MATERIJALI I

Izv. prof. dr. sc. Loreta Pomeni Lekcije od 1. 4.

1

Okvirni sadraj predmeta MATERIJALI I

Definicija i vrste materijala. Trendovi primjene materijala u tehnici. Graa tvari. Meuatomske i meumolekulske veze i svojstva materijala. Kristalna i amorfna struktura. Metalni, kovalentni, ionski, molekulski i tekui kristali. Osnove kristalografije. Millerovi indeksi. Metode analize kristalne strukture. Kristali mjeanci i prijelazne faze. Kristalne nesavrenosti. Difuzija. Skruivanje metala. Fazne pretvorbe. Fazni dijagrami stanja metala i nemetala. Gibbsovo pravilo faza. Dvokomponentni sustavi legura. Trokomponentni sustavi legura. Neravnoteno skruivanje. Polimerni materijali. Dobivanje polimera. Bitne znaajke makromolekula. Termoplasti i duroplasti. Elastomeri. Intermolekularne sile. Kristalininost polimera. Topivost i termodegradacija polimera. Keramiki materijali u tehnici. Fazni dijagrami za keramiku. Sinteriranje. Struktura keramike. Kompozitni materijali- definicije, osnovni pojmovi i sistematizacija. Struktura kompozita.

LITERATURA
Obavezna literatura: 1.

Callister, W. D., Jr.: Fundamentals of Material Science and Engineering, John Wiley & Sons, Inc, 2001

2. Katavi, I.: Uvod u materijale, Sveuilite u Rijeci, 1997. 3.

Schwartz, M.: Encyclopaedia of Materials, Part and Finishes, second edition, CRC Press, 2002.

Preporuena literatura:

3. 5.

Strong, A.B.: Plastics Materials and Processing, second edition, Prentice Hall, Columbus, Ohio, 2000. Lehman; R.L.: Materials Mechanical Engineering Handbook, CRC, 1999.3

O UENJU
UITI NE ZNAI ISTO TO I ZAPAMTITI UENJE JE AKTIVAN PROCES KONSTRUIRANJA ZNAENJA ( razumijevanje gradaiva - analiziranje, opisivnje, usporedba, razlikovanje, procjenjivanje, itd.) Lake zapamtimo ako razumijemo ono to trebamo zapamtiti i ako to esto ponavljamo Samo informacija koju je sam student strukturirao i organizirao moe biti trajno pohranjena u sjeanju (informacije objasniti na svoj nain, svojim rijeima, ali da one ostanu istinite i tone) MOTIVACIJA ZA UENJE - ELJA ZA USPJEHOM , A NE STRAH OD NEUSPJEHA STUDENT TREBA PREUZETI TO VIE ODGOVORNOSTI ZA UENJE, PROVJERU I POBOLJANJE ZNANJA www.riteh.hr (linkovi) Konzultacije: srijedom od 12-14 sati i petkom od 14-15 sati u prostoriji 2-170 (laboratorijska zgrada- po mostu sa II. kata (uta boja)
7

Lekcija 1.

UVOD
definicija materijala povijest vanijih materijala povijesni pregled materijala

TO SU MATERIJALI ?
- Materijali su vrste tvari koje imaju masu i zauzimaju prostor. - Uvjet da neka tvar bude materijal je taj da mora imati jedno ili vie specifinih svojstava koja ju ine materijalom (npr. elektrina vodljivost, mehanika otpornost itd.). - Materijali su vrste tvari iz kojih su izraeni proizvodi korisni za uporabu. Razumijevanje injenice da se materijali ponaaju onako kako se ponaaju pod utjecajem okoline te zato imaju meusobno razliita svojstva bilo je mogue samo uz pomo razumijevanja atomske grae tvari i prihvaanja kvantne mehanike koja je definirala atome i vrsta tijela negdje poetkom tridesetih godina prolog stoljea. Te su spoznaje omoguile odgovore na mnoga pitanja pa i ona kako moemo promijeniti svojstva materijala kako bismo dobili neto bolje i jeftinije proizvode. Ili, kako novo uoena svojstva materijala korisno uporabiti, tj. pronai im nova podruja primjene.
9

KRATKI KRONOLOKI PREGLED TEHNIKI VANIH MATERIJALA (materijali posebnih svojstava)

