You are on page 1of 61

Jadran Kale TEMATSKI ODABIR IZ KALEPINA

Kada je znameniti dio rukopisne ostavtine fra Josipa Jurina, trosveani rjenik Calepinus trium linguarum, jednom bio lien svoje uiline namjene,1 namjernici k ovim listinama ponajprije su isticali vrijednost njegova hrvatskog stupca. Ve Fran Kurelec Akademiju izvjeuje: Rijeij sam, koliko mi putovanje i prepisivanje dalo, podosta prikupio, nu prilike propustit ne mogu, da slavnu akademiu ne pozovem pribaviti rukopis pokojnoga otca Jurina, u kom su skupljene rijei okolice ibenike (Kurelec, 233). Najpomniji Jurinov poznavatelj, Marko Kosor, cijeni da njegovi Kalepini sadravaju bogatu riznicu dobrih narodnih rijei, za koje sam ustanovio da ih govori narod pieva rodnog kraja (Kosor 1955., 139). Zanimatelj e i danas u dva Kosorova rada nai vrstan pregled ovoga leksikografskog vrela necrpljenoga za Akademijin rjenik (isti, 1955. i 1957.), kao i njegove tiskane gramatike (isti, 1953.). Svraajui pozornost na sadraj hrvatskog stupca najveega od tri sveska Jurinovih Kalepina,2 na ovome emo mjestu taj dio Jurinova leksikografskog gradiva pokuati predstaviti na drugaiji naPosljednji nastavni predmet uilita u samostanu sv. Lovre, filozofija, premjeten je u zaostroki samostan 1911. (Soldo, 80). 2 Prvi svezak rjenika Calepinus trium linguarum broji 1667 stranica, od kojih su stupci do 1602. stranice, a od 1604. stranice poinje imenski dodatak. Nakon prvog od 18 araka (str. 164), kod rijei cacodaemon, Jurin je prekinuo abecedni slijed i poeo ga iznova. Latinski je slijed dostignut nakon 57 stranica (uz dvije neispisane, na prijelazu araka). Zbog toga se na rjenikom poetku neki latinski pojmovi nalaze na jednom ili na drugom mjestu, a neki su s drugaijim ili dopunjenim hrvatskim prijevodom. Samo prvi svezak ima potpun gramatiki aparat. Drugi svezak sadri stupce u talijansko-latinsko-hrvatskom redoslijedu, na 1050 stranica. Trei je svezak, sa 132 stranice, naslovljen Sequntur adverbia selecta per ordinem ex vocabolario Jaurinensi collecta pro tyronibus Ilyricae
1

85

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

in od pristupa u uzornoj Kosorovoj studiji. Njegova dva rada i nadalje ostaju pouzdanim vodiem za rijetkost ili jedinstvenost Jurinovih hrvatskih rjenikih natuknica. Ovdje bi, pak, hrvatsko blago Jurinova rjenika imalo biti taksonomijski saeto, pristupom prilinom ne toliko jezikoslovcu koliko openitijem zanimatelju za batinu. Takvo prikazivanje sadraja hrvatskog stupca Jurinovih Kalepina sadri neka zadana ogranienja. Izdvajanje gradiva iz Kalepina ovom zgodom nije bilo omogueno potporom za jezikoslovni rad, ve usputnom posveenou uz dijakronijsko oslikavanje etnografskih muzealija za stalni postav upanijskog muzeja u ibeniku, emu su Jurinovi spisi dragocjeno popisno vrelo, kao i za pripravu gradskog sveska knjinog niza Muzeja o ovdanjem folkloru. Stoga je razumljivo da je pri etnolokom izdvajanju oko est tisua rjenikih natuknica3 proputeno ukljuiti i neke zanimljive pojmovne razrede, poput rijei vezanih uz optiku, ili podrazrede, kakve su unutar ivotinja mitske ili egzotine ivotinje,4 zbog njihove manje vanosti za uspostavljanje taksonomije kulture ivljenja. Neuvrten je i niz prevedenica za egzotine sadraje iz klasinih spisa (npr. pie od vina i krvi, assaratum), kao i neodreeni prijevodi (nika trava, nika riba i sl.). Takoer nisu uvrteni i neki ve cjelovito obraeni razredi, poput fitonimije,5 ornitonimije6 i pojmova vezanih uz godinje svetkovine.7
iuventutis apprime utilia, i donosi stupce u latinsko- talijansko-hrvatskom redoslijedu. Fraze su najee u treem svesku. 3 Za prvi svezak metodom uzorka moemo pretpostaviti da ukupno sadri oko 190 tisua pojmova, od kojih je hrvatskih pojmova moda 85 tisua. Drugi i trei svezak donose dio istog rjenikog fonda, no i drugaije prijevode istih termina. 4 Npr. tigra zvir priljuta, i najbrja od plazui[h] ivin (tigris), gledotrov, zmaj gledotrovni koji samim gledom truje (basiliscus). 5 Oko 600 fitonima taksonimijski dominira Kalepinama. Oni su obraeni u dva rada koje je Nada Vajs predala za objavu u periodici ibenskog upanijskog muzeja ("Nazivi bilja u rukopisnim rjenicima fra Josipa Jurina"). 6 Specifine je ornitonime, njih 96, etimoloki obradio Goran Filipi u svojem radu "Ornitonimi u rukopisnom rjeniku fra Josipa Jurina" (izlaganje na

86

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Rijei izdvojene iz rjenika slijede po svojim tematskim pripadnostima. U prvom se je redu pokualo doi do leksikografskog opisa kue, nonje, zanata, hrane i drugoga, i sve to rijeima sa svojom ivom razgovornom vrijednou bilo u pievo vrijeme, ili od njegova doba do danas. Provjeravanje razgovornoga ili uenog postanka Jurinovih hrvatskih prevedenica za klasine pojmove lealo je izvan strukovnih i vremenskih mogunosti na raspolaganju za ovo listanje njegova rjenika, te su, stoga, po uspostavljenim popisnim kljuevima nizane sve pripadne rijei, i govorne potvrenice i novokovi.8 Cjelovitost pojmovnih razreda vanih za onodobnu kulturu ivljenja moe se pretpostaviti uinjenom opirnou odabira. Premda se je Jurinove izraze nastojalo vjerno prenijeti, zbog pravopisnih i slovopisnih bi dvojbi poblie zanimani itatelj trebao posegnuti za Kosorovim radovima, ili, ako je u prilici, za samim izvorleksikolokom savjetovanju 1997., zaprimljeno za objavu u HAZU). Njegov prikaz Jurinovih pojmova vezanih uz brod v. uz savjetovanje povodom stote obljetnice smrti zadnjeg govornika veljotskog jezika, Skokove susrete 1998. u Krku. 7 Jadran Kale: "Pojmovi o obiajnosti u rukopisnom Jurinovom rjeniku", Ethnologica Dalmatica 6, 81-87, Split, 1997. Zbog razreda koji nisu uvrteni, kao i zbog okolnosti da je radi preglednosti i krakoe sav izdvojeni fond ovdje prikazan samo uz ishodine latinske pojmove, iako je ishodini stupac drugog sveska talijanski, zanimatelj se upuuje na pretraivanje putem raunalne datoteke, o emu v. napomenu 12. 8 () On se nije pobrinuo, da sabire rijei i izraze iz narodnog govora i iz djela pojedinih hrvatskih pisaca, nego je, pouzdavajui se u svoje znanje materinskog jezika, za poznate pojmove unosio rijei iz svakidanje prakse, a za neobine pojmove stvarao rijei i izraze prema svom jezinom osjeaju (Kosor 1955., 139). Slikovit je tvorbeni primjer Jurinova prevedenica slugogvozdoklopnik (crupellarius). Kada je o primjenjivosti govorno potvrdivog dijela leksika rije, neobvezni e se itatelj lako prisjetiti vjerojatno najpoznatijeg posezanja za rjenikom graom u hrvatskoj knjievnosti, "Balada Petrice Kerempuha" i Krleinog preitavanja Belosteneva Gazofilacija (v.: Josip Vonina: "Korijeni Krleina Kerempuha", Zagreb 1991., 245). U "Baladama" je prebrojano oko 3200 leksikih natuknica (isto, 195), samo na mjestu poreza nabrajajui ih 35 (isto, 203).

87

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

nikom. Svako je umetanje slova oznaeno uglatim zagradama, osim kod nekoliko najoitijih greaka pri pisanju. Slovo h je izostavljano u neizgovaranoj poziciji na poetku rijei (npr. hum, hud, horih) ili kad oznaava naglasak (npr. zehec, tj. zec, ili mahalj, tj. malj).9 Slogotvorni r Jurin je pisao dvoslovima ar (najee), er, ir; ovdje se prenosi jednoslovom r (npr. parga, tj. prga). Podroban se pogled u pravopis Jurinovih spisa prua kod drugog autora (Kosor 1957., 112143). Izvorni latinski redoslijed natuknica premetnut je u slijed hrvatskih pojmova, pa su se skupa nali nazivi koji nisu tako smjeteni u rjeniku,10 ili su tematski razdvojena znaenja jedne latinske rijei.11 Sadraj treeg rjenikog stupca, talijanski prijevod, zbog duine teksta je ovdje nakoenim slovima donesen tek u nekoliko najkorisnijih sluajeva. Odabir leksike grae iz Jurinovih Kalepina motiviran je, dakle, izvanjezinim znaenjem te je ona ovdje razvrstana po konceptualnim skupinama. Cjelokupnoj se izdvojenoj grai, razvrstanoj u uim podrazredima, moe pristupiti na drugom mjestu.12 Slijede razredi s prirediteljevim hiperonimima: kopnene ivotinje, ivotinje i biljke iz mora, ljudsko tijelo, ljudske bolesti, klima, krajobraz, prostorno upravljanje i odmjeravanje, vremensko upravljanje i odmjeravanje,
Jurin istodobno ipak pie ia (domus). Npr. u znaenju rvara: carinarius, infector, offector, minicularius. Na ovakve situacije upozoravam tokom i zarezom unutar zagrade s ishodinim latinskim pojmovima. 11 Npr. pri est znaenja za imenicu jugum. 12 Cjelokupan se ispis moe preuzeti u obliku raunalne datoteke, formata databaze za raunalni program Access 7 ("kalepini.mdb"), na mrenom odreditu ibenskog upanijskog muzeja http://pubwww.srce.hr/muzej_sibenik. Datoteka sadri i obrasce za pretraivanje i razvrstavanje izdvojenog rjenikog fonda.
10 9

88

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

boje, graditeljstvo, druga gradiva i tvari, kua i okunica, naselje i uprava, namjetaj i kuni predmeti, pomagala i novac, tekstil i nakit, rat, brod, srodstvo i drutvene uloge, poljodjelstvo, stoarstvo, ribarstvo i lov, ponaanje, uzrasti, zanimanja i njihovi okolii, te imenovanja, pravo i trgovina, vjera, poganstvo i praznovjerice, jelo i pilo, zvuk, glazba, ples i igra, uenost i fraze i drugi govorni oblici. Ovakav konceptualno/semantiki odabir leksike grae osnova je za njezinu popunu i daljnju obradu te olakava njezino istraivanje s razliitih aspekata, ponajprije nazivoslovnoga. On je i izazov da se pokua izraditi prvi dijakronijski etnolingvistiki rjenik u nas. Takav bi rjenik vie od tradicionalnoga abecednoga i po gramatikim kategorijama koncipiranoga rjenika pruio sliku kulturnoga dosega i Dalmacije i Hrvatske druge polovice 18. st. Dananjem e hrvatskom itatelju Jurinov rjenik biti manje zanimljiv u svojem cjelovitom, opsenom sadraju. irem je itateljstvu sada ve dostupno vie latinskih rjenika. U prvi plan dolazi njegov najvei stupani dio, onaj s hrvatskim prijevodima. Dvostruki usporedni strani stupci, latinski i talijanski, korisni su nam za razumijevanje domaeg sadraja. Svjesni dvojbi o omjeru Juri-

89

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

novih prijevodnih novokova spram govornih oblika, hrvatske prevedenice za pojmove klasinoga i srednjovjekovnog latiniteta imamo uzimati kao dvojako jezino vrelo, i to u smislu leksikografskog autorstva, kao i od etnografskog znaaja. Pri tome ne valja smetnuti s uma ni redoslijed stupaca u najveem svesku, koji nas upuuje na rjeniku svrhovitost: on je pisan za franjevake gojence opeg uilita s mahom latinskom literaturom, gdje su se u nioj koli unutar istih samostanskih zidina djeca svih slojeva poduavala pismenosti i knjievnosti, a sve to u inovnikom okoliu talijanskoga pisanog i govornog izraza.13 Za razdoblje Jurinova redovnitva i poduavanja fra Soldo cijeni da je uenje latinskog jezika bilo mnogo bolje nego prije, a to moemo utvrditi velikim brojem klasine literature to se nalazi u samostanskoj knjinici (Soldo 1967., 79).14 Zanimljivo je da su se knjige u zasebnu sobu premjestile iz sobe gvardijana pri irenju samostanskih

Sedam godina nakon Jurinove smrti, 1808., u ovom opem uilitu 1. stupnja ue se gramatika, filozofija i teologija (Soldo 1967., 79). 14 Na osnovi hrvatskih pojmova vezanih za oruje Tomislav Aralica primjeuje: Koliko na prvi pogled mogu ocijeniti, Jurinov rjenik sadri nazive oruja iz antikih vremena, koje pokuava objasniti tada suvremenim izrazima iz podneblja u kojem je djelovao. Veina latinskih izraza iz njegovog rjenika nije se upotrebljavala u hrvatskoj srednjevjekovnoj i novovjekovnoj latintini, to jest tim izrazima nisu oznaavana tada suvremena oruja. (Iz prepiske u Muzeju, 7. oujka 1997.) Prouavatelj ornitonimije i pojmova vezanih uz brod, Goran Filipi, Jurinov je rjenik ocijenio "vrijednim dijalektolokim vrelom", koje spada u red starih rjenika to bi ih valjalo uzimati u obzir pri normiranju nekih dijelova leksika hrvatskoga knjievnoga jezika koji jos nisu do kraja utvreni; takoer ga ocjenjuje vanim i za prouavanje latinskoga jezika, tj. utjecaja latinskoga toga doba na hrvatski toga doba i obratno (iz prepiske u Muzeju, 12. lipnja 1998.). Na osnovi istraenih fitonima Nada Vajs je miljenja da je Jurin "hrvatski jezik uvelike obogatio mnotvom narodnih rijei ibenskoga kraja, koje bez njegovih rjenika vjerojatno ne bi bile nigdje zabiljeene, ali ga je, s druge [strane], i nepotrebno opteretio mnogim nespretnim sloenicama i kovanicama koje nisu bile u duhu hrvatskoga jezika" (iz rukopisnog rada "Nazivi bilja u rukopisnim rjenicima fra Jospa Jurina", za objavu u periodici upanijskog muzeja u ibeniku). Autorici zahvaljujem na susretljivosti.

13

90

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

prostora 1772., to je upravo vrijeme Jurinova nastavnog rada.15 To su ujedno i prostorije u kojima se samostanska knjinica nalazi i danas, uvajui i sama Jurinova djela. Zahvala Za nastanak ovoga rada veliku zahvalnost dugujem fra Stanku Baiu iz samostana sv. Lovre u ibeniku, koji skrbi o tamonjoj knjinici. Njegovom susretljivou i znalakom pomoi bilo je mogue jedno nejezikoslovno listanje rukopisa okonati ovim razvrstavanjem. Savjeti dr. Branke Tafre i dr. Nade Vajs su pri takvoj strukovnoj neupuenosti prireditelja bili takoer od velike pomoi. Naravno, za svaki propust u tekstu odgovoran je autor. Bibliografija Kosor, Marko, Trojezina gramatika fra Josipa Jurina, Rad JAZU (1953.), 295, str. 41-55. Kosor, Marko, Zaboravljeni trojezini rjenici Josipa Jurina, Rad JAZU (1955.), 303, str. 119-210. Kosor, Marko, Izvori, pravopis i jezik Jurinovih rjenika, Rad JAZU (1957.), 315, str. 77-229. Kurelac, Fran, Izvjee sa putovanja po Dalmaciji, Rad JAZU, (1870.), 12, str. 233. Soldo Soldo, fra Josip Ante, Samostan sv. Lovre u ibeniku, Kai (1967.), 1, str. 5-94. Prilog

Kopnene ivotinje

Babuka, babak, rv (millepeda), crnokrug, poskok, zmija priljuta od koje nema lika (aspis), crv, rv, guja (vermis), dabar, kastor ivina (castor), dadenjak, otrovni skot prilian guteru, crne masti i zvizdast (salamandra), divlja lasica (ictis), divlji oslji (lalisio), divlji vo (urus), divokoza, divlja koza (rupicapra; ibex), rv koi se koti u boru (pityocampa), rv, mede koi prigriza korenje mladog voa, oli inih cabla, jo i i-

Jurin je magistrom mladei postao 1766., u 36. godini svojeg ivota (Soldo 1967., 78).

15

91

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

tove ilice (rauca), rvotoina (tarmes), rvotoina, grizica (teredo), gorska aba (chersina), gubava guterica, macaklica, krastava guterica (stellio), guina (seps), guja, guina, zmija (anguis, colubar), guja, zaviaa, rv koi grize, i zavija mlado lozje, skorovaa, koja grize mlado grozdje (volvox), gusina [fem. gen.] (multipeda), guterica, guter, zelemba (lacerta), jelin (cervus), jelini jednogodac, razumi se od jednoga godia (sparviero hinnuleus), je (erinaceus; hystrix), kouta (cerva), kroguljin[a]c (aegithus), kuna, jazavac (melis), kuna, zlatka (martes), kunac (cuniculus; dasypus), lasica (mustella alpina; viverra), lasica, viverica, lasica bila (mustela), liha, lisica, liho (masc. gen.), ivina, zvirka vele domiljata, vuhovita, po prines[enom] himbenstvo, vuhovanje, privara (vulpes), ljutozmia, zmia ljutica (vipera), medvid, mede [genit. mede], medo (ursus), medvidica (ursa), mi, puh (mus; sorex), nika ivina prilina puhu, koja liti ini od repa lad (scirius), pijavica, krvopivka (hirudo; sanguisuga), poljski mi (nitedula), poskok zmija, koi riga otrov protiv onomu koi ga tira (ptyas; aspis), arulja, poskok zmija koja se penje po dublju, i fata skote po istomu dublju (jaculus), puh, mi stavor (glis), ris (lynx), spu (limax; cochlea), srna, srnac, divokoza (dama; dorcas), stonog, stonoga rv, ealj (centipeda, oniscus), tijak, dubrava otajna gdi stoje ptice (aviarium), vidra, ivina estoka koja ive [!] na su[h]u i u vodi i rani se ribom (lutra), vrsta guine (cenchris), vrsta indianskog mia (ichneumon), vrsta macaklice gusterice (ascalabotes), vrsta abe gorske (chersos), vuica, kurjakovica (lupa), vuga, uro (miliaria), vuk, kurjak, samodolac, zato vuka niko ne zove nego sam dohodi i razdire (lupus), vukopas (lycisca), zec, po prines[enom] bludoljubnik (lepus), zibelin, zerdava, samur, mi iz Ponta (mus ponticus), zmia ljutica (echidna), zmija slipica (caecilia), zmija, gujina (serpens), aba (rana), aba skornjaa (testudo), aba zapu[h]aa (rubeta), aba zapuhaa, krastava aba, aba gubava (bufo), abica zelena (dryophites), ivotina, ivo (pecuda).

ivotinje i biljke iz mora


Arbun (erythinus), arbun riba (barbus), balan, nika riba (balanus), cipal (cephalus), cipao [gen.: cipla] (mugil), cipao, riba (cephalus), drozak, riba nika (tordus), dupin, pliskavica (delphin), glamo (gobio), hobotnica, trakatnica (polypus), igla, iglica (acus), iverak, riba (passer), jastog, rak (nepa, cancer), jegulja (anguilla), kamenica (narita), kamenica, lupar, koi se vata stine morske (lepos), kamenica, riba koja reste skoro pri stini u moru (ostrea), kit, riba strahovita u moru, morska nakaza (caetus, balaena), klij [?] od ribe (ichthyocolla), komara, ovrat (aurata), konj morski (hippopotamus), konji morski, dupini, i svaka riba velika (campae), kos, riba (merula), kriatka, skot morski poput zvizde (stella), kunjka (mytilus; strombus), lastovica, oli guterica morska, riba (lacertus), lav, riba morska (leo), ligna, riba morska (loligo), ljustura, kamenica, lostura (concha, conchylium), lubin, riba morski vuk (lupus), mali rak (dromo), mi morski (mys), mladi trup godinjak (pelamis), mladi tunj (cordyla), modrica, riba iz mora (moena), morska lasica, nepriateljica mrkvi travi (galeos), morska lisica (alopetias), morski je (echinus, herinacues), morski konj (hippocampus), morski pas (labrus), morski pas, sklat (squalus), morski prasac (tursio), morski rak (astacus, cammarus), moska lostura (murex), mrina [!] muka (myrinus), nika morska ivina (orca), nika riba (anthias), nika riba vuk (catillo),

92

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

nogoribopas, nogoribopas, nika riba koja imade noge kako pas (cynopus), obli, riba (rhombus), obotnica, trakatnica (polypus), oso [gen.: osla] tovar, riba morska i vodena (lucius), ovrat (chrysophrys), pauk riba, ae (dragunculus), perka, riba (perca), piskor, cik riba (lampestra), pluina, vrsta ribe morske (pulmo), polanda, nika riba prilina trupu (pompilus), prilipa (commosis), prstac, riba morska (solen), prstacevo (dactylicus), prstaci koi restu u kamenu morskom (caryotis), rakovnica, rak morski (maja), riba drhtulja, trn (torpedo), riba iz vode, pastrva (tructa), riba koja se naodi u rici od Po, nozvica, riba plemenita (attilus; accipenser), riba lastovica (milvago, piscis hirundo), riba morski puh, nika ribica koja prati veliki kit [!], kitov vodac (musculus), riba mrina [!] (muraena), riba salpa, sapa, sopa (salpa), ribozvizda (stella), salamun riba (salmo), arak [!] (sargus), scilla, vrsta ribe i ptice (scylla), k[r]pina (scorpaena), sklat, raina ina vrsta ribe (squatina, raja), skua, riba morska (scomber), spada riba (xiphias), par, riba (sparus), par, riba iz mora (sparus), srdela riba iz slatke vode (leuciscus), srdela, srdun (sarda), tabinja, ribica ka ima kripost (remora, echeneis), tele, riba morska, junac riba (vitulus marinus, phoca), tenka riba, lin, linjak (tinca), tovar morski (banchus), tovar, magarac, osljar, oslje, oslovac (asinus), tovari (asellus marinus), tovarica, magarica, osljica, kela (asina), trilja (mullus, trichias), trilja, riba morska, iz rike mren (barbus), triljica (mullulus), trup, tunj (orcynus, thynnus), ugor (conger), uata, crnorep (maena; melanurus), vodena zmija, vrsta guje vodene (natrix), vrsta cipla (myxon), vrsta losture (mya), vrsta raka morskoga (locusta), vrsta ribe iz rike zvana kraljica, krpun (cyprinus), [vrsta] ribe oli morskog raka (squila), vuk morski, to jest lupin riba (lupus), zec morski (lagois), zec, vrsta ribe (lepus), zelenba, riba (lacertus), zmi[j]inka, vrsta ribe (dracunculus), zubatac (dentex), aba morska (chelydrus).

Ljudsko tijelo
Balusina iz nosa (mucus), bedra, stegno (femur; coxa, coxendix), berikata [!], gukjan [!], grkljan, grlo (gurgulio; gula, guttur, jugulum), biliti, obiliti lice, orumeniti, uliepit se bililom (fuco), civ od vodenjaka kroz koju izlazi mokraa (porus), gukjan [!], grkljan, grlo (gurgulio; gula, guttur, jugulum), betean, obeteen, minut, pomajkan, smajkan, izesnut, prinemoen, izbavljen, ostavljen, zapuen; troha (defectus), beteg, grdoa, po prines. stranputnost, hudost, zloa, propast, opaina, zlobnost, krivina, nepravda, himba (pravitas), biana od oka (albugo), biana od oka, od oiju bililo (albugo), bili vlasi, sida dlaka (canities), biliati, namazati se rumenkom (fucare), bilo, duhatna ila (pulsus, venarum pulsus), boci, bedra, tai [?] bok, rebra (illia, illium, latera), boci, teki [?] boci (ilia), bok, strana od boka (latus), bradavica (papilla, verruca), briti, obriti, opriiti, obritvati (radere, eradere, abradere), bubrizi (renes), but (musculus), cica, vime (rumen), cidenje od bubriga (geniturae, vel seminis fluxus), ciriti se, razvratiti vilice od smiha, hlipati se (risu emori, cachinari), creva, drob (exta), criva, crieva, iznutarnja, utroba, eljade, eljad, kip, sobstvo (persona), eljusta, eljusti (fauces), elo, po prines[enom] razumi se svaka stvar koja poimlje sprid kako elo, obraz etc. (frons), elonja (fronto), eati, eprljati, drpati nokti[ma], ogrepsti, drpati se od sraba (scalpo, lacero, unquibus faedare), init veselje, pleskati rukami od veselja, udarati rukom o ruku od veselja (plaudere, applaudere), istiti tilo, itko otii od sebe (laevem reddere, alvum subducere), lanak, prigib prstov (condy-

93

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

lus), oviak, manjak, zaprtak, patuljak, stvar malanog [!] struka ili kipa (pumilio), elavica (area), oro, naposlipnik (defilioculus), drob, urda (intestina), debelo crevo, drob (omasum), desna od zubi (gingiva; gingivula), desnica, desnuja, ruka desna (dextera), dlaka, vlas, runja, po prines[enom] stvar od nita (pilus), dlake iz nozdrva (vibrissae), dlan od ruke (hir), dlan, dlan oli pedalj ruke (palma), dostegnice, bedrenice, obvoj bedreni (feminalia), drim, drimanje (dormitio), drob, crivo, krcie (intestinum), drob, trbuh (pantices), drob, trbuh, utroba, crieva (alvus, uterus), drugi dia, kouljica (secundae), dunik (spiraculum), glad, lanost; ne razumi sit lanu, a veseja planu (fames), gledati, zagledati pomljivo, upaiti oima, upravno gledati (obtueor), glezna (talaria), glezno (talus), gluhost, gluhoa (surditas), gnat (tibia), gnilokrv [!] (tabum), gnjat manji od gutera, minice (radius), gnjat, gnjat od noge, civ (crus; tibia), gnjati (crusculum), gnjus, kovno [!] (merda), gnjusiti u kolivki (cunio), golabrada, brada gola (mentum), gorostasnik, igant, ispolin (gigas), grbav, pogrljen [!], grbavac (gibbus), grgojati (gargarizo), grlo, grkljan, brka (guttur), grlo, gu [?], to jest jabuica grlova, berikata (jugulus), gua, oli plua, zjalo berikate iliti guina (larinx), guerok, iljioko, koi gleda na stranu, na hero (strabo), guter od ruke, minica, po prines. ila, jakost, jaina, snaga (lacertus), guzica, prkno (culus), hiljati oima, izbeivati, krivo pogledati, izpeiti [!] oima (oculos distorquere), hiljok, heljok, guerok, tko je slip jednim okom, iljok, iljokan, orok (luscus; strabus), hrom, hramajui (claudicans, claudus), hoditi na nogu, piice (pedibus iter facere), hrom, sakat, svezan u nogu, hromac (claudus, claudicans), hropati, hrati iz nosa (sterto), ii, pojti od sebe, posrati se (exonerare ventrem), iljok (poetus), ishrknuti balusinu (expuere), izciriti, pokazati komu zube (frendeo, rigor), izguliti, oskubiti, oguliti, obriti bradu (evellere), izmlatiti, dati bubac, dati dobrih (botte verberare), izoen, slip, prez oiju (exoculatus), izvit, izbit, izvien, izjalovljen (abortivus), izviti, izbiti dite, izjalovit se, otrgnuti dite (abortum facio, abortire), izvrenje, izmetnue, izbie, izjalovljenje (abortus), jabuica od grla, berikata, grkljan, guhtan (jugulum; gutur), jagodica, dia obraza (mala), jagodica, jagoda, razumi se od obraza, trepavica (gena), jaje, jajce, mudo (testiculus), jaje, mudo (testis), jako oruan mukim udom (mutoniatus), jatra, utroba, raz[umije se] utroba crna, utrobica, igerica (jecur), jatrica, mala utroba (jecusculum), jedan drugome kose skubiti, potezat se za vlase (sibi mutuo comam vellere), jezijac od grla, resa koja visi me[]u eljusti na kraj neba od usta (uva), jid, jed (bilis), kavka, vinac (tonsura), kika (antiae), kika (frontis, capillitium), kika, griva, huor [!] (juba), kika, razumi se komu kose vise nad celo (capronae), kika, smotalj vlasi svezani zajedno na vrh ela, iliti nad elom (tutulus), kikica, kosica, perini (comula), kipi (persolla), kita (floccus), kitica, pahlji (flocculus), kleui, prignutimi kolini (genuflexus, positis genibus), klisen krvi, sukrviina (botulus), kljast, kljajo (mutilus, mancus), koraalj, koraanje, odenje (incessus), koa, po prines. ovik mekoputnik (mastruca), kod linika zlamenuje velodivstva (eugium), koi imade zaprit nos, zapriti[h] nozdrva kao Arap (resimus), kosa, perin (capillitium), kosa, perin, pahalj (coma), kost (os), krenue, miganje s okom (nutus, nictatio), krmelji od oiju (gramia), krsti, lea, boci, burizi (lumbus), krv, po prines. ivot, jakost, pleme, traga, sime, trak i ost. (sanguis), krv, prover. krv nije voda (sanguis), krvotoje, ensko krvotoje, smrad koi izlazi iz ene kad se isti, krvotoina enska, ensko vrime u cvitu (menstrua), krvotoni, ena krvotonica, koja imade cvit istei se (menstruans), kuni zubi, kaljci [!] (dentes genuini, molares), lakat, minica (brachi-

