OV ARSKA FARMA

1. UVOD
Podru je Zadarske, Li ko-Senjske i ibensko-Kninske upanije raspola e sa nekoliko pogona za preradu mlijeka. Svi oni imaju veliku potrebu za nabavkom sirovog ov jeg mlijeka kojega na ovim podru jima nema u dovoljnim koli inama, iz razloga to do sada nije bio kvalitetno organiziran otkup. Ako se kvalitetno organizira prikupljanje i skladi tenje ov jeg mlijeka, te motivira uzgajiva e na mu u, ov arska proizvodnja e dati znatno ve e rezultate nego ako se samo proizvode janjci za meso. PUR-om smo na podru ju Jasenica predvidjeli izgradnju sirane za opskrbu koje e biti potrebna odre ena koli ina ov jeg mlijeka. Na podru ju zale a Starigrada i Selina te okolnih zaselaka unutra njosti op ine postoje preduvjeti za bavljenje ovom proizvodnjom. Izgradnjom objekata, te nabavkom opreme stvaraju se uvjeti za kupnju rasplodnog stada, ime bi proizvodnja mlijeka i janje eg mesa na farmi mogla zapo eti. Treba predvidjeti mogu nost pro irenja kapaciteta i pove anja broja grla, jer je bolje da uzgajiva po ne sa manjim stadom, kako bi nau io o ovoj proizvodnji, time i smanjio rizik od neuspjeha. Ov arstvo na ovim podru jima je ekstenzivno, slabo organizirano i nisko produktivno, iako uz bolju organizaciju ima povoljne uvjete za razvitak. Pobolj anje pasmina, intenzivnije kori tenje grla na pa nja kim povr inama i suvremeniji tehni ko-tehnolo ki pristup osiguravaju budu nost razvoja ove sto arske grane. Ov arstvo i kozarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom, stoga treba i dalje nastojati na pove anju i osuvremenjivanju ove proizvodne grane kako bi ona dobila mjesto u gospodarstvu koje zaslu uje. Za ovo podru je i njegov gospodarski polo aj o ivljavanje ov arstva i kozarstva ima osobiti zna aj. U Hrvatskoj, osobito u podru jima s manjom mogu no u uzgoja krupne stoke, ovce se uzgajaju stolje ima. To se poglavito odnosi na priobalje, otoke, Bukovicu, Dalmatinsku zagoru, Liku i Gorski kotar. Po etkom ezdesetih godina samo na irem prostoru Dalmacije uzgajalo se oko milijun ovaca (dva puta vi e nego danas u cijeloj Hrvatskoj). Postoji mi ljenje da je ona i dobila ime po staroilirskoj rije i delma (ovca). Ov arstvo je po broju grla najmanje bilo izlo eno oscilacijama. Do 1991. godine broj ovaca je stalno rastao. Izme u 1981. i 1990. godine zabilje en je porast za 27.000 grla (3,73 %), a broj ovaca za rasplod za 13.000 grla (2,35 %). Po etkom 1992. godine u odnosu na 1991. godinu broj je smanjen za 214.000, a broj ovaca za rasplod za 171.000 grla. Ve i dio je poklan, ukraden i uni ten tijekom borbi i ratnih razaranja. Stoga je potrebno nadoknaditi broj rasplodnih grla. Sada je u primorskom dijelu Hrvatske manje od 300.000 grla. Prosje no osnovno stado je u gotovo 2/3 obiteljskih gospodarstava manje od 50 grla, to je premalo za tr i nu proizvodnju. Na cijelom podru ju prevladava doma a pramenka, a uvozom vunskih tipova ovnova razli itih pasmina tijekom 18. i 19. stolje a razvijeni su dana nji sojevi primorske i oto ne pramenke: dubrova ka, pa ka, creska, kr ka, zlarinska, bra ka, olibska, sinjska, podgorska ... Nezamisliva je uspje na i rentabilna ov arska proizvodnja bez dovoljno pa njaka, najjeftinije hrane za ovce. Osnovno stado kod nas na Jadranu treba initi doma a pramenka ili doma a oplemenjena ovca, podjednakih mogu nosti proizvodnje mlijeka i mesa, pa su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mesa, mlijeka i sira za koje se mo e re i da su ekolo ki isti. Nakon klanja i odbi a enske rasplodne janjadi, izmu eno mlijeko kao zna ajan izvor dohotka se prera uje u punomastan tvrdi ov ji sir ili prodaje sirani. Vuna za sada nije proizvodni cilj, aliuskoro mo e biti. Osnovni ivot doma instva osigurava kod nas oko 120 rasplodnih grla s pomlatkom. Ovisno o klimi, veli ini i kakvo i zemlji ta, na ovim prostorima se preporu uju farme 120-300 grla, sukladno imbenicima u inkovitosti ov arske proizvodnje obiteljskoga gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno djelatna lana, tr i te nabave i prodaje, visina ulaganja, itd.).

