REPUBLIKA HRVATSKA Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku

STRATEKI PLAN SREDINJEG DRAVNOG UREDA ZA e-HRVATSKU

za razdoblje 2011. 2013.

Zagreb, srpanj 2010.

1/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013.

UVOD
Temeljem Zakona u ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave (NN 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 5/08, 27/08) Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na razvitak informacijskog sustava dravne uprave; uspostavu tehnoloke i sigurnosne informatike infrastrukture u tijelima dravne uprave; racionalizaciju uporabe informatikih resursa u tijelima dravne uprave; povezivanje informacijskih sustava tijela dravne uprave kroz jedinstvenu informacijsko komunikacijsku mreu; donoenje tehnikih i normizacijskih pravila uporabe informatike opreme u tijelima dravne uprave te donoenje strunih i normativnih podloga za pridruivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji u podrujima razvitka i primjene informacijsko komunikacijske tehnologije. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku obavlja i poslove koji se odnose na pradenje i koordinaciju projekata iz podruja informacijsko-komunikacijske tehnologije u tijelima dravne uprave; sudjelovanje u donoenju i pradenju provedbe zakona i drugih propisa u podruju primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj; promicanje i sustavno unapreivanje izgradnje informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj, javnog pristupanja internetskim uslugama i sadrajima, razvitka primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, sustava elektronike uprave, elektronikog obrazovanja, elektronikog zdravstva i elektronikog poslovanja.

VIZIJA
Razvijeno informacijsko drutvo na svim razinama u kojemu aktivno sudjeluju svi graani.

MISIJA
Misija Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku je poticanje i pradenje razvoja informacijskog drutva te razvitak informacijskog sustava dravne uprave (e-uprava), jedinstvene informacijsko komunikacijske mree te usklaivanje nacionalne politike razvoja informacijskog drutva i koritenja zajednikih interoperabilnih rjeenja na razini Europske unije.

PREGLED CILJEVA
Opdi cilj 1. Razvoj informacijskog drutva na svim razinama Posebni cilj 1.1. Posebni cilj 1.2. Posebni cilj 1.3. Posebni cilj 1.4. Poticanje i pradenje razvoja informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj Uspostavljanje elektronike uprave kroz jau koordinaciju tijela dravne uprave (Izgradnja umreene uprave) Optimiziranje i razvoj raunalne i komunikacijske infrastrukture u javnoj upravi HITRONet Usklaivanje nacionalne politike razvoja informacijskog drutva i koritenja zajednikih interoperabilnih rjeenja na razini Europske unije

2/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Opdi cilj 1. Razvoj informacijskog drutva na svim razinama Informacijsko drutvo je drutvo u kojim je stvaranje, distribucija, rasprostiranje, koritenje, integracija i manipulacija informacija znaajna ekonomska, politika i kulturna djelatnost. Specifino za tu vrstu drutva je sredinji poloaj informacijske tehnologije na podruju gospodarstva i drutva u cjelini. Opdi cilj proizlazi iz Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave (NN 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 5/08, 27/08), temeljem kojega Sredinji dravni ured za eHrvatsku od svog nastanka aktivno sudjeluje u kreiranju i provedbi svih stratekih dokumenata u podruju informacijskog drutva: Strategije razvoja elektronike uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, Strategije prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, Strategije razvoja irokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine te Strategije razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010. Iako je Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku jedino tijelo u horizontalnoj diferencijaciji upravnog sustava Republike Hrvatske odgovorno za koordinaciju, promoviranje i stvaranje uvjeta za razvoj informacijskog drutva, analizom stanja utvrdili smo da pored aktivnog sudjelovanja Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku, na operativnoj razini u dravnoj upravi postoji znatna neusklaenost u organizacijskom ustroju, kao i provedbenim programima koje provode pojedina tijela. Unutar pojedinih tijela dravne uprave nalaze uprave ili programi koji su naelno vezani za informacijsko drutvo, ali se bave samo pojedinim pitanjima (e-obrazovanje, elektronike komunikacije, e-poslovanje). Poticanjem razvoja informacijskih sustava u pojedinim podrujima, u nedostatnoj koordinaciji sa sredinjim tijelom, stvaraju se izdvojeni takozvani informatiki otoci, a s druge strane ne ostvaruju se sinergijski efekti koji bi omogudili razvoj informacijskog drutva na svim razinama (civilno drutvo, gospodarski sektor i javna uprava). Stoga je potrebno omoguditi bolju koordinaciju provedbe postojedih stratekih dokumenata, usklaivanje ciljeva te ojaati integraciju poslovnih procesa tijela dravne uprave primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije (e-uprava) i stvaranjem umreene uprave. Pritom se integracija neophodno mora voditi iz jedne toke, u ime Vlade Republike Hrvatske, od strane tijela u upravnoj strukturi zaduenog za ovu tematiku jer provedbom reorganizacije poslovnih procesa i oslanjanjem na informacijsko-komunikacijsku tehnologiju javna uprava moe biti predvodnica daljnjeg razvoja informacijskog drutva na svim razinama. Ostvarenjem opdeg cilja omogudit de se stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj informacijskog drutva i povedanje konkurentnosti javne uprave, gospodarstva i drutva u cjelini koje se temelji na stvaranju interoperabilnosti sustava javne uprave u Republici Hrvatskoj i sa sustavima Europske unije, pruanju korisniki orijentiranih elektronikih javnih usluga, aktivnom sudjelovanju svih korisnika (graana i gospodarskih subjekata) u koritenju i razvoju elektronikih servisa i usluga te osiguranju pristupa irokopojasnom internetu.

