Josip Brunšmid - Hrvatske Sredovječne Starine

HRVATSKE SREDOVJENE STARINE.
Ovdje se priopuju lanci sredovjenim starinama, koje su se zadnjih tridesetak godina u Hrvatskoj i Slavoniji nale i veim dijelom dospjele u na rodni muzeju Zagrebu. Sve su to spomenici umjetnoga obrta, koji naravno da ne podaju nikakovih injenica za politiku prolost hrvatskoga naroda, ali ipak mogu da prikau koju crtu opim kulturnim prilikama, to su u stanovito doba u hrvatskim zemljama vladale. Velik dio ovdje opisanih predmeta potjee iz onoga vremena, kada su na hrvatskom prijestolju j o sjedili kraljevi narodne krvi, i to iz zadnjega stoljea hrvatske samostalnosti. Ne moe se pravo ni oekivati, da bi nahodaji iz toga davnoga vremena mogli biti osobito obilni i bogati Zemlja izmeu Save i Drave bila je hrvatskim vladarima, kojima je prijestolnica bila u dalmatinskoj Hrvatskoj, dosta izvan ruke, a sigurno j e i poradi ratnih prilika prolih vijekova bila slabo nastavana i dosta siromana. To postaje tim vjerojatnije, ako se jo uvai, da je Hrvatska s onu stranu Drave imala jakoga i ratobornoga susjeda, koji se je jo u X stoljeu neprestano zaletavao i u mnoge udaljenije zemlje, pa sigurno nije potedio ni svoga najbliega susjeda, do kojega je mogao doi bez velikih potekoa. prolosti Hrvatske i Slavonije prije provale kralja Ladislava i osnovanja zagrebake biskupije u XI. vijeku nema gotovo nikakova pismena izvora, ali je veoma vjerojatno, da su manje konjanike ete madarske kroz cijelo vrijeme, od kako su se Madari u Podunavlju nastanili, pohaale hrvatske po granine krajeve, da ih plijene, zalazei katkada i malo dalje u unutranjost zemlje. Uza sve to ne moe biti govora tome, da bi madarski vladari prije kralja Ladislava u Hrvatskoj vrili kakovih vladarskih prava. Z a takovu tvrdnju nema nikakovih podataka, koji bi mogli da podnesu ozbiljnu objektivnu kritiku. Ovdje opisane hrvatske starine u mnogo kojeem pruaju analogija sa sli nim predmetima susjednih zemalja. Ima tu dosta dodirnih toaka sa nakitima u dalmatinskoj Hrvatskoj, ali jo je vea srodnost sa predmetima, to su ih rabili Slaveni s onu stranu Drave. Neka slinost postoji i sa suvremenim predmetima ekim, poljskim i polabsko-slavenskim. U prva etiri lanka predouju se ovdje predmeti iz etiri starohrvatska groblja na red (Reihenfriedhofe). Jedno u Bijelom brdu kod Osijeka, koje je prilino dobro pretraeno, priblino se moe datirati, a spada u sredinu XI. vijeka, dok se drugo u Svinjarevcima upravo tako sigurno moe metnuti u zadnje decenije XI. vijeka. Neto starija su druga dva groblja kod Klotra i Velikoga Bukovca, ali i ona valjda nee biti starija od poetka XI. vijeka Jedan opet
B r u n s m i d Hrvatske sredovjene starine.
:>1
lanak govori srebrnim nakitima, koji su za vie stoljea mladi, a izoralo ih prije vie godina u Slakovcima kod Vinkovaca. Ovi e se lanci nastaviti, a u jednom od buduih biti e govora ostancima nekih sredovjenih graevina iz Hrvatske i Slavonije.
I. Groblje XI. stoljea u Bijelom brdu koci Osijeka.