94

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

um), lakorina, obrizovanje (praeputium), leati niice, leati potrbuice, nauznak, nauznaice (iacere in faciem, vel supinum), lice, obraz (facies, vultus), list iznutarnji od noge, to jest ile (saphena), list od noge to je vie kolina (sura), livaica, livoruka, liva ruka (sinistra), livaica, ruka liva, livaja (laeva), livak, koi se slui livom rukom (scaeva), livoruk, livak, livaja (mancus, laevus), lubina od mrtake glave (calva calvaria), made (moevus), made (varus), made, piga (lentigo), mah, prva ohmica (lanugo), mala, sitna bradavica, prii (verrucola), mali mozak, mozki (medullula), mali prst (digitus minimus), matica, plodina, utroba, postelja od zaetja [?] naravi enske (matrix), meuplee, izme[]u lea, prostor od ramena do ramena (interscalpilium), migati, namignuti oima (nictare, adnictare), mihur, vodenjak, monja (vesica), modani, mozak (cerebrum), mokraa, bure, voda, koja prohodi kroz civ naravnu svake ivine (urina), mokraa[!] (lotium), monja (scrotum), mozak, srce, sridina (medulla), muko udo (strutheum), nabujati, naduti se, ovimeniti, razumi se od divojaki[h] dojka kad su opipane od muke glave (sororio), nagluh (surdaster), nagverok, nailjok (strabunculus), namignue, krenue s oima (nicatio), naotren u licu, nagruen, namren [?], namrskati trepavice od srditosti ili od tuge, oli alosti (bez. lat., tal. accigliarsi, increspar le ciglia), nasutoren, nakostreen, namrskan, nagripan po licu radi srditosti, ili alosti (superciliosus), naraslice, ljizde (lactes), narav, propustalo (cunnus), nasaen kako koko za izvesti piplie [!] (incubitus), na skoke, naskok, naskok izatrka (vermiculate; saltuatim; velitatim), nasrnuti, naletiti na koga akam, i nogami (incursare aliquem pugnis, et calcibus), natruhliti, nabreati, obrimeniti, prisobniti, biti prisobna, nosea, skotna etc. (gravido), navlasanje, zarudenje, zaeljanje (carminatio), nebo od usta (palatium), niice, potrbuice (supino corpore), nim, mukli, nimi, nimac (mutus, orationis expers), nonica, karnja, sagria (vagina), noga (zagonet. jo ti vo nije stao na nogu) (pes), nohti (unguiculus), nokti (ungues), nos pokuen (nasus aquilinus), nos, nos koi ide vazda bos (nasus), nosast, velika nosa, nosonja (nasutus), nozdrva, nozdra, nozdrve (nares), obnoje, pristojno enam koje izviju zamet iz utrobe (hystericus), oboruice, obima rukam sluei se (utraque manu utens), obraz, lice (vultus), obrizati nokte (exungulo), obrva (supercilium), obrva, po prines. estoina, osornost, visina [?] (supercilium), odihavica, ila poglavita, ila ivota, grkljan (arteria), od venak prioprat se, iskat se (a pediculis expurgare), onice (conspicillum), ohmica, brada od prvoga maha (lanugo), ohmica, zalimah (pubes), ohmiavi, koga je podbila ohmica iliti zalimah, to jest koi je odresta, odresten, koi je ve za enidbu, koja je za udaju, stvar podobna za ploditi, po prines[enom] zdrio (pubes), okosrje, osrdalje, utrobje, crjeva, drob (praecordia), opna koja brani ilu od ivota, to jest srditu ilu ivota (epiglossis), ostrien, oian, podstrieno okolo (circumtonsus), otresti, omlati[ti] zaunicu komu (colaphus infringere), otvoreno, s otvorenim vilicam (hianti ore), palac (rauca; pollex), palac, veliki prst od noge (allus), pazuha (ala, axilla), pedalj, ped, dlan ruke (palmus), perin, kosa (caesaries), peruina, prvo mliko (colostrum), pest dat ispod oiju, u rilo (pugnus in os inflictus), peta od noge (calx, calcaneum), pige na obrazu (fucae), plaziti, listi, ii lizimice (repare, reptare), piskati kao riba, letiti, prolitati (no), pliskati kao riba (exulto), plea (neutr. gen.) (scapulae), plea, ramena, krsti, kosti (tergum), pljuvanje, pljuvotina, pljuvaka, slina (sputum; saliva), pljuvati, pljucati na tokod (inspuo), pljuvati, sliniti esto, pljunuti na koga oli na koju stvar (insputo), pljuvotina, pljunue (sputisma), plua (pulmo), plua, bila igerica (pulmo), plua, oli

95

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

ile prsiju (ramices), pluica (pulmunculus), podbradak, donja strana brade (mentum), podrignut se na noge (conjicere se in pedes), podunice, zadunice, davnice (tonsillae), podzjelica (reticulum calantica), poiljok (poetulus), poklon, zlamen od poklona, iliti pozdravljenja (reverentiae signum, salutatio), pokostina (tergus), potegnuti za kiku (arripio), potepsti se, trupiti (offendere), potkoljenica, to jest potkoljeni gib (poples), povlaka od oiju (retina), pramen, kita, pahulj (villus), prati vlasce, proplakati (colluere), prdac, prdenje (ventris crepitus, peditum), prditi (suppedo), prignuti gljezna, naslonit se na gljezna (inclinare in talos), prigib od kolina (tibiae nodus), prisobna, teka, tegotna, truhla, brimenita, skotna (gravida, praegnans, faertum gerens), primaknuti berikatu [!], udaviti (jugulare), prisobnica, ena nosea, truhla, teka, brimenita, blizu poroda (praegnans; inciens), prisobnost, tegotnost, brime oli breme (graviditas), pritilina (obesitas), pritilina, salo, loj (pingue), prsi (thorax), prsi, bok (pectus, latus), prstanje (talitrum, buffetto, colpo d'un dito), prljen, zvrk (verticillus), prst na koi se natie prsten (anularis), prst od prstena (digitus anularis), prst za velikim, kazalo (index), prst, nisu ni svi prsti u ruci jednaci (digitus), prsti, prstac (digitulus), prstopalac, razumi se palac od noge (hallus), prva nausnica, prvi mah iliti prva dlaka od brade (barbatulus), prvi, pridnji zubi (dentes primares), prvozublja, pridnji zubi (mordices), pujati, opujati buhe (pulices tollo, a pulibus libero), pupak (hernia, umbilicus), pupak, eljudac (umbilicus), rame, plee (humerus), ravnonog, koi imade ravne noge kao guska (plancus), razravniti put, ugladiti brazgotine po ivotu (erugo), raz[umije se] koi imade drljave oi, drljookan, drljokan (lagophthalmos), razumi[je] se opnica koja razdiljuje pritilinu od prsiju (diaphragma), razvrskanje, raz[umije] se razravniti mrske s ivota (erugatio), rebra, boci (costae), redozubje, red zuba (dentium series), resa od grla (gurgullo), rud, rdokosan, rudokos, rudan (crispus, euplocamus), rudi vlasi, rude kose (cincinni), ruka (manus), san, sanak, snenje, drim (somnium, insomnium; sopor), sapa (vaporarium), sidine (canities), siditi podvi[v]i nogu svrhu noge (incoxo), sisa (mastus; papilla), skarpuja (talitrium), skiknuti kao vile za zecem (nicto), skinuti kapu ia potenja (caput honoris causa detegere), skrpua, vrk (talitrum), skrpuati se, vrkati se (talitro percuotere), slina, bale od kalja, hropac, balusina (pituita), slina, ispljuvanje (exspuitio), slina, nastinue [!] (phlegma), slina, pina, bavine koje kipe iz usta (saliva, spuma), slipac (caecus, captus oculis), slipe oi, dil obraza me[]u okom i uhom (tempus), sliporodni (caecigenus), slizena (splen), slizena, slezen (splen, lien), slomiti boke (delumbare), smrad, gnjoj, gnjilad, sukrvica, sukrviina (pus), smrditi, zasmrditi, zadisati, runo zaudarati (puteo, faeteo), snig, sneg, po prines. sidina, bilodlake, bili vlasi (nix), sok, sime (coitus), sopolina, mosur (muccedo), spavati, poivati od podne, po podnevu (meridio), srati, usrati se, poi od sebe (caco desido, ventrem exonero), sridnji prst (digitus medius), stegno (coxendix, coxa), stepnast, vrst, pun mesa (bene habitus), stidoljustva, udostia, stidni ovika (virilia), staviti u krilo, u njidra etc., po prinesenome uvesti, uvoditi, udvorit se (insinuo), stranjica, guzica, guza, prkno, zadnjica, stranji obraz (podex; conus, anus), strinja, kavka, vinac (tonsura), strmoskok, skok priko glave nazad (in caput salutatio), suh, mledan, okost, mrav, kanitast (macer, gracilis), sukrvica, nezdrava krv, itetena krvc, gnjoj, smrad (sanies), suza, kaplja od suze, vrvosuzje, pla (lacryma), suzooje, krmelji od oiju (lema), kopac (vervex), kopac, dvospolnica, poluovik a poluena (semimas), skopac [!], adum (bagoas), upljikov [!] poput onica (ocellatus), tanka koica oko lea, koja uz-

96

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

dri iznutarnja (mesenterium), tepanje, jeckanje, kusanje, prihrstivanje, brborenje (linguae haesitantia, titubatio), tepati, zanositi jezikom (balbutire, lingua haesitare), tepav, tepalo, tepavac (balbus, blaesus), tepavac, brbotavac, n.p. razumi se oni koi ne more da lipo izgovara (atypus), tilo, ivot, kip, kru, osnov ivota etc. (corpus), time, pliivo elo (frons calva), trbuh, drob (gaster), trepavica, migavica od oka (cilium), trepavica, obrva (palpebra), tisnuti, rinuti (praecepitare), trati k zamirki, za odniti obdulju (currere stadium; prim.prir.: obdulja, zaplata, kola=bravium, palmarium, palma, praemium athleticum), trkom tre, potei trkom (carricuolo, cursim), udo ensko (clitoris), udo muko (muto), udostid, uda putenog srama (verenda), useknut se, oistit nozdrve (emungere nares), usne (labiae), usnica, vidarce (labellum), usta, zjalo, obraz, lice [?] (os), ustaca (oscillum), usve, posve, sasma zgren, u svem tilu kljast, u svim udim obeteen (membris omnibus captus), utroba, crieva, drob, srce, jetra, plua, slizena, i ostala iznutarnja (viscus), utroba, trbuh, drob, karcie [!] (venter), uzdrignue, uzdrigivanje (ructrans), uzdrignuti, otrignuti, ispustiti vitar iz sebe (ructo), uzet, kljast, zategnut (membris captus), uzrignuti, otrignuti, pustiti vitar iz sebe na usta (ructare, eructare), vlasi, kose, perin (capillamentum, caesaries), vrska, navrskanje od starosti (ruga, ruga senilis), zadati viru, ufatiti rukom za ruku (dexteram dexterae committere), zadnjica, prkno (clunis), zadnjica, stegna, debela mesa (pyga), zadnjice, zadnjica, debela mesa (nates), zadnjiin, pristojno zadnjici, prknu etc. (clunalis), zalaktiti, udriti laktom (fodicare, stimulando, pungere), zanoktica (panaricium, reduvia), zatiljak, zatiok, raz[umije se] stranja strana glave (occipitium), zaunica, triska, pljuska, zamlatnica, zalopatnica, triska uz obraz (alapa; colaphus), zaunica od sebe ispod ruke, pest (colaphus), dati komu zaunicu, zauiti (infligere colaphum), zavratak, zatiljak, zatiok (cervix), zenica, vid oka (pupilla), zglob, lanjak (articulus), zglobi od kostiju, prigibi (vertebrae), zgrabiti noktim, zdupiti [!] ampragam (unguibus arripere), zlamen neprimanja, neotenje (renutus), znoj, po prines. trud, rvanje (sudor), znojenje (sudatio), enski sram (castula), ila, jaina, jakost, modenost (nervus), ila, po prines. narav, ud ovija (vena), iloplod, muko udo (veretrum), ljizda (glandula), ljizda (inguen), ljizda, gnjidura (lactis), u, uilo (fel), ute, crljenko (aenobarbus), utokos, koi imade plave vlase (flavicomus).

Ljudske bolesti
Balsam (balsamum), bedrobolni, koi trpi bolest od elinice (ischiacus), beteg od zazubnice, kadno padaju zubi (stomace), biana, bolest od oiju (argema), bilig rane, modrica (vibex), bljuvati, izbljuvati, izvri iz sebe, odribit se (egurgito), bljuvati, odribit se na grlo, rigati, privratiti piu, povratiti brano, kud ulizlo unda i izalo (devomo, revomere), bourak (bulla), bodac (pleuritis, lateris dolor), bolest drhtavica (paralysis), bolest kolina (scelotyrpe), bolest od lanak, bolest od z[g]loba (articulorum dolor), bolest od kamena, koi ne da mokriti (calculus), bolest od koje otvrdnjuju ile (obroboratio), bolest od trbuha, gria, srdobolja (tormina), bolezljiv, ovik ni zdrav, ni nemoan (morbosus, morbo laborans, valetudinarius), brazgotina (cicatrix), carojstvo [arojstvo?], rukolije, razumi koi lii rukam kako priviat, odviat etc. (chirurgia), crivobolje, to jest bolest od trbuha (vermina), drpati se od velika sraba, eati srab (scabiem scabere, vel scalpere), estica (linteria), estoserica (alvi flu-

97

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

xus), eznue, bolest od ilah (spasma), ir, poganac, guka (tumor; bubo), ir, poganac, prokletac, ra od loze (carbunculus), irav, oteknut, podbuhnut, oteen (extuberatus), rv, glista, glistina, rv koi se koti u zemlji, oli u tilu ovijemu (lumbricus), gadni, stuivi, stuei, tkomu nee da primi liica, oliti mura brano (nausea plenus, molestus), gadnivost, podviavica od liice, tuga, podvianje od utrobe, stuenje (nausea), glavnobolest (heterocranea, morbus capitis), gnjidura, ljizda (struma), gnjidurav, gnjidurast, ko trpi bolest od gnidura [!] (strumosus), goriti u ognjici, imat ognjicu (febricito), gria, estica, livavica, srdobolja, prolivavica, ulivanje, pobigljavica (diarhaea, celiacus morbus), griziav, pun grizica (tineosus), grlovica, bolest od grla, grlobolstvo (angina), grmiti, grmljenje od criva (ciepare), groznica treakinja, tres, groz (tertiana, febris tertiana), groznica, koja vata na trei dan, oli priko dneva (tertiana), groznica, tres, ognjica koja vata priko dneva, etvrta ognica, koja dohodi nakon etvrtoga dne (quartana febris), guba (psora, scabies), guba, srab (leprae, petigo, scabrities), gua [?], to jest bolest od noga, od lanak bolest iliti otek nogu, zglobna bolest (podagra), guta [gua?], bolest od ruku (chiragra), gutavac (chiragricus), hropac (pituita, gravedo), imat bolest od eljudca, tuiti, trpiti zlo od eljudca, oli liice (stomachus languens, infirmus est, male se habet), izbaciti, izvri vanka, izbaciti gnoj, soilo etc. (exsanio), izbljuvati, izrigati, izbaciti (evomo), izranjenje, rana (ulceratio), jaterica, prit (pustula), jemik, vrdoljica oli boleica [?] od oka na trepavici, jamer (crithe), jid, razumi se uilo koje baca, oli puta nemonik iz sebe i gori, i doli (cholera), kaplja, brika, nemo, smrtna kaplja (apoplexia), kaalj, krkanje (coryza), kaalj, nastinue, nazeba, hropot (tussis), kila (enterocele), kina, likaria od korena, oli kore iz lipe (china), koi se trudi u estici, grii, srdobolji i ost., srdoboljni (lintericus), koi trpe zgrenje od ila (tetanici), koi trpi zlo prvoga mlika, peruav (colostratus), krasta u nosu (ozaena), krmeljivost, suzenje, bolest od oiju (lippitudo), krvavica, pamrav (fluxus sanguinis, haemorrhois), krvavica, srdobolja (dysenteria), krvotoina (haemorrhagia), kuna ognjica (febris pestilens), kuga, bi pomorni (contagium, pestis), kuga, izmet (pestis), lial [!], lik, liek, likaria, liilo (madela, medicamen, medicina, remedium), likaria za bolest od zavrti (colaphus), likarie koje se daju trudnim, iliti umornim (acopa), lik za skinuti mrske s obraza (tetanotrohum), osue, bolest koja napade oviku na bradu, na obraz, po vratu, prsi i po rukuh (mentagra), lialj [!] (lichen), makolik, razumi se likaria od soka trave maka (diacodion), mamuranje, razumi se od pianstva proastnog (halo), mast, pomast, melem (unguentum), mast od ljiljana (lirinon), me, obli, melem (cataplasma, emplastrum, malagma), melem, mast od likarie (ceratum, cerotum), mianje [!] na kaplje, munost od mokrae (stranguria, substillum, urinae difficultos), modrica (suggillatio), mrtva rana, to jest gnilo meso od pogane rane (gangraena), naetak od bolesti (syntoma), nastinue (epiphora distillatio), natinut, glavobolan, nazebao (gravedinosus), natrti ulj, ouljit se, nabit pri[g?]ah (concalleo), nazeba (refrigens), nenavidost iznutarnja, mukla srba (odium intestinum), nezdravlje, bolest, mlohavost (invaletudo), nika rana, pasji glad, vrsta kankara, oliti rana mesotrovnica koja izide meso sve do kosti (phagedaena), obrest, podresta (fem. gen.), speenje telesne naravi, zaduha (obstructio), ognjic, po prines[enome] poticanje, podbadanje (igniculus), ognjica jednodanka, oganj jednodanji, jednodanja ognjica (febris unius diei), ognjica, groznica (febris), ognjica, polugroznica (hemitritaeus), ognjiav (febricosus), ognjoiti se, navr se poganac (suppuro), okuenje, nemo koja se vata,

98

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

prilipjuje, zlo nemilo, kunost (contages), ospice, osapnice (variolae, pustulae), ostudeniti, ostinuti, ozepsti (refrigerare), osuiati, napasti na koga suia (phthisim gignere), otei, nadut se od oteka [?] (exturreo), otek na glavi oli na vratu (gangilion), oteka (tuber), otok (genit. oteki), otek (fem. gen, genit. oteki), otoka po ruku, bolest nemila, openo zvana guta (chyragra), otrov (virus), otrov, gorina (venenum), peruina, kraste koje trpe mala dica (achores), peruina (vitiligo), plai, vrsta bolesti (ficus), pluna ognica [!] (peripneumonia), poaica, vrsta ognjice (erysipolas), pourak, jagodica, peatka, mihurak, pourak vodeni, prit, ospina, jaterica (bulla), pobliditi, biti bez krvi, neimati vrue krvi (exanimare), podbijenje usna, nogu, zadnjica i ostali uda slabih (rhagades), poganac (apostema), poganac, bodac, tvor (suppuratum), poganac, ir (suppuratio), poganac, gutunar (vomica), pomast od voska i ulja (ceroma), pomast narda (petalium), pridor, kila (hernia, rottura, crepatura), pridriti se, puknuti, okilaviti (rumpi), pri (gemursa), pri, ulj, ospica, osapnica (pustula), pri, naboj (tama), pri, naboj (tumor, tuberculum), prit, vrdoljak (papula), pritrgnue, utrgnue, kila (hernia, enterocele), pritrgnut, kilav (enterocelitus, herniosus), proig (cauterium), pun ira iliti naboja (tuberosus), rabarbar, koren od line trave (rhabarbarum), rana ouljena, uljorana (fistula), rana, uboj (vulnus, plaga ), raz[umije se] svaka vrsta melema u koi ulazi pritilina i ulje (lipara), raz[umije se] slabost bubriga (lumbago), roa, poaica, poganac (erysipelas), rujba, bolest koja dolazi u noge od velike studeni, petna bolest, to jest ispucanje pet od leda (pernio), rukolik, raz[uzmije se] rana koja se lii s rukom, za izvaditi koi beteg iznutarnji (paranentesis), sian, emer, otrov (arsenicum), siija, suija, bolest neizliiva, tanka bolest (phthisis), ilo (fistula), sipavi, hropotni (rheumaticus), sipavica, hropot, hropac (rheuma, distillatio), kopac, ujalovnik (eunuchus), skronogje, slomocipje, razumi se komu je skren cipac iliti gnjat ispod kolina (crurifragium), slabost liice (malacia), slabost, malosrce, slabost srca (pusillus animus), slizobolan, koi trpi od slizeni (spleneticus), slonska guba (elephantia), smrtna kaplja, smrtnokaplja (apoplexia), srab, guba (impeligo), srab, pale ivota, guba (scabies, psora), srab, srbenje, srbe, srbljavina, pririje: koga srbi glava nek opere noge (prurigo), srbenje (vellicatio), srena bolest (ileos), strah, drhat, to jest oni studeni jeuri koi obujmu prie neg ukoi ognjica (tremor, horror, terror), striljavica, bolest prika, bodac (dolor acutus), tucati, tucati se (singulto), suhonemo, bolest ka sui tilo, i ne da kriposti od jila (atrophia), svagdanja ognjica, koja nigda ne popua (febris assidua), tegota glave, natisnue (gravedo), tirjaka, likaria, tvrdolik sloen od mnogo stvari sebini (theriaca), tisto zakuvano od taloga pomastih (magna), tko trpi bolest od slizeni, koga potpauje slizena (lineicus), trgnue krvi na nozdrve (profluvium alvi), tvrdolik, lik protiva otrovu (antidotum), uhast (auritus), uljivost, bolest uljiva, koja koti crve [?] po sven ivotu (phthiriasis), uspregnue mokrae (stranguna), utrnue, trne zubi (stupor, habetatio dentium), uzdrigivanje, bakanje (eructatio), uzdrigivati, odrignuti, zihati (eructo), valov, zibavica, ljuljavica od mora, morska zibavica, valjavica od mora (fluctus), vodna nemo, podko[]na voda, nadue bile utrobe, debela nemo, bolest od napregnua (hydropisis; hydrops), vrsta bolesti koju uzrokuje sunena estina (solatum), vrsta debele nemoi (leucophlegmatia), vrsta likarie koja se ini od branena cvita, i jes mnogo korisna maloj dici (athara), vrsta likarie od vrja kukurika, oli od jabuke soka (arteriace), vrtoglavica (vertigo), vrtosvist, zavrtanje svisti, vrtoglavje, zaleanje glave (vertigo), zadihanje, zapihanje, lapat, laptanje (anhelitus,

99

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

anhelatio), zaduha, munost odisanja (anhelatio, dyspnoe, orthopnoea), zaduhan, zaduhljivac, sipljiv, koi ne moe disati (asthmaticus), zaduhivnik koi ne more odisati (dyspnoicus), zaduen, koi neima oduhe, zatvoren, zatisnut (obstructus), zadunice, podunice iza uha (parotis), zavrnue (morbus comitialis), zglobnobol, bolest u lancih (arthritis), zlatinja, bolest od zlatinje iliti utila (morbus regius), zlatinjav, koi trpi bolest od zlatinje iliti utulje (ictericus), zubavica, zubavac, beteg od zubi izvan reda, razumi se koi ima zube izvan reda (brochitas), elinica, bolest, bedrobolest, poganica, bolest od bedra (ischias), ulj (callum), uljata, ouljena rana (fistola).

Klima
uh vitra, uh, vjetarce, ugodni uh (asipratio aeris; aura, perflatus), da, kia, moa, dad (pluvia), da, voda, mokrina, rosa, vlaga, raz[umije se] svaka stvar koja pada iz neba, suza (imber), daiti, kiiti (pluit), dihanje, vitar (flatus), donji vitar, koi zazulja more (carbas, garbino), duga, luk nebeski, nebeski pas (iris), garbin, zapadnji jug (africus), gradobiti, krupiti (grandinat), istonji vitar, levanat (apeliotes), junji (eurinus), jug, vitar (auster, euronotus), koi mu drago vietar (notus), kozomor, vitar od istoka (vulturnus), kris, najvea vruina od sunca (maximus solis aestus, canicula), krupa, zlo vrime, grad (grando), led, mraz (gelum), levanat vitar (meses), levanat, vitar istoni, krivac, gornja bura, gornji siver (caecias), litovati, pribivati, stanovati u hladu, biati prid vruinom u osin (aestivo), magla, maglina, mad (nebula, caligo), maistral, vitar premalitnji (argestes), meava, susniica s vitrom (turbo), morska tiina (malacia, tranquillitas), mraz, smrznue (gelatio), mrznuti se, trpiti najei led, studen, nie studeni dok se ne mrzne voda pod nosom (vehementer algere), munja, zasjanje od triska, zasjanje, zaoinue od munje, grom, trisk (fulgur), niki vitri od sivera (ornithiae), opaliti, izgoriti od magle, otrovala je magla litinu (nebula enecari), otrovna rosa, mrzla rosa (roratico), plima, morska plima (accessus maris), podnebje (sidus), poplav, da veliki (imber effusus), povitarce, vedrina (dium), povratni, zavratni, stvar koja vrvi, i opet se zavraa kao morska iga (reciprocus), priki vi[h]ar vitra s vodom (procella), prisuni (paelium), puljiki vitar, malomlia (atabus), raz[umije se] morska tiina, po prines. mekoputje (malacia), razumi se ograda oli kolobar oko sunca, ili oko miseca, zvizda etc. (halo), rosa (ros), rosa, mali da (aquula, pluvia tenuis), sinja', zlamenje aersko (docus), sivati, sinuti iz oblaka, zasinuti, obsinuti (fulgurare, coruscare), siver, vitar od sivera (aquilo), siver, vitar od sivera, bura (bores), slana, mrazna rosa (proina), slana, rosa (pruina, ros), strila iz neba, munja, trisk (fulmen), tarmuntana, to jest vitar od sivera (aparctios), tei, kipiti, vriti iznovice, vraati se teku na isto misto kao morska iga (refluo), udaren s neba, trisnut triskom s neba (tactus de caelo, fulmine ictus), uka vitra (rudor), vedri, suhi vitar (ventus serenus), vedrina, ne viruj zimnjoj vedrini, ni litnjoj oblaini (serenum), vihar (turbo, typhon), vihar, piavica suha (turbo), vihar, poplavica, poplav, vitar nagli, poplavica s vitrom, oblak (nimbus), vihar, zlovrime, jest estoina vitra s daen, a navlastito na moru, po prines. dosada, tuga, nenad i ost. (procella), vitar ispod poludne (notus), vitar ispod poludneva (libs), vitar ispod poludneva to jest ispod podne (austor), vitar istonjak (eurus), vitar iz meu poludneva (libonotus), vitar jugo (vulturnus), vitar koi diha od poludneva (euroauster), vitar koi die ilitaka (etesiae), vitar od sivera, bura (boreas, aquilo), vitar od zapada (japyx), vitar ostria (notus), vitar

100

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

proliar (circius), vitar s gore (apogeus), vitar s gore, od kopna (altanus), vitar zapadnjak, maistra, vitar svrhu svih vitara, najugodniji za morskog putnika (zephyrus), vitar zapadnji, maistra (corus), vitar, vietar, dah (ventus), vitarac ispod poludneva, ostar malomlija (austellus), vitrie, misto otvorito svakom vitru na udarcu (conflages), vlaga, ovlaenje, vrime mokro, daevno (substillum), vrime, dan, nevolja, nesria, pogib, tiina, zlagodina, zlovrime, vihar [!] (tempestas), vruina (uredo), vruonosni (aestifer), zapadnjak (favonius), zapadnji jug, vitar od poludne, ostar (auster).

Krajobraz
Blato, to jest ono kad more osekne, ili oplimaje (aestuarium), brak (brevia), brdo, planina (collis, saxum), brig (tumulus), dubrava, gora, lug, grm (nemus), dubrava, lug, lulj, osi [!] (silva saltus; lucus), gaza, misto kud se more prigaziti (vadum), greben, mede [!], kuk, badanj, po prines. munost (scopulus), jaruga, potok kud voda leti, jama (alveus; dioryx), jaz, prosid, propast, ponor, jezero (vorago), jezero, blato, lokva, mrtva voda, vodoleina (stagnum), jezero, jama, misto duboko gdi sveer lei voda (lacus), kamen koi ne da mokriti (calculus), kamen, kuk, stina, krug (saxum), kamen, stina, konac, mrgilj, me[j]a, kamen oli ploa grobniina, dragokamen, plovutak, plivutak, kamen koi pliva, kremen, ognjeni kamen, po prines. ovik tvrd, zablenut, lud, nepomljiv i ost. (lapis), klisura, ljut [?], hrid, kamenite hridi, otre i ponorite litice (rupes), kolovrat, raz[umije se] zemlja koja je kao jezik oli vrat me[]u dva mora (isthmus), kraj, konac, meja gdi se udara zemlja s morem (litus), kremen, stina ognjena, iz koje iskau iskre ognja (pyrites; silex), krje, ustropci (fragmina), krvokamen, razumi se stina crljena (haemahates), ljut, kose planina (rupes, praerupta montium), log, postelja od rike (alveus), lokva, blato, lokanj, vodole, rivina, ponor, razvoe, zarovi kud prolazi voda, prokopi, po prines[enom] himba, privara, troha i ost. (lacuna), misto ispod zemlje, japaga, peina (hypogetum), mrkienta, to jest greben u konalu od Scicilie [!] (Scylla), otok, gora u moru oli u vodi dobroj (insula), piljak, po prines. sumlja, sumljenje (scrupulus), piljak, stinica, stinica (caementum, assula; lapillus), pilji, kamenak (scrupus), pivev kamen (alectoria), planina, gora, brdo (mons), plivutak, kamen koi pliva (pumex; spongia), polje, poljana, ravnica, megdan (campus, ager), ponor, klisura, kr, ljut (rupes), prina, pisak, alo (arena), prina, sitni pisak (glareola), ruda od prine, misto gdi se vadi prina (arenaria), rudostinje, ruda od stinja (lapicidina), sastajanje, razumi se dviju rika (confluens), sedra, stina prinava (tofus), sika (syrtis), skrovotajni, spiljav, peiast, misto gdi su mnogi nugli za sakrit se (latebrosus), slazenje, salazenje, sahodenje, nuzbrdica (descensio, descensus), spilja, peina, jama, razumi se ispod zemlje, potkorina, japaga, otaja, misto od otaje, sakrivenja (antrum, speculum; spelunca; cryptoporticus; latebra; lautumia; sectura; crypta; cavea, specus), stina, to jest crni mramor (basaltes), trenja, trus (terraemotus), triskanja koja udaraju iz zemlje (atteranea fulmina), trus, trenja, drhtanje od zemlje kad se otvara (chasmatias), uzbrdica, uzbrditost, uzbrdit, prik (clivus, via ardua, acclivitas), Velebi planina (Alpes), vodoleina, blato, jaruga (lama), vrilo, vrutak, studenac, hladenac, bunar ive vode, esma, po prines. poetak, naetje (fons), vrsta pribilog mramora (porus), zamorje, morsko drilo (sinus), zemlja,

101

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

kopno, po prines[enome] stara mati (terra), zjalo, puklotina, cikotina, cik, upljina, vrtlina, rupa (foramen, tavum).

Prostorno upravljanje i odmjerivanje


Daleina jedne milje od druge, ili do druge (lapis), dan i po rali (sesquijugerum), desno, sreno (dextere), dram, osmi dil zere oliti une (drachma), dvopedak (didoros), gonjaj, vrit, razumi[je] se dan rali to more uzorati jaram volov, to jest dva vola (jugerum), iljadu rastegljaji, seanji (milliarium, mille passus), istok (oriens), k siveru (ad aquilonem), komad zemlje od sto i dvadeset nogu duine i irine (modius agri), litra (pondo), litra, mira od dvanaest lihva, mirilo, pravomirje (libra), mira bigunac (doliolum), minica, lakat, arin, rastegljaj od obiju ruku prueni, koliko mogu obuititi obe minice (ulna), na livu (ad laevam), nadesno, na desnu ruku, stranu i ost. (destrorsum), narualj (quantum quis brachiis complecti potest), od livog do desnog ramena (a dextro ad sinistrum humerum), omirka od dvaest nogu, orue za omirati (chorobates), omirka, oli pravilo od pet nogu (quincupetal), pahalj (floccus), pedalj (spithama), pet unaa, vrsta mire i broja (quicunx), polak (juxta), pramsunani, prema suncu, na prisoju, na ilopeku, prisunje, pripek, na pripekli (apricus), prikotek, stvar koja grede priko vrha (effluentia), rastegljaj, seanj (passo), raz, mira od ita (radius), razumi se ona stvar koja dri deset uborak (decemmodius), s[t]raga, zada, izaplea (retro, a tergo), siver (septentrio), pul [spul?] i po, uborak i po (sesquimodius), trag [h]oda, stopa (peda), varenjak, etvrti dia mire (quartarius), vralj, nasad, razumi se koliko moe ujmiti jedno guvno ita (area frumenti plena), zaod, zapad (occidens, occasus), zaodni, zapadnji (occidus).

