You are on page 1of 24

Jure UVOD U GRADITELJSTVO Radi

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1. POGLAVLJE

POJMOVI I DEFINICJE

25

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

26

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1.1 UVOD
Na poetku je potrebno zapitati se neka osnovna pitanja: to je to graditeljstvo?, to je to graevina, gradiva, gradnja...? Tko je to graditelj? Ovo poglavlje dati e odgovore na ova i jo neka pitanja kako bi se definirali osnovni pojmovi i definicije s kojima e se kasnije sluiti u razlaganjima i definiranjima sloenijih pojmova.

1.2 GRAEVINA
Graevina je tvorevina povezana s tlom nastala gradnjom uporabom razliitih gradiva, s namjenom da se zadovolji neka ljudska potreba. Ona je dio izgraenog okolia s relativnom samostalnou funkcije i oblika u kojem se pojavljuje. U ovoj definiciji bitno je uoiti da graevina mora zadovoljiti neku ljudsku potrebu, to je bitna odrednica koja je definira i odvaja od ostalih tvorevina koje niem ne slue. Kakve graevine mogu biti? Graevine se dijele u nekoliko grupa prema potrebama koje zadovoljavaju: stambene (kue, zgrade), poslovne, javne (kole, bolnice, kazalita, stadioni, hoteli, crkve, muzeji)

27

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

inenjerske brane, elektrane, dalekovodi, naftovodi, plinovodi, marine, luke, plovni kanali, vodovodi i slino specijalne mostovi, tornjevi, odailjai i slino graevine komunikacije ceste, eljeznice, aerodromi, kolodvori i slino vezane uz ljudsku potrebu za rad tvornice, brodogradilita i slino.

28

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1.3 GRADIVO
Gradivo ili graevni materijal je materijal koji se upotrebljava za graenje, to je materijal od kojeg su sazidane graevine. Gradiva se najgrublje mogu podijeliti na slijedee kategorije:
Kategorija Kamen Vrsta Prirodni ovjek ga vadi i dalje ga samo oblikuje Umjetni ovjek ga svojim radom proizvodi eljezo elik Aluminij Legure (mjeavine, varijacije) Klasino - Bjelogorica Drvo Ostalo Klasino - Crnogorica Lamelirano Plastika, staklo, novi materijali Primjer vapnenac, granit opeka, beton (armirani, prednapeti) lijevano, kovano normalni, nehrajui

Metali

hrast, bukva smreka, jela, bor proizvodi se obradom i lijepljenjem

1.4 GRADNJA
Skup radova na izgradnji graevine. Gradnju ine slijedei skupovi radova: pripremni radovi (zemljani radovi iskopi, nasipi; ureenje gradilita privremeni objekti, prilazni i transportni putovi) graevni radovi (tesarski radovi, armiraki radovi, betonski radovi, metalni radovi) ugradnja opreme (stolarski radovi, bravarski, elektriarski, vodoinstalaterski, keramiarski) rekonstrukcije, sanacije, adaptacije uklanjanje graevine. Detaljnija definicija: Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, uklanja ili odrava postojea graevina.

1.5 GRADITELJSTVO
Gospodarska djelatnost planiranja, projektiranja, gradnje, odravanja te proizvodnje graevinskih proizvoda. Vano je uoiti da je graevinarstvo samo jedan dio ukupne graditeljske djelatnosti.

29

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

U graditeljsku djelatnost spadaju: graevina arhitektura geodezija dijelom i strojarstvo, elektrotehnika, tehnoloka pa i neke druge struke. Na slian nain podijeljene su i komore. Komore su organizacije koje daju ovlasti lanovima struke, zakonom je ureen temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i lanstvo. Tako su definirane i ustrojene sljedee komore: Hrvatska komora inenjera graevinarstva Hrvatska komora arhitekata Hrvatska komora inenjera strojarstva Hrvatska komora inenjera elektrotehnike. Vano je napomenuti da graevinarstvo ini 50 % djelatnosti u ovoj ukupnoj podjeli. Kada bi usporeivali samo graevinarstvo i arhitekturu ovaj omjer bio bi 80 % naprama 20 % u korist graevinarstva. Inenjerski (graevinarski) i arhitektonski poslovi i djelatnosti obuhvaaju poslove prostornog ureenja i gradnje, to su: struni poslovi prostornog ureenja poslovi projektiranja i strunog nadzora graenja obavljanje djelatnosti graenja obavljanje djelatnosti upravljanja projektom. Ti poslovi i djelatnosti moraju se obavljati kvalitetno, struno i odgovorno. Pod tim poslovima podrazumijeva se sljedee: prostorno ureenje: izrada nacrta dokumenata prostornog ureenja i nacrta izvjea o stanju u prostoru, te obavljanje poslova u vezi s pripremom i donoenjem dokumenata prostornog ureenja projektiranje: obavljanje svih poslova u izradi projekta (idejni, glavni i izvedbeni), projekta izvedenog stanja i arhitektonskog snimka izvedenog stanja, utvrivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, projekta uklanjanja graevine i snimke postojeeg stanja graevine struni nadzor: nadziranje graenja taklo da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom; utvrivanje potivanja horizontalnih i vertikalnih gabarita; struni nadzor treba utvrditi da li izvoa i geodet zadovoljavaju sve uvjete propisane zakonom; upoznati investitora s nedostacima i nepravilnostima koje uoi tijekom graenja; sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine graenje: izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graevina te rekonstruira, uklanja ili odrava postojea graevina.

