Professional Documents
Culture Documents
Opsan otpad
Opasan otpad je svaki otpad koji e nekom svojom osobinom (zapaljivost, toksinost, eksplozivnost, nadrazljivost,infektivnost) ugroziti zivot oveka, biljnog i zivotinjskog sveta. Sve je vie takvog otpada i sve vie se iri njegova primena. Skoro da nema takve oblasti zivota koje ne koriste takve proizvode u, na izgled bezazlene svrhe i situacije, ne razmisljajui o njihovoj tetnosti.
Predstavlja rizik za digestivni trakt, treba izbegavati konzumiranje hrane dok koristite ove proizvode i preparate, a nakon upotrebe obavezno oprati ruke. Koristiti u uslovima adekvatne ventilacije Predstavljaju rizik ako se udiu. Preporuuje se rad na otvorenom i poveana koliina provetrenog vazduha. U suprotnom, neophodna je upotreba odgovarajue zatite (maska za usta i nos). Izbei kontakt sa koom Koa moe absorbovati ove proizvode i biti oteena. Nosite odgovarajue rukavice i zatitnu odeu. Driti dalje od oiju Predstavlja rizik jer moe otetiti oi. Potrebno je koristiti zatitne naoare prilikom rukovanja ovakvom vrstom proizvoda. Izbegavati u trudnoi Proizvodi mogu otetiti razvoj fetusa.
SPREAVANJE TROVANJA
-Nikada ne stavljajte opasne proizvode u ambalau od hrane ili pia ili u ambalau koja je koriena u neke druge svrhe. Deca koja ne znaju da itaju mogu pomisliti da se radi o hrani li piu. -Nikad ne ostavljajte opasne proizvode na otvorenom i bez nadzora. Imajte u vidu da se najvei broj trovanja desio za vreme korienja proizvoda. -Drite proizvode van domaaja dece i ivotinja. -Uvek kada je to mogue kupujte opasne proizvode u ambalai koja je testirana na bezbednost za decu. -Skladitite opasne proizvode u skladitima koja su pod kljuem ili su obezbeena na neki drugi nain . -Skladitite opasne proizvode daleko od hrane. Ne ostavljajte pesticide u blizini hrane, medicinskih pomagala ili proizvoda za ienje. Drite telefonski broj centra za hitne sluajeve na vidnom mestu za sluaj opasnosti. Prilikom postavljanja nalepnica na bilo koji proizvod vodite rauna da ne pokrijete nalepnicu na kojoj se nalaze upozoravajue oznake. OPASNOSTI I SASTAV POJEDINIH VRSTA OPASNOG OTPADA Baterije iz domainstva Potencijalna opasnost i najei sastav Predstavljaju potencijalnu opasnost usled nepravilnog odlaganja nakon upotrebe. Sadre alkalije, teke metale (posebno olovo) kao i plastine delove. Alternativa Preporuka je korienje punjivih baterija, koje imaju dui vek, ime se odlae kupovina novih i gomilanje otpadnih. Nain odlaganja U Srbiji ve postoje firme koje se bave reciklaom elektronskog otpada, ali jo uvek nije uspostavljen organizovan sistem prikupljanja i reciklae baterija. Stare baterije treba sakupljati i odloiti u stanu na posebnom mestu i saekati poetak njihovog organizovanog sakupljanja. Fluoroscentne svetiljke i ivine lampe Potencijalna opasnost i najei sastav Predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu usled nepravilnog rukovanja i odlaganja, posebno u sluaju lomljenja. Sadre volfram, ivu, halogene elemente.
