie u ovoj knjizi i o logoru Jasenovcu, na 5. i 100. stranici: "Logor Jasenovac je bio radni, sabirni logor, gdje su zatvarani oni koji su radili na ruenju ustavnopravnog poretka Nezavisne Drave Hrvatske, bili oni hrvatske, srpske, idovske ili romske nacionalnosti. Kroz logor Jasenovac je prolo svega brojkom 18.600 osoba kao i veliki broj partizana zarobljenih na Kozari 1942. godine, koje su Nijemci otjerali na prisilni rad u Njemaku." Doim u svojoj "Drini" general Maks Luburi "Drinjanin" pie kako nitko u logoru Jasenovcu nije ubijen bez suda, samo zbog djelatnosti protiv NDH. Da u logoru Jasenovcu nitko nije suen zbog nacionalne pripadnosti bilo kojoj naciji. Gdje se sada nalaze jasenovake Knjige evidencije?

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983

14

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

DOK SU PANSLAVISTI ODRAVALI DIKTATURU PROLETARIJATA NJIHOVIH 'NARODA I NARODNOSTI' SINOVI HRVATSKE SU SVOM NARODU SPREMALI DOSTOJANSTVENIJU BUDUNOST!
Akademik Mirko Vidovi, Pariz
Podsjetimo se: hrvatski idov Pavao-Vuk Pavlovi je u vrijeme NDH u Zagrebu ivio, poput Krlee, diskretno ali mirno. Zato? Jer je njegova filozofska doktrina veliala patriotizam, a ne internacionalu. Kad mu je, nakon rata, Tito ponudio da bude efom katedre za filozofiju na Hrvatskom sveuilitu, pod uvjetom da propovijeda panslavizam i marksizam, Pavao-Vuk Pavlovi je Titu uzvratio: Marksizam nije znanost nego li ideologija i ja ga kao znanstvenik ne mogu tumaiti studentima kao dio filozofske znanosti. Radi svoje upornosti da ostane u zdravu Razumu, Pavao-Vuk Pavlovi je baen na Goli otok, meu ljute staljiniste, da ga oni slome, ali se je tu - ba na 'Goljaku' dogodilo udo: slomljeni su tu mnogi staljinisti od kojih ni jedan nije mrzio Vuka-Pavla Pavlovia, ali je na veliki Pavlovi s Goloog otoka iziao zdrave pameti.

Protjerali su ga, nakon toga, u Skopje, gdje je sudjelovao u organiziranju Makedonskog sveuilita. Pitom je bio ovjek na - Pavao-Vuk, inspirator, izmeu ostalog i 'Pokreta Nezavisnih Intelektualaca' u Zadru u prvoj polovici ezdesetih godina prolog stoljea, u kojem je jednu od vodeih uloga igrala Vukova uenica, Marija Brida.... Treba najprije uzeti u obzir da je mitomanija svojstvena nezrelim, nastranim i neukim osobama koje imaju napasnu naviku da se upuste u pojanjavanje poblema koje oni ne poznaju pa ni ne razumiju. Takve osobe ne pripadaju samo jednoj ljudskoj skupini: rasi, klasi, naciji ili narodu - njih je bilo i bit e svugdje i uvijek. Problem nije u tome to ima takvih ljudi nego to se ba takvi ljudi znadu nametnuti mnotvu sebi srodnih koji shvate s kime imaju posla, tek kad zauzmu neku poziciju efektivne vlasti na kojoj se donose odluke i daju zapovijedi - pa sve okrenu tvrdoglavo i po svom hiru. Mitomane podnose oni koji su im dali ovlasti za to, no njihovo djelovanje s poizicija vlasti zna uznemiriti i vanjski svijet i donijeti nemale probleme i svojima i drugima. Uzalud je bilo nae neprestano upozoravanje da nema ni jednog dokaza

Akademik Mirko Vidovi i dr. sc. Tomislav Dragun

15

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

na - Slavene i to okarakterizira o 'sla v ens kim ekspansionizmom'. Na alost ni jedno ni drugo stajalite ne odgovaraju istini. Jer, talijanai su ponavljali onu staru i otrcanu, da su oni 'Slavi forse, Croati mai!'. A sad se ale na Hrvate, kao da su oni 'Slavi' koji su ih nakljukali slanim napolitankama. Istini za volju, nisu Hrvati u II. sv. ratu okupirali ni jedan kvadratni metar talijanskog tla niti su iz Italije progonili i deportirali na 'desetke tisua nedunih ljudi, najvie ena i djece', nego li po rijeima nadbiskupa Alojzija Stepinca - sasvim obratno. K tome, ti Napolitanovi 'Slaveni' su Hrvatskoj uinili daleko vie zla nego li Italiji i ezulima. Ti Slaveni i komunisti su nainili talijanaima 'fojbe', a Hrvatima Bleiburg i Krini put. Kad se uspostavi Akademik Mirko Vidovi i Ivo Matanovi puna istina o tome, Hrvatska i Italija e se nai na zajednida su Hrvati bili Slaveni, a jo manje da su to bili kom stajalitu: hrvatski narod je bio rtva i faista i kad su, u povodu dogovora s bizantinskim vlada- jugoslavenskih komunista, daleko vie od Italije. rom Heraklijem sili iz Bijele Hrvatske na jug da bi Istina smiruje neznalice i izmiruje neznanjem zaves jadransko-podunavskih prostora protjerali - Ava- dene ljude. ro-Slavene. No, mitomanija je kratkih nogu i u duljem Neshvatljiva samoumiljenost onih koji su roku samoubitana. Ljudi, kad shvate s kime imaju dokazivali svoju privrenost 'proleterskom posla, polako dou k sebi. Ono jeste da je grinja internacionalizmu' ruei hrvatsku dravnu neza- savjesti neprirodna pojava i mazohizam u ispranim visnost, nijekali svoje hrvatstvo i proglaavali se mozgovima izvor gorine koje ta poast progoni jugo-Slavenima, dovede nas u velike neprilike ba dok ih istina ne izlijei. Svjedoci smo u zadnje vrijepoetkom druge polovice mjeseca veljae. Nakon me da od te bolesti boluju najvie potomci i crnih i to je Stjepan Mesi izjavio talijanskim sredstvima crvenih - peru sa sebe zlo koje poinie njihovi oevi za javno priopavanje da su talijanski faisti krivi ili djedovi uzaludnim nastojanjima da njih prikau za to to je Hrvatska pala u nemilost meunarodne drugaijima nego li su bili. I to vie na tome instiszajednice, odgovorio mu je istim tonom talijanski tiraju, sve oiglednije postaje da je nesrea koju su predsjednik Napolitano. Predsjednik Napo- njihovi stari nainili drugima, poput boomeranga litano je svo zlo s 'fojbama' i 'ezulima' svalio pala najzad i na njih same.