Koncem godine 1895. doznao je Osjeanin Karlo Nuber, da se u sjevero zapadnome dijelu sela Bijeloga brda kod Osijeka, u ulici Veneciji kod raznih poslova ee nalo ovjejih kostiju, a uz nje kojekakovih priloga. On se odmah dade na posao, da vidi, kakovo je to groblje, te je 29. studenoga i. g otvorio sedam grobova, a kanje kroz zimu do konca oujka u vie navrataka prekopao jo daljnja dvadeset i dva groba. Po karakteristinim nakitima nije mu bilo teko, da konstatuje, da su to grobovi srednjega vijeka, ako i nije kako je to uz pomanjkanje kasnije utvrenih podataka i sasma naravno odmah po godio, u koje li doba spadaju, dre ih za vie stoljea starijima, nego to su zaista. 1 Kako se j e Nuber teajem svoga iskopavanja uvjerio, da bi za sustavno iskapanje i za plaanje odteta morao prilino mnogo novaca potroiti, a nije bilo izgleda, da bi ih u Osijeku mogao namaknuti, to se on obrati na hrvatsko arheoloko drutvo u Zagrebu, ne bi li mu ono veom svotom priskoilo u pomo, da zapoeto iskapanje nastavi i sretno do kraja provede. Drutvo je tu Nuberovu molbu uvailo i s njime se sporazumjelo uz uvjete, koji su po njega veoma po voljni bili: Drutvo e nositi sve trokove oko kopanja, platiti e Nuberu dnev nice i efektivne izdatke za njegova redovita dnevna putovanja izmeu Osijeka i Bijeloga b r d a ; Nuber e opet uloiti svoj trud i odstupiti e drutvu prava, koja je navodno stekao na zemljita, na kojima se grobovi nalaze. 2 Predmeti, to se budu povodom iskopavanja nali, podijeliti e se po polak: jednu e po lovicu dobiti narodni muzej u Zagrebu, a drugu Nuber, koji ju je obeao pre dati osjekome gradskome muzeju. On je s prvoga kraja htio, da dobije za sebe (dotino za osjeki gradski muzej) u ope sve predmete, to bi se na troak hrvatskoga arheolokoga drutva u Bijelom brdu iskopali, ali na takov zahtjev drutvo naravno nije moglo pristati, jer je dralo, da mu je u prvom redu za daa, da radi u korist narodnoga muzeja u Zagrebu. Pod Nuberovim nadzorom izvodilo se je sada iskapanje od 13 travnja do 13. svibnja T896 , ali se je ee poradi zla vremena na vie dana moralo prekidati. Z a to vrijeme bio je u Bijelom brdu na par dana i prof Puri, tajnik hrvatskoga arheo lokoga drutva, a u svibnju doao sam i ja, koje da na licu mjesta sam prouim zanimivo ovo iskapanje, koje da uklonim neke zaprjeke, to ih Nuber sam nije mogao da ukloni. Uz to mi se je valjalo s Nuberom sporazumjeti glede razdiobe
1 2
Sr. Slavonische Presse od 21. travnja 1896 Ovaj navod se je kasnije iskazao neispravnim, pa j e taktino drutvo moralo vlasnicima pla
ati odtete zato, to su dozvolili, da se 11 njihovim dvoritima i vrtovima kopa.
r u n s m id Hrvatske sredovjene starine.
predmeta, pa preuzeti ono, to bi se za narodni muzej odredilo. Ah ovp j e bilo veoma teak posao, pa sam se osvjedoio, da sam pravo imao, kada sam odmah od prvoga kraja u drutvenom odboru bio protiv ovakova ortakluka kod iska panja. Nuber je naime htio sve, togod je karakteristino ili u ope bolje bilo za sebe imati, ne uvaujc, da je hrvatsko arheoloko drutvo nosilo sve tro kove i njegov trud plaalo, pa da stoga ima vee pravo da trai, da se polo vica boljih grobova narodnomu muzeju u Zagrebu odstupi, a ne samo ono, to se je vie puta pojavilo, to je dakle u neku ruku bilo samo duplikat onih stvari, koje je Nuber ve imao. Ovo moje shvaanje bilo je tim vie opravdano, to nije bio ispravan ni njegov navod, da j e on na zemljita, gdje se je imalo kopati, ma kakovo pravo stekao bio, kako je on to kod ugovaranja sa drutvenim odborom bio izjavio. Uza sve to, da je kod razdiobe ipak konano nekako usta novljeno bilo, to na iji dio spada, nije Nuber htio nekih predmeta da izrui, dok se ne bi nalo i za njega slinih komada. U toj je stvari dapae morao interve nirati i obraniki sud, koji je, sudei posvema objektivno, dao pravo onoj stranci, koja je zaista pravo imala. Na koncu konca Nuber ipak nije podnio nikakova izvjetaja iskapanju, a kako sam ja imao samo sumarne biljeke njegovu kopanju i kako mi nisu pristupni bili predmeti, koji su njemu pripali bili, to se na publikaciju uspjehu bjelobrdskoga iskapanja nije moglo misliti sve dotle, dok se prilike ne promijene. 1 Nuber je svega raskopao 141 grob, od kojih je n e koliko bilo iz prethistorijskoga doba. Zlo iskustvo, koje se poluilo kod udrunoga iskapanja, imalo j e tu dobru posljedicu, da je hrvatsko arheoloko drutvo odluilo, da e posao samo na staviti. Najprije ga je izvodio prof. Josip Puri, koji je od 21.27. listopada 1896 u jednom vrtu otvorio 30 sredovjenih grobova sa okosnicom i 2 prethistorijska sa paljevinom. Od 30. oujka do 1. travnja 1897. prekopao sam ja dva dvorita i u njima naao 36 grobova sa okosnicom i 1 prethistorijski sa paljevinom. Kada je Nuber svoje obeanje zaista ispunio, te bjelobrdske iskopine, u koliko ih je on dobio, poklonio osjekome gradskome muzeju, obratio sam se na kustosa g. prof. Celestna, koji mi je poznatom svojom ljubeznou te pred mete na prouavanje poslao. Tako mi je bilo mogue, da sastavim kakov takov izvjetaj i o Nuberovu iskapanju, u koju sam svrhu osim svojih sumarnih bilje aka i samih predmeta mogao upotrijebiti i neke Nuberove biljeke. aliboe nisam mogao njegovih nacrta tako rekonstruisati, da bi se mogao barem do nekle vijeran plan groblja nainiti. Jedino u dvoritu i vrtu Vase Bojania mogao sam, na temelju vlastita nacrta, od Nubera tamo raskopane grobove naznaiti, ali bez oznake broja, koji kojemu u opisu pripada. S toga odustajem od toga, da priopim nacrt groblja sa poloajem grobova, jer bi isti morao biti nepotpun.
Kratke izvjetaje bjelobrdskim predmetima objelodanie: po Nuberovoj uputi i po autopsiji P. R e i n e c k e (Slavische Grberfunde im kroatischen und slovenischen Gebiete u berlinskom Zeitschrift ftir Ethnologie 1897 Verhandlungen str 362 367) i po mojoj uputi
M. H o e r n e s (Funde verschiedener Altersstufen aus dem westlichen Syrmien u Mittheilungen der prhistorischen Commission der kais. Akademie der Wissenschaften Bd. I. No 5.1901 str. 284289).
B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.
33
Z a Purievo i moje iskapanje bile su mi naravno pri ruci tone biljeke i nacrti, pa svi predmeti, koji su se tim prilikama nali. Starohrvatsko groblje u Bijelom brdu nalazi se u tamonjoj ulici Vene ciji na parcelama br. 801 (vrt Davida Lukia), 803 (vrt Srete Lukia), 804 i 805 (dvorite i vrt Miloa Miletia), 807 (dvorite Koje Bertia), 808 (dvorite Steve Miletia) na zapadnoj, br. 846/2 (dvorite Stevana Ostojia), 847 i 848 (dvo rite i vrt Koje Bojania), 849/1 i 2 i 850/1 i 2 (vrt i dvorite Vase Boj ania), 851 (vrt Luke Miletia) i 854 (vrt Koste ivia) na istonoj strani, te na samoj ulici izmeu ta dva reda kua. Nuber je prekopao cijelu ulicu i parcele 804, 805, 807, 808, 849 i 850, Puri parcelu 803, a ja parcele 846/2 i 847. Jo neprekopane ostadoe parcele 851, 854 i 801, gdje bi se valjda samo na prvoj imali nadati nekomu uspjehu, doim e na ostale dvije samo malo grobova biti. Na tim se zemljitima nije moglo kopati, jer su vlasnici stavljali pretjerane zahtjeve. Svuda je iskapanju bilo kojekakovih zaprjeka. Jedan dio grobova lei pod kuama i zgradama, gdje se naravno nije moglo kopati, a na vie se mjesta nije moglo raditi s drugih razloga. Tako se n. pr. kod Koje Bojania (pare. 847 i 848) nije moglo kopati na junoj strani dvorita, jer se tamo nalazi drvee, velika rupa (gdje su se okosnice ve davno povadile), hambar i sua. Na istonoj su opet strani, zalazei i u vrt, rupe i gnojita, a tamo je bio zakopan i vei broj rtava svinjske kuge, tako da se u to mjesto nije smjelo dirati sa sanitarnih razloga. Na ulici velik je dio grobova teajem vremena kia isprala i iznijela okosnice na povrinu, a pripomogle su i svinje, koje su mnogo kostiju izrovale. to se je ovuda moglo nai, to je iskopao Nuber, koji je od prilike polovicu svojih grobova na ulici naao. J a sam naao samo dva groba (br. 172 i 177) pred kuom Koje Bojania, a naknadno ih je dva naao i moj radnik Vaso Bojani, koji je iz njih izvaene predmete muzeju na otkup poslao (br. 211 i 212). Starohrvatsko groblje u Bijelom brdu ima od prilike oblik paetvorine, kojoj su stranice priblino 80 odnosno 100 m d u g e ; cijeli mu opseg iznosi dakle oko 8000 m 2 ili do il/4 katastralnoga jutra. Situirano je duljinom od prilike od zapada prema istoka, a tako su nekako, pa i od jugozapada prema sjeverois toku bili poredani i grobovi, u kojima su glave leale na zapadnoj, a noge na istonoj strani. Lice mrtvaca, koji su bili poloeni na lea, gledalo je dakle prema ishodu sunca. Kod kopanja grobova, koji su se dosta na plitko izdubili, pazilo se barem donekle na neki red. Naknadno zakopavanje kojega mrtvaca u stariju grobnicu nije se ni u jednom sluaju moglo konstatovati Staro groblje u Bijelom brdu bilo je dva puta u porabi: najprije u pret historijsko bronsano doba ili ranije razdoblje prvoga eljeznoga (haltatskoga). Mrtvaci bi se u to doba spaljivali, a pepeo pohranio u zemljanim posudama, kojih se je na vie mjesta nalo (grobovi br 37, 7, 84, 85, 96, , 102, 108, 109, i2i,A57,;ivi7i)i 204). Da se je cijelo zemljite prerigolovalo, mjesto to su se samo na razmake kopali jarci, tih bi se prethistorijskih grobova bilo nalo mnogo vie, akoprem su mnogi bili uniteni, kada su se zakopavali sredovjeni mrtvaci. Jasno to dokazuju hrbine prethistorijskih posuda, to su se uz potonje bez sumnje samo sluajno, a ne namjerice u grobove poloeni nali. U grobu br. i2i nalo s e j e nedvojbeno prethistorijskih predmeta i posuda, ali i ovjeja okos3
34
nica, na kojoj su neki prethistorijski nakiti bili. Naroito to vrijedi za bronsanu narukvicu, koja je na desnoj ruci okosnice naena Pod obinim prilikama ne bi se o tom moglo podvojiti, da li su okosnica i predmeti iz istoga vremena, akoprem bi upalo u oi, to se u istom groblju i u isto doba nailazi i na spa ljivanje i na zakopavanje. Ovako, kako je okosnica naena u redu sredovjenih grobova sa okosnicama, nije pitanje posvema neumjesno, nije li ova okosnica ipak sredovjena, a kod zakopavanja da ju se samo nakitilo prethistorijskim nakitima, to su se u kopanju groba nali bili. Svakako ovaj osamljeni sluaj ostaje po neto nejasan. Drugi put rabilo je ovo staro groblje u srednjem vijeku, i to, kako to u nekim grobovima naeni novci madarskih kraljeva P e t r a (10381041, 1044 1046; jedan komad u grobu br. 141; si. 1, 1), A n d r i j e I. (1046io6t; pet komada u grobovima br. 107, 113 [si. 1,3], 153 [si. 1, 2] i 165 [dva komada, si. 1, 4 i 5]) i B e l e I. (kao kralj 10601063; dva komada u grobovima br. 107 i 199 [si. 1, 6] 1 dokazuju, bez sumnje u drugoj treini XI stoljea. Nalo se je dodue i starijih, naime rimskih novaca II.1, III.2 i IV.3 stoljea, ali pod takovim uslovima, da se za datiranje dotinoga groba ne mogu upotrijebiti. Ti su naime novci svi probueni i porabom izlizani, a nalazili su se kao amuleti ili privjesci u nizovima sitnih staklenih zrnaca, to bi ih pokojnice onoga vremena za svoga ivota rado nosile i dapae sobom u grob ponijele. Istu svrhu, da slue kao nakit, vrili su i drugi neki predmeti starijega SI. 1. Arpadovski novci XI. vijeka iz staro- vremena, koji su se kao prilozi u grobohrvatskih grobova u Bijelom brdu. Nar. vel. vima nali. * Nasuprot madarski novci, koji su se nali ili u kojoj ruci ili blizu nje, ili u ustima ili u lubanji (kamo su dospjeli utjecanjem crvi), imadu posvema obiljeje kurantnoga novca, koji se je s mrtvacem u grob meao s posebnih razloga, koji su moda u savezu sa pogrebnim obiajima ili kakovim sujevjerjem onoga vremena. to su se u bjelobrdskom groblju nali novci madarskih kraljeva XI vijeka, to ne dokazuje nita vie, nego jedino to, da su u ono doba ti novci u Slavoniji u prometu bili. Hrvatski kraljevi narodne krvi nisu sami novca kovali, kao to to nisu inili ni vladari ostalih junih Slavena onoga vremena, pa je po njihovoj dravi morao kolati novac susjednih zemalja. U Dalmaciji se stoga u to doba kao i u Bugarskoj moe oekivati samo bizantinski novac i
1
Izlizan probuen rimski novac II. stoljea u grobu br. 46 (si. 2, 8). Probueni novci Philippa starijega u grobu br. 80 i dva od Aurelijana u grobu br. 183. Probueni novci Constantina u grobu br. 183,
Grispa u br. 129, Constancija II. u br. 81 (si. 2, 10), Valensa u br. 148 (si. 2, u ) , Arcadija u br. 63 (si. 2, 9). * Dva probuena ulomka rimske bronsane fibule IIIIV. vijeka u grobu br. 46 (si 2, 5 i 6).
35
moda koji iz talijanskih carskih kovnica. Ista mletaka republika, koja nas je kanje svojim novcem upravo poplavila, prije druge polovice XII. stoljea nije imala svoje vlastite kovnice, nego se je tamo, a i to samo u manjem opsegu, kovao carski novac. U Hrvatskoj i Slavoniji osim bizantskoga u prvom se redu u XI. stoljeu moe oekivati novac madarske drave, gdje se je kovalo poam od sv. Stjepana, pa njemaki (carski, bavarskih vojvoda, regensburkih biskupa i salcburkih nadbiskupa), ali potonjega sigurno samo malo. Koliko za sada zna demo, bile su naime Hrvatska i Slavonija u ovo doba slabo nastavane, pa po radi toga u meunarodnom prometu samo od veoma podreene vanosti, tako da strani novac osim iz najbliega susjedstva u zemlju nije mnogo ni dolazio.
SI. 2. Razni predmeti iz starohrvatskih grobova u Bijelom brdu. Nar. vel. i i 2. Polumjeseasti privjesci. 3. Drak neke eljezne sprave. 4. Kotan privjesak. 5 i 6. Ulomci rimske fibule. 7. Ulo mak sredovjenoga prstena (rabljen kao privjesak). 811. Probueni rimski novci.
Novci madarskih kraljeva u bjelobrdskim grobovima nipoto ne ovlatuju na zakljuak, kao da je toboe Hrvatska i Slavonija prije sv. Ladislava i Kolomana bila sastavni dio madarske drave. Po samim predmetima, to su se u tim grobovima nali, posve se sigurno moe rei, da je svijet, to se je tamo za kopavao, bio slavenskoga roda, t. j . da su to bili Hrvati. Najglavniji predmeti, koji na tu pomisao navode, jesu stanovite kariice od tanje ili deblje ice, ko jima je jedan kraj svinut u nastavak, koji nalii slovu S. Tih se kariica nalo i na drugim mjestima po Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Srbiji, a nalo ih se veoma mnogo u eko-slovjenskim i poljakim krajevima, pa u zemljama, gdje su negda prebivali polabski Slaveni, naroito dosta esto u Meklenburkoj. to ih se je veoma mnogo nalo i po cijeloj Madarskoj, to potvruje samo ono,
SI. 3. eljezne sprave iz starohrvatskih grobova u Bijelom brdu. ' nar. vel. 13. Noevi. 4. Okov od noeva toka. 5. Ulomak srpa. 6. kare. 7. lica. 8. ilit. */., nar. vel.
SI. 4. Zemljane posudice i ornamentovno crjepovlje iz starohrvatskih grobova u Bijelom brdu. nar. vel. 13 sredovjeno, 4 rimsko doba.
37
to se i onako znade, da je po cijeloj Madarskoj ivilo slavensko iteljstvo, koje se je slinim nakitima kitilo, kao to su to inili njegovi slavenski srodnici u susjednim krajevima. Uza to je naravno vjerojatno, da su i Madari od svojih slavenskih podlonika poprimili togod od njihovih nakita i nonje, pa i obratno. Ali ako se ovo i pretpostavi, to kod starih bjelobrdskih mrtvaca ne moe biti dvojbe njihovoj slavenskoj narodnosti. U staromadarskim mukarakim grobo vima naime veoma se esto nau prilozi, koji napuuju na ratoboran konjaniki narod, a u ovo vie nego 200 otvaranih grobova u Bijelome brda nije se nalo niti jedno ratniko oruje, niti jedan komad od konjske opreme. Nalo se je do due u Bijelome brdu ali izvan svakoga saveza sa pojedinim grobovima i ivotinjskih okosnica, dapae i od konja, ali to su ostanci parnulih domaih ivotinja iz novijega vremena, koje su se u Bijelom brdu jo i u najnovije doba po domaim vrtovima i dvoritima zakopavale.
SI. 5. Starohrvatski grob br. 78 iz Bijeloga brda kod Osijeka. Starohrvatsko groblje u Bijelome brdu na koncu XI. stoljea kao da nije vie bilo u porabi, jer se ni jedan grob ne da datirati iza vremena kralja Bele I. (10611063). Ako se tu moe nagaanjem doi do kakova zakljuka, to bi se iz negativnoga svjedoanstva bjelobrdskih grobova moglo doi do zakljuka, da je tamonja naselbina u drugoj polovici XI. stoljea naputena bila, a takovo se je raselenje moglo dogoditi povodom provale sv Ladislava u Slavoniju, koji je zemlju privremeno zaposjeo i u njoj postavio za vladara svoga sinovca Alma. Ne moe se tono ustanoviti, kolika je od prilike bila starohrvatska na selbina u Bijelome brdu. Na prekopanom zemljitu nale su se, odbiv prethisto rijske, kakove dvije stotine sredovjenih grobova sa okosnicama. Vjerojatno je, da ih je pod kuama i zgradama, pod drveem i po rupama, pa na samoj ulici bilo jo do 200, a u jo neprekopane tri parcele biti e moebiti takoer jo 100. Ako je ovaj moj raun ispravan, to bi ovo groblje sadravalo kakovih 500 okosnica. To je dosta malen broj, tako da se mora uzeti, da je starohrvatska
38
Brunmid Hrvatske sredovjene starine.
naselbina u Bijelome brdu morala biti veoma maleno selo. Uzme li se, daje groblje, kako je to vjerojatno, bilo 80100 godina u porabi, to stanovnitvo ove naselbine na medi hrvatske drave sigurno nije iznosilo ni 200 dua ivotnim i kulturnim prilikama starih Bjelobrana po sauvanim se ostancima moe od prilike ovo rei: Starohrvatsko seljako iteljstvo blizu Dravina ua u Dunav imalo je dosta male potrebe, kojima je lako moglo da udo volji ratarskim * i stoarskim proizvoenjem, lovom i ribarstvom. Od sprava, to su
SI. 6. Karike sljeponiarke i minue iz starohrvatskih grobova u Bijelom brdu. Nar. vel. u svagdanjem ivotu rabile, nalo se je veoma malo, med ostalim nekoliko eljeznih noeva (si. 3, 13), koji su valjda proizvod domaega obrta. Osim kovaa bilo je i kujundija, koji su nainjali one mnogobrojne nakite od bronsa i srebra, to
Dokazuje to porba eljeznih srpova, od kojih se jedan ulomak naao (si. 3, 5)-
B9
su se po mnogim grobovima na samim okosnicama nali, jer je bio obiaj da se mrtvaci zakopavaju sa nakitima, to su ih za ivota nosili U nekim grobovima nalo se i itavih zemljanih posuda (si 4), ureenih ravnim i valovitim potezima, koje su, sudei po dosta surovoj radnji, sigurno takoer bile domai proizvod. Neke od tih posuda imaju dolje nekakove biljege. Moda su te posudice sadra vale hrane ili pia, a postupalo se tako valjda stoga, da pokojnicima u njihovu novu stanu i u tom pogledu nita ne pomanjka. Za svaki sluaj potrebe u neke se je grobove metnuo i po koji komad novca, to je ba onda u teaju bio, a da se taj novac ne izgubi, metnuo bi se pokojniku u ruku ili u usta. Mrtvaci bi se bez krinje isprueno u grob poloili tako, da bi glava leala na zapadnoj, a noge na istonoj strani groba. U nekim grobovima nakiti su se tek naknadno priloili, kada je mrtvac ve u grobu leao. Kako je ovakov grob iza pomnoga otkopavanja izgledao, prikazuje slika 5 , koja nam prikazuje okosnicu groba br. 78 zajedno sa njezinim nakitima i prilozima. Nakiti, to su ih bjelobrdski pokojnici nosili, imaju veoma jednostavne oblike, pa se iz njih moe zakljuivati, da taj svijet seljakoga stalia nije stojao na osobito visokom stepenu kulture. Ponajglavniji nakiti, to ih u veem broju iz ovih grobova upoznajemo, jesu neke kariice, koje su donekle sluile od pri like u istu svrhu kao danas mindue, zatim prstenje, nizovi od staklena zrnja, pa ogrlice i narukvice od bronsa. K a r i i c e (sljeponiarke, Schlfenringe) i m i n d u e Naj karakteristini]'i nakit staroslavenski jesu k a r i i c e (si. 6), a na tu injenicu prvi je upozorio Danac Sophus Miiller.1 Kariica od tanje ili deblje ice u glavnom ima dvije vrste, naime bez nastavka i sa nastavcima. Kariice bez nastavka (si. 6, 1921) najjednostavniji su oblik. Odrezao se komad obine ice i svinuo od prilike na oblik kruga. Kra jevi bi ostali rastavljeni, pa su se ili doticali ili bi se sjekli prelaze jedan preko drugoga; oni su bili ili iste debljine kao to je ostala ica, ili bi se jedan ili oba zailjilo, ili bi se oba otupila, dotino nabila. Ovakove kariice mogle su se ili direktno kroz rupicu na usnoj uici provui, te nositi kao mindue, ili bi se katkada i u prilino velikom broju prisile na vrpcu, koja bi se u visini sljeponica oko glave svezala. Velika mnogolinost bi se postigla, ako bi se jedan kraj kariice ili oba jedan ili vie puta previjao. Tako bi nastale kariice sa na stavcima, od kojih u Bijelome brdu imademo tri vrste. Kod jedne, koja kao da representira stariji oblik, ica je na jednom kraju vie puta smotana u unjastu ili valjkastu spiralu (si. 6, 2224). Kod druge dvije vrste jedan je kraj ice plo snato iskovan, te van svinut, i to ili u obliku petlje (si. 6, 1316 i 18, ili jo ee u obliku slova S (si. 6, I12 i 25). Bjelobrdske kariice velikom su veinom ili
S. M i i l l e r : Ueber slawische Schlfenringe (Schlesiens Vorzeit in Bild und Schrift Breslau 1877 (str. 189 197). Ostala glavnija literatura: D r. Li s s au e r Uber den Formenkreis der slavischen Schlfenringe (u Correspondenzblatt der deutschen anthropologischen Gesellschaft XXII. 1891 str. 138 i ma-
darskim jezikom u Archaeologiai rtesit. N. s. XI 1891 str. 333). Dr. L. Ni e d e r i spvky anthropologii zemi eskch I. Prag 1891 i Bemerkungen zu einigen Charakteristiken der altslawischen Grber (Mittheilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien XXIV 1894 str. 194 i si,)
40
malene ili dapae veoma malene. Pravile su se velikom veinom od bronsa, ali ih se je nalo i od loe srebrne smjese, pa kako se ini i od kositra i eljeza. Ovih kariica nalo se je dosele svagdje, gdjegod j e kada u srednjem vi jeku bilo Slavena, tako da se njihova pojava u kojem nahoaju moe smatrati karakteristinim obiljejem za slavenski karakter njegov. U Hrvatskoj i Slavo niji nalo se je dosele, u koliko je to poznato, takovih nakita u Novim Banov cima kod Zemuna (u nar. muzeju 34 kom. sa nastavkom), arengradu (1 kom.), Sotinu (1 kom.), Svinjarevcima kod Vukovara (6 kom.), Bijelombrdu (veoma mnogo), Veri d kom.), Klotru kod urevca (105 kom.), Velikom Bukovcu kod Ludbrjega (7 kom.), Sisku 6 kom.) i Gradusi kod Petrinje (1 k o m ) . U Dalma ciji 1 ih se je nalo, a nalazi se sada u kninskom muzeju: u starohrvatskom groblju u Podgrau (2 kom.), u Plavnu kod Knina (8 kom.), u rimokatolikom groblju u Biskupiji (14 kom.), u Bioinu selu kod Kistanja (1 kom.), u starohrvatskom groblju u Burnumu (2 kom.), u Biskupiji na podvornicama Braia (2 kom.), u Devrsaku na Leajica glavici (op. Skradin; 2 k o m ) , u Smrdeljima (op. Skradin; 1 k o m ) . Iz Male Mitrovice u Srbiji ima u narodnome muzeju u Zagrebu 7 komada kariica sa nastavcima raznolika oblika. Na veoma mnogo mjesta ih se je nalo u Madarskoj 2 , pa u ekoj, gdje se ve god. 1894 znade za 124 nalazita. 3 Manje ih je u Moravskoj (na 18 mjesta), lezkoj (na 4 mjesta), Duringiji, Bavarskoj, Braniborskoj, Mecklenburgu, Pomoraniji i Zapadnoj Pruskoj, sve dakle u zem ljama, gdje je bilo eha i polabskih Slavena. U poljskim zemljama kao n. pr. u Poznanjskoj, ruskoj Poljskoj i Galiciji ima ih takoer, ali za udo ih je malo u krajevima ruske carevine, premda i tamo ne manjkaju ba posvema. Istaknula se razna mnijenja, gdje j e ovaj oblik nakita nastao, pa se p o miljalo na istok, odakle bi te kariice donosili arapski trgovci (Virchowova teorija), zatim na eku, pa na Ugarsku, gdje bi nastale bile meu Slavenima. Uzimalo se, da u Ugarskoj ima takovih predmeta ve u IV i V. vijeku, 4 ali mi se to ini sasma nevjerojatno, kao to e i datiranje ekih nahoaja u VIII. ili dapae VII. stoljee biti veoma dvojbeno. Nije mi poznato, da li se je u ope moglo posve sigurno ustanoviti suvremenost tih kariica sa S-nastavkom sa kojim predmetom, koji bi bio stariji od IX. vijeka. Uza sve to mi se ini veoma vjero jatno, da je tip naih kariica nastao kod panonskih Slavena, a odavle da se j e radijalno irio po istonoj polovici srednje Evrope, pa na balkanski poluotok i u istonu Evropu. to se tie porabe ovih nakita to nema sumnje, da su kariice bez na stavka, pa one sa unjastom i valjkastom spiralom u mnogo sluajeva sluile i
1
Po pismenoj obavijesti od o. Luigja Maruna u Kninu. Sr. Hampel u djelu A magyar honoglals ktfoi. Budapest 1900. Niederle u Mitth. der anthropolog. Gesellsch. in Wien. XXIV (1884) str. 196 i si. to se je u Ss-Hartynu naao jedan zlatan novac Theodozija II. sa iednom kariicom, jo nita neodluuje. U Bijelom brdu nalo
se uz kariice i rimskih novaca II., III i IV. stoljea, ali zato bjelobrdsko groblje svejedno nije starije od XI. vijeka, kako to dokazuju tamo naeni arpadovski novci. I nahoaji iz grobova u Keszthlyu kod Blatnoga jezera mogu u pojedinim dijelovima biti mnogo mlai od V. vijeka, u koje se bitni dijelovi pravom uvrtuju.
SI. 7. Prstenje iz starohrvatskoga groblja u Bijelom brdu. Nar. vel.
42
kao mindue. Manje vjerojatno bi to bilo kod kariica sa petljastim ili S-nastavkom, koje se obino smatra sljeponiarkama, t. j . nakitom, to bi se priio na vrpcu, koja bi se omotala oko ela i glave tako, da bi one kariice dole od prilike u visinu jednoga i drugoga slijepoga oka. Ali ba u bjelobrdskom gro bitu javlja se jedna zanimiva pojava, koja dokazuje, da su se i kariice sa Snastavkom ve dosta rano upotrebljavale i kao prave mindue. To je jedna takova kariica (si. 6, 25), na koju je nanizan grozdolik privjesak jedne min due, koja je dosta obina u X. i na poetku XI. vijeka Pravih mindua u Bijelom brdu u ope je bilo malo. Ovamo spada jedna otvorena ovalna karika iz groba br. 154 (si. 6, 17) i jedan primjerak iz groba br 174 (si. 6, 26), koji prikazuje oblik, to se je naao u vie varijantnih primjeraka u groblju kod Klotra i u Velikom Bukovcu. Privjesak u obliku grozda srodan je onomu, to se malo prije spomenuo kao nanizan na jednu kariicu sa S-nastavkom, ali je potonji veoma surovo izraen. Iskapanje u Bijelom brdu iznijelo je i tu injenicu, da su kariice bez nastavka sluile u troju svrhu, naime kao mindue, kao sljeponiarke i kao pr stenje. Za kariice sa unjastim ili valjkastim spiralnim nastavkom primijetio je Reinecke (n. n. m.) protiv Niederlea, da su to bile mindue, ali s tim se ne slae injenica, da je takovih kariica u grobu br 70 bilo tri, dakle jedna vie nego to bi trebalo, da ovaj nazor uzmogne biti iskljuivo vjerojatan. I te su dakle ka riice bile i mindue i sljeponiarke. P r s t e n j e . Veoma razlino se je postupalo kod proizvoenja p r s t e n j a (si. 7), koje se je velikom veinom nainjalo ljevanjem, i to na dva naina. Sa stavljeno prstenje (si. 7, br. 1218, 2024, 26 i 27), oesto i poneto masivnije, saljevalo bi se u dvije forme, koje bi se u tu svrhu sastavile; t. zv. av (Gussnat), koji je morao nastati tamo, gdje bi se forme doticale, u vie se sluajeva, na roito na nutarnjoj strani, nije ni uklanjao. Neki su komadi ovakova prstenja neureeni, a drugi imaju vertikalne ili kose zareze. Druga jedna vrsta prstenja (si. 7 br., 5, 19, 25) saljevala bi se u jedno stranim otvorenim formama, u kojima su bili izraeni ornamenti vanjske strane, pa bi se onda naknadno savijanjem dobivao primjereni oblik. Kod tree vrste (SI. 7 br. 3, 6 i 7) neki su komadi nainjeni od tanka bronsana lima, a na sastavu obijuh krajeva prilotale bi se od slina lima nainjene kapice, u koje se ukovalo stakleno zrno. Ureenih takovih kapica proizvodilo se je u ostalom i ljevanjem (si. 7, br. 1, 2). Ima prstenja i sa graviranom etverouglastom ploom (si. 7, br. 8 i 9), a jedan napred iroki komad (si. 7, br. 4) ima graviran nacrt, koji prikazuje otvorenu ruku na krstu. Veoma rijetko se je nala jedna etvrta vrsta prstenja (si. 7 br. 10 i n), koja se je splela iz tri ice, koje bi se zavijale na jednu stranu. Ima i ljevena prstenja, kod kojega se ova torzija oponaala (si. 7 br, 12 i 13). U vie sluajeva nalo se je na prstima nesastavljenih karika od tanke bronsane ipke ili deblje ice, koja se prema krajevima tanje iskovala (si. 7 br. 2934). Sasma jednaki komadi u drugim su se opet grobovima nali uz glavu i to u takovu poloaju, da su nedvojbeno morali sluiti bilo kao mindue bilo poput karika-sljeponiarki priiveni na kakovu vrpcu. S t a k l e n a z r n a . Veoma mnogo mrtvaca i to valjda veinom enski
B r n m i d Hrvatske sredovjene starine.
43
svijet, u bjelobrdskim j e grobovima imalo oko vrata nizove sa sitnim staklenim zrncima ukasto-smee ili bjelkaste boje. Velikom veinom to je zrnje prostije kakvoe, te se dobivalo tako, da bi se dulje staklene ipke na sitno rasjekle. Prema tomu, jesu li te ipke bile ravne ili da li je na njima bila oblina za okrugla zrna izraena, ravna se oblik tih zrnaca. esto puta ostadoe po dva, tri i etiri takova zrna zajedno, a da nisu prosjeena, a katkada su se kod sjeenja tako okrhala, da je na cijelom zrncetu ostao jo i ulomak od drugoga.
Q, b & ro t j '(j ' a *0 "&
SI. 8. Staklena zrna i probueni Kauri-puevi iz starohrvatskih grobova u Bijelom brdu. Nar. vel. Samo staklo, kako je bilo loe sastavine, teajem vremena u zemlji je tako sprhnulo, da se je kod vaenja kidalo ili krunilo. Mnogo su se rede nala sta klena zrna sa uloenim emajlom (si. 8, br. 5155), a ima ih glatkih, narovaenih (na oblik.dinje; si. 8, br 47 i 48) i sa nastavljenim kvricama (si. 8, br. 53 i 54). Orijetko se pojavie-i bolja jednobojna (n, pr. modra) zrna polyedrina oblika (si. 8, br. 55) i t. d. Sva m se ta staklena zrna sigurno dobivala gdjegod iz
44
B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine,
Slika 9.
Slika 10.
Slika 11.
Slika 12.
Slika 912. Ogrlice i narukvice iz starohrvatskoga groblja u Bijelom brdu. l/2 nar vel. 9. Ogrlica iz groba br. 55, narukvica iz br. 163. 10. Ogrlica iz br. 188, narukvica iz br. 55. u . Ogrlica iz br. 93, narukvica iz br. 78. 12. Ogrlica i narukvica iz groba br. 5.
45
Slika 13.
Slika 14.
Slika 16. Slika 1316. Ogrlice i narukvice iz starohrvatskoga groblja u Bijelom brdu. '/a n a r - ve*- 13. Ogrlica iz groba br. 70, narukvica iz br. 80. 14. Ogrlica iz br. 192, narukvica iz br. 156. 15. Ogrlica iz br. 156, narukvice iz br. 154 i 174. 16. Ogrlica i narukvice iz br. 183.
te
Slika 18.
Slika 17.
Slika 17. i 18. Ogrlice i narukvice iz starohrvatskoga groblja u Bijelom brdu. % nar. vel. 17. Ogrlica iz groba br. 182, doljnja narukvica iz br. 175. 18. Ogrlica iz br. 174, narukvica iz br. 21Q.
47
daljih krajeva, odakle su dolazili i probueni Kauri-puevi (Cypraea moneta; si. 8, br. 5863), koji su se zajedno s njima u nizovima nosili. Ogrlice i naruk v i c e . Najvei nakitni predmet iz bjelobrdskih grobova jesu ogrlice (si. 9-18), kojih se je svega nalo 22 komada. Velike su to nesastavljene karike, sple tene od tro- ili etverostruko uzete deblje ili tanje bronsane ice. Splelo ih se je valjda pomoju dvijuh kljeta tako, da su se ice-.neprestano na jednu stranu zavijale (torzija). Pri tome se je poslu pazilo, da se na svakom kraju od samo jedne u dvije struke savinute ice do bije po jedna petlja, koja se je na jednoj strani svinula u kva icu. Ako bi iza torzije od osta lih ica togod preostalo, to bi se ili ispod petlje i kvaice jednostavno odrezalo ili bi se Slika 19. ispod njih oko ogrlice obmotalo (si. 11, 13, 16, 17, 18). Poki dani primjerci popravili bi se na taj nain, da bi se na doti nim mjestima primjeran komad ice u vie zavoja obmotao (si. 18). Jedna od bjelobrdskih ogr lica razlikuje se od ostalih ko mada po tome, to je spletena od tri deblje i tri puta po tri uple tene sasma tanke ice (si. 18). Slino kao ove ogrlice nainjene su i neke narukvice iz Bijeloga brda (si. 9 - 1 3 i 18 do 20), samo to su kod onih od etiri struke u petlji i kvaici mjesto jedne po dvije ice is prepletene. Ukrasa radi ima i kod narukvica katkada upletenih tanjih struka (si 20). U jednom ' . . . :. . sluaju narukvica je saviiena iz dvije debele ipke (si. 9 unutri).
Slika 20.
C1J1
grobIja u Bijelom b r d u
Slika 19. i 20. Pletene narukvice iz starohrvatskoga Nar v d _ grobova br 87 i 65.
48
U ope ove su pletene narukvice mnogo rjee od ogrlica, pa se je u Bijelom brdu nalo samo 9 komada. Nasuprot su veoma obine jednostavne neureene narukvice (30 komada), koje bi se savile iz deblje ili tanje bronsane ipke okrug loga, tro- ili etverouglasta prereza (si. 1417 unutri). Prema krajevima, koji se obino nisu ni doticali, bili su ti komadi sve to tanje iskovani. Kod jedne narukvice (si 17 unutri gore) krajevi su plosnato iskovani i spiralno van smotani. Jedna jedina narukvica iz Bijeloga brda direktno je iz dvije forme saljevena (si. 21). Krajevi su joj ureeni nekim ivotinjskim oblijima, koja donekle sjeaju na zmije ili zmajeve, koji su otvorenim raljama jedan na drugoga zinuli. Ovaj se oblik pojavljuje na vie mjesta u slavenskim grobovima i u Madarskoj, pa se je moda preuzeo iz starijega vremena, gdje ima kojeta srodnoga. Domovina pletenih ogrlica, narukvica i slino izvedena prstenja izvan svake su sumnje slavenski predjeli u Madarskoj, gdje su, kako je ve reeno, po svoj prilici nastale i kariice sa S-nastavkom, to se s ovakovim nakitima obino zajedno nau. Doba, kada su se ti predmeti poeli praviti, valjda je negdje IX. ili X. stoljee, dakle valjda od prilike isto vrijeme, kada su dole u porabu i S-kariice. U isto doba pojavljuju se u Ma darskoj i u Hrvatskoj i Slavoniji i otvorene narukvice savijene od bron sane ipke okrugla, trouglasta ili e tverouglasta prereza i one zatvorene narukvice, na kojima su suelice dvije ivotinjske (moda zmajske) glave. Neki od tih komada su glatki, doim su drugi tordirani ili inae ureeni. Konano ima tamo jo i jedan trei SI. 21. Narukvica iz starohrvatskoga groblja u oblik narukvica, nainjenih od tankih Bijelom brdu. Nar. vel. - Iz groba br. 188. bronsanih letvica, kojima su ili neto iri krajevi zaobljeni, ili su van sa vijeni i smotani. Ovakovih se narukvica u Hrvatskoj i Slavoniji naao samo jedan komad u Bijelom brdu, koji se od najobinijega oblika bitno razlikuje. U krasnoj Hampelovoj radnji u djelu, to ga je madarska akademija iz dala povodom milenija,1 navedena su sada sasma pregledno sva dosele poznata nalazita ovakovih nakita u Madarskoj, a karakteristini oblici u obilnoj su mjeri u slikama priopeni. Glavna nalazita2 u Madarskoj jesu: Arad Foldvar. 3 Grobovi sa novcima Bele I. i Ladislava II. Pletene ogr1 2 U ovom popisu ne ide se za potpunou. Hampel n. d. str 58 585.
H a m p e l A honfoglalsi kor hazai emlki u akademijskoj publikaciji A magyar honfoglals ktfi. Budapest 1900.
49
lice, narukvice glatke, letviaste i one sa ivotinjskim glavama, prstenje pleteno i tordirano, S-kariice, okrugli i srcoliki privjesci, bronsan krsti, stakleno zrnje itd. Bcs Keresztr. 1 Narukvice sa ivotinjskim glavama, ureeno i neureeno prstenje trouglasta prereza, S-kariice. Beretty-Ujfalu 2 u Biharskoj upaniji. Pletene ogrlice, narukvice glatke, letviaste i sa ivotinjskim glavama, S-kariice i kariice bez nastavka. Bogojeva, 3 upanija Baka; u neposrednoj blizini Bijeloga brda. Naruk vice pletene, od bronsane letvice i od bronsane ipke, prstenje, kariice bez na stavka, sa unjastim spiralnim, sa petljastim i sa S-nastavkom, privjesci u obliku dugmeta, eljezni noevi. Csorna, majur Csatar. 4 Pletena ogrlica, gladak i tordiran prsten. H o r g o s 5 u Csongradskoj upaniji. Narukvica pletena, od okrugle i etverouglaste ipke, pleten prsten, S-kariice, velike valjkaste perle. Kaba 6 u upaniji Hajdu. Pletena ogrlica, narukvice od ipke, S-kariica, okrugli i srcoliki privjesci. Kecskemet. 7 Uz grobove madarske sa eljeznim spravama, orujem i konjskom opremom vie grobova sa isto slavenskim sadrajem, kao pletene ogrlice, narukvice pletene i od ipke, ureeno i neureeno prstenje, S-kariice i kariice bez nastavka, okrugli i srcoliki privjesci, privjesci u obliku dugmeta, staklene perle, eljezni noevi i zemljane posude sa ravnim i valovitim potezima. Kis Dobra 8 u Zemplenskoj upaniji. Uz maeve, eljezne sprave i konjsku opremu pletena ogrlica, narukvice od ipke i letvice, kariice bez nastavka, okrugli srcoliki privjesci. Muszka 9 u Aradskoj upaniji. Uz konjsku opremu dvije narukvice sa ivotinjskim glavama, od kojih je jedna potpuno tordirana. Nagyvrad. 1 0 Pletene ogrlice, narukvice od ipke i sa ivotinjskim gla vama, S-kariice i kariice bez nastavka, okrugli i srcoliki privjesci, minclua sa grozdolikim privjeskom Nemes Ocsa n Pletena ogrlica, narukvica od ipke, S-karika i karika bez nastavka. Oroszlmos 1 2 u Csongradskoj upaniji Kariice bez nastavka i sa S-na stavkom, okrugli i srcoliki privjesci, privjesci u obliku dugmeta, konjska oprema. Pszt 1 3 u Heveskoj upaniji. Narukvica sa ivotinjskim glavama i S-kariice. Pilin 14 u upaniji Nogradskoj Pletene ogrlice, narukvice pletene, sa ivo tinjskim glavama, od bronsane ipke i od bronsane letvice, prstenje, kariice bez nastavka, sa petljastim i S-nastavkom, mindue sa grozdolikim privjeskom, pra-
Hampel n. Hampel n. 3 Czirky XXI 1901 * Hampel n. 5 Hampel n. 6 Hampel n. 7 Hampel n.

