You are on page 1of 3

GLOBALNI MEDIJI

Globalno selo nije ono to je napravljeno da bude. Bogati, srednja klasa, i mnogi siroma ni ljudi irom sveta konzumiraju iste medijske proizvode iz nekoliko velikih multinacionalnih korporacija sa sedi tem na Zapadu. Efekat je rizican. Edvard S. Herman, profesor na Univerzitetu Pensilvanija, i Robert V. McChesnei, profesor novinarstva na Univerzitetu u Viskonsinu, osvrcu se na na velike korporativne igra e u ovom novom informati kom dobu. Ove firme ne samo da proizvode robu i usluge,vec I propagiraju svoj pogled na svet. "Globalni mediji su misionari na eg doba, promovi u i vrline komercijalizma i tr i ta glasno i neprestano kroz svoje profitne mehanizme i reklamna preduzeca kao I programe", pi u autori. "Ovaj misionarski rad nije rezultat bilo kakve zavere .... On se organski razvija iz svoje institucionalne osnove i komercijalnih imperativa". Danas, dve grupe velikih firmi dominiraju svetskim komunikacioni sistemom. Prvi red se sastoji od deset megacorporacije, uklju uju i i neke dobro poznata imena kao to su Time Varner (najveca svetska korporacija , sa godi njom prihodom blizu 25 milijardi dolara), Dizni, i GE. Drugi nisu tako prepoznatljivi, uklju uju i i Viacom, Poligram, TCI, pa ak i Ruperta Mardoka News Corporation koju autori nazivaju "arhetipom globalnih medija za dvadeset prvi vek ." Drugu grupu cine manje firme poput novinskih ku a, uklju uju i Dau D ons, NJujork tajms Co, Va ington post Co, Gannett i Tribune Co Dominacija nad protokom informacija od strane nekoliko velikih firmi je duboko nedemokratski princip.. Pritisak da se pravi profit I sluzi oglasivacima vodi kompanije ka tome da ne obra aju paznju na ulogu javnog servisa , "Takva koncentracija medijske mo i u organizacijama zavisnim od ogla iva a koje su odgovorne pre svega svojim akcionarima predstavlja opsanost za ucesce gradjana u javnim poslovima, razumevanje javnih pitanja, i na taj na in efikasan rad demokratije ". Kao Hermana i McChesnei isti u, pretnja slobodi izrazavanja ne dolazi samo od strane Vladinih cenzora kao sto se cesto . Umesto toga, privatno komercijalno vlasni tvo nad medijima name e sopstvene oblicike cenzure. Korporativni mediji imaju tendenciju da favorizuju pro-biznis politi ko okru enje i ne ele da emituju mi ljenja koja oponiraju tom stavu.

Globalizacija medija ima neke dobre aspekte, kao i autori priznaju. Na primer, zapadni korporativni mediji su pomogli irenju vrednosti kao to su politi ke slobode i prava manjina i ena. Me utim, McChesnei i Herman tvrde da su takve beneficije relativno male u odnosu na opasnosti od propagiranja vrednosti profita I trgivine. Osim toga, ka u oni, propovedanje vrednosti kao to su sloboda i