16

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

Svijet nas ne priznaje onakvima kakvi bis- linosti, Predrag Matvejevi u onoj svojoj izjavi da mo mi htjeli biti, nego li onakvima kakvi mi jesmo. je'volio Jugoslaviju kao model multikulturizma'. Pa kad to shvatimo i pokuamo svojim ponaanjem Dakle, jednoumlje je bilo - multikulturno. Zdravo biti ravni onima koji imaju istu savjest i iste ruke, bolesno. U Bosni ima jedna narodna koja odavno prije ili poslije, otkrit emo da je za dobro naroda takvu mitomaniju definira rijeima: 'Vodu vari, voda se neasni povuku da bi isti mogli ui u klubo- du hladi - voda bila ko i bila'. Takvo varivo Srbijanve neporonih. Sreom pak je 'lustracija' postala ci nazivaju 'klinorba'. To nas podsjea na onaj veliprocedura koja nikog ne poniava niti ubija, ali niti ki naslov na prvoj stranici 'Vjesnika', nakon Karane pere niiji crn obraz! Makoliko, iz interesa, Ivo oreva I., kad smo ga na robiji itali:'Ostvarimo Andri sebe proglaavao Srbijansvaku Titovu zamisao'. A Sava cem, on je i mrtav ostao ono to je ipak nije potekla naopako, kad je bio, premda se je odrekao samoga hrvatski narod glasao za nezavisebe. Neto slino dogodilo se je i snost. s 'Nemanjom' Kusturicom: nikad Bilo je teko, djeco, izgrljase on ne moe oprati od svog boti iz ivog pijeska panslavistike sanstva, i ne samo to svog orinu verzije proleterskog internaciovi e ni ka d ne e m o i nalizma, koji i dalje napasno pro'zaturbaniti'. Sebe moemo zavapovijedaju u Bosni neprijatelji ravati, ali svijet ne moemo prejedinstva Bosne, zadnji propovjevariti. Daleko manji je rizik kad dnici panslavizma i - udna mi se svijetu pokaemo onakvi kakvi uda - pod pokroviteljstvom jesmo, nego obratno, pa kad nas 'naunog pogleda na svijet' i u svijet razotkrije, da bi nas definisjeni nekih sveenika - vukova u tivno odbacio. Neka nas, prema ovijoj mjeini, koji s Vukomtome, panslavisti puste na miru, a Pavlom Pavloviem nemaju nipogotovu faisti i komunisti - hrkakve veze, naprotiv. Kao to vivatski narod se od njihove mitodimo, Ivon uk je bio u pravu: manije moe spasiti samo borposljednji u nas koji e braniti Uskrsna pisanica bom za istinu o svojoj prolosti, o ateizam bit e sveenici koji su svom sadanjem identitetu i o Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", zanijekali svoje korjene, poput Zagreb, 1941. dostojanstvu ne-osvajake nacije. monsignora Orlia koji se je dao To da nas mitomani nikad nisu prekrstiti u - Orlini... uspjeli i kolektivno zaluditi, dokazao je i ReferenTonui u ivi pijesak izmeu dva Karaordum za nezavisnost - i u Hrvatskoj i u Bosni! Otpaeva, jedini nain da o(p)stanemo na ivotu bio je dnici nisu glasali za nezavisnost! Hrvatska se nije pokazati iste ruke i kad ih pruamo da bismo uhpoandriila niti se je Bosna pokusturiila! vatili motku koju nam pruaju prijatelji koji ele ta sve ovjek ne e uti od tih panslavista i imati uza se samo neporone, samo rtve, a ne i drugih zaluenih zaluivaa 'naunih radnika' tipa autore nepravde. Iskapanje karboniziranih utopljeJovana Rakovia (koji je Srbe proglasio - ludim nika iz danskih movara ukazuje da je tak bilo od narodom) ili Radovana Karadia koji je svoju ras- kad je ljudi i pravila meusobnog ponaanja: jao nu istou obana s Durmitora proglasio ovlate- varalicama! nom da pokolje u Bosni sve to s ponosom (pod) Istini za volju, roen, odrastao i kolovan u nosi svoje bosanstvo! itanjem uspomena posljed'samoupravnom pluralizmu' (kako to izvali Edvard njeg kastrata kineskog cara Pu Yi, moemo uoiti Kardelj prilikom tumaenja amandmana za ustav kako je strano dati gospodaru svoja muda, a onda od 1974), sve do izlaska s robije tvrdo sam ostati bez gospodara. Nauni radnik polivalentne

17

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

vjerovao da smo mi nesretan narod zbog toga to nas svijet ne poznaje, a mi mu ne moemo nita dokazati zbog "l. 118 KZ" koji sankcionira istinu pod isprikom 'neprijateljske propagande'. Najveu snagu crpio sam iz nade da u, nakon izlaska iz titovih kazamata, moi svijetu rei s kime imaju posla, u nadi da bi borba za istinu bila presudna za nau afirmaciju u svijetu, ne onakvih kakve nas slubena promidba prikazuje, nego onakvima kakvi mi odista jesmo!

eno po naputku Voe Domovinske fronte!' ekam da mi kae poimenice tko je taj. Odgovori mi Brunin suputnik: 'Dr Franjo Tuman!' (taj ovjek je jo uvijek na ivotu, pa mu, za sad, ne spominjem ime). No, kad su u podruju Junog Ontarija Hrvati odluili da me pozovu u posjet, u listopadu 1977, nisam u Lyonskom US Konzulatu mogao dobiti ameriku ulaznu vizu. Odbor za doek u Torontu mi je uplatio kartu do Toronta, uz jamstvo da u tamo dobiti ulaznu vizu za turneju po USA.

No, samo tjedan dana nenadanog izlaska iz Mitrovake Kaznionice, kad sam se, administrativno protjeran iz Jugoslavije, Duga bi bila pria o tome naao u miru svoga doma u kako sam, razotkrio beogradske Lyonu, dogodi se neto do tada intrigante pa ipak dospio u USA neuveno: Svijet bruji u povodu i tu doivio nesluen obrat. U skretanja amerikog zrakoplova ukupnosti susreta i doivljaja, TWA koji ode ukoso, pa preko najvie mi je svojim savjetima Islanda doe sve do - Pariza. Hrpomogao nekadanji ameriki vati izvrili zranu otmicu. Franlektor engleskog jezika na zagrecuzi ih prisilili da se prizemlje na bakom sveuilitu, gosp. L., parikom uzletstu. Sutradan je k amerikanac poljskog podrijetla i meni doao jedan novinar s Radisusjed Mile Bobana. Tek od njega o-Monte Karla da me upita: Obsam doznao da nas - narataj rojasnite nam zato se Hrvasti bune en i odrastao u Titovoj Jugoslaprotiv Zapada?! Kaem mu: Taviji - sav svijet na Zapadu smatra ko neto nisu smislili oni koji Uskrsna pisanica otrovnim gljivama, pa i disidenHrvatskoj odista ele dobro. A Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", te! No, nakon to mi je gradonatko su ti, ja to ne znam. elnik Los Angelesa, hon. Tom Zagreb, 1941. No, samo tjedan dana Bradley uruio, na sveanom nakon toga, stigoe k meni u posjet u Lyonu Bruno zasjedanju Gradskog vijea, zlatnu medalju grada Bui i jo jedan poznati Hrvat iz Pariza (rodom Los Angelesa na ime zasluga u borbi za ljudska Dubrovanin). Bruno je bio sav ozaren, kao da ima prava, i u kratkoj razmjeni 'toasta' s vijenikom krila, s ponosom mi, odmah nakon rukovanja prui Gibbsonom, zapamtio sam njegov savjet: 'Dobili ste sveanj onih 'letaka' koje su highjackeri izbacivali velik dar koji nitko od Hrvata do sad nije dobio. iz zrakoplova tu i tamo. Gledam te letke i ne mogu Nastojte opravdati mayorovo povjerenje'. A mayor a da ne dvojim, mislim: otkud toliki letci naem Bradley je - ameriki crnac! Odlikuje Hrvata... Bruni, pa ga pitam, kako ih je toliko nakupio, a ni Tek nakon toga svega povrgnut sam a da to jedan nije zaprljan. On se nasmija i uzvrati: 'Pa ja nisam imao ni na kraj pameti, testu zrelosti. Po dosam napisao sav tekst, dobio sam ih prije nego lasku u Chicago, kao gost hercegovakih franjeva'petorka' highjackera! Gledam ga s nevjericom, a ca, primio sam poruku iz Urednitva 'The Chicago kad to potvrdi i Brunin suputnik, upitam ga:'Pa Tribuna', da doem dati im jedan opiran odakle ti ba to pade na pamet'? On jednostavno i s interview. I iao sam. U svom urednikom uredu nesmanjenim ponosom, uzvrati: 'Sve je ra- primila me je Mss Marylinn Preston. Odmah mi je

18

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

rekla da je u otetom zrakoplovu kompanije TWA bila i njezina roena tetka, koja joj je ispriala sve to se je dogodilo od poetka do kraja u toku te otmice. Atmosfera u kojoj sam se zatekao bila je tono onakva kakvu sam samo poeljeti mogao. Na prvo pitanje - ta mislim ja za to su se ti ljudi odluili na tako opasan korak, uzvratio sam joj: 'Moj narod ivi u paklenim mukama, dvostruko ponien i obezlien - od srbijanske okupacije i marksistike ideologije. Toliko smo patnje podnijeli, a sav zapadni tisak ve dvadeset godina pljuje po nama kao da smo mi najgora vrsta ljudi na svijetu - krivi i za zlo koje podnosimo. Da bi mogla biti objavljena bar jedna stranica u velikim amerikim novinama o 'pozivu na ast i dostojanstvo hrvatskog naroda' ti ljudi nisu nali drugog izlaza osim da otmu zrakloplov pa makar oni ili u pakao - istina o hrvatskom narodu je - otvoren dossier.