20. stoljee pronalazak i uporaba novih materijala kojih nema u prirodi 1907. bakelit, prvi potpuno sintetski polimer (Leo Baekand, Belgijac) SAD 1909. precipitacijsko ovrivanje Al-legura (aeronautika); elici s 13% Cr 1915.- Pyrex, staklo za visoke temperature 1925.- nehrajui elik, 18/8 Cr/Ni 1930.- umjetna guma; staklena vlakna (za kompozite) 1933.- polietilen 1934.- poliamid, Nylon 1936.- polimetilmetakrilat, Plexiglass 1938.- politetrafluoretilen, Teflon 1940.- Ni- superlegure Cr, Ti + Al legure za mlazne motore, energane, svemirske brodove Keramiki magneti (feriti, sloeni iz karbida eljeza, Ni i drugih metala), visokofrekventne komunikacije, snimanje glazbe)

10

KRATKI KRONOLOKI PREGLED TEHNIKI VANIH MATERIJALA (materijali posebnih svojstava) - nastavak
Ni-Zn keramiki magneti, za jezgre kompjutorske memorije, u TV i komunikacijskoj opremi 1945.- Ba-titanat, keramika (daje elektrini naboj ako je mehaniki izloen i obnuto), tehnologija zvuka i zapisa, sonari, ultrazvuk 1946.- silikoni, brtve, maziva, implantati 1956.- sintetski dijamanti 1962.- Ni-Ti legure koje pamte oblik 1964.- ugljina vlakna 1970.- amorfne legure, signali, transformatori, senzori 1977. - organski poluvodii (Hideki Shirakawa, Alan MacDiarmid i Alan Heeger (LED- diode koje emitiraju svjetlost), solarne elije, display mobitela- 2000. g. Nobelova nagrada za kemiju 1986-1990.- umjetna koa 1990.- nanotehnologija
11

Evolucijski pregled tehnikih materijala

Slika 1. Relativan vanost materijala u odnosu na vrijeme (godine) kroz povijest, ali i predvianje za budunost

12

Materijali budunosti
Nanomaterijali mikrostruktura koja je reda veliine od 1 do 100 nanometara i imaju neuobiajena svojstva Pametni materijali avionska krila koja e samostalno odluivati, zgrade koje e se same stabilizirati u sluaju zemljotresa Okoliu prihvatljivi materijali- biorazgradljive ili fotorazgradljive plastike Materijali za: dugotrajnije baterije, za lopatice turbina koje mogu raditi na ekstremno visokim temperaturama, supravodii koji rade na sobnoj temperaturi, kemijski senzori, odjea koju nee trebati glaati i koja e se prilagoavati vanjskoj temperaturi Materijali koji e se proizvesti prouavajui prirodu, kojih ima u prirodi ali ih zasad ne znamo proizvesti

13

Lekcija 2.

VRSTE MATERIJALA I PODJELE

naini podjele materijala ope karakteristike materijala (metali, polimeri, keramike, kompoziti, poluvodii, biomaterijali) selekcija materijala veza izmeu materijala, funkcije,oblika i procesa

14

PODJELA MATERIJALA PREMA PODRIJETLU PRIRODNI UMJETNI, SINTETSKI

(nisu izravno iz prirode)

metali kamen glina drvo vuna svila koa krzno pamuk, itd.
Slika 2. Podjela materijala prema njihovom podrijetlu 15

legure metala polimeri poluvodii supravodii tehnike keramike kompoziti

PODJELA MATERIJALA PREMA VRSTI, GRAI, SVOJSTVIMA I PRIMJENI

strojarstvo, brodogradnja, aeronautika, graevinarstvo, itd.: metali i legure, keramike, polimeri, kompoziti elektrotehnika i elektronika: poluvodii, metali, keramike, polimeri medicina: biomaterijali, metali, keramike, polimeri, kompoziti

METALI I LEGURE POLUVODII KOMPOZITI POLIMERI KERAMIKE I STAKLA BIOMATERIJALI

Slika3. Podjela materijala prema vrsti, grai, svojstvima i primjeni 16

METALI I LEGURE
Metalni materijali i legure su anorganske tvari sastavljene od atoma kemijskih elemenata po karakteru metala povezanih meusobno metalnom vezom. Veina elemenata u periodnom sustavu su metali. Primjer legura su Cu-Zn, mjed i Fe-C, elik. Najvie ima legura kojima je osnovni element Fe. Osnovne karakteristike metala su: kristalana struktura, dobra elektrina i toplinska vodljivost, vrsti su i ilavi, imaju metalni sjaj

