Zagreb, 31. sijenja 2012.

PRIOPENJE ZA JAVNOST u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly (br. 49, sijeanj 2012.)

U treem je tromjeseju prole godine hrvatsko gospodarstvo zabiljeilo rast BDP-a od 0,7 posto u odnosu na isto tromjeseje 2010. Iako je po prvi put od 2008. godine ostvaren porast BDP-a u dva uzastopna tromjeseja, raspoloivi podaci za posljednje tromjeseje ukazuju na ponovno smanjenje aktivnosti. Ekonomski institut, Zagreb je stoga smanjio svoju procjenu rasta BDP-a za 2011. na 0,2 posto. Procjenjuje se da je gospodarstvo na prijelazu godine ulo u novu recesiju, pa se u 2012. oekuje pad ukupne gospodarske aktivnosti od 0,3 posto. Stabilizacija ekonomija eurozone i prvi uinci reformi u domaem gospodarstvu trebali bi omoguiti blagi oporavak u 2013., uz rast BDP-a od 1,0 posto. Uz ove su prognoze povezane znaajne neizvjesnosti koje ukljuuju mogunost ostvarivanja pesimistinijih scenarija. Uz neizvjesno stanje u eurozoni, to se posebno odnosi na domai fiskalni sektor i ostvarenje planirane fiskalne konsolidacije. Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodinjeg prorauna nagovjetavaju vrste korake prema smanjenju deficita, to bi do donoenja prorauna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih trita i spreavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama.
Bruto domai proizvod je u treem tromjeseju prole godine u odnosu na isto tromjeseje 2010. porastao za 0,7 posto, emu su ponajvie pridonijeli rast izvoza kao posljedica prihoda od turizma te pad uvoza, dok se domaa potranja nastavila smanjivati. Time je po prvi put od 2008. godine u dva uzastopna tromjeseja ostvaren rast ukupne gospodarske aktivnosti. Unato pozitivnim trendovima u drugom i treem tromjeseju, krajem godine su se pojavili negativni gospodarski signali. Naime, podaci o industrijskoj proizvodnji, obujmu trgovine na malo, graevinskoj aktivnosti te izvozu upuuju na smanjivanje aktivnosti. Kada se tome pridoda i neizvjesnost u eurozoni koja, ini se, ulazi u novu recesiju, kratkoroni izgledi za hrvatsko gospodarstvo nisu optimistini. Na temelju raspoloivih podataka, oekuje se da je u posljednjem tromjeseju prole godine ostvaren pad aktivnosti. Investicije su se u drugoj polovici prole godine nastavile snano smanjivati, dolo je do pada dravne potronje, slabljenja zaposlenosti, stagnacije plaa, smanjivanja inflacijskih pritisaka i usporavanja rasta kredita. Stoga Ekonomski institut, Zagreb procjenjuje da je BDP u 2011. godini porastao za 0,2 posto u odnosu na 2010.

Prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb navedene u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly upuuju na mogunost pada ukupne aktivnosti od 0,3 posto u ovoj godini, dok se blagi oporavak, uz rast BDP-a od 1,0 posto, oekuje sljedee godine. Treba napomenuti da su prognoze pripremljene prije nego to je objavljen Vladin Prijedlog mjera i smjernice za izradu prorauna za 2012.. Stoga se prognoze u pogledu fiskalne politike temelje na pretpostavci o umjerenoj fiskalnoj konsolidaciji u skladu s programom Vlade za razdoblje 2011.-2015. te procjeni buduih poteza na temelju javnih nastupa vladinih elnika. Tako je u obzir uzeto poveanje stopa PDV-a s 23 na 25 posto te uvoenje meustope za manji broj proizvoda. Takoer se pretpostavlja i manje oporezivanje niih dohodaka kako bi se neutraliziralo poveanje stope PDV-a. Ostale najavljene promjene u poreznom sustavu nisu uzete u obzir jer njihovi detalji i vrijeme uvoenja nisu poznati. Projekcije pokazuju da bi poveanje stope PDV-a za dva postotna boda, uz pretpostavljeni zanemarivi uinak uvoenja meustope, moglo negativno utjecati na osobnu potronju koja je ve ionako pod utjecajem smanjenja raspoloivog dohotka i negativnih trendova na tritu rada. Osim pada osobne potronje, oekuje se smanjenje dravne potronje zbog konsolidacije javnih financija. Negativni bi se trend investicija trebao zaustaviti tijekom godine, ali e na razini prosjeka godine i one ostvariti pad. Nakon to je meunarodna razmjena oslabila krajem prole godine, u ovoj se godini predvia vrlo blagi oporavak. Kod izvoza bi tome trebala doprinijeti jo jedna dobra turistika sezona. Oporavak ekonomske aktivnosti u eurozoni kao najznaajnijem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske te provoenje reformi u domaem gospodarstvu trebali bi otvoriti perspektive za blagi oporavak u 2013. Na tekuem raunu platne bilance oekuje se suficit i u ovoj i u iduoj godini. Inflacija e donekle porasti zbog promjena u poreznom sustavu i poveanja administrativno odreenih cijena, pa bi ove godine mogla dosei 2,6 a idue 2,7 posto. Na tritu rada ne oekuje se promjena postojeih negativnih trendova ove godine, te bi stopa nezaposlenosti mogla iznositi oko 18,1 posto. Deprecijacijski pritisci e se nastaviti, to e ograniavati sredinju banku u relaksiranju monetarne politike, pa e stoga i kreditna aktivnost ostati relativno ograniena. Analitiari Ekonomskog instituta, Zagreb posebno naglaavaju brojne neizvjesnosti oko projekcija, to zbog rastue nestabilnosti globalnog gospodarstva, posebno gospodarstava eurozone, ali i zbog visoke ranjivosti domaeg gospodarstva. Neizvjesnosti su povezane s buduom ekonomskom politikom nove Vlade, ali i s nepoznanicama u vezi prorauna za 2012. godinu. Ipak, objava smjernica za pripremu ovogodinjeg prorauna smanjila je te neizvjesnosti, ukazujui na spremnost Vlade na fiskalnu konsolidaciju. To bi privremeno moglo osigurati povjerenje financijskih trita i sprijeiti pad kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama. *** Vie informacija o ocjeni gospodarskog stanja i prognozama moe se pronai u publikaciji Ekonomskog instituta, Zagreb Croatian Economic Outlook Quarterly br. 49 (sijeanj 2012.), ija se tiskana verzija moe dobiti na upit.
Saetak prognoza 2012. Rast realnog BDP-a (u %) Saldo tekueg rauna bilance plaanja (u % BDP-a) Inflacija potroakih cijena (u %) 2013.

-0,3 0,6 2,6

1,0 1,0 2,7