Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Zakon ljudske prirode

ZAKON LJUDSKE PRIRODE

Inteligentna bia su izloena fizikim i duhovnim zakonima koji odreuju njihovu sudbinu. Rezultati odbacivanja duhovnih zakona nisu vidljivi odmah, ali u toku ivota se dramatino manifestuju. ta je ovjek posijao, to e i ponjeti. Poto imamo slobodnu volju, takoe imamo i pravo izbora. U poslednjih par decenija primjeujemo drastini pad moralnih vrijednosti. Osnovni fizioloki nagoni, ishrana i seks, diktiraju ljudskim ivotima. Amebama je isto tako potrebna kap glukoze i reprodukcija. Ljudsko ponaanje se izjednaava sa ivotinjskim nagonima. Danas se smisao ljudskog ivota nalazi u devizi: "Jesti i razmnoavati se". Da li smo mi stvarno via stvorenja Homo sapiens. Da li degradiramo ili evoluiramo? ovjek je bie koje ima posebnu strukturu mozga. Mozak zauzima veliki kapacitet, oko 1500 do 1600 kubnih centimetara. To je najsloeniji kilogram u univerzumu, koji nas odvaja od svega ivog na planeti. Naroito je bitan eoni reanj, u kome se nalaze centri odgovorni za moral i duhovnost. Povrede i nepravilna ishrana mogu unititi moralnu strukturu naeg mozga. Koritenjem
26

lakih i tekih droga kao to su: alkohol, duvan, kofein, marihuana, heroin; direktno djelujemo na ove centre i postajemo zavisnici od ovih supstanci. Formiraju se staze u mozgu koje se ne mogu jednostavno i lako ukloniti. Kada pacijenti pokuavaju da eliminiu drogu iz ivota javljaju se psihika i fizika zavisnost, kao i tolerancija.1 Karakteristike psihike zavisnosti su: panika, strah, psihoze i halucinacije. Fizika zavisnost se manifestuje kao: znojenje, dijareja i glavobolja. Kod tolerancije je karakteristino da iste doze vremenom daju manji efekat. Kod svih zavisnika unitavaju se modane elije i smanjuje se mogunost za pobjedu nad drogom. Fenomen koji esto zanemarujemo je uticaj nae okoline. Mudra misao kae: "ovjek je ono to su misli srca njegovog". Zakon ljudske prirode glasi: "Ono to gleda u to se pretvara". Svjedoci smo velike moralne degradacije u poslednjih nekoliko decenija. Moemo li definisati krivca? Brendon Sentervol, epidemiolog sa vaingtonskog Univerziteta otkrio je neke veoma uvjerljive statistike injenice. Izmeu 1945. i 1974. godine, stopa ubistava u Sjedinjenim Amerikim Dravama porasla je za 93 procenta. udno je, ali istinito, da je u istom periodu u Junoj Africi ista stopa opala za 7 procenata!2
27

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Zakon ljudske prirode

Kako se ovaj raskorak moe objasniti! Jedna od temeljnih razlika izmeu ova dva drutva: sve do 1975. godine televizija je bila zabranjena u Junoj Africi! Sentervolov zakljuak glasi: "Televizija nije samo prikaz nasilnikog ponaanja, ve i njegov uzrok!" Ako tome dodamo destruktivni uticaj interneta, muzike, video kune produkcije i pisanih medija vidjeemo dio ledenog brijega. Danas govorimo o situacionom moralu, koji ne zavisi od normi i principa, ve od situacije u kojoj se osoba nalazi i potrebe da ukrade, slae ili prevari. Principi ljudskog ponaanja ne bi trebali zavisiti od okoline, situacije i trenutnog stanja. Jedan od prvih principa jeste mudrost. Mudrost je razmiljanje o onome to inimo i o posljedicama koje iz tog mogu proizai. Iako elimo da pomognemo neemo to raditi bez provjeravanja. Ako dajete dobrovoljni prilog, to ne znai da ne trebate provjeriti da li je on iskorien za pravu svrhu. Stari savjet glasi: "Budite mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi".3 Umjerenost je drugi princip. Uglavnom se danas misli o umjerenosti u jelu i piu. Meutim, nije to jedina vrsta umjerenosti. Kao to ovjek moe biti neumjeren u jelu i piu, moe biti neumjeren u koritenju interneta, gledanju televizije, bavljenju psima ili makama, i na razne
28