17

Primjeri nekih proizvoda iz metala i legura

18

POLIMERNI MATERIJALI
Polimeri su organske tvari - makromolekule sastavljene iz ponavljajuih jedinica (mera) koje su meusobno povezane kovalentnom vezom, a dobiveni su procesom polimerizacije (sintetski). Najee se sastoje iz lanaca atoma ugljika na kojima su vezani atomi vodika, kisika, duika, sumpora, klora, itd. Karakteristike polimera su: struktura: velike molekule (makromolekule) lanci uglavnom u nesreenom poretku, slaba elektrina vodljivost (tipini su izolatori), slaba toplinska vodljivost, mehanika svojstva su im razliita i ovise o kemijskom sastavu i strukturi, neotporni su na visokim temperaturama, uglavnom su otporni na utjecj razliitih kemikalija

19

Primjeri nekih proizvoda iz polimera

20

KERAMIKI MATERIJALI
amorfne grae) sastavljeni od atoma metalnih i nemetalnih kemijskih elemenata koji su meusobno spojeni uglavnom kemijskim vezama (kovalentnim i /ili ionskim vezama). Osnovne karakteristike tih materijala su: kristalna ili amorfna (stakla) graa, tvrdi su i krhki, slabo provode toplinu, uglavnom su izolatori, imaju dobra mehanika svojstva na visokoj temperaturi

Keramiki materijali su anorganski materijali kristalne grae (stakla su

21

Primjeri nekih proizvoda iz tehnike (inenjerske) keramike

Shuttle.gif

22

KOMPOZITNI MATERIJALI
Kompoziti su materijali sastavljeni iz drugih ve gotovih materijala, najmanje dva materijala (komponente) jedna je komponenta osnovni materijal, a druga je komponenta materijal za ovrivanje (npr. vlakna ili estice).
uglavnom kao njihova mjeavina, kako bi zajedno imali nova svojstva, tj. ona svojstva koja svaki materijal sam ne bi imao. Sastavljeni su iz

Mikrostruktura kompozita

Palica za golf

23

POLUVODII
Poluvodii su silicij, germanij, galij, arsen. Oni provode elektrinu struju ako se valentni
elektroni pobude s pomou toplinske, optike ili neke druge energije kako bi preli iz valentne trake u traku elektrine vodljivosti.

Elektroniki sklopovi

Ploice ipova, Si

24

BIOMATERIJALI
Biomaterijali se primjenjuju u komponentama koje se ugrauju u ljudsko tijelo zbog zamjene ozlijeenog ili bolesnog dijela tijela (npr. umjetni kuk). Sve navedene vrste materijala metali, keramike, polimeri, kompoziti i poluvodii mogu se koristiti kao biomaterijali. Ti materijali moraju biti netoksini, ne smiju korodirati niti na drugi nain reagirati s okolnim tkivom.

Endoproteza kuka prikaz spajanja sa safirnom glavom Rentgenska snimka pacijenta: a) prije operacije, b) nakon operacije a) b)
25

ZATO SU NAM SVOJSTVA MATERIJALA VANA?

a) Aluminij, Al

vlana sila

b) Magnezij, Mg
Slika 4. Razlika u svojstvima materijala izmeu aluminija i magnezija kod vlanog pokusa. Djelovanjem vlane sile Al i Mg se ne ponaaju isto - ne dolazi do loma uzorka na isti nain to je posljedica njihove unutarnje (kristalne) grae. 26

ZATO SU NAM SVOJSTVA MATERIJALA VANA? svojstva materijala su nam vana kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponaanje u praksi (primjeni, tijekom eksploatacije), vana su za optimalan odabir (selekciju) konstrukcijskog materijala (prema cijeni, nainu oblikovanja, obrade, zavrne obrade, prema utroku vremena potrebnog za izradu naeg gotovog proizvoda, prema utroku energije, prema predvienom vijeku trajanja proizvoda, itd.) da bismo sve to mogli ispravno uiniti - potrebno je znati to je mogue vie podataka o tim materijalima, potrebno je razumijeti njihova svojstva, tj. zato su takvi i to moemo od njih oekivati tijekom proizvodnje i primjene, da moemo traiti nove materijale, zadovoljavaju ono to od njih oekujemo ako postojei ne

27

SELEKCIJA (ODABIR) MATERIJALA

Veliki dio inenjerske djelatnosti ine prerada sirovina (materijala) i proizvodnja gotovih proizvoda Inenjeri, u svrhu kreiranja proizvoda i proizvodnih sustava, trebaju poznavati unutarnju grau i svojstva materijala S tim e znanjem biti u stanju odabrati najpogodniji materijal i najprimjereniju tehnologiju izrade za odreeni proizvod
28

su dijagramima kombinirana neka druga svojstva materijala koja se od njih oekuju za razliita polja i uvjete primjene.