30

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

upravljanje projektom: obavljanje svih ili nekih poslova u ime i za raun investitora potrebnih za uspjenu i zakonitu gradnju graevina u skladu s ciljevima i zahtjevima koje postavlja Investitor

1.6 NOSIVA KONSTRUKCIJA


Odreivanje i poredak pojmova irokog podruja koje obuhvaa graevina nosiva konstrukcija nosiva struktura oteano je odnosima prema tim pojmovima u prolosti i sadanjosti. U prolosti je nastao veliki broj opisa, pojmova i definicija iz raznih grana zanimanja, s raznih stanovita i s razliitom preciznou koji su se vrsto ukorijenili u strunom govoru inenjera i arhitekta neovisno o tome to u nekim sluajevima sadraj nije dovoljno jasno razgranien, a djelomino je i suprotnog znaenja. Posljednjih godina uvodi se vie reda u sustave pojmova to je povezano s razvojem teorija i metoda projektiranja, te razvojem modela uenja, donoenja odluka i teorija sustava jer su podloga tog razvoja znanstveni, logini i zatvoreni sustavi pojmova. Odreivanje pojmova i tono definiranje sadraja u odnosu na zadau koja je tako neposredno vezana s radom inenjera i arhitekta ne moe zanemariti ove injenice. Pojmovi kao to su konstrukcija, nosivi sustav, statiki sustav, nosiva konstrukcija, graevina, struktura, shema strukture vrsto su ukorijenjeni u struni govor inenjera i arhitekata, a djelomino su ih poznati graditelji individualno definirali i dali im specifino znaenje, tablica 1.1.
Tablica 1.1 Citati nekih vanijih pojmova s razliitim interpretacijama Eduardo Toroja (1899.-1961.) Logika oblika Tip konstrukcije oznaava sve elemente graevine koji pod djelovanjem sila i raznih utjecaja zadravaju svoj oblik i svojstva. Pri tome se smatra da je to onaj dio graevine koji ispunjava oekivanu statiku funkciju i koji se u nedostatku bolje rijei opisuje kao konstrukcija. Ova rije se ovdje primjenjuje u proirenom smislu jer se uobiajeno rijeju konstrukcija opisuje skup prizmatinih ili prizmama slinih elemenata na koje se primjenjuje znanost o vrstoi materijala. Danas se ona naziva konstrukcijom iako se ista rije primjenjuje i za masivni zid ili za branu. Nove strukture Kod strukture radi se o sustavu unutarnjih naprezanja i reakcija koji je u stanju drati u ravnotei odgovarajui sustav vanjskih sila te koji upravo zbog toga mora biti kompliciran kao kakav materijalni organizam i sluiti upravo toj preciznoj namjeni.

Pier Luigi Nervi (1891.-1979.)

31

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

Ukoliko bi se s ovim pojmovima provela znanstvena konfrontacija, iji bi cilj i rezultat bio samo pronalaenje nedosljednosti ova knjiga bi se svela samo na proireni rjenik pojmova, a prvenstveni cilj ovog djela je razumijevanje prolosti i sadanjosti te priprema za budunost. Tako da se u ovim djelom, uz oslanjanje na povijesno ukorijenjene definicije, pokualo uvesti reda i jasnoe u primijenjene pojmove to je tipina zadaa koja se mora rijeiti na poetku svake knjige. Rjeavanje ovog zadatka u smislu navedenih posebnosti pristupa u prolosti i sadanjosti nije mogue bez odreenih kompromisa. Tako e se graevina promatrati kao zatvorena cjelina koja je u promjenljivom odnosu s okolinom te koja se zbog svoje funkcije i strukture moe promatrati kao jedan sustav. Taj sustav moe se promatrati s vie gledita. Tako je ovdje prikazana analiza sustava graevine s gledita nosivosti i nosivog sustava. Ukoliko se nosivi sustav na sljedeoj razini razmatranja uzme kao samostalni sustav s pripadnim okoliem, strukturom i funkcijom obuhvaena je konstrukcija sa svojim nosivim elementima i vezama. Konstrukcija je materijalna stvarnost, primjer su konkretni armiranobetonski luk, elini nosa ili drvena greda. Model konstrukcije, odnosno rezultat apstraktnog razmatranja s gledita nosivosti je nosiva struktura. Kao rezultat ovog razmatranja dane su sljedee definicije osnovnih pojmova vezanih uz nosivu konstrukciju: nosiva konstrukcija je dio graevine koji osigurava potrebnu nosivu funkciju graevine nosivi sustav je jedinstvena cjelina nosive konstrukcije, okolia i funkcije koju ine elementi nosive konstrukcije, veze elemenata, promjenljivo meudjelovanje nosive konstrukcije i okolia kako bi se ostvarila funkcija nosivosti nosiva struktura je s gledita funkcije nosivosti oieni model nosive konstrukcije statiki sustav je za potrebe prorauna geometrijski i materijalno definirana nosiva struktura element nosive strukture je dio nosive strukture koji je povezan (na primjer zglobovima) s drugim elementima nosive strukture. U posebnom sluaju nosivu strukturu moe initi samo jedan element. kvaliteta nosivosti je integracija vanih svojstava nosive strukture neophodnih za funkciju nosivosti ponaanje pri nosivosti je konkretni izraaj kvalitete nosivosti nosive strukture za zadane sile i druga djelovanja. U sljedeim poglavljima nosive strukture su sustavno obraene i postavljeni su odnosi izmeu njihovih elemenata. Kako se konstrukcije i nosive strukture mogu dijeliti prema razliitim gleditima preporuaju se odreena uspjenija gledita za analizu i sintezu nosivih struktura:

32

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

geometrija: izmjere glavnih geometrijskih veliina, detaljne izmjere poprenih presjeka, plotine presjeka i izvedene geometrijske karakteristike presjeka materijal: fizikalne karakteristike materijala potrebne za opisivanje strukture materijala, ponaanja materijala pri naprezanju, pri promjeni oblika i pri temperaturnim promjenama, kemijske karakteristike materijala za opisivanje promjena izmeu gradiva i okolia. Geometrijske i materijalne karakteristike te veliine koje se iz njih proraunavaju kao to su krutosti na izduenje i savijanje, osnova su iz koje se opisuje ponaanje pri nosivosti te za teoretsko i pokusno ispitivanje kvalitete nosivosti. Kombinacija elemenata jednake glavne geometrije (jedno-, dvo- ili trodimenzionalni elementi) vode do nosivih struktura ije je ponaanje pri nosivosti i kvaliteta nosivosti usko povezana s kvalitetom nosivosti elemenata nosive strukture. Tako se ponaanje nosivosti kontinuiranog nosaa koji ine pojedinane grede ili pojedinane ploe moe zakljuiti iz poznavanja ponaanja pri nosivosti svakog elementa nosive strukture (slobodno poduprte grede ili ploe preko jednog raspona). Kad se nosiva struktura oblikuje od kombinacije elemenata principijelno razliite glavne geometrije moe se raunati sa skokovima u kvaliteti ponaanja pri nosivosti. Jasna podjela i razlikovanje nosivih struktura i njihovih elemenata prema glavnoj geometriji dolazi u potekoe kad se trebaju pojasniti odreene vrste konstrukcija. Tako je na primjer iz kombinacije linearnih nosaa s presjekom plonog nosaa nastala ljuska. Kvaliteta nosivosti ove nove nosive strukture je u odnosu na osnovnu promijenjena i mora se procijeniti s dodatnim kriterijima. U sljedeim poglavljima knjige dodatno je pojanjena raznolikost izgraenog okolia i veliki broj moguih konstrukcija i nosivih struktura.

1.7 BITNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU


Svaka graevina ovisno o namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i uvjete propisane zakonima, tehnikim i drugim propisima, lokacijskim uvjetima koji imaju utjecaja na bitne zahtjeve za graevinu. Bitni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju projektiranjem i graenjem graevine su: mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe: - ruenje graevine ili njezina dijela deformacije nedoputena stupnja oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala

zatita od poara tako da se u sluaju poara: - ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena sprijei irenje vatre i dima unutar graevine

33

UVOD U GRADITELJSTVO -

1. Pojmovi i definicije

sprijei irenje vatre na susjedne graevine omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje omogui zatita spaavatelja

higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava: - oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i slino) - opasno zraenje - oneienje voda i tla - neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada - nepropisno postupanje s krutim otpadom - sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad uteda energije i toplinska zatita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

1.8 OPENITO
Nakon definiranja osnovnih pojmova, dani su odgovori na slijedea pitanja.

1.8.1 Zbog ega gradimo graevine?


Da zadovoljimo neku ljudsku potrebu, koja moe biti jedna od slijedeih: stanovanje komunikacija rad zabava, rekreacija i kultura zdravlje i sigurnost, itd. Uglavnom sve to ovjeku treba i sve to obavlja preko dana, za sve to je vezana neka graevina. Zato je graditeljstvo iroka, sveprisutna, intenzivna i raznolika djelatnost.

1.8.2 Da li je mogue zadovoljiti te potrebe bez gradnje?


Nije! Najbolje nam to ilustrira povijest jer je bit zahtijeva ista od iskona pa do danas, mijenja se samo traena razina zadovoljstva iz dana u dan ovjek treba sve vie i vie, eli bolje, savrenije, u svojim zahtjevima je sve manje skroman.

34

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1.8.3

Zato je graevina potrebna?

