Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
8Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Muzeologija

Muzeologija

Ratings: (0)|Views: 464|Likes:
Published by Žaba Krastača

More info:

Published by: Žaba Krastača on Feb 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/29/2014

pdf

text

original

 
UVOD U MUZEOLOGIJUSkripta za studente
Muzeologija
krenula kao muzeografija – polazila je od praktičnih pitanja kako sakupljati,čuvati, proučavati i izlagati predmeteS vremenom je došlo do konceptualnih pitanja: pitanje značenja i smisla, interpretacije ikoncepcije, ne zanemarujući povijesnu i praktičnu razinu. 
Z. Stransky
1970. predložio sustav muzeologije i razložio ju je na tri razine:
povijesnu
strukturalnu
praktičnu
Peter van Mensch
muzeologiju dijeli na:
*opća muzeologija – bavi se principima zaštite, istraživanja i komuniciranja baštinečovječanstva i čovjekove okoline i institucionalnim okvirom takve djelatnosti; istražujedruštvene preduvjete tog posla i njihov utjecaj na spomenute zadatke
*povijesna muzeologija – osigurava opći povijesni aspekt i povezuje muzeologiju uzdostignuća prošlosti
*teoretska muzeologija – postavlja filozofski temelj i povezuje muzeologiju sepistemiološkim pogledima
*specijalna muzeologija povezuje opću muzeologiju s pojedinim disciplinamausmjerenim k istraživanju materijalnih očitovanja baštine čovječanstva i njegoveokoline (povijest umjetnosti, antropologija, prirodne znanosti i dr.)
*primjenjena muzeologija – bavi se praktičnim implikacijama muzeoloških principa uzpomoć velikog broja pomoćnih disciplina; podjela ove muzeologije temelji se na 3primarne muzeološke funkcije:
zaštita
 – akvizicija,
registriranje
 – dokumentacija- konzerviranje - istraživanje
komunikacija
 – prezentiranje, odgojKao glavna spona između teorije i prakse ona se kod nas naziva muzeografijom.*
Metodologija muzeologije
– spona između teoretske i primjenjene muzeologije; temelji sena 4 parametra:- muzejskom predmetu (predmet baštine)- funkcijama za zaštitu i uporabu baštine- institucijama u kojima se ostvaruju navedenefunkcije- društvenom odnosu prema baštiniMetodologija muzeologije ima 4 temeljne polazne točke:- područje djelovanja (društvo)- oblik djelovanja (institucija)- uzorak djelovanja - obrazac (funkcija)- predmet djelovanja (predmet)
1
 
POVIJESNI SLIJED MUZEOLOGIJE
Temeljna razina
; bavi se izučavanjem nastanka muzeologije:Muzeji su anticipirali pojavu muzeologije; povijest muzeja i povijest muzeologije nijeistoznačna; muzeji i zbirke razvijali su se bez muzeologije
Peter van Mensch
– «
Muzej
je stalna ustanova koja čuva zbirke predmeta-dokumenata igenerira znanje o njima» Poticaji prikupljanja i čuvanja predmeta različiti su:
iracionalni – najstariji, povezani s magijskim djelovanjem predmeta
gospodarski – vrijednost predmeta
kulturni – stimuliraju proces materijalizacije društvenog pamćenja; presudno zamuzejsku djelatnost
POVIJEST MUZEJAPROTOPOVIJEST MUZEJA ILI VRIJEME MUZA
Prvi pisani podaci o nekoj umjetničkoj zbirci – 1176. g.prije Kr. u Suzi se spominje daElamiti pljačkaju Babilon i osvojeno blago nose u hram boga Inšišunaku
U 9. st. prije Kr. – u zapadnoj kuli grada Asura pohranjena je zbirkaumjetničkih predmeta (ratni plijen)
U 6. st.
prije Kr.
babilonska Zbirka čudesa čovječanstva Nabukodonosora II – sadržireljefe i kipove strarije od 1500. g.
prije Kr.
(najzanimljivije)
U 5. st.
prije Kr.
Perzepolis – ahemenidske palače s riznicama koje su za svečanostiotvarane javnosti; sadržavale su kipove grčke umjetnosti.
U egipatskim faraonskim grobnicama i mikenskim grobnicama predmeti nemajukarakter umjetničke zbirke, već govore o fenomenu prikupljanja dragocjenosti zbogiskazivanja moći i značenja vladara.
Kolekcije i javne umjetničke zbirke u Grčkoj su arhetip budućih galerija i muzeja:Atenska akropola, 5. st. 
prije Kr.
:
o
Pinakoteka uz Propileje (slike na drvu i kipovi)
o
Kalkoteka ispod Partenona (kipovi)
o
Stoa poikile ispod Akropole (trijem ukrašen Polignotovim slikama s motivimabitke kod Maratona)Sve je javno; privatizacija je nepoželjna (iznimka u atenskom društvu jeAlkibijad koji je kuću uresio umjetničkim djelima)Riznice uz hramove u Ateni, Korintu, Olimpiji, Delfima, Delosu – za zbirke se brinuli
hieropoei 
 