druge naine. Mi postajemo zavisnici od sportskih kladionica, utakmica, filmova, serija i sl. Postoji mnotvo razliitih vrsta zavisnosti. Jedna od duhovnih karakteristika je umjerenost u svakom pogledu. Obiljeje loeg ovjeka je u tome da se ne moe odrei neega, a da ne zahtijeva da se toga odreknu i ostali. Pomenimo jo jednu duhovnu osobinu. To je pravednost. Ona ukljuuje potenje, davanje, iskrenost i ispunjavanje obeanja. Ni jedna od ovih karakteristika ne moe doi do izraaja bez smjelosti, ili kako se kae u narodu imati petlju. Smjelost ukljuuje dvije vrste hrabrosti: suoavanje sa opasnou i istrajnost u patnji. Ovo su neke osnovne univerzalne vrline, koje bi trebale krasiti svakog ovjeka. Posebno bih naglasio da uiniti neto pravedno ili umjereno, nije isto to i biti pravedan i umjeren. Uporedio bih to sa fudbalerom. ovjek koji nije dobar fudbaler moe ponekad izvesti i dobar udarac. Dobar fudbaler je onaj iji su pokreti tako izvjebani, da se u njih uvijek moe pouzdati. Takav ovjek ima kvalitet i onda kada nije u igri. Isto tako, ovjek koji se istrajno ponaa pravedno, stekne na kraju odreeni kvalitet karaktera. Kada govorimo o duhovnom principu, tada mislimo na takav kvalitet, a ne pojedinana djela. Znai, svako od nas moe izvesti jedan dobar udarac. Moemo se lijepo ponaati,
29

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Zakon ljudske prirode

moemo uiniti neko dobro djelo. Ali to dobro djelo moe biti i iz interesa. Postavlja se pitanje zato je neko pomogao udovici da pokosi travnjak? Moe imati na umu sljedee misli: Moda e uskoro umrijeti, pa e mi ostaviti neto u testamentu. Ili, ja u uskoro ii na odmor, pa mi moe priuvati psa. Ili, vidjee komije pa e rei da sam dobar ovjek. Znai, za uinjeno dobro djelo postoji mnotvo razloga, dobrih i loih. Ako iz interesa uinimo dobro djelo, to nee dovesti do poboljanja naeg karaktera. Dakle, ta je cilj? Ne pojedinano dobro djelo, nego izgraditi karakter, da injenje dobrih djela bude na ivot. Bez spomenutih duhovnih principa ili barem njihovih zaetaka, niko i nita nee moi pruiti onu duboku, jaku i nepokolebljivu sreu za koju smo stvoreni. Blejz Paskal je rekao: "U nama postoji jedna praznina, jedan vakum, koji ne moe niko da ispuni do sam Tvorac".4 Kada praktikujemo vrline: pravednost, mudrost, umjerenost i hrabrost, postajemo sliniji samom Tvorcu. Da bismo ispunili nau svrhu i smisao u ivotu trebamo teiti da njegujemo ove osobine, a to je jedini put da postanemo sretni. Rokfeler je sa etrdeset godina bio na ivici groba. Sebini i egoistini ivot ga je doveo u bezizlazno stanje. Jeo je samo krekere i suvu
30

hranu. U jednom trenutku sve se promijenilo u njegovom ivotu. Shvatio je svoje pogreke i odluio je da pomogne drugima. Promijenio je odnos prema patnjama drugih ljudi. Njegovo zdravstveno stanje se poboljalo. ivio je preko devedeset godina. Nema vee sree nego upoznati istinu o ivotu. Meutim, najvei problem ljudskog roda je indiferentnost prema istini. Bez obzira to veina ljudi zna ta je istina, oni se ponaaju po osjeanjima ili navikama, a ne po razumu. Dr Solomon E, poznati profesor, vrio je oglede sa ciljem da utvrdi kakve e uspjehe postii mladi ljudi ako slijede svoje miljenje, iako se okolina ne slae sa tim. Pripremio je mnotvo kartica sa jednom horizontalnom linijom. Zatim je nainio istovjetne kartice sa tri linije razliitih duina. Samo jedna linija je bila iste duine kao i linija na prvoj kartici. Razlika u duini te tri linije je bila upadljiva, tako da je svako mogao lako da uoi koja se od ove tri linije slae sa onom jednom na drugoj kartici. Dr E odabrao je osam studenata da uestvuju u testu. Rekao im je da kada budu pitani odaberu pogrenu liniju. Tada je grupi dodat i deveti student. On nije znao da su se svi ostali sporazumjeli da odaberu pogrenu liniju. To je ovog sudenta dovelo u neravnopravan poloaj-jedan protiv osam. Rezultat je bio iznenaujui: tri
31