Da bi se ovjek zatitio od kie, vjetra, topline, hladnoe... Ovaj osnovni princip je isti od davnina pa sve do danas, mijenjaju se samo dosezi kao ilustraciju ovome moemo navesti ovaj slijed: peina zemunica brvnara kua, dom Ili, kao jo bolja ilustracija e posluiti dva primjera jedan od primitivnih, klasinih ostvarivanja prijelaza prepreke kamenim ploama preko male prepreke (potoka, rjeice) naspram, danas pred izgradnjom, mosta Messine od oko 3 km za povezivanje Italije i Sicilije. Vrsta potrebe je ista, mijenja se samo njena razina

Uz ovakve definicije graevinarstva, nuno je istaknuti i jo jednu: Graevinarstvo je djelatnost koja se ostvaruje u svom a) odnosu, b) borbi i c) suivotu s prirodom. a) odnos s prirodom ivei ovjek prilagouje krajolik svojim potrebama. On ga mijenja, ini drugaijim, kao to se to moe vidjeti na slijedeoj ilustraciji izgradnje umjetnog otoka na kojem je planirana izgradnja aerodroma.

b) borba s prirodom ovjek mora svoje tvorevine koje postavlja u prirodu ostvariti tako da one stoje, da savladavaju prirodna djelovanja. Kao primarno djelovanje javlja se gravitacija kako bi se ona svladala odabiru se odgovarajua gradiva i konstrukcije. Graevina u konanosti mora biti jaa od prirodnih sila koje ju okruuju. Mi graevinari moramo te sile pretpostaviti, a tu

35

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

nam najvie pomau prijanja iskustva (npr. vjetar, potres za koji znamo da se moe pojaviti u tom podruju). Iskustva su vezana za povijesne spoznaje na osnovu kojih su napisane podloge propisi i norme. Nakon spoznavanja veliine sile, potrebno ih je staviti kao zahtjev na graevinu. Osim obuzdavanja sila, u borbi s njima mi ih takoer moramo znati i rabiti pa tako gradimo brane i vjetrenjae koje nam iz prirodnih sila gravitacije i vjetra daju energiju.

c) suivot s prirodom Prilagodba prirode ovjeku nikako ne smije znaiti njeno unitavanje! ovjek mora znati ostvariti sklad s njom i pobrinuti se da ima to ostaviti iduim generacijama. Kao poseban pojam ovdje se javlja odrivi razvitak. Vano je znati odrediti koju razinu sile treba primijeniti na koju graevinu jer nije jednako vano graenje na primjer kokoinjca i elektrane Krko. Iako je obje graevine mogue napraviti da izdre jednaka djelovanja, to zasigurno nije racionalno jer nam ruenje jednoga nije ni priblino katastrofino kao ruenje drugoga. Treba, dakle, pronai optimum zahtjeva kako bi se sa to manje sredstava ostvarila potreba. To se najee ostvaruje razvrstavanje graevine u kategorije njenim stupnjevanjem prema vanosti. Pitanje koje se nakon sada namee glasi:

1.8.4 Moemo li sagraditi graevinu da je ne srui npr. udar aviona, potres, tsunami, orkansko nevrijeme, itd.?
Udar aviona u WTC

36

UVOD U GRADITELJSTVO Tsunami

1. Pojmovi i definicije

Uragan Katarina Odgovor je oit: Moemo! Ali... Koliko to kota i da li se isplati? Dakle, uvijek u odnos moramo staviti cijenu i svojstva tj. vanost graevine. Bitni faktori u graditeljstvu su sredstva, iznosi ulaganja i gospodarska mo. Uvijek treba biti racionalan i uza sve treba znati ostvariti i dobit. Ciljevi kod gradnje su da treba: graditi dobro i kvalitetno graditi na vrijeme graditi unutar cijene. Slijedee u nizu pitanja na koje e se dati odgovor glasi:

1.8.5 Kakva graevina mora biti? ili Koji su zahtjevi na graevinu?


postojanost koja se moe definirati na slijedei nain:
POSTOJANOST

sigurnost sposobnost konstrukcije da preuzme vanjska djelovanja

stabilnost sposobnost konstrukcije da se odupire promjeni oblika

trajnost sposobnost konstrukcije da zadri svojstva sigurnosti i uporabljivosti

funkcionalnost pred graevinu se postavljaju zahtjevi funkcionalnosti koje ona barem u svom minimumu mora zadovoljiti. Ti zahtjevi mogu biti: udobnost, sigurnost,

37

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

ustrajnost, ponaanje u posebnim klimatskim ili nekim drugim okolnostima. trajnost ovo je jedna od najaktualnijih tema u graditeljstvu danas kako izgraditi trajnu graevinu koja e odrati zahtijevana svojstva unutar svog planiranog ivotnog vijeka ljepota ljepota ne nastaje sama po sebi, ona ima svoje zakonitosti, svoju logiku i svoja izraajna sredstva, a zadatak je graditelja da se njima pozabave i da ih upotrijebe usklaenost s prirodom zahtjevi ljepote se izmeu ostalog zadovoljavaju i usklaivanjem s prirodom Vidljivo je da se ljudska potreba za graevinom zadovoljava na razliite naine, uz razliit iznos uloenih sredstava. Jednako tako graevinu podiu razliito sposobni graditelji u razliitom kulturnom okruju. Zato graevine mogu biti i: umjetnika djela Mostovi prof. Krune Tonkovia prava su umjetnika djela most preko Korane i most preko Slunjice u Slunju

simboli iskaz snage, znanja, moi.