Ostatak naeg dugog razgovora, razumije se, proao je u analizi stvarne situacije u kojoj Najvee zasluge za pobjeivi hrvatski narod. Veliki i odlidu Kroatistike nad Jugoslavistino, poteno, pa i junaki napikom u ukupnosti amerike SlaviUskrsna pisanica san interview - i u njemu, uokvi- Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", stike pripada dvama amerikim reni, na ameriki jezik prevedeni sveuilinim profesorima, Dru Zagreb, 1941. stihovi iz mog 'Mara hrvatskih Juri Prpiu i Dr-u Josipu Bomlegionara', zbog kojih me je Vrhovni sud Hrvatske bellesu, obojici iz Clevelanda. osudio na - etiri godine strogog zatvora - objavljen Zahvaljujui radu naeg odista pametnog i je tek dne 10.01.1978, u posebnom tjednom prilogu upornog u svom hrvatstvu Dra Jure Prpia, like 'Tempo'. korjenike, u Americi djeluje na sveuilitu i roeni Prema rijeima fra Ljube Krasia to je bio najbolji novinarski prilog ikad objavljen u amerikom tisku o Hrvatskoj i o Hrvatima. No, nije bilo zaudno ni to to sam te iste godine 1978, u listopadu mjesecu pozvan na Deseti kongres amerikih slavista, odran u Columbusu, glavnom gradu drave Ohio. Amerikanci nita ne improviziraju: i kad idu preko vode po 'japanskom prijelazu', oni nogom staju samo na vrsto tlo. Moje primjedbe na raun 'Glasa Amerike' na kojem

se govori 'srpskohrvatski' po Beliu i Pavlu Iviu, vrijeaju Hrvate, jer se osjeaju zapostavljenima, ak i u amerikoj praksi drugorazredni ljudi. Traio sam da Amerika u onim prilikama jednako gleda i na Srbe i na Hrvate, da svakoga uzima onakvim kakav jeste, a ne kakvim ga reimsko jednoumlje prikazuje. Amerikanci su me pozvali da proitam Uvodno predavanje na slubenom 'pannelu' izdvajanja Kroatistike iz Jugoslavistike. To je bilo dne 12.10.1978. Na tom 'pannelu' bio je nazoan, u veoj grupi hrvatskih sveuilinih predavaa i Dr Ivo Banac (kao i neki Srbijanci, a meu njima unuk Nikole Paia, te Dr Drakovi sa Standforda). Da bi mi dokazali da Amerika misli na nas, pozvan sam na ruak zajedno s Drom Thomasom Magnerom, Predsjednikom AAASS (Amerike slavistike). Dr Magner je jedan od preivjelih amerikih padobranaca koji su se spustili 1944. s padobranom, prilikom povijesnog 'Iskrcavanja u Normandiji'.

Amerikanac Michael McAdams koji propovijeda i razvija istinu o naem postojanom korjenu dinarskih uroenika. Uz Dra Prpia i Dr-a Bombellesa, spomenimo, i ne samo to se tie pobjede Kroatistike u Americi i Dr-a Hijacinta Eterovia, Braanina i hrvatskog dominikanca, ured nika 'Hrvatskoamerike enciklopedije' na engleskom jeziku. Doktor Bombelles je potomak jednog francuskog Napoleonova asnika koji

19

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

se je proslavio kao Banski slastiar u Zagrebu i dobio titulu grofa na ime zasluga zbog irenja francuske kulture u Hrvatskoj i hrvatske kulture u Beu.

Iz Columbusa sam odletio u New York i u zrakoplovu sam razgovarao s Dr-om Bancem oko sat vremena. Po dolasku na uzletite 'La Guardia', doekali su me i tu opet ugostili - hercegovaki franjevci. U velebnoj palai neogotikog sloga gdje je bilo sredite Hrvatske katolike upe, stanovao je i jedan veliki gospodin, veliki redovnik i veliki diplomat - fath. Nakon toga, upita me, kao Adhemar de Paw me je pozvao da nismo ni o emu govorili: ta u svoj ured 'Belgian bureau' i tu biste mi imali izjaviti ovdje - kratmi ukratko rekao da je on - potoko i jasno! Uzvratio sam mu da je mak glasovite flamanske obitelji NYT veliki svjetski priznati dnevDe Paw i da je neki negov daleki nik koji Hrvatima sustavno pravi predak bio zapravo 1624. utemeveliku tetu objavljivanjem neistiljiteljem Nieuw Amsterdama, na i pokuda koje naruuje isti rekoji su, godine 1664., zauzeli Enim koji je njega izbacio vani. Bilo glezi i preimenovali u New kako bilo, nakon toga je prestala York. Fra Adhemar je belgijski antihrvatska kampanja i u NYT. Flamanac i ima 'vie sluha' i za Fra Adhemar me je zatim nas Hrvate od drugih doseljenipoveo u Hemicikl. Idui tamo, u ka u Americi. On je ve dugogopola glasa mi objasni: Danas judinji 'promatra' Svete Stolice u goslavenska misija ima nadzor OUN, doplomat s najduljim nad elektonskim ureajima. Kad 'radnim staom' u Staklenoj pauemo u Hemicikl, trebate znati lai. Postavio mi je tu jedno ali da vas oni i uju i vide. Vae poUskrsna pisanica kljuno pitanje: 'D a li sam ja poVid Balenovi: "Narodoznanstvo", naanje e biti najbolji dokaz jesu bornik nasilnog osamostaljenja li oni u pravu kad malo kasnije Zagreb, 1941. Hrvatske od Jugoslavije?' Odgouloe 'protest' zbog Vaeg ulaska vorio sam mu poteno, da je za u Hemicikl. osamostaljenje Hrvatske dovoljno da se hrvatski im smo se nali u Hemiciklu, na vrlo cerenarod o tome slobodno izjasni na posebno pripmonijalan nain nas je doekao - Domar Hemicikla, remljenom Referendumu. Ja sam osobno uvjeren onizak ovjek ali vrlo ugodna izgleda. Pokaza mi da bi vie nego dvotreinski broj glasaa glasao za tu veliku dvoranu punu praznih sjedalica. Ja sam obnovu nezavisnosti drevne hrvatske drave. se nakon toga uputio prema sjedalici diplomatskog Father Adhemar mi zatim, oito zadovo- predstavnika Ukrajine. Stao sam pokraj tog sjedala ljan, ree: 'Povest u Vas sutra u posjet Staklenoj i pokazao na njega rukom. Domar je to snimio svopalai, a tamo emo i ruati nakon obilaska sredi- jom foto-kamerom. Zatim je slikao fra Adhemara i nje zgrade OUN'. I poli smo na East River. Proveo mene tono ispred govornice Hemicikla. Nakon me je kao Virgilije Dantea kroz to suvremeno toga me je uputao imam li neku posebnu izjavu. Ja 'istlite', pokazao mi je i protumaio dvoranu Sav- sam mu odgovorio: Ne znam koliko dugo u jo jeta Sigurnosti, Ured Glavnog tajnika (Kurt ivjeti, ali e moj ivot imati pun smisao tek onog Waldheim je bio tih dana odsutan iz New dana kad se ovim sjeditima doda i sjedite namje-

Yorka), a zatim je je doveo u Ured opunomoenog dopisnika 'The New York timesa', gosp. Malcolma Browna. Plavokosi mlai ovjek je raspoloen za alu, veli da je neko vrijeme proveo i u Beogradu kao dopisnik NYT i da je sam traio da ga vrate nazad, jer da su ga Beograani uzeli na zub zbog toga to je nas branio kad smo trajkovali glau u mitrovakoj Tvravi (Druga zgrada). U vie navrata je naao svoj automobil oteen - obino bi mu probuili sve gume na kotaima.