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Zakon ljudske prirode

etvrtine studenata obuhvaenih testom saglasili su se sa pogrenim odgovorima drugih studenata. Kada su upitani zato su se sloili sa netanim odgovorima, uglavnom su odgovarali da nisu htjeli da se razlikuju od grupe.5 Zato nas miljenje veine toliko obavezuje? Zato smo toliko prilagodljivi? Ukoliko sretnete ovjeka ili enu koji nisu nepoteni ili iskvareni, zakljuuje veina da toj jadnoj dui neto nedostaje. Rudolf ulijani, bivi gradonaelnik Njujorka, dok je jo bio javni tuilac, preduzeo je operaciju "ienja" koja je obuhvatala podruje od Long Ajlenda do kanadske granice. Kao dio te operacije, jedan agent Federalne policije krenuo je od preduzea do preduzea, predstavljajui se kao zastupnik firme koja prodaje proizvode od elika. Evo ta kae ulijani: "U 106 sluajeva bilo je ponueno mito. U 105 sluajeva, javni slubenici su prihvatili mito. U jednom sluaju, slubenik je smatrao da je svota preniska." Novine su objavile: "U Njujorku nije pronaen poten ovjek."6 Zato se ljudi tako lako izjednaavaju sa okolinom? Zato dominira situaciona etika? Zanimljiva je adaptibilnost naeg uha na jainu uma. Kada se ovjek konstantno nalazi na radnom mjestu ispunjenom velikom bukom, njegova bubna opna postaje prilagoena na datu
32

situaciju. Kada poslije 6 mjeseci ode na zaslueni odmor u neko mirno mjesto, pojavljuje se niz neprijatnosti. Ovaj fenomen u fiziologiji se naziva reakcija na tiinu. Ako srednja jaina uma opadne ili se potpuno izgubi, prestane njegov stalni nadraaj na sluni organ, pa nastupa posebna reakcija ljudskog organizma koju obiljeava osjeaj neprijatnosti, uznemirenosti i osjeaj straha. ovjek je prilagoen na odreeni minimalni um zavisno od mjesta gdje ivi i od radnih uslova. Nestanak takvog uma, naroito ako doe naglo, izaziva osjeaj uznemirenosti i potitenosti. Ukoliko jaina uma padne sa 60 db na 30 db, to e izazvati reakciju na tiinu. Sline primjere nalazimo i u ivotinjskom svijetu. Kada ubacite abu u kotao pun vrele vode, ona e vrlo brzo iskoiti. Meutim, kada stavimo abu u lonac sa hladnom vodom, pa postepeno zagrijavamo tu vodu, ona nee primjetiti promjenu i temperatura e je ubiti. Njeni receptori su tako adaptibilni da nee dati signal mozgu da se sprema opasnost. Jesu li se nai duhovni receptori prilagodili, a da toga nismo ni svjesni? Poto se naviknemo da ivimo u ovakvom svijetu, bude nam neobino kada vidimo nesebino djelo, postupak vrijedan divljenja.

33

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Zakon ljudske prirode

Jedno tijelo - dva bia Moemo slobodno da kaemo da u naem tijelu postoje dva bia. Jedno bie koje nas vodi ka dobru, a drugo bie koje nas upuuje na zlo. Mi smo svi osjetili onu griu savjesti kada neto inimo to je loe. To je ono esto ulo koje mi imamo. Ako zelenu travu pogazite nekoliko puta ona e ponovo da izraste. Meutim, ukoliko je gazite desetine puta, trajno e biti unitena. Tako i naa savjest. Ako je konstantno zanemarujemo, onda vie neemo ni imati tog estog ula. To stanje ponekad vidimo kod ljudi koji su izgubili savjest. Oni su pali na ivotinjski nivo. Vrlo dobra ilustracija je ona o dvije zvijeri. Zamislite dvije divlje ivotinje u cirkuskoj areni koje se bore na ivot ili smrt. Iznenada ih razdvojimo u odvojene kaveze. Jednu hranimo nekoliko puta na dan. A drugu, jadnicu, ostavljamo bez hrane. Nakon mjesec dana dovedemo ih opet u arenu da se bore. Koja e pobijediti? Dvije zvijeri jesu dvije razliite nae prirode. Mi imamo dva bia ili dvije prirode koja se bore u nama. Koja e pobijediti? Koja e preuzeti nadzor u naem ivotu? Vi znate odgovor - ona koja prima bolju hranu bit e zdravija i snanija. Kako moemo hraniti ova dva bia? Sve to ulazi u ljudski um preko naih pet ula jeste hrana za jednu ili drugu prirodu, tj. bie. TV i
34