Slika 5. Ashbyjev dijagram: svi su konstrukcijski materijali prikazani u odnosu na njihovu vrstou (strength) i gustou (density). Ovo je samo jedan od moguih Ashbyjevih dijagrama u drugim 29

Veza izmeu materijala, funkcije, oblika i procesa Funkcija

npr. konstrukcijski materijal (za cijevi, za glavu motora, itd.)

Materijal
(npr. vrsta materijala, struktura, svojstva, itd.)

Oblik
(npr. ica, cijev, L profil, lim, cilindar, kugla; vrlo sloeni oblici, itd.)

Proces
npr. 1) dobivanje materijala, 2) dobivanje gotovih proizvoda

Slika 6. Veza izmeu materijala, funkcije, oblika i procesa

30

Materijal je (kao to vidimo na slici 6) povezan: s funkcijom, oblikom i procesom. Strelice su (na slici 6) u svim sluajevima dvosmjerne: materijal odreuje funkciju, mogunost oblikovanja u gotov proizvod i proces kojim emo to postii funkcija odreuje materijal, oblik i proces oblik odreuje materijal, funkciju i proces proces odreuje materijal, funkciju i oblik Napomena:
Slika 6 se moe tumaiti na dva naina: 1) 2) S gledita proizvoaa materijala (u tom sluaju je na prvom mjestu proizvodnja odreene vrste materijala koja je uvjetovana njegovom funkcijom, oblikom i procesom dobivanja) S gledita preraivaa materijala u gotove proizvode (to je inenjerima strojarstva i brodogradnje zadatak i zanimljivije) kao to je prikazano u tumaenju slike 6

Iz slike 6 vidimo koliko su materijal, funkcija, oblik i proces uzajamno povezani i kako bez poznavanja materijala ne moemo odrediti ostale bitne injenice.

31

Lekcija 3.

ATOMSKA STRUKTURA
podjela tvari atomska struktura elektronska struktura atoma kvantni brojevi elektronska konfiguracija atoma periodni sustav elemenata
32

TVARI ISTE TVARI

KEMIJSKI ELEMENTI Molekulski
npr. O2, S8

SMJESE
npr. zrak, mjed mlijeko,

KEMIJSKI SPOJEVI
npr. CH4, H2O, CO2

Atomarni
npr. Na, He, Fe

Kovalentni
npr. C4H10, H2O, CO2 Slika 7. Podjela tvari

Ionski
npr. NaCl, CaO 33

ATOMSKA STRUKTURA TVARI

Danac Niels Bohr usavrio je Rutherfordov model atoma primjenivi kvantnu teoriju njemakog fiziara Maxa Plancka prema kojoj se energija apsorbira ili emitira iskljuivo u diskretnim iznosima- kvantima. Prema Bohrovom modelu, elektroni krue oko jezgre kvantiziranim stazama (ljuskama) i tada ne zrae energiju. po

Elektroni se mogu gibati po sedam (7) energijskih nivoa (ljusaka). Svaka ljuska ima svoj energijski nivo. Ljuske blie jezgri su na niem energijskom nivou. Kvantnomehaniki model zasniva se na Heisenbergovom naelu neizvjesnosti i Schrdingerovoj jednadbi.
34

Atom je najmanji dio nekog kemijskog elementa, koji zadrava svojstva tog elementa. Rije atom dolazi od grke rijei atomos nedjeljiv. Sve do poetka 20. stoljea mislilo se daje atom nedjeljiv i da je to elementarna estica. Atomi su graeni od jezgre i elektronskg omotaa. Elektroni: (-) naboj, velikom brzinom krue oko jezgre i oko svoje osi. Jezgra se sastoji iz: protona (+), p + i neutrona (0), n 0 . Broj elektrona jednak je broju pozitivno nabijenih protona, tako da je atom prema vani neutralan.

35

GRAA ATOMA Atom je graen iz jezgre i elektronskog omotaa oko jezgre. Elektonski omota
elektroni (-) naboj, e -

Jezgra atoma
protoni (+) naboj, p+ i neutroni (0) bez naboja, n0

Slika 8. Shematski prikaz modela atoma

Elektron, e- je jedinina mnoina elektrine energije. Moe se uzeti kao sitna estica ili
energijski val negativnog naboja. Ako govorimo o elektronu kao o slobodnoj estici tada se njegova masa odnosi prema masi atoma vodika kao 1: 1837. Elektron krui oko svoje osi i oko jezgre atoma.