Vremensko upravljanje i odmjerivanje


Bilodne, ovdan (diu, die), as, vrime, doba, dobnica, ura, dan (hora), etvrtak (dies jovis), dan poslidnji, koi slidi (dies posterior), dan prie (dies antecedens), devetica, deveto vrime od asova (nona), doba (sidus), gluho doba noi, po noa, muklost noi (conticinium), gluvost noi, ponoa, pono (concubius; media nox), godite, godina, lito (annus), hip, trenue, magnue, as (instans, momentus temporis; momentum), idi, zlamenuje osam dana u svakom misecu posli devetnice (idus), jednakonostvo, jednakost dana i noi (aeqinoctium), juer, juera (heri, hesterne die), juer jutrom (heri mane), juer obno (heri noctu), jutro, jutrinja (maturinum), lipan (junius), napodne, na poludne (meridie), nedilja, dan nediljni (dies dominicus), nonica, jedan dia jutrinje (nocturnam), obno, nou (de nocte, noctu), ovdan [!], meu dnevom (subdiu), me[]umiseje (interlunium), misec kolovoz (sextilis), misec listopad (october), misec oujak, laak (martius), misec rujan (september), misec studeni, studenjak (november), mladi dan, prvi dan miseca (calendae), nedilja (hebdomada), petak, vrime od pet lita (quimatus), peti misec, to jest srpan (quinctilis), pivako doba (gallicinium), po asa, polovinu ure (semihora), poetak dulje noi, kad sunce kraja nazad (solstitium), poetak zime, srce studeni (bruma), podne, poludne, polak dneva (meridies), pramalie, prolie (ver), pria etiri dneva, jutra (quatriduo ante), pridanji (pridianus), pridjuer, prikojuera (nudiustertius), prie etiri dni, pri etvrtog dne (quatriduo ante), prie dne, pria dneva (ante lucem), prikosutra, priko treega dne, posli treega dneva (postridie, huius diei,

102

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

post tertivum diem, perendie), prikosutra k veeru, prikosutra na veer (perendie vesperi), priveernji, prid suton, blizu veera (vesperascens), prizorje (crepusculum), prosinac, razumi se misec (december), prvidan, ponediljak (dies Lunae), prvi dio noi, prva straa (prima nox, prima vigilia), rano, zorom, u prizorje, prizorje, zora (diluculo), rasvanue (dilluculum), sianj, raz[umije se] misec (januarius), raz[umije se] petnadesti dan miseca oujaka [!], svibnja i listopada, a u drugih trinadesti (idus), sino (heri vesperi), srida, srieda (dies Mercurii), srpanj (julius), subota (sabbatum), sutra na veer (cras vesperi), svibanj (majus), travanj (aprilis), trei veer, niki veer (nudius tertius vesperi), utornik, utorak (dies Martis), veer (nocturnus, vesper), veeras (hodie vesperi), veljaa (februarius), zima, raz[umije] se vrime od zime (hiematio), zora, prozorje, svanue (aurora, matura), zora, otkud istie bila zora (diluculum, aurora).

Boje
Apian, nika mast od rvila (appianum), bililo, biloa (albitudo), bililo, mast bila, za init porumeniti (fucus), blid (pallens), blid, ut (luridus), blidilo, utilo (luror), blido, uto kako vosak (cereolus), crljen (robeus), crljen, nacrljen (burrus), crljenilo, crljena mast (sandix), crljenilo, rumenilo (rubedo), crljeniti (rubefacere), crn (niger), crn, grub, ruan, mrkli (ater), crnoa, crnilo (nigredo), crnomast (atror), dvakrat orvljeno (dibaphum), dvomastnik, to jest od dvi masti (bicolor), rvilo (minium), farbovnik, trava za mastiti, rviti vunu (glastum) iste masti, od iste boje (concolor), jednomast, od jednoga rvila, oliti boje (unicolor), koi masti, koi prima mast, stvar za kojom ostaje mast, boja etc. (colorificus), krimi, rumenka, rumelka, grimiz, krovnik (krvnik?), vrsta losture iz koje se vadi niki rumeni sok i slui za mastiti, iliti rviti svilu (purpura), mast od trave kauna (crocinum), mast, boja, mastilo (color), mastilo (infectus), mastilo, rvilo (tictura), mastiti, rviti, stopiti, smoiti, omoiti (tingo), mastiti, omastiti (coloro), modar (caeruleus), modar, modrovit, modre masti (ceruleus), modar, pomodren, oli sur, mrk, pocrnjen od udaraca, po prines. nenavidan, zlovidni (lividus), modro, modre masti (caeruleatus), modromasan (caesitius), mrk, brun (pullus), nabio, biliast (subabus), nablid nacrljen (helvus), nebovno rvilo (caeruleus color), obiljen, obuen u bilo (albatus), ocrljen, omren (denigratus), ocrniti, pocrniti, omriti (denigro), od crne masti (atricolor), omaeno (colorate), omazan bilicom mastju (cerussatus), ovraniti (infuscare), plav, nacrljen, svital (rutilus), plav, plavuast (rutilatus), plaviti, biti plav, biti ut, utit se (flaveo), pocrn, nacrn (subfuscus), procrn, crnomanjast (fuscus, furvus), rig, rujan (rufus), rujan, crljen (russeus), rumenilo, crljenilo (purpurissum), rumenilo, rumena pomast kom se glade ene (fucus, pigmentum), slikovan, napisano mau (depictus), slikovati, sliiti koga, pisati mau koju stvar, po prines. popisati, opisati, kazivati, misliti, vuiviti [?] (depingo), slizar, koi rvi slizom (molochinarius), tmast, nacrn (leuco), travan, zelen kao trava (herbeus), vrsta boje crljene, koja potee na kose (badius), vrsta masti bilice (eretria), vrsta zelenila (scoletia), zacrljeniti, ocrljiti, rviti crljenilom (minio), zelen (viridicatus), zelen, morsko zelenilo, modrilo (glacinus), zelenilo, po prines[enom] snaga, estina mladosti (viriditas), ut kao med (melinus), ut, plav (flavus), uto, omaeno, orvljeno utilom, ut, oueno cvitom od trave kauna (croceus).

103

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Graditeljstvo
Bililo od japna kojim se bile zidovi, kue i ost. (albarium), bilitelj, koi bili (albarius), bilokam, bilokamen (gypsum), bilotvorni, podloga od japna razmuena za obiliti zidove (albarius), branite, meterizi, prizid od branita, pridzie, zaklon obrane ivota (propugnaculum), buta, emer (absis), cidnica, cidilo, kuda voda omie niz striju (stillicidium), cipotina, prisika (assula), cipotina, triskotina, tritica, cipka (astula), crljeno caklo (haematinum vitrum), daevie, misto gdi se zbira voda, nuz trihu [!] od kue (impluvium), daska (assis, tabula; planca), debeli pisak (saburra), donji prag (sublimen), drvo, japija, lis (lignum), dvor, polaa [!], kraljski dvor (palatium), ador (papilio, stregegeum, tabernaculum, tentorium), adori (stativa), etveronugli, otesan, udilan na etiri oe (conquadratus), etveronugliti, initi na oe (conquadro), initi na nain pei, oliti dimnjaka (camino), istiti, strugati, tesliti, struiti, kako strugom, teslom etc. (dolo), fr, fr od drvlja, kolinac, koljenac, kolinac od trave trstike (articulatio), gornji prag, slime (epystilium), graditi na sklopje, sklopiti, posklopiti (concamero), graditi, init butu, graditi poput pei, emeriti (camero), graditi, zidati na luk, emeriti (fornico), graa (inedificatio), graa, zgrada (fabricatio), greda, gredelj (tignum; trabs, trabes), greda, po prines. dub, plav, pokrov, kua (trabs), gusterna, atrnja (cisterna), hala (squalor, sordes), hitrograa, nain od tvorenja grae (architectonice), hitrokrov, zahitrenje od zidanja (architectio), hitrozgraa, to jest pokrov izvedeni po zidovi (architectura), iica (parva aedes), istruen, izdilan, uravnjen strugom, teslom oli bradvom (dolabratus), izduben, izvren poput civi, sviroke, dipal, slavia etc. (fistulatus), izvoe, strija koja odvraa vodeni kup (projectura), japan (calx), japnenica, klanica, klaina (calcaria), kitozie (peripetasmata), klainara (rudus), klakor (calcarius), klupa, klup, sidilica (scamnum, subsellium), koci, oli sohe brkljaste priline jelinskom rogu, za podpirat kuerice (cervi), kolibe, kue obanske iliti pastirske, kuerice (attegiae), krovje, raz[umije se] pokriti kupam (imbricamentum), krovnica (theca), krovnica, kupa (tegula, imbrex), kruna, o[li] striha od mira (lacinia), kua gola (domus nuda), kua napravljena, odivena (domus instructa), kue od male cine, kuerice, pojate od slame, evara i ost. (mapalius), kuica (casula), kuica, kuerak (casa), kuba (fornix, tholus), kula (turris), kupica (diatretum), lienka, pritka, motka, sprulja (pertica), lis, japija, zastava, priprava od drvlja za grau (materiatio), luk, raz[umije] se graa na luk, volat, po prines. bludie, jasle od priljubodinstva (fornix), mala kuica, pozemljuska (gurgustiolum), mali skalin (scamillus), meuzie, misto meu dva zida gdi se sliva voda, ulica (andron), mirina (domus diruta), mramorje (marmoratio), na cipotine, na prisike (assulatim), na nain kup, opekah (imbricatim), nadelje, gornja strana vrata, kako prag etc. (hyperthyrum), nadgrae, najvija strana grada (tutulus), nadostavljati grau vrhu grae (adstruo), nadstupje, glava od stupa (capitellum, capitulum), nainjeno od dasaka, popoen (contabulatus), naplov, splivite, vodovoe (delique), naslonite (pulpitum), nebo, ugraeno na butu, emer (camera), nuglo u zidu, koje slui za utvrditi grede (opa), obilenje zida s japnom (ruderatio), obiljen bilokamom (gypsatus), ogled od pokrova (euthygrammus), ograda kamena (maceries), omazano japnom (decalicatus), omazati, olipiti zid s s debelim japnom (rudero), opeje, ugraeno s opekam (lateramen), opeka, kupa, krovnica (imbrex), opeka, tikule (later), osnova, prea, predivo (orsus, textus, textum, textile), otrati, ogladiti, izgladiti trlicom (elimo), otribina (peripsema), otribiti od prine, piska etc. (exa-

104

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

reno), peno zjalo, dimnjak (propnigeon), pisak morski, debela prina, alo (glarea), pleteri od prua (gerrae), pliva (gluma), ploa, krila utesana (lapis complanatus), ploenje puta (stratura), plot, plotenje, graa (sepimentum), pod, gree (contignatio), podenje tikulam iliti opekam (pavimentum lateritium), podenje, popodenje (coassatio), poditi, graditi nadpoe (lacuno), poditi, popoditi (pavimento), poditi, popoditi, posaliati s tikulam, o[liti] opekam (sternere pavimentum lateribus), podstup (pulvinus), podstup, podmetak od stupa, podstupnik, poduminta (basis), pokriti, kroviti kupom, opekam etc. (imbrico), pokriven, okrovljen, pokriven krovom (obtectus), pokrov (tectum), pokustvo (supellex), ponoviti, uiniti iznova, pokrpiti, ponapraviti, ponaresiti (interpolo), ponovljenje, pokrpljenje (interpolatio), popodenje, pokrov (contabulatio), popoditi, uiniti krov, sljubiti daske, to jest niz s nizom, posaliati (contabulo), poalian s opekam (laterarius),posalianje (lithostrota), posklopjen, nainjeno na sklopje (concameratus), potikulan (lateritius), potpor, podapritka (mutulus), prina, pisak, alo (sabulum), pridvorje, privrae (prostas), prigree, razgree od jednoga zida do drugoga (transilla), pritka (sudes), pritka, motka, supruina (ridica), privrae (propylaeum), prolaz, pro[h]od (porus), prozor, prozornica, vidilica (fenestra), pudarica, pudarnica (vinitoris domuncula), raz[umije se] pas ili ogrlje od stupah (hypotrachelium), razumi se graa na stupe (eustylos), razumi se lienka, oli motka desopetka (decempeda), rediti, izvesti, izvoditi grau, hitrokroviti, to jest vesti krov ispod krova, stavno sklopiti sagradu od koga god zidotvora (architector), rogoa, tura [stura?], papir (storea; teges),rpa, tiva drva (lignorum strues), sagraditi, ugraditi, pripraviti (exstruo), sagradnik koi gradi, dilotvorac (fabricator), sastavljati mnoge daske zajedno, poditi, popoditi, moditi daskam (coasso), ator, ador blagoskrovnika (quaestorium), imblar koi krije kue imblom (scandularius), imble (scandulae), ipka, prut (oppuvium), sitni pisak (sabulo), sjedinjeno s gredam (contignatus), sklad od grae, red od sagrade (architectura), sklopiti s gredam, poditi, popoditi s gredam (contigno), sklopje (concameratio), skrinja, koveg (arca), slaganje, sagrada (constructio), slar (pergula), slar, naslonite (podium), slime (epistylium), slime, slime koje uzdri pokrov kue, ronik (columen), smet prine (pulvinus), smisa japna i prina za oblipiti zidove, oli pokrove (arenatum), stavljeno na strihu (exposititius), stolac, stoi (scabellum), strana od grae koje (humerus), stri[j]in, uinjeno na nain strie (compluviatus), striha o[li] strija koja odalja i uklanja kap vodeni, raz[umije se] i oklaeni zid japnom i prinom, zidoklaje, obrana, meterizi, ograda, somi, zastuplje, i ost. (lorica), striha, kruna, po prinesenom razumi se koja mu drago visina uzdrei neku stvar (crepido), strugati strugom, planjati, strugiti, ravniti planjom (dedolo), stupa, jama za ugasiti japan (mortarium), stupica (mortariolum), stupozgrae, zgrada na stupe (diastylus), suhozid, suhozie, gomila, krljivi zid prez japna (maceria), sumpornica (sulphuraria), suen na suncu, peen na suncu (insolans), suiti, pei na suncu, priti na vruini (insolo), tesliti, ravniti s teslom, po prinesenom varati koga, rugat se s kime (deascio), toak, lib kud leti voda, crpalo (sipho), trim (claustrum, peristyilium), trim ugraen za ito za da ga ne ispije otrovna rosa (nubilarium), trim, zatvor (claustrum, peristylium), tvrdogvozd, gvozdje privareno (chalybs), uinjeno kako kolo od stine, stvar kolova (caementitius), uinjeno po nain pile oli trlice (conserratus), ugraeno na butu, emeren (cameratus; fornicatus), ugraeno poput pei (caminatus), ugraeno poput, oli na nain noa, oli peme (craticulus), vodoliz (corrivatio), vodotoje, lib (canalis), vodotoje, vodovoe, jaruga (incile), vodovod, vodovoe, to jest voda dovede-

105

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

ena iz planina (corrugus), vodovrae (dividicula), vrh, pokrov (culmen), zastava, osnov (praestructio), zastup od luke (pila), zbirovodan, slivovodan (compluvius), zgrada (exstructio), zgrae (exaedificatio), zid (moerus, murus, paries), zorozidnik, zidozornik, koi razara zidove, zidolom (effractavius), itka, oli meka smola, mast (picula), ivi klak (calx viva), libi (canaliculus).

Druga gradiva i tvari, te njihova obiljeja


Caka[l], cakao, caklo (vitrum), cikotina, svr (rima), cikotinav, svrljiv (rimosus), eban, drvo (ebanus, ebanum), elim, mazia, izabrano gvozdje (chalybs), gnila (argilla, crea), gvozdje, ruda (metallum), gvozdoteg, kalamita (magnes), izvarak (scoria, recrementus), jezgra, mezgra (nucleus; cartilago), kanitast, ur (gracilis), klade (solea), klaiv, pun stare klaine (ruderatus), klia, ljepnica (glutinum), kora, lupljina (putame), kositar (stannum), kristal (crystallus), kurelj (corallium), lapat, komad (frustrum), lapat, komadi (frustulum), lug, pepeo (cinis), mid, mido (cyprinum), oganj, spranica, to jest rpa drva naloeni za izgoriti koju stvar (rogus), pina, oli lug od srebra (laureotis), plisnad, bluta, brata (brsata?), (mucor), ploa [?] (lamina attenuata), pluto (suber), podloga, podstava, lis, lies, raz[umije se] ona stvar od ta se to ini, oli zaimlje, naetje stvari (materia), pokriti trepeljikom (fucare), prina, pisak, alo (arenula), ivljena [ivljena?] koa (corium), sklip gvozdja zasjana (strictura), smrad, smrde (virus), so[l] nitarska (nitrum), spuga (spongia), sumpor (sulfur), sumporata (egula), svarica [!] (recula), tarotina, tarlo koje pada ispod trlice (scobs), tisto, tiesto, nalog, rpa ko mu drago stvari, jato, i ost. (massa), trepeljika, crljet (bractea, auri lamina), ugari oli mrvica od voska (cerula), usiak, otarak, obrizak, urizak (rescissio, segmen, resegmen), utarak (sectura), uvit, zavit, zamren, zapleten (crispus), zavit, smotan, zamotan, zakoturan (advolutus), zrno tamnjana (mica thuris), uti sian (auripigmentum, arsenicum), uti vosak (propolis).

Kua i okunica
Bunite, smetlite (sterquilinium, fimetum), elia od dvi postelje (biclinium), dimljak (caminus), dimnjak (infumibulum), dimnjak, dimie (fumarium), dvor, pridvorje, privrae (aula, atrium), dvor, privrae (atrium), dvornica (sellaria), gnoie (olenticetum), gnoie, krkalina od ivine (egeries), gnoite, smradovtina, rivina od smrada, gnjoie (sterquilinium), greda koja je na stranu od pei (laterarium), guvance (areola), guvno (area, halo), guvno, gdi se ito vre, vri [vrhi!] na praznu guvnu, umivati tovaru ui, jest tratiti vrime zaludu (area, operam perdere), ia, kuarica, pojata, plevnica, kuica, kuerak (tugurium), iica, kuerak, koliba, domak, pojatica, kuica (domuncula; ligellum; tuguriolum; tuguriolum), izba, konoba, staun (cellarium), izmetie (ejectamentum), jama za ito (sirus), komora (synoecium), kua gostinja (domus hospitalis), kua na tri poda (trichorum), kua, dijo iznutarnji kue, komin, ognjite (lar), kuica, domak (tugurium, domuncula), kuica, kuerica, pojata, kua pozemljuica (tugurium, mapalia), kuharnica, kuhinja (coquina), kuhinja (culina; popina), kupalo, kupalie, bunie, misto gdi se baca smrad (latrina), kupalo, kupalite, pralo (balneum, lavacrum), leaja, misto gdi se lei, lonica (stratum), lonica, komora (cubiculum), lonica, kram (conclave, cubiculum), lonica, to jest zarunika i zarunice

106

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

[!], jest i tko mu drago pribivanje, po prines. pir, enidba (thalamus), mala lonica, oli kliti (cellula), misto za ostavu, za vri ko mu drago stvar u ostavu (veteranum), nadpoe (lacus), nadpoe, nebo od jedne elie, cele [!], pod (lacunar), odinica (cella, repositorium), otribina, straite, otribine, smetlite (purgamenta, sordes; purgamentum, cretura), pe (furnus), pe, penica (fornax), penica mala (fornacula), pek, peknica (clibanus), pod, tle, indecl. tavan (pavimentum), pohrana, shrana, sahrana, ostava, uostava (depositum), poljana, rudina (area), prag, kua, solja [!], prag od vrata (limen), pralo, umivalo, kupalo (lavacrum), pribivati, danovati (immoror), pridkomorje, privrae od komore (procaeton, salutatorium), pridvorje (porticus, xystum), pridvornica, privrae od izbene sprave (oecus), privrae od dvora (vestibulum, atrium), privrae od kue (impluvium, cavaedium), privrae, dvor, pridvorje, misto isprid dvora ili kue (prothyrum), prizid, jama gdi stoje divlje zvirke (stabulum), prozor, oblog, po prines. otvor, prozor prigode (fenestra), prozorite, slar, ardak (podium menianum), sernica, bunie (latrina, cloaca), slivalite, misto kud se prolivaju opirine (colliviarium), smetlite (purgamentum, cretura, strigmentum), smetlite, otribina, istoa, istenje, smradite (munditia), soba (lacum, sudatio), splivie, osoka [!], splivie, osoka [!], razumi se gdi se spliva smrad, sernica, smradite (cloaca), splivie, smradie, gdi se spliva smrad (colluvianum), sprema, spremnica, s[h]rana, klit (promptuarium, promptuaria cella), spremionica od odie (synthesis), staun, konoba (cella penaria), stan, stanje, pribivalite (domicilium, sedes), stanak, iica (casa, tuguriolum), stani, stanovi (pars aedium), stani, komorica (zothecula), stanovanje, domovanje, domovina, pribivalite, stanje, kua (habitatio, domus, sedes, aedes, aedium), toak kud se voda toi, civ, sviroka (fistula), udriti, stui jedno s drugim, razbiti, udriti glavom o prag (allido), ulazite, pridvorje, pridvrae, oblanica (vestibulum), vrata (thyrona), zaklop bunara, iliti gustirne (puteal), zaoborje, raz[umiju se] stranja vrata od kue, bunie, sernica (posticum), zapriti, zapriiti vrata zaporom (repagulis claudere, occludere), zbornica, raskonica (pinacotheca), itnica, itnjak (horreum), znojnica, soba (sudatorium), itnica, ambar (granarium), itnica, sprema, staun, misto gdi se stavljaju stvari kune (cellarium), itniica (horreolum).

Naselje i uprava
Azna (aerarium), baana, misto odreeno za ostavu od trgovina (telonium, publicanorum mensa), brodarnica (armentarium), carina (vectigal), crkva poglavna (basilica), crkvica (aedicula), gradi, mali gradac (civitatula), klanica, komarda (laniena), krstenica [!], kua, ia [!], dom (domus), kupalo, to jest misto od kupala di se kupa (balneum), drava, rusag (provintia), drava, kotar, upa (territorium), drava, kotar, biskupija (dioecesi), manastir, mojstir (cenobium), mlin, gdi se melje, i ista mlinica (pistrinum), naselie, misto koje se iznova poimlje seliti, naselenje (colonia), pe gdi se peku opeke (lateralia), pivalite, misto popivanja duhovni pisni (chorus), pivnica, krma, gostionica (caupona; oenopolium, officina, popina, thermopolium), podgradovni, misto blizu grada (suburbanus), pomolite, crkva (proseuca), priprodaica (caupona, copa), ptiarica (officina), pukovladan, vladano od puka (democraticus), razumi se i ko mu drago pribivalite, domovite, gostionite i ost. (stabulum), razumi se zadubite koje se ini diici maloj u pristaliu (curotrophium), ribarnica, gdi se prodaje riba (piscaria), ribnica (ichthyothropium), rvalite, meteriz, bojie, ko mu dra-

107

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

go misto od rvanja na boju (pugnaculum), selo (rus), selo, stanovi (pagus), selo, vilaet, varo (pagus), seoce (rusculum), seoce, puti, puteljak, uliica (viculus), etnica, etalite, put veliki, trg, trgovite, rudina, dvor (platea), ibica, ibka misnika (commentaculum), sidalite usrid teatra, gdi siede prvostolnici (orchestra), skrovie, otaja, misto zaklonito gdi se ne more lako najti, misto od zaklonita (latibulum), skup, sabor, zbor, skuptina (caetus, conventus), skuptina, samite (proseuca), solina, soline, misto gdi se vadi so (solifodina), staun (officina), staun od rukodilja (opificina), stan, staja, dom u polju izvan grada, kua na baini (villa), stog, slamarica, pojata, misto gdi stoi slama (palearium), tamlica [!] (ergastulum), trg (nundinum), trg, trgovie, pazar, sajam (mercatus), trgovite, trg, sajam od trgovine (emporium), uionica (officina), varo (suburbium), varo, grad (oppidum), varo, ulica (vicus), varo, zagrae, er [!] (vicus, suburbium), vilaet, kraljevina, drava, pokraina, rusag (regio), vinica, pivnica (cella vinaria), vrtal, perivoj, vonjak (hortus, pomarium, viridarium), zborje, vitnie (exedra).

Namjetaj i kuni predmeti


Badanj (tina), badanj, mastea [!] za gneiti grozdje, gdi se masti grozje (lenis; lacus), bava (doliarium; dolium), bava, susak, pivoaa, masnica, ena vinodavka (cupa), bave za pranje (lavandria), bario, sud, vidro (cadus, lagena, olla, orca), barioc za smokve (orca), blustro (pyxis), brus, stina za otriti noe, britve etc. (cos), bukara, diica, suak, sud za piti (cirnea), bukara, sud za pie (culigna), buklia (oenophorum, urna vinaria), buklia, matara (oenophorum), buklica, plosnica (laguncula), cakleno sue (vitrea), cidilo (colum), cidilo, cidnica (suggrunda), cidilo, kapilo, kotao (fornacula), up, ara od dvi ruice (diota), daica, mala daska od pisanja (pugillaris), daska, stol (tabula), diva, bukara od mlika (mulctra), dubac, sudi od pomasti (orca), anjak, aica (cupula), aa (crater, patera, scyphus, sinus), aa, muja, anjak, susak, bukara i ost., drugda razumi se i pie (poculum), aa, muja, kupica (calix, crater, scyphus, patera, poculum), aa, kale, muja (calix, cyathus, poculum), aa, kupa, muo [gen.: mula] (poculum, scyphus), aa, vr (trulla), aica (pocillum), aica, muli (cupella), ep (obturamentum), ep, ep od kanele (vertibulum; epistomium), istiti s plivutkom, osvitlati (pumico), ripina, rip (testa), utura oli fiaak za vino (orca), duplir, zublja (cereus, fax, funale), gostara (phiala), gostara, gostarica (ampulla), kabli, si, sigalj od vode (situla; urna, hydria), kabli, sigalj (urna), kablina (lasanum), kablina, sud u koi se isti poslunica, to jest guza (lasanum), kabljina (cantharus), kamenica (pila), kartilac od site (scirpicula), karto, sparta (aero), klupa (diribitorium), knjige (volumen), koguma, sud za tepliti vodu (cucuma), komarnik, pokriv, zastor od postelje, iliti odra (conopoaeum), komin, ognjie (foculus), konistra, krto, sprta, kofa od prua upletena (qualus), konistra, o[li] krto[l] opleten od site (scirpiculum), konistrica od vune oli prediva (quasillum), konop (funale), kopanja, nave (mactra), ko za pir (farrarium), kotal, kotlenka, leen (lebes), kotao, kotlina (cacabus), kotlenka, kotlenica (clibanus), kotli (coquulum), kotli, kotlenica oli kotlenka (coculum), kotli, kotlenka, kotlenica od tua oli od mida (vasculum aeneum), kotlua, kotlenka, kotlenica (scutra), koveg (soracum), koveg, pineznica (scrinium), kovetina, stara krinja (ploxemum), krakun, oli kraun (pessalus), krosnja (cistula), krosnja, drugojaie vaz (benno), krosnja, sprta opletena poput koa (cumerum), krosnja, sprta, krtol (canister), krosnjica (cistella), kro-

108

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

snjica, kartilac (calathus), krto, kartil, konistra, ko (cumera), krto[l] (corbis), krto[l], sprta, krosnja (fiscus), krtol, krosnja (calathiscus), kruvarica, kofa od kruha (pariolum), kutia mirisna u kojoj stoi kadilo (myrothecium), kuvani lug, luia (spodium), leen za prati noge (pelluviae), leen, sud za umiti ruke (malluvium), leen, sud za umivati ruke (trulleum), leenik (catillus), livak, spirlica (clyster, clysterium), lonac, lopia, bakra (olla), loni (ollula), lopatica vatrena (batillum), lutka (pupa), mala zdilica, piatac (lancula), mali sud (orcula), mali sud, aa od zemlje oli od stakla (vasculum, pixis), mandalo, kraun (repagulum), meaja oli varnjaa, kepija (tudicula, ligula), metlica (excutia), midlo, sapun (sapo, smegma), mih, miina, mjeh (uter), mih, oli bava od vina, sud vinski (obba), mihovi za puhati, miinice, miina za puhati (follis), miinice za puhati (folliculus), mlinik (pistrilla), mrie drvene [?], oli koje se stavljaju na koru, oli prozori za viditi, a ne bit vien (cancelli), mriica, okance (reticulus), niki sud za vodu, kako vuija, brimenica, vidro etc. (futum), no (machaerium), no, britva (cultellus), nosac od vra (nasus), oganj, pranica, ovan goru sloen od drvlja (rogus, pyra), ogledalo, zrcalo (speculum), ognjilo, kresalo, kresivo (igniarium), okanca, mriice na prozoru (cancelli), otrilo od noa (acies), peka, ripnja (artopta), pepel, lug, agia (favilla), piat iliti tanjur (trybbium), pijat (mazonomus), pilo, gdi se peru sudi (urnarium, colluviarium), pirija, lakomica, livak, vidro kroz koje se liva vino u bavu (infundibulum), pladanj, tanjur (orbis), plitak, piat plitki, zdilica od terezija (lanx), podapre, posteljnica, postelja (fulcrum), poanica, pirnja, sud, sud dvousni kao vidro, gostara od dvi ruice; koomaa, razumi se vria kona (culeum), poklop, zaklop, prikriv, pokrivalo, zaklopac (operculum, cooperculum), poklopac od tave (testus, testum), pokriv od lonca, zaklopac (ollar), pokrivalo, zaklopac (operculum), polivka, sud od polivanja (dureta), postelja, kraj postelje (sponda), postelja, lonica, loga, gnjizdo, pocivalo, leajnica (cubile), postelja, odar, postelja za spavati, postelja od jia za trpezom (lectum), prate, kuna (supellex), priklad od gvozdja koi stoji na kominu za naslanjati drva na vatru (ferrum focarium), proig, proeg (globus ignitus, cauterium), prosulja, tava (frixorum; sartago), prte (vasarium), prutac od karte oli arcije (ina), raanj (veru), rastvori od vrata (valvae, fores), razmrije, ljesa (crates), razumi se sud dvouh (diota), reeto, sitnica (incerniculum), ro [!], peme, prikrstice gvozdene (craticula), rt, raanj (cuspis), rukopralo, leen (malluvium), eputica (fuscinula, forcina per cavar la carne di pignata), si, cigalj [!], kabli (situla), sidalite, sidivo (accubitus, sedile; recubitus), sidenje, sidalie, sidnue (discubitus), sidilica (subsellium), sitnica, reeto (capisterium), sito (cribrum farinarium), sito; lopata za viati (ventilabrum), skrinja (capsa), skrinjica (arcula, capsella), slika (pictura), soonica (salinum), sparta (sporta), sprava od trpeze gdi se stavlja vino (incitega), sprema, oli stolnica (cylibathum, abacus, armarium), sprema, polica (foruli, armariola), sprta, kronja (cophinus), sprta, kronja, ko, konistra, krto[l], koara (corbis), sprtica (corbicula), sprtica (ero), sprtica (fiscella), sri, sri od bave, sri od vina, srie od vina (tartarum), stinj (ellychnium), stoi (scamellum), stoi, mala sidilica (sellula), stol, trpeza (tripus), stolac (sessibulum), stolac od dva sida (consella), stolac od trpeze (accubitum), stolac, klupa (scamnum), stolac, podnoje (scabellum), strugaa od kruha (radula), subavica, uborak (cadus, seria; carratello), sud od tri usne, iliti toka (trichilum), sud od umivanja (alveus), sud rukoper (aquiminarium), sud velik za piti, bukara (capis), sud za drati vino slatko, vinak (carenaria), sud za kuvati puru, kotlua (pultarius), sud za piti (ciborium), sud za pomiati, iliti razvodniti vino s vodom (mistarius), sud za raso (or-

109

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

ca), sud zemljani prilian kozi (caprunculum), sud, mira od vina, vidrica, vr (lagena), sudi od stokljanice za drati pomast (onyx), sudi za vodu (hamula), sudi, oli cripi (testula), sudi, vidarce za vaditi vodu (modiolus), svia (candela), svia, svitilica (lychus), svia, zublja, sjaj, jasnost (lampada), svinjak (candelabrum, lanterna), svitnjak, irak (funale), svitnjak, svia koja svit[l]i kroz caklo (fax, lanterna), krabica za klasti pineze (loculus), tanjur (discus), tanjur dubok na okrug (absis), tanjuri (disculus), tapun (epistomium), tava (patella, sartago), tiganj (testudo, teganum), tihanji [!] (patina), toplipostelja (thermoclinium), trinoge (trapezophorum; tripus), trinoge, daica, trpezica (delphica), trozubna eputica, trozubja (tridens, fuscina), trpeza (cibilla, solum), trpeza od jedne noge (monopodium), trpeza, sopra, stol, sinija, sobet (mensa), trvenica, daska (pinax), trvenica, rakata, trlica od sira, strugaa (instrumentum depsititium, radula casearia), uborak, spud, scinik (modius; sextarius), uhatka, istilica od uiju, za istiti uho (auriscalpium), ulenica, sud od zemlje za ulje (olearia testa), ulenite (elaeothesium), umivalo, leen, zdila za umiti ruke (pollubrum, malluvium), uzglavnite od postelje, polica gdi stoje knjige, sto od pisanja (pluteus), vedrenica (serenans), veliki oblog, velika provala (lata fenestra), veruga, uza gvozdena (catena), vidarce (urnula), vidilo od vrata (hypothryum), vidrica za crpati vodu (mansisterna), vidro od mlika (mulcrum), vidro od tri uha (nasiterna), vidro za vodu, vrina (matellio), vidro, ara (lagena), vidro, vidrica, vidro za crpati i nositi vodu (craterra), vinica (vinarium), vinosudi, sue za staviti vino (vinaria), vinotoka (fistula), vodenica, misto gdi se stavlja voda (urnarium), votenica (ceratura), vrata (janua), vrata, prozori (valuae), vr (culigna, orca, seria), vr od ulja, uljenica (lecythus), vr od vina, vidrica, kutli (lagena), vr, gostara [!] (urceum), vri uljeni (lenticula), vrina (matella; matula), vrina za mokrau [!], kablina, sud od sranja (scaphium), vrjenjak od tikava (locus cucurbitis consitus), vuija, brimenica (metreta), zaklopac (testu), zaklopac od lonca, pokrivalo (aular), zalunica, lunica (lixivium), zatvorka, kljuanica (conclusura), zdila (catinus, pelvis, gabatae, paropsis), zdila od brianja, leen, sud od umivanja (pelvis tonsoria, labrum, concha), zdila ili leen gdi se peru ruke, umivalo (pollubrum), zdila od mida, san (labrum aeneum), zdilica (scutella; scutula), zdilica plitka (lancicula), zibka, kolivka, povitk [!], zavitka cedrova, zikva (cunabula; incunabula, cunae), zjalo vriino, oli od miha (lura), zubatka, istilica zubi (mundicina), zublja (taeda), zublja, glavnja (fax; facula), zvonce (nola), ara od vina (guttus), lica, zlica, kaika (cochleare; cochlear, cochlearium), mul (cyatus).