video programi koje gledamo, muzika koju sluamo, knjige i asopisi koje itamo, razgovori koje vodimo, sve to ini vid hrane za jednu od ove dvije prirode. Jedna od njih e uvijek biti bolje hranjena od druge. Cilj je izgladnjeti staro bie, dok emo duhovnom biu pruiti najbolju ishranu. Kako hraniti duhovno bie? itanjem duhovne literature, molitvom, postom i pomaganjem drugima. Zavisno od toga kako nae bie hranimo, takvi emo i postati. Zakon ljudske prirode glasi: postajemo onakvi kakve su nae misli i pretvaramo se u ono to gledamo. Da li ko od nas ivi na hljebu, starom tri mjeseca? Svakako da ne. A mnogi od nas ive na duhovnom hljebu koji je ve davno uhvatio plijesan. Mi elimo duhovnu regeneraciju i promijenu toka naih misli. Ali to je Sizifov posao. Biblija kae: "Moe li ris promijeniti are svoje? Moe li Etiopljanin promijeniti boju koe svoje?"7 "Ne moe", kae biblijski pisac. "Moete li vi zli budui initi dobro?" Odgovor je ne. U svakom od ova tri sluaja. Da li se geni mogu promijeniti? Ne mogu. Moe li Etiopljanin-crnac postati bijel ovjek? Ne moe. Zato to je to genetski determinisano. Moe li ris promijeniti svoje are? Ne moe, jer je i to genetski determinisano. Moemo li mi zli
35

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

budui po prirodi initi dobro? Odgovor je: Ne. Postavlja se pitanje: ta nam je initi? Jedina mogunost jeste natprirodna intervencija. injenica je da smo se odvojili od Tvorca prije 6000 godina. Ljudi su eljeli da ive autonomno. Ali to je dovelo do mentalne i fizike degradacije. Jedina mogunost je da zlo, koje se multiplicira i umnoava, odstrani Via sila. Mi moramo da traimo natprirodnu intervenciju da bi On promijenio ono nae iskvareno zlo bie i da bi nam podario drugu prirodu. Pozivam vas da uradite eksperiment kod kue. Svako od vas moe napraviti taj eksperiment. Nije skup. Potraimo pomo od tog natprirodnog bia. Dozvolimo da se ukljui u na ivot. On je spreman da nam ukae na nae promaene staze. Savrena struktura ljudskog tijela, imunitet, kardiovaskularni sistem, plua i ostali organi, koji ne mogu funkcionisati bez spoljne koordinacije, pokazuju da je Tvorac zainteresovan za nas. Neki ljudi misle da je Tvorac stvorio svijet i onda ga zaboravio. Oni ga prihvataju kao apstraktnog Stvoritelja, ali istovremeno smatraju da njegovo postojanje nema nikakvog udijela u njihovom ivotu. Za njih je On daleka filozofska apstrakcija. Kada je Tvorac sebe predstavljao rekao je: "Ja sam te izveo iz zemlje egipatske, iz doma ropskoga".8 On nam je rekao da je
36

ukljuen u sva ljudska deavanja i da ga i te kako zanima sve ono to radimo. Za Jevreje, On nije bio puka apstrakcija, ve stvarni Izbavitelj. I danas se moe rei, za onog ko ne prihvata da Tvorca zanima sve to se deava u ivotu ovjeka, da nije istinski religiozan. Ovaj vakum u religijskim shvatanjima je nastao, jer se izgubila konekcija izmeu ovjeka i Tvorca. Pozivam vas da uspostavite samo na par minuta tu zaboravljenu vezu kako bi Tvorac mogao da se umijea u va ivot. Zahvaljujui viim strukturama mozga kao prijemnikom moemo utvrditi ta Tvorac eli da nam kae i koja je naa uloga na planeti Zemlji. Ljudska priroda je badarena za jedinu referentnu taku koja prenosi Stvoriteljevu misao za ovjeka. Ta referentna taka se zove Sveto Pismo i ona je jedini putokaz ka srei i Tvorcu. Naredno poglavlje e baciti svijetlo na vjerodostojnost tog izvora zdravlja i sree.

37