Proton, p+ je teka estica materije 1837 puta tea od elektrona. Nosi pozitivan
jedinini naboj jednak mnoini naboja elektrona. Proton je sastavni dio jezgre atoma.

Neutron, n0 je takoer teka estica materije tek neto tea od protona. Elektriki je
neutralan (nema naboja). Neutron je sastavni sio jezgre atoma.
36

Tablica 1. Mase i naboji elektrona, protona i neutrona

estica Masa Naboj

Elektron Proton Neutron

9.109 x 10-31 kg 1.672 x 10-27 kg 1.674 x 10-27 kg

- 1.602 x 10-19 C + 1.602 x 10-19 C 0

Najlake emo predstaviti navedene veliine ako ih poveamo za 1011 puta, tj. za sto milijarda puta, jer bi tada atom bio lopta promjera 1m u ijem bi se centru nalazila jezgra veliine glavice pribadae (oko 1mm promjera). Kada bismo sloili kockicu od samih atomskih jezgri s bridom od 1 cm tada bi ta kockica teila milijun tona. Kockica istih dimenzija sastavljena iz atoma platine tei svega 22 g.

37

Atomski broj, maseni broj i izotopi Pripadnost atoma nekom odreenom kemijskom elementu odreena je njegovim atomskim brojem (Z) brojem protona u jezgri. svaki je kemijski element graen iz istih atoma, tj. atoma koji imaju jednaki
atomski broj, odnosno broj protona u jezgri. U elektriki neutralnom, tj. nepobuenom, kompletnom atomu bilo kojeg elementa, broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotau to znai da je atom elektriki neutralna estica materije. Maseni broj (A) je zbroj protona i neutrona prisutnih u jezgri atoma nekog kemijskog elementa. Izuzetak je atom vodika koji ima samo proton u jezgri, tj. nema neutrona.

Izotopi su atomi istog elementa koji se razlikuju u broju neutrona prisutnih u jezgri dok im je broj protona isti.
Izobari - imaju isti maseni broj Izotoni imaju isti broj neutrona Kemijske elemente moemo definirati kao smjesu nuklida istog atomskog broja, gdje je nuklid vrsta atoma odreenog sastava jezgre.
Svi poznati elementi imaju dva ili vie izotopa. U nekim sluajevima u prirodi postoji samo jedan, jer su ostali nestabilni (radioaktivni) npr. berilij, natrij, aluminij. 38 Najvie stabilnih izotopa ima kositar, Sn - njih 10. Vodik se sastoji od dva stabilna izotopa protija i deuterija i

Relativna atomska masa

Atomi su vrlo sitne estice nevidljive oku i ne moemo ih vagati. Zato se odreuje relativna atomska masa, tj. masa nekog atoma u odnosu na masu nekog drugog atoma. Kao standard prema kojemu se odreuje relativna atomska masa uzima se izotop ugljika koji u jezgri ima 6 protona i 6 neutrona. Jedinica atomske mase (mu) je definirana kao masa jednaka jednoj dvanaestini mase atoma ugljika 12 i iznosi Relativna atomska masa elementa (Ar ) je omjer mu= 1/12 ma (12C) = 1.6605 x 10 27 kg. prosjene mase atoma elementa (ma ) i 1/12 mase atoma nuklida 12C : A r = ma / ma (12 C) / 12

Mol i masa atoma i molekula

Jedinica za fiziku veliinu koliinu ili mnoinu tvari naziva se mol. Mol je mnoina (koliina) tvari onog sustava koji sadri toliko jedinki koliko ima atoma u 0.012 kg ugljika 12, a to je Avogadrov broj.