demokratija je uglavnom irelevantno kada se do e u sukob sa profitom. Dobar primer za ovo se desio 1994, kada Rupert Mardok povukao sa BBC World television service-a svoju Star TV satelitsku uslugu za Kinu, nakon sto je saznao za nezadovoljstvo kineske vlade BBC programom. Autori daju poglavlje o istoriji zapadne dominacije svetskim komunikacionim sistemom, koji je po eo sredinom devetnaestog veka sa formiranjem telegrafskih usluga,tj medjunarodnh novinskih agencija kao to su Reuters i Associated Press. Kako je rastao Holivud, radio, televizija i muzi ke industrije..medijske firme su se sirile van svog domasaja. U 1970-ih, zemlje u razvoju je po ele su da se odupiru dominaciji Zapadnih medija . To je dovelo do estokih prepirki. Zemljama u razvoju su zahtevale alternative zapadnom modelu informisanja , dok Zapad protestvovao zbog remecenja slobodnog protoka informacija. Otpor dela zemalja u razvoju je okoncan serijom ekonomskih kriza 1980-tih.Uslovljene kreditima , ove zemlje su prihvatile slobodno tr i te uspostavljeno uz pomoc Me unarodnog monetarnog fonda i Svetske banke. Ova promena u globalnoj politici omogu ila je velikim privrednim subjekatima a da povecaju svoje uloge u odnosu na globalne informacione tehnologije. U Tre em svetu i isto noj Evropi,ovaj novi korporativni kapitalizam otvorio je vrata lokalnih medijskih trzista za ulazak zapadnih korporacija.. Sjedinjene Dr ave, sa svojim privatnim, hiper-komercijalizovanim medijima, slu e kao model za aktuelni globalni medijski system. Komercijalni emiteri su preuzeli kontrolu radio-talasa, nakon intenzivnih debata u period od 1920 do 1940 na temu vlasnistva nad emiterima . Reganizam kao I Zakon o telekomunikacijama iz z 1996 obele ili su svoju potpunu pobedu. Danas, medijske korporacije koje gospodare svetom uglavnom su americkog porekla. Dolazak globalnih medijskih giganata je doveo do smanjenja broja sistema javnog radiodifuznog servisa s irom sveta. Pojam medija koji imaju odgovornost u javnom prostoru (uloga u edukaciji i informisanju gra anstva) polako zamenjuje komercijalni imperativ - bilo da je u Velikoj Britaniji i Italiji ili Brazilu i Indiji. To znaci, ka u autori, zna i "davanje znacaja programima koji privlace masovnu bubliku a koji su uglavnom bazirani na seksu I nasilju, a sve u skladu sa tr i nim logikom",jer medijski konglomerati "tretiraju publiku kao potro a e, a ne kao gra ane." U takvom okruzenju su I BBC, Kanadska Broadcasting Corporation I PBS pretrpeli znatne redukcija I problem, te su se pod pritiskom konzervativnih politi ara i sami morali da obrate za podr ku ogla iva ima. Herman i McChesnei su ambivalentni prema potencijalu Interneta. Iako su svesni njegovih mogucnosti , posebno kao foruma za izra avanje razli itih stavova, pla e se od rastu e komercijalizacije i dominacije pojedinih privrednih subjekata. Oni se drze podalje od dono enja bilo kakve definitivne prognoze o budu nosti ovog medija. Pa ta su alternative? Herman i izgleda McChesnei gaje nade za mogu nost da alternatni emiteri mogu napraviti zna ajnu pukotinu u sada njem sistemu. Oni racunaju na grupe koje pruzaju globalni otpor jer smatraju das u im ugrozena drustvena prava( u Sjedinjenim Dr avama i Evropi), kao i na radio stanice

lokalnih zajednica irom sveta. Herman i McChesnei pru aju dragocene smernice za ovo doba kojim dominiraju globalne korporacije. Me utim,u knjizi se ne posve uju dovoljno prostora tome kako ce globalno dru tvo kojim dominira takav sistem u buducnosti izgledati. Kakve su implikacije kada je u Indiji Santa Barbara" me u najpopularnijim programima na kablovskoj i satelitskoj televiziji u trenutku kada jedna tre ina stanovni tva ivi ispod linije siroma tva? Mediji rade ruku pod ruku sa drugim silama globalizacije da bi regione kao to su Latinska Amerika i Ju na Azija jo vise stratifikovali nego to su ranije bili. Rezultat toga je elita koja se identifikuje vi e sa ljudima sa Zapada nego sa svojim ljudima. Ovaj proces globalizacije tako e proizvodi reakcije, sa velikim brojem ljudi koji se povla e u verski fundamentalizam i nacionalizam kao reakciju na gubitak tradicionalnih vrednosti..

U proteklih nekoliko meseci, Mardok je kupio porodicni kanal Pet Robertson i pro irio svoj ameri ki satelitske TV servis eksponencijalno, kombinuju i ga sa postoje im, PrimeStar. U me uvremenu, Ted Tarner je izazvao Mardoka da boks me . Globalizacija mar ira napred.

You might also like