Pomagala i novac
Alka (pugna imaginaria), badalo (specillum), bajok, novac (assis), bat, kovaev mlat (marculus), badanj (turris), bat, malj, estoperka, buzdohan, salma, mlat (clava; malleus), bockavica, britvica kom se puta krv iz ile (scalpellum), bradva, tesla, planja, strug (ascia, dolabra), bradva, sikira, dvoperka, dvoperica (bipennis, securis), bradvica, planjica, pila trlica (dolabella), brime koliko moe povesti jedan voz (vehes), brimeniti, prtiti, tovariti (onus imponere), brus (cos, tozio), brus za istiti mramor i stine (naxium), bi, kania, koni bi, bianje, ibanje (flagellum, scutica, lorum), avao (clavus), ealo, eagia (strigilis), ealj (pecten), ordica (sicula; sicilicula), daica, pismo na dasci (tabella), drvo, oli gvozdje oblo i dugo na komu se napravljaju stvari, koje se navijaju i na vratilo, navia (cnodax), dukat, jaspra (centussis), duplir veliki od voska (ce-

110

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

reus), feral od lova (lanterna venatoria), filip, jaspra srebrna (philippus), ganja (conamentum; cardo, inis), grablje (occa), gvozdene vile (pastinum), gvozdeni bianuk (columbar), gvozdje, raz[umije] se orue komu drago bilo od gvozdja (ferramentum), jaspra petak, mletaki traer (sestertium), jaspra, pinez, blago, imanje, bogastvo [!], raz[umiju se] ko mu drago bila dobra toliko stanovita, koliko nestanovita (pecunia), jaenje, jahanje na konju, na koli, oli na koia (vectacio), kajba (cavea), kalamir, terezia (perpendiculum), kamen za dobiti avan (etesius), kamenica kovaeva za kaliti gvozdje zasjajno, jama za gasiti ivi klak, jama za drati ito (lacus), kanela za gledati ranu (cauterium), kesa, tobolac (theca), kikor, orue za micati japan (ascia), klade, negve, gvozdja, okovi, putilo, bukagije, osa, putilo, tonota (pedica, compes), klija koja slui za sresti kamen i kamen (lithocolla), klin (cuneus), klita, noice, makaze, sekalo, usekalo (forceps), klita od rukolika (graphiscus), klita za likoranara koiman se slui za vaditi kotice iz rana (choenicium), klita za vaditi zube (rhiza), kljuanica, brava, zaklop (sera), koija (staticulum; carruca), koiica koja se potee rukom, oli mala kolaca (chiramaxium), kola, voz (carrus; vehes), kola od dva konja (bigae), kolo, voz, koia (vehiculum; plaustrum; currum), kolo, vrtilica (rota), klita za izvaditi zube (forceps), konop (serta, rudens), konopi od site (scirpiculus), kopito, slika postola (mustricula), kosa, kosir, kosor, pila (falx), kosica (falcicula), kovati jaspru, peatiti srebro (cudere, signo argentum), kona arcia iliti karta, artia, karta od koe, kujer (pergamena charta), kraun, mandalo, zapor (vectis, repagulum), krakun, romancin (vectis, pessulus), kriatka jaspra, koja nosi deset bajoka (decussis), krmak (setiger), kupica, tikvica za izvadit krv (cucurbicula), leati, ustavica od vode, legla je voda (stagnare, consistere), listve (scalae, gradus), lito (scalprum), lito za izrizavat (caestrum), listva (scala), livak koim se liva u bolesne ui (strigilium), lopata (rutabulum; batillum, pala), lopata, kalup (infurnibulum), lopatica (spatha; spathula), loza, loza od tjeska (cochlea), mahavica, mahalo za tirati muhe, oli za imati uh od vitra na vruini, pahavica, pahaljica za branit se muham (flabellum), mandalo, drvo koim se zapiru vrata na prikri (subscus), mazalo koim se bile zidovi (liaculum), mirilo (lanx, statera, libra), mialovka, stupica (muscipula),mortar, avan (mortarium, pila), mlat (tudes), mlat, malji (maleus), mlatac, mali mlat (maleolus), mlin, trlo, stvar koja tare (mola), mlin od maslina (trapetum), mrtaka nosila (loculus), mrtaka krinja, nosila (feretrum, loculus), muhar, mahalo za istirati muhe (muscarium), muilo, viala (patibulum), nabiti na kolac, nataknuti posrid tuline do vrha na kolac (palo, vel stipite configere, ...), nakovan, nakov (incus), naprtak, konjsko brime (sarcina), niko orue poput prae (infundibulum), niko teako orue od dvi noge i po (sestertius), niko teako orue za napraviti guvno (valgium), nosila (sandapila, feretrum), nositi na kocu (phalango), noice za strii vlase (axicia), noice, makaze, kare (excisia; forfex), oblica (pila lignea, pila lusoria), peklja, zanica (fibulatio, arctum), obru (vietor), obru, okrug (circus), ogledni kamen, kamen od ogleda (basanis), ognjeno vitlo (turbo igneus), ognjilo (igniarium), omirka, mirka (libella), otrilo (exacutio), otrti spugom, pospugati (spongia tergere), ovratnica, raz[umije se] muilo za muiti zloince (numella), pernik, pernica (graphiarium), petak pinez, poludinar rimski (quinarius), pila (serra), pinez [masc. gen.] jaspra (moneta), planja, strug (runcina), plailo, strailo (terricula), plosni bat za utipat zemlju (pavicula), podpira, soarica [!] (scipio), podveza (subligatio), poluga, valjuga (vectis; hypochelium), poluga od zvona, klepac (malleus), poluga, orue za okrenuti mlin (mollocrum), poluga od gvozdja za podvizati [!] veliko kamenje (onodax), prate, brime,

111

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

denak (sarcina), priinjeni [lani] klju (clavis adulterina), ravnilo (radula), razumi se konop, to jest lanana s koim se poteu brodovi i drugi lisi uz vodu (helcium), razumi se slog od zgrae rukotvorne koja se sama po sebi mie oliti kree, kakonoti asovi, iliti dobnici (automata), razumi se rvan, oli mlin koim vrti voda (hydromyla), raz[umije] se noge od kola oli koija (hamaxipodes), razumi[ju] se konji upregnut pod kola, ili pod koije (jugales), 'rpa, brimena za tovarit, prtit etc., naprtak, prate (congeries), ruica, korice, drak, dralo (manubrium), rudo, timun (temo), sikira, eljica, elica, sikira dvoperka, bradva (securis), sikira dvoperica, bradva, dvoperica, motika dvoperica, dvoperna motika (bipennis; bidens), siringia, vrsta kanele (syringia), sitnica minica, novac od najmanje cine (teruntius, obolus, denariolus), sito, sitnica, reeto, sijalo (cribrum, vannus), sjenica, to jest zastup od sunca, dada, openo reku lumbrela (umbella), smotati, saviti prate, zgibati na brimena, na snope (colligare), smotati na uzlje, u kotur (in modo contrahere), stinj (ellycnium), strop, koim se vee neto [?] na palac za voziti (strophus), strug, ostrug (tomus), sud od tuenja, koga mu drago lisa, tujak, stupa (pila), eputica [eputica?] (rudicula), etka, estar (circinus), ilo (subula), ipka (rudis), ipka miraka, kojom mirai kau trake kopnomirja, take, tule, lage (grallae), tap (scipio), tap, ipka, prut (verber), tap nalistan (thyrsus), talenat, vrsta odavnje jaspre, to jest pinez, koi valjade pet sto i ezdeset skudi francuski, a oko iljadu srebrni dukat mletaki (talentum), tapun od bave (operculum), tera [?] (scutica), terezije, gvozdje koje stoji priko mirila, o komu vise aice (librile), tezgera [!] (barella), ties, istis, toilo, turanj (torcular), tiska, s kojom se tiskuje plav (contus), traina, konopi (funiculus), trkmar, kuka, zakuka (uncinus), trkmar, kuka, ganja, eputica (uncus), trlica, turpia (scobina; lima), tucanj (pilum), tuak za tui u stupici oliti mortaru, tucanj (pistillum), usa [ua?] (oscillum), ustra, glavna britva (novacula), utezalo (sacoma), uamiti, uloviti, uititi anicom, uvatiti u osa (laqueo constringere), uanen, stegnut pekljom (illaqueatus, obstrictus), veruga, uza (catena), veska, omelj, priljepivica (viscus, viscum; tenacitas), vez, ue, uza, vezanje, ukolinenje (ligamen), vez, zglob od vrata, poloaj, stealj (cardo), vialica (uncus), vitilj [!] (specium), vitlo, kluba, ekrh [!], kolo (trochlea, epago; epitonium), viala, rasohe (furca, crux), vodit, kalauziti koie, istiti i paziti koie (aurigo), vodocrp, vrsta sloga za izlivati vodu (tolleno), voz (vectaculum; carpentum), voz, vozenje (remigium), vreteno od ombre (harpax), vrsta klije (leucophorum), vrsta niki voza (basterna), vrsta noa kriva poput srpa (copis), vrstika kamen (heraclius lapis), vuk, orue za potegnut oli nategnut koju stvar, kako obru na bavu (lupus), zakraunan, zatvoren kraunom (oppessulatus), zapor, poluga (phalanga), zbica, kojom se oblazi za poznati koliko je duboka rana (speillum), zib, zibavica (oscillum), zlatnica, zlatni pinez (aureus nummus), zlica zidareva (trulla), zubapnica [!] (dentis calpium), zubatka, zubaa, orue za izvadit zube (dentiscalpium; dentarpaga), dribac, rastezalo, raz[umije] se drugojaije muilo (equuleus), lica zidarska (trulla).

Tekstil i nakit
Aljina od boja, divan gabanica (paludamentum), aljina, odia, odora (schema), anteria, jeerma (colobium), barjak, iliti zastava sjajna, nakiena oli otkana zlatnim icam, i ureena pridragim kamenjem, kojoj vojnici klanjati se obiaju ia obilija kraljeva ili cesarova (labarum), bataa, pribadaa, igla glavata (comatoriacus), biva (tibiale), bi-

112

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

va, orapa (udo, calceolus), bive od pusti (impilia), bila okruga (suffibulum), biljac (cento), biljac, pokrov od postelje (lodix), biljac, avina (amphitapum), biljac, avina; mutap za konja, mazgu (centunculus), biser (unio), biser, dragokamen (margarita), blazinja (culutra), bod, bodenje, tik bodrenja, mah riza (punctio), brdo, vratilo od krosan (jugum), bumbak, pamuk (gossipium), ast, dika, krasnoa, nakienost (decor, ornatus), ep, vitilj, vitilj od rane, platno (linamentum), eljati, vlaiti vunu (carmino, pecto), eljati, vlaiti, garbunati (pecto), istinja, enska naprava, kitilo, krasoa enske naprave (mundum), izma, ima (ocrea), izma, oli biva, orapa etc. (cothurnus), oha, oha, plat, divan gabanica, dolama, aljina duga, po prines[enome] mir (toga), urak (pallium), damaak svila (polymitum), divangabanica (trabea, benna), dokolinice (pedule), dolama (tunica manticata, safum), dolama s velikim rukavim (chiridota), dolama, koulja, suknja, aljina, podhaljinica, jeerma (tunica), dragokami na komu se vidi slien mravinac (myrmecias), drveni postoli (gallicae, sculpones), duek, slamnica (culcita), dvajnke, kesa (mantica), dvanjke (hippopera), dvojnke (lateralia), gae, benevreke (subligaculum), gae, benevreke, akire (braca), gae, dimnie [!], akire, benevreke (femoralia, braccae), gae, dostegnice, benevreke (femoralia), gabanica, gaban, plat (pallium, sagum villosum), gabanica, o[li] kabanica, kapenak, plat (pedula, andromis), gabanica, ogrnja (pallium), gajtan (torulus), gaziti, valjati, kao sukno u valjanu (deculcare), glavin nares, nakit, ukras, ures etc. (crepiculum), grablje, grebeni, garbuni, zubaa, orue zubato (rastrum), grispati, nagrispati, namrskati elo (capero), gunj; kapenak (endromis; lacerta), haljina, odia (vestis), haljina, odia, ruho, odora (habitus, vestis, ornatus, vestitus, vestimentum), igla, jagla (acus), iglene ui (foramen acus), iglica, igla od remika, konopi, sveza (finiculus), izatkani vez (aulaeum), izrizati na pee (exartuo), jamak, enski, oli divojaki zastor od plea (amictorium), jaka (collaria), jastuk, uzglavlje (cervical), jeerma (tunica, thorax laneus), kaban s kukljicom (cuculio), kanica, pas enski (cestus), kapa, klobuk (galerus), kapenak, sag, rubina za pokrit trpezu (gausape), kapu, kukljica (cucullus), keina, krpetina (peniculum, peniculus), kesa (vulga), kesa, tobolac (marsupium), kesica, epi, toboi (loculus), kesica, toboi (manticula), kita (lemiscus), kite (lemnisci), kitoprsje, ensko nareenje oko prsiju, ensko nareenje, kienje (strophium), klanje, sukno strunjavo (villosus panus), klobuk (galerus, pileum), klobuk od sunca (causia), klobuk veliki (petasus), klobuk za put (petasus), klopac, drveni postoli, drveni opanci (calo, calopodium, crepida lignea), klupko vune opredene (panus), klutko [!], namotalj osnove (glomus), koa (pellis), koi imade rukavice, narunice (manicatus), koi mu drago ogrnja od postelje (toral), konac, strutka, ica (filum), koni, pakrica (auxilla), koparan, vojnika aljina, gunjac (sagum), kopice, spone, muak (parvus uncus), kordovanska koa (pellis cordubensis), kostret, dlake od koje mu drago ivine (lana), kostret, razumi se aljina satkana od dlaka razliiti ivina (cilicium), koulja (camisia, indusiata, indusium, subucula), koulja od postava (tunica linea), koulja, oplee (tunica), kouljica (inducula), kraj, skuto, porub, po prinesenom razumi se koja mu drago visina uzdrei koju stvar (crepido), krimi, oja (purpura, coccus), kroiti sadake (recrastino), krosna (textrina), krpa, otrajina (paniculus), krpa, pea, obojak (fasciola, panniculus), kruipostelja, komarnik, zastor oko postelje napravljen za branit se komaricam (conopeum), kruna, venac (sertum), kudilja, kudilja vune, prediva i ost. (pensum), kudilja, preslica (colus), kuine (scruta), kuine, sebica, stupa, utak od prediva (stupa), kukuljica (capidulum), kuljer (coralium, gorgonia), lipo-

113

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

tan, lip, liep, krasan, uljudan, uzorit, dian, pristao, gizdav, uresan (decoratus), mahalo, mahavica (flabellum), marama (rica), marama, runik (sudarium), marama, ubrusac (linteolum, sudariolum), marama, useknja (muccinus, sudarium), maramica (sudariolum), mast za mazati vlase (capillare), meka aljina (mollicina), misnika odeda (pluviale), motati, omotati, namotati, smotati, motati u klutko [!] kao konca, osnovu, potku i ost. (glomerare), mriica, koju nose ene na glavi (reticulum), mrskati, namrskati, nagripati etc. (crispo), nabadak, nedjelak (punctum), nadhaljina, sadak (palla, epitogium, amictus chlamys), nadpoplat od postola, to jest gornja strana postola (obstragulum), nadramenica, okoramenica, pas od ramena (stola; ometis), naglavnik, ogrnjaa (amictus), nagrispati, nakostreiti, namrskati, uiniti na gibe (corrugo), nakien, ureen, u lipotu obuen, odiven (ornatus, decoratus), namrskan, nauvrskan, nabian (cirratus), naprava (exornatio, expolitio), naprava, nareenje, ures, uredba, nalije ureno (cultus, supellex ornatus), naprstak, naprstnak, naprstnjak, prstnjak (digitale), nareenje glave s cviem po nain krune (anadema), narukvica (armillae, brachialia; spinter), natipati, zgibati, namrskati (corrugare), nauhvica (inauris), nika odia enska za pokvir glavu (calyptra), nika odia od vune neoprane (lanctum), nike bive na grku (phaecasium), niki dragokamen, slian kremenu (eumetris), niki dragokameni dobri enam na porodu, orlov kamen (poeantides), nizac bisera, oli dragog kamenja (gemmarum sertum), nizprsnica, zavoj od dojica (mamillare), obua, odia (calceus, calceamentum), obui, pokriti (convestio), obuen koon, u kou, u urak (mastrucatus), obuen u oju, uojen, uojen, ogrnut ojon, to jest divan gabanicom (togatus), obuen u svitlost, u dostojanstvo, u gospostvo (candidatus), obuen, pokriven (convestitus), obukovanje u koulju (tectorii inductio), obuven, obuen u bive na grku (phaecasiatus), od platna malo vridna (levidensis), odeda, kruna, veo, zavia (infula), odeda, razumi se odia sramotna, od prokletine (diplois), odia (indutus, vestimentum, vestis), odia kraljska, odia svitla (basilicum), odia kratka ko jeerma oli anteria, prez rukava (exomis), odia svilena (bombycina), odia, odivanje (indumentum), odie, aljine (induviae), odinica (penularium), odplaen, svuen iz plata (expalliatus), odrbine, raz[umije] se aljine razdrte, oparane (decotes), ogrica (collare, catella), ogrlja, ogrlje, kolajna (torques), ogrljica, ogrlje (collare), ogrnja (lacerna), ogrnja, aljina koje se nosi po dau (impluvia), ogrnji [?] (plagula), oklop od minice, narukvica, lakti (brachiale), okrajak, ustriak (tomentum), okruga, jamak (velum), opanak, prija jest stara, je stoga vlahu zaopanio (pero), opanci, opanak (carbatina), opasan s paicom (nimbatus), opregljaa, pripregljaa (cinctus, campestre, supparum), otkriti, skinuti pokrov, dignuti zastor, odastriti (devello), otrajina za otrti usta, marama (linteolum, ad os tergendum), otrajina, krpetine, obojak, odrine (scruta), otrcan, oprcan, oparan (descobinatus), ovja koa (mollestra), papui, otvoreni postoli, plosnice (mulleus, crepida), pas od koe, ili podveza, uvlak (corigia, zona, cingulum), pas, kanica (succingulum), pas, kanica, obvoj (zona), pas, pripasanje (praecinetura), pasac (zonula), pasac, kaniica (cingillus), pasati, obastirati (cingo), pasati, opasati, podpasati, pripasati, upasati, dopasati, zapregnuti (cingere, incingere, praecingere), pelenice, pelene, povoji ditinji, edova postelja, po prinesenome izodie, misto odkud ko izodi (incunabula), perioc, koi pere svitu, valjaoc (fullo), pina, meko perje, sitna peruina (pluma), plat (epitogium, pallium), plat dvostruki, oja odia kraljeva i drugi vitezovah, divan gabanica (laena), plat otkani naokolo (circumtextum), plat, divan gabanica, odeda rimski vinika i plemia (praetexta), plat, gabanica (chlamyda, pallium,

114

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

lacerna), plat, gabanica, kabanica, kaban, kapenak, jampua (penula), plat, gabanica, ogrnja, odia, obua (tegumentum, pallium, indumentum), plat, ogrnja, po prines[enom] raz[umije se] ko mu drago pokrivanje, tajanje, oli ogovorka za pokriti zlou (mantelum), plati (chlamydula), platno, postav (linteamen), platno, postav, ubrus, marama, runik (linteum), platno, predivo, postav, raz[umije se] svaka stvar predena oli otkana od prediva (linum), platno, tanka postava (byssus), platnov, prteni, od postava (lintearius), plesti, splesti, sputiti (contexere), plosnice, klopaci, n.p. postoli koje nose mudroznanci oliti filosofi (baxeae), plosnice, plitki postoli (sandalium), podstava, odia podstavljena koom (rheno), podstaviti, staviti podstavu runjavu, oli od koe utabaene (pelliculare), poduzglavlje (pulvinus), podveza (ligula), pokrivac, platno tanko, postelja etc. (cadurcum; lodicula), pokriva od sto krpa, stokrpa (cento), pokrivalo, pokriva (operimentum), pokrov od postelje, pokrovnica (stragulum, lodix), pokrov, zastor, jidro, jedro, veo (velum; velamen), pokrovnica posteljna, bilj (lodix), poplat od postola (solum), poprug kanica (cingula), poruena odia (funebris, pulla vestis), poruna odia (tunica pulla), postav, platno (tela), posto (solea), postoli, postoi (calceolus), potinja svila (subsericum), potka, utak (subtemen; licium; trama), povez, oliti povezaa kojom ene povezuju nadelje, za init vidit da su malana [!] ela, to jest za lipotu, po prines[enom] nenadnja suprotivost (nimbus), povoj, pelena (fascia), pralo, valjano, stupa, gdi se valja sukno, svita i ost. (fullonica, vel fullonicum), prate, odia (suppellex), prea, predivo (acia, filum), prelica (neatrix), pribadaa, igla glavasta (acicula), prigiba, zavoj, mrska (plicatura), priizvrnuti, privrnuti inako [?], prisukati, to jest priuviti kao konop, pripredati kao konca, icu i ost. (retorquere), priobraza, nalije (persona), priobui se u najmenikoj odii, u rabotnoj aljini (veste servili famulari), pritanka aljina od pamuka (multitia), pritkati, rastkati tkanje (retexere), pritvorje, vratni zastor (diathyrum), privrnuti, izvrnuti kao odiu (inverto), prodjelja, igla od neprave vlasi (discerniculum, acus crinalis), prosjaka aljina (mendicula), prsica, enska odia koja pokriva prsi (caepitium), prsnice, prsi (pectorale), prsten (anulus), prsten slugin (condalium), prsten, obru (circes), prsteni, prstenak (anellus), prtac [!], naprstak (condulus), prteni nazuvak (calceus linteus), prtenite (linteae vestes), puca (nodulus, globulus, fibula), puica (calyculus), pust (coctile), rasplie, raspletenje od veza (lacinia), rasplitati, tkati rasplite, plesti, vesti na rasplite (pinnas construere), rastaviti platom, gabanicom etc. (expallio), rasukati to je otkano (retexere), razdat, rasparan, otrcan (dilaniatus), razumi se uve, naperenje vlasi, oli kosa (crinale), rida, zastornica od enski[h] prsiju (mamillare), rizati epe, krasti kese, po prines. nepravedno dilovati (manticulor), rubina, ubrus, rakno za trpezu (mappa), runik, rubina (mantele), ruho od prizora, oli od prikaza od koga mu drago prikazanja (choragium), rukav (manuleus), rukavica, naprsnica, ruica, narunica; lisiine (manica), rukosklopi, oklop od minice (armillae), rukovet prediva (manipulus lini), rukovet, razumi se vune, kuina oli konaca (hapsus), rumelka dvakrat orvljena (dibapha), sag, ilim, rakno (tapes), saiven, uiven (insutitius), av (limbus), sirivina to jest vuna neoprana, koja nie oprana od sirivine (solox, oesypum), sita, uka, po prines. zamrena (scirpus), iti, saiti, zakrpiti, napraviti, iznovice priiniti, ponapraviti to je rasparano, platiti iju kod tetu (sarcio), skinuti podcielicu, oli pokrvau (decalantico), skut (lacinia), skut, kraj od nadramenice vladike (instita), skut, skuto, krilo, srida (gremium), skuto, resi, skut (fimbria), skuto, rub, skut (limbus), slueno u jedno, tkan, otkan (contextus), smotati obojke (confarcinare), snovati, osnovati (ordiri telam), sovilo, oli sovielo od tkala, orue za

115

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

smotavati konca (radius), spara, kola, kotura (cesticillus, arculus), sparva, koturac (cesticillus), sponja (assula), sponja, puce (asulae), staviti u tobolac, vri u monju (injicere in marsupium), stisnuti, vezati, ukoliniti [!], stegnuti, usilovati (adstringo), stokljanica (onyx), stura (matta), suknja otkana sa zlatom (cylas), svaa, okrug (corona), sveza od kape (offendix), svijana [!] odia (serica), svila (sericum), svila, svilena svita (pannus holosericus), svilena odia (metaxa), svita (pannum), svlaie, misto gdi se svlai, svukuje, etc., za svui se kako iz odie (despoliabulum), topela, vrsta postolov (crepida), udar, marama (orarium), ukarie (tricae), tanki konac (filum tenue), tanko platno, tanki postav, koprenica (byssus), tkalo, skanje izokolo, naokolo (circumtextura), tkan, otkan, opleten (detextus), tkan, otkan, utkan (intextus), tkan, otkan, utkan, dotkan, nadotkan, potkan, uvezen, navezen, povezen, ovezen, pleten, upleten, opleten, dopleten, nadpleten, izvezen, pokriven, nareen (praetextus), tkan, otkano odasvuda (circumtextus), tkanje, tkalo (contextus; textum), tkanje, utkanje, otkanje (intextus), tkati, blizu sastavljat jedno z drugim (attexo), tkati, otkati, potkati, pridtkati, okolotkati, vesti, ovesti izokola, izvesti po odii, utkati, uvesti, uplesti tkajui, nadotkati, dotkati, po prines[enom] narediti pria, pripravljati, stavljati na red, pokrivati, init se da ne zna (praetexo), tkati, plesti, pisati (texo), tkati, poimati, poznati, dojti u poznanje od kojega dilovanja (detex), tkati, snovati u jedno, sastavljati, sluivati, sluiti (contexo), tkati, utkati, po prinesenome sloiti, sastaviti, vatat se, uitit se jedno za drugo, zaplesti se, smiat se, uvesti koga u razgovaranje (intexo), tobolac (follis), tobolac, esa [!], ep (loculus, crumena, marsupium), tobolac, dvanke (hippopera), tobolka, tobolica, tobolac, kesa (crumena), torba (bulga, sacciperium, vidulus), torba, torbica (pera), tumban, alma, saruk (tiara, cidaris), u najmenikoj odii, u rabotnoj aljini (veste servili famulari), ubrus, marama (sudariolum), upleten, opleten, otkan (sertus), ures, naprava, ureaj, kitilo, nakienje, potenje, dostojanstvo, napravljenje (ornamentum), ureenje, nareenje, sprava, naprava, gizdavo nakienje, svetkovina, asnotovlje (pompa), uski pas, uska kanica (semicinitium), ustruja, koa avljena (byrsa), uvlak, peklja, zakuka, kopa, sponja (fibula), uza, paica (fascia, vinculum), uzglavnica, poduzglavlje, jastuk, uzglavlje, blazinja (pulvinar; cubital), uzica od ukovine (sparteus funis), velud (psila), venci (serviae), veo, trak (vitta), veo, zavia, okruga, saruk (vitta), verica (inauris), verica od bisera koja se udiva za u[h]o (crotalia), vesti, kititi iglom (pingere acu, variare), vez, ovoj, uvoj, obavoj iliti obvoj koi slui obaviti, obviti, vezati u okrug (vimen), vezotkani, otkan s raznim vezom (polymitus), vlaiti vunu (carminare), vlaiti, eljati, gargaati (carmino), vojnika aljina (parachlamys), vraskotina, huor [!], vrska, vrskotina, gib (ruga), vreteno (fusus; scapus), vreteno, vratilo (molile), vria, kesa, maa (saccus), vriica, torbica, tobolac , ep (sacculus), vrsta bive, obuvanja (soccus), vrsta edovske odie (encimibomata), vrsta ovije odie (recta), vrsta klobuka (homelium), vrsta odie od ritkoga platna (levidensa), vrsta odie rimski ena (riciunium), vrsta pasa (limus), vrsta plata (bardocuculus), vrsta svite runjave poput damaska (pannus sericus, villosus), vrsta tanke vune (leuconium), vuna koja se strie svake godine od ovaca i iz dublja (lanicia), vuna neopredena, oli preja neotkana (coactilia), zabiliena haljina (vestitus consimilis), zakopen, zapet s pucom (affibbiato), zakrpica (pannulus), zakuka poput udice, kom se zakuuje (runcina), zaogrnut gabanicom iliti kapenkom (penulatus), zapet, zakuen, zasponjen (infibulatus), zapeti, zakuati, zasponjiti (infibulo), zapeti, zapinjati, zapucati, zakopiti pucom, kopom, sponjom (fibulare), ... zapregnuti odiu, to jest skute od aljinah... (accingo),

116

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

zapucan, speti oko sebe puca (globulis nexus), zapucanje, zasponjenje, zapee od haljine (fibulatis), zapucati, zapeti haljinu, jeermu s pucami, skuati, zasponjiti (fibulare), zastor briaev, ubrus brianika (involucre), zastor od prozora, oli od vrata (impages), zastor, erga, ador (velarium), zastor, opregljaa, enska zastornica (ventrale), zastor, opregljaa, enski pas (cinctura), zastoranj, zastorak, opregljaa, pas, pojas, kanica etc. (cinctorium), zastorstvo, ureenje sagima, oliti zastori, rakni (peripetasma), zastrt, pokriven, zavien (convelatus), zaviti, oviti, obaviti, omotati na okrug velom (fascia redimere), zavoj za obaviti grlo (focale), zavoj, rakno (velamen), zavratiti rukave, zagaliti, zapregnuti rukave (brachia nudare), zdila, pehar, tanjur etc. (catinum), zlatna pahavica, zlatni trak (patagium), zlatotkan, svita proarana (pannus laciniosus, broccato), zubaa, trlica, eagija (scobina), enska aljina, sadak, duga aljina, suknja (palla), enska mitra, podcielica, oce [?] (redimiculus), enska mitra, podzjelica [podcelica?] (calantica), enska sprava, naprava (mundus muliebris), epi, torbica (perula), ica, konac, struka (nema), ica, prea, predivo (stamen), ice (licia), utoodia enska (crocota).