1 mol sadri Avogadrov broj 6.023 x 1023 jedinki (atoma, molekula, iona)

39

Elektronska struktura atoma

Elektroni, shvaeni kao estice, krue oko jezgre i to u serijama ljusaka i orbitala koje su analogne orbitalama sunevog sustava. Ponekad je stvarnije predstaviti elektron kao elektronski oblak razliite gustoe oko atomske jezgre. Tada je razmatranje kvantnomehaniko i u tom sluaju vrijedi:
1. 2. Elektron moe imati samo neke odreene vrijednosti energije, a ne i vrijednosti izmeu njih. Heisenbergov princip neodreenosti, koji kae da je nemogue istodobno tono odrediti brzinu, odnosno impuls elektrona i njegov poloaj u prostoru. to tonije odredimo poloaj elektrona to neizvjesniji postaje impuls elektrona. Paulijev princip iskljuenja ili zabrane, tj. u stanju minimalne energije istovremeno mogu biti samo dva elektrona uz uvjet da imaju suprotne spinove (vrtnje). Na temelju valne mehanike moemo utvrditi samo vjerojatnost da e se elektroni nalaziti u odreenom poloaju, tj. podruju jednog atoma. Za nae razumijevanje elektroni e se promatrati kao odvojene estice smjetene u najvjerojatnijem poloaju. Na temelju toga elektroni u jednom atomu tvore elektronske oblake u serijama orbitala koje ine vanjsko podruje atoma. Elektroni u drugim atomima su potpuno i elastino odbijeni tim elektronskim oblakom, tako da se atom ponaa poput malene kugle u njegovim fizikalnokemijskim reakcijama.

3.

Stanje jednog elektrona u atomu opisuje se s etiri kvantna broja: n, l, ml i ms. Orbitala je valna funkcija koja odgovara kombinaciji triju kvantnih brojeva (bez kvantnog broja spina ms). Svaka orbitala odgovara odreenoj vrijednosti energije. Orbitale koje imaju istu vrijednost energije su tzv. degenerirane i one pripadaju odreenoj podljuski ili energijskom podnivou. 40

KVANTNI BROJEVI
Stanje elektrona u atomu odreeno je s etiri kvantna broja:
Odreuje elektronske ljuske, koje oznaavamo slovima K, L, M, N, O, P i Q. Najblia jezgri je K ljuska, a najudaljenija Q.

n - glavni kvantni broj kvantizira energiju elektrona.

n = 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7,

l - sporedni (ili azimutski kvantni broj)

(ili) eliptinoj putanji oko jezgre. l = 0 do n-1.

kvantizira moment gibanja elektrona na krunoj i

On odreuje broj energijskih podnivoa (podljuski) u jednoj ljuski s glavnim kvantnim brojem n. Odreuje oblik podljuski, podnivoa i pripadajui broj elektrona:

s (1x2), p (3x2), d (5x2) i f (7x2).

zbog gibanja elektrona oko jezgre. Odreuje broj energijskih stanja u podnivoima (podljuskama). ml = - l.... -1, 0, +l ... +1

ml - magnetski kvantni broj kvantizira magnetski moment elektrona koji nastaje ms - kvantni broj orjentacije spina kvantizira magnetski moment magnetskog
polja koje nastaje zbog vrtnje elektrona oko svoje spin. +1/2 i 1/2 (paralelni i antiparalelni poloaj). 41

ms =

* Energija atoma kao cjeline ovisi o nainu kako su elektroni rasporeeni u razliita mogua energijska stanja. * Maksimalan broj elektrona s kvantnim brojem n je 2n2. Meutim, to ne vrijedi do kraja zato to nema kemijskog elementa koji bi imao tako veliki broj protona u jezgri i elektrona u omotau. * Zadnja, valentna ljuska moe imati najvie 2 elektrona za helij (He), a za

atome ostalih elemenata 8 elektrona, oktet.

Prema Paulijevom principu iskljuenja (zabrane): u atomu ne mogu 2 elektrona imati iste vrijednosti sva etiri kvantna broja n, l, ml i ms. Hundovo pravilo sugerira da e se elektroni istog spina nalaziti u novim orbitalama (ne mogu biti u istoj orbitali).

n l ml ms
+1/2

2 0(s) 0
-1/2 +1/2

1(p) +1
-1/2 +1/2

-1
-1/2

-1/2 +1/2

Slika 9. Shematski prikaz raspodjele elektrona po kvantnim nivoima 2., K - ljuske

42

Elektronska konfiguracija atoma

broj elektrona za s podljusku

2 1s
glavni kvantni broj (n) (broj ljuske) sporedni kvantni broj (l) (oznaka podljuske)

K ljuska: 1s2 L ljuska: 2s2 2p6 2s2 2p6

43

Oznaka elektronskih ljusaka N L K M O P

4. 2. 1. Jezgra atoma 3.

6.

7.