(čuvari i svećenici): radili popise, razvrstavali, nekad vodili posjetitelje,selektirali (manje vrijednosti zakopane kao žrtveni darovi, a zlato i srebro sepretapalo u šipke)
Helenizam – pojava muzeja
o
Mouseion
u Aleksandriji, 290. BC (za vrijeme Ptolomeja I Sotera) – nije sadržavao umjetničke zbirke, već je bio kulturni i znanstveni centar (biblioteka, laboratoriji, predavaonice i učionice)- posvećen muzama (kćerima Zeusa i Mnemozine)
2
 
 – duhovne vrijednosti materijalizirane u umjetnkim djelima nisu bilepokrivene pojmom umjetnosti što su ga personificirale muze- sabire knjige, minerale i prirodne rijetkosti, ima botanički i zoološki vrt,stimulira čitanje i društveni život, usmjeren je prema izučavanju književnosti,povijesti, astronomije, a ne poznaje umjetničke zbirke
o
Homereion
 – hram posvećen Homeru, podignut za Ptolomeja IV;- povijesna zbirka posvećena Homeru- izložen Homerov kip okružen personifikacijama gradova (koji su polagalipravo na mjesto njegovog rođenja), te slike i reljefi koji su ilustrirali Ilijadu iOdiseju.- Spominju se i pjesnička natjecanja- gozbeni šator Ptolomeja II – raskošno opremljen slikama sikionskih slikara itapiserijama, zlatnim posuđem, tronošcima i figurama; 100 mramornih kipovau portiku ispred stupova; pristupačno javnosti
o
Eskulapov hram
na otoku Kosu (kraj 3. st. BC)- opisuje ga Herondina pjesma; da se zaključiti da su hramovi u to dobamjesta za umjetničke zbirke koje su bile dostupne publici1. Muzeološke funkcije5.1 Zaštita5.1.1 Zaštita predmeta prenošenjem u muzejZaštita odabranih predmeta i njihovo pretvaranje u muzejsku zbirku, značizapravo prepoznavanje i odabir onih predmeta koji imaju bogat stvarni identitet, odnosnoonih predmeta kojima zbog istrošenosti prijeti realna opasnost od propadanja.U sastav muzejske zbirke dolaze razni predmeti. Jedni su istrošeni, drugiodbačeni, tri proneni arheolkim ili drugim znanstvenim istraživanjima kojaomogućavaju da se jedan čitav svijet koji je prestao postojati vrati u našu zbilju. Takviistrošeni i socijalno ugroženi predmeti u muzejima stječu novi identitet. Ostali su još ufunkciji, ali im je funkcija izmjenjena ili takva da bi njihova daljnja upotreba ozbiljno ugrozilanjihovu fizičku egzistenciju. Rijetki su izuzetno istaknuti i vrijedni predmeti, koji se u muzejesmještaju predodređeni da tamo ostanu dok ne izgube vrijednost.
Zaštita koju pruža muzej, uzrokuje i određenu promjenu značenja predmeta.
Predmeti u muzejskim zbirkama više ne obavljaju funkciju koju su nekada obavljali te kaotakvi, izdvojeni iz vlastite zbilje, pokušavaju tu funkciju približiti interpretacijom ili na nekidrugi način. Takvi predmeti, u pravilu, ne mogu funkcionirati van umjetnog muzejskogambijenta.Prema teorijama
Z. Stranskog
razlikujemo aktivno i pasivno sakupljanjepredmeta za muzejsku zbirku.
Aktivno
se odvija po određenom programu te je rezultat terenskog znanstvenograda, ali i kupovine pa čak i izrade predmeta.
Pasivno
sakupljanje očituje se darovima i ostavštinama.
Peter van Mensch
uvodi podjelu na eksterno i interno sakupljanje.
3

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Code021 liked this
Nino Popović liked this
LisaSims liked this
Bethany Palmer liked this
Nikola Haničar liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->