2. OPIS DJELATNOSTI POSLOVANJA

Proizvodnja janje eg mesa, svje eg ov jeg mlijeka kao primarne djelatnosti i proizvodnja enskog rasplodnog pomlatka, te proizvodnja stajskog gnoja kao sekundarne djelatnosti. Trenutno su u Hrvatskoj meso i mlijeko osobito ov je deficitarni proizvodi, pa se ovoj proizvodnji pridaje velika va nost.

3. OCJENA RAZVOJNIH MOGU NOSTI ULAGANJA

Otvorene su razvojne mogu nosti ovog projekta koncepcijom izgradnje farme. Uz malu nadogradnju pove ava se kapacitet za 50 %. Proizvodnjom vlastitog rasplodnog pomlatka, koji djelom slu i za remont stada, a djelom se stvara vi ak ime se omogu uje prodaja ili pove anje mati nog stada ovisno o potrebama.

4. ANALIZA LOKACIJE 4.1. Opis lokacije objekta

Farme ovog tipa mogu biti locirane na ovom podru ju u blizini seoskih naselja. Teren treba biti blago nagnut na ju nu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri emu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapad-istok pri emu su sa sjeverne, isto ne i zapadne strane zatvorene i za ti ena od bure, ju na strana je otvorena sa mogu no u postavljanja za titnih mre a od sun eve insolacije. Nove farme trebaju biti udaljene od najbli ih susjednih ku e cca 200 m. Izbor smje taja ov arnika ovisi o raspolo ivosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vla nosti terena, utjecaju vjetra... Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u ov arniku. Zbog vlage e e obolijevaju od zarazne epavosti.

4.2. Opis za tite i utjecaja okoline i za tite na radu

Farme trebaju biti 200 m udaljene od najbli ih ku a, pa je time onemogu en svaki utjecaj buke, mirisa i drugih faktora na ljude. Blizu farme bila bi izgra ena deponija za stajski gnoj, ime bi rije ili skladi tenje fekalnog otpada. Nakon fermentacije stajski gnoj bi se djelom prodavao vo arima i povrtlarima, a djelom upotrebljavao za gnojidbu krmnog bilja na kori tenim poljoprivrednim povr inama. Strojevi i ure aji koji e se koristiti na farmi tipske su proizvodnje i zadovoljavaju propisima za tite na radu. Svi dijelovi kao to su spojke, prijenosnice, rotori i pu ni transporteri, propisno su za ti eni za titama koje spre avaju mogu nost ozljeda. Ure aji i instalacije biti e uzemljeni. Uz sve strojeve i ure aje predvi a se plo a s upozorenjima. Osiguranje odgovaraju ih mikroklimatskih uvjeta u tali regulirano je prirodnom ventilacijom jer je tala otvorenog tipa sa vanjskom klimom. Ure aji i strojevi ne e stvarati opasnu buku. Otpadne vode deponirat e se u talo nik. Stajski gnoj ako je dobro skladi ten ne predstavlja opasnost za one i enje okoli a.