38

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

Trajanov most dokaz Rimske osvajake politike i graditeljskog umijea

Mostovi Turskog Carstva primjer izvanrednog znanja i moi

Definirati e se i odnosi u ostvarivanju nekog graditeljskog djela odgovorom na pitanje:

1.8.6 Kako dolazi do gradnje?


Do konanog cilja (graevine) moraju se proi slijedei koraci: 1. Postojanje potrebe. Potrebu definira osoba ili institucija (privatna ili javna osoba) Investitor. On je taj koji:

39

UVOD U GRADITELJSTVO osigurava sredstva

1. Pojmovi i definicije

definira osnovne parametre pri emu moe zahtijevati zadovoljavanje potrebe na skromnoj, osnovnoj razini ili u obilnom, raskonom obimu. Realno uvijek postoji tenja za ostvarenjem optimuma. 2. Investitor zatim pronalazi Projektanta koji e zadovoljiti tu njegovu potrebu i pretvoriti je u oblik, formu. Pronalazak Projektanta moe se ostvariti: javnim natjeajem (npr. u javnim glasilima), za javni natjeaj posebno su bitne reference s prolih poslova, pozivnim natjeajem (od odreenih projektanata za koje Investitor zna da su pouzdani trae se rjeenja i cijene), izravnom nagodbom s tono odreenim projektantom (koji moe biti netko s kime Investitor ima pozitivnih iskustava s prolih poslova) Projektant zatim: smjeta graevinu u prostoru u skladu s dokumentima koje propisuje grad ili drava to su prostorni planovi. Postoje prostorni planovi vie razine (npr. dravne) i nie (npr. gradski) koji se podreuju viim. Kod stratekih graevina prostorni se planovi podreuju graevinama (npr. autocesta A1 Zagreb-Split) izrauje funkcionalni raspored zadovoljavanje namjene graevine i usklaivanje s estetikom i ekologijom vri proraune na djelovanja koja se predviaju ishodi zahtjeve za dozvolama izrauje projektnu dokumentaciju i uvezuje je u Projekt graevine

3. Investitor bira Izvoaa na isti nain kao to bira i Projektanta. Izvoa mora zadovoljiti slijedee uvjete: mora imati dovoljan broj i struku radnika, strojeve i opremu koji su potrebni. Uz investiranje i graenje kao posebnu kategoriju valja jo definirati i gospodarenje graevinama. U veim i razvijenijim zemljama sve vei postotak investicijskih sredstava ide na odravanje na primjer u SAD omjer graenje-odravanje iznosi 50 % 50 %, a u Hrvatskoj tek 80 % 20 %. 40

UVOD U GRADITELJSTVO pregledi baza podataka o graevini predvianje aktivnosti procjene za budunost raspoloiva sredstva

1. Pojmovi i definicije

procjena zahtjevi odravanja procjena trokova

SUSTAV GOSPODARENJA GRAEVINOM

1.8.7 Tko su sudionici u gradnji?


Sudionici u gradnji jesu: investitor projektant revident izvoa nadzorni inenjer. Investitor Investitor je pravna ili fizika osoba koja ima potrebu za odreenom graevinom i u ije se ime gradi graevina. Uz osiguranje sredstava i definiranje osnovnih parametara mora zadovoljiti i odreene zakonske odredbe. Tako su zakonima tono odreeni sluajevi u kojima investitor mora projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Znai investitor ne moe bilo kome povjeriti posao. Projektant Projektant je fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Na to ima pravo kad poloi struni ispit. Struni ispit polae se prema ispitnom programu u obuhvatu i sadraju koji ovisi o vrsti poslova koji e se obavljati. Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju propisane uvjete. Osobito da je projektirana graevina u skladu s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za graevinu i da je u skladu sa zakonom i propisima. Izvoa Izvoa je osoba koja mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti graenja, a gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. Nadzorni inenjer Nadzorni inenjer je fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Na to ima pravo kad poloi struni ispit. U ime investitora provodi struni nadzor graenja.

41

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

Revident Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekata, koja je diplomirani inenjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju, koja je projektirala graevine osobite inenjerske sloenosti i koja je na drugi nain unaprijedila tehniku struku. Ovlatenje daje ministar. Kontrola projekta Zakonom su propisane graevine za koje se mora napraviti kontrola projekta. To znai da e revident od projektanta dobiti projekt koji onda mora prekontrolirati. Kontroliraju se: mehanika otpornost i stabilnost zatita od buke uteda energije i toplinska zatita. Tako se na primjer za mehaniku otpornost i stabilnost provjerava: potpunost projekta koncepcija konstrukcije glede stabilnosti i ispravnost odabira metode prorauna u projektu ispravnost odabira optereenja u proraunima potpunost predvidivih djelovanja na konstrukciju koja su uzeta u proraun dimenzioniranje konstrukcije i njezinih dijelova raunska tonost prorauna analizom dobivenih rezultata i po potrebi provjerom kontrolnim raunom proraun veliine pomaka koji mogu nastati uslijed predvidivih djelovanja na konstrukciju i temeljno tlo utjecaj na susjedne graevine primjena tehnikih propisa ispravnost koncepcije temeljenja s obzirom na obiljeja i nosivost tla te dostatnost ispitivanja temeljnog tla. Nostrifikacija projekta Nostrifikacija je postupak utvrivanja usklaenosti projekta izraenog u inozemstvu sa hrvatskim propisima iz podruja graditeljstva.