20

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

Dva dana nakon toga, jedan drugi hercegovaki fratar, fra imun-ito ori doe po mene i ree da bi me jedan novinar iz 'Daily Newsa' htio vidjeti i obaviti sa mnom jedan razgovor za taj najFra Adhemar me je zatim odveo na ruak u tiraniji dnevnik u USA. Nali smo se kasnije pred poseban restaurant namijenjen samo poslanicima. monumentalnom palaom tog dnevnika i dospjeli Jo jedan znak, koji e jugo-njukala zabiljeiti i na neki od viih katova. Pred otvorenim vratima Bog zna kako iskititi svoj 'prosvjed'. Proli smo svog ureda, doekao nas je Michael Jay Bonafield, lan Editorial Boarda! Uvede nas u svoj ured - jekroz golemi prostor namijenjen novinarima i drudan od mnogih pregraenih stagim posjetiteljima. Kroz stakleni klenim pregradama. Sjeli smo zid, prema vrtu pokaza mi Auoko njegova radnog stola, i on gustiniev kip - ena jai na konam pokaza 'inovaciju' u radu nju i u desnoj ruci nosi baklju. novinara - raunar na kojem e Gleda me fra Adhemar, pak ree: novinari moi slagati svoje mateVidite, profesore, Hrvatska je rijale i izravno ih proslijediti na ve tu! Uzvratim: Da, ona i tu odreeno mjesto odreene stranosi svjetlost pred narodima! nice. U razgovoru smo se najvie Prije izlaska iz ograene dotakli dvaju tekih problema okunice Staklene Palae pristuunutar Jugoslavije problema pi nam ovjek osrednjih godina Bosne i problema Kosova. Fra u svijetlom ogrtau. Pozdravisito je odlino prevodio i nae mo se - fra Adhemar mi ga sporazumijevanje je bilo temeljipredstavi - 'To je Security officier to. Imao sam dojam da je moje OUN - va prijatelj'. Zatim mene gledanje na ta dva problema za predstavi tom efu interne nadnjega bilo neto sasvim novo, ali zorne slube: Profesor Vidovi! ne i neprihvatljivo: Primjenom On e jednoga dana doi ovdje povijesne istine i meunarodnog da uvede u sustav simultanog Uskrsna pisanica prava, uklanjaju se svi postojei prevoenja hrvatski jezik koji je Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", problemi i smiruje globalna situprije par dana priznat u USA Zagreb, 1941. acija na europskom jugo-istoku. kao poseban jezik. Protiv toga su samo imperijalisti Fra Adhemar mi, na rastanku dok smo glei ideoloki fanatici. Nije izrekao ni jedne objekcije, dali grupu Ukrajinaca koji protestiraju protiv zarobto se tie pravnog i praktinog ostvarivanja prava ljenosti njihove zemlje koja je samo teoretski zastuppuanstva Bosne i Kosova u ukupnosti mozaika ljena u OUN, ree u pola glasa: 'Ukrajinci znadu ta tamonjih problema od kojih zapadnjake zaboli hoe. Oni to ine kulturno, bez terorizma. Nastojte glava, toliko ima kontradikcija u raznim tumaenjida se i Hrvati pomu civilizirano ponaati. Vama e ma i prijedlozima za rjeavanje tih dviju zavrzlauskoro biti potreban jedan koncizan elaborat u kojema. Kad smo zavrili razgovor, on me, skoro s mu e kratko jasno, bez prava na pogreku, trebati oduevljenjem, pozva da me predstavi Glavnom objasniti i onima koji vas poznaju i koji o vama malo uredniku dnevnika. Dovede nas u jedan drugi znaju - tko ste, kakva vam je povijest, u emu se sasured, ali na izgled slian njegovom. ovjek koji nas toji vaa posebnost i time i razlozi vaeg maglovitog je tamo doekao imao sam dojam, i sam je pratio bunta zbog sadanjeg stanja i ta vi zapravo elite, na razgovor. Stoga mi je postavio slijedee pitanje: da bi vam velesile mogle pomoi svojim zagovorom 'A ta e uiniti hrvatska dravotvorna opoi jamstvom pravednog izlaska iz nepravde'. zicija, ako Sovjeti krenu s tenkovima da pre-

njeno predstavniku Hrvatske kao posve ravnopravnog subjekta Meunarodne zajednice. Snimljene slike poslali su mi slubenom potom u Francusku.

21

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

gaze Jugosaviju, kao to su pregazili i Madarsku, sjeverno od nje?' Odgovorio sam bez ikakva okolianja i bez skanjivanja, gledajui ga u oi: 'Ako to pitanje postavite hrvatskom narodu, budite sigurni da Sovjeti ne e ui u moju zemlju kao 'pozvana rodbina'. Dakle, zalaite se i vi za ostvarenje prava Hrvata na samoodreenje da pridonesete trajnom stabiliziranju u tom dijelu Europe!' On je ostao bez rijei. Ovla se je nasmijeio i stegao mi ruku. Hrvatski iseljeniki tisak je o svemu tome opirno i otvoreno pisao. Samo 'Politika' je objavila moju sliku i ispod nje tekst: Mirko Vidovi u ulozi ustakog ambasadora...

sjednika Sabora HNV-a. Iznenadio me je realizam naih desniara koji su, kao i ljeviari, na moje rezerve gledali s jo veom rezervom. Dr Krnjevi je tek nakon mog izbora htio doi da pozdravi Sabor, ali to Dr Vrani nije dao. Radievce jednako mrze i ljeviari i desniari. I u mom ivotu i u stvarnosti Hrvatske te vrlo znaajne godine, dogodio se je posvemanji preokret i u naem meusobnom nainu ponaanja i u odnosu svjetskih promatraa prema nama. Kako iz vana tako i iznutra.

Koncem travnja te godine, zazvoni telefon u mom stanu u Lyonu na telefonu udan Ukratko: Godinu dana glas. Veli:'Ja sam tvoj nekadanji nakon toga s raznih strana, a poprofesor hrvatskog jezika s Filosebno iz vrha Hrvatskog narodzofskog fakulteta u Zadru - Dalinog vijea, stizali su mi i telefonbor Brozovi'. Veli da je sudbinski i pisani pozivi da se kandidiski vano za budunost Hrvatske ram na izborima za Trei sabor da se sastanemo i obavimo jedan HNV-a. Ja sam na sve to ostao temeljit razgovor: on, veli, kao posve ravnoduan - nikad nisam poseban izaslanik Unutranje bio lan ni jedne politike organiopozicije (proljeara) i ja eto, kao zacije, niti sam branio ikakvu predsjednik Sabora HNV-a. Taj ideologiju. Nemam druge ambinjegov argumenat 'predstavnika cije nego samo jedno: biti svjedounutranje opozicije' me je pokom svog vremena. Istina po nukao da idem na sastanak s Uskrsna pisanica savjesti se ne moe smjestiti u Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", njim u - Amsterdam, u 'Tropski okvir i najirokogrudnijeg strainstitut'. Zagreb, 1941. nakog ili politikog programa. Po mom dolasku u AmNo, kad sam primio i pismeni sterdam, obavili smo jedan - poopeni razgovor poziv Dra Mate Metrovia, uz napomenu da se naveer, a drugi sutradan, to unutar Instituta to oba moramo ukljuiti u rad HNV-a kao jedine devani. Tek kad smo izili na etnju na jedan od bezmokratski osmiljene hrvatske politike i pluralisbrojnih amsterdamskih nasipa, on mi 'otvori karte': tike strukture, da izbjegnemo da se u Saboru Oekuje skladan i paralelan rad politike emigraciHNV-a stvori prosovjetska veina zastupnika, ja je i unutranje opozicije i predlae da nam vie nisam oklijevao: gdje god se sa staljinistima 'zajednika baza' bude doktrina Maksa Luburia bije boj - tu je moje mjesto: i na broju i u stroju! o rijeenju hrvatskog pitanja u svjetlu potivaja Izabran sam pri samom vrhu liste trideseto- 'sovjetskih interesa'. Veli da je za njih - krug rice koji su se imali sastati na zasjedanju III. Sabora 'proljeara' iji je elnik, ve tada! bio Dr Franjo TuHNV-.a u Londonu - i to onih dana mjeseca sijenja man - uza sve to mu se moe spoitati zbog ned1980. kad je Tito pao na smrtnu postelju. U salijeta- jela u Drugom svjetskom ratu - Luburievo priklanju i s desna i s lijeva, moradoh se - kao posve nov njanje SSSR-u najpametnije je i najrealistinije rjeeovjek u toj situaciji - prihvatiti uloge Pred- nje. On, Dr Brozovi ima vrlo pouzdane prijatelje i