2
d. str. 587. d. str. 590. u Arch. rt. XX 1900 str. 266; str. 424 i 425; XXIII 1903 str. 60. d. str. 615. d. str. 625. d. str: 628. d. str. 633646.
8 9 10 u u ,3 u
Hampel Hampel Hampel Hampel Hampel Hampel Nyri u
n. d. str. 6 4 8 - 6 4 9 . n. d str. 657-659. n. d. str. 665666. n. d. str. 671673. n. d str. 674 676. n. d. str. 676. Arch. rt. XXII 1902 str. 210241.
50
porci, privjesci u obliku dugmeta, polumjeseca i okrugle ploice, staklene perle i probueni kauri-puevi. eljezno oruje i konjska oprema. 13 arpadovskih n o vaca poam od sv Stjepana do Ladislava 1. Szkesfejrvr 1 , Demkhegy. Pletene ogrlice, narukvice pletene, od letvice i od ipke, S-kariice i kariice bez nastavka, mala okrugla fibula, praporci, okrugli i srcoliki privjesci, privjesci u obliku dugmeta, stakleno zrnje. Szkesfejrvr 2 , Maroshegy. Ogrlica, prstenje, kariice, okrugli i srco liki privjesci, stakleno zrnje Tolna-Sznt. 3 Narukvica od iroke letvice, prstenje, S-kariice, minua sa grozdolikim nastavkom, okrugli i srcoliki privjesci. Vcz, 4 okolica. Pletena ogrlica, pletena narukvica, S-kariice i kariice bez nastavka, mindue sa grozdolikim privjeskom, polumjeseasti privjesci, sta kleno zrnje. U Hrvatskoj i Slavoniji nali su se ovakovi pleteni nakiti dosele samo u Bijelom brdu, Svinjarevcima, Klotru i Sisku. Juno od Save postaju sve to rijedi, tako da iz Dalmacije dosele nije niti jedna ogrlica, niti jedna takova na rukvica poznata. Porabu ogrlica kod sredovjenih Hrvata u Dalmaciji doka zuje u ostalom masivan srebrn ornamentovn primjerak iz Biskupije, gdje se je g. 1903. u vrtu Jovana Popovia naao na mrtvacu u grobu VIII. vijeka, lijepo u klak ozidanu i posvodenu. U grobu su bile jo i tri veoma krasne zlatne na unice. 5 I narukvice u dalmatinskoj Hrvatskoj nisu u srednjem vijeku bile jako obine. U kninskom muzeju se nalaze samo dvije, i to jedna iz Biskupije, a druga iz Plavna, ali ove s naima nisu ni najmanje sline. Pletenoga prstenja od srebra nalo se i u Dalmaciji, n. pr. u rimokatolikom groblju u Biskupiji (4 kom.), u groblju na Kapitulu u Kninu (1 k o m ) , u starohrvatskom groblju u Gjevrskama (kotar Skradin; 1 kom.) i u Podgradu kod Benkovca (1 kom.) Ako se dosele i nisu u Dalmaciji jo nale pletene ogrlice i narukvice naih starohrvatskih i ma darskih staroslavenskih g r o b o v a , a ono tamo ipak ima nakita, koji pokazuju veoma srodan uresni motiv, tako da je mogue i vjerojatno, da jedni s dru gima stoje u nekom snoaju. T o su neke pletene mindue, od kojih kninski muzej ima primjeraka iz rimokatolikoga groblja u Biskupiji (12 kom.), iz staro hrvatskoga groblja kod bazilike u Koljanima (1 kom.) i iz groblja u Podgradu kod Benkovca (2 kom.). I pleteni nakiti rairie se daleko na sjever, pa ih ima po svim zemljama, gdje su bile u porabi S-kariice, dapae i dalje sve do Finske 6 i do vedskoga otoka Gothlanda. 7 P r a p o r c i i d r u g i p r i v j e s c i . Drugih predmeta meu nakitima u Bijelom se je brdu veoma malo nalo. U nizovima bio je katkada po jedan ili
1 2 3
Hampel n. d. str. 689 - 698. Hampel 11. d. str. 699 - 7 0 0 . Hampel n. d, str. 723-725. P s r. 73 73 . Ovo i ostalo vadim iz lista, koji mi je u tom
predmetu na moju molbu pisao o. Luigj Manm iz Knina. ' A s p e l i n , Ant. du Nord finno-ougr. str. 308
Sl
4 LT
l6
7-
' M o n t e l i u s Temps prhist, en Suede str. 254 sl. 455
51
vie praporaca 'si 22) od posrebrena bronsa ili eljeza. Oni bi se saljevali ili u cjelini ili u polovicama, koje bi se kasnije ili slotovale ili samo svezale; za proizvoenje zvuka umetnuo bi se malen komad ljunka. Praporci imaju oblik, koji donekle sjea na kruku, a katkada sa sasma okrugli. Obino su na doljnjoj strani unakrst proezni, na po vrini jednostavnim ornamentom ureeni, a redovito imaju na gornjem kraju petlju za privjeanje. Osim prapo raca ima i iz Bijelog brda, kao to i iz drugih starohrvatskih grobita iz Hrvatske nekoliko malih privje saka, koji imaju oblik masivnih krugljica sa petljom za privjeanje SI. 22. Bronsani i eljezni praporci iz starohrvatskih grobova (si. 23 br. 6 i 7), samo u Bijelom brdu. Nar. vel. ih je ovdje bilo raz mjerno malo. Kao privjesci sluile su i dvije ornamentovan polumjeseaste ploe (si. 2, br. 1 i 2), a i jedan predmet (si 2, br. 3), koji na doljnjem kraju ima mnogo eljezne hre, tako da je mogue, da j e negda sluio kao drak neke eljezne sprave. Jedan jedini privje sak (si. 2, br. 4) nije od ko vine, nego od kosti, a pri kazuje se kao unj, koji prema vrhu ima luknju za privjeanje. Ostali predmeti. Samo u pojedinim primjer cima nali su se jo i neki drugi predmeti, koji kao da kod Hrvata i susjednih im Slavena onoga vremena nisu openito u porabi bili. Ovamo spadam dvije male bronsane s,# 23* R a z n i bronsani predmeti iz starohrvatskih grobova , T j . , u Bijelom brdu. Nar. vel. 1. Ulomak igle ukosnice. 2. Ulon, nbule. edna iz groba br. 192 . ~. u . D v & , . . . J to y mak zaponca. 3. 1 4. ribule. 5. Predica. 0. 1 7. Privjesci. (sl. 23 br. 3) ima oblik novca, a ureena je na licu istokranim krstom i nekim neitljivim latinskim napisom. Na doljnjoj strani nalazi se petlja i kvaica za iglu, koja se nije sauvala; moda
52
je bila od eljeza.. Druga fibula iz groba br. 183 (si. 23 br. 4) ovalna oblika sprovidena je na kraju uicama, a dolje petljom i kvaicom za iglu. Samo u jednom primjerku iskopala se u grobu br. 76 jedna predica sa remena (si. 23 br. 5), na kojoj manjka trn. Na doljnjoj strani ima trouglast nastavak sa dvije rupice za avle, kojima se je na kou privrstila. Srodnoj j e svrsi slu ila i j e d n a tanka dugoljasta bronsana letvica iz groba br. 78 (si. 23 br. 2), na kojoj je nekoliko luknjica, da ju se moe na kajiu privrstiti, a zavruje veom rupicom, u koju bi se zakvaila jedna kvaica. Jedna vea igla (si. 23 br. 1) iz groba br. 172, od koje se je naao samo tordirani iljak, sluila je sigurno kao ukosnica. Iz slijedeih biljeaka moe se viditi, kako su predmeti po grobovima p o razdijeljeni bili: G r o b 1. Grob sa okosnicom. Prilozi: Dva neureena bronsana prstena: jedan (si. 7 br. 26) trouglasta prereza (promjer 21 mm), drugi konkavno-ravna prereza (promjer 20 mm). Jedna nesastavljena bronsana kariica (sljeponiarka), koja na jednom kraju zavruje nastavkom poput slova (promjeri 19x16 mm, debljina ice 1*5 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 2. Grob sa okosnicom. Prilozi: Neureen bronsan prsten, od ipke trouglasta prereza, sastavljen (promjer 22 mm). Nesastavljena bronsana kari ica sa S-nastavkom (promjeri 16x13 mm). G r o b 3. Grob sa okosnicom. Prilog: Bronsan prsten od tanka plosnata prutia, ureena sa dva reda paromice poredanih listia i relijefnim potezom po srijedi. Tamo, gdje se oba kraja sastaju, bilo je u okrugloj kapici stakleno zrno (oboje fali), a s jednoga i drugoga su kraja kapice po tri u trokut stavljene kvrice. Promjer prstena 21 mm. G r o b 4. Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 5 Grob sa okosnicom. Prilozi: Bronsana ogrlica (si 12), spletena od I mm debele trostruko uzete ice. Jedan se kraj presavinuo u kvaicu, to bi se zakvaila u petlju, kojom zavruje drugi. Promjeri 160x138 mm, debljina 3 mm. Bronsana narukvica (si 12 iznutra), spletena od dvije 1 mm debele ice. Petlja je naknadno nainjena ili popravljana, pa su se tom prilikom obije ice dosta nespretno savijale i obavile; kvaica s e j e otkinula, pa fali. Promjeri 59 x 5 8 mm; debljina 3 mm. Bronsan prsten od nesastavljene 7 5 mm iroke i 5 mm debele pruice; slomljen. O s j e k i m u z e j . G r o b 6. Grob sa okosnicom. Prilog: Bronsana ogrlica, spletena od 1 mm debele trostruko uzete ice. Kvaica i petlja nainjene su svaka od jedne struke, a oba se okrajka tree spiralno savila oko spletene narukvice. Kraj kva ice nije sastavljen nego prosjeen. Promjeri 164x147 mm; debljina 4 mm. Osj e ki m u z e j . G r o b 7. Grob sa okosnicom. Prilog: Srebrn prsten (si. 7 br. 28) od nesastavljene 5 mm iroke i o 5 mm debele pruice Promjer 19 mm. O s j e k i muzej. G r o b 8. Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 9. Grob sa okosnicom. Desna ruka bila je ravno uz tijelo polo-
Br u n mi d Hrvatske sredovjene starine.
53
ena, a lijeva, u laktu pevinuta, poivala j e na trbuhu. Bez priloga. U grobu se nalo neto ivotinjskih kostiju. G r o b io. Grob sa okosnicom. Ruke su bile na trbuhu prekrsten. Bez priloga. G r o b II. Djeji grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 12. Grob sa okosnicom. Prstn kosti bile su pozelenile od prstena, ali se isti nije naao. G r o b 13. Djeji grob sa okosnicom Bez priloga. G r o b 14. Grob sa okosnicom. Prilog: Bronsana sljeponiarka sa S-nastavkom, od debele ice ; promjer 2021 mm. G r o b 15 Grob sa okosnicom. Prilozi: Srebrna sljeponiarka sa S-nastavkom (1412 mm), od 1 mm debele ice i ulomak takova nastavka; dvije 0*5 mm debele kariice bez takova nastavka. Oko vrata bio je niz, koji je sastojao od 6 komada probuenih Kauri-puia (Cypraea moneta ; sauvalo ih se 5)> 2 sjeena ovea zelenkasta zrna i 7 modrih triput narovaenih (si. 8 br. 36). N e koliko daljnjih zelenkastih zrna, od kojih se jedno nalo u ustima, kod vaenja se zdrobilo. Kost od prsta bila je od prstena pozelenila, ali se isti nije naao. Osj eki muzej. G r o b 16. Grob sa okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva ravno uz tijelo. Prilog: Bronsan prsten trouglasta p r e r e z a , promjer 23 mm. G r o b 17. Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 18. Grob sa okosnicom u 0 5 0 m dubljine. Bez priloga. G r o b 19. Grob sa okosnicom. Desna ruka poloena na prsa, lijeva na trbuh. Na lijevom slijepom oku pet srebrnih kariica sa S-nastavkom ; promjer 17X12 mm. Na desnoj ruci dva bronsana prstena trouglasta prereza; promjeri 2 3 x 2 3 mm i 2iX!9 m m - O s j e k i m u z e j . G r o b 20. Grob sa okosnicom. Desna ruka poloena na prsa, lijeva na trbuh. Prilozi: dvije bronsane kariice sa S-nastavkom (promjer 19 17 mm), a na desnoj ruci nesastavljen zailjeno zavrujci prsten (si. 7 br 29) od 3 mm iroke pruice (promjer 18 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 21. Grob sa okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva ravno uz tijelo. Prilozi: tri bronsane i tri srebrne kariice sa S-nastavkom uz glavu; na desnoj ruci dva bronsana prstena, od kojih jedan trouglasta prereza (promjer 24 m m ) ; drugi se je pomijeao , pa se ne moe konstatovati; na lijevoj ruci srebrn prsten od tanke i ravne 3 mm iroke pruice (promjer 20 mm). Osj eki muzej. G r o b 22. Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 23. Djeji grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 24. Grob sa okosnicom. U njem s e j e naao hrb zemljane posude. G r o b 25. Grob sa okosnicom. Prilozi: oko vrata ogrlica, spletena od i 5 mm debele trostruko uzete ice; kvaica i petlja nainjene su svaka samo od jedne struke ice, a trea je na kraju odsjeena; promjer 136x137 mm (nalii ogrlici groba br 192 [si 14], ali je tanja) Na desnoj ruci etiri bronsana prstena jedan trouglasta prereza (promjer 22 mm); drugi neureen trouglasta prereza, vertikalno narovaen (promjer 22 mm), na kojem se iznutra vidi av od ljevanja;
54
trei sa gustim nizom etverouglastih kvrica po srijedi promjer 24 mm), a e tvrti sa slinim kvricama cijelom irinom prstenov pruce (promjer 25 mm). Na lijevoj ruci jedan srebrn i jedan bronsan prsten: prvi nesastavljen od 2-5 mm debele prema krajevima sve to tanje ice (promjer 22 mm); drugi od zatvorena 4'5 mm iroka prutia (promjer 22 < 20 mm) sa tragovima ava od Ijevanja na nutarnjoj strani. O s j e k i m u z e j . G r o b 26. Grob sa okosnicom. Dubljina 60 m Prilozi: dvije vee (22X17, 20XT9 mm) i dvije manje kariice sa S-nastavkom (17X16, 13x12 m m ; si. 7 br. 8); na prsima niz od sitnih sjeenih staklenih zrna iz niza, od kojih se sakupilo 218 komada. O s j e k i m u z e j G r o b 27. Grob sa okosnicom; jaka lubanja. Bez priloga. G r o b 28 Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 29. Grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 30. U dubljini od 0-15 m grob sa 45 m dugom okosnicom. Smijer I. Lubanja zdrobljena, j e r je gornji kraj groba izilazio iz zemlje. Prilog: bronsan nesastavljen prsten trouglasta prereza (promjer 20 mm), navodno na desnoj ruci; na prstima lijeve ruke bilo je tragova zelene boje od patine. G r o b 31. Djeji grob sa 0 9 2 m dugom okosnicom. Lubanja zdrobljena. Priloen bronsan prsten, koji se ned konstatovati. O s j e k i m u z e j . G r o b 32. Grob sa okosnicom. Lubanja zdrobljena. Bez priloga G r o b 33. Grob sa okosnicom. Smijer I. Lubanja se nije nala, jer je gornji dio tijela ve prije izvaen bio. Desna ruka na trbuhu, lijeva na prsima Na lijevoj ruci nesastavljen bakren prsten, tanak i uzak (promjer 19X^8 mm). Osj e ki muzej. G r o b 34. Djeji grob sa okosnicom. Smijer ISI. Lubanja zdrobljena. G r o b 35. Grob sa 170 m dugom okosnicom. Smijer I Desna ruka na trbuhu, lijeva na eludcu. Kod lijeve noge eljezni no za sklapanje (si. 3 br. 1), III mm dug, od ega na lit otpada 90 m m ; najvea irina liti 14 mm. O s j e k i muzej G r o b 36. Grob sa okosnicom Smijer I. Bez priloga. Pokojnik je bio kljast. * G r o b 37. Prethistorijski grob sa paljevinom. Bez priloga. G r o b 38. Grob sa okosnicom. Smijer I. Na srednjem prstu desne ruke bronsan prsten konveksno-ravna prereza (promjer 20 mm). G r o b 39. Djeji grob sa 05 m dugom okosnicom. Smijer I. Desna ruka na eludcu, lijeva na prsima. Bez priloga. G r o b 40. Grob sa okosnicom. Smijer I. Glava zdrobljena, noge rastavne na nain slova O. Bez priloga. G r o b 41. Grob sa 1 75 m dugom okosnicom. Smijer T. Desna ruka na trbuhu, lijeva uz tijelo. Bez priloga. G r o b 42 Grob sa 1 65 m dugom okosnicom. Smijer I. Desna ruka na prsima, lijeva u laktu gore pevjena. Bez priloga. G r o b 43. Grob sa 160 m dugom okosnicom. Smijer I. Desna ruka na eludcu, lijeva na prsima. Bez priloga. G r o b 44. Djeji grob sa okosnicom. Smijer I. Bez priloga. G r o b 45 Djeji grob sa 0-91 m dugom okosnicom. Bez priloga.
55
G r o b 46 Djeji grob sa okosnicom. Prilozi: dvije bronsane kariice sa S-nastavkom (promjer 2 0 x 1 5 mm i 18X17 mm); na potonjoj visi 22 mm dug krugljicama ureen grozdolik privjesak od minuice (si. 6 br. 25). Oko vrata bio je niz od jedno 130 komada prilino sprhnulih staklenih zrna, a med njima tri puta probuen i slomljen sasma izlizan bronsan novac rimski II. stoljea (si. 2 br. 8) i dva probuena ulomka od pro vesla rimske bronsane fibule na arnir (si. 2 br. 5 i 6) sa prekom i pupoljastim nastavkom na glavi (IIIIV. stoljee). Osj eki muzej. G r o b 47. Djeji grob sa 0-95 m dugom okosnicom. Prilozi: S-nastavak od jedne kariice (izgubio se) i mala zemljana posudica. O s j e k i m u z e j . G r o b 48. Djeji grob sa okosnicom. Oko vrata niz sitnih veoma sprhnutih staklenih zrna, od kojih se moglo sabrati 48 komada. G r o b 49. Grob sa l*6o m dugom okosnicom. Prilozi: Ulomak nesastavljena bronsana prstena; zemljana rukom graena posudica (si 4 br. 1), 0 9 6 mm visoka, ureena nepravilnim valovitim (tri poteza) i vodoravnim potezima (devet poteza); ulomak ruba od druge sline zemljane posude. G r o b 50. Grob sa okosnicom. Priloene dvije kariice sa S-nastavkom (promjer 21X19, 18X17 mm). G r o b 51. Djeji grob sa okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva uz tijelo. Uz lijevu nogu zemljana rukom graena posudica (si. 4 br. 2), kojoj manjka rub (ovakova 78 mm visoka), ureena nepravilnim vodoravnim potezima; na dnu marka | x | G r o b 52. Grob sa okosnicom. Glava leala na lijevoj strani. Desna ruka uz tijelo, lijeva na trbuhu. Na desnoj ruci nesastavljen prsten (slomljen), a do nje eljezni no za sklapanje, slomljen i nepotpun. Kraj lijeve noge suvremena zem ljana rukom graena posudica sa biljegom na dnu. O s j e k i m u z e j . G r o b 53. Djeji grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 54. enski grob sa okosnicom. Prilozi: bronsanakariica sa S-na stavkom (promjer 18X14 m m ) i mnoina sitnih zrna iz niza (25 se sauvalo; si. 8 br. 1-3). G r o b 55. enski grob sa okosnicom. Desna ruka na eludcu, lijeva na trbuhu. Prilozi: Oko vrata 3 mm debela ogrlica (si. 9), spletena od I mm debele tro struko uzete bronsane ice; kariicu i petlju sainjavaju samo dvije struke, a trea je odsjeena; 147x131 mm. Niz od raznolikih staklenih zrnaca (46 kom.; si. 8 br. 4, 20, 21, 24, 25): jedno vee valjkasto (si. 8 br. 50; 14 mm) od nekakove paste, bilo je na povrini lisnim zlatom pozlaeno, drugo jedno manje poput dinje je narovaeno, tree maleno crno (si. 8 br. 56) ima duljinom bijele pruge, jedno etvrto neto vee crno (si. 8 br. 55) ima bjelkaste kolobare; ostala smea jesu sjeena, ali tako da ih je vie puta ostalo 2, 3 i 4 nerastavljeno. Tri bron sane kariice (20X18, 18X17, 2 o X 2 0 mm; si. 6 br. 12) sa S-nastavkom (jedna slomljena, na kojoj nastavak fali). Na desnoj ruci 35 mm debela bronsana naruk vica (si. 1 iznutra) spletena od etverostruko uzete tanke ice, koja se na petlji duplo uzela, a ispod kvaice omotala; promjeri 71x68 m m ; tanak nesa stavljen bronsan prsten trouglasta prereza (promjer 21 x T9 mm). Na lijevoj ruci ne-
56
sastavljena bronsana narukvica od 3*5 mm debele prema krajevima sve to tanje ipke okrugla p r e r e z a ; promjer 66 mm. G r o b 56. Djeji grob sa okosnicom. Prilozi: Oko vrata 2 mm debela bronsana ogrlica, spletena od trostruko uzete ice; petlja i kvaica kao obino od jedne struke, koja prelazi u drugu; na jednom mjestu omotan je oko ogrlice komadi ice; slomljena je na osam komada; promjeri 150X142 mm. Niz od sitnih sprhnulih zrna (34 kom se sauvalo), a u njem krukolik bakren praporac (21 mm vis.; sa petljom, dolje poprijeko proezn, sastojei od dvije jednake pole) i ulomak bronsana prstena (si. 2 br. 7) sa unjastim, filigranom ureenim zrnom (promjer 11 mm) Na jednoj ruci nesastavljen prsten trouglasta prereza (promjer 21 mm). Povrh glave bakrena nesastavljena narukvica od 3 mm debele prema krajevima sve to tanje ice (promjeri 60 59 mm). U ovom grobu nali su se, ali u neto viem sloju, neki eljezni predmeti (si. 3 br. 37), koji po svoj pri lici spadaju u isto vrijeme: komad srpa (d. 220 m m ) ; bode sa krstolikom doekaljkom, slomljen na troje (d. 143 mm); gornji okov od korica istoga noa (d. 28 mm, . 24 mm); kare (d. 122 mm); lica, slomljena na dvoje (d 144X15 mm); ploast komad okova (d 95 mm; moda drak onoga srpa) i dva kovana avla. G r o b 57- Grob sa okosnicom Desna ruka na trbuhu, lijeva ravno uz tijelo Lijevo povrh glave mala zemljana posuda i hrbina od druge. Na desnoj ruci i kraj nje: bronsana glatka narukvica (nestala kod iskapanja), dva bronsana prstena (pomijeali se, te se ne mogu konstatovati), ulomak bronsana prstena konveksnokonkavna prereza i sitniji iverak neolitikoga orua od kamena. O s j e k i m u z e j G r o b 58- Djeji grob sa 0*94 m dugom okosnicom. Bez priloga. G r o b 59. Malen djeji grob sa okosnicom. Bez priloga G r o b 60 Malen djeji grob sa okosnicom. Bez priloga. G r o b 61. Grob sa 167 m dugom okosnicom. Obije ruke ravno uz tijelo. Bez priloga. G r o b 62 Grob sa okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijevana eludcu. Na lijevoj strani prsiju mala bronsana kariica sa S-nastavkom (odlomio se i izgubio; 14x12 mm), bronsana kariica sa unjastim spiralnim nastavkom ([9X14 mm) i ulomak ice od tree jedne kariice Na lijevoj ruci tri bronsana prstena: Jedan od plosnata prutia sa pet redova relijefnih listia i dvaput po tri kvrice; okrugla kapica sa staklenim zrnom bila je negda privrena tamo, gdje se oba kraja prutia sastaju (promjer 21 mm). Drugi (si. 7 br 8) ima napred etverouglast nastavak, u koji je urezana kariica sa tokom po srijedi; slian ornamenat nalazi se i s jedne i druge strane toga nastavka (23X21 mm). Trei nesastavljen (si. 7 br. 25) od konveksno-ravna prutia ureen je na oba ruba sa narezuckanim relijefnim potezima (22x21 mm). G r o b 63. Djeji grob sa okosnicom. Priloena bronsana kariica sa Snastavkom (18x12 mm) i probuen bakren novac c a r a e A r k a d i j a (395408): D N ARGAD ruka s vijencem IVS P F AVG. Ovjenano poprsje sa kopljem na d. XGLORIA RO-MANORVM. Car sa labarom i titom na desno; iza njega kle ei zarobljenik. Dolje A S I S C * ; /; 21 mm (si. 2. br. 9). G r o b 64. Grob sa okosnicom odrasle osobe. Desna ruka na prsima, lijeva na trbuhu. Bez priloga
r u n m id Hrvatske sredovjene starine.
57
G r o b 65. Grob sa 50 m dugom okosnicom mlade osobe Desna ruka na trbuhu, lijeva uz tijelo. Oko vrata na troje slomljena bronsana ogrlica (14122 mm), spletena od trostruko uzete ice; u kvaicu su svinut sve tri struke, a u petlju samo dvije, doim je trea 1 cm nie odrezana U nizu od 102 sauvana sitna sprhnula staklena zrna bilo je i jedno crno spiralno narezuckano (si. 8. br. 7; 8-5 mm d,, 5 mm u promjeru). Na glavi tri kariice, od kojih dvije sa S-nastavkom (22X16 i 19X16 mm), a trea ovalna bez toga nastavka. Na desnoj podlaktici bronsana narukvica (si. 20.; 6 8 x 6 5 mm), spletena od dvije struke debele i dvije posve tanke ice; za kvaicu i petlju upotrijebila se samo debela ica Do desne ruke leao je bronsan prsten (si. 7. br. 7J od tanke nesastavljene letvice, ureen sa dva reda ovalnih zrnaca i sa dvaput po est u trokut stavljenih kvrica na oba kraja; kapica sa staklenim zrnom nije se nala (promjer 21 m m ) . Osjeki muzej. G r o b 66. Grob sa okosnicom. Obije ruke na trbuhu. Prilozi: Desno do glave tri kariice sa S- nastavkom (19 mm), a pod glavom dvije sa unjastim spiralnim nastavkom (26x19 mm). Oko vrata neto sprhnutih zrna iz niza; medu njima jedno pokidano valjkasto (24 mm d., 10 mm u promjeru; kao 55). Na desnoj ruci prsten, koji se pomijeao, te se ne moe konstatovati. O s j e k i m u z ej. G r o b 67. Prekopan grob sa okosnicom; kosti porazbacane. Prilog: Bronsan prsten od tanke nesastavljene letvice sa dva reda izmjeninih listia i dva rubna relijefna poteza; na oba kraja po tri kvrice. Kapica sa staklenim zrnom fali. G r o b 68. Djeji grob sa okosnicom Desna ruka na prsima, lijeva na trbuhu. Ispod desnoga kuka bronsan prsten od nesastavljene tanke 5 mm iroke letvice (i7X x 5 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 69. Djeji grob sa r o o m dugom okosnicom. Oko vrata niz sprhnulih staklenih zrnaca, od kojih se sabralo 55 komada. O s j e k i m u z e j . G r o b 70. Djeji grob sa 0 9 0 m dugom okosnicom. Prilozi: Lijevo do glave jedna bronsana kariica sa S-nastavkom (17 mm) i tri sa unjastim spi ralnim (22x14,22x14, 2 0 x 1 4 mm; si. 6. br. 23 i 24). Oko vrata bronsana ogrlica (si. 13.; 146x134 mm), spletena od trostruko uzete tanke ice; kvaicu i petlju sainjavaju dvije struke, a trea se jedanput oko narukvice obmotala Na ogrlici nesastavljen prsten od tanke ipke trouglasta prereza (17x15 mm) * G r o b 71. Grob sa paljevinom desno do groba 61. Ulomci rukom gra ene zemljane posude u okruglom vie centimetara debelom sloju paljevine. Ulomci posude zametnuti. Valjda prethistorijsko. G r o b 72. Grob sa 1-45 m dugom okosnicom. Desna ruka uz tijelo, lijeva na trbuhu. Desno na glavi kod uha jedna bronsana kariica sa unjastim spi ralnim nastavkom (26X15 mm) i dvije sa S-nastavkom (22X14 i 19X14 mm). Oko vrata bronsana ogrlica (175*149 mm), spletena od trostruko uzete 15 mm debele ice; kvaicu i petlju sainjavaju dvije struke Na ogrlici nanizana kari ica od tanke nesastavljene ice bez nastavka. Oko 400 sprhnutih staklenih zrna iz niza. Izmed noguh bronsan nesastavljen prsten od tanke letvice (slomljen). Kovan eljezni avao, 62 mm dug. O s j e k i m u z e j .
58
r u n m id Hrvatske sredovjene starine.
G r o b 7. Grob sa m dugom okosnicom. Desna ruka u laktu gore pevinuta, lijeva na trbuhu. Bez priloga G r o b 74. Grob sa i 53 m dugom okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva na eludcu. Na desnoj ruci dva bronsana prstena: jedan od konveksno-ravne pruce sa po est u trokut postavljene kvrice na krajevima, gdje j e bila pri vrena okrugla kapica sa staklenim zrnom (23 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 75. Grob sa m dugom okosnicom. Obije ruke na trbuhu. Na desnoj podlaktici nesastavljena bronsana narukvica od 4 mm debele, prema krajevima sve to tanje okrugle ipke (promjeri 70X67 mm). Na lijevoj ruci prsten od nesastavljene tanke letvice, slomljen (20 mm). G r o b 76. Grob sa 1*54 m dugom okosnicom. Desna ruka uz tijelo, lijeva na trbuhu. Na pojasu bronsano proveslo od kajieve predice (si. 23 br. 5) sa trouglastim nastavkom, koji se je sa dva avlia na kaji privrivao; trn fali (d. 31 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 77 Djeji grob sa 0 7 4 m dugom okosnicom. Pod glavom mala nesastavljena bronsana kariica od ice (13X11 mm). G r o b 78 (si. 5). Grob sa 156 m dugom enskom okosnicom. Desna ruka na prsima, lijeva na trbuhu. Na glavi kod lijevoga oka tri bronane karicice sa S-nastavkom, a tri daljnje pod glavom (24X21, 24X19, 22X22, 21X20, 219, 16X14 mm). Oko vrata: niz sprhnulih staklenih zrnaca (176 se skupilo; si. 8 br. 5, 6, 12 i 15); medu njima jedno nerasjeeno etverostruko svjetlo i j e d n o narebreno crno (si. 8 br. 29), te pet probuenih komada puia Cypraea moneta (si. 8 br. 60). Bronsana 3-5 mm debela ogrlica od trostruko uzete ice sa petljom i kvaicom kao obino. Na svakoj ruci po dvije bronsane narukvice: lijevo jedna (si. 11 iznutra), spletena od etverostruko uzete ice, kojoj petlju sainjavaju po dvije, a kvaicu po jedna struka, doim je ostatak u sedam zavoja oko narukvice obmotan (75X74 mm); druga od 3-5 mm debele nesastavljene, prema krajevima neto tanje ice (67X 4 mm); desno dvije sline otvorene narukvice od bron sane ipke (69X68, 65X63 mm). Na lijevoj ruci bronsan prsten trouglasta prereza, na gusto vertikalno narebren (promjer 22 mm). Kraj lijevoga bedra bio je okomito u zemlju zaboden malen eljezni no (si. 3 br. 2) sa trnom za uticanje u dralo (d. 74 mm). Do okosnice drugi bronsan prsten (si. 7 br. 4), napred plosnato iskovan i ureen urezanom otvorenom rukom na krstu. Bronsana 43 mm d. 1 8 mm ir. uresna ploica (si. 23 br. 2), sprovidena na kraju veom luknjom, u koju se mogla zakvaiti kvaica, i sa 3 manje, kojima se mogla privrstiti na kakov kaji. G r o b 79. Grob sa 1*56 m dugom okosnicom. Glava neto na desno sa gnuta. Desna ruka na trbuhu, lijeva na prsima. Kod glave ulomak eljezne ka ricice. Na desnoj ruci prsten od okrugle bronsane ice, koji se pomijeao. Osjeki muzej. G r o b 80. Grob sa 1-50 m dugom okosnicom. Desna ruka na eludcu, lijeva u laktu gore pevinuta. Na desnoj strani glave mala kariica sa S- na stavkom, a pod glavom vie komada, koji se pomijeae. Na lijevoj strani glave nesastavljen prsten (si. 7 br. 31) od prutia trouglasta prereza (22x17 mm). Pod glavom probuen srebrn antoninijan rimskoga cara Philippa Arapina (244249)
59
sa VIRTVS EXEKGITVS (Cohen Monn. imp. V. p. 8 br. 243 ili 244). Oko vrata ogrlica od trostruko uzete 1 mm debele bronsane ice; petlja odlomljena i fali; kvaica kao obino od dvije struke, doim je trea odrezana; 175X162 mm. Na desnoj ruci narukvica (si. 13. iznutra), spletena od etverostruke 1 mm de bele bronsane ice; petlja je od duplo uzete ice spletena; 79X7 2 m m - Ulomak sline narukvice naao se kraj lijeve strane glave; kvaica je bila od dvije nesastavljene ice, ispod kojih se trea dva puta obmotala, doim je etvrta za to bila prekratka. Promjer 78 mm. Kod svih ovih pletenih narukvica od etiri ice prerez je trouglast. O s j e k i m u z e j . G r o b 81. Djeji grob sa r o i m dugom okosnicom. Glava nagnuta na desnu stranu. Desna ruka leala pod vratom, lijeva ravno uz tijelo. Na desnoj strani glave jedna itava bronsana kariica sa unjastim spiralnim nastavkom (22X15 mm; si. 6 br. 22) i ulomci od druge. Oko vrata niz malih sprhnulih staklenih zrna (14 se sauvalo; si. 8 br. 7, 16, 17), ovalna nesastavljena kariica od tanke bronsane ice (22X17 m m i si. 6 br. 20) i probuen bakren novac rimskoga cara Konstancija II. (337361) sa reverzom F E L TEMP*"REPARATIO i vojnikom, koji ubija konjanika. , 17 mm. Gohen n. d. VII p. 447, 48 (si. 2 br. 10). G r o b 82. Grob sa 174 dugom okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva na eludcu. Bez priloga. G r o b 83. Grob sa skvrenom okosnicom, kojoj su noge bile uvuene. Duljina od zdjelice do glave 0 7 0 m. Bez priloga, ali u blizini naao se ulomak novije posude i eljezni (valjda rimski) ilit (si. 3 br. 8; d. 36 mm, vis. 41 mm), kojemu na prednjoj strani fali ploica, kroz koju se turao klju. S jedne i druge strane ovoga groba nali su se ulomci prethistorijskih urna sa paljevinom (*84 i *85). O s j e k i m u z e j . * G r o b 84. Ulomci zemljane rukom graene velike urne, ureene orna mentima, koji su bili bijelom tvarju ispunjene. U posudi pripaljene kosti ljudske, a neto dalje hrpa ivotinjskih kostiju. Prethistorijski grob bronsanoga ili rani jega haltatskoga doba. O s j e k i m u z e j . * G r o b 85. Ulomci sline zemljane urne sa paljevinom kao u grobu *84. Prethistorijski grob. O s j e k i m u z e j . G r o b 86. Djeji grob sa 0 7 0 m dugom okosnicom. Obije ruke ravno uz tijelo, a do njih ulomci dvijuh kariica sa unjastim spiralnim nastavkom. Osjeki muzej. G r o b 87. Grob sa 155 m dugom okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva uz tijelo. Na desnoj podlaktici narukvica (si. 19) od trostruko uzete 2 mm debele bronsane ice, koja zavruje jednom veom i jednom manjom petljom, nai njenim od dvije struke ice, koje prelaze jedna u drugu; trea struka se odre zala (promjeri 74X7 2 mm). Na lijevoj ruci dva bronsana prstena: jedan (si. 7 br. 27) od uske tanke konveksno-ravne pruice (23X19 mm), drugi nesastavljen od neto ire pruice sa relijefnim kolobarima na oba ruba i po srijedi (19 mm). G r o b 88. Grob sa okosnicom, dugom od ramena do pete 26 m. Glava je bila maknuta iz svoga poloaja, pa je leala na prsima Desna ruka uz tijelo, lijeva na trbuhu. Na glavi tragovi zelene patine od predmeta, koji su se prije
60
negda sluajno povadili Na lijevoj ruci prsten od nesastavljene konveksno-ravne bronsane pruice (19 mm) G r o b 89. U dubljini od o*8o m 1*69 m duga okosnica. Obije ruke uz tijelo. Bez priloga. G r o b 90. Grob sa okosnicom, koja je do koljena bila 1-32 m duga. Obije ruke na trbuhu. Bez priloga. Micano. G r o b 91. Djeji grob sa micanom okosnicom; kosti porazbacane. Oko vrata je bio niz, iz kojega se sauvae dva sprhnula staklena zrna, jedno malo crno i jedno modrikasto zeleno bikonino. Od prstena nala se bronsana kapica sa okruglim staklenim zrnom. O s j e k i m u z e j . G r o b 92. Grob sa 63 m dugom okosnicom Obije ruke uz tijelo. Na kostima zeleni tragovi, ali se predmeta nije nalo. G r o b 93. Grob sa 157 m dugom okosnicom. Desna ruka na trbuhu, li jeva na eludcu. Na desnoj strani glave tri bronsane kariice sa S-nastavkom ( 2 6 x 2 0 , 23x19, 16x16 mm). Oko v r a t a : Niz sprhnulih staklenih zrna (32 sau vanih ; si. 8 br. 8, 9, 18) i 2 probuena komada kauri-pua (Cypraea moneta) Bronsana ogrlica (si. n ) , spletena od trostruko uzete 1 mm debele ice; petlju i kvaicu sainjavaju po dvije struke, koje prelaze jedna u drugu; trea je struka na jednoj i drugoj strani po 4 ] / 2 puta ispod kvaice i petlje obmotana, 158x138 mm. Na desnoj podlaktici bronsana narukvica od 4 mm debela prema krajevima tanjega nesastavljena prutia; 6 7 x 6 4 mm. Ispod desne ruke bronsan prsten trouglasta prereza (21 mm) i velika bronsana kariica sa S-nastavkom ( 2 9 x 2 4 mm) G r o b 94. Grob sa 1*55 m dugom okosnicom. Desna ruka na prsima lijeva na eludcu. Bez priloga. G r o b 95. Grob sa I J 6 m dugom okosnicom. Obije ruke na trbuhu. Pri lozi: Na desnoj ruci nesastavljena narukvica od 3 mm debele prema krajevima sve to tanje bronsane ipke ; 65 mm. Prsten od 3 mm debele nesastavljene bron sane ipke okrugla prereza (premjer 20 mm). O s j e k i m u z e j . * G r o b 96. Zdrobljena prethistorijska zemljana posuda sa na pol spa ljenim ovjejim kostima. O s j e k i m u z e j . G r o b 97. Grob sa 154 m dugom okosnicom Glava nagnuta na desnu stranu; obije ruke na trbuhu. Prilozi: Na lijevoj strani glave mala bronsana ka riica sa S-nastavkom (11x9 mm; si 6 br. 4) i druga bez nastavka (21X19 mm). Na desnoj strani prsiju dva bronsana prstena, od kojih jedan sa staklenim zrnom (pomijeali se). Na desnoj podlaktici nesastavljena 3-5 mm debela bronsana na rukvica ( 6 6 x 6 4 mm), a na desnoj ruci bronsan prsten trouglasta prereza (pre mjer 22 m) O s j e k i m u z e j . G r o b 98. Grob sa 145 m dugom okosnicom Ruke na trbuhu sklopljene; kraj desnoga bedra bronsan prsten (si. 7 br. 20) trouglasta prereza, koso narebren (premjer 21 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 99. Grob sa 69 m dugom okosnicom. Glava bez zuba; obije ruke sklopljene na trbuhu. Bez priloga. * G r o b 100. Tri pokidane prethistorijske zemljane posude sa na pola spaljenim ovjejim kostima. Izvan posuda neto ivotinjskih kostiju. Osjeki muzej.
Hl
G r o b ioi. Grob sa l 5 2 m dugom okosnicom. Desna ruka na trbuhu, lijeva na eludcu. Pod glavom bronsana kariica sa S-nastavkom (18x14 mm). Oko vrata niz sprlmulih staklenih zrnaca (sabralo se 8 komada; si. 8 br. 14). * G r o b 102. Prethistorijska zemljana posuda sa mrtvakom paljevinom. Osj e k i muzej. G r o b 103. Grob sa 171 m. dugom okosnicom Desna ruka uz tijelo, li jeva na krilu. Na svakoj ruci po jedan narebren bronsan prsten (pomijeali se). Osj eki muzej. G r o b 104. Grob sa 169 m dugom okosnicom. Smijer ISI. Obije ruke na krilu. Bez priloga. G r o b 105. Grob sa okosnicom Obije ruke na krilu, gdje se je naao 20 mm dug i 14 mm irok ulomak kremea noa smee boje i malen komad hrba od sredovjene zemljane posude. Neto dalje povrh glave ove okosnice nalo se ivotinjskih kostiju. O s j e k i m u z e j . G r o b 106. Grob sa 1*67 m dugom okosnicom. Desna ruka na krilu, li jeva uz tijelo. Na lijevoj strani prsijuh bronsana kariica sa S-nastavkom (19x15 mm). G r o b 107. Grob sa okosnicom. Obije ruke poloene na kukove. Prilozi: Kod desnoga uha jedno u drugo zakvaeno pet kariica sa S-nastavkom (20x16, 18x13, 16X13, 16X12, 15X14 mm) i dvije bez nastavka (312, 13X9 mm). Oko vrata niz u kojem je bilo vie nego 370 komada sjeenih staklenih zrna razne veliine i oblika i pet probuenih komada kauri-pua (Cvpraea moneta). Ogrlica spletena od trostruko uzete 2 mm debele bronsane ice ; petlja i kvaica kao obino smotana od dvije struke, od kojih jedna u drugu prelazi, 137x144 mm. Na trbuhu etiri 27 mm duga bronsana praporca, od kojih jedan oteen bez zrna, te jedan 33 mm dug kotani privjesak (si. 2 br. 4). Povrh praporca srebrn novac ugar skoga kralja Bele I. (10601063): + BELA RGX i po srijedi krst)(+ 7III Krst; u uglovima trouglaste toke. A R ; promjer 145 mm. (Rthy Corpus nummorum Hungariae 2. tabla br. 16). Na desnoj ruci dvije, a na lijevoj jedna narukvica od 5 mm debele prema krajevima sve to tanje bronsane ipke, koja je etverouglasto iskovana (74X71, 7 4 x 6 9 , 72X71 mm). Na desnoj ruci nesastavljen prsten od neureene 5 5 mm iroke bronsane letvice (premjer 18 m m ) ; na lijevoj ruci i kraj desna koljena po dva neureena bronsana prstena (sva e tiri se pomijeala). U desnoj ruci nepotpun denar ugarskoga kralja Andrije I. (1046-1061): + R E X NDreaS Krst; u uglovima trouglaste toke)(+ RK^7I cTVITS Krst; u uglovima trouglaste toke AR; promjer 17 mm. ( R t h y t. I. br i ). O s j e k i m u z e j . G r o b 108. Djeji grob sa okosnicom, od koje se sauvao samo gornji dio. Dublje dolje nalo se sitnih hrbina od posuda, ugljevlja i pripaljenih kostiju. G r o b 109. Djeji grob sa okosnicom, od koje se sauvala samo lubanja. Naokolo sloj paljevine sa ulomcima od posuda, pripaljenim kostima, ugljevljem i troskom. Do glave tri karike od debele ice sa S-nastavkom (18X16, 17X14, 17X14 mm). 1
1
U 108. i 109. grobu bilo ie valjda uz sredovjene okosnice i ostanaka od spaljenih prethisto rijskih mrtvaca.
62
G r o b n o . Djeji grob sa 39 m dugom okosnicom. Desna ruka na tr buhu, lijeva na prsima. Prilozi: Bronsana kariica bez nastavka (13X12 mm), bronsana krugljica (si 23 br, 7) sa petljom za privjeanje (15 mm) pod desnom nadlakticom, a na desnoj ruci bronsan prsten sa etverouglastim izboinama po sredini letvice (promjer 22 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b n i . Grob sa 1-63 m dugom okosnicom. Grob j e negda bio djelo mice otkopan, jer je doljnja eljust pre okrenuto na prsima leala. Obije ruke na trbuhu unakrst. Bez priloga. G r o b 112. Djeji grob sa 115 m dugom okosnicom. Desna ruka na tr buhu, lijeva uz tijelo. Kraj desne strane glave dvije bronsane kariice, jedna sa S-nastavkom (15X14 mm), a druga sa petljastim nastavkom (17X13 mm). G r o b 113 Grob sa 1*50 m dugom okosnicom. Glava okrenuta na lijevu stranu; desna ruka uz tijelo, lijeva na krilu. Na desnoj strani glave dvije sre brne kariice sa S-nastavkom, a druge dvije pod glavom na lijevoj strani (13X15 mm; si. 6 br. 6). Pod glavom nepotpun srebrn denar ugarskoga kralja Sl. 24. Prethistorijska zemljana posudica iz Andrije I. Rthy 1. tabla, br. 11 (si. 1 groba br. 121 u Bijelom brdu. V nar. vel. a br. 3). Pod vratom niz, u kojem su bila 4 Kauri-pua (Cypraea mo neta; si. 8 br 58, 59, 62 i 631 i 4 modra i jedno smee stakleno zrno razna oblika (si. 8 br. 27, 35, 38, 45 i 13). Na desnoj ruci dva prstena: jedan trouglasta prereza (pre mjer 22 m), drugi narebren (izgubio se kod iskapanja). G r o b 114. Grob sa okosnicom. Nala se na plitko zdrobljena lubanja, doim su ostale kosti ve davno prije SI. 25. Prethistorijski predmeti iz groba br. 121 u Bijelom na povrinu dospjele i nestale. brdu. Nar. vel. 1 i 2 od zlata, 3 i 4 od bronsa, 5 od kosti. G r o b 115 Grob sa 163 m dugom okosnicom. Desna ruka uz tijelo, lijeva poloena na krilo. Bez priloga. G r o b 116. Grob sa 163 m dugom okosnicom. Glava nagnuta na lijevu stranu; obije ruke uz tijelo. Na lijevoj strani glave tri kariice, od kojih jedna slomljena sa petljastim nastavkom (16X19 mm), doim su se ostale dvije pomije-
63
ale, te se ne mogu konstatovati. Na desnoj podlaktici nesastavijena narukvica od 3 mm debele prema krajevima tanje bronsane ipke; 62X66 mm. Na desnoj ruci bronsan prsten trouglasta prereza, slomljen na troje (premjer 21 mm). O s j e k i m u z e j . G r o b 117. Grob sa 174 dugom okosni com. Desna ruka na trbuhu, lijeva na krilu. Bez priloga. G r o b 118. Zdrobljena djeja glava, a uz nju dvije kariice sa petljastim nastavkom (si. 6 br. 14). Ostale kosti izvadile se ve prije. O s j e i mu zej. G r o b 119. Grob sa okosnicom, kojoj su lubanja i gornje kosti ve prije micane; tje mene kosti veoma debele. Prilozi: Srebrn pr sten sa izlizanim kvricama (premjer 21 mm) i bronsan prsten od 2 mm debele nesastavljene ipke, koja prema jednom kraju postaje tanja (premjer 24X21 mm). G r o b 120. Grob sa 150 m dugom okosnicom. Obije ruke poloene na eludac. U eljustima zarasle luknje od zuba. Na svakoj strani glave po jedna bronsana kariica bez na stavka: jedna od tanje ice (premjer 23 mm), . ... , .. . . J J vr . . . SI. 26. Prethistorijska bronsana nadruga od deblje (23X22 mm). O s j e k i m u z e j . r u k v i C a iz groba br. 121 u Bijelom * * G r o b 121. Grob p r e t h i s t o r i j brdu. 2/3 nar. vel. s k o g a b r o n s a n o g a d o b a sa m dugom okosnicom, koja j e leala nagnuta na lijevu stranu, a sa poneto skvr enim nogama. Iza glave mala zlatna kariica od smotane tanke zlatne ice (si. 25 br. 2; 8X11 mm), a kod desnoga uha druga od smotane tanke ornamentovan
SI. 27. Nacrt na narukvici si. 26. i bronsana ukosnica iz groba br. 121 u Bijelom brdu. nar. vel. pruice (si. 25 br. 1; kao ornamenat, potezi i kolobari sa tokom po srijedi; 8X17 mm). Na prsima poprijeko 160 mm duga bronsana igla (si. 27 dolje) sa 27 mm irokom ploicom na glavici (igla slomljena na troje). Do lijeve ruke tanak plosnat iljak bronsane strjelice (si 25 br. 3 ; 19X14 mm) i dva limena bronsana
64
dugmeta (si 25 br. 4 ; promjer 14 mm), od kojih je jedno bilo zdrobljeno. Na desnoj ruci masivna bronsana narukvica (si. 26 i 27 gore) ureena zaparanim geometrijskim ornamentima (potezi, rafirani trokuti i lukovi), a sa poneto nabi jenim nesastavljenim krajevima (promjer 68X52). Blizu pete ornamentovan 50 m m iroka probuena kotana ploica (si. 25 br. 5) i komadi drveta. Neto podalje na lijevoj strani nalazila se manja ornamentovan zemljana urna (si. 24) i ulomci od vie drugih posuda. Urna je bikonina oblika, I22 mm visoka, a ima nastav ljen ljevkast obrub, koji je na dva mjesta po dva puta probuen, da se provue uzica za privjeanje. Mjesto ruica na leima su dva poneto zavinuta nastavka. Posudica je na tijelu ukusno ureena piknjastim ravnim i cikcak-potezima, te dva puta nekim ornamentom, koji nalii slovima i C.M. Na vratu su est puta po etiri mala kolobara sa koncentrinim krugovima, a na dnu jedan u drugom tri usporedna trokuta, kojima su potezi neto zaobljeni. Na samom zjalu nalaze se dvije usporedne linije, nainjene od sitnih tokica. Svi ovi ornamenti bili su nekom bijelom masom ispunjeni, a sama posuda je bila crno bojadisana. G r o b 122. U dubljim" od 0 7 0 m r i m duga okosnica. Glava gore okre nuta; desna ruka uz tijelo, lijeva na prsima. Pod glavom pokidana bronsana kariica bez nastavka (14X12 mm). G r o b 123. Djeji grob sa okosnicom. Uz desno slijepo oko bronsana kariica sa S-nastavkom (20X22 m m ; si. 6 br. 9), a uz lijevo ulomci sline eljezne kariice (vis. 23 mm). G r o b 124. Djeji grob sa okosnicom. Glava gore okrenuta, a pod njom mala bronsana kariica bez nastavka (12X12 mm). G r o b 125. Grob sa okosnicom. Uz desno slijepo oko dvije kariice bez na stavka (18X19 i 19X18 mm), pod glavom jedna sa petljastim nastavkom (19X20 mm)' u glavi i do lijevoga slijepoga oka dvije kariice sa S- nastavkom (ove se p o mijeae). Oko vrata 42 veim dijelom modra sjeena staklena zrna, od kojih se jo i po etiri skupa dri, jer nisu rasjeena; med zrnima ulomci bronsanoga praporca. Na desnoj strani svinut eljezan kovan avao bez glave, 30 mm d. Osjeki muzej. G r o b 126. Grob sa 142 m dugom okosnicom. Obije ruke na krilu. Na lijevoj strani glave velika bronsana kariica sa S- nastavkom (23x27 mm). G r o b 127. Djeji grob sa okosnicom. Glava gore okrenuta. Bez priloga. G r o b 128. Grob sa okosnicom. Na lijevoj ruci narukvica od 3 mm debele prema krajevima tanje nesastavljene bronsane ipke; 66X73 mm Na desnoj ruci bronsan prsten (si. 7 br. 1) od tanke sa tri reda malih kosih poteza ureene let vice i sa dya puta po tri u trokut stavljene kvrice blizu sastava, gdje je privr ena sa dva reda kvrica ureena kapica sa staklenim zrnom. O s j e k i m u z e j . G r o b 129 Grob sa 98 m dugom okosnicom. Glava okrenuta na lijevu stranu; obije ruke uz tijelo. Nad desnim ramenom probuen bakren novac rim skoga carevia Crispa (1-326 Av C R I S P V S NOB C A E S Ovjenana glava na desno. Rev. CAESARVM N O S T R O R V M oko lovor vijenca u kojem je V O T . V Dolje T w A Cohen m. imp VII. 342, 30), koji je bio u nizu sa mnogo staklenih zrna razne boje i oblika, od kojih se sabralo 26 kom. U tom nizu bile su i dvije bronsane ploice, od kojih jedna ornamentovan, uz koje Nuberove biljeke meu
65
Fibula?, ali kojih ja nisam naao. Na prsima bila je bronsana kariica bez nastavka, koja se pomijeala O s j e k i m u z e j . G r o b 130. Grob sa 173 m dugom okosnicom. Desna ruka na krilu, lijeva na trbuhu. Bez priloga. G r o b 131. Grob sa 1*55 m dugom okosnicom. Desna ruka na eludcu, lijeva na trbuhu Na lijevoj strani glave velika bronsana kariica sa S-nastavkom (25X29 mm), a pod glavom slina mala (16X16 mm). Prsti pozelenili od patine, ali se prsten nije mogao nai O s j e k i m u z e j . G r o b 132. Grob sa 1*56 m dugom okosnicom. Ruke uz tijelo. Pod glavom na desnoj strani velika bronsana kariica sa S- nastavkom (si 6. br. 1; 24X27 mm) dvije male pokidane bronsane (135> I2XX5 m m ) ijedna mala srebrna (i4X!7 mm), te jedno dijelom zgnjeeno valjkasto zrno iz niza, od neke crnkasto smee smjese (promjer 11 mm). Na desnoj su ruci bili prsti zeleni, ali se prsten nije naao. G r o b 133. Grob sa 62 m dugom okosnicom, koja se ve prije veim dijelom izvadila, kada se je sadio jedan dud. Dolje na lijevoj strani glave zeleni tragovi od patine, ali se nikakovih predmeta nije nalo. G r o b 134. Grob sa okosnicom. Desna ruka na krilu, lijeva uz tijelo. Na desnoj strani glave nesastavljena karika (si. 7. br. 32) od 2 mm debele bron sane ice sa raskovanim krajevima (promjer 24 mm). Pod vratom niz sa staklenim zrncima razna oblika i veliine (sauvalo se 11 kom.; si. 8. br. 10, 39 i 44). Na svakoj ruci po jedna narukvica od etverouglasto iskovane nesastavljene 6 mm (odnosno 7 mm) debele bronsane ipke, koja prema krajevima postaje tanja (81X65, 76X73 mm). U krilu obian bronsan prsten trouglasta prereza (promjer
21X18 mm).
G r o b 135 Grob sa 170 m dugom okosnicom. Desna ruka na krilu, lijeva na eludcu. Bez priloga. G r o b 136. Djeji grob sa 100 m dugom okosnicom Desna ruka na trbuhu lijeva uz tijelo. Na lijevoj strani glave bronsana kariica sa S- nastavkom (14X15 mm). G r o b 137. Djelomice mican grob sa 173 m dugom okosnicom. Desna ruka na eludcu, lijeva na krilu Na prsima dva bronsana prstena: jedan konveksno-ravna prereza neureen, (promjer 20 mm), a drugi ureen sa dva reda relijefnih zrnaca, koja zavruj na oba kraja sa est u trokut stavljene kvrice, izmed kojih je bilo u sada izgubljenoj kapici stakleno zrno (promjer 20 mm). G r o b 138 Grob sa 1-53 m dugom okosnicom. Obije ruke poloene na doljnju stranu prsijuh. Na lijevoj strani glave, na prsima i na lijevom boku bile su kariice i prstenje, ali se pomijeae. O s j e k i m u z e j . G r o b 139. Grob sa 164 m dugom okosnicom. Obije ruke poloene na doljnju stranu prsijuh jedna ispod druge. Bez priloga G r o b 140. Dubljina 075 m. Grob sa 65 m dugom okosnicom. Smjer od zapada prema istoku (ZI), kamo je licem okrenuta. Ruke sprijeda sloene. Oko vrata niz krupnijih staklenih zrna (si. 8. br. 48, 5254). Sabralo se est manjih smeih (promjer 9 mm), od kojih jedno ima nastavljene dvije svjetlije kvrice, i tri vea. Jedno je zrno modro (promjer 16 mm) sa bijelim oblim potezima i sa crvenim okancima, u kojima je modra toka po srijedi, drugo je narovaeno, ze-
66
r u n smi d Hrvatske sredovjene starine.
lenkasto i smee (promjer 14 mm), a tree crveno sa pet relijefnih bijelih okviria i nastavljenim bijelim kvricama (promjer 13 mm). G r o b 141. Dubljina 110 m. Grob sa 155 dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke ispruene. Na desnoj strani glave bronsana kariica sa S- nastavkom (25X23 mm). Na desnoj ruci bronsan prsten trouglasta prereza (promjer 20 mm). Na desnoj strani prsa srebrn novac madarskoga kralja Petra (10381041, 10441046; si. 1. br. 1): + PETRVS REX Krst; u uglovima trouglaste toke. )(+ 71 Krst; u uglovima trouglaste toke. ; 16 mm; okrhan (Rthy C. n. i. tabla br. 8). G r o b 142. Dubljina 1 05 m. Grob sa 1*50 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke sprijeda sloene. Kod glave sa svake strane po jedna bronsana ka riica sa S-nastavkom (21X21, 21X18 mm). Na desnom malom prstu dva bron sana prstena: vei konveksno-ravna prereza koso narovaen (promjer 23 mm), manji od tanke oble ipke neureen (promjer 20 mm). G r o b 143. Dubljina cv6o m. Djeji grob sa 0-90 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke s prijeda sloene. Kod glave sa svake strane po jedna bron sana kariica sa S- nastavkom (22X21, 23X19 mm). Na desnoj ruci dva bronsana prstena: jedan od tanke ravne pruice sa staklenim zrnom u kapici (promjer 21X19 mm), drugi trouglasta prereza neureen (promjer 21 mm). G r o b 144 Dubljina r i o m. Grob sa 63 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Poloen na lijevu stranu. Bez priloga. G r o b 145 Dubljina r o o . Djeji grob sa okosnicom. Smjer ZI. Lubanja zdrobljena Sa svake strane glave i blizu noguh po jedna srebrna kariica sa S-nastavkom (16X14, 15X13, 14X12 mm; si. 6, br. 11). Uz noge ulomci orna mentovan posude, zdrobljenih staklenih zrnaca i komadi tanje eljezne ipke, smotan na jednom kraju na nain petlje (duljina 34 mm) Blizu noguh hrpa konjskih kostiju (moda iz novijega vremena). G r o b 146. Dubljina 085 m. Djeji grob sa 0 7 0 m dugom prilino isprhlom okosnicom. Smjer ZI. Desna ruka ispruena, lijeva sprijeda sloena. Bez priloga. G r o b 147. Dubljina r 05 m. Grob sa 170 m dugom okosnicom. Smjer Zl. Glava nakrenuta na lijevo. Bez priloga. G r o b 148. Dubljina 120 m. Grob sa 1 70 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke sprijeda sloene. Na prsima blie glavi p r o b u e n i veoma izlizan bakren novac rimskoga cara Valensa (364378): D N VALENS P F AVG (si. 2 br. 11). Ovjenano poprsje na desno. )(SECVRITAS REIPVBLICAE Nika sa vijencem i palmom na lijevo. , i6 mm. Cohen monn. imp. VIII. p. 110, 47. U ovom grobu naao se i malen komadi staklene ploe za prozor. G r o b 149 Dubljina 0 9 0 m. Djeji grob sa 0 9 0 dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke sprijeda sloene. Kod glave na svakoj strani po jedna bronsana ka riica sa S-nastavkom (24X19, 23X18 mm; si. 6 br 7) Na desnoj ruci uzak bronsan prsten konveksno-ravna prereza (promjer 22 mm). G r o b 150. Dubljina r o o m Djeji grob sa 108 m dugom okosnicom. Smjer ZI Ruke sprijeda sloene. Glava nerazmjerno velika Bez priloga
67
G r o b 151. Dubljina 0*90 m. Grob sa 175 m dugom okosnicom. Smjer Z I. Desna ruka ispruena, a lijeva sprijeda na trbuhu. U grobu naao se cr veno speen hrb od velike rimske zemljane posude sa izmjenice po etiri ravna i valovita zapran poteza (si. 4 br. 4). G r o b 152. Dubljina . 95 m. Grob sa 1*65 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke sprijeda sloene. Bez priloga. G r o b 153. Dubljina 0 7 5 m Grob sa 145 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Desna ruka ispruena, a lijeva sprijeda na trbuhu. Kod desnoga lakta srebrn denar madarskoga kralja Andrije L {10461061): + REX ANDREASKrst; u uglovima trouglaste toke )(+ R E T I cjIVITS Krst; u uglovima trouglaste toke. Ai; 17 mm. Rthy G. n. I. 1. tabla br. 11. (si. 1 br. 2). G r o b 154. Dubljina 0'8o m. Grob sa 162 m dugom okosnicom. Smjer ZI Desna ruka ispruena, lijeva sprijeda na trbuhu. Na desnoj strani glave jedna vea (27x25 mm) i jedna mala kariica (14X13 mm) bez nastavka, od tanje bronsane ice; na lijevoj strani velika kariica bez nastavka (si. 6 br. t7) od skoro 3 mm debele ice (32X27 mm); krajevi prelaze poneto jedan preko dru goga. Na desnoj ruci narukvica (si. 15 iznutra gore), od 2 5 mm debele, na kra jevima zailjene a nesastavljene bronsane ice; 63X62 mm G r o b 155 Dubljina i o o m. Grob sa 1 58 m dugom okosnicom. Smjer Z - 1 . Glava nakrenuta na lijevu stranu; lijeva ruka ispruena, a desna sprijeda Bez priloga. G r o b 156. Dubljina 0-90 m. Grob sa 1*55 m dugom okosnicom. Smjer ZI. Ruke sprijeda sloene. Kod glave velika bronsana kariica sa S-nastavkom (si 6 br. 2; 28x23 mm) i bronsan privjesak u obliku krugljice sa petljom (d. 15 mm). Oko vrata: Niz oblih staklenih zrna (43 komada sabrano; si. 8 br. 11) i srebrna polumjeseasta uresna ploica (si. 2 br. 2 ; d. 37, vis. 28 mm). Bron sana ogrlica (si. 15), spletena od trostruko uzete 2*5 mm debele ice; petlja i kva ica kao obino od dvije struke ice, koje prelaze jedna u drugu; 1 5 4 X ^ 6 mm. Na toj ogrlici nalazi se pet bronsanih prstenov, od kojih dva neureena nesastavljena (prvi i trei) od tanke ipke etverouglasta prereza (promjer 24 i 25 mm), jedan slian sastavljen (drugi) sa kosim zarezima (25 mm), jedan (etvrti) obina je oblika sa trouglastim prerezom (25 mm), a jedan (peti) od tanke letvice sa etverouglastim nastavkom, na kojem je, kao i postrance zarezan jedan kruni potez sa tokom po srijedi (promjer 20 mm). Na svakoj ruci po jedna nesastavljena narukvica (si. 14 iznutra) od 7 mm debele prema krajevima sve to tanje bronsane ipke (promjer 72X73, 72X71 mm) Na svakoj ruci po dva bronsana prstena, dva sastavljena, a dva nesastavljena: od onih je jedan (si. 7 br. 22) trouglasta prereza, narebren (promjer 23 mm), drugi (si. 7 br 24) konveksno-ravan, neureen (promjer 21 mm); od ovih jedan konveksno-ravan, neureen (promjer 23X21 mm), drugi (si. 7 br. 5) od tanke ravne letvice naokolo ureen sa devet krunih poteza sa tokom po srijedi, u kojim udubinama kao da je negda bilo emajla * G r o b I57. U dubljini od 0*55 m ostanci spaljenoga mrtvaca prethisto rijskoga bronsanoga ili ranijega haltatskoga doba u 0-275 m visokoj zemljanoj urni (si. 28), u kojoj je bio jo i ulomak druge zemljane posude. Bikonina urna *
68
sa visokim nastavljenim ljevkastim zjalom (dijelom okrhano) i sa etiri verti kalno nastavljene ruice na najjaoj izboini trbuha, rukom je graena i ure ena geometrijskim ornamentima (toke, izvueni i istokani ravni i cikcak-potezi, mali koncentrini kruni potezi, lukovi), u koje je bila neka bijela tvar ulo ena Rub zjala bio je narezuckan. G r o b 158. Dubljina 0-95 m. Grob sa 55 m dugom okosnicom Smjer od jugozapada prama sjeveroistoku (JZSI). Ruke sprijeda sloene. Na desnoj strani glave nesastavljena kariica od 1 5 mm debele bronsane ice sa poneto *
SI. 28. Prethistorijska zemljana urna iz groba br. 157 u Bijelom brdu. '/3 nar. vel. nabijenim krajevima (22X23 mm). Pod zdjelicom vee crno stakleno zrno sa utim i bijelim pjegama (promjer 15 mm; si. 8. br. 51). G r o b 159. Dubljina 075 m. Grob sa 1*58 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Glava nakrenuta na lijevu stranu; desna ruka sprijeda, a lijeva ispru ena. Bez priloga. G r o b 160. Dubljina 085 m Grob sa 1-55 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Ruke s prijeda sloene. S desne strane glave bronsana kariica sa Snastavkom (32X25 mm). Oko vrata niz malih oblih sjeenih staklenih zrna (po brano 50 kom.). Kod noguh bronsan prsten sa nizom veih etverouglastih kvrica po srijedi (promjer 22 mm). Na prsima ugljevlje.
r u n smi d Hrvatske sredovjene starine.
H9
G r o b 161. Dubljina 0-85 m Grob sa 50 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Ruke sprijeda sloene. Na desnoj strani glave bronsana kariica sa Snastavkom (23X22 mm). Lijevo blizu glave krukolik praporac (petlja odlomljena; vis. 18 mm). Oko vrata 8 mm debela bronsana ogrlica, smotana od trostruko uzete debele ice; petlju i kvaicu kao obino sainjavaju samo dvije struke, a trea je odsjeena (152X152 mm). N a svakoj ruci p o j e d n bronsana nesastavljena narukvica od etverouglasto iskovane 6 mm debele prema krajevima sve to tanje ipke (74X71, 747 mm). G r o b 162. Dubljina 145 m. Grob sa 1 50 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Desna ruka s prijeda poloena, lijeva ispruena. Uz noge nesastavljena bronsana kariica bez nastavka od i"5 mm debele ice i ulomak surovo rukom graene sredovjene zemljane posude crvenkasto-smee boje. G r o b 163. Dubljina 0 8 0 m. Grob sa 1-55 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Lubanja zdrobljena; desna ruka sprijeda na prsima, lijeva ispruena. Na desnoj ruci nesastavljena 8 mm debela bronsana narukvica (si. 9 iznutra), smo tana od dvije 5 mm debele ice (82X75 mm). Na lijevoj ruci nesastavljen bronsan prsten (si. 7 br. 11), spleten od etverostruko uzete tanje ice (promjer 24 mm). G r o b 164. Dubljina 0-85 m. Djeji grob sa 0 7 5 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Ruke ispruene. Na lijevoj strani glave bronsana kariica sa Snastavkom (dijelom odlomljen, 18X17 mm). G r o b 165. Dubljina cv8o m. Grob sa 56 m dugom okosnicom. Smjer J Z SI. Obije ruke na prsima prekrsten. Na lijevoj strani glave bronsana ka riica sa S-nastavkom (23x22 mm) U desnoj ruci dva srebrna denra madar skoga kralja Andrije I. (1046 1061; si. 1 br. 4 i 5; Rthy C. n. I. 2. tabla br. 13): i. + REX NDRES Krst, nainjen od po tri poteza, sa kariicom i tokom po srijedi; u sva etiri ugla po jedna kariica) (+ PKNONEIK Krst sa kariicom po srijedi; u uglovima trouglaste toke. Ar, 16 mm. 2. Slino, samo mjesto kariica u sva etiri ugla averza mali unutra otvoreni polumjeseci, a u reverzu napis + PNOHEI. Na srednjem prstu lijeve ruke nesastavljen srebrn prsten (si. 7 br. 10), spleten od tanje etverostruko uzete ice (promjer 23x22 mm). G r o b 166. Dubljina 0*85 m. Grob sa 1-50 m dugom okosnicom. Smjer J Z - S I . Ruke sprijeda sloene. Bez priloga. G r o b 167. Dubljina 0 7 5 m. Grob sa 1-55 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Ruke sprijeda sloene. Bez priloga G r o b 168. Dubljina 0 8 5 m. Grob sa 1 4 0 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Lijeva ruka sprijeda, a desna ispruena. Bez priloga. U neposrednoj bli zini u istom smjeru poloen kostur goveda, po svoj prilici iz novijega doba. G r o b 169. Dubljina 0 7 5 m. Grob sa 150 m dugom okosnicom. Smjer J Z SI. Lijeva ruka na desnoj strani prsa, a desna na trbuhu. Bez priloga. G r o b 170. Dubljina 0 7 5 m. Djeji grob sa 0 8 0 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Ruke ispruene. Na lijevoj strani glave bronsana kariica sa Snastavkom (21x19 mm). * G r o b 171. U dubljini od 0-90 m ostanci spaljenoga mrtvaca prethisto rijskoga bronsanoga ili ranijega haltatskoga doba u zdrobljenoj rukom graenoj i crno bojadisanoj zemljanoj posudi, u kojoj su bili jo i ulomci druge jedne
70
zdrobljene posude. Iz donesenih ulomaka dao se je sastaviti gornji dio dubokoj zdjeli naline posude sa vertikalnim drkom na gornjem kraju, ornamentovn geometrijskim ornamentima (ravni potezi i potezi sastavljeni od kratkih uspo rednih crtica, male potezima spojene krune crte, trokuti), u koje je bila uloena neka bijela tvar. Promjer na zjalu 0235 m. G r o b 172. Na ulici pred kuom Koje Bojania kbr. 225 na povrini zemlje. Grob starijega mukarca sa okosnicom. Smjer JZSI Lubanja, razmr skana, leala na desnoj strani; ispruene ruke u krilu. Blizu desne strane glave doljnji ulomak bronsane tordirane ukosnice (si 23 br. 1 ; d. 68 mm). Na desnoj ruci neznatni ulomci bronsanoga prstena. G r o b 173. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 064 m. Djeji grob sa 0*85 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Lubanja razmrskana; ispruene ruke u krilu. Na lijevoj strani glave bronsana kariica sa S-nastavkom (20X18 mm). Pod vratom bronsan krukolik praporac, dolje krstoliko rasjeen (vis 24 mm) i sitna bronsana kariica bez nastavka, kojoj krajevi prelaze jedan preko drugoga (si. 6 br. 21; 9X1 o mm). Na jednom prstu desne ruke bronsana kariica sa (odlomljenim) S-nastavkom (17X17). U lubanji srebrn prsten sa irokim konveksnim rebrom po duljini (promjer 2 mm). Do prsa nekoliko hrba rukom graene po sude smee boje. G r o b J74 U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 054 m. Grob sa 120 m dugom okosnicom. Smjer JZ SI Lubanja oteena; obije ruke u krilu. Kod li jeve strane glave tri bronsane kariice sa S-nastavkom (20X18, 19X 7, 21X15 mm). Oko vrata: Niz od staklenih zrna razna oblika (si 8 br. 19, 22, 23, 30 34); veinom ima oblih svjetlih komada (37) i slinih modrih (18), pa sasma sitnih valjkastih svjetlih (32), ali i jedno plosnato okruglo bijelo i dva duguljasto-valj kasta zelena (si. 8 br. 41). Ogrlica (si. 18), smotana od tri deblje i triput po dvije spletene tanke bronsane ice; kvaicu i petlju sainjavaju samo po dvije struke, koje jedna u drugu prelaze, a ostatak ice (naroito one tanje) vieput je oko narukvice obmotan; na jednom mjestu u staro se doba obavio jedan popravak tako, da se je oko narukvice devet puta obmotao komad debele ice; 165X155 mm. Ogrlica je bila na zatiljku zakvaena, a napred su na njoj visila na desnoj strani tri bronsana, a na lijevoj jedan srebrni prsten: prvi trouglasta prereza neureen (promjer 23 mm); drugi od tanke letvice sa dva rubna relijefna uz duna poteza i jednim po srijedi i sa staklenim polukrugljastim zrnom u kapici (promjer 27X22 mm); trei sa tri reda malih gustih poteza i polukrugljastim na stavkom, koji je oblim kvricama ureen (promjer 26x23 mm); etvrti od tanke ipke etverouglasta prereza sa kosim potezima (oponaanje pletenja icom; pro mjer 27 mm). Na prsima pol kariice sa S-nastavkom, jedan cijeli bronsani krukolik praporac (vis. 24 mm) i polovica slinoga eljeznoga, u kojem se jo vidi mali ljuni, kojim se proizvodilo zveanje (si. 22 br. 6; vis. 30 mm). Na desnoj ruci nesastavljena narukvica (si. 15 iznutra dolje) od 2 mm debele na krajevima zailjene bronsane ice (60X52 mm) i bronsan prsten (si. 7 br. 6) od 65 mm iroke sa pet narezuckanih poteza ureene letvice, kojoj su na kraje vima na jednoj strani tri u trokut stavljene kvrice; kapica sa staklenim zrnom fali (promjer 18X16 mm). Do glave neto podalje bronsana mjnua ovalna oblika,
71
sa duguljastim krugljicama ureenim grozdolikim nastavkom (si. 6 broj 26; vis. 39 mm). G r o b 175. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 20 m. Grob sa okos nicom, koja je ve prije iz svoga prvotnoga poloaja micana i veim dijelom povadena. Glava omanja; neto podalje od nje dolje: nesastavljena djeja na rukvica (si. 17 iznutra dolje) od 2-5 mm debele bronsane ice (40X42 mm), hrb rukom graene zemljane posude i dva ugljena. G r o b 176 U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 4 3 m. Grob sa okos nicom, koja je negda dijelom micana iz prvotnoga poloaja, pri emu se je glava tjemenom dolje okrenula, a noge ispod koljena sasma povadile. Ostatak od tje mena do koljena je 0*94 m dug. Smjer J Z S I . Ruke u krilu sloene. Na lijevoj ruci srebrn prsten trouglasta prereza (promjer 22 mm). G r o b 177. Na ulici spram dvorita Koje Bojania. Dubljina o - 28 m. Grob sa 175 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava zdrobljena; obije ruke uz ti jelo ispruene. Na lijevoj strani povrh ramena jedna vea i jedna manja kariica bez nastavka (si. 6 br 19) od tanke bronsane ice (25X23 i 19X17 mm). G r o b 178. U dvoritu Koje Bojania Dubljina 67 m. Grob sa 1-53 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava na desnu stranu nagnuta; obije ruke uz tijelo ispruene Povrh lubanje i u njoj po jedna srebrna kariica sa S-nastavkom (i7X'5 16X14 mm). Na lijevoj ruci nesastavljen bronsan prsten od konveksno-konkavno savijene tanke letvice (si. 7 br. 3 0 ; promjer 23X20 mm). G r o b 179. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 4 0 m. Djeji grob sa 0 7 8 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Ruke ispruene. Bez priloga. G r o b 180. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 5 3 m Grob sa 1*54 m dugom mukom okosnicom. Smjer J Z S I . Ruke na trbuhu. Na jednom prstu lijeve ruke tragovi zelene boje od prstena, koji se nije mogao nai. U blizini mali hrb crvenkasto-smede rukom graene zemljane posude. G r o b 181. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 6 8 m. Grob sa r 18 m dugom mladom okosnicom. Smjer JZSI. Ruke na trbuhu sloene. Priloen malen ulomak od ruba crvenkasto-smede zemljane posude (si. 4 dolje lijevo). Dalje gore blizu desnoga ramena bronsan prsten (promjer 22 mm) ini se, da je naknadno u grob baen, kada je mrtvac ve unutri leao. G r o b 182. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 6 9 m Djeji grob sa 0*63 m dugom okosnicom. Smjer J Z SI. Glava nagnuta na desnu stranu; desna ruka ispod leda, lijeva uz tijelo. Kod desne strane glave dvije bronsane kariice sa S-nastavkom (18X15, 15X16 mm) i jedna bez nastavka (14X14 mm) Oko vrata bronsana 4 mm debela ogrlica (si. 17), spletena od trostruko uzete ice; petlja i kvaica kao obino od dvije struke, a trea se je po est puta oko na rukvice obmotala; 162X164 mm Na ogrlici bronsan prsten, ornamentovn i sproviden sa dva put po tri u trokut postavljene kvrice; kapica sa polukrugljastim staklenim zrnom spala i fali; promjer 21X17 mm Ispod vrata visio je jo i orna mentovn srebrn polumjeseast privjesak 1 (si. 2 br. 1; d. 49, vis. 39 mm) i sasma
Qvaki polumjeseasti privjesci veoma se esto nadu u staroruskim grobovima X. i XI. vijeka.
72
izlomljena i iskrunjena kositrena (?) kariica bez nastavka (po prilici 19x17 mm). Na desnoj ruci veoma tanak neureen bronsan prsten (promjer 2i mm). U grobu naao se i malen hrbi od zemljana lonca prethistorijskoga doba i dva ulomka neke bronsane ploice. G r o b 183. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0*63 m. Grob sa 1-64 m dugom enskom okosnicom.1 Smjer JZSI. Obije ruke uz tijelo. Na desnoj strani glave est bronsanih kariica sa petljastim nastavkom (si 6 br. 15 i 16; etiri po 15X12, pojedn 15X13 i 14X14 mm\ a na lijevoj etiri sa S-nastavkom (si. 6 br. 5; 17X14, 16X15, 15X14, 15X14 mm). Oko vrata: Niz staklenih zrna razne boje i oblika (sakupilo se 153 kom.), a med njima jedan bronsan ijedan eljezan krukolik praporac (si. 22 br. 2 i 7; vis. 25 i 28 mm) i tri probuena rimska bakrena novca: 1. IMP AVRELIANVS AVG Okrunjeno poprsje na d. )(CONCORDIA MILITVM Car se rukuje sa caricom. ; 21 mm (Cohen Monn. imp. VI, p. 182, 60); 2. IMP AVRELIANVS AVG Okrunjeno poprsje na d. )(IOVI CONSER Car prima kruglju od Jupitra ; 23 mm (Cohen . . VI p. 187, 105). 3- CONSTANTINVS AVG Poprsje sa kacigom na d. )(BEATA TRANQVILLITAS, dolje PTR Kruglja na rtveniku sa napisom VOT IS XX ; 20 mm (Cohen . . VII p. 231, 20). Bronsana 4-5 mm debela ogrlica (si. 16), spletena od etverostruko uzete debele ice; petlja i kvaica o dvije struke, koje prelaze jedna u drugu; pod kvaicom jedan komadi ice dvaput obmotan; 159X157 mm. Pod vratom bronsana jajolika, ornamentovan fibula sa dvije petljice (si. 23 br. 4 ; d. 29 mm). Na svakoj ruci po jedna bronsana narukvica (si. 16 iznutra) od nesastavljene prema kraje vima tanje ice: kod jedne (69X65 mm; deblj, 4 mm) krajevi neznatno prelaze jedan preko drugoga; kod druge (65X63 mm), koja je znatno tanja (3 mm), jedan kraj znatno prelazi preko drugoga, pa je svinut u kvaicu. Na svakoj ruci po jedan bronsan prsten trouglasta prereza, ureen kosim potezima, ime se opo naa pleteno prstenje (si. 7 br. 12 i 13; promjeri 27 i 25 mm). U grobu se nalo i nekoliko malih hrbina prethistorijskih zemljanih posuda G r o b 184. U dvoritu Koje Bojania Dubljina 0*56 m. Grob sa i*57m dugom enskom okosnicom. Smjer JZSI Desna ruka na krilu, lijeva na trbuhu. Kod lijevoga ramena praporac (si. 22 br. 3; d. 24 mm). Oko vrata niz manjih staklenih zrna (sabralo se 177 kom.), a med njima (si. 8 br. 40, 42 i 43) dva du guljasta valjkasta zelena i jedno slino crvenkasto-smede, te jedno crvenkasto vee od kamena (si. 8 br. 46). Bronsana ogrlica, 4 mm debela, od etverostruko uzete ice; komadi sa petljom manjka; 161X156 mm Oko desnoga lakta nesastavljena narukvica od 2*5 mm debele bronsane ipke; 63X62 mm. Na jednom prstu desne ruke tragovi zelene boje, ali se prsten nije mogao nai. U grobu mala hrbina od neke zemljane posude. G r o b 185. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0*63 m. Grob sa 162 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Desna ruka na krilu, lijeva na trbuhu. Na svakoj strani glave po tri male bronsane kariice sa S-nastavkom (si. 6 br. 3; 17X13, 14X11, 14X11), jedan sa petljastim (si. 6 br. 18; 18X12 mm) i dva bez
1
Kosti ove okosnice izvadile su se i prenijele u narodni muzej.
73
nastavka (17X11 i 17X1O mm). Na mezimcu desne ruke puknut prsten trouglasta prereza (promjer 22 mm). U grobu vea hrbina debele zemljane posude. G r o b 186. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 3 8 m. Djeji grob sa 0-87 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Zgnjeena lubanja okrenuta na lijevu stranu; obije ruke uz tijelo. elo noguh vie zemljanih hrbina Na elu sitan ulomak eljezne kariice, koji se iskrunio. G r o b 187. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0-42 m. Djeji grob sa okosnicom, od koje se sauvalo osim lubanje samo ostanaka od rebara. Smjer JZSI Bez priloga. G r o b 188. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 7 0 m. Grob sa 152 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava okrenuta na desnu stranu, ruke na pr sima prekrsten; doljnja polovica desne noge prije izvaena. Na d. strani glave slomljena eljezna kariica bez nastavka (18X16 mm) i tri bronsane sa S-nastavkom (16X15, 15X14, 16X13 mm); na 1. strani etiri sline kariice (17X14, 17X14, 16X15, 16X14 mm). Oko v r a t a : Niz oblih staklenih zrna (sabralo se 17 k o m ) , malen krukolik bronsan praporac (si. 22 br. 1 ; vis 19 mm) i dva okrugla eljezna (si. 22 br. 5; vis. 27 i 25 mm). Bronsana 3 mm debela ogrlica (si. 10 od trostruko uzete ice; kvaica prosjeena; 153X142 mm. Na desnoj ruci ma sivna 5 mm debela srebrna narukvica f si. 21), kojoj nerastavljeni krajevi zavr uj ivotinjskim glavama sa otvorenim raljama; 7271 mm. G r o b 189 U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 03 m. Grob sa 1 46 m dogom okosnicom. Smjer J Z S I . Desna ruka na trbuhu, lijeva na prsima. Na lijevom slijepom oku lubanja je pozelenila, ali se kariica nije nala, jer se valjda izvadila drugom nekom zgodom, kada se je lubanja vadila i opet natrag u zemlju bacila. U grobu se naao neznatan komadi crijepa od zemljane posude. G r o b 190. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 4 3 m. Djeji grob sa 0-87 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Obije ruke uz tijelo. Bez priloga. G r o b 191. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 7 3 m. Grob sa 1-53 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na desnu stranu, desna ruka na prsima, lijeva na trbuhu. Bez priloga. G r o b 192. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 7 0 m. Grob sa r 6 o m dugom okosnicom. Smjer J Z SI. Glava okrenuta na lijevu stranu, obije ruke u krilu. U lubanji bronsana kariica sa S-nastavkom (26X24 mm). Oko v r a t a : Niz od sjeenih oblih staklenih zrna (sabralo se 325 k o m ) , medu kojima jedno vee (si. 8 br. 4 9 ; promjer 11 mm). Bronsan krukolik praporac (si. 22 br. 4 ; 22 mm). Mala ploasta fibula (si. 23 br. 3), na kojoj se vidi po srijedi krst u kolobaru, a naokolo napis od jedno dvanaest slova, od kojega se moe itati . . . CTTHLllS (promjer 20 mm). Ogrlica (si. 14) od etverostruko uzete debele ice (145X137 mm), a na njoj nesastavljen neureen bronsan prsten (promjer 22 mm). Na desnoj ruci bronsan prsten trouglasta prereza, narebren (si. 7 br. 23; promjer 23 mm). G r o b 193. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0 7 8 m. Grob sa 34 m dugom okosnicom. Smjer JZSI. Glava nagnuta desnoj strani; desna ruka na prsima, lijeva pod rebrima. Kod desnoga uha i na lijevom slijepom oku po jedna karika bez nastavka od debele poneto iskovane bronsane ice (promjer 23 mm). Na jednom prstu desne ruke dva bronsana prstena: jedan sa oblim kvrgama ^sl.
/4
7 br. 14; promjer 24 mm), drugi od nesastavljene deblje ipke etverouglasta prereza (promjer 26 mm). Kraj groba nala se naknadno bronsana ipka, koja kao da j e svinut ulomak igle za pikovanje, a iz sasma novoga vremena. G r o b 194. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 62 m. Ostanci djejega groba sa okosnicom, od koje se sauvala samo zdrobljena lubanja i dijelovi od obije nadlaktice, doim se je ostalo valjda nekom prigodom ve prije iskopalo Smjer J Z S I . U grobu se naao samo debeo hrb od neke zemljane posude; inae bez priloga. G r o b 195. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 071 m. Grob sa 1 53 m dugom mlaom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na lijevu stranu; desna ruka na eludcu, a lijeva na lijevom ramenu. Na desnom slijepom oku jedna bronsana kariica sa S-nastavkom, tri na lijevom, a peta kod doljnje eljusti (25X24, 223, 22X21, 18X18, 18X17 mm). N a desnoj ruci prsten od nesastav ljene ipke etverouglasta prereza (promjer 23 mm). G r o b 196. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 82 m. Grob sa r 6 8 m dugom okosnicom. Smjer J Z SI. Izvrnuta lubanja leala na tjemenu; obije ruke pod krstima. Oko vrata: Niz sitnih oblih staklenih zrnaca (sabralo se 16 k o m ) ; jedno duguljasto valjkasto i narebreno (si. 8 br. 28) i jedno vee narebreno poput dinje (si. 8 br. 47; promjer 12 mm). Bronsana ogrlica, 5 mm debela, smotana od etverostruko uzete ice (48148 mm). Na lijevoj ruci tri prstena: jedan srebrni narebren (si. 7 br. 21 ; promjer 22 mm), jedan bronsan konveksno-ravnoga pre reza (promjer 22 mm) i jedan od tanke bronsane letvice sa nastavljenom kapicom, u kojoj je stakleno zrno (si. 7 br. 3 ; promjer 21X19 mm). Na desnoj ruci ulomci slinoga bronsanoga prstena kao ovaj trei; kapica sa zrnom fali U grobu su bila i dva hrba od zemljanih posuda. G r o b 197. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 69 m. Djeji grob sa 1*37 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Razmrskana glava leala na 1. strani; ruke ravno uz tijelo. Bez priloga. G r o b 198. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 63 m Grob sa 1*55 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na d. stranu; ruke u krilu prekrsten. Na 1. strani glave bronsana kariica bez nastavka (19X18 mm), druga manja u lubanji (16X14), a etiri sa S-nastavkom na desnoj strani glave (20X19, 20X18, 18X16, 18X16 mm). Jedan nesastavljen prsten od bronsane ipke sa tanjim krajevima i jedan od iroke duljinom narebrene letvice sa manjkajuom kapicom i staklenim zrnom. Malen hrb zemljane posude prethistorijske. G r o b 199. U dvoritu Koje Bojania. Grob sa r 6 6 m dugom okosni com. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na desnu stranu; desna ruka na eludcu, lijeva u krilu. Na desnoj strani pod glavom bronsana kariica sa S-nastavkom, a druga u lubanji (27X24, 26X23 mm). Na desnoj strani pod tijelom blizu kuka srebrn novac madarskoga kralja Bele I. (1060 1063; si. 1 br. 6): + B6L RiiX Krst; u 1. i 3. uglu ra, u 2. i 4. )(+ 71 K r s t ; u uglovima trouglaste toke. A^; 15 mm (Rthy G. n. I 2. tabla br. 16.) G r o b 200. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0-84 m. Grob sa 1*38 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava leala na 1. strani; ruke na trbuhu pre-
krsten. U lijevom dijelu zdjelice bronsan prsten s kvricama (promjer 21 mm); s desne ruke. Kod vrata malen crijep od zemljane posude. G r o b 201. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 0*69 m. Grob sa 68 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava leala na d. strani; desna ruka niz ti jelo, lijeva povuena preko lijevoga ramena do lubanje. Na lijevoj ruci bronsan prsten konveksno-ravnoga prereza fpromjer 22 mm). G r o b 202. U dvoritu Koje Bojania. Dubljina 87 m. Grob sa okos nicom, dugom od tjemena do pol cjevanica r 2 0 m. Smjer JZSI. Glava, malo na desnu stranu nagnuta, bila je ve iz prvobitnoga poloaja micana, a vadeni su i dijelovi noguh. Obije ruke u krilu. Naen je samo jedan probuen i obrezan Kauri-pu (Cypraea moneta; si. 8 br. 611. G r o b 203 U dvorita Koje Bojania. Dubljina 0 7 5 m. Grob sa 130 m dugom okosnicom Smjer J Z S I . Obije ruke u krilu. Bez priloga. *G r o b 204 Hrbine prethistorijske zemljane posude sa ostancima spalji vana mrtvaca. G r o b 205. U dvoritu Stevana Ostojia. Dubljina 0 7 9 m. Grob sa 1*67 m dugom okosnicom starije osobe. Smjer JZSI. Jaka glava sa zdravim zubima na gnuta na lijevu stranu. Desna ruka na trbuhu, lijeva podlaktica gore zavinuta. Bez priloga. G r o b 206. U dvoritu Stevana Ostojia. Dubljina 63 m. Grob sa 1-65 m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na desnu stranu; desna ruka niz tijelo, lijeva na eludcu. Pod vratom sitan ulomak crijepa od zemljane posude; pod lijevim kukom bronsan prsten sa etverouglastim kvricama (pro mjer 23 mm). G r o b 207. U dvoritu Stevana Ostojia. Dubljina 0^55 m. Grob sa 158 m dugom okosnicom starije enske osobe. Smjer J Z S I . Glava nagnuta na lijevu stranu; obije ruke ravno niz tijelo, desna leala ispod kuka. Na svakoj strani glave po jedna kariica od nesastavljene bronsane ice bez nastavka (20X19 mm), koje su sluile kao minue. G r o b 208. U dvoritu Stevana Ostojia. Dubljina 0*82 m. Grob sa r 6 o m dugom okosnicom. Smjer J Z S I . Desna ruka na prsima ispod vrata, lijeva na prsima do desnoga pazuha. Povisoko povrh prsijuh bronsana kariica sa S-nastavkom (,8X15 mm) Na lijevoj ruci nesastavljen bronsan prsten od deblje ipke (si 7 br. 33; promjer 26 mm) G r o b 209. Na ulici ispred kue Koje Bojania. Grob sa okosnicom. Prilog: kariica, koja se pomijeala sa drugim predmetima, te se ne moe kon statovati. O s j e k i m u z e j . G r o b 210. Na ulici ispred kue Koje Bojania. Grob sa okosnicom. Na glavi kariica, koja se pomijeala. Na desnoj ruci narukvica (si. 18 iznutra), spletena od etiri 0 5 mm debele bronsane ice; neobino mala petlja, ispod koje je ica ioY 2 puta obmotana; slino je bilo i kod kvaice, ali tamo je komad n e potpun ; 69X67 mm. Na lijevoj ruci narukvica od 3 mm debele, prema krajevima tanje, nesastavljene bronsane ipke; 65X58 mm. O s j e k i m u z e j . G r o b 211. Pred kuom Koje Bojania. Grob sa enskom okosnicom. Prilozi: Kod glave na obije strane dvije srebrne (16X13, 15X13 mm) i est bron-
76
sanih kariica sa S-nastavkom (22X19, 20X18, 17X16, 17X16, 17X11, 15X14 mm). Oko vrata: Niz od sjeenih oblih staklenih zrnaca (sabralo se 268 kom.) i dva duguljasta zelena zrna; bronsan krukolik praporac (vis. 23 mm). Bronsana ogr lica, spletena od tri struke 2 mm debele ice, slomljena; petlju i kvaicu kao obino tvore samo dvije struke prelaze jedna u d r u g u ; trea je struka odre zana; promjeri 137X135 mm. Na lijevoj ruci tri, a na desnoj etiri bronsana pr stena: jedan masivan sa kvricama (promjer 24 mm) je slomljen, drugi obian trouglasta je prereza (promjer 21 mm), trei slian tanak je i narebren (promjer 21 mm), etvrti od debele ice sastavljen (si. 7 br. 17; promjer 22 mm), peti nesastavljen od debele ipke (promjer 26 mm), esti od tanke letvice sa zelenim staklenim zrnom (25X20 mm), sedmi slian, ali kapica sa zrnom manjka. G r o b 212. Pred kuom Stevana Ostojia. Grob sa okosnicom, koju je teajem vremena kia na povrinu iznijela. Oko vrata niz, iz kojega se nalo sedam 2430 mm dugih valjkastih zrna sa relijefnim obruima (si. 8 br. 26), pa jedno cijelo (si. 8 br. 57) i dva nepotpuna ovalna plosnata zrna sa petljama (vi sina cijeloga komada 18 mm). U grobovima 1 139 i 209 i 2ro nalo se je osim toga neto predmeta, kod kojih se vie ne moe konstatovati iz kojega su groba, bilo stoga, to se to u ope nije zabiljeilo (kod tri prstena u zagrebakom muzeju), bilo stoga, to su se pomijeali. Ti predmeti jesu : U zagrebakom muzeju: a) Bronsan prsten (si. 7 br. 16) sa velikim e tverouglastim kvrgama, koje zapremaju cijelu visinu prstenov letvice (promjer 24 mm), b) Bronsan prsten (si 7 br. 15) sa paetvorinastim kvrgama, koje obi laze samo srednjim dijelom prstenov letvice (promjer 23 mm). C) Bronsan prsten od tanke uske letvice (promjer 21 mm). Sva tri prstena valjda potjeu iz istoga groba, jer su bila zajedno zamotana. U osjekom muzeju: a) etiri bronsana prstena trouglasta prereza, od kojih jedan sa 6 mm irokom letvicom (promjeri 22, 22, 21 i 20 mm), b) Dva bronsana prstena konveksno-ravna prereza (promjer 22 i 22 mm), c) Jedan bronsan prsten sa etverouglastim kvricama (promjer 24 mm), d) Jedan bronsan prsten sa dvaput po tri u trokut stavljene kvrice; kapica sa zrnom fali (promjer 20 mm), e) Ulomak nesastavljene narukvice od tanke bronsane ipke, f) Bronsan pri vjesak (?) Ili drak od eljezna noa za brijanje (si 2 br. 3 ; d. 53, ir. 37 mm), g) est srebrnih kariica sa S-nastavkom. h) 15 slinih bronsanih kariica razne veliine, i) Jedna bronsana kariica sa petljastim nastavkom, j) 2 vee, I manja i 1 mala bronsana kariica bez nastavka, kod kojih se krajevi kriaju, k) 2 ve like i 1 mala kariica od debele ice, kod kojih se krajevi ne sastaju; kod jedne su krajevi sabijeni. 1) Nekoliko staklenih zrna.
II. Starohroatsko groblje kod Klotra (kotar ureDae).

