Mario Monti i surova nova Italija

advance.hr vrijeme objave: Subota - 14. Sije anj 2012 | 20:26

Nikada do sad u svojim rukama investicijske banke nisu imale toliku mo koliku imaju upravo u ovom trenutku. Akumulirana snaga do la je do te razine da su navedene skupine po prvi put odlu ile pre i Rubikon i to u velikoj mjeri. Za to imati svoje ljude samo "iza" zastora i strahovati to e na i vrsni glumci napraviti kada stanu pred publiku? Zar nije vrijeme da eliminiramo i taj potencijalni rizik? Spustimo zastore, otarasimo ih se i stanimo pred ljude. Mo da ne ovako dramatiziran, ali takav zaklju ak donijet je pro le godine u jeku financijske krize. Bankarske organizacije shvatile su kako je do lo vrijeme da gurnu svoje vlastite ljude u krupni plan. Sukladno tome izveden je politi ki dr avni udar u Italiji. U inu koji nema nikakve veze s demokracijom na vlast je doveden biv i zaposlenik ameri ke multinacionalne bankarske grupacije Goldman Sachs. Bez previ e rasprave "kralj gafova" Silvio Berlusconi povukao se kako bi u miru upravljao svojim medijskim carstvom, a udobnu fotelju preuzima tehnokrat Mario Monti. Kada smo ve pri terminu "tehnokracija", nu no je i kratko poja njenje istog. Tehnokracija je hipoteti ka forma vlasti u kojoj svu kontrolu nad zemljom imaju znanstvenici, stru njaci i druge u ene osobe. Vladavina i struktura vlasti zasnovana je na znanosti i u tom modelu nema mjesta za politi are i biznismene. Nekome e ovakav oblik vlasti zvu ati utopijski, nekome zanimljivo, nekome besmisleno. No, to uop e nije predmet ove analize. injenica je da aktualni premijer Mario Monti nema nikakve veze s teorijom tehnokracije. Pridjev mu se nadodaje isklju ivo zbog potrebe da se na neki na in legitimizira razlog njegovog dolaska na vlast. Monti nije tehnokrat, on je danas isto to je bio i svo ovo vrijeme ovjek Goldman Sachs-a i pripadnik investicijsko-bankarske elite.

Tko je odu evljen s Montijem i njegovim mjerama tednje?

Pu ista je u povijesti uvijek bilo i uvijek e ih biti. Ipak, rijetko kada ih se toliko hvalilo kao spomenutog. Ovih dana utjecajni njema ki medij Deutsche Welle je objavio tekst znakovitog naslova: "Monti impresionirao Merkel s talijanskim ekonomskim reformama" . Kada se jedan politi ko-ekonomski autoritet kalibra kao to je g a. Merkel "divi" ekonomskim reformama Marija Montija, zar je uop e potrebno isticati to o istome misle doma i utjecajni autori? U ovim te kim vremenima pripadnici te iste elite nam se serviraju kao "odlu ni" spasioci. Odlu ni? Zar je odlu an potez drasti no smanjivanje mirovina? Porast minimalnog sta a za odlazak u mirovinu? Eliminacija svih te ko izborenih socijalnih i radni kih prava? Moramo se zapitati kome i kakvom profilu ljudi je ovo "odlu an" potez? Ovo su "odlu ni potezi" onoj skupini koja zagovara rad i proizvodnju radnika do zadnjeg dana uz pla u s kojom nikada ne e ivjeti ivot dostojan ovjeka. Njihov ideal je slijede i s radnog mjesta ravno u grob. Ako je suditi prema novim mjerama upravo se ka tome idealu i kora a - velikim koracima.

Pro-radni ka demagogija
Kako to na alost ve i biva u Italiji, najve i Montijevi saveznici su ujedno i najve i izdajice radnika sindikati. Najutjecajniji sindikati ujedno su i najodaniji novoj vlasti, njihovi vo e su regularno pozivani na sastanke, obi no prije najave novih mjera. Koliko prevrtljiv karakter imaju oni koji se najvi e kunu u prava radnika mo emo najbolje vidjeti u slijede em primjeru: 12. prosinca pro le godine na velikom skupu sindikata su govore redom dr ali istaknuti predstavnici demokratske stranke, koja je doslovno isprepletena sa sindikatima u politi kom i "ideolo kom" smislu. U govoru su glasno kritizirali "nepravedan, neutemeljen i manjkav" program mjera tednje ipak, u parlamentu su ga podr ali samo nekoliko dana kasnije. Barem krupni kapital ne mora skrivati svoje odu evljenje. Emma Marcegaglia predsjednica udru enja poduzetnika ("Confindustria") rekla je kako u potpunosti podr avaju novu vladu i sve ekonomske mjere koje e

poduzeti. Povodom najave temeljite liberalizacije tr i ta Marcegaglia je rekla: "ne smije postojati vi e nijedan tabu".

O solidarnosti i individualizmu
Na koji to no "tabu" misli predsjednica udru enja poduzetnika? Na za titu radnika i rezanje mirovina, naravno. Glavno oru je novog programa mjera tednji je smanjenje mirovina uz produljenje sta a za stupanje u mirovinu (tek s 66 godina). Uz nove mirovinske mjere do i e i do ukidanja brojnih socijalnih beneficija, ali i zakona koji su do sada uvali radna mjesta. Pre esto se zaboravlja da socijalna prava nisu postojala oduvijek, od mirovine do za tite na radu za sve to su se radnici itekako morali izboriti u odre enom povijesnom trenutku. Ovo to je danas na snazi, to popularno nazivamo "mjere tednje" nije ni ta drugo nego sasvim jasan in oduzimanja svih te ko ste enih prava. Mo da je najpora avaju i podatak od svih injenica da neki radnici, pod utjecajem silovite propagande, pozdravljaju ovakve poteze. Mo emo se odmah zapitati i za to? O ito je u pitanju, bar djelomi no, individualizam u svom najisturenijem obliku. Osoba s relativno dobrim primanjem po inje ivjeti u svijetu iluzije misle i kako je takvo stanje permanentno. Ne samo da je takav stav jako opasan po psihi ko zdravlje te osobe (ako do e u situaciju da iz iluzije pre e u stanje stvarnosti to bi moglo biti inducirano mogu im otkazom, drasti nim smanjenjem primanja ili sl.) ve tako er pokazuje i kroni ni nedostatak solidarnosti.