Rat
Anar (pugio), bojna kola za satrti vojsku (covinus), cipotka s kojom se bie s voza od tri konja (trigarium), orda, pageta [?], ubodac, hanar, stilet (sica), bumba (pila ignita), jako uviban vladat lukom, hitroznan potegnuti s strilom (arcipotens), jaram, ili vratilo od tri hrbe ili sulice, raz[umije se] niko orue od boja (jugum), kaciga (galea, cassida), kacija, vonjiki kalpak od koe (cudo), kalamir, nian (cathetus; perpendiculum), kolo napereno kosori (covinus), kopie (dolo), koplje, ma (telum), koplje, kopljenica, ida (hasta), koplje, kopje, kopie, sulica, harba [!] (hasta), koplje glavasto, poput ovna (telum capitatum), ma, no, sablja (gladium), ma, sablja, tanki ma (ensis), ma, sablja, orda (ensis), ma s obe strane otar (romphaea), obli tit (parma), obru od striljanja (petaurum), oklop, oklopje, oklopnica (thorax pectorale), oklopnica, prsivi oklop, koi pokriva grude [!] iliti prsi, gvozdena koulja, opletena koulja, gvozdenica (lorica), opanik od sablje oli od maa (balteum), raz[umije se] niko orue vojniko opleteno s pruem, a obiveno oli pokriveno koom, ispod kojega bi obsiditelji penjali se uza zidove od grada i ost. (pluteus), oruje opleteno za ustavit snagu koplja i strila (luteus, vinea), ovan, ovan gvozdeni za oriti zidove (aries), pas od maa (baltheus), pranik od puke (fomes igniarius), puka oliti samostril ognieni (ballista ignea), raz[umije] se sejaka oruja (entheca), ruica od maa (capulus), rukobran, ruica od maa (capulus, capulum gladii), sablja, orda (machaera), samostril (ballista), slogh bojnog oruja koi slui za smirati kamenjem (scorpio), strabenica (propugnaculum), strila, praa (jaculum), strilin zadivak, otponac (crena), sulica (lancea), sulica gvozdoperjata, otroperac, otroperka, oruje od boja, kopjenica, kopjanica (pilum, hasta), tit (parma), top, lumbarda (fistula), tulica (corytus), tulica, tul (pharetra), tulica, ida (sarissa), tvra, kula (castellum rupibus inditum), vrsta kopljenice priline sulici (tragula), vrsta sablje (harpe).

117

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Brod
Bargentin, ormanica (phaselus), brod morski po nain ormanice (celox, navis cursoria), brodica, ribarica (horia), brodi, mali gajeta [!], brodac (phaselus), brodi, plavica, laica (navicella), brodica (celox), brodica, gaeta, plavica (cymba, lembus), debeli konop od plava, gumina (rudens), dno od broda (tropis), ela, to jest konopi koim su uvezana jidra za lantinu od plava (rudentes), istiti, oistiti, ispaljati dno od broda (sentino), gaeta, laica (lintriculus), gradioc koi gradi brodice, koi prodaje male brodice, kako opule (ratarius), graditi poput jave (carino), izvlaenje, potegnue jednog plava na kraj, procinjenje, brojenje (subductio), jamasto na priliku jave od broda (carinatus), jarbor plavin (malus), java, od broda, plava etc. (carina), jedarnji prikrstak, lantina (antenna), jedrnja kajba (carchesium, corbis), jedro prvo, to jest od prove (mendicum), jidra (lintea), jidrenji arbor, jarbor (malus), jidriti, jedriti, zajidriti, rastvoriti, otvoriti jidra, lupati na sva jedra, po prines. nastojati, prigledati sa svom pomljom (velificor), konopi lantine od plava (ceruchius), korablja (arca), korito, opula, laa za ribati, za privozit se (linter), krma, plavska krma (puppis), kuvana paklina (palimpissa), la..o [latto?] od jedra (versoria), laa (lembus), laa, dvoveslica, vrsta plava, gusarka ilirika, fusta gusarska (liburna), laica (moneris), laica, opula (scapha), ljuljat se, zibat se kao plav na moru prie neg zategne vitar u jidra (solvere), mali brodi od privoza (acatium), narebren, napravljeno po rebri (costatus), opakliti, omazati paklinom (oppico), opakljen (picatus), osmolenje, zasmolenje (gummitio), paklenite, misto gdi se vadi paklina (picaria), paklina, mast lueva, pakal, saroksa (bitumen; pix; resina), plav, laa, brod, korablja, drievo (navis), plav, oli santina od plava (alveus), plavica, brodica, laica (linter, tris, navicula, cymbula), plavski konop, konop za potezati korablju uz riku (funus nauticus), poloiti brodove (illinere naves), povodnica, drvlje oli daske sloene zajedno koje se poteu priko vode, kerep (ratis), prova, plavska prova, pridnja strana plava (prora), prvo jidarce od plavi (dolo), raz[umije se] prostor u plavu, to jest irina, oli duina koja je me[]u palci, ili me[]u soham (interscalmium), razumi se dno od plava (fundulus), rebra od broda (latera navis), santina, dno od broda (carina), sidro (anchora), smola, paklina (resina; gummi), soha od broda, palac, na to se naslanja veslo kad se vozi (sclamus; transtra), soha, soha od vesla, trop od vesla, palac od lae na kojem stoji veslo (scalmus), sridnje jidro (velum medium), tree jidro manje od plava (epidromum), tvrda smola, suha paklina (rasis), ulije [ulishie] po nainu broda (naustibilum), upravilo od plava, to jest timun (plectrum), ustegnut plav i na jidri, i na vesli, ustavica (remora, echeneis), veliko jidro od plava (artemon), veslo (remus, tonsa), voda koja stoi na dnu broda izme[]u glava, iliti rebarah (nautea).

Srodstvo i drutvene uloge


er, i (nata), bastah (gero), bliji, mejani, susidnji, svoj po krvi, blinik, mejanik, roak (affinis), blinik, roak, svoj plemenjak, plemeak, roak po krvi oevoj ili materinoj (propinguus, propinquitate conjunctus, cognatus, consanguineus, ...), bliznac, brat koi jedno mliko sasne (collactaneus), bliznac, dvoinac (geminus, duplex), bliznaci (fratres gemini), bliznica (gemellipara), brat moga pradida (abpatruus), brat moje prasukunbabe, moje matere praujac (abavus), brat o[li] polubrat (germanus), brat, brajen (frater, germanus), bratac (fraterculus), bratoed (patruelis), bratoed, roak (sabi-

118

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

nus), bratoeda (sobrina), bratueda, rodica (consobina), brez prie (indotata), darovi koje daje mu eni pram ruhu (antiphema), dati dotu, to jest priju (dare dotem), did, djed, diko (avus), diete muko, koje ostaje nakon otca i majke (pupillus), divac (caelebs), diver, ura (levir), domaa, druga (compar), domaica, maja (mater familias), druga, drubenica (socia), drugari podloni pod isti zavit, na isti zavit (convoti), ovik, lovik, mu, ena (homo), oviak, ovuljak, vrsta naroda u Indiji koizi struk ivota tri pedlja, oli dvi noge i po ne prilazi viina (Pygmeus), gojen, uzgojen, odranjen s jednim istim mlikom (collacteus), gospodar, gospodin (herus), gospodarica (hera), gospodarica, domaa, maja, domaica (dictatrix, mater familias), gospodarica, mati obitoli [!], vladika, gospoja, plemkinja (matrona), gospoja, vladika, gospodarica, to jest moja ena (domina), gostiteljica, domaa, domaica, maja (hospita, receptrix), Grk, Rka, Rianin (Graecus, Graius, Achivus, Argivus), izroditi, izrodit se, opoganiti pleme, okopiliti, izopaiti, iteti [!], prominit se (degenero), jaram od enidbe, udaje etc., po prines[enomu] suanstvo, progonstvo, podloenje pod jaram od progonstva, pridobia etc. (jugum), jarani (amansiunculus), jarina (curruca, bozzo, marito di moglie adultera), jednak, upravan, ravan, jednogodni, jednodobni, vrsnik, vrsnica (aequalis, coaevus, aequaevus), jednoimenci, imenjaci (homonyma), kerca (filiola), ki, ker (filia), kog naroda, koje otabine, koje gore list (cujas), kolino (genus), kolino, pleme (tribus), kopilan, sin uinjen priko zakona (nothus, filius nothus, hybrida), kopile, kopilan (adulterinus, internunculus, spurius, nothus), kopilni, roen u priljubodinstvu, od priljubodnika i priljubodnice dan na svitlost (adulterinus), krvni, blizni, roak po krvi, roakov (consanguineus), krvopija svoje majke (matricida), kuma (commater), ljuba, ljubovca, druga, drubenica, ena koja oviku pridruena est (uxor), ljubav, dobrota, dobrotinje, milost, milostinje (amor), ljubav, ljubav Boja, ljuska, bratinska, priateljska i ost. (amor, dilectio, caritas), ljubav, ljubeznivost, dobrootinje, ganue od ljubavi (affectus), ljubeznica, ljubavnica, zaljubnica (amatrix), ... ljubiti, grliti, otiti dobro, goriti za kime godi od velike ljubavi, zaljubit se (amo), ljubiti priko izma, zaljubiti se priko reda (misere, vel perdite amare), ljubovna priateljica, ena aik, koja ne ljubi divianstvo (amasia), ljubovni, ljubomili, ljuven, koi kipi i priudne ljubavi (amatorius, cupidus), ljubovnik, zaljubnik, ljubeznik, ljubioc, priatelj, aik, jaran (amasius), maeha (noverca), majka, roditeljica, poroditeljica (procreatrix), mala ljubovnica, jaranica (amansiuncula), mati, majka, mater, uzrok koi daje na svit, poetak (mater), mianin, mianka, domorodac, domorotka, dravnik, nainac (indigena), mlada, nevista (nympha), mladica, divojka obetana u enidbu (pacta), moga dida materina tetka, mojoj materi pratetka (matertera major), moga dida ujac, materin praujac (avunculus major), moga pradida tetka, moga dida materina pratetka (matertera maxima), mu, ena (conjux), mu, ovik oenjen, drug, vojan (maritus), muatka, ena muatica (marita), nadariti, namiriti prom (dotare, dare doti, dicere doti), narod, narataj, puk (natio), narod, puk, eljad, jazik (gens), narodljivi, narodni, narodski, od istog naroda, otabine, obitelji etc., kod SS. Otaca raz[umije] se oni narodi koi nisu pod jarmom vire katolianske, i koi ne poznaju Boga istinitoga, pogani, poganski, hudovirni (gentilis), nai stari koi su pria bili, od koizi izodimo (majores), nainac, nainka, na (nostras), nevista, ena bratova (fratria), nevista, nevjesta, ena sinovljeva (nurus), nevista, to jest sinoveva ena, moga sinovca zarunica (pronurus), otonjak, domorodac iz otoka (insulanus), oenit se, oli udat se izvan reda, oli prikoreda (enubo),

119

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

oenjen, udat, vinan, udomovljen, enidbom zavezan (uxorem habens), obetan, obetan na enidbu (sponsus), obetan, zaviren, zaruen, zapaan, zarueno za enidbu, udaju etc. (desponsatus), obetati, zaruiti, zavirit se, dati viru jedan drugomu za unapridak u doastu enidbu, viriti, viriti se (desponso), obiliska, brazda (delineatio), obitola, kuna eljad (familia), obran, primljen za sina, posinovljen (adoptatus), od brata po materi, polubrat po materi (uterinus), od kolina, od plemena (tribuarius), oev krvopija (parricida), ouh (vitricus), okrunjeni jarac, koga ena priljubodivstvom asti, to jest svoga mua, oli mu enu (cuius uxor adultera), oskvrnjiti, griiti s rodicom, rodoskvrnjiti, pogrditi (incesto), otabina, zaviaj (patria), otac obitoli, domain (pater familias), otac, zaetnik, stvoritelj, naelnik (pater), otabeni, stvar koja izlazi od oca, od dida, ili jo od stari[j]ih, i zlamenue sina, oli er, unuka, unuku i ost. (patronymicus), pastorak (privignus), pastorka, er prve ene (privigna), pir, zaruenja, enidba, brak (nuptiae), pirnji upravitelj, oliti domain koi upravlja s pirom od strane zarunice, diver koi vodi zarunicu k kui zarunika (pronubus), pleme (sectaculum), pleme, koren, rod, kolino, traga, bagra (genus), pleme, koren, traga (soboles), pleme, traga, vriea (prosapia), plemstvo, plemenstvo, vlastelstvo, vlasteostvo, gospostvo, plemenitost krvi plemiah, svitlost, uljudnost koga diloina (nobilitas), pobratim (addictus frater), poginuti, izgubit se ia ljubavi, izeznuti od ljubavi, posve poginuti od velike elje (depereo), pogospoditi, povlasteliti, ugospoditi, uiniti koga plemien, uzvisiti koga na koje dostojanstvo, poznati glasovita kogagodir, uiniti ili u dobri oli zli dili (nobilito), poluivodianica (pellix, concubina di uomo maritato), poraati, raati sinove, sinoviti, editi, otroiti (foeto), poraati, sinoviti (foetifico), porodnik, poroditelj, roditelj, otac (procreator), poroaj, pleme, rod (familia, domus), posinovljeni sin, sin pripasani (filius adoptivus), posinovljenje, posinovje (adoptio), prababa (proavia), pradid (abavus; proavus), prapunica, ene moje baba (prosocrus), prasinovac, podvoje [!] sinovac, sin sinovev (pronepos, abnepos, adnepos), prasinovka, erca (proneptis), prastric (patruus magnus), prastric, brat pradidov (propatrus; proavunculus), prasukunbaba, etvrta baba (atavia; atauza), prasukunbaba, to jest treta baba (abavia), prasukundid (atavus, tritavus), prasukundid, otac moga pradida, oli prababe (abavus), pratast, ene moje did (prosocer), pratetka, pradidova sestra (promatertera), pratetka, sestra moga pradida (proamita), pratetka, to jest oeva tetka (amita magna), praunuka (adneptis), praunuka, trea praunuka (abneptis), pravi sin, zakoniti sin (filius legitimus), pravobratni, pravokrvni, po prines. nalian, prilian, pravedan, prav, istinit, ist (germanus), prazet (progener), prikoukundid, to jest otac praukundidov (tritavus), priljubodinstvo, ivodianstvo, nevirnost enidbenog druga (adulterium), priljuboditi, ivodianiti, oskvrniti uzalj enidbenog druga, potamniti viru od enidbe, sagriiti puteno priko svoga druga, priiniti, krivotvoriti (adultero), prosioc (sponsus), prosioci, koi hode ugovarati divojku ili udovicu za udaju enidbe (proci), prvobratoed po materi (matruelis), prvoplemenac, rodoplemenac iz koga izodi pleme, vir trage ili krvi od rostva (prouctor), prvoroditelj (primus parens), puk, narod (plebs), puk, narod, mno naroda, eljadi vilaeta i ost. (populus), punica, svekrva (socrus), razumi se oni koji su roeni u istomu mistu u istoj dravi (autochthones), raz[umije] se gospodar i gospodarica (herifuga), razdiljenje, rastrgnue, rastava, rastavljenje tako mu od ene, ena od mua (divortium), razdiviti, uzeti divstvo (devirgino), razisestra, pogubitelj sestre (sororcida), razluenje, rastava, neopenje mua i ene u dugu od enidbe (divortium, tori maritalis dissolutio), razumi se stvari koje se pristoje jednoj kui, obitili

120

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

i ost. (affixa), razumi[je] se koi se je u jedno oenio, koi jest zajedno oenjen, zajednoenik (commaritus),razvri, rastrgnuti enidbu, razluiti se s enom, me[]u Grci Srbljani ree se, prikinuti, pritrgnuti pas (uxori nuncium, remittere, dimittere uxorem), rod, pleme, narod (generatio), rod, rodstvo (cognatio), rodan, plodan, pian (ferax), rodbina (consanguinitas), rodbina po tankoj krvi (cognati), rodilja, ena poroda (puerpera), roditelj i roditeljica, otac i mater, naelnik, poetnik, tvoritelj od kojega diloina, ako (parens), roditelj, poroditelj, rodnik koji poraa (generator), roditeljica, mati, majka, mater (generatrix, genitrix), rodno, pio (feraciter), rodnost (feracitas), rodoskrvni, koi bludi s rodicom o[li] redovnikom (incestus), rodoskvrnje (incestum), rodstvo debele krvi (agnatio), rodstvo, rodbina po oevoj krvi (agnatio), rodstvo, svojstvo (affinitas), rodstvo, svojstvo, rodbina po mukoj ili enskoj krvi (affinitas), roaci po debeloj krvi (agnati), roak po debeloj, po mukoj krvi (agnatus, ex agnatis), roak u blizu (arcta propinquitate junctus), roak, blinik po krvi, rodom pristupnik, svoj po enidbi, priatelji po udaji (affinis), roak, blinik, priatelj, znanac (necessarius), roak, bratued, svoj po krvi (consobrinus), roak, razumi se po tankoj krvi (cognatus), rostvo, pleme, krv, rod (natales), rotvo, rodbina po krvi (necessitudo), sestra moga sukundida, moga dida tetka (abamita), sestra prasukunbabina (abmatertera), sestra, seka, po prines. prilinost (soror), sime (concubitus, coitus), sin, oli er od prasinovca (trinepos), sinovac moga sinovca po debelom stablu, oliti upravnomu (atnepos), sinovac, brati, po sestri neak, ens. sestrana (fratris, filius), sinovi, eri, sinovci, rodbina slidorodna (liberi), sinovstvo, porod (soboles, proles), sinstvo (filiatio), sirota, koi jest brez oca i matere (orbus, parentibus orbus, orphanus), sirota, sirota dite ensko koje ostaje nakon otca i majke (pupilla), sroditi se, zdruiti se, ulisti u rostvo (affinitate conjungi), stari svat (architriclinus), stric (patruus), stric moga dida, momu ocu prastric (patruus major), stric moga pradida, momu didu zapada prastric (patruus maximus), ukudid, oev pradid [brisano: did] (abavus), susid, blinik, koi blizu stanuje (accola), svekar (consocer), tast, enin otac (socer), tast, svekar (socer), teta, tetka po materi (matertera), teta, tetka, oeva sestra (amita), tetka moga pradida, momu didu prava sestra (amita maxima), tetka moje matere, moja pratetka (matertera magna), tetka, to jest momu ocu prava tetka (amita major), Ture, Turin, Muhamedovac (Turca), udati, omuevljiti, oeniti, udomiti, dovesti doma (marito), udovica, udova (vidua), udovistvo, udovianstvo, udovstvo, obudovljenje (viduitas), ujac moga pradida (avunculus maximus), ujac, moje matere brat (avunculus), ujac, o[li] stric moje matere, moj praujac (avunculus magnus), unuk, sinovac (nepos), unuka, sinovka (neptis), uzeti, dovesti mladu, enu (uxorem ducere), zaetak, zavrenje simena u utrobi materinoj (praeseminatio), zaljubnica, ena aik (amasia), zaruen, oenjen (nuptus), zaruenja, enidbe, udavanja, vinanja (sponsalia), zaruenje, udavanje, udaja, enidba (nuptus), zarunica, mlada, nevista (sponsa; nupta; sperata), zarunik, uveglija (speratus; nuptus), zarunik, uveglija, mladoenja (sponsus), zet (gener), ena (mulier), enidba, udaja, vinanje, kukovanje, sedmi taj jest enidba (matrimonium), ica, koren od rostva [!], raz[umije] se iste obitelji (gentilitas), udia, ugela, ifut, idovin (Judaeus, Hebreus).

121

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Poljodjelstvo
Batina, njiva, vinograd, vrta, perivoj, baa i ost. (rus), berenje i kupljenje maslin (oleitas), bilognjila (leucargilion), bilulja zemlja, nika bila gnjila dobra za tustiti batine (glissomerga; marga), brana, brana od prua oli od gvozdja, razumu se i grablje drvene oli gvozdene, s gvozdenim zubci (cratis), branati branom, potezati branom oli grabljami, istiti zemlju grabljami (cratio), brazda, liha (porca, sulcus; pulvinus), brazda, sklad, raz[umije se] ona arpa, oli prig, koi ostaje izme[]u brazde i brazde (lira), brazditi, ubrazditi, brazditi na sklade (liro), brazdnik, ratalj, ora (imporcitor), bresumice od kupusa, klice kupusne (cyma brassicarum), busi, trs (thyrsus), cipanje zemlje, oranje (proscissio), cipati, kopati, kriti zemlju (occare, pastinare), crljenica, kazalo, kazilica (rubrica), derati, izderati, harati, razdirati, satrti, tui, otui, emunjati, vri [?] kao ito (detero), desetinje, raz[umije] se polja koja odgovaraju desetu (decumates agri), diloinik, radioc, teak, trudnik, rabotnik, diloinioc, muioc, munik (operarius), dralo od motike (mateola), dragokamen, dragi kamen, razumi se i pup, kako od loze i drugi stabala (gemma), drop, dropina (vinacea), gnjila, bila zemlja (creta, argilla), gnoj, ubar, krkalina, galeba, govna (stercus), gnoj, smrad, ubar (laetamen; fimus), gomile stina koje zlamenuju mejae (canabula), grabljar, branar koi razbije grumene, oliti lue zemljene (oceator), grablje s gvozdenim zubci (irpex), grablje s gvozdenim zubcim (urpix), grabljice (rastellum), griblja, griblje kud tee voda u polje (diacopi), grm, kie, praska (ramulus, surculus), guva od lozova prua, lozovi konop (funetum), hostovina (vinaceum), izmian slamuinom, s puhom od slame (accratus), jabunjak, baha iliti vrta od jabuka, vonjak (pomarium), jama za usaditi voe (scrobs), jaram, razumi[je] se orue od drveta, koi se stavlja na vrat volom kad brazdu, ili poteu koje drugo brime, par, par volov, konjev etc., vratilo, navialo, trup voev na kom sidi vozac (jugum), jednako potezanje, kao voli pod jarmom u plugu (protelum), jematva, trganje, trgnja, trgaina, jesen (vindemia), jesen, jematva, jesenje (autumnus), jesenski, od jematve (vindemiatorius), kita masline (thallus), klada, staburina, hreb (trunus, stipes, pitis), klas, klasje, vlat (spica), klicati, pupiti, jasniti kao voka pupim, pupiti (gemmasco), kljica, mladica, vriva (conflatio), kljica, vriva, mlaz, pisak, omladak, oni omladci koi se obrizuju za da stablo uzme jakost za rasti (surculus), kljicanje, kad puta gora mladice (germinatio), kljui, mladiica lozova (clavicula), knja, koja ubie ito (urica), koi dri ivinu od prtenja na najam, vole na izor, konje pod kiriju (veteriarius), koi skuplja masline, koi kupi i podbira masline (olivans), kolac, taklja za podpirati loze (vallus), konac, kraj, meja, granica (confinium, finis, limes), kopaa, o[li] kopaja (bipalium), kopati prvi put kako vinograd, panjiti (praefodere), kosa za kositi sieno (secula), kosir, iliti kosor za kositi draje, orue gvozdeno s drkom drvenim za teiti zemlju (vanga), kosir, kosor, srp (runco), kosirica (maxilla), kositi travu koja je ostala od kosioca iza prve kosidbe (sicilio), konja, koenje od sena (foenisecia), kosor, kosir (sparum; marra), kosori za kositi drae (lumarius), kukoljite, misto za sijati kukolj (viciarium), kupiti klasje, palitkovati klasje (spicas legere), kuplja, koi kupi rukom masline (strictor), launi, kljuni koim se plije ito, plitvenjak orue za tribiti travu iz sidbe, maklinik (sarculum), ledina (ager incultus; tesqua, locus incultus), lemi, oli ralica, razumi se dralo na kojemu stoji lemi za orati (dentale), lopata (pala; rutrum), loza, to jest orue koim se iztiskuje i oimlje ulje (medipontus), loze na odrine, vinograd na odrine (masculetum), lozje, lozovina, obrizano prue, staro

122

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

lozje (juniculus), lozje, prue od lozja (palmes), lua zemlje (gleba), maklin, orue za vaditi stine (scalprum), mastiti, gnjeiti grozdje nogami (calcare uvas, reprimere mustum pedibus), me[]ubrazdje, to jest brig koi je me[]u brazdom i brazdom (porculetum), mea, oli meja, meja, sinjal, granica, mrgilj, griblja, konac, kraj (terminus, confinium, cancellatio), mejaiti, gribljiti, biti mejanik (collimitor), mejaiti, zastavljati mejae, miriti, stavljati granice (metor), misto di se sije kapula (caepina), misto gdi se sadi kapula (caepetum), mladica od masline i drugi vojka za usaditi (clavola), mladica za usaditi (talea), mladica, kljica, vriva, prue (pallulus), mladica, kljica, vriva, pupa, mlaz, pup (germen), mladica, sad od noge (planta), mladije, kljica (fruticatio), mlatitba, vridba (tribulum; trituratio), mlatiti, vri ito, sem, osam [!] (terare), mlatiti, vri, vrem, osam, tui ito (tribulo), motika (bipalium; ligo; rastellum; rutrum), mralina, razumi se od zemlje (defrugatio), mute od ulja, talog (amurca), na brazde (liratim), na brazde, na sklade, od brazde do brazde (liratim), nakladaj luka etc. (restis), nalog, gomila, stog, klisen (grumus), naslon, oli podpir od trsti za penjati mlaze od stabla (arundulatio), naslon, taklja, podpor na koi se loza naslanja, ili ka druga stvar (adminuculum), navrnitelj, prisaditelj (insitor), navrnue na oko, na pup (inoculatio), navrnuti na pup, na koru, prisaditi (inoculo), neoran, neuzoran, zapuen (inaratus), neplodni pup (racemaris), nicati, niknuti, poniknuti, proniknuti, kljicati, pupati, listati, cvasti, cvatiti, procvasti (germinare, egerminare, pullulare), njiva prileana, polje jedno priko godine uzorano (novale, et novalis), njiva, o[li] vodno polje (ager aquasus), njiva, podvornica (ager, arvum), njiva, zemlja (solum), oimalite, misto gdi se oimlje, oli tue grozdje (caltatorium), oimavac, koi oimlje grozdje u jesen, ili masline na ties (tortularius), obarati s pritkom voe (pertica ramos vulnerare), obriivati [!], podsicati kljice, iliti omaje od dublja, da vije raste (surculo), obriz pupa lozeni (oculatio), obrizati dublje (interputo), obrovni, izduben po nain obrova, iliti razora (alveolatus), od kljice do kljice, od pupa do pupa (surculose), odgrtati, odkopavati okolo loz, ili dublja (abloqueo), odrina, vinograd na odrinu od trsti (pergula; trichila; characata vinea), odriniti loze (pedo), oistiti od taloga, od murke (examurco), okograe, to jest vinogradi, njive, zemlje, dobra, sela koja su blizu grada (suburbanum), okopavati launiem ito, pliti, vaditi travu iz ita, kositi divlju travu iz sidbe (sarrio), omaje, mladice neplodne (stolo), opliti loze (panpinare), orati, pluiti, mekotiti (aro), orue, sloga, lis (instrumentum), oje (arista), okaljati, otribiti kamenje, potratiti opako (dilapido), okaljati, otribiti se od stina (elapado), otik, koim se isti lemi od zemlje kad se ore (rallum), otribljen, ostinjen, istribljeno od kamenja (eruderatus), otuen, omlaen, otrven, stuen (obtritus), para od zemlje (aspiratio terrae), penjati se kao loza, splesti se[,] po nain loze svezati se (vinciri, illigari, nectari), piljac od trave (caulis), pitomtina (cultura), plast, stog sijena (meta), pliti, guliti travu iz ita, pokositi, zagubiti shodno draje (runco), pliti, izbirati divlju travu iz ita, okopavati kljuniem (sarculo), pliti, tribiti, to jest vaditi trave izme[]u sada, sidbe etc. (eruncare), plitvar koi plije ito (runcator), poet, poenjen (demessus), po obiaju starodavni zabiliiti s ralom misto za osnovati jedan grad (urvo), pobranan (occatus), pobrienje, podkresanje dublja (interlucatio), podbriti, podkresati oko duba (interluco), podpir od loze ka je na odrini (rumpotinetum), podpir za loze, takljica (cantheriolus), podpir, taglja [!] za podpirati loze (statumen), podpirati loze (impedo), polje uskopano (pastinatum), polje za pau, livada (ager pascuus), polje, podvornice (campestria, arva, agri), prikopavati kako vinograd, mladiti, primladiti (fossione locum iterare), primit se, uilit se, ukorenuti se,

123

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

pustiti koren, ilu, kljicu i ost. (radices agere, radices figere), priorati, prioravati trei put, opet primekotiti (tertiare), pritke, lienke, motke (interpensiva), prolistati, listati, listaj goro kukaj kukavice (frondescere), prorasti, kljicati, pustiti iz sebe mlaze, vriee, cvatiti (verno), prostori zemlje me[]u brazdom i brazdom (pulvinulus), prut (sudiculum), prut lozov, tvrdoa (duramen), prut od loze (tradux), prvoploa, prvine litnoga ploda, ita, penice i ost. (praemessium), pudar, vinar koi imade pomlju svrhu vina (vinitor), pup (pampinarium), pup, lozovi list, huvoja lozova [!] (pampinus), pupiti, pupiti se, zasvititi pupim kako loze i ostale voke, jasniti (gemmo), pupi (oculi), ralica, drak od rala ili od pluga, ruelj od rala, dralo od rala, ruica od rala (bura; stiva; urvum; capulus), ralo, plug, plugo (aratrum), ralov, oli plugov plaz (covum), raskladati, raskladiti, povaliti, poloiti kao lozu u jamu (propagare), raz od ita (rutellum), razastriti, nasaditi snope po guvnu, nasaditi vralj (manipulos per aream extendere), razgrumeniti zemlju (occatio), razoranje, polje razorano (proscissium), razori, oli zarovi, kud voda lize nuz njivu, nuz polje, vinograd etc. (colliciae), ra koja se vata ita (rubigo), ripie, misto za saditi ripu (napina), rukovet klasja, snop klasja (merges), sad, mlado trsje, mladi vinograd (novelletum), sadioc, koi sadi iznova vinograde (novellans), saditi dublje za navesti loze na nje, za navoditi loze na odrine (arbusto), satidba, sadenje (consitio), sidba, sijanje, sadenje (seminatio), sikirica, kosica (securicula), ipka, prut, ioka (virga), iropolje, polje veliko, batina, vinogradi veliki (latifundium), skorup od zemlje, tle (solum), skubnja (vulsura), slama (stramentum), slama, pliva (palea), slanka (festuca), smian s plivom (acerosus), snit, razumi se od ita, ustrojci od ita (excretum), soha, podpir za odrinu, taklja (pedamen), pica, paac od grozdja (vinaceus), stog (tumulus), strn od enice, oli drugog ita (culmus), stvar koja se imade navrnuti, usaditi etc. (inserendus), takljati, trkljiti, penjati loze na odrine (pedare, palare), teak, poljar (agricola, agricultor), teatvo, radnja od zemlje (agricultura), teeni, rataljni (georgicus), teenje (agricultio), teenje, rabotanje, teg, radnja (cultura), teenje, trud od polja, teg, poljsko teenje (agricultura), tenik, teioc, radioc, more se rei i dvoritelj, priatelj (cultor), teg (cultio), ties, iztis, orue koje iztiska, iliti oimlje stvari vlane, kako n. p. masline, grozdje, i ost., oimalo (praelum), tisto od masline, kaljua od ulja (fraces), toka (ridica, fustis), trepati s nogami (supplodo), trga, jematvar, jema (vindemiator), trgati, jematviti, jematvariti, brati grozdje (vindemio), trs, koren (scapus), trsje (vinetum), trvenje, satrvenje, trepanje, potrepanje, potrepeno kako nogam (attvitus), ukopati, pokopati, zakopati, pogrebsti, pokriti, zastriti zemljom, ploom, kamenom etc., uzemljiti, to jest ukopati u zemlju kako mrtvo tilo (humo), ukoreniti se, pustiti ile, poniknuti (radis agere), uredit smokve za uzdriaju (caprificatio), uvenue, usahnue ita, trave, dublja i ost., koje uzrokuje otrovna magla, oliti klja (uredo), via, stroja, stroitelj, koi vije, stoji, sije, prosiaje (ventilator), vidok [!] od loza (viticola), vile (mergae), vilice, takljica, viliice, sohica, soica, soharica (furcula), vinar, vinopia (vinarius), vinograd, trsje, polje posaeno s lozami (vinea), vrbnjak, vrbie, misto vrbami posaeno (salictetum), vrenje, mlatenje, tuenje (tritus), vridba, mlatitba (tritura), vrsta pluga od dva kola (planaratrum), vrtli, perivoj, livade, dubrave (viridia), zdrilosmokviti, init da zdrijaju (caprifico), zemlja igica, nauta dobra za slikovati (cicerculum), zemlja neplodnica (glabretum), zemlja, razumi se zemlja koja je podobna za raditi (terrenum), zemljoteg, razumi zemlje oposlovane (culta), zimlje grozdje (vernilis), eteoc, etvar, etva (messor), eti, kositi, kupiti ito, srpati ito, kositi travu (demeto), eti, kositi, srpati ito, skupljati jedno s dru-

124

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

gim (meto), etva, litina (messis), etvenje (messio), ititi, kupiti, skupljati enicu, ito etc. (frumentor), rvan otiskujui, okriui na jakost od ivota (trusatilis), uta zemlja (ochra).

