SVEU ILI TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNI KI FAKULTET

Diplomski studij

PRIJENOS I DISTRIBUCIJA ELEKTRI NE ENERGIJE Vje ba 3.

Seminarski rad

Kolegij Analiza elektroenergetskog sustava

Studenti:

Dijana Luki , br. indeksa: D-416 Hrvoje Matokovi , br.indeksa: D-390

Osijek, velja a 2011.

U ovoj vje bi bavimo se dvopolnim kratkim spojem uz istovremeni dodir sa zemljom (u uzemljenoj mre i). Slika 1. prikazuje odgovaraju i sustav.

EN , X N

XT

ZV
RF

'

x
ZE

Slika 1. Prijenosni sustav i dvopolni kratki spoj uz istovremeni dodir sa zemljom, na nadzemnom vodu Poznati su sljede i podaci: Mre a: UN = 110 kV linijski, XN = 7.2 Transformator: 110 kV/ 20 kV linijski, XT = 18 to ka spojen a sa zemljom preko .  /km; na niskonaponskoj strani, neutralna

Nadzemni vod: modeliran kao serijska impedancija; impedancija direktne i inverzne komponente impedancija nulte komponente

Kvar: Kratski spoj sa zemljom faza S i T sa (za svaku fazu) RF = 0.5 zemlje.

izme u faze i

Potrebno je rije iti sljede e zadatke: a) Nacrtaj RST ekvivalentni krug prijenosnog sustava (s kvarom) i ozna i sve elemente b) Formuliraj jednad be kvara u RST sustavu i transformiraj ih u sustav simetri nih komponenti (izra avaju i sve veli ine RST sustava s njihovim simetri nim komponentama i pretvaraju i jednad be)

c) Nacrtaj ekvivalentnu shemu sa simetri nim komponentama prijenosnog sustava (s kvarom) i ozna i sve elemente d) Izra unaj fazne napone na mjestu kvara x = 8.5 km i struje kvara za slu ajeve: y y (izravno uzemljenje) (izolirana neutralna to ka)

Prika i rezultate u fazorskim dijagramima.

RJE ENJE a) RST ekvivalentni krug Slika 2. prikazuje ekvivalentnu shemu sa dvostrukim spojem sa zemljom. Reaktancija mre e mo e se prera unati na niskonaposnku stranu transformatora (UTNN): (1)

ER

' XN

XT

ZV

IR

ES

IS
ET

IT US
ZE
RF RF

UR

UT

Slika 2. Ekvivalentna trofazna shema s kratkim spojem prema zemlji faza S i T

su naponi inducirani u niskonaponskim namotima transformatora, XT je unutarnja

reaktancija transformatora. Impedancija voda od transformatora do mjesta kvara je: (2) , i su fazni naponi na mjestu kvara.

b) Jednad be kvara: Razmatramo sliku 2. i postavljamo jednad be kvara: (3a) (3b) (3c) Mo emo transformirati ove jednad be kvara u sustav simetri nih komponenti iskazivaju i sve fazne (RST) veli ine preko simetri nih veli ina. To vr imo koriste i matricu (4a) (4b) (4c) (4d) (4e) Na ovaj na in koristimo jednad be kvara u sustavu simetri nih komponenti: (5a) (5b) (5c) c) Ekvivalentna shema u sustavu simetri nih komponenti Izvest emo ekvivalnetnu shemu u sustavu simetri nih komponenti u dva koraka:

1. Konfiguracijom pojedina nih komponenti (direktne, inverzne i nulte komponente) 2. Povezivanjem komponenti Konfiguracija komponenti Konfiguracija direktne, inverzne i nulte komponente mo e se napraviti ne uzimaju i u obzir kvar. Tri sustava su jednaka za sve tipove kvarova. Op enito, ekvivalentna shema u sustavu simetri nih komponenti mo e sadr avati sve komponente RST ekvivalentne sheme. Po injemo od izvora. Kada transformiramo simetri ne komponente izvora ( , i )u

sustav simetri nih komponenti, korsitimo uzbudu samo kod direktne komponente. Ova uzbuda odgovara faznom naponu: (6a) (6b) (6c) Kao dodatak izvoru, postoje i impedancije mre e, transformatora i voda. Direktna, inverzna i nulta komponenta su iste za sve elemente. Nulta komponenta transformatora je odre ena uz pomo slike 7.12 na str. 144. bilje ki s predavanja. Kod vrste spoja Dy nulta komponenta struje se mo e pojaviti u mre i. Stoga je reaktancija mre e izolirana u nultom sustavu. Impedancija uzemljenja transformatora je va na. Pojavljuje se otprilike jednaka kao direktna i inverzna impedancija: (7)

Sve daljnje impedancije u mre isu zadane. Ekvivalentne sheme direktne, inverzne i nulte komponente sustava su predstavljene na slici 3.