3/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Posebni cilj 1.1. Poticanje i pradenje razvoja informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj Razvoj informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj prati se kroz razliite pokazatelje kojima se mjeri uspjenost tranzicije drutva u informacijsko drutvo. Pradenje se provodi na temelju pokazatelja kojima se mjeri stupanj razvoja u pojedinim podrujima primjene informacijskokomunikacijske tehnologije (koritenje interneta, razvijenost elektronikih javnih usluga, uenje pomodu raunala, elektronike zdravstvene usluge, elektroniko poslovanje, sigurnost informacijske infrastrukture, primjena irokopojasnih mrea), sukladno politikama i smjernicama Europske komisije, Ujedinjenih naroda i drugih organizacija ije su metodologije meunarodno priznate (primjerice: Svjetska banka, Svjetski ekonomski forum). Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj je tijekom 2009. godine u sektoru kudanstava zabiljeen blagi porast opremljenosti informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i alatima, zabiljeen je znaajan porast uporabe irokopojasnog interneta, a velik dio aktivnosti pri uporabi interneta odnosio se na zabavne i edukativne sadraje. S druge strane, uporaba raunala i interneta je na zadovoljavajudoj razini samo kod mlae populacije do 24 godine. Nadalje, razina uporabe online usluga, poput e-bankarstva i e-uprave, je niska dok je trgovina putem interneta takoer nedovoljno primijenjena (samo 10% osoba je tijekom 2009. godine kupovalo robe i usluge putem interneta). U sektoru gospodarstva, podaci iz 2009. godine pokazuju kako primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije predstavlja vaan dio suvremenog poslovanja. Naime, 98% poduzeda u 2009. godini upotrebljavalo je raunala u obavljanju svakodnevnih zadataka; 95% poduzeda imalo je pristup internetu; 57% poduzeda posjedovalo je vlastitu internetsku stranicu; Internet za bankarske i financijske usluge upotrebljavalo je 84% poduzeda, dok se 61% poduzeda sluilo internetom za usluge e-uprave. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o spremnosti na primjenu informacijske tehnologije Hrvatska se po IKT konkurentnosti u 2009. godini nalazi na 51. poziciji izmeu 133 svjetske zemlje, koje ine 98% ukupnog svjetskog BDP-a, to je za dva mjesta loije u odnosu na 2008. godinu. Glavna znaajka ovog istraivanja je pokazati koliko se pojedina zemlja oslanja na informatiku i komunikacijsku tehnologiju u poticanju odrivog gospodarskog rasta posebno u vremenima nakon najvede globalne gospodarske krize u zadnjih nekoliko desetljeda. Navedeni podaci upuduju na velike razlike u stupnju primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije od strane graana u odnosu na primjenu u gospodarskom sektoru. To je rezultat nedovoljne informiranosti graana o mogudnostima koje im informacijsko-komunikacijska tehnologija moe pruiti u vidu pojednostavljenja prikupljanja potrebnih informacija, bez obzira o kojem vidu upotrebe informacija se radi (zabava, edukacija, zdravlje, ostvarivanje prava). U gospodarskom sektoru situacija je znaajno bolja jer se efekti koritenja informacijskokomunikacijske tehnologije odraavaju na rezultate poslovanja ime se djelomino uklanjanju prepreke njenoj daljnjoj primjeni i koritenju. Bududi da informacijsko-komunikacijska tehnologija omoguduje stvaranje preduvjeta za povedanje konkurentnosti gospodarstva i drutva u cjelini potrebno je intenzivirati aktivnosti koje de omoguditi usklaeni razvoj i promociju informacijskog drutva te pratiti ukupan napredak drutva u ovom podruju.

4/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Nain ostvarivanja postavljenog cilja 1.1.1. Podizanje razine svijesti o vanosti informacijskog drutva Kako bi se omogudila promocija informacijskog drutva, domade IKT industrije i predstavili postojedi elektroniki projekti, tehnoloki noviteti i trendovi, Sredinji dravni ured za eHrvatsku osmislio je i tijekom 2009. godine pokrenuo emisiju o novim tehnologijama eHrvatska. Emisija je osmiljena kao tridesetminutni kola reportaa o novostima iz IKT svijeta koja gledateljima na zanimljiv i razumljiv nain pribliava informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom ivotu. Emitiranje emisije je nastavljeno i tijekom 2010. godine, s tim da su se za promociju sadraja poeli koristiti i drugi komunikacijski kanali kao to su Internet i socijalne mree. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku nastavit de sustavnu promociju primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u svim medijima (konferencije, forumi, televizijske emisije, Internet portali, newsletteri, kolumne, online kvizovi) u cilju popularizacije informacijskog drutva i mogudnosti koritenja novih tehnologija. To de se omoguditi izradom novih programa koji de stvoriti uvjete za ravnopravno sudjelovanje svih drutvenih skupina u razvoju informacijskog drutva te nastavkom kontinuiranog informiranja graana o mogudnostima koje im informacijsko-komunikacijska tehnologija moe pruiti svakodnevnom ivotu (poslovanje, zabava, edukacija, zdravlje, ostvarivanje prava). 1.1.2. Pradenje indikatora razvoja informacijskog drutva Pozitivne pomake zabiljeene u podruju e-uprave i porastu broja korisnika irokopojasnog pristupa internetu i mobilne telefonije potrebno je prenijeti i na sve ostale segmente primjene i koritenja informacijsko-komunikacijske tehnologije kako bi se stvorili preduvjeti za uspostavu odrivog konkurentnog gospodarstva i omogudilo koritenje prednosti koje donosi informacijsko drutvo. U cilju sustavnog pradenja pokazatelja Sredinji dravni ured za eHrvatsku provodit de analize koje nisu obuhvadene redovitim slubenim statistikim istraivanjima.