Mjere tednje u jednoj re enici: bogati se bogate, siroma ni gomilaju

Upravo taj pad iz iluzije natrag u stvarnost desio se i mnogim Talijanima to nije za njih 1 milijun. Naime, zavod za statistiku je potvrdio od 2008. do danas Italija je izgubila ak 1 milijun radnih mjesta. Ako tu brojku unesemo u gornju analizu to je milijun Talijana koji e jako brzo morati nau iti da im je solidarnost sada neophodna. Nadalje, dr ava tone u duboku recesiju. Prema prognozama dr avni BDP e se u 2012. smanjiti za 1,5 %. Institut za statistiku tako er upozorava kako je 1 od 4 stanovnika Italije u opasnosti od kroni nog siroma tva. Uz ve spomenut napad na mirovine, druga komponenta mjera tednji je pove anje PDV-a s 21 na 23% to e pove ati cijenu energenata i porez na nekretnine, sve to e najvi e pogoditi stanovnike ni eg i srednjeg imovinskog ranga. Cijene nafte i plina su od 1.1.2012. porasle za 5%, struja za 3%. Izra unato je kako e duboko zadu eni vlasnici nekretnina (80% populacije) u prosjeku pla ati 800 eura vi e poreza. Mjere tednje ve su znatno pogodile kupovnu mo gra ana. Prodaja u vrijeme blagdana pala je za ak 18% u usporedbi s proteklom godinom. Ovdje je svakako zanimljivo spomenuti kako se znatan pad nije dogodio ba svugdje luksuzna shopping avenija "Via Montenapoleone" u Milanu, kojom dominiraju skupi butici, imala je porast prodaje od ak 25% ove godine. Sitan detalj, ali itekako zna ajan. U kona nici najva nija komponenta novog Montijevog plana " tednje" osigurati da se bogati nastave nesmetano bogatiti, po mogu nosti vi e no ikad do sad. U planu nisu predvi ene nikakve mjere protiv izbjegavanja pla anja poreza, to je u estala praksa me u talijanskom elitom. Nadalje, korporacijama i velikim kompanijama dati e se ono to im ni Berlusconi nije uspio podariti - ukidanje lanka 18. u Zakonu o radu. Drugim rije ima, ukida se mjera po kojoj do sada velike kompanije (preko 15 zaposlenika) nisu mogle masovno otpu tati radnike bez ikakvog povoda. Berlusconi je u vi e navrata poku ao ukinuti taj zakon, ali nikada nije uspio. 2002. na ulicama Rima se okupilo ak 3 milijuna radnika koji su prosvjedovali protiv takvog poku aja i vlada je morala odustati. Po to se domogao vlasti putem bankarskog pu a, Mario Monti je ipak "korektan" dr avnik pa sukladno tome nije zaboravio ni na onog kome je fotelju preko no i oteo. Stoga je vlada najavila kako odustaje od aukcije TV frekvencija to zna i da biv i premijer Silvio Berlusconi ne mora strahovati za svoje TV medijsko carstvo koje ga je u inilo jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.

Zavo enje brojkama

Monti ovih dana ima pune ruke posla i urno se uvode nove mjere tednje. Jedan od razloga za ovu urbu je i injenica da e se 23. sije nja odr ati skup ministara financija eurozone. Na istom e Montija do ekati kao heroja i mentora, a njegov model preslikati diljem Europe. Hrvatska jo nije dio EU-a, a ve se estoko zagovara uvo enje talijanskog modela tednje. To je ujedno jo jedna injenica u prilog tezi u li ili ne u li u EU, eka nas ista sudbina. U kona nici Monti e vjerojatno "spasiti" talijansku ekonomiju, ali pritom uni titi njeno stanovni tvo. O te kom ivotu i bijedi ne emo znati gotovo ni ta ili vrlo malo. Osim Italije gotovo isti scenarij, od mjere do mjere, upravo se provodi i u Gr koj. Ipak, samo male slike stra ne bijede i ekstremnog siroma tva dolaze do nas, unato injenici da je taj kaos od nas udaljen tek nekoliko stotina kilometara. Te pri e odzvanjaju kao bolan krik iz Atene preko cijelog Balkana. Ipak, uz samo jednu "bombasti nu" vijest koja govori u prilog oporavku gr ke ekonomije, mnogi e veselo klicati kako se zloj krizi opako bli i njen kraj. Malo tko e znati da e taj oporavak biti izgra en na te koj muci gr kih stanovnika od kojih se ve sada zahtjeva da daju i zadnji atom snage kako bi se punili d epovi Goldman Sachsa i svih drugih financijskih elita koje sudjeluju u ovom izrabljivanju jedne zemlje. Kao i u Gr koj, tako i u Italiji i panjolskoj, a sutra mo da i u Francuskoj, pa ak i u Njema koj - servirat e nam se samo brojke koje ukazuju na porast BDP-a i porast op e produktivnosti. I u Americi je produktivnost naglo rasla u doba robovlasni tva, ali to nije razlog da glorificiramo taj "ekonomski" model, a jo manje da po elimo ivjeti u istom.