Alternativa Ne postoji potpuno siguran proizvod, ali jedno od reenja je upotreba tedljivih sijalica. Nain odlaganja i trajno zbrinjavanje Istroene fluoroscentne svetiljke treba spakovati u plastinu ambalau ili kartonske kutije i odloiti sa ostalim otpadom. Sistem organizovanog sakupljanja jo uvek nije uspostavljen. Termometri sa ivom Potencijalna opasnost i najei sastav Lomljenje termometara sa ivom (takozvanih toplomera) predstavlja opasnost. Ovi termometri sadre ivu koja je bioakumulativan toksin - taloi se u ljudskom organizmu i izaziva ozbiljne zdravstvene poremeaje. Do naruavaja stanja ivotne sredine dolazi tokom nepravilnog odlaganja i izlivanja ive u zemljite i vodotokove. Alternativa Izbegavati kupovinu termometara na bazi ive kupovinom digitalnih i termometara na bazi alkohola. Nain odlaganja uvajte ih u originalnoj sigurnosnoj ambalai. Ukoliko doe do loma termometara, ivu je najbolje pokupiti vatom, odloiti u plastinu vreu i odloiti sa ostalim otpadom. Jestiva ulja Potencijalna opasnost i najei sastav Jestiva ulja postaju opasne materije nakon termike obrade. Nikako ne koristite za ponovno pripremanje hrane termiki ve obraeno jestivo ulje. Nakon vie termikih obrada predstavlja kancerogenu supstancu. Jestivo ulje je takoe opasnost ako doe u vodotokove. Jedan litar ulja zagadi 1 milion litara iste vode. Nain odlaganja Ulja sipati u staklenu ili plastinu bocu i odloiti zajedno sa ostalim otpadom. Postoje firme koje se bave sakupljanjem i reciklaom ulja, ali organizovano prikupljanje jestivog ulja jo uvek ne postoji. Lekovi Potencijalna opasnost i najei sastav Potencijalna su opasnost (toksini su) ako se nepravilno primenjuju i odlau. Sastav lekova je raznolik u zavisnosti od namene leka. Alternativa Zdrava i pravilna ishrana, fizika aktivnost, optimalan san i boravak u prirodi. Nain odlaganja Ne pravite zalihe. Posebno voditi rauna o oznaenim rokovima za upotrebu. Nakon isteka roka ili nakon to vam lekovi vie nisu potrebni, poeljno bi bilo odneti ih u zdravstvenu ustanovu u kojoj su nabavljeni ili u apoteku. Ovakav sistem jo uvek nije uspostavljen, ali je u planu.
Sredstva za ienje
Potencijalna opasnost i najei sastav predstavljaju potencijalnu opasnost za ivotnu sredinu, zdravlje ljudi i kunih
ljubimac kada dodje do nekontrolisane i neprevilne upotrebe i neprevilnog odlaganja.Predstavljaju aktivne supstance, toksine i korozivne. Nain odlaganja Ispranjenu ambalau isprati vie puta i odloiti sa ostalim otpadom ili sauvati za organizovano prikupljanje.