5/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Pokazatelji rezultata (OUTPUT)
Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 2 Ciljana vrijednost (2012) 4 Ciljana vrijednost (2013) 6

1.1.1. Podizanje razine svijesti o vanosti informacijskog drutva

Uspostavljen sustav promocije primjene informacijske i komunikacijsk e tehnologije u svim medijima Uspostavljen sustav pradenja

Promocija primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u svim medijima omogudit de popularizaciju informacijskog drutva i mogudnosti koritenja novih tehnologija

- Broj promotivnih programa

SDUeH

1.1.2. Pradenje indikatora razvoja informacijskog drutva

Uspostavljen sustav pradenja omoguduje pradenje pokazatelja uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije u kudanstvima i poduzedima

1.

broj kudanstava koja su opremljena osobnim raunalom broj kudanstava koja imaju pristup internetu broj kudanstava koja imaju pristup irokopojasnom internetu broj korisnika internetske trgovine broj tvrtki koje koriste osobna raunala u poslovanju broj tvrtki koje imaju pristup internetu broj tvrtki koje imaju

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

55% 50% 39% 10% 98% 95% 72% 31%/22%

Dravni zavod za statistiku

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

57% 52% 41% 13% 99% 96% 75% 35%/25 %

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

59% 55% 44% 15% 100% 97% 80% 38%/30 %

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

65% 60% 50% 20% 100% 98% 85% 40%/35 %

2.

3.

4. 5.

6. 7.

6/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013.

pristup irokopojasnom internetu 8. broj tvrtki koje koriste Internet trgovinu (kupnja/prodaja)

Pokazatelj uinka (OUTCOME)

Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 45. Ciljana vrijednost (2012) 40. Ciljana vrijednost (2013) 30.

Razvoj informacijskog drutva u Republici Hrvatskoj

Spremnost na primjenu informacijske tehnologije (Indeks mrene spremnosti)

Indeks mrene spremnosti obuhvada tri dimenzije: opde poslovno, regulativno i infrastrukturno okruenje za IKT, spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za jae koritenje IKT-a te stvarno koritenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Mjesto na rang listi

51. mjesto

Svjetski ekonoms ki forum

7/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Posebni cilj 1.2. Uspostavljanje elektronike uprave kroz jau koordinaciju tijela dravne uprave (Izgradnja umreene uprave) U postojedem nainu poslovanja tijela dravne uprave u potpunosti se ne koriste mogudnostima koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija. Naime, dananja je dravna uprava informatizirana na nain da svako tijelo dravne uprave samo za sebe predstavlja ''informatizirani otok'', odnosno ima vlastitu informatiku opremu, potrebne licence i baze podataka iz svoje nadlenosti. Pritom je, takoer, u odreenoj mjeri prisutno pogreno uvjerenje kako je nabavom informatike infrastrukture sustava u odreenom sektoru zavrena informatizacija. Naime, prema UN Global E-Government Development Report 2010 koji prati usporedbu razvijenosti e-uprave u 192 zemlje svijeta, Hrvatska zauzima 35. mjesto, 12 mjesta vie u odnosu na 2008. godinu. Gledajudi podruje Europe, Hrvatska se nalazi na 23. mjestu od ukupno 43. zemlje ukljuene u istraivanje, ispred EU zemalja Latvije, Italije, Portugala, Grke, Slovake, Bugarske, Poljske i Rumunjske. Meutim, bez povezivanja izdvojenih ''otoka'' u jedinstvenu i sigurnu mreu, povezivanja registara te uvoenja jasnih standarda planiranja i provedbe informatikih projekata u dravnoj upravi, nedemo biti u mogudnosti ostvariti daljnji napredak i eljenu razinu kvaliete. Stoga su tijekom 2010. godine u okviru provedbe Strategije razvoja elektronike uprave za razdoblje od 2009. do 2012. godine definirane specifikacije pojedinih komponenti arhitekture elektronike uprave koju ine: sustav za interoperabilnost, sredinji sustav za autorizaciju i autentikaciju, sustav za elektroniko uredsko poslovanje i sustav za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima u dravnoj upravi. U narednom razdoblju pristupit de se pilotiranju razvijenih rjeenja modela sustava elektronike uprave. Do sada, takoer, nije postojao jasan zajedniki skup pravila prema kojim bi se trebale razvijati pojedine elektronike usluge u razliitim tijelima dravne uprave kako bi one bile potpuno usmjerene i prilagoene potrebama krajnjih korisnika graanima i gospodarskim subjektima. Rezultat toga je neujednaena i nedostatna razina kvalitete pojedinih e-usluga to se pokazalo i istraivanju Europske komisije u pradenju napretka dostupnosti i kvalitete e-usluga (12 kljunih e-usluga za graane i 8 za poslovne subjekte). Prema studiji Europske komisije o dostupnosti javnih usluga putem interneta Hrvatska je na 30. mjestu po dostupnosti, odnosno 31. mjestu po sloenosti e-usluga od ukupno 31 zemlje ukljuene u istraivanje. Istraivanje je takoer pokazalo kako su e-usluge namijenjene poslovnim subjektima u Hrvatskoj razvijenije od onih namijenjenih graanima u smislu dostupnosti i razvijenosti. Istraivanje posebno istie portal Moja uprava, gdje smo prema pokazateljima o razini korisniki-orijentiranosti portala ostvarili 100% nasuprot 71,5% prosjeka EU27. Takoer se istiu rezultati u uspostavljanju pristupa sve na jednom mjestu (One stop shop) gdje smo dosegli 80%, nasuprot 81,6% prosjeka EU27, a gdje upravo portal Moja uprava povezuje podatke tijela dravne uprave i predstavlja jedinstveni pristup uslugama e-uprave u Hrvatskoj. Zakljuno, u istraivanju se navodi da Hrvatska nadoknauje relativni kasniji poetak razvoja e-uprave te se priznaje znaajni napredak i povedanje dostupnosti e-usluga usmjerenih prema korisnicima.

