You are on page 1of 21

VRSTE RIBA PALAMIDA Tamnomodre boje, koja prema repu postaje srebrna, a gornji dio je koso prugast.

Duine do 70 cm, a teina do 9 kg. Ulovljeni primjerci su najee oko 1 kg. Mrijesti se u svibnju i lipnju. Izuzetno ukusno i jako traeno meso. Najee se priprema peenjem, na gradele i na brodet, izuzetno je dobra pripremljena u penici s puno povra. Na Jadranu je najea u srednjem i junom dijelu. Ima je i na puini (rijee), ali najvie u kanalima i priobalju, ulazi u zatvorene uvale i zaljeve. esto je u blizini lovita sitne plave ribe jer se njome i hrani, progoni je od dna do povrine. Najpoznatija lovita su oko ibenika, Splita i Dubrovnika, a ponekad se moe nai sjeverno od Zadra pa sve do Umaga. Kree se u jatima pa nakon prvog ugriza moete oekivati jo, vrlo je neoprezna i ima jaki ugriz. Palamidu lovimo cijele godine, najlake u jesen i na proljee (od listopada pa do travnja). Lovi se mreama potezaama (po danu) i panulom. Za palamidu treba do 50 m najlona br. 0,60, a zadnjih 10 m najlona br. 0,50. Izmeu njih vrtuljak. 10 m od udice (br. 7- 8) stavlja se olovo od 3 dag, nakon 4 m jo 3 dag, nakon 5 m jo 3 dag. Mamac moe biti srdela, koica od ribe, inun. Brzina vonje plovila 2-4 milje. Mrijesti se na Jadranu, pa se esto nae ulov od 7 cm, ali i veliki komadi od oko 5 kg.

TUNA, TUNJ Najpoznatija riba meu plavom ribom, a posljednjih godina jedna od najtraenijih riba uope. U Jadranu se najvie lovi sjeverna plavoperajna tuna. Tijelo joj je miiavo i snano. Vretenastog je oblika, ali u srednjem dijelu je zaobljeno. Odlian je pliva, ali u malenom prostoru nije osobito okretna. Iako snana, kada ju se uhvati mreom brzo ugiba. ivi u jatima, koja su nekad zbijena, a nekad rasprena to zavisi o sezoni i ponaanju ribe kojom se hrani. Boja joj je tamnomodra, skoro crna, prema dolje i prema glavi svjetlija. Hrani se svim vrstama plave ribe, ali u oskudici jede i drugu ribu (ak i morskog konjica). Naraste do 4 metra duine, a moe teiti i do 600 kg. U Jadranskom moru najee se ulovi oko teine od 12 kg.

Tunu uglavnom progone morski psi. Tuna se mrijesti u proljee, tada se pribliava obali. Meso tune je vrlo ukusno, najcjenjeniji dio je oko trbuha, koji je njeno ruiaste boje, dok je dio oko gornjih dijelova krvavo crven. Kod tune su cijenjeni i eluci koji se koriste i svijei i sueni. Tunjevina se priprema na razliite naine, jedna od estih priprema je prena tuna, tuna na gradele, s blitvom ili kuhanim krumpirom uz neizostavan dodoatak maslinovog ulja, ali i na brodet. U posljednje vrijeme esto se priprema i carpaccio od tune. Najvei se dio tune konzervira, na razliite naine. No, naroito je vano koristiti svjeu ribu kako ne bi prouzroila razne komplikacije. Iz jetara tune vade se vitaminska ulja (A i D), a iz guterae inzulin. Tuna je riba koju moemo nai u svim dijelovima Jadrana, bez obzira na dubinu i udaljenost od obale. Meutim prilino rijetko moemo je nai u vodama zapadne Istre. Tuna se kree uglavnom za hranom tako da zalazi u najzatvorenije zaljeve i uvale, pribliava se i rijenim uima, podnosi vee razlike saliniteta i temperature mora. Najpoznatija lovita tune su u podruju Rijekog zaljeva, Crikvenice, cijelog Kvarneria, zatim oko svih kvarnerskih i zadarskih otoka. Uz ova podruja nalazi se i u podruju ibenika, Omia, Neretvanskog kanala, ue Rijeke dubrovake (Zaton) i Molunat. Posljednjih godina otkrivena su bogata lovita tune u podruju otoka irja, Jabuke i na puini meu njima. Tu je more duboko, morske struje nose plankton, ima i dosta sitne plave ribe kojom se tuna hrani.Meutim fluktuacije tune osciliraju iako znamo kako je posljednjih godina tune sve manje i u Jadranu i u svijetu. Proljee i jesen su najbolje sezone za lov tune, meutim tuna se lovi i ljeti, a stanovite koliine i zimi, ako su meteoroloke prilike povoljne (ako je zima blaga i bez jaih vjetrova). Tunu moemo loviti ponajvie danju, a neto slabije i nou. Lovostaj tune je od 15.07 do 15.08. propisan od ICCAT- a. (International Commission for the Conservation of Atlantic tunas).Tuna se lovi panulom: 100m najlona br.1 i 15m br. 0,80 i meu njima vrtuljak. Udice broj 4-7 s koom od pauka kojoj je dat oblik ribe ili blinker. Desetak metara dalje od mamca u razmacima 3-4 m staviti 4 komada olova (neka svaki tei 3-4 dag). Najbolje je loviti danju, tj.