Zagrebaki dnevnik Sloboda donijela je u br. 178 od g. 1885. vijest, da se je u Pijeskima kod urevca otkrilo prethistorijsko groblje sa okosnicama, uz koje da je bilo mnogo nakita, a od njih neki da su od jantara. Ravnateljstvo
77
arheolokoga odjela narodnoga muzeja u Zagrebu raspitivalo se tim povodom na vie strana, pa mu je stigla obavijest, da se je na ono groblje nailo ne kod urevca, nego jedno 2 km sjeverno od Klotra. Po predmetima, to ih muzeju poslae gg. Milivoj Vei i Gustav Fleischer u Bjelovaru \ konstatovao je mu zejski ravnatelj S. Ljubi, da je to groblje sredovjeno i slavensko. Na njegov je poziv otiao g. Fleischer koncem listopada 1885. u Klotar, gdje je iskopao devet grobova, u kojima j e na okosnicama bilo raznih nakita. Od kostiju sauvae se ponajvie samo glave i noge, ali se je samo jedna glava mogla cijela izva diti. 2 Slijedee godine poetkom srpnja otiao je sam Ljubi u Klotar da kopa. Otvorio j e vie grobova, a med njima jedan dobro sauvan sa mnogim predme tima, ali svojih opaanja nije nigdje objelodanio, a nisu se o tom iskapanju sa uvale niti iscrpive biljeke. Uspjeh, to ga je postigao, ipak ga je potaknuo, da dade g. Fleischeru sredstava za daljnje kopanje, koje se izvodilo teajem kolo voza 1886. Ovaj se je put nailo na jedan grob sa obilnijim prilozima. Oko vrata je bila ogrlica, spletena od trostruke debele bronsane ice i niz staklenoga zrnja, u kojem su bili nanizani jo i bronsani praporci i neki ploasti ornamentovni nakiti, i to paromice po jedan okrugli i po jedan u obliku lista Na svakoj strani glave bile su po dvije minue, a na prstima nalazila se dva prstena, od kojih jedan sa zelenim staklenim zrnom. 3 Posao se je opet nastavio tekar g. 1890., a urevaka imovna opina stavila j e u tu svrhu na raspolaganje kao radnike ljude, koji su joj dugovali u ime umske odtete. Tom je prilikom g Fleischer veim dijelom radio na drugim mjestima; u starohrvatskom groblju kod Klotra raskopao je samo dva groba. U jednom od njih je naao jedan par mindua i jedan bronsan krii, a osim toga jo j e iskopao i jedan prsten i par pokidanih eljeznih praporaca. 4 Istraivanje u starohrvatskom groblju kod Klotra pribavilo j e dodue narodnomu muzeju prilian broj starinskih nakita, ali je sluaj htio, da se nije naao niti jedan novac, po kojem bi se bilo moglo ustanoviti doba, kada su ta monji pokojnici ivjeli. Ljubi ih u jednom listu na Fleischera mee u IVVII. stoljee, ali to je svakako pogreno i prerano. Tako se je u ono doba u ostalom i drugdje mislilo, a kod nas po gotovo se jo ili nije nita ili je veoma malo sli noga nalo bilo, po emu bi se ovakovi neispravni nazori ispraviti mogli. Razgleda li se sadraj grobova, to su ih Fleischer i Ljubi kod Klotra raskopali, to se vidi, da oni spadaju od prilike u isto doba i da je razmak u vremenu izmed najstarijih i najmlaih mogao iznositi najvie samo nekolike de cenije. teta, to se nije nainio toan nacrt poloaja pojedinih grobova i to se predmeti nisu separirano sauvali, pa se danas vie ne moe konstatovati, to je iz pojedinoga kojega groba. Na prvi pogled ipak toliko pada u oi, da je iz meu Mostarskih predmeta i onih iz Bijeloga brda velika srodnost. Ima dodue i znatnijih razlika, koje se mogu protumaiti koje lokalnim prilikama, koje opet
1
Njihovi listovi su priopeni u Viestniku VIII 1885 str. 115 i 118 i si. Fleischerov izvjetaj u Viestniku VIII 1886 str. 21 i si.
3 4
Fleischer u Viestniku IX 1887 str. 53 i si. Fleischer u Vjesniku n. s. I. 1895 str. 203 i si.
Br vinmi d Hrvatske sredovjene starine. time, to dotini predmeti ne spadaju u isto doba, u koje spadaju bjelobrdski. Jednostavnim oblicima, koji su bili daleko raireni, imati emo se naravno u prvom redu nadati. Takovi su predmeti kariie sljeponiarke sa S-nastavkom, od kojih je u narodnom mu^>-ss=5*w ^s^^^^ru Z eju iz Klotra (uraunav pokidane) svega 105 ko mada. Od toga su barem dvije petine od srebra, a sve su ostale od bronsa, katkada posrebrene ili pre vuene tanjom srebrnom prevlakom (platirane). Naj vei komadi imaju 34X34 mm, a najmanji 134 m m u promjeru. Nekoliko pri mjeraka naslikano j e na si. 29. Jo jednostavniji oblik tih kariica, naime onaj bez nastavka, naao se samo u SI. 29. Kariice-sljeponiarke i minua iz starohrvat dva primjerka razne veli skoga groblja kod Klotra. Nar. vel. ine. Jedna mala otvorena kariica razlikuje se i od jedne i druge vrste, zavruju najednom kraju neto debljom bobicom, dok je drugi neto tanji malo van izvijen (si. 29 br. 8). Z a ovaj je komad vjerojatno^ da je sluio poput prave mindue. Druga serija jedno stavnih nakitnih predmeta iz Klotra, koji posvema nalie slinim komadima iz bjelobrdskih grobova, jeste prstenje. U narodnomu mu zeju ih ima 15 srebrnih i 15 bronsanih (uraunav jedan ulomak). .Dvadeset i tri ko mada jesu jednostavne sa stavljene karike, od kojih SI. 30. Prstenje iz starohrvatskoga groblja kod Klotra. je vei neureen dio bilo Nar. vel. konveksno-ravna bilo trouglasta prereza (14 kom.; si. 30 br. 1 -3); jedan srebrni komad je nepravilno etverouglasta prereza (si. 30 br. 4). Sedam komada je vertikalno, a jedan
79
koso narebren (si. 30 br. 511 i si. 31 br. 6 i 7). Sedam komada prstenja ima nesastavljene krajeve. Od njih je jedan srebrni nainjen od tanke letvice, koja je izvana ureena kosim istokanim potezima (si. 30 br. 12), drugi srebrn od tanke etverouglaste ipke iznutra je koso narezuckan (si. 30 br. 13), trei takoer srebrn
SI. 31. Nakiti iz starohrvatskoga groblja kod Klotra. Nar. vel. 1. Niz od staklena zrnja, bronsanih uresnih ploica i praporaca. 2. i 3. Bronsane mindue. 4. Bronsan krsti. 5 7. Srebrno prstenje.
prema krajevima je znatno ui (si. 30 br. 14) Tri nepotpuna bronsana prstena negda su bila ureena staklenim zrnom, koje se je nalazilo u posebnoj prilotanoj kapici, koja se na nijednom komadu nije sauvala; kod jednoga komada je le tvica neureena, a na druga dva (jedan naslikan u si. 34 br. 15), od kojih je jedan samo u ulomku sauvan, relijefna su rebra, listii i po tri u trokut postavljene
80
bobice na krajevima Sve je ovo prstenje bilo zastupano i u bjelobrdskim g r o bovima, ali nije bio srebrni prsten si. 31 br. 5, koji je na letvici, sprovidenoj granuliranim zavojima, napred u etverouglastom okviru imao neko valjda stakleno zrno, koje se nije sauvalo U klotarskim grobovima nali su se oko vrata nizovi od staklenih zrna i bronsani praporci med njima, a nale su se i dvije ogrlice, spletene od bronsane ice ba kao i one u Bijelom brdu T a dva primjerka uvijena su od etiri struke debele ice, a petlja i kvaica nainjene su kao obino samo od dvije struke. Kod jednoga primjerka (si. 32) upletene su u ogrlicu jo povrh toga posve tanke struke od spletenih dviju bakrenih struna. Praporci, slini bjelobrdskima, bili su od bronsa (si. 31 br. 1) ili eljeza, krukoliki ili okrugli, sa petljom za privjeanje, na doljnjem kraju u nakrst proezni. to cijelih, to u ulomcima, iz Klotra ih u narodnom muzeju ima 15 bronsanih i 3 eljezna. Staklena zrna (si. 31 br. 1) ponajvie su prosta sjeena, oblasta oblika, a bjelkaste ili svjetlo-smede boje. Po veliini su sitna, malena i srednja. Na povrini se je staklo, kao obino u zemlji, neto ras tvorilo, pa su mnogi komadi pre vueni nekom irizirajuom pre vlakom, koja katkada imade boju zlatnu ili srebrnu. Mnoga su sitna zrna svjetlo-ute ili zelenkasto-ute boje, a ima ih mnogo i duguljastih zelenih. T a m n o modre boje su samo jedno valj kasto i jedno plosnato valjkasto, a svjetlo-ruiasto jedno donekle SI. 32. Bronsana ogrlica iz starohrvatskoga groblja bikonino zrno, najvee, koje kod Klotra. % nar. vel. Klotru u ope nalo; Se u jedno vee bikonino zrno od zelenkasta je stakla. Ovo bi bili predmeti iz Klotra, koji se u vie ili manje jednakom obliku pojavie i u Bijelom brdu Napadno je, to se u Klotru nije nala niti jedna narukvica, kojih je u Bijelom brdu tako mnogo bilo, dok se ipak pojavie dvije ogrlice. Nema ni pletena prstenja ni njegovih oponaanja, proizvedenih ljevanjem otisnutih pletenih komada, nema ni kariica sa petljastim nastavkom, dok se od onih bez nastavka pojavie jedva 23 komada. Veoma j e dvojbeno, da li se ovo pomanjkanje smije protumaiti pomjesnim prilikama, gdje od Klotra do Bijeloga brda nije ba jako daleko, gdje oba mjesta lee u Podravini, pa gdje moemo pretpostavljati, da je tu u XI. vijeku sigurno ivio i isti narod. Mora se dakle uzeti, da bjelobrdski i klotarski grobovi nisu iz posvema istoga vre mena, nego da su jedni od drugih moda za 50 100 godina stariji ili mladi.
81
Za toliko vremena mogoe nastati vee razlike u nonji, kako nam se prikazuju u nakitima iz jednih i drugih grobova. Te razlike sastoje u pojavi nekih nakita ukusnijega oblika, koji se u Klotru javljaju, a kojih u Bijelom brdu nema. Tu su ponajprije neke ureene otvorene kariice, koje su po svoj prilici sluile kao minue. Na jednom komadu (si. 33 br. 7) nalazi se okruglo bronsano zrno, a sedam komada druge vrste ima na sebi hrpu od po est ovalnih zrnaca, nainjenih od spletene tanke srebrne ice. Od tih je minuica samo jedan primjerak (si. 33 br 8) barem priblino pot puno sauvan. 1 Druga vrsta takovih predmeta jesu neke srebrne i bronsane minue, od kojih su se u Mostarskim grobovima nala tri oblika. Jedan par bronsanih (si 31 br. 3) sastoji od neureenih polumjeseastih ploica, koje prelaze u svinutu icu, kojom
SI. 33. Srebrne i bronsane minue iz starohrvatskoga groblja kod Klotra. Nar. vel. se je naunica u uho zakvaila. S ovim je oblikom srodan drugi, zastupan sa pet bronsanih a posrebrenih primjeraka (si. 3 br. 2). Polumjeseasta je ploa kod njih raena na proboj, pa iznutra ima dva luka, koji su kao i vanjski spro vieni kapljicama. Na doljnjem kraju visi mala ipka, sastojea od dva zaobljena dijela, a gore se ona nastavlja slinim lankom, koji spaja vanjski i nutarnje lukove uresne ploe. Trei oblik (si. 33 br. 36) ima mjesto polumjeseca ljeven deblji luk, ureen sa jednim ili sa dva para od kapljica nainjenih nabreklina. I tu dolje visi po
1
Na ove minuice donekle sjea i jedan krasan zlatan primjerak (si. 34) narodnoga muzeja, koji se je naao u Novim Banovcima na Dunavu kod Zemuna. Zanimivo je kod toga komada, koji nee biti mlai od XII.
XIII. vijeka, da je to S-kariica, na koju su nanizane kruglje od tanke zlatne niti, a na najnioj na doljnjem je kraju hrpica od ce tiri kapljice ili krugljice. Promjeri 23X21 mm.
6
82
jedan grozdolik nastavak od kapljica, a na nutarnjoj se strani mindue na stavlja lankom, koji nalii pupoljku. Takovih se je mindua u Klotru nalo 4 ' / 2 para bronsanih a posrebrenih, ali su samo tri primjerka potpuna. * Veoma su srodne sa ovim oblikom neke srebrne mindue (si. 33 br. 1 i 2), od kojih se nalo pet nepotpunih komada. Sastoje od otvorene kariice, koju na etiri mjesta obuhvataju rozete nainjene od kapljica. Na doljnjem dijelu i tu su s obije strane kariice dvije hrpe veih i manjih krugljica, koje spaja tanka tankom icom obavijena ipka. Ovakovih srebrnih mindua nalo se je u okolici T o kaja 2 u Madarskoj zajedno sa bizantinskim zlatnim nov cima, koji siu u drugu polovinu X. vijeka (od prilike do g. SI. 34. Sredovjena 963964), a nalo se j e u istom nahodaju i polumjeseastih zlatna minuica iz mindua, koje barem donekle sjeaju na gore spomenute ko Novih Banovaca. made iz Klotra Poradi srodnosti obajuh nahodaja stoga je Nar. vel. dosta vjerojatno, da je klotarsko groblje bilo u drugoj po lovini X. ili na poetku XI. vijeka u porabi, te da je prema tomu neto starije od bjelobrdskoga. Velike razlike u vremenu tu u ostalom ne moe biti, jer se je i u Bijelom brdu jedna takova mindua nala. U Klotru iskopale su se i nekakove orna mentovan ukrasne ploice od bronsa, koje bi se uplitale u nizove od staklenih zrna, to su se oko vrata nosili. Redovito spadaju zajedno po jedna manja okrugla ploa i po jedna vea u obliku lista. Ona je manja na stranjoj strani sprovidena sa dvije petlje, a na doljnjem kraju ima kvaicu, kojom bi se zakvaila u malu luknju na onom komadu u obliku lista. Okrugli komadi (si. 31 br. 1 i 35 br. 1 a), kojih ima sedam, svi su gotovo sasma jednako ureeni sa dva od tokica sastavljena koncentrina kruga i jednom veom krugljicom po srijedi. Duguljaste uresne ploe ureava relijef, koji donekle nalii ptijoj glavi: pet komada sjea na glavu sove, a tu imademo dvije vrste (si. 31 br. 1), od kojih j e jedna samo u jednom pri mjerku sauvana (si. 31 br. 1 dolje). Tri komada imaju drugaiji oblik (si. 35 br i b) G. Fleischeru se pri SI. 35. Privjesci iz staro inja, kao da sjea na glavu goluba, pa j e njegovo hrvatskoga groblja kod shvaanje moda i ispravno. U narodnom muzeju ima Klotra. Nar. vel. takovih nakita i iz drugih mjesta po hrvatskim zem ljama. Tako n. pr. po jedan onih sa sovinom glavom (zajedno sa pripadajuom
U kninskom je muzeju jedan srodan par min dua iz Bioina sela (op Kistanje) i iz gro blja u Biskupiji kod Knina. Sr. Marun u Starohrv. prosvjeti VII 1903 str. 45, 219/1 i
2 i VI 1901 str. 29, 212 i 213.
Hampel A regibb kozpkor (IVX szzad) emlkei Magyarhonban II tabla CCGXXXIX i CGCXL i u djelu A magyar honfoglals ktfi str. 569 i 571.
run smi d Hrvatske sredovjene starine. okruglom ploicom) iz Dalja u Slavoniji i iz Garduna u Dalmaciji, a za dva se srebrna (bez okrugle ploice) ne zna, gdje su se nali. Tako se ne zna niti za jedan par sa golubovom glavom, odakle je. Iz Solitrove zbirke, dakle iz Dalmacije, i to najvjerojatnije iz spljetske okolice, nalaze se u muzeju i tri okrugle ploice, koje su neto drugaije ureene. Valjda e njima spadati dva posrebrena listolika komada nepoznate provenijencije, na kojima je umjesto ptije glave ornamenat u obliku srca. I kninski muzej ima okruglu i obije one vrste s ptijom glavom iz groblja sv. Jerolima u Lianima (op. Benkovac u Dalmaciji). l Kao privjesci, bilo na posebnim laniima, bilo nanizane u nizove, sluile su i neke krugljice sa petljama, koje veoma sjeaju na dugmeta. Ima ih razna oblika: okrugljastih neureenih (2 komada; si. 35 br. 6) ili narovaenih (1 kom.; si 35 br. 5), sa unjastim nastavkom na doljnjem kraju (i kom.; si. 35 br. 3) ili sa etiri kvrice naokolo (4 kom.; si. 35 br. 4). Slinih se j e privjesaka nalo i u Velikom Bukovcu, gdje se upoznajemo sa njihovom uporabom na kraim lan iima, a nalo ih se nekoliko i u Bijelom brdu. Drugaijega je oblika jedan privjesak u veliini lenjaka, nainjen od dvije slotane polukruglje od tankoga bronsanoga lima (si. 35 br 2). U slinu j e svrhu rabila i jedna tanka oblongna ploica od posve tankoga bronsa noga lima (si. 36). Naokolo je ureena okvi rom, u kojem se nalazi jedan red izbijenih krugljica, a nutranjost ispunjuju ornamenti, koji u glavnom sastoje od izbijenih krugljica i lukova. S ove uresne ploice visjelo je negda na tankim icama pet (sada tri) trouglastih komadia lima, na kojima su bila po dva manja slina komada objeena. SI. 36. Uresna ploica iz starohrvatskoga Zanimiv predmet iz starohrvatskoga groblja kod Klotra. Nar. vel. groblja u Klotru jeste jedan malen bronsan krsti (si. 31 br. 4), 38 mm visok, sproviden petljom, da se moe uvrstiti u niz, to se oko vrata nosio, ili u islo. Isukrst je veoma surovo izraen sa pre tankim oblicima, s kojima stoji u velikoj protimbi prevelika glava. ini se, kao da mu ovdje noge, koje su poneto rastavljene, nisu bile na krst prikovane, nego kao da njima vrsto stoji na zarezan i odjelanu dijelu krsta.
^m
III. Starohroatsko groblje u Velikom Bukoocu (kotar Ludbrijeg).

