Savjeti za izradu prezentacije

Savjeti za izradu prezentacije

Uspjena prezentacija je rezultat podrobnih priprema, vjebe i iskustva osobe koja je pripremila i iznosi prezentaciju. Postoje posebni teajevi i obilje literature koji pouavaju kako izraditi dobru prezentaciju, pa se osobi koja zbog prirode svog posla mora nastupati pred skupom ljudi svakako preporua stanovita obuka. Ovdje je saeta uputa za izradu uspjene prezentacije. Planiranje Sadraj prezentacije potrebno je unaprijed isplanirati sukladno svrsi prezentacije, zanimanju i stupnju rasuivanja publike. Dobro je koristiti rijei i izraze koji su bliski publici i usredotoiti se na svrhu prezentacije. Kako bi se to postiglo, potrebno je slijedee: Ustanoviti koja znanja, iskustvo, potrebe i elje ima publika kojoj je namijenjena prezentacija. Upitati se: "to publika zna o toj temi?" Odrediti svrhu prezentacije u odnosu na ishod koji se eli postii. Je li namjera informirati, uvjeriti, motivirati ili nauiti? Kada je odreena svrha prezentacije, lake je postii cilj.

Priprema Nakon planiranja prezentaciju treba pripremiti. Odrediti vrijednost temeljne poruke prezentacije. Upitati se: "Zato je ta poruka meni vana?" Oblikovati prezentaciju, imajui na umu da je poruka u sreditu pozornosti i da se moe potkrijepiti dokazima. Pripremiti otvaranje prezentacije (poetnu prozirnicu ili nekoliko njih) koje e privui pozornost. Koristiti pitanja i izjave koje privlae pozornost. Otvaranje je od 5% do 10% prezentacije. Odrediti osnovne ideje poruka i potkrijepiti ih s dokazima kao to su statistika, svjedoenja, demonstracije i analogije. Osnovne ideje moraju podupirati suvislost poruke. Izabrati osnovne ideje paljivo jer ne treba zaboraviti da publika moe upamtiti samo 4 do 6 razliitih kljunih stvari. To je od 80% do 85% prezentacije. Pripremiti zatvaranje koje e se pamtiti, koje podupire svrhu i stvara posljednji dojam. Zavriti sa saetkom ili ponavljanjem poruke ili postavljanjem izazova publici. Zavretak koji je povezan s poetkom takoer moe biti uspjean. To je od 5% do 10% prezentacije.

Vjeba Prije nastupa prezentaciju treba vjebati pred nekoliko osoba. Zamoliti ih za povratnu informaciju vezanu za sadraj i stil prezentacije. Razmotriti: Je li poruka jasna? Da li dokazi podupiru kljune izjave? Jesu li grafiki prikazi jasni, privlani i vani za temu? Je li izlaganje u skladu s zanimanjem publike? Je li zavretak upeatljiv? Je li postignut eljeni rezultat? Razmisliti o snimanju vjebe izlaganja video-kamerom, te pregledavanju snimke kako bi se ustanovilo to nije dobro. Zapamtiti da je najbolji lijek za nervozu pouzdanje, a pouzdanje dolazi s vjebom. Ako je mogue, uvjebavati mnogo puta, isprobavajui nove tehnike za izlaganje. Izabrati tehniku koja vam najvie odgovara. Uvjebavati prezentaciju kako bi bila u okvirima raspoloivog vremena. Osigurati dovoljno vremena za pitanja ako je potrebno.

Savjeti za izradu prezentacije

Prezentiranje Mnogi ljudi smatraju izlaganje prezentacije najteim dijelom postupka. Treba upamtiti slijedee: Zauzeti stav da prezentaciju treba izvesti struno i u skladu ovdje navedenih savjeta. Stvoriti pozitivan prvi dojam. Ako je mogue uspostaviti kontakt oi u oi s publikom. Biti svoj i oputen. Kod govora biti prirodan. Govoriti razgovijetnim i jasnim tonom. Usporiti i naglasiti vane toke. Napraviti kratku stanku prije i poslije kljunih toaka kako bi ih odvojili. Biti iskreni s publikom. Ukljuiti ih u prezentaciju. Postaviti publici pitanja kako bi se uvjerili da vas slijede. Ako je prikladno, pokuati nakon izlaganja dobiti povratne informacije i iskoristiti ih kako bi slijedea prezentacija bila jo bolja.

Odgovori na pitanja Dio izlaganja u kojem publika postavlja pitanja stanoviti je izazov osobi koja iznosi prezentaciju, ali omoguava da se poruka do kraja objasni i dodatno naglase kljune toke prezentacije. Korisno je: Planirati oekivana pitanja publike i mogue odgovore piui ih na papir. Naglasiti tijekom prezentacije da li e se na pitanja odgovarati tijekom prezentacije ili na kraju. Ako se odgovara na pitanja tijekom prezentacije paziti da se ne udalji od teme. Ako pitanja vode izvan teme ili je to samo interes nekolicine osoba u publici, pozabaviti se time na kraju. Na poetku dijela posveenog pitanjima, naglasiti koliko je vremena na raspolaganju. Nakon toga zatraiti prvo pitanje. Ako nitko nema pitanja, postaviti pitanje sam. Razmisliti o tome da se prije izlaganja zamoli osoba iz publike da postavi prvo pitanje. Ponoviti pitanje tako da ga svi uju. Preoblikovati pitanje ako je potrebno. Ako ne znate odgovor na pitanje najbolje je biti iskren. Pokuati naknadno saznati odgovor i dati ga osobi koja je postavila pitanje. Zavriti dio posveen pitanjima ponavljajui saetak, zavretak ili neim to smatrate prikladnim.