predveer brzinom od 3-4 milje. Kad tuna zagrize sve pustiti u more, ali prije toga na motovilo privezati jai plovak. Kad se lovina umori onda se prihvaa plovak i lovina istee. ZUBATA C Zubatac je tipian predstavnik bijele ribe i jedna od najpoznatijih riba u gastronomiji i ribolovu. Zubatac je rumenosmeosrebrnaste boje s plavim i crnim tokama, a prema dolje blijedo srebrna. Izvan vode plave toke nestaju. Naraste i do 1 m, moe teiti do 16 kg. Tijelo mu je izdueno, s neto izdignutim hrptenim dijelom. vrste je grae, a naroito prednji dio s jakom eljusti i velikim onjacima, te velike i snane peraje. Zubatac je grabeljivac i energian pliva, meutim dranje mu je mirno i odmjerenopodmuklo, spreman da zaskoi rtvu. ivi pojedinano ili u manjim skupinama. Hrani se ribama preteno, ali i rakovima, glavonocima, crvima. Napada iznenada progonei lovinu do povrine ili pliaka to se moe primijetiti kod uzburkane povrine mora i izlijetanja ribe, a iglica i uata mogu pred zubacem iskoiti i na obalu. Meso zubaca izuzetno je cijenjeno, vrlo ukusno i traeno. Ukusniji su manji primjerci do 2 kg, a osobito se cijeni glava te ribe. Moe se pripremiti na razne naine, ali najee se kuha ili pee pod pekom, na gradele ili u penici. Moe se marinirati s maslinovim uljem, limunom i koromaem te ispei. Zubaca moemo pronai u kamenitom podruju cijelog Jadrana, sputa se i na koraljna i ljuturasta dna ili onima mekanim obraslim algama. Pronalazimo ga uz plitke kamenite rtove i uske prolaze. Najee je na dubini izmeu 5 i 30 m. Nema ga u muljevitom i pjeskovitom mjestu. Ne ide u priobalje blizu naselja i luka. U ljeti je blie povrini, a zimi ide u dublje more. Najbogatija podruja zubataca su ibenski i zadarski otoci, okolica Pule i Rovinja, oko otoka gornjega Jadrana, zatim oko Visa, Lastova, Mljeta i Palagrue. Najvei ulov zubaca je od svibnja do listopada. Lovi se parangalom ili odmetom u rano jutro ili u suton. Najbolji mamci su: iglica, karpun, kanjac, uata. Najlon br. 0,50 1 mm, a udice br. 4 7. Za sportae ribolovce najbolji je nain lova panulom. Brzina vonje 2 3 milje, pri maestralu i pred zalaz sunca. Premda je zubatac snana riba dosta se lako lovi, jer mu se pri istezanju esto izvali eludac koji ga die prema povrini. Zbog svoje izuzetne cijenjenosti rijedak je na ribarnicama jer ga ugostitelji izravno otkupljuju od ribara.

ARBU N Boje je istorumene prema dnu srebrnasta. Duine oko 60 cm, a teine oko 3 kg. Lovi se krajem proljea i u prvoj polovini ljeta. Arbun ima vrlo ukusno meso i stoga cijenjeno, a najbolji je kuhan. Rasprostranjen je po cijelom Jadranu izmeu 10 180 m, po pjeskovitom, muljastom dnu. Najvie ga nalazimo u kanalima i blie obali. Osobito najvie uz obale zapadne Istre (oko Rovinja i svi zaljevi Istre), otoka Oliba i Maona. zatim sjeverno od rta Planke, oko ibenika, Zadra. Na jugu najvie ga ima uz sjevernu obalu Peljeca. Ipak najvei primjerci ulovljeni su u okolici otoka Mljeta i Novigradskom moru. Lovi se tijekom cijele godine, za rekreativce ribie arbun je jedna od najprivlanijih riba koju love povrazom ili parangalom. Povraz je nainjen od najlona 0,50 i udica br. 11 12. Za mamac najbolje je meso srdele, gavuna, lignje, gire, kozice. Ukoliko ne grize dobro je udice pustiti da padnu na dno, a onda ih ponovno podii. Loviti ga moemo danju i nou, najbolje u jesen.

FRATA R Srebrnosivoukaste boje s prstenastim crnim ovojem na repu i sedlastom crnom mrljom iza glave. Duine do 40 cm i teine do 1,30 kg. Vrlo ukusnog mesa traenog na svim ribarnicama, priprema se kuhanjem ili peenjem. Kao mlada riba via se po obalnom pojasu Jadrana, ali kao odrasla riba odlazi iz pliina u dubine, procijepe klisura, najee izmeu 5 i 20 m. Najvie se lovi uz obalu zapadne Istre. Najlake se lovi tijekom toplih mjeseci za vrijeme mjeseine, omecima, parangalima. Kao mamac najbolje e posluiti crv Eunice, meso dagnje i razni rakovi. Najlon od 0,40, te udica od broja 10 12 uz klizee olovo. To je vrlo divlja i plaha riba.