U narodnom muzeju nalazi se jedna ovjeja lubanja i malena skupina predmeta, uz koje je zabiljeeno, da ih je u listopadu 1871 naao S. Ljubi na okosnicama, iskopanim u vrtu grofice Draskovic u Velikom Bukovcu. O tom
1
iMarun u Starohrv. prosvjeti VII 903 str. 45 br. 228/3 5-
84
Ljubievom iskapanju naao sam biljeaka u izvjetaju stanju narodnoga mu zeja za g 18711, to ga je odbor za muzejske poslove podneo jugoslavenskoj akademiji, koja je u ono doba muzejem upravljala. Izvjeuje se tu, kako j e na elnik arkeologikoga razdjela, uvar, akademik Sime Ljubi bio med ostalim poslan, da pregleda mogile kod Velikoga Bukovca, na koje j e obracena pozor nost starinara. Malo dalje se pie: Jednakim je uspjehom (kao u Samatovcima) urodilo iskapanje u Velikom Bukovcu, gdje je naeno est kostura ljudskih, na njekih od njih nale su se naunice od mjedi, prstenje, veruice, niz staklenih i jantarevih zrna, puceta i drugoga nakita. U muzejskim spisima nisam naao nita, to bi se odnosilo na to iskapanje, a iz ega bi se moglo viditi, kako su bili grobovi poredani i to j e na kojoj okosnici bilo. Naao sam u ostalom izvor, odakie j e Ljubi doznao za velikobukovake nahoaje. T o j e jedan list grofa Gundakera Wurmbranda na odsjenoga savjetnika Hauera ddto 28/111870, tampan u asopisu bekoga anthropolokoga drutva, 2 u kojem se spominje, da se j e prigodom nekoga iskapanja u Bukovcu kod Ludbrijega otkrilo nekakovo groblje, pa da su se nale etiri okosnice. Samo kod jed noga mrtvaca da su se nale bronsane minue. Z a glave mislio je grof Wurmbrand, da imaju keltski karakter, a nadao se j e boljem uspjehu od iska panja, koje j e namjeravao tea jem iste zime poduzeti. Da li se je to iskapanje izvodilo ili je ostalo samo kod ono etiri Wurmbrandovih i est Ljubievih grobova, to mi nije Sl. 37. Razni nakiti iz starohrvatskoga groblja u Velikom Bukovcu. Nar. vel. poznato, ali sudei po predme tima, to se nalaze u narodnom muzeju, ne moe biti nikakove sumnje, da j e to sredovjeno groblje na red (Reihenfriedhof), ,a pokojnici da ne stoje u nikakovom snoaju sa Keltima, nego da su slavenskoga porijetla, t. j . stari Hrvati. Valjda je to groblje jo i sada veim dijelom netaknuto, pa bi spretno poduzeto kopanje moglo imati povo ljan uspjeh. Predmeti iz velikobukovakih grobova u glavnom su srodni sa onima iz Klotra, pa j e stoga veoma vjerojatno, da su oba groblja iz istoga vremena, naime iz konca X. ili prve polovine XI. stoljea Mnogih vrsta nakita u Ljubi-
1 Rad jugoslavenske akademije XIX str. 193. * Mittheilungen der anthropologischen Gesellschatt in Wien. Band T. str. 156.
r u n s m i d Hrvatske sredovjene starine.
85
evih est grobova naravno nije moglo biti, ali se zato, to manjkaju, iz toga ne smiju nikakovi zakljuci stvarati. Tako nema niti ogrlica, niti jednostavna zatvorena prstenja; kao u Klotru nema narukvica, nema probuenih rimskih no vaca iz nizova, nema madarskih ili ma kakovih drugih novaca, po kojima bi se groblje moglo datirati, kako se moe ono u Bijelom brdu i Svinjare v cima. Iz Velikoga Bukovca nalaze se u narodnom muzeju slijedei predmeti: l a) Dvije srebrne (si. 37 br. 3) i pet bronsanih karicica sa S-nastavkom (si. 37 br. 4); promjeri 28x2520x20 mm. b) Dva para srebrnih mindua (si. 38 br. 2 i 3) sa grozdolikim nastavkom na doljnjem kraju i sa e tiri nabrekline poput rozeta na kariici, koja se pro vukla kroz uho. Od slinih klotarskih komada ovi se razlikuju u tome, to su masivnije saljeveni, pa to na njima nema cijevi od filigrana izmeu doljnjega grozda i gornjega pu poljka. Visina 38 mm. ini se, da su te minue negda bile pozlaene. c) Dva srebrna pr stena sa nesastavljenim krajevima (si. 37 br. 1 i 2). Jedan je spleten od tri struke deblje ice, a drugi savijen iz tanke ipke okrugla prereza. Krajevi su na oba komada ne to tanji. d) Privjesak (si. 38 br. 1), sastojei od kariice od bronsane ice, na kojoj ^ ^ R a z n i j z s t a r o h r v a t s k o g a gro blja u Velikom je bilo nanizano valjda est Bukovcu. Nar. vel. lania, od kojih se jedan nije sauvao. Na svakom je laniu bilo objeeno po jedno masivno narebreno dugme, koje bi po svome obliku moglo sjeati na ir sa kapicom. e) Tri krukolika bronsana praporca (si. 38 br. 4 i 5) razna oblika i ve liine. Dolje su unakrst prosjeeni, a tako dobivene trouglaste latice koso su narovaene. Zvuk se je proizvodio umetnutim komadiem ljunka.
U izvjetaju na akademiju spomenute naunice od mjedi jesu od srebrne smjese, a
jantarov zrna staklena su sa irizirajuom prevlakom.
86
f) Mala okrugla bula od tanka bronsana lima (si. 37 br. 6), sa petljom za privjeanje. Nainjena je od dvije na gornjim krajevima malo utisnute polukruglje, koje su se slotovale. Na dodirnom obodu i oko onih utisnutih partija bila je prilotana na okrug svinuta tanka ica. g) Deset malih upljih krugljica iz niza (si. 37 br. 5), od bronsana lima, sa petljama od tanke ice. h) Komad kovana eljeza; 010 m dug. Priinja se, kao da je prihvat od kakova noa ili maa, to se je uticao u drven ili kotan drak. i) Dijelovi od nizova, to su se oko vrata nosili, naime: est probuenih kauri-pueva (Cypraea moneta; si. 37 br. 78), 27 komada obinih bjelkastih sta klenih zrna, med kojima su u tri puta po dva komada ostala nerasjeena (si. 37 br. 1115). Tri sasma sitna zrna od zelena su stakla (si. 37 br. 10), a jedno ovee unjasto od zelenkasto-utoga (si. 37 br. 9).
IV. Starohrvatsko groblje kod Smnjareoaea (kotar Vukooar).