8/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Nain ostvarivanja postavljenog cilja 1.2.1. Uspostava sustava za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima u dravnoj upravi U svim tijelima dravne uprave za projekte primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije se godinje troi oko 700 milijuna kuna (Izvor: Dravni proraun za 2010. godinu). Stoga je u uspostavljanju i koritenju informacijskih resursa (podatkovnih, tehnolokih i organizacijskih) nuno primijeniti suvremene metode upravljanja informacijskim resursima te programima i projektima informatizacije, a model upravljanja temeljiti na najboljoj svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj praksi. To znai da postojede sustave upravljanja programima/projektima i informacijskim resursima treba upotpuniti sustavom za upravljanje znanjem koji de omoguditi brzo usvajanje i optimalnu primjenu suvremenih organizacijskih znanja i najbolje prakse. Temeljem iskustava koja Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku ima u koordinaciji Provedbe Programa e-Hrvatska, odnosno kroz prikupljene informacije o planiranim ulaganjima i IKT projektima u tijelima dravne uprave, uspostavit de se sustav koji de omoguditi pradenje u realnom vremenu svih resursa koji trebaju biti angairani na provedbi bilo kojeg IKT projekta u dravnoj upravi. Koordinacija provedbe Programa e-Hrvatske na taj de nain biti podrana jedinstvenim rjeenjem za sustavno i centralizirano pradenje provedbe Programa, koordinaciju i nadzor provedbe IKT projekata radi ostvarivanja sinergije tijela dravne uprave na provedbi projekata s komplementarnim ciljevima te omoguditi cjeloviti pogled na planirana i provedena ulaganja u IKT u dravnoj upravi. 1.2.2. Uspostavljanje interoperabilnosti Uspostavljanje interoperabilnosti znai usvajanje standarda i protokola koji se moraju potivati u planiranju i pokretanju projekata te primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u dravnoj upravi. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Odrednice Hrvatskog okvira za interoperabilnost (HROI) prema kojima je ustrojena strateka i provedbene organizacija za uspostavljanje interoperabilnosti u javnoj upravi (Vijede i Koordinacija za informatizaciju uprave). Konani cilj primjene Hrvatskog okvira za interoperabilnost je uspostava stabilne poslovne i tehnoloke interoperabilnosti sustava javne uprave i drugih drutvenih imbenika sukladno naelima korisniki usmjerene uprave. Uspostavljanje interoperabilnosti vrit demo kontinuiranim usklaivanjem tijela dravne uprave u pitanjima razmjene podataka, informacija i znanja kroz usklaene poslovne procese i uz podrku informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Takoer demo uspostaviti sustav za interoperabilnost, temeljen na sustavu OIB-a, koji demo proiriti svim ostalim potrebnim funkcijama kako bi se moglo omoguditi pruanje korisniki usmjerenih elektronikih usluga. 1.2.3. Izrada pilot projekta sredinjeg sustava za autorizaciju i autentikaciju U cilju izrade sustava koji de osigurati ovlateno koritenje podataka iz izvornih registara uspostavit demo sredinji sustav za autentikaciju i autorizaciju. Izgradnja sredinjeg sustava autentikacije i autorizacije omogudit de jednoznano utvrivanje identiteta sudionika u elektronikoj komunikaciji i razmjeni elektronikih poruka u sustavu elektronike uprave te omoguditi uinkovito utvrivanje i provjeru identiteta korisnika elektronikih usluga (elektroniki identitet), bez obzira da li do podatka eli dodi slubena osoba ili stranka. Efekti