PIC Boja mu je mutnosrebrna s poprenim crnim prugama. Duine do 47 cm, a teine do 2,5 kg. Najukusniji su kuhani odn. peeni. Kao i fratra nalazimo ga na dubini izmeu 5 i 20 m, na kamenitom i tvrdom dnu, ali i mekom obraslom dnu. Moe se loviti tijekom cijele godine, ali kao i fratar najvie u toplim mjesecima. esto se lovi ostima pod svijeu ili vrama. Dobro je prije u more baciti otpatke slane ribe, a zatim loviti uz pomo mesa, tijesta od brana i sira, gavune, giru,.. Alat je najlon 0,45 mm i udica br. 8 11.

LOVRATA, ORADA To je jedna od najtraenijih riba meu gurmanima i sportskim ribiima. vrste je grae, dobre i snane peraje, jako razvijeno zubalo s istaknutom glavom. To zubalo razvijeno je iz razloga to se hrani svim vrstama koljaka i pueva, te je zbog istog razloga spora i flegmatina riba koja zbog svoje ishrane nije primorana na brze pokrete. Osim time, lovrata se hrani i ribljim glavama, utrobama i glavonocima. ivi sama ili u malim skupinama, osim u vrijeme mrijeenja nastaju velika jata. Lovrata je srenbrne boje sa utozlatnim mostom izmeu oiju, crnim mrljama s obje strane glave i rumenilom na krgama. Naraste do 60 cm, a najvie tei do 10 kg. Meso orade je odlina okusa i prema miljenju mnogih znalaca u gastronomiji najukusnije od svih mesa bijele ribe. Vie se cijene mlai primjerci i postoje razni naini pripreme, ali najvie se pee (na gradele, u penici, friga) i kuha uz neizostavno maslinovo ulje i odabrano bijelo vino. Oradu moemo pronai u priobalnom dijelu primorja bez obzira na vrstu dna. Orada zalazi i u izrazite pliine, te jelovimo na dubini izmeu 5 i 10 m (dublje od 50 m oradu ne nalazimo). Orada voli mirno more u zaljevima, uvalama i lukama (za razliku od zubaca), te ne voli strme obale. Orada voli koljkasta dna pa je stoga najvie ima u obalama zapadne Istre, posebno Limski kanal i Tarska uvala; zatim ire podruje Zadra, osobito Novigradsko more, okolica ibenika, Stona Malog i okolica Splita. Nije rijetka ni u vodama Loinja, Paga i Braa. Moe se loviti tijekom cijele godine, ali pravi lov poinje u oujku, tijekom cijelog ljeta do sredine jeseni. Lovi se uglavnom po danu. Lovi se mreama potegaama, omecima, vrama, ali i ostima. Prije poetka lova omecima potrebno je u more baciti 2 dana prije slanu ribu ili otpatke. Za mamac koristiti meso volka, svjeu srdelu, meso raka, gavuna, glavu muzgavca. Koristimo udice od 7 11, a nalon br. 0,50 0,70 s klizeim olovom. Loviti je najbolje rano ujutro ili pred zalaz sunca uz tiinu i lagani sjeverozapadnjakili zapdni vjetar.

SALP A Salpa je riba vrlo cijenjenog i na ribarnicama traenog mesa. Naraste do 51 cm, tei do 3 kg. Srebrno sive je boje sa utozlatnim prugama. Najbolje se priprema peenjem. Nalazimo je du cijelog Jadrana po kamenitim i algama obraslim obalama ulazei i do veih pliaka, a dublje od 30 m je nema. Voli i mirnije vode, ali i strmije obale izloene moru. Po naseljenosti salpom istie se Kornatsko otoje, zapadna obala Istre. Najvee primjerke moemo uloviti oko otoka Lastova i Visa. Kao i oradu moemo loviti cijele godine, ali najvie od proljea pa sve do jeseni. Vie se love po danu uz pomo malene mree, a za mamac kod vre koristimo zelene alge kojom najvie lovimo mlade salpe. Mlade salpe takoer moemo koliinski puno uloviti i na udicu, a mnoge salpe love se ostima na svijeu. Za razliku od druge ribe vei dio salpe se proda u Hrvatskoj, amanji dio se izvozi.

CIPAL

Postoji jako puno podvrsta cipla, a od toga izrazito cijenjen s vrlo ukusnim mesom je CIPAL BATA. Uz tog cipla razlikujemo CIPAL ZLATAR, CIPAL PUTNIK, CIPAL BALAVAC koji takoer imaju vrlo ukusno i odlino meso vrlo cijenjeno. Za razliku od tih vrsta slijedee dvije vrste cipla imaju neto slabije i manje ukusno meso pa je kod kupovine potrebno pripaziti na razliku, a tosu: CIPAL MRNJAK i CIPAL PLUTA. CIPAL ZLATAR je tamne sivosmee boje sa zlatnom mrljom na krgama. Naraste do 45 cm, a tei do 1 kg. Najvie ga ima oko rijenih ua ue Cetine, potok rnovnice istono od Splita, Novigradski zaljev, ibenska luka. Tog cipla kao i sve ostale vrste cipla privlai muljevito dno obraslo raznim algama. Najbolje se lovi ljeti, ali moemo ga uloviti i tijekom cijele godine, uglavnom danju, iako moe i nou uz pomo mamca: bijeli kruh, crijeva srdele, crvii,...Udice od broja 12 15.