1.9 PLANIRANJE
Planiranje nosive strukture dio je procesa projektiranja. Rezultat projektiranja su za izvedbu graevine potrebni nacrti i napomene dopunjeni statikim i ekonomskim dokazima i provjerama. Rezultat planiranja nosive strukture je u rezultatu projektiranja prisutan u tragovima, implicitno. Konkretiziranjem i crtanjem konstrukcije rezultati projektiranja nosive konstrukcije se prekrivaju i prestaju biti vidljivi. to ne umanjuje panju koju je potrebno posvetiti tom koraku, tako da se naglaava sljedee: planiranje nosive strukture dio je projektiranja nosiva struktura je konkretan korak u nizu prikazivanja konstrukcije odnosno graevine.

42

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

U ovom koraku teko da e se moi zaobii ovjek i njegova stvaralaka sposobnost i mogunost kombiniranja ne egzaktno kvantificiranih informacija, ali ipak se na podruja projektiranja s jednoznano definiranim zadacima i ciljevima mogu primijeniti sistematizacija, racionalizacija i automatiziranje. Bez obzira kako se planiranje nosive konstrukcije promatra mogu se izdvojiti sljedee injenice: planiranje nosive strukture vaan je korak u izvedbi graevine. Rezultat planiranja nosive strukture ima veliki utjecaj na funkcionalnu i estetsku kvalitetu graevine i tehnologije graenja iako se planiranje nosive strukture dogaa u ranim fazama projektiranja rezultat mora uzeti u obzir, u tom trenutku, apstraktne rubne uvjete konkretizacije u sljedeim koracima, a posebno one vezane uz izvedbu i montau planiranje nosive strukture mora se raditi na nain da se uzima u obzir i kvaliteta nosivosti nosive strukture, posebnosti postupaka izvedbe i mogunosti tehnologije izvedbe tijekom planiranja nosive strukture mogu se primjenjivati informacije o dostignutom tehniko znanstvenom stupnju ili pomagala za racionaliziranje planiranja, ali za konano rjeenje planiranja mora se ukljuiti stvaralaka sposobnost projektanta. Veliki broj iskusnih inenjera, arhitekata i znanstvenika poopeno su prikazali svoje iskustvo planiranja i na taj nain interpretirali bit procesa planiranja. U tablici 1.2 dani su orijentacioni citati koji su smatrani prikladnima, ali koji ne predstavljaju potpuni stav, ve su izraeni u odgovarajuem kontekstu. Citati su prvenstveno priloeni kako bi se shvatila slojevitost ove problematike.
Tablica 1.2 Citati vezani uz planiranje s razliitim interpetacijama Eduardo Toroja (1899.-1961.) Logika oblika

Svatko ima svoj pristup kako doe do odreenog rjeenja, tako da se za zadae te vrste mogu predvidjeti samo openita i ne dovoljno precizna pravila. ... Prvo se moraju tono definirati funkcionalni uvjeti koji u stvari ine zadatak ... ... Nakon ega se uvode i sva ogranienja, smjernice, uvjeti, ali i elje iz prethodno analiziranih zahtjeva: gradivo, teren, postupak izvedbe, estetika, susjedne graevine, osnovne veliine naprezanja i slino... ... Teko da je neka zadaa tako nova da se ve prethodno nije pojavila u ovom ili onom obliku... ... Kao i kod bilo kojeg drugog djela i kod graevine osnovni imbenik je ovjek... Pier Luigi Nervi (1891.-1979.) Nove strukture

Planiranje strukture jednako se zasniva na odreivanju vaee statiko-konstrukcijske sheme kao i na proraunu unutarnjih sila pojedinih elemenata. Moj stav je da se planiranje strukture provodi na nain da je svaki statiki problem vodilja te da se bez formalnih predrasuda ili kulturoloko povijesnih razmiljanja pokuaju predoiti sva mogua rjeenja. Apsurdno je nastaviti planiranje strukture bez prorauna, ali je jednako apsurdno i ograniavajue tijekom ove eksperimentalne potrage za rjeenjem problema provoditi detaljne proraune.

43

UVOD U GRADITELJSTVO
Colin Faber & Ove Arup Candela: Graditelj betonskih ljuski

1. Pojmovi i definicije

Stvaralaki postupak planiranja mora se provesti u jednom jedinom mozgu, a rezultat tog promiljanja moe dovesti do rjeenja samo ukoliko taj mozak poznaje i razumije sve utjecajne veliine koje utjeu na neophodne odluke: koordiniranje, definiranje prioriteta, obuhvatiti ono to se neophodno mora postii i prepoznati ono to je samo poeljno i ne toliko vano to su stvari koje bi trebale biti prisutne ve i kod roenja neke ideje... Planiranje se stoga razvija iz osjeaja za strukturu koji se razvio s iskustvom i koje se kontrolnim proraunima korigira i dalje razvija kroz analize uvijek poboljavajui strukturu i nakon promjene novom analizom i tako dalje, .... ali samo s teorijom se ne moe tako dobro planirati. Jean Prouv (1901.-1984.) Svaki objekt koji se stvara pretpostavlja konstruktivnu ideju. ovjek, konstruktor vidi gotov proizvod u prostoru. Postoje ljudi, inenjerske struke, koji su nesumnjivo i veliki arhitekti. Konstruktor koji pokuava stvarati, a apsolutno ne vlada tehnikom brzo gubi tlo pod nogama, a njegova velika gesta djeluje samo teatralno.