9/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. koji proizlaze iz razvoja ovakvog sustava odnose se prvenstveno na sigurnost elektronike razmjene podataka izmeu tijela dravne uprave i korisnika. 1.2.4. Puna primjena elektronikog uredskog poslovanja Punom primjenom elektronikog uredskog poslovanja omogudit demo da dravni slubenici mogu u potpunosti odraditi svoje dunosti uz podrku informacijskog sustava kroz koji de se omoguditi pradenje radnih zadataka i mjerenje uspjenosti slubenika. Rije je o funkcijama kao to su: upravljanje elektronikim dokumentima i ispravama, elektroniko potpisivanje, izvjetavanje iz sustava, razmjena dokumenata i isprava, elektronika arhiva, pladanje upravnih pristojbi itd. U sklopu ovog projekta u 2010. godini izraen je Standardni projekt elektronikog uredskog poslovanja, dok je u tijeku izrada otvorenih specifikacija zajednikih programskih elemenata elektronikog uredskog poslovanja (e-ured). Na temelju navedenih dokumenata izradit demo projektnu dokumentaciju za izgradnju modula koji de omoguditi provedbu pilot projekta e-ureda u odabranim tijelima dravne uprave te nadogradnju postojedih rjeenja za upravljanje dokumentima u dravnoj upravi. 1.2.5. Nadogradnja Sredinjeg portala uprave - Moja uprava Portal Moja uprava je sredinji portal uprave i predstavlja jedinstvenu toku pristupa informacijama iz dravne uprave. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je krajem 2007. godine portal Moja uprava s ciljem izgradnje i odravanja sustava koji de graanima, gospodarstvenicima i drugim korisnicima usluga javne uprave pruati punu, pouzdanu i mjerodavnu informaciju i usluge koristedi sve prikladne naine komunikacije. Sadraji su na portalu predstavljeni na vrlo jednostavan i razumljiv nain, organizirani su u temama, a sugestije koje sadraje treba objaviti, provjerene su od graana putem brojnih istraivanja trita. U njegovu daljnjem razvoju kljuna je suradnja s graanima koji su pozvani da alju svoje prijedloge i tako sudjeluju u njegovu daljnjem razvoju. U nastavku ovog projekta izvrit demo nadogradnju i pilotiranje naprednih tehnolokih rjeenja kao to su: mogudnost koritenja elektronikih identiteta, pristup putem mobilnih ureaja i kanala digitalne televizije te sustava za elektronika pladanja upravnih pristojbi. 1.2.6. Uspostavljanje sustava za certifikaciju kvalitete elektronikih usluga i rjeenja u razvoju euprave Uspostavljanjem Okvira za kvalitetu e-uprave uveo bi se postupak certificiranja usluga i rjeenja u skladu s jasno iskazanim mjerilima i kriterijima na osnovu kojih bi se provodilo ocjenjivanje kvalitete razliitih elektronikih usluga koje tijela dravne uprave pruaju graanima i gospodarskim subjektima, kao i razliitih IKT rjeenja na kojima su te usluge izgraene. Onim uslugama i rjeenjima koja budu ispunjavala postavljenu razinu kvalitete i izvrsnosti dodjeljivat de se znak Kvaliteta e-uprave. Taj de znak biti jasno istaknut na korisnikom suelju i pruati jamstvo korisnicima da je koritenje takve e-usluge sigurno i pouzdano u pogledu zatite osobnih podataka koje razmjenjuju s pojedinim tijelom, da usluga udovoljava strogo postavljenim kriterijima kvalitete te da je oblikovana prema potrebama korisnika. Na temelju programa i projektnog i financijskog plana za uvoenje sustava kvalitete e-uprave, kojeg je u 2010. godini nainio Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku i u kojem je funkcionalno opisan bududi sustav certifikacije, izradit demo prijedlog organizacijskog upravljanja sustavom (savjet projekta, tehnika komisija i centar za kvalitetu), zatim tehnike specifikacije te provesti
10/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. postupak javne nabave za odgovarajude informatiko rjeenje koje de pruati podrku u svim poslovima certifikacije. Nakon izgradnje i uspostave sustava za certifikaciju zapoet demo kontinuirana provedba postupka certifikacije za sve one elektronike usluge koje budu prijavljivane od strane pojedinih tijela, odnosno za ona IKT rjeenja koja budu prijavljivana od strane informatikih tvrtki.