TRLJA (KAMENJARKA BARBUN) Prema jednom naem poznatom i cijenjenom restorateru na opatijskom podruju izuzetno kvalitetna riba. Naranastocrvene boje koja prema repu blijedi. Trlja je poveliini jedna od manjih riba, mada moe narasti do 50 cm i teiti do 1,20 kg. Karakterizira je kostur s puno kostiju stoga za one koji takve vrste ne preferiraju moda nee biti interesantna. Priprema se samo peena ili prena u ulju kad ostavlja svoj slatkasti sok nakon peenja u tanjuru. Kako smo rekli cijeni se kod pravih znalaca sa slatkastim mesom koje je prava delicija.Trlju nalazimo po cijelom Jadranu na dubini do 400 m. Najvie se lovi izmeu 10 i 80 m. Poznata su lovita trlje na Kornatima, oko Visa te zapadna obala Istre. Pravi alat za lov trlja su poponice (trostruka mrea stajaica koja lovi sve bez obzira). Meutim moe se uloviti i udicom, lov se vri nou, a poneto i danju. Trlja je ugroena dupinima, racima i puevima.

Vei dio ulova trlje se izveze. Postoji jo i TRLJA BLATARICA meutim njeno je meso neusporedivo mesom trlje kamenjarke. GOF (ORHAN) Moe narasti i do 155 cm,a teiti do 52 kg, najei ulov je oko 2 kg. Srebrno sive je boje. Meso je ukusno, najee se pee. U toplim mjesecima dri se sasvim blizu obale bez obzira na dubinu. Odrasli primjerci esti u puinskim vodama, strme stijene i dublje vode, dok se manji primjerci nalaze u neto pliim vodama, ali u vanjskim dijelovima otoka ili obale okrenute puini. Najpoznatija su nalazita otoci Vis, Lastovo, Mljet i Palagrua, cijelo podruje Dubrovnika, vanjska obala kornatskog podruja i Dugog otoka. Lov poinjeod polovice svibnja do kraja listopada. Meutim kad su velike ljetne ege teko ga je uloviti. Ribolovci rekreativci love ga iskljuivo panulama. Gof do 1 kg lovi se najlonom od tideset metara (br. najlona 0,50 mm) i nekoliko metara najlona br. 0,40 mm s udicama broj 8 9. Izmeu svih spojeva potreban je vrtuljak. Za mamac najbolje je koristiti trak lignje, glava sipice ili manja iglica. Ova panula ne treba olovo tj. samo toliko kako bi mamac bio ispod povrine. Loviti treba po kanalima i mjestima gdje su struje jake brzinom vonje od oko 3 milje. Za lov velikog gofa koristimo slijedee: 100 m najlona debljine 0,80 1 mm, udica br. 7 - 8 i olovo 25 35 dag (5 7 komada). Olovo se postavlja na prvih 15 20 m, a ostalo razmjesti na razmak izmeu 7 8 m. Potrebno je da svi spojevi imaju vrtuljke, na kraju vezati udice. Vano je napomenuti kako gof nee gristi mamac koji nije svje, ak niti onaj iz hladnjaka. Stoga je vano da iglica kao mamac bude iva. Brzina vonje od 1 do 3 milje. Za ulov i izvlaenje gofa potrebno je dosta iskustva i vjetine jer je gof jedna od jaih riba.

PAUK (RANJ) utosmee boje s crnim kolutiavim arama i tokamana gornjem dijelu tijela. Glava je zelene boje. Njegova osobitost su otrovne bodlje na lenoj peraji i krgama stoga je potreban oprez kod prihvaanja te ribe. Duine je do 40 cm, a teine do 1,50 kg. Meso je osobito ukusno iako ne previe cijenjeno, a najbolje ga je kuhati odn. pripremati na brodet. Lovimo ga izmeu 5 i 150 m dubine po cijelom Jadranu, na kamenom dnu i na istinama te je brojniji na otvorenom moru. Lovite oko: Visa, Lastova, Mljeta i puina Kornata. Lovi se panulom za zubace, a za mamac koristimo meso srdele ili bilo koje druge ribe. Udice od 8 12. Njegova pak koa dobra je za lov zubataca pomou panule.

KOVA (ANPJER) Kova je jo jedna u nizu riba Jadrana ije je meso izuzetno cijenjeno. Kod kovaa jede se i ikra i jetra. Kova se uglavnom kuha, ali je dobar i pohan ili peen. Naraste do 60 cm, a tei do 3 kg. Sivomaslinaste je boje s istaknutom flekom na svakom boku. Kovaa moemo nai na cijelom Jadranu izmeu 70 i 150 m dubine na muljevitim i pjeskastim morskim dnima. Vie ga ima prema puini i to u okolici Visa, Hvara i svjetionika Blitvenice gdje se u jednom potezu ulovilo ak 2000 kg.

Po ljeti i u jesen lovimo ga u pliim vodama, a zimi i u proljeeu dubokim. est je ulov koa, stajaica ili parangala. Lovi se podjednako i po danu i u noi. Love gai rekreativci u svibnju tijekom zalaza sunca i to povrazom 0,30 mm i udicama 10 11 a stavlja se iva otrulja kao mamac s olovom od 10 dag ili vie, ovisno o morskoj struji.