Prikazima procesa planiranja prvenstveno se tei naglasiti u kojem trenutku planiranja nosive strukture ovjek mora donijeti odluku i koja su pomagala prikladna ili poeljna kao podrka. Proces planiranja kojim se pronalazi i tono definira prikladna nosiva struktura rastavljen je u sljedee korake: 1. korak: Pretvaranje zadatka u osnovne ulazne podatke i rubne uvjete potrebne za iznalaenje nosive strukture. 2. korak: Razrada principijelnih rjeenja. 3. korak: Konkretiziranje nosive strukture, postupka izvedbe i tehnologije gradnje. 4. korak: Ocjenjivanje rjeenja prema tehnikim, ekonomskim, estetskim i ekolokim kriterijima. 5. korak: Definiranje optimalne nosive strukture. Okvirni prikaz redoslijeda ovih koraka dan je na dijagramu koraka planiranja nosive strukture. Na tom grubom prikazu vidljivo je da tijek planiranja moe varirati razliitim redoslijedom definiranja: principijelne nosive strukture naina gradnje i tehnologije izvedbe. Ovim varijacijama uzimaju se u obzir konkretne situacije kakve su na primjer definirane uobiajenom tehnologijom gradnje ili uvjetima postupka izvedbe. U tablici 1.3 prikazan je dijagram toka donoenja odluka kod planiranja nosive strukture bez ikakvih ogranienja, odnosno bez ogranienja u odabiru tehnologije i naina gradnje. Ovakav dijagram toka treba smatrati samo pojanjenjem postupka, a nikako ne i obaveznim postupkom. Stvarni postupak planiranja snano je obiljeen iskustvom projektanta i njegovom sposobnou stvaranja i kombiniranja tehnolokog i tehnikog znanja. Naravno da utjecaj imaju vrsta i razina zadae koja se rjeava kao i broj sudionika koji rade na rjeenju. 44

UVOD U GRADITELJSTVO Koraci planiranja nosive strukture Korak 1 Zadatak Preciziranje zadatka

1. Pojmovi i definicije

Definiranje nosive strukture za ostvarenje zahtjeva estetike, uporabe i tehnologije slobodno planiranje skica proraun raspored ukruta sustava definiranje gradiva i tehnologije izvedbe ocjena ogranieno planiranje

Konkretno rjeavanje puta od nosive strukture do konstrukcije

Ocjena nosive strukture prema kriterijima estetike, uporabe, tehnologije, izvedbe i ekonomije

Usporedba varijantnih rjeenja definiranje optimalnog rjeenja nosive strukture

Inenjeri i arhitekti koji su unato diferenciranju zanimanja u sebi uspjeli integrirati mogunost rjeavanja velikog broja utjecajnih veliina tijekom procesa planiranja su rijetki. Djelovanje tih par velikih projektanata rezultitralo je velikim inenjerskim i arhitektonskim postignuima naeg vremena.

45

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

Tablica 1.3 Dijagram toka donoenja odluka kod planiranja nosive konstrukcije (smjernica) Tijek planiranja Preciziranje zadatka (kvalitativni i kvantitativni zahtjevi) Preciziranje zadatka uzimanjem u obzir ulaznih podataka iz propisa i rubnih uvjeta
P

Vrsta pomagala

Odabir nosive strukture Da li se odabranom nosivom strukturom mogu zadovoljiti uvjeti uporabe?
P

Pregled nosivih struktura

Definiranje nosive strukture (glavna geometrija, elementi nosive strukture, veze) Da li se precizno odabranom nosivom strukturom mogu zadovoljiti uvjeti uporabe?
P

Pregled ponaanja nosivih struktura i njihovih elemenata

Odabir postupka izvedbe Nosiva struktura konstrukcija Da li se odabranim postupkom izvedbe mogu zadovoljiti zahtjevi estetike i ergonomije? Definiranje postupka izvedbe
P

Pregled posebnosti i mogunosti raznih postupaka izvedbe

Proraun veliina potrebnih za ocjenu nosivosti


P

Priblini proraun potrebnih koliina


P

Pomagala za ocjenu nosivosti (iskustvo, tablice, dijagrami, priblini postupci prorauna i slino). Pomagala za dimenzioniranje konstrukcije i procjenu trokova i opsega izvedbe. Usporedni tehnikoekonomski podaci slinih izvedenih graevina.

Da li su pribline koliine prihvatljivog reda veliine? Da li su odabrana nosiva struktura i postupak izvedbe najbolje rjeenje u usporedbi s drugim mogunostima? Proraun i projektiranje konstrukcije Daljnje voenje projekta graevine

Postupak se moe provesti i u drugom smjeru od graevine konstrukcije do nosive strukture!