Stoarstvo
Balega, ubar, galebina (stercus), bi, udarac, razumi se ostan iliti tap im se gone voli, koim ratalj obada vole, ostrc, sladun, aoce, iljak (bucaeda; aculeus, stimulus), bi, uzda, raz[umi se] koi mu drago uvez, kai (lorum), bilig, bilienje, bilika (indicium; signaculum), dvoica, jaram (par), dvor, stado ovje (ovile), elinje ulite (stabulum), oban deva, devar (camelarius), obanski tap (agolum), obanstvo, umia od pastirstva (pecuaria), uvaoc, oban, volar, oli trgovac volujski (bubsequa), govedar (bubulcus), guar, misto gdi se ranjuju guske (chenoboscium), izabrati, razluiti od stada (abgrego), izagnati, istirati, izgoniti (expulso), izgonenje, istiranje (expulsio), jasle, tala (praesepe), klepac od zvona (malleus, tudes), kokoinjak (gallinarium, cors), konjovoa, koi konje ili tovare vodi, goni, koi upravlja koiam, koiar (agitator), konjska odora (phalerae), konjska ploa (calceus equi), konjsko ruho (instratum, vestis stragula, dorsuale), konjuh (equiso), konjuar (equarius, hippocomos, stabularius, superjumentarius), konjuar, tovarievi, oljar, koi vodi, pase konje, tovare, iliti oljad i mazge (agaso), kopile, raz[umije se] koi je roen oli okoen od ivine razliite vrste (ibrida), korito (aquarium), kozar koi muze koze, muzokozar (caprimulgus), kozjak, kozotor, kozobor (caprile), kozjar, razumi se tor gdi stoje koze oli kozlii, krmear (sybotes), krstac od sedla, oli od samara (ephippia), lub, tvorilo od sira (forma), mazga (mulio), misto gdi se gone ovce na vodu za napoiti (aquarium), misto gdi voli ili debelo blago pase, volujski osik, gaj za vole (bucetum), mutap, konjska odora (phalerae), naelni oban (magister pecoris), obosti ostrugom, oli ostanom (stimulare, exstimulare), obosti, podbosti, podbadati, nukati, urkati, poticati, draiti, muiti, obnevoljiti (stimulo), osamaren, tko nosi samar, ivine zaprenje, tovarenje etc. (clitellarius), osik (silva), ostan, ostruga, bad, obad, obadavica, iljak, po prines[enome] nutkanje, potaknue, poticanje (stimulum, stimulus, calcar), ostruga (calcar), ouzdati, staviti uzdu, oglaviti, staviti oglav, ulariti, staviti ular (capistrare), ov[j]a lokva, ovje kupalo (probatica), ovar, koi pase ovce, pastir, oban ovaca (opilio), ovjar (pecorarius; pecuarius), ovratka, ovratak koi se stavlja psu na vrat (millus), paa (pabulatio, pastura), paa, paskula [?] (commeatus, pabulatio), pasti u tustini (impesco), pastir (upilio), pastir, oban (pastor), pastir, oban ovji (ovilio), ploa za potkovati poslenu ivinu (solea), plot, tor, staja gdi se sproa ivo za gnoiti njivu (septum), podrizanje meda iz ulita (mellatio), poinuti, odahnuti za priuzeti snagu, oli za mokriti, razumi se od poslene ivine (strigo), pohve, pofe (postilena), potkovati, obuti konje, podploiti (calceare), pramenak vune koim se krije koi beteg od oka (lanoculus), prasear, o[li] prasetar (scrofipascus), prasetnica, obor gdi stoje krmad, prasci oli guske (hara), prasetnjak (suile), pratja, oli praa (funda; stapia, librile), pridnji krivi zub koi viri iz gubice nikoj ivini, kao n.p. svinji (sanna, dens exertus), priprije, zaprije, zatvor, zagrada, zajazenje, priprika, vrata, zaprika, protivtina (obex), rastaviti, razluiti, razdiliti, razjarmiti, raspregnuti, odluiti etc. (disjungo), razluenje (direptus), runo (vellus), samar, osljarica (sagma, clitellae), sedlenica, samar (sella), sedlo, samar (ephippium),

125

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

sirenje (coagulatio), sirie gdi se siri (casale), sirite (chilus), siriti, usiriti, posiriti, poiniti mliko (coagulo), pronue iz koe, mitarenje, prominue dlake, promina od koe (versipellis), slanina, salo prasee, krmetina (lardum), sok, elinji sok (melligo), spueni konj (sonipes equus), stadar, koi uva stado (armentarius), stadnik, oban iliti pastir koi uva stado (armentarius), stado (mandra), stado, obor gdi stoi ivina (stabulum), stan, tor, gdi stoje ivotine (cohors), tap, razumi se od ibke (corymbia), stremen, uzengia (stapia), struga, mno ovaca (oviaria), supruina, pastirski tap (pedum), svinjar (subuleus), svinjar krmetar, koi rani prasce (porculator), svinjar, koi pase svinje (suarius), kopiti, jaloviti, ujaloviti (eunucho), teljig za ujarmiti vole (subjugium), tovarjak (onagos), tovarnjak (asinarius locus), tovaruar, koi pase tovare (asinarius), travar, koi kupi carinu od ivotine (arabarches), tvorilo od meda gdi se nainja med (mellificium), ujid od gvozdja oli drveta (pastomis), ulia elinja (melitones), ulite, prizid od ela, sud od ela, elinka, elinja kua (alveare; alvearium, mellarium; alveus), ukopiti, ujaloviti, [po prenesenom] mekoputiti (eviro), ukopljenje (eviratio), usteg, valo, uzda (orea), uvezati na nain oka od mrie (in retis modum colligare), uzda, valo; valo rieim ti postavi (frae), uzda, oglav (capistrum, habena), uzda, uzteg, po prines[enom] upravljenje (habena), volar, govedar (jugarius), volujnjak (bovile), volujnjak, tor gdi stoje volovi (butile), vunar (lanarius), vunarica (lanifica), vunavstvo oli vunarstvo, misto gdi se tei o vuni, kako prede, vlai i ost. (lanificium), zimie, zimnji stanovi (hibernacula), zimovati, podnositi studen, prizimiti, proi zimu, biti na zimiu etc. (hiemo), ivina skotna (praegnans), ivinsko tilo, tulina (corpus animale), valo (pastomis).

Ribarstvo i lov
Kazia (cassis; tal. cervelliera), udica, ganja, zakuka gvozdena (hamus), lovac koi lovi na tunju (hamiota), loviti, ii u lov, ribati, po prines. iskati, traiti s pomljom i umiom (venor), loviti na udicu (hamo), loviti ptice, penjati, napinjati mrie za loviti ptice, vatati ptice na vesku, zapinjati osa pticam (aucupor), misto gdi se lovu kamenice (ostrearium), mria (rete), mria, mria od lova (sagena, verriculum), mria za loviti ptice (rete, panther), mriiti (cancello), osa, ploica za ptice (tenus), osti, ostve (fuscina), privara, himba, stupica, osa, zanica [!] (decipula), osa, anica[!] (tendicula), raanj od lova (venabulum), ribanje, ribarina (piscatus), ribanje, ribarina, lovenje od ribe (piscatio; piscatus), ribar koi prodaje ribu (cetarius), udiica (hamulus), taskmar [!], ganja, vuk, lupe, kuka, udica (harpago), vra (nassa), zadiven, zabien, pribien, priboden, nasaen kao ostve pri kopiu, priboden kao glava na koplju (praefixus), zaira, priprava od zaire po moru (sitarcia).

Ponaanja, uzrasti, zanimanja i njihovi okolii, te imenovanja


Baciti doli, soriti na zemlju, po zemlji, razasuti, razoriti, obaliti s naglou (deturbo), bavar (doliarius), bastah oli basta (congero, bajulus), bastai, koi nose stvari teke na lienkah, oliti vratili (phalangarii), batinik, didinik, djedinik, batinac, otabenik, otabenica (haeres), big, bianje vele sramotno, big je sramotan ali je koristan (fuga turpissima), biliiti, zabiliiti, obiliiti zasjatim gvozdom (inuro), bilig, zanat, rukodilo, radenje, radnja (professio), bistrac, hitroznanac, domislitelj, vitac, uvibanik (vetera-

126

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

tor), bludie, kurbalite, bludniko misto (lupanar), bludnica, kurba, hotnica, zlica, kurva (meretrix, lupa), bria (tonsor), briaonica, brialite (tonstrina), brodar, pribroditelj koi bribraga [!] (portitor, navicularius), caklar, koi gradi ae (vitrarius), dajkavac, dankavac, to jest pitalo, koi sveer pita, mamitelj, skitnja, hinac, mamioc (erro), desetnik, provodia, nadbojnik, au (decurio), diak, akan (crericus), diinjost, diinstvo (pueritia, aetas puerilis), diete ensko, divojica (pupa), dika, ast, potenje (honestitudo), dila koi dila mramor (marmorarius), dite, diete, edo, diti, ditiak (infans), dite, diete, otrok, ditiak (puer), ditetina, ovik vla [!] (rudis, infans), divaniar, koi prodaje divenice (porcinarius), diviica, divojica, divka, gospodina, gospoica, diete, otroica (puella), divjaiti, seljaniti (rusticor), divjak (petro), divlji, teaki, sebini, neuljudni (rusticus), divojica, gospodina (puella, adolescentula), dobrodarje, dobroinstvo, nadarenje, ljubav, milost, har (beneficium), dojnica, do[j]ilica, doiteljica, baba (nutrix, altrix), dorestao (adultus), dostojan tapa (verbereus), drag, milostiv, ugodan, povoljan, to oviku grede po udi ne odcipi do smrti (gratus, acceptus), dragokamenar, koi se razumi od vrsta dragokamenja, bisernik (margaritarius), dragoman (interpres), drug, bratim (sodalis), drug, drubenik, uvitnik, ortak (socius), drvar, koi pripravlja drva (lignarius), drvodilja, drvodiljaonica (fabrica), drvodiljac (lignarius faber), duania (tabernarius), dvogodac, od dvi godine, dvizac (bimatus), eknik, ekaonik, donik koji eka i doeka (expectator), elar, medar, koi uva ele i med (mellarius), eljadina, izmet puka, izrod, grdni skot od naroda (sordes, ..., plubecula), eljar, gargaar, razumi se koi elja, gargaa, vlai oli garbuna vunu etc. (carminator), ovik mladi (juvencus), ovik zaludnji, slute [!], bezjak, lule (pharmacus), rvar, rvitelj (minicularius, offector, carinarius, infector), uvaoc, priglednik, bdenik, pastir (custos), uvati, paziti, bditi, imat pomlju, obsluiti etc. (custodio), fala, hvala, slava, dika, ast, potenje, dostojanstvo, stvar oli dilo dostojno pofale, asti, dike (laus), ganost, ganue, pokrenue, uzbudenje, smutnja (commotio), gatavac (chiromantis), gizdelin, to jest koi se odve kiti, dii, resi, bai, raskoi i ost. (ganymedes, venustulus), glamazalo, glamac (circulator), gnjavei (defricate), gnjilomisje, zanat za misiti oli kuvati iliti pei sude od gnjile (plastice), goriti, ei se, plameniti, ugat se, eliti od ljubavi, goriti od nenavidosti, od budalatine biti u nenavidosti, uditi na vojevanje, biti ozloglaen etc. (flagro), golubar koi uva golube (columbarius), gorjanin, planinjanin, planinar, planinka, gorjanka, gorostanik, prigorac koi stoi pri gori (monticola), gospodarica gostionice (copa), graanin, varoanin (civis, municeps; oppidanus), graanstvo (civium caetus), greboder, koi kopa mrtva tilesa (pollinctor), grobniar, groboder (copiata), gusar, razbojnik (grassator), guvnar, koi guvno isti (areator), haljinite, ili misto gdi se prodaju haljine (vestiarium), himba, lisienost, vuivost (confictio), hitrokrovnik, tvorogradnik, koi iznahodi nain od ishitrene grae, domilitelj zidanja (architectus), hlapiti, govoriti izvan sebe (balbutire), hlipanje, neuspregnuti smih (cachinatio), hotimik, ivodianik (concubinarius), hotimstvo (pellicatus, concubinatus), hotnica, kurbetina, zlica (concubina, focaria), hotnik, bludnjak, kurbar (concubinatus), hrabreno, srevno, junaki, smiono (animose, audenter), iglar, koi gradi igle (acuum opifex), imbroinik, velika lisica, stara kurba, stari liho (vulpio, vafer, veterator), inad, gombanje, prienje (contentio), inadice, na inad, na izvid (certatim), inaditelj, prioc, pri[j]itelj koi prie drugoga, parac (altercator), inaditi se, rimati se, porimat se, kouriti [kosurit?], prourit [prosurit?] se (controversor, altercor, contendo), isciriti zube na kogagodi, krgnuti, kripnuti zubi[ma] na kogagodi

127

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

srdito (ringere, ringari), ispriiti se na koga, ispeiti se na koga, iskarati otro koga (odjurgare), istija, potenalu [?], opazno, pomnjivo (diligenter, sedulo, naviter), izbiti, to jest pokarati tapim (castigare verberibus), izbrljati litajui, serui (concaco), iznenadi, iznenadke, iznebljuice (improviso, nec opinato), jamac, poruk (sponsor), jaukanje, ukanje, plakanje, tuenje (ejulatus), jezinica, riljivica (garrula, linguax, verbossa), kamenar, koi cipa oli dila kamene, dilostinac (lapicida), kamenar, zidar (caementarius), kapular (caeparius), karati se, pririiti se (rixor), karba, inad, prigovaranje, rimanje, prianje meu dva, oli vie, karanje, kar (commissio; rixa), kasapnica, komadnica (laniena), kesar, keseija, lupe koi strie kese ispod mukla (manticularius), klainar, japnar (calcarius), klak u komadi, klainara (rudus), kleti, proklinjati (exsecror), klinac (geminata sponsio), kljuar (clavicarius), klopokovni, korokovni (crustarius), knez, ban (comes), knez, vladaoc, glavar, poglavar, stareina, sudac, vladalac od puka, vojske, drave, grada i ost. (praetor), koar, strujnik koi struje koe, tabakar od koa (coriarius, pellio), kobasicar (botellus), koiar, koi nainja koie, kola, vozove, koijar (carpentarius), koi nosi bat, malj, oli estoperje, kljue etc. (claviger), koi omie prce (pedens), koi prodaje lik (medicamentarius), koi prodavae pogae za posvetu (libarius), koi tkaje i prodaje odiu prtenu, od platna (lintearius), koi vapie, vie: pomagaj, etc. (clamosus), kolaar, koi misi kolae (pistor dulciarius), kolar (plaustrarius), koljioc, koi kolje, komardar, kasap (lanius, macellarius), koludar, kaluer, pustinjak, redovnik (monachus), koludrica (monacha), komarda, klanica, kasapnica (laniena, carnificina), konopar, konopnik, konopia (funarius; restio), kopitanje, pruanje (calcitratus), kopitati, pruat se, prhati [?], bacat se nogam (calcitro), kopjanik (lancinator), kosobojnik, koi je oboruan kosom, kosac (falcarius), kotlar (faber aerarius), kova, gvozdokovnik, klinokovnik (cursor), kova, rukotvornik, rukodilac (faber), kovanica, kovaija (fabrica), koveia, skrinjar koi gradi skrinje (arcarius), kramar, prasear vojske, sluga vojske (cacula), kresati vatru (ignem excutere de silice), krivokletnik, priklinjavac, koi se krivo prisie (perjurus, pejerator), kroja koi kroi aljine s rukavi (manulearius), kroja, terzia, iva koi ije, plitvar koi plije (sartor), krosnjarica, slukinja koja nosi krosnju (cistellatrix), krosnjarovo, koi nosi krosnje, krtole etc. (cistifer), kruvar, koi pee kruh (pistor), kuha (coquus), kupogrozdnik, koi bere grozdje, berogrozdac (legulus), kupovnik, koi slidi kupovati u jednomu duanu (adventor), kurbar (catamitus), kurbarstvo (concubinatus), kurbetina, zlica (scortum, lupa), kurbetine, neasne enetine koje klimaju zadnjicom (recelliclunae), kurbie (ganea), kurbovani, koi rinda [!] po svi[m] kurbaliti (venerivagus), lakomo, ipo, nepodatno, tanko, stisnuto (avare; parce, tenuiter, maligne), lepno uditi, eliti, iskati s poudom, dokuivati, obrati, okrenuti poda se, pod svoju zapovid, krenuti vodu na svoj mlin (affecto), linica, likarnica (medicina), likar, linik (medicus), linina, ovjek od zaludnje hrane, leaja (balatro), linost, dangubnost, tromnost, lotrost, leaja (desidia; residia), linost, zablenue (torpedo), lisiiti esto, vuiti, vuhovati (confictito), listotrnik, koi prodaje liste za pisati (chartarius), ljubav alenja (jocus amatorius), ljuboudnost, blagoudnost, blagost u udi, uljudnost u govorenju, razgovoru, ljubkost (affabilitas), ljuboprioc, pravdeia (trico, amans litium, cavillator), lonar koi gradi sue od zemlje, gnjile etc., koi misi lonce (figulus), lonar, sudoslinik, koi gradi i slii sue oli kipe od zemlje (fictor), loturar, lovac lostura (murilegulus), lovac, lovar (venator), lovac, ribar (piscator), luar, koi razbije grumene (glebarius), ludo, budalasto, zablenuto, zatrisnuto (stulte, dementer, insane), ludovnjak, koi prodaje ukarie, jaja i ost. (nugivendus), lu-

128

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

pe (lavernio), lupe, razbojnik, odiravac koi odire na putih, hajduk, pustaija, gorjanik (latro), mahnit, lud, lulav, nesvistan (excors), maja, kuvarica (coqua), manjurica, dumna (simpulatrix), mastjelac, mastioc, mastnik koi masti, rvioc (bapheus), mazati, maziti, varati, voditi za nos koga (blandior, adalor), maznuti vlae (sublino), medar koi nainja med (meliturgus), mekano, raskono, vlae (delicate, laute), mekoputan, razbludan, raskoan, mekan, ljubovan (delicatus), mesnica (mesnica), metioc dimnjaka (mundator caminorum), mirac openi (libripens), mirovodnik, koi miri vode (librator), miinar, tko nosi u mihu vino, vodu i ost. (utrarius), mladac, raz[umije] se prve ohmice, koi je pria etrnaest godi, golobradac (ephebus), mlade (pubes), mladi, mladac, dieti, diete koje poodraslo, mladica divojka poodrasla (adolescens), mladica, dikla, diklica, gospodina (adolescentula), mladica, mlada ena, nevista (juvenca), mladost, mladovina (adolescentia), mlinar (pistrinarius), morenje, dodianje, usionstvo, uzvilenje (vexamen), moriti, stiskati, muiti, daviti, alosti, ucviliti koga (ango), mue, podmue, otajno (silenter; tacite), mukte, milodarno, milosrdno, za ljubav, stunje, brez plae, brezdobie, zaman, zaludu (gratis), muzuvirnik (emissarius), na ensku, razbludno (effaeminate, muliebriter), nadimenak, ime svrhu imena, nadpis, napis od kojega dostojanstva, ili od koje stvari (titulus), nadizbenik, to jest upravitelj od kuvaah, nadkuva (archimagnus), nain, oli zanat linika (medicamentaria), naotriti, staviti na tocio (acuire), napisati goruicom (picturam inuere, encausto pingere), napivnik, kljuar od vina (pincerna), nasukrstice, po nainu kria (cancellatim), naticati se, nadoditi se s kime (aemulari), nenadnja (improvidentia), nepostenje, sramota, zloglasje, pogrda, pogrenost, rugo, prikor (dedecus), nepovoljno, nepoudi, prikosrca (invito animo), nesklad, nemir, smutnja, molva (discordia, seditio, dissensio, contentio), nestavnost, nestanovitost, nekripina, narav prasea, puziva i ost. (inconstantia, instabilitas), nesvitovano, brez svita, na slipaku, nepromotrivi (inconsulte), nijednostrano, sebice (indifferenter, indiscriminatim), noar, nookovnik (cultrarius), nonodnevci, raz[umiju se] koim slui no za dan (lychnobii), obojar, koi prodaje obderine (propola), obojar, otrcanik, uboar (scrutarius), oboritelj, razoritelj, razruitelj, rasutnik, uvridnik, uvriditelj (afflictor), obruar, koi dila obrue (vitor), obticanje, hlepnja, udnja, pouda, smagnue za velianstvom, gorua pohlepa za dostignuti koju zapovid oli oblast od zapovidanja (ambitio), odbignuti, izneviriti, pomajkati u viri, u virnosti etc., odvratit se od svojega obiaja, dilovanja zavita, od svojega vladaoca etc. (descisco), oitnik (publicanus),onik, koi nainja onice (oculariarium), oganj, vatra, po prinesenome ljubav, elja etc. (ignis),oholo zapovidanje, koinja (superbia, fastus), okovan, oklopljen u srebro, posrebrnjen (argentatus, inargentatus), okrepeniti se, smrznuti se (rigescere), oparenje, poprienje koe od opari (ambustio), opatica (antistita), opekar, peiar, koi pee opeke (laterarius), opisanik, miropisnica [?], meanik, koi meae pie (circumscriptor), opiti se, opoit se, naliti glavu vina, nakvasiti se, biti samodrug (inebriari), ortak, drug ortakov (consocius), otrina, estoina (scabrities), ostudeniti, ukoenuti se, smrznuti se (algere, rigere), otruniti cvit divstva, dignuti divianstvo, oskvrniti puteno, uzeti ast, otruniti cvit divianstva, uzeti diku (deflorare; vitiare; virginitatem violare), ozloglasiti, tiknuti u ije potenje (notare infamia), peinar, jamar, koi pribiva, domu[j]e u peina [!], prines[enom] tamliar [!] (lautumarius), pijanstvo, lotarstvo (ebrietas), pismopomnik, koi uva rukopise (tabularius), pla, plakanje, jajukanje, tuanje (comploratio), plakati, jaukati, cviliti, ukati od jada, tuit se, navijati, ukati od tuge (ingemisco; ejulo), plakati, ronosuziti, oblit se suzami (delacrymo), plamac,

129

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

glamacalo, arlatan nie termin dobar (bardocullus), plaziti, ii plazimice, listi (repto), plaziti, plaziti se, listi, sukati se po zemlji (repo), pletipas, koi plete, ili tkaje pasove (zonarius), ... pljunuti na koga za uvredu... (adspuo), pobignuti, odbignuti, uskoiti (fugire, effugire), pogaziti, potrepati, potui (deculco), pogospoen, uzvien na gosposvo [!], uinjen vlastelin, poznat, oglaen, glasovit (nobilitatus), pogrda, ozloglaenje, nepotenje, sramota, prikor, ukor, neasnost, grdnja (ignominia), pokarati s ri[i]ma (castigare verbis), pokarati, posvistiti (corrigere), pokarati, ukoriti, udriti u obraz besidom (redarquo), pokripiti, razveseliti, uzveseliti, arajdati (reficere, recreare, refocillare), pokrpitelj, ponovitelj (interpolator), poluditi, pobudaliti, zajti izvan pameti, init smamiti koga (insaniam adigere), poluen, enut, izvitren, ovik izvitrene pameti, tuknut po glavi (insanus), poljubljenje, oliti celov dragani, milovni i ljubovni (basium), ponapravnik (conformator), porugan, nagrdan, spotan, posmihiv, dostojan poruganja (derediculus), poruk, jamac, koi se porui za druge (praes), potenje, ast, dika, dostojnost, dostojanstvo, poniznost (honor), potenje, astvo (honestamentum), postolar, crevljar (calceolarius, caligarius, sutor), postolar, topelar, papuija (crepidarius), postolarnica (sutrina), potegnuti na ostrug, dilati na strug, okruglo initi (torno), potipalac koi se potiplje, posre (cespitator), potvoritelj, muzavir (calumniator), pozivaoc od zaticanja iliti mejdana (gladiator), pozlatnik (inaurator), praar (funditor), pralja, perilja, pralica (purgatrix), pratear, koi prodaje staru odiu (propola), pratear, kramar (calo), praznujui, dangubei, dangubni, danguban, neposleni, brezposleni, brezposlen, zaludnji, zaludni, gubodnevni, poivajui, nekorisni (ociosus), pridati se, podloiti se, dat ruku (deditionem facere, dare manus, se dedere), pridivak (cognomen), priati se s kime, gombati se, jait se s kime, arvati koga (colluctor), prieimenak, nadimenak (cognomen), priglaviti, jako priporuiti (inculcare), priime, priimenak (praenomen), priimenak, pridivak, nadime, nadimenak (agnomen; cognomentum), prikoredan, saviji, to je vije priko mire, naina i ost. (immodicus, nimius), priljubodinstvo, priljubostvo, priljubovstvo, hotimstvo, oskvrnue vire enidbene (adulterium, corruptio, corruptela), priljubodivac, priljubodnik, koi oskvrne ast svoga druga, koi grii s tujom enom (adulter, machus), primalja, baba koja pomaga na porodu, kuma, primiteljica, pupena baba, stiskulja, ena koja uva rodilju (obstetrix; assestrix), priniti priko dneva, odmaknuti za drugi dan, odmicati o[d] dneva do dneva, produljivati, prodavati jutra sutranja (recrastino), pristipavac, pritiskavac, koi pritiska oli oimlje (calcator), pristojnost, prilinost, pristalost, lipotinje (decentia), prizimenov, nadimenovan (cognominatus), prizimenovati, pridivati, izdivati ime (cognominare, appellare), prodavati, staviti na dobiu svoju put (prostituo, vulgo corpus), promiljivac, razbirnik (contemplator), prvostolnik papin (cardinalis), ptiar, koi uva ptice (aviarius), pukar, lukotvorac (ballistarius), pukar, striljavac (jaculator), raba, slubenica, slukinja, najmenica (ancilla, famula, serva), radovati se s kime oli komu, obeseliti se ijemu dobru oli zlu, estiti komu koju sriu, vozradovati meu sobom (gratulor), rastapanik, koi rastapa, pritvaraje kako mido, tu, gvozdje, srebro, zlato etc. (flatuarius), raz[umije se] koi moli zaklinjui, koi zove napomo, zaklinjui (obstestans), razberitelj, istomanik koi tomai [!] i razbire sne (conjector), razbojnik, koi doika iza nugla (gladiator, sicarius), razgniviti, rasrdit se, zapiniti od velika gniva, zahoditi, zaluditi, zajti s pameu (insanio, furor), razgnivljen, razjaren, pomamljen, pobinjen (furiatus, furore percitus), razumi se oni koi grede od trga do trga (circumforaneus), razumi se oni koi grije gvozdje za naruditi oli zaviati kose (cinerarius), razumi se oni koi mukte jide na

130

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

veeri, koi ne plaa gozbe (asymbolus), razvri, razdriiti priateljstvo (dirimere conjunctionem, amicitae vinculum dissolvere), redovnik nemisnik (conversus), ribar lostura, lovac lostura (conchyta), ribar, koi prodaje ribu (piscarius), rimanje, karanje, gombanje (concartatio), roinar, koi dila roge, ronik (cornuarius), ruda od brusja, brusje, brusite (cotieriae), rudioka, slubenica koja rudi kose svojoj gospi, koja napravlja vlase (ornatrix), rugajui, koi se ruga, makari, kudi etc. (insultans), ruganje, poruganje, posmihovanje, spotanje (derediculum), rukilnik, rukodilac, iznaoditelj, radioc (mechanicus), rukolinik, ranar, likar koi lii rane (chirurgus), alac, spotnik (copria), alimice, alei se (jocose), alit se, maskarit se, rugat se s kime (colludo), aljivac, alac, spotnik, iglenia [iljenia?] (gesticulator), aljivo, alimice, tamano, potno (joco), samarija, sedlar, sedleija (clitelarum faber), samovoljnik, samovoljan, tvrdoglav, koi zapne u glavi oe da je onako (pertinax capito), sastavnik, stigonoa, barjaktar (signifer, vexillarius), seljak, seljanin (agrestis, ruricola), seljanin, sebar, seljak, poljar, gortak, gorjak, gorjanin, teak, divjak (rusticus, villicus, agricola), seljanin, seljak, poganin (paganus), seljanka, stanarka, koja stoi na stanu (villica), eniar, itar (frumentator), sija koi prosiaje cvit od brana (pollintor), ilica, koja ije i kroi krpa, pria i ost. (sarcinatrix), sipati, posipati koga cviem, nakititi cviem (adiquem floribus aspergere, ornare floribus), siromah, uboar, prosjak (mendicus), iva, koi ije pratei, kroja, pratear (sarcinator), sklopitelj od grae (architectus), skrinjar (capsarius), krinjar, kovegar (capsarius, arcularius), skrinjiar, koji dila male kovege (arcularius), skrovito, skrovno, potajno, mue, otajno (clam occulte), slavitelj (celebrator), slaviti koga, dat mu asti potenja (explaudo), slikovnica (fictrix), smesti glavu s rima (obtundere), spiljostanik, peinar (latebricola), sponjar koi gradi sponje (fibularium artifex), srdit, rasren, razdraen, razgnivljen, razjien, jidan, nadut od velika jida, od velike srbe (iratus), srebarnica, misto gdi se srebro kuje (argentaria), sria, ast, drib (sors), staun od koa (coriaria), staun, di[j]eljaonica (officina), staunar (officinator), taknik, koi grede oli puzase [!] na tulah (grallator), tednja, obava (parsimania, parcitas, frugalitas, moderatio, sumptum), stigonoa, alfir, barja[k]tar (signifer; antesignanus), stisnuti, nagnati, usilovati, pritisnuti, razvuiti, ukoliniti etc. (constringo), strah, predanje, prenue, usprenue, drhtanje, najeenje, strahost (horror), straiti, pristraiti koga, init da mu umre krv od straha (perfrigefacio), strilar (sagittarius), stroiti, struiti, tabariti koe (coria perficere), stupar, koi isti sukno, svitu u stupi, kou i ost. (fullo), sudac, stareina, vladavac, nadstojnik, zastupnik, uvaoc (praeses), sudar koi pere sude, isti, mete, nosi smrad i ost., sudopraja, sudopernik (mediastinus), sulinik, idnik, kopjenik, strilnik (lancearius), sumljei, nevirujui (haesitans), sveernost, slidba, uzdranost, usteg, ustegnue (continentia), svilar, trgovac svile (metaxarius), tajno, potajno, iz potaje, himbeno, licimirno, vuhevno (dissimulatium), taknut polako, polagano, taknuti koim dilom, taknut koje misto, dotaknut koga, taknut, ticat, pipat (attingo), teak, kmet, naimavac (colonus), teak, poljar (agricola), teak, radioc, koi se rve zemljom (agricultor), teakinja, kmetinjica (colona), terzia koi ie iglom, iva (sartor), tiskanje od mnotva ljudi, tiskavica (magna hominem vis), tkalac od svile koi tkaje (sericarius), tkalac, koi tkaje (textor), tkalica (textrix), tkalo, misto gdi se tkaje (textrina), tkanica, misto gdi se tkaje (textrina), tkanici koi tkaju postavu (histones), tkanik, koi tkaje (gerdius), tkaoci (linteones), tlapac (aretalogus), tlapnik, pun zanovetni besida, koje ne prude ni za jednu sponju (babula), tratenje, arenje, poarenje, tratnja, ar (sumptus, dispendium, impensa), travar (herba-