Sljedei ovdje navedena pravila moete svoju prezentaciju uiniti uspjenom, a publiku zadovoljnom.

Kako napraviti kvalitetnu prezentaciju i izbjei pogreke

Tekst na slideovima ograniiti na pojmove, a ne na reenice Tekst cijele reenice koja e se proitati na glas, a sluatelji su je ve automatski proitali u sebi, nee ostaviti mjesta za nadogradnju teme. Ne zaboraviti, najbolji prezenteri koriste pojam na ekranu samo kao podsjetnik za temu o kojoj upravo govore. Ograniite broj redaka Poput veine uputa za pripremu dobre prezentacije, i ova se svodi na "manje je vie". Ograniavanje broja redaka omoguava publici da odjednom sagleda sve predmete o kojima im se eli priati. Koristiti itljive tipove pisama Vea itljivost osigurati e se koriste li se fontovi bez ukrasa (engl. sans serif) kao npr. Arial, nego ako se koriste oni s ukrasima (engl. serif) kao npr. Times New Roman. Ne pretjerivati s brojem razliitih tipova fontova. Koristiti jedan ili dva tipa fontova, a razliitost ostvariti promjenom veliina fontova (i kod toga ne pretjerivati). Osigurati prepoznatljivost prezentacije Dati naslov svakom slideu i tako odmah uvesti sluaoce u temu o kojoj e se priati. Dobro je da se na svakom slideu nalazi naziv ili logo fakulteta, a po elji i neki drugi podaci npr. naziv zavoda i

Savjeti za izradu prezentacije

sl. Dosljedno koristiti isti tip i veliinu fonta pri ispisivanju bilo kojeg grafikog elementa: naslova, teksta, opisa slike ili grafike! U prezentaciju unijeti dinaminost Opremiti prezentaciju dijagramima razliitih tipova, fotografijama, crteima. Panja auditorija lake e se zadrati (ili ponovo pobuditi) ako se u sklopu prezentacije izmjenjuju tekstualne stranice s onima na kojima su prikazani crtei i fotografije. Prije nego to se izae pred publiku, potrebno je prelistati prezentaciju, provjeriti itljivost svakog pojedinog slidea, a posebno pripaziti na itljivost numerikih znakova. Provjeriti da li redoslijed slideova omoguava dovoljnu dinaminost. Prezentacija je kreirana i elementi koji nose sadraj brino su organizirani, dakle, trenutak je da se odaberu boje. Boja je element koji poruku prezentacije moe istaknuti i podrati, ili pak, ako je krivo odabrana, moe imati sasvim suprotan uinak. Da prezentacija ne bi bila tmurna, dosadna, nezanimljiva ili ak neitka, valja slijediti nekoliko jednostavnih pravila. Ukoliko se upotrijebi velik broja boja i nijansi to e dovesti do kia i nesklada, a slideovi e biti nepregledni. Sklad boja koji se nalazi u prirodi, odnosno prirodne boje i njihove nijanse najbolja su preporuka za izbjegavanje nesklada boja. Nepoeljno je kontrastiranje komplementarnih boja. Radi se o bojama koje se meusobno snano istiu te stvaraju odreeno optiko titranje i psihodelian uinak. Primjeri komplementarnih parova su: crvena zelena, uta plava, naranasta ljubiasta. Osjeaj koji se eli u prezentaciji Razlikuje se paleta hladnih i paleta toplih boja. Hladne boje su: plava, zelena, siva i boje koje sadre navedene. To su uglavnom tamne, duboke boje, boje mora, jezera, planina i ledenjaka. Paleta toplih boja sadri crvenu, naranastu, utu i sve boje koje sadre navedene. To su ive i dinamine boje, bliske bojama vatre i plamena. Crna i bijela nisu boje. One se u likovnom svijetu smjetaju u vlastiti akromatski sustav, te se nazivaju ne-bojama. Njima tvorimo nijanse, tj. svijetle i tamne tonove odreene boje. Vano! Svaka boja ivi od drugih boja koje je okruuju. Kljuno je stvaranje pravog odnosa i pronalaenje harmonije i reda, tj. podudarnosti meu bojama. Boje pobuuju osjeaje i stvaraju raspoloenje. Osjeaj ravnotee i reda u izboru boja moe se usporediti sa skladom boja i nijansi u kakvom pejzau. Usklaivanje boja Poeti emo tako da odaberemo jednu boju, toplu ili hladnu. Obino kreemo od neke ive boje, a dinamiku i vizualnu raznolikost postii emo tako da paletu proirujemo nijansama odabrane boje, dakle dodajui udio crne i bijele. Psiholoki uinak boje Eksperimentiranjem s nijansama mijenjaju se dinamika i dojam prezentacije, od direktnih i ivih boja do onih ozbiljnih i tamnih. Pravilo br. 1 Uvijek je najlake slijediti pravilo, a ono u ovom sluaju glasi: "Neka bude jednostavno". Kod izbora boja vie ne znai bolje, naprotiv: "manje je vie".

Savjeti za izradu prezentacije

Ne

Da