46

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

1.10 POMAGALA ZA PLANIRANJE


Kako bi se tijekom planiranja i projektiranja kvalitetno pripremile i donijele odluke potrebno je vladati konkretnim znanjima. To znanje obuhvaa iroki spektar pretpostavki, kriterija i utjecajnih veliina koje se odraavaju na planiranje nosive strukture kao i iroki spektar moguih nosivih struktura. U tom smislu znanje o nosivim strukturama znai: poznavanje raznih vrsta nosivih struktura i poznavanje kvalitete nosivosti nosivih struktura. Pomagala za planiranje i projektiranje u tom smislu ine: pregledi nosivih struktura, sloeni prema funkcionalnim zahtjevima ili karakteristikama materijala i geometrije opis ponaanja nosivosti po nosivim strukturama i opisi promjene nosivosti ovisno o vrsti optereenja i parametara materijala i geometrije. Konfrontacija s nosivom strukturom provodi se kroz sljedee korake: 1. Korak: Susret s graevinom Cilj je neposredna i svjesna spoznaja prirodnog i izgraenog okolia te razvijanje sposobnosti da se iz pojavnosti graevine izvede bit nosive strukture. Vana pomagala za ostvarenje zadatka u prvom koraku su fotografije i skice kao i usporedba razliitih graditeljskih rjeenja jednog funkcionalnog zadatka. 2. Korak: Konfrontacija s principijelnim vrstama nosivih struktura Cilj je prepoznavanje karakteristika nosivosti kvalitete nosivosti iz razmatranja uvjeta ravnotee i kolovanje iskustva i sposobnosti obuhvaanja i prepoznavanja kvalitete nosivosti. Vano pomagalo u ovom koraku su osnovne rezne sile dobivene prikladnim proraunom. 3. Korak: Konfrontacija s konkretnom nosivom strukturom Cilj je utvrivanje bitnih vrijednosti nosivosti, reznih sila i progiba nosive strukture iz jednadbi ravnotee i jednadbi deformacija te razvijanje sposobnosti procjene reznih sila i progiba pri promjeni raznih parametara. Vano pomagalo su dijagrami gdje je prikazana promjena reznih sila i progiba u ovisnosti o promjeni optereenja te geometrijskih i materijalnih karakteristika. U tablici 1.4 prikazana je predodba o pomagalima u svakom koraku. Od najveeg znaaja za procjenu kvalitete nosivosti strukture je definiranje mjerila na osnovu kojeg se odreuje i ocjenjuje kvaliteta nosivosti. Iz toga proizlaze sljedea gledita: za najvei broj praktinih sluajeva dovoljno je poznavati ponaanje pod statikim optereenjem sve veim smanjivanjem izmjera poprenog presjeka rastu problemi sa stabilnou u usporedbi s problemima naprezanja 47

UVOD U GRADITELJSTVO

1. Pojmovi i definicije

kod procjene deformiranja i progiba moraju se uzeti u obzir i vremenski utjecaji posebice kod konstrukcija velikih raspona za veliki broj zadaa moe biti vano i dinamiko ponaanje konstrukcije. Na kolegijima viih godina studija kvaliteta nosivosti najvanijih nosivih struktura provoditi e se kroz analizu sljedeih podataka: tijek reznih sila kroz nosivu strukturu za razliite vrste djelovanja proraun deformiranja i progiba za razliita optereenja i rubne uvjete promjenu reznih sila i progiba nosive strukture pri promjeni rubnih uvjeta (posebice uvjeta oslanjanja), relacija izmjera te geometrijskih i materijalnih karakteristika odreivanje oblika i sila izvijanja i izboavanja odabranih nosivih struktura promjene sila izvijanja i izboavanja odabranih nosivih struktura pri promjenama rubnih uvjeta te geometrijskih i materijalnih karakteristika amplituda i oblika vibracija odabranih nosivih struktura promjenu amplituda i oblika vibracija odabranih nosivih struktura pri promjenama rubnih uvjeta te geometrijskih i materijalnih karakteristika. Daljnja pomagala za planiranje i projektiranje neposredno se odnose na najvanije grupe graevina i posebno su detaljno obraena za preferirane vrste konstrukcija i preferirana podruja primjene raznih nosivih struktura kako bi se saeto prikazao dosegnuti tehniki i tehnoloki standard te razina razrade projekta u odreenom podruju. Iz svih tih razmatranja moi e se izvui zakljuak da su prelazak na industrijski nain gradnje, zahtjevi ekonomine serijske proizvodnje i montae glavne odrednice suvremenog naina gradnje. To se ona posebno odraava na odabir nosive strukture ija se kvaliteta najvie mjeri mogunou predgotavljanja i ije je planiranje izrazito odreeno tehnolokim zahtjevima.
Tablica 1.4 Predodba o pomagalima za analizu i sintezu nosivih struktura Korak Cilj Pomagalo 1. Prepoznavanje biti nosive strukture 2. 3. Prepoznavanje biti kvalitete Prepoznavanje ponaanja pri nosivosti noenju

V = N = M = 0

48

You might also like