22

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

zagovornike u Moskvi, posebno u krugu Sovjetske od nas neto ozbiljnije od fotokopija iz raznih noviakademije, i, ako se zauzmemo za potivanje sov- na i dokazivanja naih jakih osjeaja. Stoga sam, dne jetskih interesa na zapadnom Balkanu, on nam 1983. izradio jedan minuciozan protokol o priprejami - pun uspjeh u obnovi hrvatske dravnosti. manju hrvatskog naroda za Referendum o nezavisKad sam ga dobro shvatio, onda sam ga pogledao nosti. Taj dokumenat, pisan klasinim pisaim strou oi i rekao: 'Pa, doktore, mi smo se ve jednom jem, u gustom proredu, iznosi 24 stranice pod nasvezali za sudbinu jednog carstva osuenog na pro- lovom: 'Prijedlog programa za samoodreenje i past, ne emo valjda opet poiniti istu greku!?'. preureenje Hrvatske'. Brozovi je na tu moju primjedbu odjednom Budui da sam, u svojstvu biveg kolege s 'surovo' problijedio pa mi u lice robije, a sad Predsjednika sabora rekao da sam ja naivan kakav HNV-a, imao stalne podzemne sam uvijek bio jer - nema u sveveze u disidentskom, a ne bivmiru te sile koja moe razbiti em reimskom, krugu opozicije, SSSR!. Na to sam mu hladnokrvtraio sam da mi i oni pomognu no uzratio da je direktorica franuzvratom na koji nain je mogucuskog Stratekog instituta za e pripremati - u onim paklenim meunarodnu politku, Hlne uvjetima kad su opet osueni i Carrre-Dancos objavila debelu Veselica, i Tuman, i Gotovac, a knj igu pod na s lo vom uhapen i Tomii, te u policiju 'Raspadnuto carstvo' i tu obrazpriveden i Dr Ivan Supek - doloila skori raspad SSSR-a i obmovinski dio posla predvien novu u kontinuitetu ruske drmojim protokolom. Oni su tada avnsti. Nakon pojave te knjige (dne 01.12.1984.) izradili dokunije dolo do galame Moskve na menat pod naslovom: 'Hrvatski francuske politologe. Velim, da program za budunost' (na 14 ne vidim zato tako ne bi bilo i s stranica), u kojem su sve stvari obnovom hrvatske dravnosti viene u posebnom svjetlu putem samoodreenja, a time i s 'poboljanja' tadanjih tekih priUskrsna pisanica raspadom Jugoslavije. lika Ra a nove nes m ilj ene Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", Kad sam se trebao vratiti 'diktature proleterijata'. Zagreb, 1941. kui, nakon tog propalog pokuNo, uza sve napore koje aja IB-eovca da me upetlja u smo strpljivo pripremali u neprestalnoj ilegalnoj prosovjetsku mutljagu, k nama je pristupio neki suradnji izmedju HNV-a i 'demokratske unutranje ovjek blijeda lica i s bradicom. Brozovi mi ree: opozicije' sa zajednikim programom - ostvarenja 'To ti je moj kolega iz Beograda, Dr Pavle Ivi'- i samoodreenja hrvatske nacije i oni drugi su radoda: 'Pavle to je taj Vidovi'. Taj me pogleda zmij- dili svoj posao. U pokretu k izlasku iz Titizma i osskim pogledom i ne ree nita. N.B. Uloga koju je tvarenja odredbi 'Zavrnog dokumenta' Helsinke Dr Brozovi igrao u Tumanovoj neposrednoj bli- konferenc ije, staljinisti su imali, za razliku od nas, zini u dlaku slii na ulogu koju je Dr Ivi igrao u preutnu pomo sa strane ondanjih 'unutranjih neposrednoj blizini Slobodana Miloevia. organa'. No, obavljajui svoj posao Predsjednika Sa- Ono jeste, da me je svojim pozivom na zajedniki bora HNV-a, posebno u povodu naeg nastupa rad radi neutraliziranja 'sovjetaa' Dr Metrovi pred efom Yugoslav deska, g. Rucharda Miles, na uveo u hrvatsku emigrantsku politiku, ali je istina i sveuilitu John Carroll, u Clevelandu, u oujku to da su ba ti 'sovjetai' uspjeli uhvatiti u svoju 1981, sve vie sam osjeao da ozbiljni krugovi trae crvenu mreu ba njega - Dra Matu Metro-

23

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

via! Najflagrantniji dokaz za to je njegovo pismo to mi ga je uputio dne 07.05.1983, gdje otvoreno kae da je 'svaka antisovjetska i antikomunistika politika pogubna za Hrvate', da se mi ne smijemo nadati naem pristupu ni NATO Savezu, ni Europskoj zajednici. Da naa politika mora ostati u skladu s 'demokratiziranjem Jugoslavije' te neutralnom i nesvrstanom politikom. Na razlaz je bio i novi poetak mog rada, posebno nakon mog sudjelovanja u radu i na Ottawskoj konferenciji (za samoodreenje naroda), u travnju 1985. Zaduen od meunarodne zajednice da uzmem na sebe posao Glavnog konceptora uoi poetka pregovora Reagan Gorbaov, izradio sam, bez prava na pogreku!, jedan temeljit elaborat o identitetu hrvatskog naroda i njegovoj istinskoj povijesti u ukupnosti europskih nacija i u svijetu. Taj elaborat je i dalje temeljnica na kojoj se nadgrauju ope prihvaene teze obnove nae drevne dravnosti, poduzetnike i trine privrede.

mogao neutralizirati i onemoguiti da zapadne slube u toj sredini rekrutiraju buduu ekipu za voenje poslova u Hrvatskoj nakon, po helsinkoj konferenciji, predvienog referenduma za samostalnost. Tomo Sedlo je u Moskvi poradio na otvaranju prvog hrvatskog diplomatskog predstavnita, a Dr Tuman je na mjesto veleposlanika tamo poslao Aleksandra-Miu Broza. Sapienti sat. No SSSR se je raspao, a njihova filosovjetska politika je doivjela sramotni poraz od kojeg hrvatski narod i dalje ima nemale tete. No i to e uskoro biti nadvladano. Napokon, postalo je jasno i oitovano, da su oni krugovi, koji su naruili otmicu amerikog zrakoplova (to su i sami sudionici tog podviga potpuno ignorirali), imali dugoroni plan da nas opet zavedu na 'bespue poviestne (neo)zbiljnosti' - ali im to nije uspjelo! Hrvatski narod je veoma bogat seljakim zdravim razumom. asna Rije!

Nakon tog pohoda po Americi, beogradske kabadahije A za potrebe unutranjeg su me napale preko 'Politike', razvoja, izradio sam opet novi gdje su objavili moju sliku, ispod Uskrsna pisanica protokol pod naslovom: 'Ope Vid Balenovi: "Narodoznanstvo", koje je pisalo: Mirko Vidovi u smjernice za preobrazbu Hrvatsulozi ustakog ambasadora. TakZagreb, 1941. ke i hrvatskog drutva' (u svibve rugalice i danas ponavljaju nju 1988). Filosovjetska ekipa je na sve mogue i- 'nauni radnici' po Bosni, jer - teko je ljudima priznila da ga ignorira i izigrava, ali je sustavno bila nati svoj totalni fijasko s pansalvizmom i s jugokosuoena s logikom koja ne doputa podvale ni ma- munizmom partijskih komesara, raznih tuina i fijake intrige. tumana, tih polupismenih 'naunih radnika', koji No, odmah po Referendumu od 19.05.1990, jedu narodni kruh i ine sve to mogu da ga - zaninova ekipa na vlasti u Zagrebu - proljearsko- jeu. luburievske koalicije, poslala je pod hitno u Moskvu sovjetskog agenta Tomu Sedlu (koji je vrljao meu naim emigrantima). Prema memoarima Nikole Poljanskog, nekadanjeg Generalnog konzula SSSR-a u Zagrebu, njegov posao se je sastojao u praenju politikog strujanja meu hrvatskim politikim emigrantima, posebno na zapadu Europe, da bi ih Uzalud im muka!