Broj elektronskih ljusaka

Slika 10. Shematski prikaz raspodjele elektronskih ljusaka oko atomske jezgre

44

Shema redosljeda popunjavanja elektrona po ljuskama i podljuskama (tzv. pravilo dijagonale)

Broj ljuske Oznaka ljuske Podljuske

1 2 3 4 5 6 7

K L M N O P Q

1s2 2s2 3s2 4s2 5s2 6s2 7s2

2p6 3p6 4p6 5p6 6p6 7p6

3d10 4d10 5d10 6d10

4f14 5f14

Elektroni najprije popunjavaju nie energijske nivoe ljuske i podljuske (blie jezgri atoma).

45

Atomi kemijskih elemenata poredani su u PERIODNI SUSTAV

ELEMENATA po rastuem broju protona u jezgri. Pripadnost atoma odreenom kemijskom elementu odreuje njegov atomski broj (Z) odnosno broj protona u njegovoj jezgri.

46

PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

(Mendeljejev)
Periode- vodoravni redovi (ima ih 7). Broj odgovara galavnom kvantnom broju n,daje broj ukupnih ljusaka u atomu i broj zadnje ljuske Skupine okomiti stupci , po grai vanjsle ljuske - slinost kemijskih svojstava (ima 18 skupina) Od lijeva na desno raste atomski broj i promjer atoma Odozgo prema dolje raste promjer atoma Elementi galavne skupine: 1.i 2.(s-orbitale); 13.,14.,15.,16.,17., i 18.(p orbitale) Prijelazni elementi od 3. 13. skupine (d-orbitale predzadnje ljuske) Unutarnjeprijelzni elementi - lantanoidi i aktinoidi (f- orbitale predpredzadnje ljuske) Nemetali, metali i polumetali Od lijeva na desno (po dijagonali) raste elektronegativnost, a u obrnutom smjeru raste elektropozitivnost elemenata 47

nemetali polumetali

metali svi ostali elementi

48

Lekcija 4.

VRSTE VEZA IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA

Veze izmeu atoma, primarne (kemijske) veze: ionska veza, kovalentna veza, metalna veza. Veze izmeu atoma i molekula,sekundarne (fizikalne) veze: van der Waalsova veza, vodikova veza, polarne veze.
49

VEZE IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA

VEZE IZMEU ATOMA

(PRIMARNE ILI KEMIJSKE)

VEZE IZMEU ATOMA I MOLEKULA

(SEKUNDARNE ILI FIZIKALNE)

IONSKA VEZA KOVALENTNA VEZA METALNA VEZA

VAN DER WAALSOVA VEZA VODIKOVA VEZA INDUCIRANE DIPOLNE VEZE DISPERZNE (LONDONOVE) VEZE

Slika 11. Podjela veza izmeu strukturnih jedinica

50

VEZE IZMEU ATOMA (PRIMARNE ILI KEMIJSKE) 1. IONSKA VEZA

vezuju se atomi metala i nemetala jake atomske veze (Coulombove sile) povezivanje (+) i (-) iona; jakost opada s udljenou iona nisu usmjerene, u spojevima su u krutini zbijeni ovisno o njihovim dimenzijama prema vani mora biti ouvana njihova neutralnost kation ima mnogo manji promjer od aniona u suhom (bezvodnom) stanju ne provode elektrinu struju
51

Nastajanje ionske veze atomi: Na i Cl ioni: Na+ i Cl -

11Na

17 Cl

+ 11Na

17 Cl

2,8,1
Elektronska konfiguracija

2,8,7

2,8
10 Ne

2,8,8

plemeniti plin

plemeniti plin 18 Ar 2,8,8

2,8

Atom metala predaje svoj vanjski (valentni) elektron atomu nemetala. Atom metala postaje pozitivno nabijeni kation (elektronska konfiguracija je kao kod plemenitog plina stabilana, oktet) dok atom nemetala postaje negativno nabijeni anion (takoer s elektronskom konfiguracijom plemenitog plina)

52

Shematski prikaz ionske veze i kristalne grae NaCl, kuhinjske soli, slika 12.

gustoa elektrona

a)

b)
53

Slika 12. Shematski prikaz ionske veze: a) ionska veza, b) kristalna reetka NaCl

KOVALENTNA VEZA
spajaju se atomi nemetala veza je homopolarna, za razliku od ionske veze koja je heteropolarna meusobnim vezivanjem atomi postiu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina, odnosno oktet svaki atom daje po jedan elektron i stvaraju zajedniki elektronski par ( kovalenciju) ili vie zajedniki elektronski parovi pripadaju i jednoj i drugoj atomskoj jezgri, povezuju oba atoma usmjerena je u prostoru (molekule imaju definiran oblik) nespareni elektroni nisu slobodni ne provode elektrinu struju
54