' X N ,1

X T ,1

Z V ,1

E1

U1

' X N ,2

X T ,2

Z V ,2

U2

' X N ,0

X T ,0

Z V ,0

3Z E

U0

Slika 3. Ekvivalentna shema simetri nih komponenti Povezivanje komponenti Povezivanje simetri nih komponenti je odre eno prema tipu kvara. Iz jednad bi kvara, jo uvijek ne mo emo vidjeti kako su direktna, inverzna i nulta komponenta povezane jedna s drugom. Sada elimo izvesti izraz iz kojeg vidimo na kojji su na in komponente povezane. Prvo, dodajemo (5b) jednad bi (5c) i dobivamo: (8a)

+ Zatim oduzmemo jednad bu (5c) od jednad be (5b).

+2

(8b)

(9a)

(9b) U sljede em koraku ra unamo (8b) (9b) i dijelimo s 2. Dobivamo: (10a) 10b) (10c) S ovim relacijama mo emo nacrtati ekvivalentnu shemu sustava simetri nih komponenti. Jednad be (10) ukazuju na to da postoji isti napon na direktnoj, inverznoj i nultoj komponenti ako su spojene u seriju s vanjskim otporom RF. U Y spoju otpora tako er mo emo ispuniti jednad bu (5a). Slika 4. Pokazuje vezu simetri nih komponenti uzimaju i u obzir navedene jednad be.

' X N ,1

X T ,1

Z V ,1

I1

RF

E1

U1

' X N ,2

X T ,2

Z V ,2

I2

RF

U2

' X N ,0

X T ,0

Z V ,0

I0

RF

3Z E

U0

Slika 4. Ekvivalentna shema sustava simetri nih komponenti s dvopolnim kratkim spojem uz istovremeni dodir sa zemljom d) Struje i naponi na mjestu kvara Sada emo izra unati fazne struje i napone na mjetsu kvara x = 8.5 km. Da bi u inili moramo izra unati direktnu, inverznu i nultu komponentu struje i transformirati ih u RST sustav. ''Odmotavamo'' ekvivalentnu shemu na slici 4. I koristimo istu shemu predstavljenu na drugi na in na slici 5.
E1

I2
' XN

RF

ZV

XT

' XN

XT

ZV

RF

I1
RF

Z2 I0
2Z V
XT 3Z E

Z1

Z3

Slika 5. ''Odmotana'' ekvivalentna shema. Vrijednosti direktne, inverzne i nulte komponente otpora, reaktancija i impedancija su ve zamijenjene zadanim podacima.

U isto vrijeme, zbrajamo neke od impedancija u sljede e zdru ene impedancije: 

(11) (12)

Direktna komponenta struje iznosi:

(13)

(14) Primjenjuju i pravilo strujnog djelila, dobivamo inverznu i nultu komponentu struje: (15)

(16)

Sada razlikujemo dva slu aja: : U ovom slu aju: komponenti jednake su:  . Struje u sustavu simetri nih

Fazne struje dobivamo inverznom transformacijom: = 

(17a) (17b) (17c)

(18)

Na sli an na in dobivamo fazne napone na jestu kvara ra unanjem u sustavu simetri nih komponenti i inverznom transformacijom: (19a) (19b) (19c)

=

 

(20)

: Slijedi da je iz jednad be (13) tako er i

i stoga vrijedi: 

(21a) (21b) (21c)

Obrnutom transformacijom dobivamo:

=

 

(22)

Ponovno ra unamo napone na mjestu kvara u sustavu simetri nih komponenti i transformiramo ih ponovo u RST sustav. Kako , napon je napon izme u to aka a i b.

Stoga se dobiva izraz: (23a) (23b)   (23c)

=

(24)

Ovi rezultati su predstavljeni fazorskim dijagramom na slici 6. Iz izraza:

10

= Mo e se izra unati nulta komponenta struje:  Analogno sa strujom, dobivamo nultu komponentu napona:

(25)

(26)

(27) U slu aju kada je , postoji vodljiva veza od mjesta kvara do neutralne to ke izvora;

stoga mo e te i nulta komponenta struje. Za , ne mo e te i struja od mjesta kvara do neutralne to ke izvora; struje i naponi u fazama S i T kompenziraju jedni druge. U tom slu aju, nulta komponenta je jednaka

ZE p 0

ZE p g

UT US IT

3U 0
UR

UT

U R ! 3U 0

US

3I 0

IT

3I 0 ! 0

IS IS
Slika 6. Fazni naponi i struje na mjestu kvara za razli ite na ine uzemljenja zvjezdi ta.

11