24

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

CILJ I POSLJEDICE VELEBITSKOG USTANKA

Zvonimir R. Doen, Hamilton, Kanada
Dosta toga je u hrvatskim i drugim medijima ve napisano o ovome ustanku koji se dogodio u rujnu 1932. U svim tim opisima nai ete dosta istine o stvarnim dogaajima, ali, naalost i dosta netonosti, to je i normalno jer mnogo toga to je kasnije pisano temeljeno je na izjavama osoba koje su bile daleko od stvarnih dogaaja i nisu imale nikakve veze s onim to se s tim ustankom htjelo postii i to se ustvari dogaalo prije , tijekom i poslije njega. Poto sam roen u selu Lukovo ugarje iz kojega je ustanak bio organiziran i gdje je roen zapoviednik toga podhvata, moj ujak, Ivan Devi Pivac , te prva rtva, Stipe Devi (Kusijin) i jo neki drugi vodei ljudi. U nekim opisima itao sam da je Stipe Devi bio brat Ivana i Krune Devia to nije tono. U naem selu, kao i u mnogim drugim krajevima Hrvatske, skoro svatko ima neki nadimak spitzname, pa je Krunin i Ivanov otac bio Pivac, a Stipin se zvao Kusija. Nu, poimo od poetka. Glavni ustaki stan na elu s Poglavnikom dr. Antom Paveliem u izbjeglitvu u Italiji, odredio je da se izvri jedan mali, pokusniustanak s ciljem da se izpita volja i spremnost naroda za budui sveobi ustanak za uzpostavu Nezavisne Drave Hrvatske. Poto se prebacivanje ljudi koji e zapovijedati ustankom, te oruje i drugi materijal potreban za tu svrhu nije moglo prebaciti kopnom, to se moralo uiniti preko mora, a najpogodniji teren za uspjeno skrivanje svakako je bio Velebit ije su ume, pilje i gudure bile vrlo dobro poznate voama ustanka. Povrh toga stanovnitvo Lukova ugarja bilo je, ne samo etniki isto hrvatsko, nego je bilo isto nacionalno i antijugoslavensko. (Nije suvino napomenuti da je to svoje antijugoslavenstvo to moje selo skupo platilo poslije zavretka 2. svj. rata, tako da je danas skoro pusto). Dakle, najprije ljudi i oruje prebaeni su brodicom Anica iz Zadra u Lukovo ugarje, a odatle u Velebit. U to doba moj pokojni otac bio je lugar u predjelu ugarska Duliba na Velebitu izmeu L. ugarja na jadranskoj obali i sela Bruani

"Hrvatska mladost", Zagreb, God. XXVI., broj 1-2

iza Velebita. Dok se oruje prebacivalo kroz Velebit, on je, poto je imao legitiman razlog biti u Velebitu, pazio na andarske patrole koje su tuda krstarile. Kreimir Miron Begi u svojoj knjizi koja je izala u Buenos Airesu ukratko opisuje ovaj ustanak gdje spominje sastanke moga oca s ustaama u Jurinoj dragi na Velebitu. Selo Bruani izabrano je za arite ustanka radi vie razloga. Prvo zato to se u njemu nalazila andarska postaja napuena srbocrnogorskim etnicima pod zapoviednitvom zloglasnog Duana unjara koji su svojim divljakim metodama, nasiljem svih moguih vrsta doli do grla narodu u naseljima u Velebitu i oko njega. Da ne ulazim u detalje o samoj akciji u Bruanima, ipak potrebno je navesti da se te noi u Bruane skupilo neto oko 250 ljudi koji su u povorci stupali cestom kroz selo (tu ima samo jedna cesta koja vodi od Gospia prema Karlobagu), uzvikivali protiv velikosrbskih zlotvora i kralja ciganina, te pjevali - Ustani bane i dr. Poslije eksplozije paklenog stroja koji je sruio prednji dio andarske kasarne, otili su svojim kuama. Odmah dok su sauli da dolaze ustai, Duan unjar i njegovi junaci razbjeali su se po susjednim kuama gdje su se skri-

25

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

vali dok su zarobljene ukuane drali pred otri- batina poslani na dogorono robijanje, kao Ivica com bajuneta. Smatrajui da bi u Bruanima mogao Doen, Pavao Devi Mali Cigo i mnogi drugi. biti i koji izdajnik, te da bi ih tamo mogle doekati Tako je onda bilo i takve su bile posljedice jugoslavenske vojne i andarske snage koje su bile ovoga ustanka koji ako ba nije imao nikakva drurazmjetene u Zadarskom zaleu, ustae su se po- gog uspjeha onda je podigao stupanj mrnje na nevukle, ne natrag preko Velebita prema L. ugarju, kulturnog, neciviliziranog i u svakom smislu divnego u obrnutom smjeru prema selu Jadovno. Tu ljakog okupatora i njegove domae pomagae i u su u umi prenoili, a ujutro su krenuli da bi se onima koji su do tada na sve bili ravnoduni. To je preko Dabara i Vrbanske Dulibe spustili prema bila jedna od pozitivnih posljedica. Cesarici na moru zapadno od Karlobaga. Nu, poto Nu, ovaj ustanak (ne krivnjom organizatoje ipak dolo do izdaje od strane jednog andarra) imao je i jednu nepredvienu, ali vrlo lou posskog dounika u Bruanima (o kome malo kasnije), ljedicu. Naime, poslije uhienja stvarnih i zamiljeandari i vojska iz Bruana, Gospia, Medka i dunih sudionika i simpatizera ovog ustanka mnogi gih mjesta ve su stigli na Jadovno. Tu je dolo do Hrvati Like odoe na izdravanje robije u Lepoglaborbe u kojoj je smrtno stradao Stipe Devi koji vu ili Srijemsku Mitrovicu gdje su odmah po dolasnije bio lan ove grupe ustaa (Ivan Devi, Rafael ku bili izloeni komunistikom vrbovanju ike Boban, Ventura Baljak i drugi) koji su stigli iz ItaliJanka, trockista-staljinista Moe Pijade, idola Slavje, on im se pridruio kad su stigli u L. ugarje. Nika i Ive Goldsteina, Steve Mesia, Jove Josipovia i je poznato koliko je bilo poginulih ili ranjenih na Vesne Pusi. Ovaj prefrigani idov, okorjeli interdrugoj strani, jer to je bila strogo uvana tajna. nacionalac kretenskog izgleda, ne samo da je svoIpak, ustae su se uspjele povui i prebaciti do Cejim dobro smiljenim bajkama o komunistikom sarice odakle su se amcem prebacili na otok Pag, a raju na zemlji uspio zatrovati um nekim od priproodatle u Zadar. stih seljaka, ili lopova, kao to su Mile Miko DoUvidjevi da se nee moi osvetiti samim en iz Rizvanue i Jerko Sudar Graljev iz Bruaustaama, razjarene velikosrbske andarske i ostale na, nego i nekim od onih obrazovanih poput ime etnike horde svom estinom bacie se ne samo na Balena i drugih. one za koje su saznali da su sudjelovali u ustanku, nego na sve to je, po rodu i po vjeri, bilo hrvatsko. Poee s racijama, batinanjima i ubojstvima "Hrvatska mladost", u svim mjestima Like nastanjenim Hrvatima. Taj Zagreb, njihov zloinaki podhvat ubrzo je poprimio God. XXVI., broj 1-2 tolike razmjere da ni uz svesrdnu pomo svojih srbskih istomiljenika iz Like nisu imali dosta snaga da izvre sve to im je bilo u planu, pa im je kralj ujedinitelj iz Beograda u pomo poslao 31. puk jedne elitne jedinice Jugoslovenske vojske, koji je bio cvijeem doekan i stacioniran u zloglasnom etnikom selu Divoselo. Nije se pitalo da li si izato kriv. Dosta je bilo da nisi Srbin. Nisu se rebra lomila samo onima koji su bili osumnjieni za bilo kakvu vezu s ustaama, nego se batinalo i bacalo u bunare i one koji nisu ni znali to se dogaalo. Samo da napomenem u mome selu Lukovu ugarju starog Matu Tomljenovia su toliko izkundaili da je ubrzo od tih ozljeda umro. Mladi Ive Tomljenovi je godinama imao otekline na nogama od posljedica batinanja, a da i ne govorimo o onima koji su, ni krivi ni duni, poslije stranih

26

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

"Hrvatski list", Osiek, 18. lipnja 1943.