Kada se je g. 1895. gradila cesta iz Negoslavaca u Orolik, radnici, koji su imali kod 12. kilometra kroz sjeveroistonu obrjeinu jedne dole da proko paju jedan prosjek, od prilike 2 km. istono od sela Svinjarevaca naidoe na neko groblje, u kojem su ravno isprueni mrtvaci bili zakopani smjerom od za pada prema istoku. Uz mrtvace nalo se raznolikih nakita, ali se na nje nije mnogo pazilo, nego se je mnogo ostavilo u materijalu, kojim se je na drugom dubljem mjestu cesta nasipavala. Samo est veih predmeta i jedan manji dooe u ruke poduzetnika gosp. ininira Huge Stubenvolla iz Vukovara, koji ih je darovao prethistorijskoj zbirki c. i kr. naravoslovnoga dvorskoga muzeja u Beu, gdje se nalaze pod inv. br. 2862128626. Kako su predmeti po grobovima bili razvrstani, nije se naravno moglo ustanoviti, a ja ih ovdje priopujem po jednom lanku Dra. M. Hoernesa \ koji je objelodanio i njihove slike. Ti predmeti jesu: 1. Mala ogrlica od tanke dvostruke srebrne ice, uvijene poput uzice, sa petljom na jednom, a kvaicom na drugom kraju; promjer 112 mm. 2. Neto vea i jaa ogrlica od bronsa, slino nainjena; promjer 125x135 m m 3. Velika lijepa ogrlica od bronsa; promjer 150x165 mm. Slino je na injena od etiri struke, ali mnogo umjetnije i uz uporabu veoma tanke poput uzice smotane srebrne ice. Ova obilazi cijelom ogrlicom, prolaze udubinama izmeu one etiri ice, oko kojih je ispod krajeva omotana. Kvaicu i petlju tvore samo dvije od one etiri bronsane struke. 4. i 5. Dva komada jednakih bronsanih narukvica, koje potjeu valjda iz istoga groba, tanke, trouglasta prereza, koso narezuckane; na otvorenim kraje vima zavruj ivotinjskim glavama; promjer 67 mm 6. Narukvica od debele bronsane ice, koja je prema krajevima iskovana
1
Mittheilungen der prhistor. Comm. der kais Akademie der Wissenschaften. I. Band Nr. 5. 1901. str. 284289.
87
u trouglaste ploe. Ove su ploe na rubovima i po srijedi ureene jednostavnim crteem od urezanih redova malih kolobara. Promjer narukvice 61 mm. 7. Prsten od bronsana lima, koji napred tvori okruglu podlogu za lei slinu bijelu staklenu pastu, koju obrubljuje 12 mm iroka kariica od ice. P r o mjer 22 mm. Doznavi za ovaj nahodaj, uputio sam g. Karla Nubera, da ode u Svinjarevce, pa da tamo na troak hrvatskoga arheolokoga drutva kopa. Pred meti, to bi se iskopali, imali su da budu svojina narodnoga muzeja Nuber je svoju zadau, u koliko je to do njega stojalo, dobro izveo, ali nije mogao mnogo da uradi, jer su zemljita, na kojima se grobovi nalaze, bila pod kulturom. Tako se je on morao ograniiti samo na uzak potez uz cestu, a tu je on dodue konstatovao i otkopao jedno 60 grobova, ali veinom su to bili samo dijelovi gro bova sa glavom ili samo s nogama, od kojih su ostatak radnici g. Stubenvolla ve bili uklonili. Stoga se osim prilinoga broja lubanja, koji e strunjaku za kraniologike studije sredovjenom iteljstvu u Slavoniji moi da poslue, Nuberovim iskapanjem nije moglo mnogo dobiti. Od predmeta 011 je svega iskopao 5 bronsanih S-kariica, 5 srebrnih i 3 bronsana prstena i 6 srebrnih arpadovskih novaca. tomu je g. 1900. pridola jo jedna srebrna S-karika i jedan srebrni prsten, koje je darovao g A. Bukvi, kr. rijeni ininir u Mitrovici, koji je bio prisutan, kada se je kraj Svinjarevaca cesta gradila, pa je te predmete od rad nika preuzeo bio. iskapanju u starohrvatskom groblju kod Svinjarevaca vodio je g. Nuber tone biljeke i nacrte, pa ih je meni i predao bio, ali kada su mu se isti kanje na njegov zahtjev povjerili, da po njima izradi izvjetaj iskapanju, nije ih uz prkos opetovanim pozivima vie htio da povrati. Stoga se te biljeke i nacrti ovdje ne mogu upotrijebiti, nego se jedino moe naznaiti broj, to ga je Nuber kojemu grobu dao, a koji se je uz predmete iz dotinoga groba zabiljeio, im je on predmete muzeju predao bio. Svinjarevako starohrvatsko groblje, od kojega jedan dio jo neprekopan lei u oranicama kraj ceste, samo je neznatno mlade od bjelobrdskoga, ali se je obzirom na broj priloenih nakita pokazalo znatno siromanijim od ovoga. Z a sada j o manjkaju mnogi oblici kao n. pr. nizovi sa staklenim zrnima, praporci i drugi privjesci, a nema ni neureena prstenja, nekih vrsti kariica i minclua, koji su predmeti u Bijelom brdu sasma obini. Ali zato su se u Svinjarevcima nala dva nova oblika prstenja i razmjerno mnogo vie srebnih nakita nego u Bijelom brdu. Z a datiranje svinjarevakoga groblja mjerodavno je ono est ko mada arpadovskih novaca, to su se uz mrtvace nali: jedan je od Bele I. kao kralja (1060T063), etiri od Ladislava I. (10771095), a esti sa izopaenim na pisom dakle valjda suvremeni falzifikt gotovo sigurno je takoer od Ladislava I. Ovi novci dakle zapoimlju tamo, gdje oni iz bjelobrdskoga groblja prestaju, a ne siu mnogo dalje, tako da se smije rei, d a j e starohrvatsko groblje u Svinjarevcima bilo u drugoj polovici XI. vijeka u porabi, i to vjerojatno neto blie kraju toga stoljea. U veini po g. Nuberu raskopanih grobova nije bilo nikakovih priloga; bilo ih je pako u slijedeim grobovima:
88
G r o b br. i. Mala bronsana S-kariica od tanke ice (si. 39 I. red br. 1), slomljena; promjeri 15x15 mm. Otvoren prsten (si. 39 II. red br. 1) od tanke malo zaobljene bronsane letvice, kojoj krajevi poneto prelaze jedan preko dru goga; promjer 19 mm. Pokupila se i sasma pozelenila kost od prsta, na kojem je ovaj prsten bio. G r o b br. 2. Srebrn nesastavljen prsten (si. 39 III. red br 2) sa tanjim krajevima, koji se skoro dotiu; promjer 2322 mm. Kost prsta, na kojem je prsten bio, postala je tamnosmede boje. G r o b br. 4. Srebrn nesastavljen prsten (si. 39 II. red br. 4), spleten od
SI. 39. Nakiti iz starohrvatskih grobova kod Svinjarevaca. Nar. vel. tri struke debele ice; krajevi neto tanji; promjer 24x23 mm. Na kosti prsta zeleni tragovi. G r o b br. 9. Bronsan nesastavljen prsten (si. 39 II. red br. 9); zailjeni krajevi prelaze jedan preko drugoga; promjer 2221 mm. G r o b br. 15. Srebrn prsten (si. 39 II. i III. red br. 15) od 7 mm iroke letvice, koja je ukusno filigranom ureena: sredinom prolazi pletivo, nainjeno od tri puta po dvije posve tanke nespleten struke; sa svake strane su po dvije uzice od upletene dvostruke srebrne ice, a na rubovima letvice neto je deblja ica prilotana. Na sastavu privren je polukruan upalj nastavak sa veom krugljicom na vrhu, a obrubljen je sa dva niza sitnih krugljica. Slini nizovi di jele taj nastavak na etiri trouglasta polja, u kojima se nalaze trouglasti uresi od isto tako sitnih krugljica. Na doljnjem kraju obilazi oko njega red veih krugljica, a s ovima su u savezu po tri vee krugljice, koje prelaze na filigran
89
prstenov letvice. Promjeri prstena 31x22 mm. Kost prsta, na kojem je ovaj prsten bio, poprimila je tamnosmedu boju. G r o b br. 19. Srebrn prsten (si. 39 III. red br. 19); tanji krajevi znatnije prelaze jedan preko drugoga; promjeri 2 2 x 2 1 mm. G r o b br. 21. Srebrn novac kralja Bele I. (10601063; si. 40 br. 1): M; 14 mm; malo iskrhan. + B6L R60C Krst; u 1. uglu ^ (kosi potez). )(7 Krst; u uglovima trouglaste toke. Rthy C. n. H. 2. tabla br. 16. G r o b br. 39 Srebrn novac kralja Ladislava I. (10771095) sa izopa enim napisom: A; 14 mm. + | \ | \ | \ | \ | ( \ l \ ) ( \ l \ E Kraljeva glava sprijeda; sa svake strane po jedno ezlo. )(Nejasno otisnut napis ( L a d i s c l a u s re). Krst; u uglovima mali potezi. Suvremena patvorina novca sv. Ladi slava. Sr. Rthy n. d. 3. tabla br. 29. G r o b br. 41. Srebrn novac kralja Ladislava I. (1077--1095; si. 40 br. 3): Al; 18 mm; manjka od prilike jedna treina. + LKDI8[cla] V8 RE Krst; u uglovima trouglaste toke. )(+ L7[discl]V3 RE Krst; u uglovima trouglaste toke. Rthy n. d. 3. t. br. 26. G r o b br. 44. Bronsana S-kriica (si. 39 I. red br. 44) od deblje ice; promjeri 2 5 x 2 3 mm. G r o b br. 45. Jedna velika i jedna mala S-kariica od bronsane i c e ;
Sl."40. Arpadovski novci iz starohrvatskih grobova kod Svinjarevaca. Nar. vel. nastavci su odlomljeni, ali su se pokupili; promjeri 2 6 x 2 9 i 14x16 mm. Srebrn prsten od tanke letvice (si. 39 III. red br. 45) sa graviranim nacrtima; slomljen na pet komadia; promjer 18 mm. Srebrn novac kralja Ladislava I.^sl. 40 br. 2): A?; 18 m m ; neto okrhan. + LDI8GLVV8 RE Krst; u uglovima tro uglaste toke. )(Slabo otisnut napis (+ L a d i s c l a u s r e ) i nacrt (Krst; u uglo vima trouglaste toke). Rthy n. d. 3. t. br. 26. G r o b 46. Malen komad okrhanoga kremea, koji valjda spada u starije kulturno doba, a sa ovim sredovjenim pokojnikom nije u nikakovoj svezi bio. G r o b br. 48. S-kariica od veoma tanke bronsane ice (si. 39 br. 48), slomljena; promjeri 21x16 mm G r o b br. 56. Srebrn novac kralja Ladislava I. (si. 40 br. 5); JR; 14 m m ; malo okrhan. + LKDI2CLT V8 RE Kraljeva glava sprijeda; sa svake strane po jedno ezlo. )(Nejasno otisnut napis (+ L a d i s c l a u s r e ) i nacrt (Krst; u uglovima trouglaste toke). Rthy n. d. 3. tabla br. 29. Pokupila se i jedna pozelenila kost, blizu koje je novac leao. G r o b br. 58. Bronsan nesastavljen prsten od tanke, neto zaobljene let vice, srodan onome iz groba br. 1.; promjer 19 mm. Pokupljena je i pozelenila kost od prsta, na kojem se je nalazio.
90
P r e d m e t i iz n e u s t a n o v 1 j e n i h g r o b o v a , i. Nepotpun srebrn novac kralja Ladislava I. (si. 40 br. 4): Al) 18 mm; manjka skoro polovica. . . . . 2CRV2 RE Kraljeva glava sprijeda. )(Nejasno otisnut napis (+ L a d i s c l a u s r e ) i nacrt (Krst; u uglovima trouglaste toke). Rthy n. d. 3. t. br. 27. 2 . l Srebrna S-kariica od debele ice; manjka odlomljeni nastavak; promjer 2 2 x 2 0 mm. 3. Srebrn prsten od konveksno-ravne ipke, na koju je prilotana 15 mm iroka esterougiasta ploica Na toj je ploici negda bio privren neki uresni nastavak, koji se nije sauvao.
V. SredoDJeni srebrni nakiti iz Slakooaea (kotar Vinkooci).