5. ANALIZA TEHNI KO-TEHNOLO KIH RJE ENJA

5.1. Tehni ke karakteristike zacrtane tehnologije

a) Pozicioniranje tale

farme

kao

uvjeti

Poluotvorena tala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri emu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilago ena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, isto na i sjeverna strana zatvorene sa duga kim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Ju na strana bila bi potpuno otvorena, zagra ena na 1,5 m visine monta nim materijalom radi spre avanja izlaza ovaca, a do vrha su po potrebi specijalne mre e koje spre avaju direktan prodor sun evih zraka i negativan utjecaj vjetrova. Na isto noj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladi tenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od isto nog pro elja farme. Izgnojavanje bi se vr ilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevriraju im strojem, ili ru no kod farmi manjeg kapaciteta.. b) Konstrukcija i izgled tale tala e biti veli ine 200-500 m2 prostora ovisno o veli ini stada.. Dimenzije: du ina 25 m, irina 20 m, visina do oluka 3 m. tala e se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je lijeb-samo ve e tale. Na ju noj i sjevernoj strani krova tako er e biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a tala pokrita sendvi (panel) plo ama debljine 3 cm. Da bi se omogu io odvod vru ine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugra en otvor za protok zraka, te mora biti natkrit. Unutra njost tale treba biti podijeljena na dva djela izme u kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa ju ne strane jasala prostor za smje taj ovaca koji se pregra uje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veli ini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom. Sto ar uzgajiva treba osigurati oranice, pa njake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se mo e urediti izmuzi te i spremnik koncentrirane sto ne hrane. Staja za ovce (ov arnik) iznimno je va an ekolo ki initelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi, tov, mu nja, i anje, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omogu iti maksimalnu proizvodnost. Ov arnik mora biti od vrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Budu i da ovca ne tra i veliki komfor i skupa rje enja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postoje i prilagoditi uvjetima dr anja ovaca. Po ovci je potrebno od 1,2 do 1,5 etvorna metra podne povr ine, 0,5 pojanjetu i od 2 do 4 etvorna metra po ovnu. Ov arnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnovi su cijelu godinu s ovcama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od ovaca kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani ov arnika, odmah do hranidbenog hodnika smje ta se sijeno i slama, a uz ov arnike su predvi eni ispusti za ovce, naj e e na ju noj strani u skladu s terenom i klimom.

5.2. Tehnolo ki proces proizvodnje

Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (pa i). Kada ona ne e mo i namiriti potrebe, obroci e sadr avati odre ene k ol i in e krepke krme (kukuruza, zobi i je ma). Na ovom podru ju pa no razdoblje traje itavu godinu, uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na Velebit ili Liku. Jo je kriti no razdoblje 120 dana u zimskom periodu, kad se smanjuje izda nost kr kih pa njaka, pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminsko-mineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja ovcama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe zobi i je ma uz dodatak vitaminsko-mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije ovce se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Koli ine ovise o kondiciji ovaca i broju janjadi po ovci.

Janjad se hrani za rasplod i tovi do te ine od 24 do 28 kg. Na tr i te se iznose u dobi od 3 do 5 mjeseci. Janjad si e po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za janjad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po janjetu potro i 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg pa e. Ovnovi se hrane na dobroj pa i i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese. Osnovno stado e se sastojati od rasplodnih ovaca doma e pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene doma e ovce i odraslih ovnova. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli k or is t it i ovnovi drugih mesnih pasmina, a janjad F-1 kri anci dalje bi se k or ist ili za tov i klanje. Za navedene veli ine osnovnoga stada struktura stada ovaca je slijede a: Sastav stada ov arske farme za proizvodnju mlijeka i janje eg mesa-prosje an broj grla po kategorijama Vrsta / broj grla I II