11/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Pokazatelji rezultata (OUTPUT)
Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 100% Ciljana vrijednost (2012) Nije primjenjivo Ciljana vrijednost (2013) Nije primjenjivo

1.2.1. Uspostava sustava za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima u dravnoj upravi 1.2.2. Uspostavljanje interoperabilnos ti 1.2.3. Izrada pilot projekta sredinjeg sustava za autorizaciju i autentikaciju 1.2.4. Puna primjena elektronikog uredskog poslovanja

Uspostavljen sustav za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima u dravnoj upravi Izgraeni interoperabiln i elektroniki servisi Uspostavljanje sustava autorizaciju i autentikaciju

Tijekom 2010. godine izraen je Model integriranog rjeenja za upravljanje znanjem, projektima i informacijskim resursima koji daje temelj za izgradnju sustava te se zapoinje i sa izgradnjom sustava

Postotak uspostavljenosti sustava

0%

SDUeH

Broj servisa usklaenih s Hrvatskim okvirom za interoperabilnost

Broj interoperabilnih servisa

SDUeH

20

50

Tijekom 2010. godine izraen je Prijedlog koncepta Sredinjeg sustava za autentikaciju i autorizaciju definirani su dokumenti koji daje temelj za izgradnju sustava te se zapoinje i s izgradnjom sustava Tijekom 2010. godine izraene su specifikacije modula elektronikog uredskog poslovanja (e-ured)

Postotak uspostavljenosti sustava

0%

SDUeH

50%

100%

Nije primjenjivo

Uspostavljanje sustava elektronikog uredskog poslovanja (eured)

Broj izgraenih modula elektronikog uredskog poslovanja izraenih temeljem specifikacija eured

SDUeH

Nije primjenjivo

12/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013.

Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 1. 500 2. 10.000 Ciljana vrijednost (2012) 1. 550 2. 100.000 Ciljana vrijednost (2013) 1. 600 2. 200.000

1.2.5. Nadogradnja Sredinjeg portala uprave Moja uprava

Uspostavljene nove funkcionalnost i za korisniki pristup informacijama na portalu Uspostavljen sustav za certifikaciju kvalitete elektronikih usluga i rjeenja

Informacije koje se nude na portalu Moja uprava ponuene su korisnicima kroz sadraje organizirane u teme te je potrebno izvriti nadgradnju portalu koji de omoguditi odabir i koritenje samo onih sadraja i usluga koji su relevantni za korisnika Kontinuirana provedba postupka certifikacije za sve one elektronike usluge koje budu prijavljivane od strane pojedinih tijela, odnosno za ona IKT rjeenja koja budu prijavljivana od strane informatikih tvrtki

1.

Broj informacija dostupan putem portala Moja uprava Broj korisnika portala Moja uprava

1. 470 2. 0

SDUeH

2.

1.2.6. Uspostavljanje sustava za certifikaciju kvalitete elektronikih usluga i rjeenja u razvoju euprave

Broj elektronikih usluga i rjeenja usklaenih s okvirom za kvalitetu euprave

SDUeH

20

50

Pokazatelj uinka (OUTCOME)

Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) Nije primjenjivo Ciljana vrijednost (2012) 30. Ciljana vrijednost (2013) Nije primjenjivo

Uspostavljanje elektronike uprave kroz jau koordinaciju tijela dravne uprave (Izgradnja

Usporedba razvijenosti euprave s drugim zemljama

Istraivanje indeksa razvitka e-uprave kojim se mjeri sposobnost javnog sektora za pruanjem elektronikih servisa (provodi se svake dvije godine).

Mjesto na rang listi

35. mjesto

UN

13/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013.

umreene uprave)

14/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Posebni cilj 1.3. Optimiranje i razvoj raunalne i komunikacijske infrastrukture u dravnoj upravi HITRONet HITRONet mrea omoguduje povezivanje razliitih tijela dravne uprave putem jedne zajednike raunalno komunikacijske mree. Osnovna svrha HITRONet mree je integriranje dravnih informacijskih resursa kroz sigurnu privatnu irokopojasnu infrastrukturu, to obuhvada povezivanje udaljenih lokacija unutar tijela dravne uprave na zajedniku podatkovnu mreu radi efikasnijeg i jeftinijeg rada tijela dravne uprave i razmjene elektronikih podataka. Takoer, HITRONet korisnicima omoguduje siguran i strogo kontroliran pristup te povezivanje mree na internet i uspostavu standardnih mrenih servisa. U tijelima dravne uprave i tijelima javne vlasti HITRONet nije dovoljno iskoriten jer se neracionalno koriste komunikacijske veze i suvremene tehnologije, koje se pored postojedeg HITRONet sustava nabavljaju na tritu pa je vedina tijela spojena viestrukim i paralelnim vezama i sustavima. Iako za neke sustave postoje sigurnosni razlozi zbog kojih je opravdan takav nain povezivanja, za vedinu poslovnih sustava tijela dravne uprave ne postoji prepreka za objedinjavanje koritenja komunikacijskih resursa putem HITRONet-a. Pored toga se i od sveukupno 22 servisa za razmjenu podataka izmeu drava lanica EU koriste samo 2 servisa (TACHONET i CECIS). Nain ostvarivanja postavljenog cilja: 1.3.1. Racionalizacija trokova elektronikih komunikacijskih usluga putem HITRONet-a Racionalizirat demo trokove koritenja elektronike komunikacijske mree i usluga u tijelima dravne uprave. To demo postidi optimizacijom komunikacijskih potreba tijela dravne uprave i uz efikasno koritenje elektronike komunikacijske infrastrukture u dravnom vlasnitvu. Takoer demo uspostaviti sustav za nadzor i upravljanje dravnom raunalnom i komunikacijskom infrastrukturom te izraditi model za procjenu financijskog uinka prikljuivanja i uporabe raunalne i komunikacijske mree tijela dravne uprave za svako tijelo dravne uprave. 1.3.2. Izgradnja sustava za razmjenu elektronike pote Izgradit demo sustav za razmjenu elektronike pote koji de omoguditi korisnicima HITRONet-a (tijelima dravne uprave) iskoritavanje punog opsega podatkovne veze na HITRONet-u. Sustav de biti modularan i pouzdan te de omoguditi kolanje elektronikih dokumenata i isprava, kako bi se tehnoloki osuvremenili i racionalizirali trokovi postojedih procesa dostave dokumenata i isprava meu tijelima (faks, izravna dostava, pota). 1.3.3. Daljnje povezivanje tijela javne vlasti na sTESTA servise putem HITRONet-a Pored postojedih servisa koji se koriste trenutno kroz HITRONet i sTESTA mreu (mrea Europske komisije) u Republici Hrvatskoj (TACHONET, CECIS) na sTESTA platformi postoji jo dvadesetak raznih servisa za razmjenu podataka. Stoga demo u sljededoj godini kroz radionice i informiranje tijela javne vlasti o postojedim i dostupnim servisima sTESTA mree stvoriti daljnje pretpostavke za njihovo koritenje od strane tijela dravne uprave u Republici Hrvatskoj.