Nastajanje kovalentne veze

JEDNOSTRUKA KOVALENTNA VEZA :

DVOSTRUKA KOVALENTNA VEZA:

TROSTRUKA KOVALENTNA VEZA:

55

Molekula metana, CH4 tetraedalni raspored, kutovi izmeu veza od 109.50

Molekula amonijaka, NH3 trigonalni raspored, kutovi izmeu veza 1070

Molekula vode, H2O savinuta, kut izmeu veza od 104.50

Slika 13. Primjeri usmjerenosti kovalentne veze 56

Shematski prikaz kovalentne veze i kovalentne veze u kristalu dijamanta, slika 14.
Gustoa elektrona

dijamant

a)

b)

Slika 14. Shematski prikaz kovalentne veze: a) kovalentna veza, b) dijamant

57

METALNA VEZA
Karakter metalne veze: veu se atomi metala elektroni oko iona metala su slobodni- provode elektrinu struju nije usmjerena gusto pakovane strukture guste slagaline Nastajanje metalne veze Osnovna privlana sila, kod metalne veze, uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajednikog elektronskog oblaka (elektronski plin) kojim su opkoljeni Atomi metala postaju pozitivni ioni koje vrsto vee jedan oblak delokaliziranih elektrona (elektronski plin)
58

Shematski prikaz metalne veze kod kristalane reetke metala -gusta, zbijena struktura i raspodjela slobodnih delokaliziranih elektrona oko pozitivnih iona metala, slika 15. Pozitivni ioni metala (jezgra atoma metala + unutarnji elektroni)

Valentni elektroni delokalizirani elektroni elektronski oblak, elektronski plin

Slika 15. Shematski prikaz metalne veze: a) kristalna reetka metala, b) metalna veza

59

VEZE IZMEU ATOMA I MOLEKULA (SEKUNDARNE ILI FIZIKALNE)

veze izmeu molekula nastaju uslijed polarizacije molekule polarnost posljedica razlike u elektronegativnosti kemijskih elemenata koji su meusobno povezani kao i oblika (grae) molekule Dipolni moment () mjera za polarnost molekule: =qa (umnoak elektrinog naboja i udaljenosti, razmaka izmeu pozitivnog i negativnog naboja)

Slika 16. Shematski prikaz dipolnog momenta

60

1. STALNI (permanentni) DIPOLI

A) VAN DER WAALSOVA VEZA

dipolne privlane sile nazivamo openito i van der Waalsove sile veze koje nastaju nazivamo van der Waalsovim vezama molekula ima dipolni moment samo kada se sredite pozitivnog i negativnog naboja molekule ne poklapaju veza je jae polarnog karaktera ako je vea razlika u relativnoj elektronegativnosti atoma negativno nabijen dio molekule privlai elektrostatskim silama pozitivno nabijen dio molekule, npr. molekule HCl: + H Cl + Cl
61

----

B. VODIKOVA VEZA

izmeu molekula u kojima su vodikovi (H) atomi povezani s najjae elektronegativnim atomima: fluora (F), kisika (O) i duika (N) vodikova je veza jaa od van der Waalsove, a slabija od ionske i kovalentne:

2. PROMJENJIVI DIPOLI
A. INDUCIRANE DIPOLNE VEZE

npr. Fe 2+ ion moe kod nepolarnih molekula (npr. O2 ) izazvati dipol (tzv. inducirani dipol) deformiranjem elektronske strukture molekule: Fe 2+ - - - - O2
62

B. DISPERZNE (LONDONOVE) VEZE

privlaenje i izmeu atoma (npr. plemenitih plinova) i molekula koje nemaju trajni dipol (simetrine molekule) nastaju kratkotrajni promjenjivi dipoli (oscilacije pozitivno nabijene jezgre u odnosu na elektrone u elektronskom omotau koji takoer osciliraju oko svojih ravnotenih poloaja

Slika 17. Shematski prikaz Londonove veze izmeu atoma plemenitih plinova

63

Tablica 2. Vrste veza u tehnikim materijalima

Vrsta materijala Metali Keramike i stakla Polimeri Nain vezivanja Metalna veza Ionska / kovalentna Kovalentna i sekundarne veze Primjeri Fe, Cu, Al, Au,.. SiO2 (kristalinian i amorfan) Polietilen, PE

Poluvodii

Kovalentna ili ionska Si, CdS / kovalentna

64