---------------------------------------------------------------------Ovce Ovnovi ilje ice za remont stada 120 4 18 250 8 38

---------------------------------------------------------------------Ukupno: 144 296

Tehnolo ki proces proizvodnje ov jeg mesa i mlijeka obuhva a sljede a razdoblja: pripust, janjenje, laktaciju, tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljede e janjenje i laktaciju. Ov arska proizvodnja (mesa i m l i j e k a ) po inje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, ovce se pripu taju jednom godi nje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, po eljan je raniji pripust, odnosno janjenje (od prosinca do velja e), jer tada ojanjene ovce imaju ve u proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ako se proizvodi janjad, najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili po etkom prolje a, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pa ni tov janjadi, koji daje meso najbolje kakvo e.

5.2.1. Tehnolo ki procesi i uvjeti proizvodnje mlijeka

Shema tehnologije
Suhostaj 60 dana Porod i dojenje janjaca 60 dana Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana

Osnovne faze tehnolo kog procesa proizvodnje mlijeka definirane su biolo kim fenomenom vezanim uz reprodukciju. U biolo kom, a onda i proizvodnom pogledu proces je janjenja po etna to ka proizvodnje. U tom pogledu je vrlo va an i period nakon poroda PURPERIJ u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Prakti no se mo e smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka janjadi u porodu ne smije biti ve a od 0,5-1 % ili ra unaju i i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za budu u

proizvodnju kao i za porod, ovce se moraju posebno pripremiti. Pripremni period traje cca 60 dana i nazvan je SUHOSTAJ. Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mlije na lijezda i cijeli organizam fiziolo ki se pripremaju za janjenje i novu laktaciju. Da bi ovce to spremnije do ekale stres janjenja i laktacije, a janjad bila vitalnija i ve e porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke koli inski i kakvo om: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim koli inama koncentriranih krmiva. Janjenje ovaca je najva noji dio ov arske proizvodnje. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ov arnik. Osobito dio za janjenje treba temeljito o istiti i dezinficirati. Po eljno je napraviti pojedina ne (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima e se ovce janjiti, ili biti s janjcima odmah nakon janjenja. Janjenjem po inje proizvodni postupak (dobivanje janjadi za tov, rasplod i prodaju) i izlu ivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana janjadi je mlijeko. Vrijeme odbi a ovisi o cijenama na tr i tu (mlijeka, mesa itd.) i mogu nosti plasmana. Ako su cijene ov jeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporu uje se ranije odbi e janjadi i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbi a ovce se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prera uje u punomasni, tvrdi, ov ji sir. Prvih 2 do 3 tjedna ivota mlijeko je jedina hrana janjadi. to prije ga se mora po eti privikavati na dopunski obrok tako da mu se ve nakon prvog tjedna ponudi dobro Livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve vi e, da bi sukladno uzrastu i razvoju pred eludaca zadovoljili hranidbene potrebe i osigurali to ve i prirast. U tijeku i nakon purperija do cca 50 dana razvija se mlije nost do vrha, kada nastojimo da se janje to vi e razvije, te da ovca nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme ovca tra i posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.

5.2.2. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka

a) Mu nja Musti dva puta i to ujutro i nave er, preporu ujemo ru nu mu nju koja je znatno br a i u inkovitija pod uvjetom pridr avanja higijenskih mjera. Mu nju provesti brzo i kvalitetno. b) Sustav hranidbe Sustav hranidbe bi se zasnivao na slobodnoj ispa i tijekom cijele godine, uz dohranu sijenom i koncentriranim krmivima u kriti nim fazama proizvodnje. c) Zasu ivanje Kod ovih pasmina ovaca, kod kojih nije izrazitija mlije nost de ava se samozasu enje. Kod problema sa vimenom dati adekvatne antimikrobne preparate. d) Rad u porodu Kvalitetno pripremiti ovcu za porod, te joj pru iti posebnu njegu i pa nju u samom porodu. U slu aju problema upotrijebiti specijalne za ti ene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi spre avanja puerperalnog kolapsa. e) Reprodukcija