BRANCIN, LUBEN, LUBIN Vrlo poznata i priznata riba u gastronomiji, iako esto iz uzgajalita u naim restoranima. Meso mu je odlina okusa, mesnatiji i moda malo sonije od orade. Bez suvie kosti lako se jede. Moe se pripremati na razne naine iako se uglavnom kuha ili pee. Tijelo mu je izdueno, ali vrste grae stoga se lako i gipko kree u vodi, a u napadu streloviti juri prema plijenu. eljusti su mu snane, a usta velika. Brancin je grabeljivac koji se hrani malim jeguljama, gavunima, malim ciplima, kozicama. Rado jede i ostatke hrane glave i utrobu drugih riba. Svijetloplave je boje koja prema repu prelazi u bijelu. ivi u malim skupinama ili pojedinano. Brancin naraste do 1 m duine, a tei i do 14 kg. Uglavnom je srednja teina ulova oko 0,50 kg. Nalazimo ga po cijelom Jadranu, bez obzira na dno i bistrinu vode. Ipak se dri obale i ne ide u dubinu vie od 20 m. Neto vie je prisutan po obraslim, muljevitim pliacima. Najgue je naseljen u rijenim uima, a rado se nalazi i u lukama i blizini naselja. Na sjevernom Jadranu ima ga raznoliko svuda, ali na junom dijelu uglavnom je u blizini rijenih ua. Najpoznatija lovna podruja su: rijeka Bojana s uem, zapadne uvale Istre, vode sjevernojadranskih otoka ( otoci Silba, Olib i Pag ), Novigradsko more, ibenski zaljev i okolica Splita. Najvie i lake se lovi u zimi. Osim profesionalnim alatom, brancina esto lovimo omecima i panulama. Za ometac koristimo najlon 0,30 0,40, duine 25 30 m, udica broj 9 11. Koristimo samo klizee olovo samo zbog struje (inae nije potrebno). Mamac: iva kozica, slana i svjea srdela, gavun, veliki crv, jeguljica. Moe se loviti cijelu godinu kroz cijeli dan mada najbolje predveer i rano ujutro posebice ako je juno vrijeme praeno kiom. Kod brancina je vano kako vas riba ne vidi ak niti sjenu. Ukoliko nne grize mamac treba ga promijeniti jer on esto mijenja vrstu hrane. Kod panule (najlon 0,30 i 0,50 mm, udica br. 10 na kojoj je privrena koica brancina ili iva jeguljica ). Ovom panulom lovi se u plitkom to blie kraju, stoga ne treba olovo (moda 2 3 dag ). Panula je najuspjenija krajem jeseni i tijekom 3. i 4. mjeseca. Danju se vozi bre, nou sporije u tiini. Lubin je inae poznata kao lukava i oprezna riba pa je za njegov lov potrebno mnogo vjetine i strpljenja.

OSLI, TOVAR To je daleko jedna od najpoznatijih tzv. bijelih riba, iako ne previe cijenjena u gastronomiji poput zubaca, orade li brancina. Odlikuje je lagano bijelo meso s izriito malo kosti, a svojom lakoom (zbog malenog udijela masti) preporuljiva je svima, pa tako i najmanjoj djeci (bebama). Pripada istoj skupini riba kao i bakalar kojemu je i izgledom i okusom slian. Tijelo mu je duguljasto i njene grae, oblo i prema glavi obimnije s velikim ustima i otrim zubima. Iako njena izgleda osli je veliki prodrljivac koji se hrani ribama i rakovima, a ak prodire i manje pripadnike svoje vrste. Sivosrebrne je boje koja prema repu prelazi u bijelu, nakon ulova dobiva nijanse zlatne. Naraste do 95 cm duljine i moe teiti do 5 kg. Osli se esto priprema na leo , uz dodatak lovora i papra po elji ili limunova soka, neto manji primjeci malo duljim kuhanjem mogu raspasti. Temeljac u kojem se osli kuhao moe posluiti za pripremu drugih ribljih specijaliteta ili kao iznimno ukusna riblja juha. Oslia moemo pripremati jednostavnim friganjem u ulju (ali je potrebno prije oslia malo pobraniti ). Dobar nain pripreme je uz dodatak pinata, krumpira, pinjola filete oslia posloiti u zdjelu te zapei u penici. Takvom pripremom pomalo obian okus oslia postaje malo jai i istaneniji soan zalogaj. Dobra je prirpema medaljona oslia uz dodatak enjaka i rajice, te se takvim umakom preliju pageti. Osli je ukusan i suen. Vano je napomenuti kako je meso oslia lako kvarljivo pa je potrebno to prije konzumirati ili pohraniti u dubokom ledu (do 30 dana). Oslie je najrasprostranjenija i najbrojnija riba Jadrana kojeg moemo nai i u plitkom moru, ali i u velikim dubinama. Zalazi u sve uvale i zaljeve, oko rjenih ua iako voli muljevito i pjeano morsko dno. Za oslia je karakteristika da je danju ee prisutan na morskom dnu, a nou pliva prema prema povrini mora. Juni dio Jadrana najgue je naseljen osliem poevi od Zadra, u kanalima oko Splita i u okolici rijeke Neretve. Dosta oslia ima i u moru oko otoka Visa, rta Planke, svjetionika Blitvenice i hridi Jabuke i kanalima gornjeg Jadrana. Oslia moemo loviti tijekom cijele godine i uglavnom cijeli dan. Za lov oslia koristimo parangal, a tim nainom oslia lovimo bolje ljeti i u noi za pune mjeseine. Za mamac upotrijebimo svjeu srdelu, udice od 4 10.