15/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Pokazatelji rezultata (OUTPUT)
Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 12 Ciljana vrijednost (2012) Nije primjenjivo Ciljana vrijednost (2013) Nije primjenjivo

1.3.1. Racionalizacija trokova elektronikih komunikacijskih usluga putem HITRONet-a 1.3.2. Izgradnja sustava za razmjenu elektronike pote

Smanjenje trokova i broja paralelnih linkova te drugih komunikacijskih trokova

Ukupan troak fiksne telefonije i telefaksa na godinjoj razini je 282,5 milijuna kuna

% smanjenja u odnosu na broj povezanih tijela u HITRONET-u

SDUeH

Na temelju izraenog projekta izgraen pouzdan sustav razmjene elektronike pote Odravanje informativnih dana i radionica

Izgraenost sustava za razmjenu elektronike pote kroz sustav HITRONeta

Postotak izgraenosti

SDUeH

100

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

1.3.3. Daljnje povezivanje tijela javne vlasti na sTESTA servise putem HITRONet-a

Povedanjem informiranosti nadlenih institucija povedat de se broj koritenih servisa od strane tijela u RH

Broj koritenih servisa

SDUeH

10

16/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013.

Pokazatelj uinka (OUTCOME)

Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 20 Ciljana vrijednost (2012) 64 Ciljana vrijednost (2013) 200

Optimiziranje razvoja raunalne i komunikacijsk e infrastrukture u dravnoj upravi

Provedene javne nabave te izgraenost sustava HITRONet

Broj lokacija tijela dravne uprave na kojima se koristi HITRONet kao jedina infrastruktura za sve komunikacijske usluge

broj

SDUeH

17/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Posebni cilj 1.4. Usklaivanje nacionalne politike razvoja informacijskog drutva i koritenje zajednikih interoperabilnih rjeenja na razini Europske unije Pod pojmom programi Zajednice podrazumijeva se niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Europska unija u svrhu promicanja suradnje izmeu drava lanica u razliitim podrujima povezanima s politikama Europske zajednice u razdoblju od nekoliko godina. Programi Zajednice su, temeljem posebne stavke u Opdem proraunu Europske unije, u pravilu namijenjeni dravama lanicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i dravama koje se nalaze u postupku pribliavanja Europskoj uniji. Kao takvi smatraju se jednim od vanijih sredstva pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja drava kandidatkinja za lanstvo u Europskoj uniji s metodama rada Europske unije te za njihovo ukljuivanje u sektorske politike Europske unije u oekivanju pristupanja. U svrhu usklaivanja nacionalne politike razvoja informacijskog drutva s Europskom unijom Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku prepoznao je strateku vanost u sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Zajednice o interoperabilnom pruanju europskih prekograninih elektronikih usluga javne vlasti javnim upravama, poduzetnicima i graanima (IDABC) koji od 2009. godine nasljeuje program Zajednice Interoperabilna rjeenja za europsku javnu upravu (ISA) te Program podrke politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP).