Uz dopis br. 1800 od 24. lipnja 1893 poslao je opinski ured u Slakovcima ravnateljstvu narodnoga muzeja u Zagrebu vei broj srebrnih nakita, to ih je tamonji itelj Karla Brki k. br. 43, oru 15. lipnja jednu svoju oranicu, izorao bio. Predmeti su bili svi na jednom kupu, a nalazili s u e valjda u jednom omotu od prolazne tvari, koja je teajem vremena, strunula; kakovoj posudi, u kojoj su mogli biti pohranjeni, dopis opinskoga ureda barem nita nije pri opio, a preko toga sigurno ne bi bio mukom prelazio bio. Muzejsko ravnatelj stvo predmete je od vlasnika otkupilo, pa j e Karli Brkiu poslalo primjerenu odtetu. Slakovaki nahodaj je skupina veoma ukusnih nakita, to ih je mogla posjedovati samo imunija osoba. Zakopali su se sigurno z a t o , to im se je vlasnica poradi neke ratne nedae ili inih kakovih nemirnih prilika pravom imala da boji, da bi joj se mogli oteti. Vrijeme kada i povod zato su se slakovaki nakiti zakopali, ne da se ustanoviti, ali je veoma vjerojatno, da se je to dogo dilo negdje u XIII. ili XIV. stoljeu. to su se predmeti nali tekar iza vie stotina godina, svakako dokazuje, da j e strah njihove nekadanje vlasnice bio opravdan, kada ista nije vie imala prilike, da ih opet iskopa, im su nastupile povoljnije prilike. Slakovaki je nahodaj sastojao od 6 ukrasnih igala sa nastavcima u obliku rozeta, 7 ukrasnih ploica sa pojasa, 1 preice, 3 para velikih karika-sljeponiarki, 2 prstena, 16 veih plosnatih i 31 manjega okrugloga dugmeta. Pred meti su veim dijelom od srebra, a ukrasne igle i ploice j o su k tomu na prednjoj strani i pozlaene; za plosnata dugmeta ini se, da su od bakra, pa samo dobro posrebrena. Krasni slakovaki predmeti u mnogim pojedinostima odaju romanske mo tive, to naroito vrijedi za neke ivotinjske likove, koji se na njima nalaze. Sto na prvi pogled ipak izgledu dosta zagonetno, to je tomu ponajglavniji razlog, to su takovi i slini nakiti dosele gotovo posve nepoznati. Biti e ih dodue dosta po raznim muzejima i zbirkama, ali se s njima j o nitko nije bavio, tako da se do
Predmete pod br. 2 i 3 darovao je g. 1900 g. A. Bukvi, kr. rijeni mjernik u Mitrovici.
91
sada sabrani materijal jo ne moe pregledati, pa se stoga i ne moe doi do sigurnih zakljuaka. Toliko stoji \ a to je uz tijesni saobraaj u kasnije arpadovsko i anuvinsko doba i posve naravno, da se predmeta, kod kojih se upotrijebie iste tehnike i isti motivi, nalo jo i po cijeloj Madarskoj, ali i u su sjednim slavenskim zemljama s onu stranu Karpata, pa po cijelom balkanskom poluotoku sve do Carigrada. Za datiranje slakovakih nakita ne prua nam sam nahodaj nikakovih direktnih podataka, a u tu svrhu ne pomae mnogo niti poznavanje oblika. P r e kapaju po mnogim i mnogim arheolokim publikacijama jedva da sam mogao da naem jedan jedini podatak, koji se moe upotrijebiti, a da se prilino si gurno ustanovi vrijeme, kada su se slakovaki nakiti nosili. Nalo se je naime u jednom grobu u Somlo-u u Madarskoj uz razne druge priloge i jedna zvjezdo lika preica 2 sa est nastavaka, koja je sasma srodna sa predicom, to se medu slakovakim predmetima nala Zajedno sa omlovskom predicom nala su se i dva arpadovska novca, od kojih se jedan ne da sigurno opredijeliti (pripisuje se obino Beli III.), doim je drugi bez sumnje od kralja Bele IV. (12351270). Su dei po tome, spada ova vrsta predica u XIII. stoljee, a u to vrijeme ili najkanje u slijedee stoljee imati e se dakle uvrstiti i slakovaki nahodaj. Priloene slike prikazuju sve glavnije predmete i oblike, to su u slakovakom nahoaju zastupani. Ti su predmeti slijedei: I. I g l e p r i b o d a e . Sve su od srebra i naprijed pozlaene 1. Uresna ploa sa igle pribodae (si. 41) u obliku rozete od est jajo likih narebrenih listova, koji su graviranim nacrtima ureeni. Ostrag je na svaki list prilotan po jedan krstolik nastavak, kojemu su na gredice nataknute uplje kruglice. Na veoj je rozeti manja, sastavljena od osam takoer ornamentovanih listova, a po srijedi je nastavak sa etiri unakrst smjetena zuba, koji su negda drali okruglo stakleno zrno. Igla je bila ostrag prilotana, ali se je odlomila i manjka. Promjer 84 mm, promjer rozete 47 mm. 2. Slino raena uresna ploa za igle pribodae (si 42). Sesterolista r o zeta od jajolikih neornamentovanih listova mnogo j e manja, a na njoj se nalaze druge dvije redom manje, takoer od est listova. Na prvoj je lie trouglasto, a kod druge ovalno. P o srijedi je ukovno crno stakleno zrno. Kao kod predanjega komada i tu su krstoliki nastavci sa krugljicama na gredicama. Igla je odlomljena i manjka. Promjer 88 mm; promjer rozete 38 mm 3 Slina igla pribodaa (si. 43) sa triput po est listova, koji su neornamentovani i vie trouglasta oblika. Krugljice po strani neposredno pristaju na vertikalnu krstovu gredu. Stakleno zrno na sredini i krugljica na gornjem vrhu manjkaju, ali se je igla sauvala. Promjer 79 mm, promjer rozete 44 mm, totalna visina 97 mm. 4. Igla pribodaa slina br. 3., ali manja (si. 44). Drugi i trei vijenac
Ovo mi priopuje g. Dr. Jos. Hampel, ravnatelj arheolokoga odjela madarskoga narodnoga muzeja u Budimpeti, koga sam upitao,
da li u njegovu zavodu ima slinih predmeta. Arch. Ert. II 1882 str. 145 si. 7.
5)2
Si. 4144. Srebrne igle pribodae iz Slakovaca. Nar. vel.
SI. 45 i 46. Srebrne igle pribodae iz Slakovaca. Nar. vel.
SI. 47. Srebrne uresne ploice sa pojasa iz Slakovaca. Nar. vel.
94
Brunmid
Hrvatske sredovjene starine.
sastoji od trouglasta lia, a kod treega ima mjesto est samo pet listova. Na sredini ukovan crna staklena krugljica. Igla odlomljena, ali se je sauvala. Manjka doljnji krstoliki nastavak. Promjer uresne ploe 68 mm, promjer rozete 38 mm. 5. Igla pribodaa (si. 46) sa esterotrakim zvjezdolikim uresom, kojemu krajevi zavruj po jednom upljom krugljicom. Na sredini je mala esterolista rozeta, a u njoj ukovno okruglo zrno od svjetlozelenkasta stakla Duljina 72 mm, promjer uresa 48 mm. 6. Igla pribodaa (si. 45) sa krstolikim, upljim krugljicama ureenim uresom. Na njem je drugi ornamentovn krsti, izrezan od srebrna lima, a na ovome se nalazi mala esterolista rozeta, koja je negda bila ureena ukovanim staklenim zrnom, ali je ovo ispalo. Duljina 86 mm, duljina uresa 59 mm. II. U r e s n e p l o i c e . Nainjene su od tanka srebrna lima i naprijed pozlaene. Ploice su se nepravilno etverouglasto izrezale, a manje su od na crta, to se na njima nalaze. Nacrti bi se izveli tako, da bi se ploica u udub ljeno urezane kalupe ukucala. U uglovima i na stranama nalaze se luknjice od avala ili zakovica, kojima su se ploice na konom pojasu privrstile. x U slakovakom nahodaju bili su slijedei komadi: 1. Par ploica (si 47 br. 4 i 5), na kojima je u okviru od biser-zrnja na desno stpajca zvijer, po svoj prilici lav. U polju su blizu ruba dvije vee i sedam manjih relijefnih krugljica, a dolje je bordira sa etiri velike relijefne kruglje. Veliina 29X27 i 2 7 x 2 9 mm. 2. Par ploica (si. 47 br. 1). U okrugu, sastavljenu od malih krugljica, nalazi se uz rub est ornamenata u linearnim okruzima (izmjenice po jedna pal meta sa krugljicama na obije strane stapke i po etiri krstoliko smjetene gran ice), a po srijedi osmerolista rozeta sa centralnom krugljicom u okrugu, koji sainjavaju na gusto poredana okrugla zrna. Prostor, to ostaje izmeu kolobara, ispunja est veih (uz rub) i est manjih ornamenata od po tri iljata lista (iznutra). U uglovima ploica nalaze se nepotpuno izraene girlande, na rubu iznutra linearni potezi, a izvana nizovi sastavljeni od sitnih krugljica. Veli ina 384 i 40 mm. 3. Par ploica (si. 47 br. 2). U okviru od linearnih poteza od sitnih su krugljica nainjene dvije h voje sa liem i sa dva zaperka, koje zatvaraju malen krstolik ornamenat, povrh kojega se nalazi stilizovan Hljan. Dolje je bordira sa est esterolistih rozeta Rubove prate nizovi od sitnih krugljica, a na doljnjem je kraju osim toga jo i niz od 9 ili 10 veih relijefnih krugalja. Veliina 37><33 i 37X34 mm Pometnjom je slika br. 2 i 3 obratno metnuta.
1
Osim ovih slakovakih ploica sa pojasa p o sjeduje narodni muzej j o jednu, koja se j e nala u Deu (kotar Zemun) prigodom graenja ceste, a kupila g. 1900 od pokoj noga dra. P e t r a Marjanovia, opinskoga ljenika u imanovcima. I ona j e od tanka sre brna lima i naprijed pozlaena, ali se od slakovakih razlikuje i svojim oblikom i time,
to ima mnogo jai relijef. Ploica iz Dea ima oblik pupoljka, koji g o r e zavruje trouglasto sa trostrukim svodom, u kojem se na laze tri vee krugljice. Nacrt sastavljaju is kucani nizovi sitna bisera i sitno trouglasto lie Na doljnjoj oblongnoj polovici iskucan j e lik neke na desno stpajce zvijeri, i to, kako se ini, enke. Duljina 61, irina 37 mm.
95
4. Ploica (si. 47 br. 3) sa ornamentom, koji je donekle srodan onomu na ploicama, koje su opisane pod br. 3. U okviru od linearnih poteza nalazi se ornamenat, nainjen od dva iljcima se dotiua trouglasta predmeta, iz kojega na svakoj strani nie po jedna hvoja sa liem. Dolje je bordira sa valjda sedam esterolistih rozeta (sauvalo ih se samo est). Na rubovima nizovi od sitnih krugljica, a dolje osim toga jo i jedan red velikih, kojih je valjda bilo 10, ali se je sauvalo samo 7. Veliina 41X30 mm. III. Tri para velikih karika sljeponiarki (si. 48) od 1*5 mm debele sre brne ice. Na doljnjoj su poli nanizana tri ovea bikonina uplja zrna, izmed
SI. 48. Srebrne karike-sljeponiarke iz Slakovaca. Nar. vel. kojih i povrh kojih je ica omotana uzicom od spletena filigrana. Takovo se pletivo nalazi prilotano i na dodirnim rubovima unjeva onih upljih zrna, i to na jednom paru dvostruko a sa etiri nastavljena pupoljka, a na ostala dva para jednostruko, ali su kod ovih na zrnima dva usporedna niza sitnih relijefnih krugljica iskucana. Na dva para privrena je na filigranu izmeu upljih zrna po jedna mala kariica. Zapor karika sastoji od plosnato iskovane petlje, koja svojim zavrnutim nastavkom donekle sjea na zavrni nastavak S-kariica staro hrvatskih sredovjenih grobova U taj je zapor zahvaala kukica, kojom je ica gornje polovice zavravala. Sudei po nainu, kako je ista nainjena i po veli ini samih karika, one nisu mogle da slue kao mindue. Promjeri 83, 82 i 80 mm.
96
IV. Preica od pojasa (si. 49) u obliku esterotrake zvijezde sa stilizovanim liljanima na uglovima. Letviasti dijelovi, koji sastavljaju ovu srebrnu predicu, ureeni su zaparanim sjekuim se potezima. U jednom unutranjem uglu nalazi se petlja, koje se dri neureena splotena igla predice. Promjer 52 mm. V. Dva srebrna prstena. Jedan (si. 50 dolje) je nainjen od 4 mm i roke letvice, koja je ureena izmjenice krstiima i ornamentom ahove daske.
SI. 49. Srebrna preica sa pojasa iz Slakovaca. Nar. vel.
SI/50. Srebrno prstenje iz