Jerko Sudar je kasnije bio Titin general, a Miko i Stipi Doen povjerenici, ubojice i pljakai. (Poznavao sam ih svu trojicu prije nego sam otiao u izbjeglitvo). andarska batinanja nisu jenjavala. Nad hrvatskim selima Like haraila je razuzdana velikosrbska andarmerija. Ali, tvrd bijae na narod. Ono to se nije moglo javno, to se radilo u potaji. Ovdje u opisati jedan dogaaj koji su jednom neki ljudi pokuali opisati u nekadanjoj Vili Velebita. Poto se dogodio u mome selu, a moja obitelj i rodbina su nekako direktno bili povezani s onim to se zbilo, mislim da o njemu imam (pamtim) vie podataka nego drugi. Negdje u veljai 1933. Duan unjar je naredio jednom svom andaru, batinau Vojinu Pejanoviu da radi nekog, dosad nepoznatog, zadatka ide preko Velebita u Lukovo ugarje. Taj put, ili bezpue, preko brda i dolina traje etiri do pet sati i

za one koji ga dobro poznaju. Toga dana Velebit je iznenada zasula snijena meava. Pejanovi se izgubio i nikad se nije pojavio u L. ugarju. Tragali su kasnije za njim andari i njihov dounik iz Bruana, povratnik iz Amerike, Bla Blagoje Pievi. Ali poto nije bilo uspjeha, vlasti su razpisale nagradu od 30.000 dinara onome tko ga nae. Negdje tek na poetku ljeta stie vijest da je moj tetak Nikola Niki Milkovi dok je traio jarca koji mu se izgubio, pod Ploom izpod Bukovog dolca u Velebitu naao Pejanovievo tijelo. Odmah je tu doao unjar i njegovi andari i suradnici meu kojima je bio i Blagoje Pievi. Pokupili su Pejanovieve ostatke i, ne pitajui nikoga, pokopali ih u nae katoliko groblje uz blagoslov srbskog paroha iz itluka u Liki. Poto uz Pejanovievo tijelo nisu nali njegovu puku, poeli su maltretirati Nikia pod sumnjom da ju je on ukrao. Poslije svih vrsta premetaine i zlostavljanja nisu pronali nita, pa su na koncu odustali. Tek kasnije, kad ve nije bilo Jugovine, poelo se priati to se zapravo dogodilo s Pejanoviem. Niki je navodno u Bukovom dolcu na Velebitu neto radio oko svoga stana (ljetna pastirska koliba). Odjednom iz meave se pojavio andar, uperio u njega puku i zapovjedio mu da ga vodi u Lukovo. Kako sa svih dolaca i draga iz Velebita prema moru vodi samo kozji put koji se jedva primjeti u strmom kru, tako i iz Bukovog doca vodi jedan od najstrmijih puteva. Ovaj dolac se nalazi na jednoj visoravni koja je s june strane vrlo strma i skoro neprohodna. Tu se nalazi jedna litica zvana Ploa, a put (neka vrsta grubih kamenih stuba) koje su seljaci jo davno proklesali, veinom uicama sjekire skree udesno pokraj nje. Onaj tko nije odatle i po lijepome vremenu, a kamoli u snijenoj meavi, moe vrlo lako mimoii taj zaokret i strmoglaviti pod liticu. Tu, pod tom Ploom naen je Pejanovi. Kako se u svakome zlu nae i poneto smijeno, tako se i ovdje dogodilo. Poslije pokopa Pejanovievih ostataka, poto mu je bilo kasno da preko Velebita ide natrag u Bruane (onda jo nije bilo ni ceste ni turistike staze) Blagoje Pievi, koji je sebe smatrao nekom vrstom pjesnika andarskih hvalospjeva, doao je u nau kuu da bi pre-

27

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Sve ti vrag ludi odnija, tebi i njemu. Malo je rvacki rebara polomija. Na to Blagoje skoi i odjuri kroz vrata traiti "Hrvatski list", Osiek, drugi konak. 25. kolovoza 1944. Ovaj Blagoje (poasno ime koje je dobio od andara) bio je jedan od onih naih povratnika, nepismenih bijednika koji su poli trbuhom za kruhom u svete zemlje Sjeverne i June Amerike gdje su pod okrutnom izmom bogatih kapitalista, za najmizernije plae crnili po umama i rudnicima u kojima su podpali pod utjecaj komunistikih ili velikosrbskih agitatora, gdje su izgubili i ono malo osjeaja (ako su ga uobe i imali) prema svome narodu. Radi te svoje nepismenosti, primitivizma i zaostalosti, a u puno sluajeva i pokvarenosti, ovi, kao i oni koji su proli kolu tovaria Moe, vratie se noio. Kako u ono vrieme u seljakim kuama nije u svoj narod kao izdajice, a mnogi od njih kao zlobilo poreta nego samo ognjite, Blagoje je tu sjeo inci i ubojice kao to su bili braa Mile Miko i na tronoak i poeo smiljati prigodnu pjesmu u Stipe Stipi Doen, koji su i prije nego su doli u ast Vojina Pejanovia. Tu je takoer sjedila moja zatvor bili kriminalci. Miko se nije pridruio popokojna baka Ika, tada ve 85 godina stara. I na vorci u Bruanima iz nacionalnih pobuda, nego iz Blagoje poe sa svojom poezijom: oportunizma, a brat mu Stipi dobio je robiju radi ubojstva jednog momka, Hrvata, ba u Bruanima. Zakukala kukavica crna Eto jedino takve je drug Moa mogao pridobiti u U Lovenu na vr ednog trna. svoj tabor, dok one koji su se kao napr. Juco RukaNije ono kukavica crna, vina, Polde uper i svi oni iz moga sela pridruili ustanku iz domoljubnih osjeaja nije nikada uspio Nego majka Pejanovi Voje obmanuti. Ona trai milo dite svoje Sve u svemu, bez obzira na sve pozitivne i e s Vojine, milo janje moje. negativne posljedice Velebitskog ustanka, on je Trai Niko jarca izgubljena, ipak uzdrmao temelje Karaorevieve JugoslaviNae Voju, pade na koljena. je. U Bruanima, na mjestu gdje je nekada bila zloglasna andarska postaja, ve je podignuto spomenNa to skoi moja baba Ika, pa mu odprai: obiljeje Velebitskog ustanka. Stoga, u podpunosti se slaem s g. Milanom Vukoviem i pozivam sve Nije li to morda bolje vako? estite Hrvatice i Hrvate se organiziramo i na Jadovnom podignemo spomenik Stipi Deviu i svim Trai Niko izgubljena jarca, hrvatskim rtvama koje su pale radi ovoga ustanali nae mrtvoga magarca. ka.

28

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

UREDBA O POSLOVANJU FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Tomislav Nrnber ger, Zagreb
Petnaest godina nakon OLUJE, osloboenja od srbske okupacije, vrijeme je da Republika Hrvatska pone vraati dijelove izgubljenog suvereniteta, te pone tititi svoje graane u poslovanju s finacijskim institucijama. Zato su, kao prve mjere zatite hrvatskih graana, nune slijedee UREDBE o poslovanju s graanima finacijskih institucija: Ukidanje pojma JAMCA Pojam jamca je ilegalan i nepostojei, a svako zazivanje je Primary_F_violation. Ova uredba stavlja sve potencijalne obveze jamaca izvan zakona, a pokuaj primjene toaka ve postojeih ugovora tekim finacijskim prekrajem. Izolirano krenje se kanjava visokom novanom kaznom, a ponovljena oduzimanjem licence banci. Ukidanje DEVIZNE KLAUZULE Devizna klauzula je ilegalna a svako zazivanje je Primary_F_violation.