Pesticidi, herbicidi i ostala zatitna hem. sredstva Potencijalna opasnost i najei sastav Ova sradstva predstavljaju otrove. Opasni su usled nekontrolisane primene i nepravilnog odlaganja. Nakon isteka roka postaju nekontrolisani otrovi. Sadre opasne supstance koje mogu ozbiljno naruiti ivotnu sredinu i zdravlje ljudi. Alternativa Treba koristiti u to veoj meri preparate na biljnoj tj organske biorazgradive preparate. Nain odlaganja Plastinu ambalau nakon to se upotrebi isprati vie puta i odloiti sa ostalim otpadom. Sprej boce odloiti sa
Vreme potrebno da bi se neki materijali prirodno razloili Hrana, cvee i svi organski proizvodi -1 do 2 nedelje Papir (ne plastificiran) -10 do 30 dana Pamuna odea -2 do 5 meseci Vuneni predmeti -1 godina Drvo -10 do 15 godina Konzerve -100 do 500 godina Plastina kesa -1 milion godina Staklena flaa - nikada Evropska unija
Graani EU svake godine bace 1.3 milijarde tona otpada - od kojih je 40 miliona tona opasan otpad. To je oko 3.5 tone otpada godinje po svakom oveku, eni i detetu. Od 1990 do 1995, koliina otpada koji se proizvede porasla je za 10%. . Od ukupne koliine otpada oko 67% se baci na deponije ili spali. Oba ova metoda nanose veliku ekoloku tetu - jer truju zemlju, vodu i vazduh i zauzimaju velike povrine zemljita. Ako nas bude do 2020. godine, predvia se da emo proizvoditi 45% vie otpada nego 1995. godine! EU cilja na to da e u tri koraka drastino sasei koliinu otpada: 1. pri samom nastajanju otpada - insistirae se da kupci kupuju proizvode sa manje ambalae, zelene proizvode, da se tehnologija proizvodnje ogranii tako da se pravi manje otpada, kao i da se smanji koliina opasnih hemikalija u proizvodima. 2. Reciklaom i ponovnom upotrebom. Neke EU zemlje su dostigle 50% reciklae ambalanog otpada. 3. Drastinim pootravanjem odlaganja na deponije i kontrolu deponija. Neke vrste otpada nee smeti da se odlau na deponije! Evropska komisija / direktorat za zatitu ivotne sredine je odredio sledee kategorije kunog (komunalnog) otpada koji su rizini: Sve hemikalije u tenom stanju Hemikalije za foto i tamparske procese Pesticide Neonske, tedljive sijalice, i ostale proizvode koji sadre ivu One koje tete ozonskom omotau (chlorofluorocarbons) gasovi u klima ureajima, friiderima, penama i izolacijama pod trgovakim nazivima "Freon," "Genetron," "Isotron", "Styrofoam" ulja i masti farbe, boje i lepkove deterente lekove (citotoksike i citostatike) baterije i akumulatore odbaene elektrine ureaje
Sledite savete kako smanjiti proizvodnju otpada u domainstvu * Izbegavajte kupovinu prethodno zapakovanog voa i povra. * Ukoliko neto uestalo koristite, odluite se za vee pakovanje. * U kupovinu krenite sa svojim torbama, poput onih platnenih ili ak ruksaka. * Ne prijavljujte se za primanje nepotrebnih (papirnatih) promotivnih materijala. * Odluite se za proizvode za viekratnu upotrebu kad god je to mogue. * Koristite to vie proizvoda koji se mogu ponovno puniti, poput baterija, flomastera,... * Kupujte proizvode u ambalai za koju znate da se moe reciklirati. * Umesto kupovine boica vode, odaberite svoju bocu koju moete puniti. * Do kraja iskoristite namirnice i higjenske proizvode poput ampona, sapuna,... * Ukoliko imate mogunosti, sami uzgajajte svoje voe, povre i zaine. * Ne tampajte dokumente koji su vam dovoljni u elektronskom obliku. * Novine i ostale vesti pratite na internetu, radije nego u papirnoj verziji. * Izbjegavajte papirne ubruse ukoliko ih moete zamijeniti krpama.. * Pre odbacivanja krupnog, elektrinog ili elektronskog otpada, proverite treba li nekome upravo to to odbacujete (prijatelji, komije, lokalna dobrotvorna organizacija i slino). * Sve kune aparate pokuajte popraviti pre nego ih bacite Postoji otpad koji se moe sagoreti
Tu spadaju npr. Lekovi, ostaci pesticida, I njihova ambalaa. Iako zbog zagadjivanja vazduha to nije najbolje reenje , eventualna teta po ivotnu sredinu moe se izbei potovanjem propisa I upotrebom uredjaja za preiavanje vazduha a moe se iskoristiti I toplota nastala sagorevanjem. Onaj opasan otpad za koji ne postoji povoljan nain da se uini bezopasnim ili je ovaj proces nerealno skup, odlae se sa na uredjenim I strogo kontrolisanim deponijama.