131

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

rius), travar koi trave vadi izkorena (botanismus), trgovac (mercator, tabernarius), trgovinica (tabernarius), trgovnica od svite, duan (taberna), truditi, bastiti kao jedan mastogonja (laborare), truditi, truditi se, znoiti se, prianuti [!] k' poslu, raditi zubim i noktima, ufatiti za koje diloinje (laborare, insudare), truditi, znoit se od truda (exsudo), u persianski jezik zlamenuje mudrac, grki naravnik to jest filosof, a iliriki kralji od istoka koi su pohodili Isukarsta u Betlemu, s poklonom i darovim (magus), ugljar (carbonarius), ugljenica (carbonaria fornax), ukoenuti se od leda (obrigeo), ukolinenje (jactura), ukoriti, prikoriti, udriti riju u obraz (exproborare, improperare), ulak, knjigonoa, tekli (tabellarius), ulak, listonos (veredarius), ulupit se, umeit se (se contundere), uminik, ovik koi umide, koi znade, koi jest mnogo vit, koi uviban jest znade kako koja stvar prohodi, i na ki nain more bit (pragmaticus), upraviteljica (agitatrix), uskoitelj, odbignitelj, koi odbigne iz jednoga mista u drugo, uskok, pribigljivac, nevira (transfuga), uvriditi, uiniti uvridu, ao biti na uvridenje (displicere, offendere, laedere), uzar, zauzar, tkoi plete uze (ligularum opifex), uzbuditelj, urkanik, naurkanik, bulonik (concitator), uzbunjenje tvoriti, plesti prau od nemira (seditionem facere), uzimati, uzeti, odnositi, raspravljati, traiti, zloglasiti, ozloglasiti, muzuviriti, vuiviti, protresati drugoga, licimiriti, dignuti, ugrabiti potenje, diku i ast komu godi (detraho), uzradovati se, uzigrati od veselja (exulto, gestio), varoanin, zagradac (suburbii incola), veskinja, koja veze, vezaica (acu pictrix), vezati verugami, uziti, zakovati u sinire, overuiti, staviti, postaviti u veruge elizne (catena constringere, injicere catenas), vezati, ukoliniti, sputiti (ligo), vezokitnik, koi iglon vez veze (plumarius), vikati na glas za prodati koju stvar (rem venalem clamitare), vla, u poniznu mistu roen (humili loco natus), vlae, kasne (lente, aegre, tarde), voinik morski (classiarius), vojnik, kopjanik, kopljenik, otropernik, orunik s otropercom (miles hastatus), vojvoda iljadnik (chiliarchus), vojvoda, voditelj, vodi, kalauz, vodac (strabunculus), voskar, koi ini vosak (cerarius), vratar (claustimus), vratar, komornik (janitor, cubicularius), vratolomno, navrat i nanos (praecipitanter), vrsta ikona enski' uinjene za prignuti na ljubomorje (ipsulices), vrtiguza (circulatrix), vuhovit, lisiiv (confictus), vunar, koi rastresa vunu (lanarium), za obiaj enski, obiajiti zlo (confutuo), zainjavac, koi zainja (conditur), zahiti, miti, init se kako da ne vidi, da drimlje etc. (conviveo), zaimenak, zaime, pridimenak (pronomen), zaimitelj (commodator), zakon, nain, uprava, zapovid koga mu drago dilotvorna (lex), zaludni, zaludnji, stvar koja ne prudi (futilis), zanovetati, raspravljati, sprdati, govoriti priko reda, blejati, tlapiti, govorkati (garrire, blaterare), zanuati s mamom (allicio); zatupljeno, nesmotreno, bradvom utesano (pingui Minerva), zavrtavac (varius, inconstans), zdruiti priateljstvo s kimegodi, spriateljit se s kimegodir (ad amicitiam alicuius se adjungere), zlamenovati, zlameniti, kazati, pokazati, dati zlamenje, ukazati, dati za razumiti, navistiti, biliiti, tomaiti [!] (significo), zlatar, zlatokovnik (aurifex), zovnuti koga asnim imenom (honorifice honorificentissime aliquem appellare), zvanje na razgovor, za proi vrime, zvanje na naslade, na arajdanje (avocamentum), zvati na konak, zovnuti da prinoi (invitare tecto), zvizdogatnici, koi gonetaju dan roenja po zvizdoznanju (genethliaci), ena hitroznana, vuhovnica (veteratrix), ena lajavica, koja sie jezikom kao kosa (oblatatrix), ena razgledavica, koja gleda, razgleda oko (circumspectatrix), ivokolja, koi kolje i prodaje meso u klanici, iliti komardi (lanius), utorvnik (crocotarius).

132

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Pravo i trgovina
Batina, didina (haereditas, cretio), batinstvo, batina koja priodi po ostavi (obventio), dar, mito (donum, munus), dati na uzdano (persuadere), dati pineze na dobitak (faenerari pecuniam), dati u ostavu jaspre komugodi (credere alicui pecuniam), didina, oinstvo, dobra oina, otabina (patrimonium), dnevica, nadnica (unius diei opus), dnevnik, knjige od arenja i dobitka, iliti primanja (codex rationum, codex accepti et expensi), dogovoriti se, biti u dogovoru, biti [u] uvitu (convenire), dohodak, dobitak, danje na najam, kako kue, batine, plode, jaspre, ivinu etc. (census), druba, ortaenje, druina (societas), duan biti, tko je duan on je suanj (debeo), hara (tributum, vectigal), inad, pravdanje, prija, paroenje, naticanje (contentio, lis, rixa, certamen, aemulatio), izbatinik, koi je ulien od batine oinstva, materinstva i ost. (exhaeres, haereditate privatus), izmirenje, popisanje, dohodak ili ugovor kojekod stvari oito ugovorene, pobrojenje, zabilienje svoi dobara (professio), jamac, poruk (appromissor), kamata, lihva, nepravedni dobitak (foenus), krivokletva (perjurium), kupitelj, steenik, sticalo (comparator), mukte, muktice, brez plae (gratis), na viru (ingenue), naizmince, napromine, naporedu (altertim), najam, nadnica (conductio), najmen, uzeto u najam na poslovanje (conductitius), najmenik, najmavac (conductor), najmie, stvar oli misto na najam (conductum), naslidba, naslidovanje (preofessio), naslidovati, sliditi ijegod rukoinje (imitari), navesti u najposlidnje skonanje (adduco), obetanje, porutvo, okladenje (sponsio), obetati, to jest ujamiti se, uporuiti se za drugoga, uiniti poruk za drugoga (appromitto), obetati, zadati komu viru (praestare alicui fidem), odvitnik drugoga odvitnika (cautor), odvitnik, branitelj (causidicus), oporuka, najzadnja odluka (diatheca), opravdati se, oistiti svoje dilo, osvitlati svoj obraz, braniti se, uzdrati svoju priju [!], braniti svoje razloge (purgare suum factum, sustinere causam suam, ...), ortaiti, uortaiti, biti u slogu s kime (consocio), ortakluk (consociatio), osvada, tuba, osvaenje, tuenje, okrivljenje, oborenje uzla (accusati, ...), otii najti koga za svitovati se (adeo), pedipsa, uzetje, svlaenje dobara po osobitoj zapovidi (confiscatio), pineznica, gdi se primaju arai (publicanorum mensa), pismo ugovorno (syngrapha), plaa, dar, dobra ruka, pohodnja (praemium, remuneratio), plaanja, raz[umije] se za dobru ruku (evangelia), po redu, naizmine (mutuo), podvezanik, komu je ostavljena zaveza od ostavljenja (legatarius), pogodba, dopuenost, prignue volje (consensio), pogodit se, pogaat se, biti od istoga uma, pristajati, prignuti volju s drugim u kojoj stvari, dilovanju etc. (consentio), poriz batine (colonarium), poruiti, uporuit se za drugoga, jamit se za drugoga (expromitto), poruk, jamac koi se jami (vas), poruk, jamac, uporunik (expromissor), potratnje (expensum), pravdanje, prienje, inadenje, paroenje (controversia, lis causa), pravdati, pravdati se, priti se, paroiti se s kime kroz koju stvar (litigare, contendere), prinositi razlogu od pravice, ili od krivine (attribuo), prinosje, razumi se trgovia (exagoga), prisei se krivo, tko posee on prisee (perjurare), pritei komu u njegovoj potribi (adjuvo), prociniti za toliko gotovi jaspri (adgro), procinjenje, cina za vrue pinez (adgratio), prodavat oito nosei i viui po gradu ko dade vie, ri biti jest dubrovaka (auctionar), prodavati na libu (auctionari), pronja, siromatvo, ubotvo, prosjaina, ubonost (mendicitas), rasuditi, odriiti od prije, razdriiti razlog od pravde (litem componere, decidere), raz[umije se] ii na obide na zamine, zajmit se s drugim (mutito), raz[umije] se cina za konjsku odoru (equimentum), raz[umije] se koi je bio

133

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

uinjen batinik, duan je ukopati mrtvoga (everriator), razumi se bilinj od prodaje, kaz (digma), razumi se mali komad baine ostavljen u didinu (haerediolum), sajam (conciliabulum), sidrovina, ara koi se plaa za sidro (vectigal), spadnut na argiu, u najzadnje potribovanje, tuge, nevolje i ost. (eo reductum esse, ...), tetovanje od pineza (detrimentus pecuniae), stotitina, stotinka, razumi se dobitak kamate po jedno svaki misec za sto, to jest dvanaest na godite (centesima), stvar, imanje, blago, dobra, prate (res), sud koie mu drago vrste (vas), sudac obrani, dobar ovik (arbiter), svit, svitovanje (consilium), svitovati se s kimegodi, pitati od kogagodi svit (consulere aliquem, ...), svitovati, ponukovati (monere), svui od batine, od oinstva (spoliare hereditate), tratnja (expensa), trgovnica od boje oliti masti (baphia), ugovorje (eurythamia), ujamiti se (caveo), ulien, izlienje, razumi se od batine (exsortium), uvit, ugovor, pogodba (pactio), uzajmljeno, zajmljiui, naizmine (mutue), vatanje, uzimanje, iskanje pomnjivo na lipe (captatio), vira (cautio), vira, razumi se koja se daje putnikom u vrime rata (syngrapha), vira, virnost, obetanje obsluenja, ispunjenja, dovrenja etc. (fides), virovati, ufati, imati ufanje, zajmiti, dati nauzdano, uduiti (credo), zadavak, zapogod, uvjera, zadavak od ugovora (arrhabo, arrha), zadubina, almustvo [!] (stipis), zakletva, priseba, prisizanje (jus jurandum, sacramentum), zaklinjat se, kleti se, prisizati (jurare, ejurare, adjurare), zaklinjati, zakleti se kriposno, zaklet istinito, obetati s zakletvom, s prisibom, prisei se (adjuro), zakup, zakupljenje od koje stvari za moi je pak prodavati sam naslobod (monopolium, arbitrium, redemptio), zamina u ljubavi (mutua benevolentia), zapovid, uprava obsluenja, ugovor, dohodak (canon), zaveza, uzna uspomena po smrti ostavljaoca (legatum), zaveznik, to jest koi ostavlja ku kod uspomenu od uveze svojega dobra u najposlidnjoj volji (legator).

Vjera
Badnjak (truncus natalitius), Bog, vinjak, Gospod (deus), Bog, Gospod (Dius), bogomolje, prosenje, raz[umije se] opominjanje, napominjanje Svetih, molbe koje se ine Bogu hodei skupa u proiijunu (litaniae), bratinstvo, bratimstvo, bratina, redobrastvo, braina, bratimtina, braa (sodalitas), klanjati, moliti, ustiti [!], tovati, nositi postenje, uzdrati, teiti o zemlji etc. (colo), ispovidanje, zaveza, ispovidanje od zavita oliti vire (professio), koludar, kaluer, pustinjak, redovnik (monachus), koludrica (monacha), koludrice, dumne, kaluerice (monastriae), limbo, misto tminavo gdi stoje due diinje brez krtenja (limbus), manjurica, dumna (simpulatrix), obetan, zavetan, obean na zavit, zavit, zavitovanje, obeanje (votus), porod, poroenje, naroenje, porodstvo, zvizdorodica, Zvizdorod, koi se raa pod zvizdom pominom (genesis), pranica di se peru mala diica od griha istonoga (baptisterium), pripovidalite, misto s koga se prikazuje ri boja (pulpitum), prvostolnik papin (cardinalis), ri udinska, zlam[enuje] u istinu (amen), svetilite, svetnica, misto otajno, gdi stoje svete stvari u crkvi, sakristia (adytum), u persianski jezik zlamenuje mudrac, grki naravnik to jest filosof, a iliriki kralji od istoka koi su pohodili Isukarsta u Betlemu, s poklonom i darovim (magus), venac, kruna, krunica, oenai (corona, sertum), zakletnik, ka, zaklinjavac koi zaklinji [!], i progoni hudobe (exorcista), zavetati, obetati, Bogu koju kod stvar svetu obetati, eliti, uditi (voveo), zavit, zavetanje, darovina (donarium), zavit, zavitovanje, prikazanje, lukavost, zazivanje lukavosti (devotio), zavitovati, zavetati, obetati, prikazati na posvetu, proklinjati, oarati, zaarati (devoveo).

134

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Poganstvo i praznovjerice
Adski bog, avlina, paklenjak (orcus), bog pomonik obitoli (lar), boica, vila koja pomaga na porodu (lucina), bojak, boica, divka (divus, diva), Boozemljica, Boozemlja, Boica od zemlje (Demeter), arovni, vileni, vilinji (magicus), arovnia, arka, aranje (veneficium), arovnica, vidina, viica, vada vila, vilenica (praecantatrix; venefica), arovnik, viac, vilenik, vitac (veneficus), eda (saga, venefica, lamia, strix), due osuene, pakleni duhovi, prikaza, neman, upirina, mora, vukodlak, gataoc, to jest domilitelj, i domiliteljica stvari doasti (divinus, divina), lukavnjak, vrag udivi, duh zlobni (cacodaemon), maci, upirina, aerski vrag (incubus; aereus daemon), oarati, navri na koga ari, obarati, zapivati komu arke (obcanto), nakaz [gen.: nakazi], hudoba, maci (lemur), nonjak, noni bog (nocturnus), obastrto, okolieno od pokladnikov, arojnikov [!], vika, triska, talabuka od aroica oliti nakaznikov uz poklade, aroiin (bacchatus), paklene sarde (furiae, eumenides), poganski, hudovjerski (ethnicus), priobraziti se, obu na se obrazinu (personam induere), pristraen, smuen, oli tko imade smueni duh radi prikaze od sablazi, budu razumi se nakaza pripovitke neistinite (chimaera), prsto [?], prstnotlapica, koja znade u prste ili u dlane gatati, gatavica, viica, vidina, bajavica, koja vara, koja prodaje la za istinu (praestigiatrix), pustolovica (manes, larvae, lemures), sablaza, vidina (specrum), sarda, vraja mati (furia), uaran, zaaran, obaran, zadran uroka (fascinatus, veneficio affectus), strava, vilinstvo, zaaranje (fascinatio), urecitelj, stravitelj, zatravnik, vilenik, arovnik, viac, vietac, arajui (veneficus, fascinans), ureen, uaran, zaaran, stravljen, zatravljen, smamljen, zamamljen, uvraen, uviljen, ustriljen od vile, spleten, zaplen [!] od ari (fascinatus), ureenje, zatravljenje, smamljenje, strava, vilinstvo, aranje, zaaranje (veneficium, fascinatio), urei, arati, zaarati, zatraviti, straviti, smamiti, zamamiti koga arajui, uarati, ukleti vilovito, splesti arima, otraviti, ustriliti arkom, uitati, vragoduiti (effascinare, incantare), uronik, sronik, sroitelj (conjuratus), urok, okletva, sroenje (conjuratio), ureen (exantatus), urei, zaarati (effascino), uzobisniti, uzobistiti, pobisniti uz poklade, pokladovati, init buku, tvoriti trisku kako poplaeno, pomamljeno, manito, ivit neoviki, pit vino nabudalastu, init budalatine (bacchor), vada [!], maci (larva, lemur), vidina, viica (medicamentaria; maga; venefica), vidio koju nakazu, biesa i ost. (larvatus), vila (nympha; pieris), vile (camaenae; sorores), vile planinke (oreades), vile vodene, koje stoje kod vodah (Najades), vilenica, vila, straviteljica, vitica, arovnica, zatravnica, vragovnica, vilinstvo, ureenje (fascinamentum), vilenik, arovnik, koi ara, viac (strigo; magus; medicamentarius), vileniti, uvileniti, urei (fascino), vilenitvo, vilinstvo, arka, aranje (magia),vilinstvo, vilenitvo, arstvo, aronitvo (necromantia), viica, vidina, arovnica, vila, vitica (saga; pharmaceutria), viice, arovnice, vilopivke (lamiae), vitica, vilenica, vidina, straviteljica, arovnica, ureenica, krvopilica od eda (saga, venefica, lamia, strix), vrag, avao, sotona, hudoba, napast, zlobnik (daemonium, Pluto, inferi), vrag, lukavac, anatemnjak, sotonjak (diabolus), vragoduha, vidina zala, bahornica, bajavica (saga, venefica), zaaranik, arovnik, vilenik (inacantator), zaarati, zatraviti, urei (excanto), zaarati, zaosiniti (incanto), zaarati, urei, ustriliti kao vila (fascinare, incantare), zaosinenje, zaaranje (inacantamentum), zapivanje, pripivanje od zaaranja (praecantatio), ena neista, zala upirina (mulier immunda).

135

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

Jelo i pilo
Arapi, Tatari koji eru [!] ljusko meso (anthropophagi), areina (pannus villosus), bilance od jaja (albumen), bili smok, kako od mlika, sira, jaja i ost. (lacticinia), bilomast (cerussa), bira, niko pie kuvano od voa, voopiv (celia), bira, pie od ploda loznoga (cervisia), bluta (mucor, muffa di vino), bobovnica (lomentum), bobovo brano (lomentum), brano, hrana (penus), cahar, cukar, eer (saccharum), cilo vino (merum), cilopojka, koja pije cilo vino (meribiba), cukar (saccharum), cvit od brana (pollen, simila), cvit od muke (similago), cvit od enice s vodom izaet (amylum), cvit od vina, podanak od vina (flores vini), cvit, sok, raz[umije se] svaka vrsta vodna, itka (liquor), divenica (tomacina), divenica, jelito [!], kobasica (lucanica), divenica, kobasica, suuk (tomaculum), doruak (jentaculum), dubogrliti, biti duboka grla, [d]erati, prodirati kao vuk, livati u se kao vo, olotrit se (lurcor), orba, juha (jus), orbica, juica, pirijan [!] (jusculum), frigati, priti na ulju (coquere ex oleo), gozba, ast, sopra, sobet (convivium), gozba, itanje, sobet [obet?], sopra, blagovanje (convivium, comessatio, compotatio), gozbiti, primati, zvati na sopru (convivio excipere), gust, zgusnut, usiren, sleden, sveden (densus), hapati, ciditi, cidit se, naciditi, naliti, po prinesenome nagovoriti, nadanuti malo po malo (instillo), hlibac, mali kruh, kruac (parvus panis), hrana, odranenje (nutricium), hrana, sprava, priprava, branenica, poputbina, zahira (viaticum; cibaria, annona), izbinstvo, varivo s orbom (pulmentarium), izvaditi, izadriti drob, provaliti karzija [karzije?] (exenterare), jemeno pie (ptisana), jisti naokolo, trti, ..., jiducati (ambadedo), jisti, blagovati esto (esito), jisti, jesti, blagovati, najisti se (vescor), jitba, jie (commanducatus), juha, orba (jus), kajma od jaja, mantala (placenta ex ovis), kaljua od vina, pocidak od vina (floces), kaviar od ribe (garum), kiselo mliko (oxygala), kobasica (insicia), kobasica, divenica (farcimen), koi zove navlastito na veeru, zvanik, dozivanik, nukovnik (invitator), kolai (spira), koljata, jamua usirena (lac coactum), kora, ili esno kapule (talia), kruh od simena trave (lotometra), kruh podrobac, koi se daje diici u jusi iliti orbi, oli samoj vodi (papa), kruh u prisno, prisnac (panis azymus), kruh varen, diinja hrana (panis elixus), kruh, hljeb, hlieb (panis), krv kozlieva, brano podmeteno s krvju kozlinjom (sanguiculus, sanguis hoedi), kuna veera (domicenium), kupovati, pripravljati, dobavljati smok, prinositi na vrime izbe (obsono), kuvan, varen (elixus), kuvati, pei (elixo), kvas (fermentum), kvasina, ocat (acetum), kvasiti, kisnuti, ukisnuti, uzajti u kvas (fermento), lanost, ogladnenje (esuno), lizalo (patinarius), malvasia, vino iz Kandie (vinum creticum), maslo (butyrum), mast, vino mlado (mustum), med, elinja pia (mel), medovina (mellina), mekina oli mekinja, otrubice, raz[umije] se ona zanuena korica od ita koja ostaje iza brana (furfur), mekinje, otrubice sitne (cibarium; furfur), meso mrtvo, krepalina (caro morticina), meso vareno (elixa caro), mialina (farraginaria, farrago), mialina od ita (ferrago), mliko, raz[umije se] i sok od svake trave i dublja (lac), mlikovan, mlikovni, ko imade mlika, mlikovit (lactarius), mokri kruh, edna zob (intrita panis), mrtaka gozba (epulum funebre), muka, brano (farcimen), naelnik od trpeze, dulibaa (primo loco liscumbens), nainjeno, spravljeno na raso[l] (moriaticus), najam doilice koja doji edo (nutritia), nasitnik, sit, proverb. ne viruje sit planu, nit veseo lanu (satur), natesrce (jejuno stomacho), nika pogaa (coniptum), niko pie vina i krvi (assaratum), obid, ruak (prandium), oma, rezanica (laganum), omaka (in-

136

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

tinctus), osoliti, posoliti, potrusiti solju (sale aspergere), osuen na dimu (infumatus), otrubica, mekinja (porrigo), ovasnica, pulenta od ovasa (tragum), papar, biber (piper), pastrenje, sok od ljutoga grozdja (omphacium), pastrica, kad zapastri grozdje (uva omphacia), pei, kuhati, variti etc. (coquo), pei, priti, prliti na tavi (frigo), pei, variti u nutri koju stvar (incoquo), peenje (assus, torridus), pia, hrana, brano, itak, ivot, razumi se sve ono to je potribito za uzdrati na ivot (victus), pia, izba, smok, varivo (pulmentum), pia, jivo, izbina, prano [!], hrana, jestivo (cibus, esca, cibaria), pie itovo (cervisia), pie (potio), pie koje se vari zajedno s mlikom i vinom (burranica), pie od kadulje (salivum), pie, pivo (potus, potio), pinost, izba, hranjenje (cibatus), pir, brak (caena nuptialis), pita, sirovnica (libum), pitati, napitati, hraniti, sititi (cibo), piti brezredno, livati vino u se, pripiti, nalokati se, olotrit se, kako si se lotre olotrio (ingurgitare se vino, vel in se vinum, avidius bibere), piti nairoko, livati u se cilo vino (mero se ingurgitare, large bibere), piti vodu od kadulje (salvio), piti, dobro piti, vele piti, pripiti, to jest opiti se, olotriti se (adbibo), pivo, pie od jema (zythum, zythus), pivo, pie od kvasine razvodnjeno s vodom (posca), plisno, plisnivi, promazljivi hljeb (mucor), pocidak od vina, cvit najposlidnji od vina (fiores), podroba u vinu (intrita, panis e vino), pogaa (fertum), pogaa od boba (fabacza), pogaa od koga mu drago ita (granea), pogaa ukuvana s orbom (jurea), pogaa, popepelnik (coliphium), pogaa, zelenjak (placenta), popepelnik od pira (farreum), porukovati, popojisti posli obida (merendam sumere), posolje, svaka s[t]var posoljena, razumi se kao riba, meso i ost. (salsamentum), posno, natesrce, po prinesenome slabo (jejune), post, ein, postenje, einanje, ustegnue od blagovanja (jejunium), poveerak, jitba posli veere (comissatio), poveerak, poveera (comissatio), praevina (suera), prasetina (glandionida), prano [!], pia, hrana, meka, mama (esca, cibus), prazno crivo (hira), prga, popara (moretum), prikuvati (excoquere), pripeeni krah (panis nauticus), pripit, pripiven, ovinjen, otuen vinom, koi je vele popio vina, ree se otuka se je (appotus), pri od kruha (hecta), prisnac (azymus), prisnac od mesa (artureus), prisnac za rtvu (pastillum), pritilina, slanina, salo, tustilo, loj (adeps), prodriti u sladokusju, iziliti, razasuti u jiu i piu, smaknuti, sve baciti u duboko grlo, etc. (degulo), prodriti, pogucati cilo (vorare, devorare), prodrlac, prodor, koi bi prodrao i uskiju (vorax, edax), prociditi, init projti kroz cidilo (sacco), proliti, razliti, rastopiti (fundo), prosianje, prosiavanje, razberenje, razabranje brana od mekinja (cretura, farinae a furfure secretio), prosiavanje od sitnoga brana (pollintio), prosijati, rasijati, razluiti muku od mekinja (cernere), prosut, proliven, razliven, privrnut, po prines[enom] prikoredni, raspustiv, stvar koja se diluje priko reda vie neg more podniti narav, ili kesa (profesus), prut (perna), prut, stegno od prasca (petasio), prva izba, prvo jie (promulsis), prva izbina (primum ferculum), psei kruh (caninaceus panis), puh, pliva, pljeva, mekinja (appluda), pura, bungur (puls), pura, gusta kaa, kukuruzovnica (polenta), pura, tvrda kaa (puls), raso od butarag ribski (oxygarum), raso od trave, travni umak (moretum, embamma), raso s kvasinom (oxalme), raso, rasolje (muria), raso[l] (salamoja), raz[umije se] sprava, iliti branenica jednog miseca (menstrum), raz[umije] se koi pee oli kuha pie od pira oli ilja, ovasa etc. (halicarius), raz[umije] se voe, i druge stvari koje se stavljaju na trpezu po obidu (epidipnides), razdilitelj, podilitelj na trpezi (chironomon), razutrobiti, otvoriti, rasporiti trbuh, iskinuti crejeva [!], rastrbuiti (exentero), ruina voda (mucharum), ruak (jentaculum), salo, slanina (ta-

137

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

xea), sasnuti, doiti s mlikom; prinimiti edu dojke (lactare, lac praebere; ubera puero praebere), sat, sat meda [!] (favus), sebini hljeb kruh od svega brana (autopyrus), sir (caseus), sirie, to jest oni sok od izbina koje blagujemo ini se sirie, ter od istoga okree se u krv (chylus), sirop, pie kuvano od trava, voda kuvana od trava (calda), sirovnica, to jest pogae zakuvane s sirom, tjestolisti (lixule), sitost, sitinja (satietas), skopiti [kopiti?], kako trave, voe i ost. (imminuo, decurio), skorup od mlika (colostrum), skorup, kora (superficies), sladojid, sladojizb (cupedia), sladojilost (empenetica), sladokusac, izilica (degulator), slama (stramen), slane masline (colymbades), slanina, posolje (salsamentum), slanina, praevina, meso praevo slano (succidia), slanost, slanilo, raso[l] (salsitudo), slatki smok (cupediae), slatkosti koje se jidu po dospiu obida ili veere, slastje, zaobiee, to jest voe koje se jide po obidu (bellaria), smok (obsonium), smok, naprava od izbina (ferculum), smok, smokovanje (obsonium), sok koi se izaimlje iz dinje osljarice (elaterium), sok od ladana trave (ladanum), sok od trave kukurika iliti maka, drjemak, drim (opium), sok od trave sirpa (laser), sok, mokrina (sucus), sok, vlaga, mokrina (virus), srak, gucalj, srk (sorbillum), srak, srjak (haustus), sridina od kruva, pupa (medulla), srknuti, potegnuti u se (absorbire), srkucalj (sorbitiuncula, sorbillum), srkucati, piti na srkucalje (sorbillare, pitissare), stvar laka za variti, kuvati, pei etc., varak, krk (coquibilis), suuk, divenica, kobasica (sarcimen), suha smokva (carica), suho groe (astaphis), supa (intrita panis e vino), surotva, surotka, mlaenica, surutka (serum), svaljutak mali, svaljuti (pilula), tanke otrubice (crimnum), tanko vino, vince (villum), ticati, smakati, moiti, omoiti (intingere), tievina (altilia), trkoina (omphacium), trti, gnjaviti, tipati, utipati, valjati, zavaljati kao tisto (depso), uina, jie meu obidom i veerom (antecoenium), uina, ruak; poruak, jidenje me[]u obidom i veerom (merenda), uinit se surotva, surutka (seresco), ukuvati (percoquere), ulje (oletum), ulje maslinovo (olivum), ulje od ilja (syrium), ulje od rusula (rosaceum), ulje oli melem koi se ini od trave irida (irinum), urda, zamlaz (caseus secundarius), us[l]asje (bellaria), uipak (collybra, fritilla), uipak, utipak (artolaganus), uskvasit se, uinit se, okrenut se u kvasinu (acesco), usupan (intritus), uvarak (decoctum), uzljutiti se, uskvasiti, uei se, poi na icu, uskvasiti se kao vino, prikisnuti kao kruh, uskvasiti, senuti kao vino, ukiselit se kao mliko, prouknuti, uzviati kao varivo (acescere), varak, lak za skuvati (coctibilis), varen (decoctus), varen, kuvan u orbi, svaren s orbom (jurulentus), varenje, urihenje [?] (decoctura), varilo (excoctio), variti, svariti, kuhati, vriti, po prines[enom] pokleknuti, popuznuti, uzmaknuti (decoquo), varivo (coctura), veera (caena), veera gozbena (concenatio), vino (vinum), vino cjelo, cilo (merum, vinum meracum), vino grizljivo (vinum acinaccum), vino izvitreno, izvitrenost, stvar od niedne koristi (vappa), vino od pelina (absinthites), vino od sitnoga grozja, to jest od uva pasa (passum), vino slatko kuvano (carenum), vino trko, estoko, osorno (galla), vino turnoina [?] (circumcidancum mustum), vino uinjeno od iopa (hyssopites), vino varenik (siraeum), vino vareno, varenik (sapa), vino vodno, razvodnjeno (vinum dilutum), vinokuh (defrutum), vinokuhati, vinovariti, razumi se kuhati vino (defruto), voda kuhana oli kuvana (cocta), vodnica (lora), vodnica medena, erbet [!] (melitites), vodnica, vino tanko (lora), vodokuha, razumi se voda kuhana (decocta), volovina, meso volue (bubula), vriti jako, kueljati (defervefacio), vrsta od travojia, nainjeno s medom i makom (coccetum), vrsta tanke pogae (popanum), vrsta varenika [!] koi se ini od voska iztiskujui med (mella), zaina [!] od medene pine (melizomum), zaina

138

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

[!] od svakoga voa oli ploda (pancarpineus), zagucati, piti na gucalje (sorbillo), zaluen, pomian s lukom (alliatus), zamisiti, zakuvati brano (subigere), zasuka od tista (postillus, maccherone), zelenjak, pita (minutal alis), zeljenak, pita (intritium; genus edulii ex allio, porro caseo, oleo, ovis concinatum), zliica [!], eludac, mura, sirie, po prines. grstenje, gadenje [!] rasrdenje, jid (stomachus), zovnuti, nuditi piem (propinare), zvati na izbine (convivari), erbet, pie od vode i meda (hydromedi; oxymeli), umance (vitellus).