KRPINA, KARPINA Boje je crvenosmee ili svijetlocrvene, naraste do 66 cm, a tei i do 5 kg. Spada u kategoriju traenih i cijenjenih riba u restoranima i ribarnicama. Ukusna mesa, najbolja je peena u penici s krumpirima ili na gradele. Poznati su i brodeti od krpine. Ima je po cijelom Jadranu, a njena stanita su hridine, obrasla dna, najvie oko 10 do 80 m dubine (ima je i do 400 m). Najbogatija su lovita oko vanjskih otoka, osamljenih otoia, takoer ne voli suvie slanu vodu. Istaknuta podruja su zadarskih i ibenskih otoka. Lovimo je du cijele godine, ponekad vrama ili parangalima po danu. Najbolja je srdela za njen ulov, a udice od broja 5- 10. krpina ima bodlje pa je potrebno pripaziti.

UGOR, GRUJ, GRUNJ Ima zmijoliko tijelo obavijeno sluzi, a prema repu sploteno pa ga je teko rukom zadrati. Snaan je i okretan, prodrljiv u potrazi za ribama i glavonocima ili ak i primjerke svoje vrste. Gornji polovina tijela je crne boje, tamnosmee ili tamnosive dok donja polovina prelazi u svijetlosivu. Moe narasti i do 2,12 m i teiti do 48 kg. Mrijesti se vjerojatno u najdubljim vodama Jadrana. Meso mu je odlino ukusno, cijenjeno i

traeno. Bijelo je, mekano, mada ima prilian udio masnoe. Uz rep su brojne tanke koice. Ugor se najbolje priprema u brodetima koji su najukusniji po mnogima upravo s tom vrstom ribe. Ugora ima najvie na dubinama oko 20 m obalnoga pojasa. Bogatstvom se istiu obale Istre, kvarnerskih otoka i obale svih otoka okrenute prema puini. Gruj je rijei uz obale, ali se na takvim mjestima nalaze vei primjerci. Gruj se useljava u razne rupe, alge i svaki potonuli predmet. Lovimo ga cijele godine, lake i vie u jesen i na proljee i to samo u noima bez mjeseine, najbolje uz to ako je nebo i oblano (tzv. dupli mrak) i vrijeme kiovito. Ugor se poinje loviti u zalaz sunca pa sve do zore. Za lov se najvie koriste parangali, zatim vre, a potom omeci. Najbolje su udice od 4 7. Ugor lako odgriza sve udice parangal treba pojaati nad udicom nitima konoplje. Za mamac koristimo: srdelu, giru ili bukvu, muzgavca ili hobotnicu. Lignja se ne preporua nikako.

KIRNJA, KERNA Tamnokestenjaste boje, skoro crna i narste do 1,40 m i teine do 100 kg. Vrlo ukusnog mesa najee pripremamo na brodet. Slai su manji primjerci. Uz obalu cijelog Jadrana je moemo pronai, ali jako rijetko u njegovom sjevernom dijelu. Zato je u junom dijelu toliko esta da je smatraju obinom ribom (npr. oko Dubrovnika) . Zavlai se u rupe, kamenje i to naroito zimi u dubljem moru dok je ljeti u pliim vodama. Najpoznatija lovita su: oko otoka Mljeta, Lastova, Hvara, Visa, Palagrue, Peljeca i oko Dubrovnika. Kao i veinu riba Jadrana moemo loviti cijelu godinu, ali pravi se lov odvija u toplim mjesecima jer se tada pribliava pliim vodama. Velike primjerke lovimo jakim omecima, parangalima i vrama. Dosta lova vri se i podvodnim pukama. Za mamac koristiti male

jastoge, male hobotnice i srdelu. Ona je upravo najvie primamljiva za podvodne ribolovce.

KANJAC, KANJ Kanjac je poznat kao kuhani specijalitet, cijenjena i vrlo ukusna mesa. Naraste do 34 cm, a tei do 0, 40 kg i prema ostalim ribama je malen. Boje mu je rumenosmekasta ili ukasta s poprenim smeim pojasima. Kree po cijelom Jadranskom moru na dubini do 200 m. Nalazimo ga na raznlikom dnu (muljevitom, ljuturastom, mekanom). Uglavnom je nastanjen u kanalima. Poznata su lovita oko otoka Oliba, Maona, Krka i Raba, zatim okolica ibenskih i zadarskih otoka. Iako je Istra bogata raznim vrstama riba kao i juna Dalmacija kanjac je u tim podrujima neto rjei. Moemo ga loviti tijekom cijele godine, a bogati ulovi su u toplim mjesecima i naroito u jesen kada ga lovimo po danu u rano jutro. Alat za lov kanjca su povrazi, a drugi alati rijetko. Za mamac upotrijebimo meso raznih riba, pueva, glavonoaca i raia. Najlon je 0,50 debljine, udice od broja 10 14 i olovo 15 25 dag ovisno o strujanjima i dubini mora. Kanjac je upravo riba privlana sportskim ribolovcima. Na ribarnicama ga rijetko moemo pronai, a konzumira ga uglavnom lokalno stanovnitvo koje ga i lovi.