Slobodni pripust ovnova u stadu. Obavezna zamjena ovnova svake druge godine iz drugog stada. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspje ne reprodukcije i genetskog pobolj anja proizvodnih svojstava stada. f) Njega ovaca Osnovni problem njege ovaca jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Udobnost ovaca odr at e se redovitim i enjem tale ili steljom ovisno o mogu nostima. Na ulazu u talu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi ovce svaki put dezinficirale papke. Time bi se smanjila u estalost zarazne epavosti, koja je najve i uzro nik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada. i anje ovaca, kupanje i i enje od parazita u prolje e. Provoditi redovitu mjese nu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju tale.

5.2.3. Krmna baza za predvi enu strukturu stada

Nezamisliva je uspje na i rentabilna ov arska proizvodnja bez odgovaraju ih pa nja kih povr ina. Najve i dio ukupnoga godi njega obroka ovaca je pa a. Travnjaci i oranice moraju zadovoljiti potrebe ovaca za voluminoznim krmivima (pa i, sijenu, slami) i koncentratima (je am, zob, kukuruz i u kriti nim razdobljima do 10% sojine sa me ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i ve i dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 ovaca, pripadaju i rasplodni pomladak i ovnove potrebno je 31 hektar poljoprivrednih povr ina: oko 28,5 ha i n i l i bi pa njaci i livade za pa u i sijeno za zimu, oko 2,5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 ovaca je potrebno oko 80 ha, a za 500 ovaca oko 140 ha oranica, pa njaka i livada. Ovi podatci se te ko mogu primijeniti na ovim izrazito kr kim i ekstenzivnim pa njacima, stoga preporu ujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispa u i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim povr inama.

5.2.4. Potrebni strojevi i mehanizacija

Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i ovnovima dovoljna je osnovna, kod nas uobi ajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakuplja sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj ve ega broja grla potrebno je pro iriti strojni park, posebice opremom za spremanje sto ne hrane (balirka, prevrta sjena). Od opreme za ovce najva niji su oprema za pregonske pa njake gdje je to mogu e (elektri ni pastir, ica s izolacijom) i muzna oprema (muzni ure aj s elektromotorom, vakuum crpka i hladnjak za mlijeko).

5.2.5. Utro ak vode

Farma bi imala automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi ovce imale vode po volji. Ovce popiju dnevno od 4 do 7 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi ivotinje). Manje koli ine utro e se za odr avanje isto e i pripremu za mu nju.

6. DJELATNICI

Za predvi ene poslove na farmi za proizvodnju janje eg mesa i ov jeg mlijeka kapaciteta 300 rasplodnih ovaca potrebni su sljede i djelatnici:

Radno mjesto izvr itelja Broj mjeseci

Voditelj-vlasnik Muza SSS KV

Stru na
1 1

sprema
12 8

Broj

Radnik 1
Ukupno:

proizvodnji 12
3

NKV
36

Honorarni suradnici dipl. ing. agronomije-sto arstva i veterinar. Kod farmi manjeg kapaciteta radna snaga se smanjuje. Za farmu kapaciteta 300 ovaca proizvodnog usmjerenja samo za meso, dovoljan je jedan djelatnik i vlasnik, uz anga man sezonski jo jednog djelatnika.

7. ANALIZA TR I TA 7.1. Tr i te nabave repromaterijala

Koncentrate bi farma radila sama, a komponente za njih kupovali bi na slobodnom tr i tu. Komponente sa injavaju slijede a krmiva: kukuruz, je am, zob, p eni ne posije, sojina sa ma, ekstrudirana soja, repini rezanci, vitaminsko-mineralni dodaci i drugo. Voluminoznu krmu bi sami proizvodili s tim da bi se dio sjena ako gospodarstvo nema dovoljno vlastitih povr ina mogao kupiti u Lici. Sredstva i rezervne dijelove strojeva i mehanizacije nabavljala bi se od njihovih zastupnika i proizvo a a. Nema nikakvih problema za nabavku repromaterijala za potrebe farme.