Slakovaca. Nar. vel.
Na nj je prilotana ploica u obliku osmerotrake zvijezde, sa skupinama od etiri krugljice na uglovima oko narezuckane kapice, u kojoj se nalaze ostanci stakle noga zrna. Promjer 2 6 x 2 2 mm. Drugi prsten (si. 50 gore) od 1*5 mm debele ice ima nastavljenu 16 mm iroku okruglu ploicu. U nju je umetnuta tanka pozlaena ploica od srebrna lima sa iskucanim likom na desno st pajce zvijeri, koja poneto sjea na onu, to prikazuju pod br. II 1 opisane dvije uresne ploice Promjer 20 mm. VI. Tri vrste slabo napupenih dugmeta, kako se ini, od bakra, a samo jae posrebrena. Dvije su vrste ureene esterolistim rozetama, koje sastoje od sitnih krugljica: kod jedne (si. 51 br. 1; promjer 23 m m ; 2 komada) nalazi se na sredini i na svakom listu po jedan piknjasti kolobar sa centralnom krugljiSl. 51. Srebrna dugmeta iz Slakovaca. Nar. vel. com, a po jedna krugljica uz rub spram svakoga razmaka izmeu listova. Kod druge vrste (si. 51 br 2 ; promjer 22 mm; 6 komada) oko krugljica na liu i na sredini su linearni kolobari, a mjesto krugljica nalaze se uz rub spram razmaka trokuti, nainjeni od dva piknjasta i jednoga linearnoga poteza. Trea vrsta (si. 51 br. 3 ; promjer 19 m m ; 8 kom.) ima na sredini veu krugljicu, oko koje su opi-
Brunmid
Hrvatske sredovjene starine.
sana dva istosredina kolobara. Vanjski kolobar spaja 14 kosih zavinutih poteza sa isto toliko malih linearnih okruga sa centralnim piknjicama, koji se nalaze uz rub. Cijeli nacrt sjea donekle na stilizovan lik polipa. etvrta vrsta dugmeta (si. 51 br. 4 i 5) sastoji od neureenih upljili krugljica, koje bi se sastavile iz dvije polovice. Nalo se je 28 itavih komada, 1 gornja i 3 doljnje polovice. Promjer 9 mm Petlje su ili jednostavne ili narebrene.
Dr. Josip Brunmid.

Josip Brunšmid - Hrvatske Sredovječne Starine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Josip Brunšmid - Hrvatske Sredovječne Starine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKE SREDOVJENE STARINE.

B r u n s m i d Hrvatske sredovjene starine.

I. Groblje XI. stoljea u Bijelom brdu koci Osijeka.

ati odtete zato, to su dozvolili, da se 11 njihovim dvoritima i vrtovima kopa.

r u n s m id Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Brunmid Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

SI. 7. Prstenje iz starohrvatskoga groblja u Bijelom brdu. Nar. vel.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Q, b & ro t j '(j ' a *0 "&

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine,

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Slika 19. i 20. Pletene narukvice iz starohrvatskoga Nar v d _ grobova br 87 i 65.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Hampel n. Hampel n. 3 Czirky XXI 1901 * Hampel n. 5 Hampel n. 6 Hampel n. 7 Hampel n.

Hampel Hampel Hampel Hampel Hampel Hampel Nyri u

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

' M o n t e l i u s Temps prhist, en Suede str. 254 sl. 455

Brunmid Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Br u n mi d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

r u n m id Hrvatske sredovjene starine.

r u n m id Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Brunmid Hrvatske sredovjene starine.

Brunmid Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

r u n smi d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

r u n smi d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

Kosti ove okosnice izvadile su se i prenijele u narodni muzej.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

II. Starohroatsko groblje kod Klotra (kotar ureDae).

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.

III. Starohroatsko groblje u Velikom Bukoocu (kotar Ludbrijeg).

iMarun u Starohrv. prosvjeti VII 903 str. 45 br. 228/3 5-

B r u n m i d Hrvatske sredovjene starine.