LIST, FOJA List je plosnata riba specifina izgleda, a zbog velike slinosti s drugim ribama i jedva

uoljivih razlika u vanjskom izgledu esto ga se mijea pa se i tako druge ribe isto nazivaju list. List ima vrst kostur i poprena usta sa sitnim oima, repna peraja mu je slabo razvijena pa je list lo pliva. Boja mu je sivkasta ili smekasta. Moe narasti do 50 cm i teiti do 1 kg. Njegov glavni progonitelj je dupin, koji najvie potamani u vrijeme mrijeenja. Inae se list ukopava u mekano morsko dno.Hrani se crviima, raiima ili malenim ribicama. Njegovo je meso vanredno cijenjeno i kod nas stoji na samom vrhu. Naini pripreme lista su pohanje ili prenje, dobro je prije pripreme odrezati peraje i oguliti kou te filetirati. List se kree do dubine 250 m po cijelom Jadranu. Njegova stanita su iskljuivo muljevita i pjeskovita morska dna kao to su rijena ua. Nae najpoznatije lovite je zapadna obala istre, slijedi Novigradsko more, ue Neretve i ue Cetine. Lista kao i drugu ribu jadranskog mora moemo nai cijelu godinu, a od toga pravi lov poinje polovinom jeseni i traje cijele zime. List je vana riba to dokazuje i njegova vrlo visoka cijena. Osim te vrste razlikujemo jo i LIST BRADAVKAR, LIST CRNORUB, LIST HRAPAVAC, LIST PEATAR. Meso svih listova je izrazito ukusno, meutim posljednje dvije vrste nisu naroito traene jer su njihovi primjerci manjih veliina.

LASTAVICA , KOKOTI , BALAVAC Iz ove vrste kokotia lastavica ima najcjenjenije meso, neto je vea u odnosu na ostale kokotie pa je vjerojatno i to jedan od razloga. Njena duina moe biti do 70 cm, a teina do 4 kg. Najee je smeorumena s prijelazima na zelenkasto, prsne peraje su tamnozelenkaste ili tamnoljubiaste, modro obrubljene. Meso joj je ukusno. Lastavicu nalazimo po cijelom Jadranu do 300 m dubine, ali najvie izmeu 20 i 100 m. Kokoti vie voli pjeskovito muljevita tla mada ga ima i na onim tvrdim. Zato je i brojniji u vodama kanala i to sjevernog Jadrana i Novigradskom moru. Kokotia lovimo cijele godine, najvie u jesen i na zimu s podjednakim uspjehom po danu i po noi. Za njega je interesantno obiljeje (kao i za njegove srodnike) da ispusti hroptav zvuk kad ga se istegne na kraj.

RAA, KAMENICA To je riba koja je najznaajnija po svojem hrskavinom kosturu i gotovo da i nema kosti. Iz iste je obitelji kojoj pripadaju jo i make, golubovi i morski psi. Tijelo joj je spljoteno, a usta su joj na donjoj strani tijela. Tijelo ima trokutast oblik na koje se vee poprilino dug rep, pa njena duina od same glave pa do kraja repa moe biti i do 1,10 m, a teina do 8 kg. Njezin je izgled sasvim suprotan njenom odlinom okusu. Raa je pomalo neugledna, hrapave koe s otrim bodljama sa slojem sluzi. Boja joj je siva, proarana crnim ili smeim mrljama. Donja strana je bijele boje. Raa se hrani rakovima i ribama. Meso je jako ukusno i lako se prodaje i meu njenom skupinom najbolje. Kou je prije pripreme potrebno skinuti i dobro isprati kako bi uklonili sluz. Dobra je kuhana, ali i pobranjena i frigana na ulju. Potrebno je ukloniti svu utrobu s analnim otvorom i spolnim organima jer u protivnom poprima jak miris amonijaka. Rasprostranjena je du cijelog Jadrana od 40 150 m dubine s naglaskom na muljevito pjeskovita to istija dna (bez bodljikaa, spuvi itd.). Ima isto obitavalite kao i kamp pa ih esto nalazimo zajedno. Raina podruja su zbog te specifinosti strogo odreena, a to su kanali sjevernog Jadrana, oko Visa i Sv. Andrije, na puini izvan Dugog otoka, izmeu Palagrue i Suca, te jugoistono od Dubrovnika. ivi u vrlo zatvorenim zaljevima Novigradsko more i Katelanski zaljev. Iako je uglavnom na Jadranu love koama cijele godine moemo je loviti parangalima od poetka travnja pa sve do prosinca i to najbolje u rano jutro. Parangali trebaju imati udice od 4 6 s mamcima od svjee srdele, bukve ili gire. U moru ih treba drati najmanje 2 sata. Za ribare je raa van riba jer se lako lovi, nije podlona kvarenju poput primjerice oslia, a i moe se suiti te ima dosta visoku cijenu. U tu skupinu ubrajamo i VOLINU MRKULJU i VOLINU BALAVICU. Obje imaju vrlo ukusno meso koje je najbolje kuhano s krumpirom. Te vrste su neto vee i tee (do 2 mduine i do 50 kg teine volina mrkulja, a balavica do 28 kg).