Nain ostvarivanja postavljenog cilja: 1.4.1. Sudjelovanje u programu ICT PSP Program ICT PSP je definiran kao jedan od glavnih instrumenata u ispunjenju prioriteta posti2010 inicijative Europske unije. Program je namijenjen razvoju trita za inovativna informacijsko komunikacijsko tehnoloka rjeenja u podruju od javnog interesa. Program ICT PSP namijenjen je dravnim institucijama i ustanovama te malim i srednjim poduzedima. U okviru tema definiranih radnim programom koji se usvaja na godinjoj razini, financiraju se projekti koji se provode u konzorcijima u kojima moraju biti zastupljeni predstavnici vie europskih zemalja. Na taj nain hrvatski pravni subjekti imaju mogudnost predstavljati svoja inovativna informacijsko komunikacijska-rjeenja na europskom tritu, iriti mreu partnera i stjecati iskustvo u provedbi meunarodnih projekata. U prvom i drugom pozivu u 2007. i 2008. godini programa Zajednice ICT PSP predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su u tematskim mreama, kao instrumentima razmjene iskustva ukljuenih dionika po pojedinim temama financiranja, a visina financiranja iznosila je oko 30.000 eura po godini financiranja. Do znaajnog porasta povlaenja sredstava dolo je u pozivu za 2009. godinu gdje je odobreno 4 pilot projekta tipa B, s procjenom povlaenja sredstava od oko 800.000 eura, to predstavlja porast od iznimnih 2666%. U narednom trogodinjem razdoblju intenzivirat de se aktivnosti Ureda vezano uz promociju i edukaciju o Programu, a s ciljem povedanja broja prijavljenih projekata u kojim sudjeluju hrvatski predstavnici, te poboljanja kvalitete projektnih prijedloga i povedanja postotka prolaznosti hrvatskih projekata.

18/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. 1.4.2. Nastavak aktivnosti iz Programa Zajednice IDABC - sudjelovanje u Programu ISA Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu Programu Zajednice IDABC koji je zavrio u prosincu 2009. godine. Pristupanjem IDABC programu, Republici Hrvatskoj je omogudeno sudjelovanje u projektu sTESTA (secure Trans European Services for Telematics between Administrations) i koritenje alata CIRCA (Communication and Information Resource Centre for Administrations). Republika Hrvatska trenutno na sTESTA mrei razmjenjuje podatke kroz dva servisa: u studenom 2009. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture implementiralo je sustav Tachonet, a u veljai 2010. godine Dravna uprava za zatitu i spaavanje implementirala je sustav CECIS - The Common Emergency Communication and Information System. CIRCA omogudava sigurnu i brzu uslugu za dijeljenje resursa i dokumenata, koja se temelji na otvorenom programskom kodu (Open Source Software). CIRCA je implementirana na domeni ehrvatska.hr i mogu ga koristiti sva tijela dravne uprave u Hrvatskoj. Nastavak aktivnosti iz programa IDABC-a predvien je u okviru novog programa Zajednice Interoperabilna rjeenja za europsku javnu upravu (ISA). Republika Hrvatska je u sijenju 2010. godine iskazala interes za sudjelovanje u programu ISA. Cilj je Programa omoguditi efikasnu i uinkovitu elektronsku prekograninu i meusektorsku interakciju izmeu europskih javnih uprava, omogudavajudi pruanje e-usluga, osiguravajudi zajedniku primjenu dostupnih rjeenja te informiranjem o informacijsko-komunikacijskim aspektima zakonodavstva Zajednice. Korist sudjelovanja u aktivnostima ISA prvenstveno proizlazi iz mogudnosti koritenja zajednikih rjeenja razvijenih u okviru Programa, usklaivanja nacionalnih politika s pravnom steevinom Europske unije te sudjelovanje u kreiranju bududih trendova razvoja informacijskog drutva s Europskoj uniji.

19/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Pokazatelji rezultata (OUTPUT)
Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 5 Ciljana vrijednost (2012) 6 Ciljana vrijednost (2013) 7

1.4.1. Jaanje sudjelovanja u programu ICT PSP

Odravanje promotivnih aktivnosti i radionica o prednostima sudjelovanja u Programu ICT PSP

Povedanjem promotivnih aktivnosti i radionica o prednostima sudjelovanja u Programu ICT PSP, povedat de se broj prijavljenih projekata u kojim sudjeluju hrvatski predstavnici, poboljat de se kvaliteta projektnih prijedloga i postotak prolaznosti prijavljenih projekata Sudjelovanjem u radnim grupama Programa ISA otvara se mogudnost koritenja zajednikih rjeenja razvijenih u okviru Programa, usklaivanja nacionalnih politika s pravnom steevinom Europske unije te sudjelovanje u kreiranju bududih trendova razvoja informacijskog drutva s Europskoj uniji.

Broj radionica/info dana

SDUeH

1.4.2. Nastavak aktivnosti iz Programa Zajednice IDABC sudjelovanje u Programu ISA

Potpisivanje MoU za sudjelovanje u programu ISA te Imenovanje predstavnika u radne grupe Programa ISA

Broj radnih grupa

2 (sTESTA i CIRCA)

SDUeH

20/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Pokazatelj uinka (OUTCOME)
Naini ostvarenja Pokazatelji rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2011) 10 Ciljana vrijednost (2012) 12 Ciljana vrijednost (2013) 15

Usklaivanje nacionalne politike razvoja informacijskog drutva s Europskom unijom i koritenje zajednikih interoperabiln ih rjeenja na razini Europske unije

broj projekata /radnih grupa EU u kojima sudjeluje RH

Povedanje broja hrvatskih predstavnika koji sudjeluju u projektima financiranim iz Programa ICT PSP, odnosno u strunim radnim grupama Programa ISA dovodi do ostvarenja cilja

broj

8 ( IDABC: 2 strune radne skupine; ICT PSP: 6 projekta )

SDUeH

21/22

Strateki plan Sredinjeg dravnog ureda za e-Hrvatsku za razdoblje 2011. 2013. Skradeni prikaz stratekog plana

22/22