7.2. Tr i te prodaje
Uz kozu, ovca je na ovim podru jima bila glavni opskrbljiva pu anstva mlijekom i mlije nim proizvodima, poglavito sirom. Ovca, osim to daje bjelan evinama bogato meso i mlijeko, slu i i kao ista od nepo eljnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogu nosti izbijanja po ara. Danas je u Hrvatskoj ukupno oko 550.000 ovaca. Oko 380.000 je rasplodnih grla, a ostalo je janjad i ilje ad. Prema doma oj potro nji od oko 2 kg janjetine po stanovniku i ukupnoj potro nji oko 8,8 tisu a tona, danas za doma u potro nju nedostaje izmedu 4.000 i 4.300 t janjetine. Ve i dio potreba namiruje se uvozom iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Novog Zelanda i iz nekih drugih zemalja. Mogu nosti plasmana doma im i stranim turistima izrazito su visoke. Inozemni gosti upravo tra e izvorne proizvode (meso, kruh, sir, med, masline, ulje, vino, ...). Sredozemlje ima povoljne uvjete za proizvodnju janjetine i drugih ov jih proizvoda i prera evina (sir, su ena ov etina, ....) besprijekorne kakvo e. Zato je pravi trenutak da obnovom i razvitkom vlastite proizvodnje

prekinemo uvoz rumunjske, makedonske, bugarske, novozelandske i inih janjetina, koje se kod nas prodaju kao pa ka, li ka i dalmatinska. Doma a proizvodnja janjadi i ov jega mlijeka u Hrvatskoj sada podmiruje oko polovice doma e potro nje. Porastom turisti ke potro nje potra nja e jo vi e porasti upravo na jadranskomu podru ju, gdje postoje dobre proizvodne mogu nosti za uzgoj ovaca. Gospodarski je zna ajno povezivanje proizvodnje s turisti kom potro njom, te izravna prodaja registriranih proizvo a a ugostiteljstvu. Jednako je na istomu tr i tu lako ostvariv plasman ov jega sira iz doma e proizvodnje (na tradicionalan na in). Zbog sve ve ih zahtjeva i potreba na higijeni preporu ujemo prodaju mlijeka obli njoj sirani ili otvaranje vlastite mini sirane kapaciteta do 50.000 litara na godinu. Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih povr ina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaj e obli njim vo arima, vinogradarima i povrtlarima.

8. STRUKTURA ULAGANJA
Cijena objekata primjerenih suvremenom uzgoju ovaca su od 1.500 do 2.800 Kuna (7,3 Kuna = 1 EUR) po rasplodnom grlu. Iznos se mo e smanjiti do 50% tednjom materijala i vlastitim radom. Osnovni strojevi i oprema vrijede oko 220.000 kuna, a sva preporu ena mehanizacija za stado od 300 rasplodnih ovaca 300.000 Kuna. Vrijednost osnovnoga stada ra unamo na temelju prosje ne veleprodajne cijene za doma u ovcu 800-1.000 kuna po grlu i 1.200 kuna za rasplodnoga ovna. Muznu opremu odabiremo prema kapacitetu farme, a nabavne cijene su od 20.000 kuna za jednostavniji sustav, do 50.000 kuna za slo eniji sustav. Ukupna ulaganja u preporu ene kapacitete farme kre u se od 500.000 kuna do 1.500.000 kuna. Pravilnikom o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji za kreditirana kapitalna ulaganja predvi en je povrat 25% sredstava, ovo svakako treba uzeti u obzir prilikom analize ove investicije.