PAS, PENA Pas je naroito cijenjen u Italiji pa se esto izvozi u tu zemlju. Naraste do 1,60 m, a tei do 15 kg. Poprilino ukusno meso koje se dosta trai na ribarnicama, esto se kuha. Moe se i suiti. Boje je pepeljastosive ili sivosmee. Psa moemo nai po cijelom Jadranu, preteno se zadrava u kanalima i zaljevima, najee na 100 m dubine. Tlo na kojem obitava moe biti meko ili tvrdo. Redovit je na uima rijeka: Neretva, Cetina i Zrmanja. Ne voli dno na kojem obitavaju jeevi, zvjezdae i sl. Psa se lovi cijele godine, osobito na jesen i u ljeto. Lovi se parangalima, stajaicama. Najbolje je loviti pred zalaz sunca i u vrijeme mjeseevih mijena. Najbolje ga je loviti na srdelu. Udice koristimo od broja 4 7. Najdui primjerak ulovljen je na Mljetu. Postoje je jo slijedee vrste pasa: PAS BJELOPJEG Veliine do ak 2,5 m i teine do 35 kg, sive do sivosmee boje, a na hrptu ima bijele pjegice po kojima je i dobio ime. Jako dobra mesa, lako se prodaje i kao gornja vrsta izvozi u Italiju. Meso se moe i suiti, a koa i jetra upotrijebiti. est je u kanalima, blizu slatkih voda i na muljevito pjeskovitom dnu. Nalazimo ga najee na 100 m dubine. Najvie se lovi u toplim mjesecima godine, za vrijeme lova plave ribe kad se mamac lako nabavlja. Udice od broja 4 8, a osim mreama lovimo ga i parangalima. esto se mjesto na kojem emo loviti prethodno tori (tj. u more se baca meso razne ribe). Lako ga se lovi. PAS BUTOR, KUAK Duljine do 2 m, teine do 30 kg. Boje izmeu sive i tamnosive. Kao i u ostalih pasa meso je dobro sueno ili svijee,a koristimo i ulje iz jetre i kou. Vie voli june krajeve Jadrana, te muljevite dne, a najea dubina ulova je 200 500 m. Gusto naseljeno je podruje na junom ulazu u Mljetski kanal i izvan samog Dubrovnika.

Kao i ostale vrste pasa lovimo ga u toplim mjesecima, samo parangalom, a udicama od 4 7. Ljeti se vie pribliava obali. Interesantno je ovdje napomenuti kako postoje jo dvije vrste pasa u Jadranskom moru koje iako im mesa nisu naroita i rijetki ih jedu plijene panju svojim izgledom. Ukoliko naiete dobro je znati i za PSA VOLONJU ija je teina i do 300 kg, a duina do 3,80 m. Tamnosive je boje. Njegova stanita su duboke vode od 350 700 m. Postoji i PAS MODRULJ duine do 3,15 m i teine do 150 kg. Nalazimo ga po cijelom Jadranu, a ljeti se esto vidi i na povrini mora.

GOLU B Njegovo meso nije osobito cijenjeno iako redovito na ribarnicama. ukastosmee je boje ili olovnosive. Ima duguljast rep, pa do kraja repa moe narasti i do 1,50 m. Na repu ima otrovnu bodlju pa je prilikom prihvata potrebno pripaziti. Teina mu je do 10 kg. Goluba ima po cijelom Jadranu, vie voli kanale, uvale i najzatvorenije vode do 200 m dubine. Najvie ga je na podruju srednjeg Jadrana, a voli pjeskovito muljevita dna. U ljeti mogue ga je vidjeti sasvim blizu obale, u pliaku. Najbolje lovno doba je zima i proljee, danju i nou podjednako. Lovise profesionalnim alatom koama ili parangalom. Udice od 4 do 7. Voli meso srdele ili bukve. GOLUB KOSIR Smeozelenkaste boje do smeoute. Naraste do 2,60 m i tei do 67 kg. Takoer ima bodlju na repu. Njegovo je meso ukusnije od mesa njegovih srodnika. Njegova su naselja kanalsko podruje ibenika i Splita. Dubina na kojoj ga nalazimo varira od 10 do 50 m. Interesantna je pojava velikih jata goluba po ljeti sasvim blizu obale.

GRDOBINA, ABA aba je riba sasvim neugledna izgleda, ali ukusna mesa koje nije ba svugdje cijenjeno. Prljavoute je boje ili pepeljastosmee. Njezina duina moe biti do 70 cm, a tei do 8 kg. Najukusnija je u brodetu,a u posljednje vrijeme esto se filetira i priprema na razne naine uz dodatak raznih umaka ili povra i kao takva postaje specijalitet (pohana, u umaku s njokima ili drugo). Vano je kou prije upotrebe oguliti jer je sluzava. Mesa ima samo u repnom dijelu. Grdobina ivi po cijelom Jadranu na muljevitim dnima, a na dubini od 40 do 150 m (mada je pronalazimo i dublje). Njezina poznata naselja su Velebitski kanal, Kvarneri, prostor izmeu otoka Visa i kopna. esta je u koarskim lovinama. Najbolje ju je loviti po danu i to tijekom zime iako grdobinu moemo loviti cijelu godinu.

You might also like