Zvuk, glazba, ples i igra


uk trublje, tiek orlov, gak guska [!] i drugi ptica od lova, oli lovica, lajanje, oli lajat sptetenja [!] (clarigor), babuljica (pila), biti se kopljem za igru, trati na odulju, iliti na alku (hastis concurrere inter se, armis luderere), blejat kako ovca veiat, krivit se kako koza (balo), blek ovaca (bee), bubanj (tympanum), bubnjar (tyrapanista, tyrampanotriba), buka, triska, jeka (sonor), bukati kao buko, ukati kao jejina, oli sova (bubo, vel butio), bukati, mukati, riktati, jektiti, jeknuti, grmiti (boo), bulog, glas, buka, triska, talabuka, zamor, jek (rumor), car, carevica, igra na cara (tessera; alea), car, igra careva (talus, taxillus), careva igra (talus), ciati [!], aberiti [!] kao rebci (pipilo), cimba, polububnjica (cymbalum), desoicnik, razumi se saltir deseteroicnik, to jest od deset ica (decachordum), diplar (utricularius), diplar, glas iz luga jedan zaju, gdi se u gorske diple sklada (ascaules), diple (tibiae utriculares), diplica (lotus), elinji zuk (bombitatio), iati kao mi, puh (mintro, vel mitrio), iati, kripati, stati krgot (stridere), init trisku meu drugim (interstrepo), udo, prikazanje, igra (spectaculum), vrljati kao vrljak (pisito), faljen (cantatus), flaut, svirala, surla, sviroka (tibia), gakati kao guska (gratito, gingrio), gakati kao patka (tetrinnio), gavranov popiv (crocitus), grakati, gvakati kao vrana (cornicari), grcati kao gavran (crocito, vel crocio), grcati, gakati kao vrana (cornicor), grmiti, zagrmiti, jednuti, pucati (tono, tonas), guditi, pivati uz gutku, gusle etc. (fidicino), gudnik (fidicen), gukati (gemo), guslar, diplar (citharedus), guslar, gudnik koi gude u gusle (lyristes), guslarica, koja zvoni oli piva uz gusle (citharistria), gusle (cithara), gusliti, guditi, oli zvoniti u gusle, dipliti u diple (citharizo), gutka (fides), gutka, gusle, lira (lyra), gutkica, guslica (fidicula), hrkati, hropati (sterto), igra na sriu (sortitio), igra, ala, misto od igre, igra od svake vrste, pisma, piesma (ludus), igra, tanac, igranje (chorea), igra od balota, koi ljubi mnogo igru od balota (pilicrepus), igraica, tanarica (choralistria), igranja oita za zabavu puka (ludi), igrati na zrno (pollio), igrati poskoice (desalto), igrati, poigravati poskoice, voditi kolo, skakati (saltare, tripudiare, choreas ducere), jecanje, tucanje, tucavica, jecavica (singultus), klepetalo, zvono, cvrika ditinja, vraljka (crepitaculum), klokunjati, amoriti kano voda (murmurare), kmeati kao lisica, po prines[enom] tepati (gannio), koi zvide [!] kao guska (gingritor), kolo (corona, cerchio d'uomini), kolopojni, koji piva igrajui u kolu (saltatus), krkoati kao aba (quaxare), kropati, hrkati u spavanju, za[h]rkati spavajui (rhonhisso), kukati kao kukavica (cucullo), kvocati (glocio, glocito), kvocati (pipo), kvocati, kakoati kao koko (glocio), kvriti kao zec, o[li] ditece (vagio), lelek, ptica (conia; ciconia), loptina (follis pugilatorius), lutka (planguncula), mukati, rikati, bukati kao bak (mugio), nika pojka od umora (epicedium), obduljar (armis ludens), organ, zjevnik (organum), pievke, o popivke volarske, govedarske (bucolica), pirnja popivka (hymen), piak (monaulos),

139

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

pisan, piesan, pojka (hymnus), pisan, pojka (ilias), pisan, potka, zainka, pjesan (carmen), pisan, zainka (oda), piskosvirka, sviralica diinja (crotalum), piuka, sviroka (fistula), piukati kao pile, ti (pipo, et pipio), piva (cantator), pivaica (cantatrix), pivajui, bugarei (cantabundus), pivajui, razumi se dobrovoljno i esto (cantitans), pivalac, piva, popiva, skladnoglasnik (cantor), pivalica, pivaica (cantrix), pivalica, vila, vilopojka, mudropojka (musa), pivalica, vilopivka, koja tanko piva (poetria), pivanje, popivanje (cantus), pivaoc, pojnik, poitelj, piva (poeta), pivat kao modrokos oli noni vran (pipilo), pivati kao jarebica, etverukati (cacabo), pivati kao labut (drenso), pivati kao lastavica (fritinio), pivati kao trtak (zialulo), pivati, cvriti, turiti kao turak, vrak (gryllo), pivati, kukurikati kao pivac (cucurrio), pivati, pjevati, zapivati, zapopivati, zainjati, bugariti, poiti pojke (canere, cantare), pivka, zakantanje (cantio), plakati, cviliti, jeati, hukati, jaukati, tuiti, tuit se (gemo), podudrica (fides), poimavac, progonitelj (incantor), poigravati, emluiti (ludere), poike koje se poju uz gusle (lyrica), pojka (poesis), pojkinja, koja popiva skladne pisme (psaltria), pojopismenik, koi piva, oli zvoni poje pisme (psaletes), pojti none pojke, raz[umije se] pivati mrsne, oli posne obno pojke (occento), popivanje govedarsko (bucolicum), popivica mala, zainka (canticula), popivka (cantatio), popivka, poanica (dithyrambus), pozov ratni, ratni pozov (clarigatio), pribira, piva, popivnik (choraules), prigudnica (harpa), prihrsnjivati [prihrnjivati?] (balbutiare), pripivati, odpivati (recinere), psaltir (sambuca), psaltir, prigudnica, prigutka (psalterium), rajca, pirnja popivka (epthalamium), razumi se etvrti odah skladnoglasja (diatessaron), razumi se jedan odah od skladnopivanja (diapason), razumi se lisiji kmek, po prinesenomu razumi se komu drago vika, jauk etc. (gannitio), razumi se oni koi piva, i zvoni u koru (chorocitharista), reati kao ris (fremere), revanje (ruditus), revati kao magare, oslje (rudo), revati, mukati, reati, stresati, ustresati, kripati, mrmljati, mrmoliti, viskati, reati, revati estoko kao ljuta zvirka (fremo), rog, trubka (cornu), rokati, skiati kao prase (digrunnio), rokati, rohati (grunnire),skladnopivje, ure spivanja i zvonjenja (harmonice), skladnopivka (harmonia), skladnopjetje, skladnopojka (musica), skok, gilas [!] (saltus), kripanje, k[r]inue, cokotanje, cokot (stridor), sladopojka, raz[umije] se pivanje oko edov (erotopaegnium), slavica, pivka (cantilena), slonoglasan, ugodno gizdavo spivanje, zvonenje (canorus), smutnja, buka, triska, talabuka, buna (tumultus), spivanje, slonoglasje (canor), stekati kao lisica (gannio), stekati kao ora[o] (clango), stresanje, ustresanje, reanje, kripanje, cokotanje, revanje, aranje, bucanje, buka, zveket etc. (fremitus), surlar, koi sviri (aulaedus), svirac, surlar, glumac (hydraules; aulaedus), svira (gingrinator), svira od surle, iliti flauta (tibicen), svira sviroke [?] (pythaula), svira, surlar, koi sviri u surlu (utricularius), svirala (avena), tanac, igra, poskoica, uzigravanje (chorea, saltatio), tanka ica, od priguke (hypate), tesela, vrsta od careve igre (tessella), trati na obdulju (cursu in spem bravii contendere), trati s koplji na obdulju, na alku (hastis concurrere), trst za graditi svirale (auleticus), trstenica, svirala od bazgovine (sambuca), trubac koi sviri u rog (ceraula), trubac, koi trubi u rog (cornicer), trubiti u rog (buccinare), trubja, trublja, trubka (buccina), trubka, zuk trubke, zlamenje boja (classicum), trublja (tuba), trumbeia, svira (tubicen), ukati kao jejina, oli sova, ukati kao uk (ululo), uklop [?] za igrati na care (orca), vijati kao pas, kehati [?] kao lisica, viati kao vuk (ululare), viskati kako ini konj, rati, vititi (hinnire), zabava od pet vrsti igre, to jest akanja, plo-

140

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

plovanja [!], rvanja, tranja i skakanja (quinquertium), zainjati, pivati, zvoniti, govorit, faliti (canto), zakantanje, zaaranje (cantamen), zatoni tanac, rvotanac pod orujem (pyrhicha), zuiti kako ela (bombito), zuiti, zvoniti (tinnio), zujati, hinkati kao edo u kolivki (obuagio), zuk prua (cotrabus), zuka (consonantia), zvid (sibilus, sibilum), zvidati, zazvidati (sibilare), zvidati, zviati kao zmija (sibilo), zviati (sibilo), zvizd, zvid (sibilum), zvoniti (tono, tonis), zvoniti, zveati, buiti, init trisku (sono), zvrk, vrsta igre diinje (trochus), ica od muike [!] (paranete).

Uenost
Biliiti (exsigno), biloa, daska pomazana bilokamom na koi u stara doba pisa bi se broj godita, imena vitnika i zapovidnika (album), brojnica, brojenica, zanat iliti nauk od broja (arithmetica), bukvica, bukvar, urilica, redoslovlje, redoslovka, redoslovstvo (litterae elementares, elementaria, alphabetum), bukvini, od bukvice, od redoslovlja (parastichis), udopisje (ethologia), udopisnik, koi prikazuje i pie udi oli ponosnost drugih (ethologus), dnevopis, dan vrimena zabilien u pismu, u koi bi zamireno pismo (dies, tempus, dies adscripta), domiljenost, oli gonetka koja se pogaja na silu brojni slova (cabala), drugda zlamenuje veselje, a drugda prikor, ukor, kako govori u pisniku (euge), dugoslov (diphtongus), dvogovorje, razumi se govorenje sloeno po nainu dvogovorja, razgovaranje meu dvama oli vie nauitelja, znanitelja etc. (dialogus), initi, prikazivati (imagino), fala, hvala, slava (laudatio), gatka (chiromantia; griphus), glasonovac, taostavnik [?] (fabulator), govor, jezik, to jest govor vlastitog jezika (idioma), gramatika, to jest slovstvo (grammatica), grinja od duevnog rva, po prines[enome] svarda koji duu vrti (conscientiae vis, cruciatus conscientiae), huititi, obujmiti, obastrti, zaeti (comprehendo), imat malo soli u glavi, jest ne umiti, ne razumiti, biti tupa mozga (parum sapere), imenik (catalogus), inata, inatenost, prigovaranje, razumi se arvanje od nauka (disputatio), inatnik, prigovornik, arvitelj od nauka (disputator), ishoe, razumi se od jedne rii (etymon), iskati s tvorbom u kogagodi milost (aucupari aliucujus gratiam), izabranja, kako n. p. knjige izvrstite (electa), izagnati, istirati zvizdom (exsibilo), jednakost, jednaje (exaequatio), kamenci u sliku kojugod sastavljeni (musivum, opus vermiculatum), kazati, tomaiti, istomaiti, razbistriti, primiti iz jednoga u drugo, razvezati, razmrsiti, izbistriti (explico), kazitelj, istomanik, skazaonik, koi kae, tomai etc. (declarator), kazovina od branjivog razloenja (apologia), knjiar (bibliopola), knjiarnica, razumi se ono misto gdi opene stoje knjige, oli na prodaju (bibliotheca), knjiga (epistola), kopnopisje, razumi se nauk zemaljskoga sadranja, uzdranja, zemljopisje (geographia), kratkopisje (breviarium), logika, nauk tankog razloenja (logice), mali zaglavak branjenja (conclusiuncula), malina (paucitas), matica, knjige od prvoga pisma (commentarius), milost, krasnost, ukras, gizdavost, milina, miloa, uljudnost, dobrotinstvo, dobroinstvo, blagodarstvo, ljubav, har, sklad, poznanje, poznanost, dopuenje, milodarnost (gratia), misliti, omiljati, razmiljati, domiljat se, sniti (imaginor), mudar u odavnosti, u stvari mimoastih (antiquarius, antiquitatis peritus), mudropojstvo (museum), mudroskuptenik (academicus), mudroskuptina (academia), nadopis, nadopisje (adscriptio), nadslovak, nadslovica (accentus), naduiteljica (magistra), najgornje nebo (caelum empyreum), namiljati, vrljati, razmnivati, zanovetati (animo agitare, volvere, cogitare, comentari), naprava (instrumentum, apparatus, supellex), naravno ganue (in-

141

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

stinctus), nareenje, izrek (propositio, conditio), nauk gizdavog besidenja (rhetorica), nauk od zlatotvora (alchymia), nauk, uprava, upravljanje, nauenje, kripost, znanost, uzranjenje, bi, bievanje, pokorenje tila, ivota etc. (disciplina), nauk, zanat (ars), nauk, znanost (doctrina), nauk od zvizdoznanja, od ganua, od obrtanja zvizda (astronomia), pokolije (hemisphaerium), nejednak, inak [!] (inaequalis), neknjian (illiteratus), neknjinik, neknjievan, neznan (idiota), nepomlja (negligentia), nevolja, nesria, neudaa (calamitas, infortunium, adversa fortuna), neznaslovac (agrammatus), nijednostranost, nijednostvo (adiaphora), nizac (series), odpisivati, knjigariti s kime (cum aliquo litterarum commercio uti), opraviteljstvo kurbarstva (lenocinium), oruje to jest bilig od obitole, rodno obilije (stemma), pastirski razgovor (ecloga), pisaoci oiti koi piu knjige od dobitka (censuales), pismo od psovanja (libellus famosus), pismopomnik (chartularius), pisnica, misto gdi se saranjuju pisma rukopisna (tabularium), pisnica, rukopisnica, matica, misto gdi stoje opena pisma (archivium), planopiesan, planopivka, plani pisan (elegia), poetnik, poimavac, iznaditelj kojega dila (auctor), pogrda, sramota, prikor, ukor, nepotenje, ni enice brez kukolja nie roda brez ukora (dedecus, ignominia), pojak (grandiculus), pokrata, pokrata jedne slovke (correptio), pomazanje, smrsenje, pomrsenje, izstruganje, raz[umije se] ona mrlja od crnila koja kane na list piui (litura), popisje, oli izgled od koje mu drago stvari (diagramma), popivka obadna (satyra), povidanik, koi skazuje povisti (historicus), povidanje, kazanje (narratio), povist, povid, povidanje, skaza stvari proasti (historia), pridslovje, to jest govorenje na poetku koigod knjiga (prologus), prigovor, razumi se inat od nauka za dojti na istinu, za razabrati dobro od zla (diatriba), prikaz (imaginatio), prilika od mirila (dodecaedron), prilika, slikovanje, slija (imago), pripis (inventarium), prirecitelj, ugonetnik (auspex), pritrgnue, to jest daleina me[]u vrimenom i vrimenom, rastupaj (intervallum), produg, dugorije, dugoslovlje (diphtongus), prosto govorenje, odriena besida (prosa, soluta oratio), prostor, tik, tiek, vrime (spatium), raz[umije se] prigrizanje, izidenje govorenja kada se ostavljaju stvari, oli rii, koje bi se imale staviti u slidenju od onoga to se je imalo prie rei (inconsequentia), raz[umije] se ishoe, ishod od imena, ishod od slovesja (etymologia), raz[umije] se knjige naruja (enchiridion), raz[umije] se knjige Virgili[j]ine koje slove svrhu teenja (Georgica), raz[umije] se zanat od suneni sati (gnomonica), razbroj, zanat za initi broj (arithmetica), razbrojnica, nauk od broja (arithmetica), razmniva, duojakost (animi vis), razumi se nauk, oli nain od micanja i klanjanja, oli poklona ivota (chironomia), razumi se oni koi ne samo ne viruje u pravoga Boga, da li jote u nijedan zakon na svitu, bogonikavac (atheus), razumi se razrizavanje uda od mrtvi telesa, udorazbiranje, razumno udosienje, rizanje mrtvi uda (cadaverum sectio), razumi se rii od istoga korena oli izodia razliito privrnute (conjugata), razumi se rukodilje, nain slikovanja (diagraphice), razumi se zamirka od broja u knjiga (elenchus), redodnevnik, knjige redodnevne (ephemeris), redoslovnik (lexicum), rodopisac, koi pie izode od plemena (genealogus), rukovet, narualj, snopi knjiga (fasciculus litterarum), s naukom u pomlji [!], po uenju s pomnjom, po uvibanju (erudite), samomznana, znanje, pamet, svist, um, dua (conscientia), samovladstvo, to jest vladanje od plemia (aristocratia), skladored (commensus), skrovorije, ri koja imade potribu tumaenja (glossema), skupljenje od govorenja, zaglavak od slovesja (epilogus), slikodilje (caelatura), slikoznanac (metoposcopus), slovnik, iliti slovorednik u komu se uzdri slog iliti skup

142

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

reenja redon istomaen, i njiova zlamenua (lexicon, dictio), slovorije (glossarium), sprava (paratio), sridomirje (diametros), stablo od poroda (genealogia, series natalium), starina, odavnje stvari (antiquum monumentum), tioc, knjigotia, tionik (lector), stvari od alenja, stvari za init smijati (res ridiculae), suneni prah, stvar toliko sitna koju nie mogue ni po jedan nain zamirit iliti sudit koliko je sitna (atomus), svitovnjak, svietovnik (laicus), svrha, konac, dospitak, dospie, svrenje, dovrenje, zaglava, vrh, kraj, meja (finis), tapanj, pisalo (calamaria theca), taa slava, isprazna slava (ostentatio), taoslovje (fabulositas), tilorizje, nauk od izudenja (anatomia), topika, to jest nauk koi nastoji iznahoditi razloge (topice), uenstvo, nauiteljstvo, raz[umije se] oblast koju imade nauitelj, oli naduenik svrhu uenika podloni (magisterium), uitelj, nauitelj, koi upravlja drugoga u nauku, naduitelj, naduenik koi je svrhu uenika, stareina, vladanik (magister), ugljen od bilienja, oli znanost umia za potegnuti redke (graphis), ugoaj od romona (similis syllabarum positio), ukazitelj, otkritelj, kazalo, bilika (index), uspomena, opomena (commemoratio), uspomenue (commemoramentum), uspomenut, dostojan uspomene (commemorandus), ustava, zaprika (retinaculum), uvibanost, naunost, nauenje, znanje od upravljenja u nauku (eruditio), vatroslije, napisano goruicom (encaustes), vatroslika (encaustice), veernja, kinia, ri turska (vesper, vespera), veras od pojke koi jednako slaga (similiter cadens), vikovito, nedospitno (aeternum, perpetuo), vilinstvo, vilenitvo (magice), virnopis koi slui za moi ulisti na vrata, testir (tessera), visoko slovenje, razloenje (altiloquium), vrimenitost (temporalitas), vrsta onica (microscopium), zaina, zainanje, zain, prorije: zaludu je zaina, kada nie naina (conditio, condimento), zaglava, stoer razloenja (conclusio), zahod oliti zahodenje u govorenju, zahodnost u pisanju ili razloenju od besidenja (barbarismus), zamislit se, stati kako izvan sebe (torpescere), zanat od razbroja (algebra), zapis, agnu (bulla, amuletum), zatvorka, svrha (clausula), zbernica (summa, compendium), zglob, vez, sastava, prigib, sastavnost (junctio), zvizdoznanje, nauk od poznanja zvizda, zvizdoznanstvo, nauk od gonetanja, od sudenja, od sumnjenja (astrologia), zvizdoznanstvo, razumi se gatanje, domiljanje po zvizdoznanju (genethliologia).

Fraze i drugi razgovorni oblici


A jer ne? ta? a zato ne? (quippini), a ne vidi li ti? (viden?) ah potribo, nevoljo moja (miserum), ah, eh, zlamenue bolest ili smutnju (at), ah, leh, ajme, na priliku jaoh meni, teko meni, lele meni i ost. (ah), ajme, jao, ah tugo moja, ojme (heu), ako hoe da ovik ne ima pokoja stavi mu buhu u uho (injicere scropulum homini), ako oe (sis), besida (loquela), bii otle, odnesi, digni a, odstupi, ukloni se (apage), bre, moebiti, morebiti (forsan, forsitan), da za da, neka za neka, baren sasvimtim, nita nemanje, dali ali (at), dakle, zato, tot [!] (igitur, itaque, ergo. ideo), dati nogami na znanje, pobignuti (conjicere se in fugam), doisto, zaisto, na viru, vaisto, to jest, to je (videlicet), dokle, doim (dum), drago, milo (care), dragosno, s drage volje, s draga srca, slobodno (libenter, lubenter, animo libenti, animo volenti), dunost, ator, moj dug, moja peklja [!] (debitum, officium, munus), a dokle? (quousque tandem?), akljati, blejati, tlapiti, govorkati, baliti etc. (deblatero), ee ko bi reka (papae, capperi, avv. ammirativo), esto, kad i kad, poesto (identidem), igov, iji (cuius), isto, bez trohe (purgate), ovik koi umie za se, ovik koi znade na svoj mlin vodu navesti (vir sui negotii bene gerens), gr-

143

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

dnja, grdenje, pogrdenje, kudenje, hulba, hulenje (ignominia, dedecus), ha da bi Bog dao, ha kad bi Bog dao, Bog bi otio (utinam), hip, trenutje (momentum), ho ho (hem, ohe, vah; oh, ah, eh), hote, hotimice (consulte), hvasta, taa fala, oli hvala, oholia (jactantia), iako, okada [!], a ako, da ako, jur ako, premda ako (etsi), igda, kadkodi, ikada (unquam), igre, ale, veselja, potanja (jocus), igre, alke, varavice etc. (facetiae), inadnjica, kratki prigovor (quaestiuncula), istiha, mal po malo, tikom (taxim), izvaditi, odnimiti komu misao iz glave (evellere alicui opinionem), izvan, oli (praeter, extra), ja isti, ja glavom (egomet), ja u ime mene, koliko za me (ego vero), jao, ajme, ojme (hoi), jao, ajme, zlo (vae), jaoh meni, joo meni, teko meni, lele menika, joh meni, ajme meni (hei mihi), je da sada?, nu je li sad? (nuncine), jedva, jedva u mrtva boga (vix), jest, tako je, istina e, doisto [!], uisto [!], jo (etiam), jote (etiamne), jote onda (etiamnum), jote, jote rada, jo zato (etiamdum), jurve (jam), kako, to jest (quippini), kako, zato, doisto [!], jer, jerbo, istinito, jer, budu da (quippe), koraalj po koraalj, postupajui, stup po stup (gradatim), krv u meni vrije, gorim od ljutine, mia se u meni krv (ira fervesco), lipo dovle (istactenus), ljubavi moja, srce moje, duo moja, okace moje, zlato moje (mea vita), me[]umetak drugda zlamenuje tugu, a kadkodi veselje (jo), meni je drago, tebi je drago (collibet), molim, prosim, molimo, prosimo, pitam u milost, za ljubav i ost. (quaso), morebiti, posrii (forte), mu, mui (st), na jata, na turme (turmatim), na sramotu, za tvoju sramotu (invitus), na usike (assulatim, assulose), na viru, tako me pomoga Bog (herele, ita me Deus adjuvat), na volju, kako ti drago, kako oe (ad libitum), napose, naponase (seorsim, separatim), naprtiti koga propasna ili sramotna besidenja, mene prti, mene kiti s tvoima pogrdami (projecto), nazgon, nainad (certatim), ne za Boga (nihih hercle), nedrugojako, nedrugako, neinako neg (non secus), nita pae, pae nita (nihil tamen), nitanemanje, sasvim tim, za sve to, a pak sa svim tizim (tamen), nou i dnevom (diu noctuque), nu kako, da kako, kako da (ceu), nu nu (age, age), nu tamo (ehodum), nu, da, nu sada, ajde, nusad (eja, age), nu, nuder (eja), nu, nuder, nu dakle, nu slobodno, da (age), o tamo (eho), o, voh (o, heus, o; tal. avver. di chiamare), odma, udilj, najprie, s prva, s poetka (statim), ogovor, ogovaranje, izmiljanje (latebra), oh, eheu, jaoh, ajme, ahah (ehe), onimiti (emutio), ostaj s Bogom, zdravo (valedicere), osuditi za koje pomajkanje, za neposluh, pokarati, posvistiti s pedipsom, umiti glavu komu s rima, oli s biim, raztrgnuti (multo), osveen, tko se osveti ne posveti (vindicatus), ovo, evo, ho, nu nu, nu da vidi (hem), pae, pae sve, sve kako stoi, do slova, do konca (scilicet ad amussim), pogrda, hud (contentio), potratiti, izgubiti vrime zaludu (frustra tempus terere), pozdrav zaboravna (consalutatio), pozdrav, pozdrava, pozdravljenje, celivanje, poljubljenje (salutatio), pozdraviti, pozdravljati, nazivati dobro jutro, dobar veer, dobar dan, dobar as (saluto), pozdraviti, rei ostaj s Bogom (valedicere, valedico), pozdravljati neote, pozdravit se neote (consaluto), pram, supro, pram sebi, uoice (contra, conspectu), premda, sasvim tim, sasvim tizim, premda je tako (licet), premda, sasvimda, joteda (tametsi), pri zlo [?] (permale), priesto, svaku malu (saepissime), prilika, slika, prover. nala je slika priliku (simulacrum), prokleina (impecatio), prolitace, o ugodno srce moje, priuresno prolitace (verculum), prominiti oblije, poplaviti (palesco, colorem muto), prvo, prie, n.p. prie neu neg ou (potius), psovka, psost, psovanje, proklinjanje (execratio, maledictio), raz[umije se] nain priklinjanja, kunenja, n. p. tako me pomoga Bog (mecastor), raz[umije se] obiaj govorenja vlastita kako gdi u kojemu mistu

144

Jadran Kale: Tematski odabir iz Kalepina

(idiotismus), raz[umije se] zakletva, kako Bogom, jest, doisto [!], istine mi (mehercule), ri smajkajua koja zlamenuje pozdrav kako dobro jutro, zdravo, pomoga ti Bog, Bog ti pomoga, dobar veer (ave), rie udinska, zlam[enuje] zdravo (osanna), sad mi nie naruku, ne izlazi mi naruku, nie mi naparu (mihi praesto non est), sad udilj (actutum), ala (nugae), sasvim da, jo da, da jo ako (etiamsi), sida brada ne daje, iliti ne tvori mudroznanca, [potcrtano:] tko je arga golobrad on i sidobrad, tko je zloest u grepci, on i u Mleci, nie svak pop u crnoj haljini (barba non facit philosopham), skitnja, skitavac, skitalo (erro, erraticus, errabundus, vagus), smajkavati, dolaziti na manje (minuire), snovati, osnovati, motriti, spravljati, gotoviti, pripravljati privare, plesti prau tkomu (machinari), spavati na oba uha (dormire in utranque aurem), star, stari, davnji, odavnji (vetus, vetustus, veteranus, senectus, senilis,...), to? a? (equid?), to? koja stvar, a to? a to je tebi zato? koja stvar jest ovo? jesi li ovik ti? kakav ovik jesi ti? (quid), svaki dan to bolje, u naega vojvode svaki dan to bolje (quotidie melius), sve do mrve, cilo (sarte), sveer, vazda, brez pritrge (assidue), svejer, sveer, vazda, brez pritrgnua, nepristajno, posve ae [!], brez pristanka, nedospitno (assidue), tako je li, tako ah, ah (siccine), tako je, je li (ita ne? ita ne vero?), tako me Bog pomogao (ita me superi ament, adjuvent), takoer, jo do sada, jur do sada (etiamnum), tamnjak, raz[umije se] kad se ko, oli koga, kara, psuje, kako rekavi magare jedno, tamnjae, malodobar i ost. (mastigeus), tepanje (haesitantia), tja, do (usque), tja do sada (usque ad hac), tko simo, tko tamo, tko ovamo, tko tamo (alius ex alia parte, alius alio), tlapnje (nugae), tu, tute, tote, u tomu, na tomu mistu, tote gdi se ti nahodi (istic), tute, tote, tud, tuda (isthic), u svakom bogastvu tonuti, plivati u svakoi obilnosti, imati svega dosti i ptijega mlika, odasvuda slivati se bogastvo (rebus omnibus circumfluere), udilj, odma, itno, itei, pospino, na ta[j] mah, u jedan hip, udilje, u poetku, u oni as, u oni hip, umah, u magnue (statim, cito; festinanter; illico; prorsus), udiljulj, sadsad, esto (identidem), udo po udo, na ereke (artuatim, per artus), usridnju, sridnje ruke (satis mediocriter), vaj, jad, emer, nezgoda, zled, zlo, lele (aerumae), vazda, brezpristanka, sveer, nepristavno, sveudiljno, svejer, brez pritrge, dan i no (semper, jugiter, perpetuo, assidue, indeficienter), vee, jaje, odvie, vema (magis), veselo, da si zdrav, da si iv (euge), voditi koga za nos, to jest obetavati a ne stvarati (dare verba alicui), za ljubav, za milost, daj molim vas, uinite mi ljubav, milost, u milost (amabo), za milost, ako ti je drago, nu ako ti je drago, ako more, ako smi (sodes), za milost, za ator od ljubavi, za ljubav (quaeso amabo), za milost, za ljubav, molju te za ljubav, molim ti se za ljubav (quaeso, amabo, amabo te), za, rad, radi, ia, kroz (per, propter), zadilj, sve kako stoi (recta, ad amussim), zaklinjanje, molenje, zvanje na pomo (obtestatio), zanovetka (nugamentum), zanovetke, sprdnje, ditinjosti (affaniae), zarad, radi, ia (ob propter), zatim, pak, najposlie (denique), zatim, pak, potom toga, unapridak, posli (deinde), zatim, posli, poton toga (subinde), zbilja, nazbilj, zbiljimice, na trizno, brez ale (serio), zdravo, da si zdravo, ajde s Bogom, odi s Bogom, ostaj s Bogom, ostaj u miru (vale), zdravo, s Bogom, ostaj s Bogom (tal. addio), zdravo, s pozdravom (salutariter), zorom, rano, na osvit, kada zora pusti zdrak; Ljuven slavi kad u gori,/ K zornom zraku glas ne stere./ Krihau se none tmine,/ zora da ih ne zaskoi,/ Da potajne njih krivine/ arkon suncu ne svidoi. Zor. v. Ard. (diluculo), zvati napomo (invocare), moja virna, draga ljubo (mea uxorcula; enica, ljubovica - uxorcula).

145

You might also like