Ova uredba ini nitavnim sve postojee devizne klauzule, nove tekim kaznenim djelom. Besplatno plaanje DEBIT karticama Upotreba Debit kartica je besplatna, a svaka naplata je Secondary_F_violation. Ovom uredbom se osigurava besplatno plaanje Debit karticama. Osiguranje kredita za kupnju nekretnina. Jedino osiguranje kredita za nekretninu smije biti samo hipoteka na tu istu nekretninu. Ovom uredbom se onemoguuje bankama bilo kakvo dodatno osiguranje osim hipoteka na samu nekretninu, posebno automatsko odbijanje od plae ili hipoteka na drugu nekretninu. Pseudo DECLARATIONS: Define: V i ol ati on_ Des cri p tor=( Cla ss * /1 2+ Ca te gor y) */12+Fine_index; Class Financial=1 Category Primary_F_violation=0101; Fine First_time_Fine=10M, Second_time_Fine= Seize_License; Category Secondary_F_violation=0102; Fine First_time_Fine=250, Second_time_Fine= 1000, Third_time_Fine= Seize_License; Class Labor=2 Category Primary_L_violation=0201; Category Secondary_L_violation=0202; Fine First_time_Fine=1M, Second_time_Fine=5M, Third_time_Fine=Tax_Class_Degradation_1; Etc.

"Hrvatska revija", Mnchen", br. 1, 1983.

29

Drava Hrvatska

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

BOLJEVIKA KLANJA PO SLOVENIJI (1)

dr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb
Poroilo Komisije Vlade Republike Slovenije za reevanje vpraanj prikritih grobi 2005-2008 Nakladna kua "Druina" iz Ljubljane, inae u vlasnitvu rimokatolike crkve u Sloveniji, izdala je 2009. knjigu "Poroilo Komisije Vlade RS za reevanje vpraanj prikritih grobi 2005 2008", to bi prevedeno na hrvatski glasilo: "Izvjee Povjerenstva Vlade Republike Slovenije za rjeavanje pitanja sakrivenih masovnih grobnica 2005 2008". Naravno, ono "2005-2008" ne znai da se radi o masovnim grobnicama iz tog razdoblja, nego da se radi o izvjeu za rad Povjerenstva u njegovom mandatu od 2005. do 2008. Masovne grobnic e su pak, dakako, iz 1945. Hrvatski krini put. Nije to neko obino izvjee, nije to neka obina knjiga. Nije niti obian njen naruitelj: Vlada Republike Slovenije, koja za razliku od Vlade Republike Hrvatske, koju ovo pitanje uope ne zanima, itekako skrbi glede istraivanja svega to je vezano uz dotina ubojstva i masovne grobnic e. Tijekom ove godine obiao sam Koevski Rog, gdje su pobijene desetine tisua Hrvata, Lancovo i Crngrob, gdje su likvidirani lanovi zadnje vlade Nezavisne Drave Hrvatske i lanovi njihovih obitelji. Bio sam prole godine u Hudoj Jami i na Teharju. Slubene hrvatske nazonosti nigdje. Kria, spomenika nikakvog. Nije udnovato i neobino. Hrvatska je i dalje komunistiki rob, poslunik. Sa ma k nj i g a "Poroila" velikog je for-

mata. Napisali su je lanovi Povjerenstva i njihovi suradnici. Na 431 stranici prvi put je cjelovito obraena 581 masovna grobnica, objavljene su brojne fotografije, kao i nalazi policijskih istraitelja, arheologa, antropologa, forenziara i drugih. Auktor pisanog izvjea je Joe Deman, auktori fotografija su Joe Jagri, Andrej Mihevc i Bojan Vovk. Knjiga sadri i brojne druge priloge. Izdvajam iz zakljuaka uz prikaz knjige: "Masovna ubojstva vojnih i civilnih zaobljenika, koje je izveo titoistiki reim, najvei je mirnodopski zloin svih vremena poinjen na slovenskom tlu. ... Ubojstvo vie od 15.000 nenaoruanih stanovnika Slovenije najvei je ikada poinjeni pokolj njenih stanovnika. ... Slovenija je najvee gubilite Hrvata u njihovoj povijesti." Od naih zapadnih susjeda: Dovoljno i jasno. Hvala im! U iduim brojevima "Drave Hrvatske" donijet emo izvatke iz "Poroila", naroito one koji se odnose na identifikaciju pojedinih masovnih grobnica. Posebno onih u kojima lee, uglavnom neobiljeene, hrvatske kosti.

30

Br oj 1 - 18 . r uj n a 20 10 .

Drava Hrvatska

KRONIKA
"Hrvatska smotra", Zagreb, br. 1, 1942.
1941. godina* 6. studenoga. Poglavnik je u povijesnim dvorcima na trgu Stjepana Radia primio izaslanstvo njemakih trgovaca, koji su doli u Zagreb na podpisivanje hrvatskonjemakog trgovakog ugovora. Poglavnik je primio izaslanstva iz kotareva Teanj, Tesli, Doboj, Maglaj, Graanica, Zavidovii, Bogujno, Glamo, Livno i Kupres, koji su doli Poglavniku da mu izraze vjernost naroda iz njihovih kotareva. 7. studenoga. U Zagrebu je proslavljen blagdan Rumunjske, roendan kralja Mihajla I. Rumunjskom kralju je Poglavnik poslao svoju estitku, na koju je Poglavnik dobio srdaan odgovor. 8. studenoga.

vetilo tople lanke o znaenju tih rtava za Novu Europu. 9. studenoga. U Zagrebu je obavljena prisega novaka zagrebake domobranske posade. U Zagrebu je na svean nain proslavljena godinjica palih njemakih boraca, kojoj su prisustvovali lanovi hrvatske dravne vlade, predstavnici hrvatske i njemake vojske i lanovi diplomatskog kora.
3

Povodom roendana Cara i Kralja Viktora Emanuela III. odrana je u Zagrebu sveana proslava. Hrvatsko je novinstvo posvetilo tople lanke osobi Cara i Kralja. Voa njemakog Reicha Adolf Hitler odrao je povodom 18. obljetnice prvog nacionalsocij a lis t i ko g u s t a nka u Mnchenu govor u kome je osobito naglasio borbu cijele Europe protiv boljevizma. 10. studenoga. Novi podpredsjednik hrvatske dravne vlade dr. Daferbeg Kulenovi poloio je na Koran prisegu u prisutnosti Poglavnika.

Hrvatska dravna banka stavila je u kolanje nove hrvatske novanice od 500, 50 i 10 12. studenoga. Kuna, koje je hrvatska javnost Nova Hrvatska, Zagre b, 3. kolovoza 1943. pozdravila, jer je povlaenjem Mornari novaci u Zemunu srpskih novanica nestao opet jedan trag njihovog poloili su sveanu prisegu vjernosti Poglavniku gospodarenja nad hrvatskim narodom. Nezavisne Drave Hrvatske. Njemako ratno vodstvo pohvalilo je hrvatske dobrovoljce, koji se bore na istonom bojitu. U dopisima njemakih ratnih izvjestitelja istie se, da su oni prevalili u 32 dana pjeice preko 1.000 km i da su sjajno dokazali svoje vojnike sposobnosti ve u prvom doticaju s neprijateljem. Povodom spomen-dana na prve rtve nacionalsocijalistike revolucije, hrvatsko je novinstvo pos-

(Nastavit e se)
* Urednitvo, zasad, ne raspolae brojevima Hrvatske smotre iz 1941. godine, osim za prva dva mjeseca, pa je izostala kronika od 10. travnja do 5. studenog 1941.

31

Nakladna zadruga, Zagreb, Pete poljanice 7

Internetska knjiara i antikvarijat www.knjizara.hrvatskauljudba.hr

Ognjite
nakladna zadruga Zagreb, Pete poljanice 7 HRVATSKA www.hrvatskauljudba.hr tel. +385 1 2923-756 fax: +385 1 2923-757 Urednitvo: dr. sc. Tomislav Dragun

Lovorka Dragun Mirkovi, dipl. oec.

grafiki urednik
091 /33-88-433 lovorka.dragun.mirkovic@gmail.com Hrvoje Mirkovi

Drava Hrvatska
Smotra za pitanja povijestnog kontinuiteta hrvatske dra vnosti Broj 1 od 18. rujna 2010. Izlazi mjeseno Nakladnik:

tajnik urednitva
091 /33-88-432 hrvoje.mirkovic@gmail.com Idejno rjeenje: Lovorka Dragun Mirkovi

glavni urednik
091 /33-88-431 e-mail: tomislav.dragun@gmail.com

Ognjite nakladna zadruga Zagreb, Pete poljanice 7 e-mail: naklada.ognjiste@gmail.com