9. TRO KOVI PROIZVODNJE I PRIHODI 9.1. Formiranje ukupnog prihoda

Knjiga-Op i dio PUR-a, tablica 19. "Proizvodna obilje ja farme ovaca razli itih kapaciteta" prikazuje proizvodne u inke farmi ovaca, na temelju tehnolo kih normativa za suvremeni uzgoj gospodarskih odlika visoke kakvo e, koji se pravilnom tehnologijom mogu dobiti i kod nas. U prihode farmi se druge godine nakon ulaganja ura unava sva proizvedena janjad, a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se ura unava prodaja izlu enih ovaca, te dr avna naknada po rasplodnom grlu. Iz tablice 20. iste knjige "Prora un gospodarskoga u inka proizvodnje janjadi i ov jega sira" vidimo pove anje gospodarske u inkovitosti na farmi ovaca na kojoj se pove ava kapacitet uzgoja. Za na e jadransko podru je su osnovna ograni enja veli ina poljoprivrednih povr ina i njihova kakvo a. Na osnovu podataka o formiranju ukupnog prihoda, materijalnih tro kova, bruto pla a, amortizacije i kamata na kredit izra unali smo ra un dobiti i gubitaka kojega smo prikazali u Op em djelu PUR-a u navedenoj tablici, stoga ovdje nema potrebe ponavljati isto.

10. ZAKLJU NA OCJENA PROJEKTA

Ovim investicijskim programom izvr ena je analiza preduvjeta za pokretanje Ov arske farme kapaciteta 120-300 rasplodnih ovaca. Utvr ena su investicijska ulaganja, tehni ko-tehnolo ke karakteristike farmi, za tita okoli a, a prethodno je u Op em djelu PUR-a izra ena analiza ekonomsko efikasnosti predvi enih modela. Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnolo koga stajali ta su: kakvo a osnovnoga stada, te i te na vlastitoj proizvodnji sto ne hrane i pa nja kom na inu dr anja ovaca, dosljedno provo enje potrebnih tehnolo kih postupaka kori tenje ve inom vlastite radne snage.

S ekonomskoga stajali ta va na je prije svega izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez ve ega lanca posrednika. Ostvarenjem tehnolo kih normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se posti i visoki gospodarski u in c i. Prevladavanjem temeljnog ograni enja, neadekvatnog na ina dr anja i proizvodnje janjadi, pro irivanjem proizvodnje mu njom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom ov jega sira, te pove anjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih povr ina, relativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. Sa stajali ta sigurnosti proizvodnje zna ajna je mogu nost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvo e, potpomognutoga djelovanjem dr avnih institucija, te stalna dr avna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada.

Stoga iznosimo osnovne razloge za ovu proizvodnju: y y Projekt se realizira u tradicionalno sto arskom podru ju, na podru jima posebne dr avne skrbi, Po ovoj investiciji predvi eno je zapo ljavanje 3 stalna djelatnika, stoga ako se u narednom razdoblju na ovom podru ju izgradi ovakvih 3-6 farmi mogu e je zapo ljavanje cca 15 stalnih djelatnika, Cilj investiranja je izgradnja Ov arske farme, popunjavanje s mati nim stadom, te stvaranja preduvjeta za proizvodnju janje eg mesa i ov jeg mlijeka ili sira kao tradicionalnih proizvoda ovog kraja, U tre oj proizvodnoj godini kada dospijevaju financijske obveze prema kreditorima, ostvarena neto dobit znatno prema uje obveze, to je jamstvo financijske stabilnosti projekta, Ako bi analizirali financijski tijek, vidljivo je da je projekt cijelog ivotnog vijeka likvidan, to zna i da je u stanju podmirivati obveze prema dobavlja ima, uposlenim djelatnicima i kreditorima, Na osnovu izlo enog mo e se zaklju iti, da je ulaganje u izgradnju Ov arske farme ekonomski opravdano, tr i no efikasno i dru tveno korisno.

y y