Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Povijesna znanost u 19. i 20. st. (Gross, biljeske)

Povijesna znanost u 19. i 20. st. (Gross, biljeske)

Ratings: (0)|Views: 117 |Likes:
Published by Luka Pejić
Seminar na diplomskom studiju.
Seminar na diplomskom studiju.

More info:

Published by: Luka Pejić on Feb 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/30/2013

pdf

text

original

 
Povijesna znanost u 19. i 20. stoljeću
Mirjana Gross,
Suvremena historiografija, Korijeni, postignuća, traganja
, Novi liber,Zagreb, 1996.Bilješke
 Njemačka historiografija u 19. stoljeću
Razdoblje preobrazbe povijesti iz područja zanimanja amatera u disciplinu srazmjerno čvrstima metodskim standardima, što ih povjesničari usvajaju studijemna sveučilištima.
 Njemački klasični idealizam > filozofija povijesti
Predstavnici: Kant, Herder, Schelling, Fichte, Hegel
Razdoblje filozofije povijesti:
 Ideje za filozofiju povijesti čovječanstva
(1784.),Herder > Hegelova posmrtno tiskana predavanja o filozofiji povijesti (1837.)
Vjerovanje da u povijesnom tijeku postoji unutrašnja racionalnost koju uzrokuje''svjetski duh''1
 
Uvjereni su da patnje i nesreće nisu uzaludne nego neizbjni stupnjeviusavršavanja čovječanstva
Filozofi povijesti nude cjelovit uvid u povijesno kretanje kao što ga ''radni povjesničari'' ne mogu dati na temelju konkretnog istraživanja
Herder
se protivi prosvjetiteljskom shvaćanju o velikim ''mudrim'' pojedincimakao osnovnim pokretačima povijesnoga razvoja. Njegovo je učenje važno za idejuindividualnosti.
Hegel
također drži da se filozofija mora baviti širom jedinicom nego što je pojedinac, pa sljedeći Herdera, nalazi te jedinice u narodima i državama, unjihovu duhu koji se izražava na svim životnim područjima. Istaknuti su pojedinci poput Aleksandra Velikog ili Cezara nužni kao oruđe ''svjetskoga duha''.
Prema Hegelu osnovni sadržaj povijesti jest razvoj država. Tvrdi da se najvišistupanj razvoja ''svjetskoga duha'' može doseći u monarhijskoj pravnoj državinjegova vremena kao etičkoj cjelini s kojom se organski povezuju religija,umjetnost i znanost kao pojedinačna ostvarenja ''duha''. Također, on za razliku odHerdera Slavenima poriče bilo kakvu povijesnu ulogu.
Fichte
= povijesna znanost služi za dobavljanje podataka koji će opravdatiunaprijed postavljanu filozofsku tezu
Wilhelm Humboldt
(1767. – 1835.)
o
Svojim predavanjima na Berlinskoj akademiji ''O zadaći historiografa'',objavljenima 1821., formulira temeljne pretpostavke njemkehistoriografije u 19. stoljeću. Iako drži da ljudska povijest ima iracionalanznačaj, vjeruje u njezin krajnji smisao.
o
Golim utvrđivanje povijesnih činjenica ne može se dokučiti srž događanja.To je samo građa za povijest, a ne ona sama. Zato povjesničar moraizvršiti kritičko, historijsko-filološko istraživanje te posjedovati kreativnumaštu; on je i historiograf i pjesnik.
o
Humboldt prekid s prosvjetiteljskim idealom humaniteta i razuma, jer mu je povijest dinamična sila kojom ljudski razum uglavnom ne možeovladati.2
 
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća javljaju se nova obilježja historije obuhvaćena pojmom
historizam
– uspon znanstvene historije i sveopćeg zanimanja za povijest(
 poznanstvenjenje
); istražuju se ideje kao nevidljive pokretačke snage povijesnograzvoja
Leopold von Ranke
(1795. 1886.) najpoznatiji predstavnik klasičnognjemačkoga historizma, bitno je utjecao na razvoj znanstvene historije. Podupire pruski militarizam i merkantilističku politiku.
Nietzsche
(1844. – 1900.)
 
 – solidni znanstveni rezultati nisu mogući s obzirom nato da o prošlosti ima toliko ''istina'' koliko i perspektiva! Za njega povjesničariuglavnom slave prošlost na štetu sadašnjosti.
Karl Marx
 – materijalističko shvaćanje povijesti (klasni sukobi kao pokretač povijesti)
 Francuska historiografija u 19. stoljeću
Burna društveno-politička događanja krajem 18. i početkom 19. stoljeća uFrancuskoj (Revolucija, Napoleon itd.) > porast zanimanja za povijest
Augustin Thierry
(1795. – 1856.) > prvi zastupa teoriju klasne borbe kao pokretačke snage povijesnoga razvoja
Nastanak profesionalne historiografije
Poticaj razvoju povijesne znanosti daju povjesničari, uglavnom profesori, kojiizdaju časopis
 Revue historique
, od 1876.
Gabriel Monod
, glavni urednik časopisa, zahtijeva od suradnika ''strogeznanstvene metode izlaganja'' na temelju kritike izvora, odreknuće od površnihopćenitosti i retorike, ali i njegovanje književnoga stila.
Monod povijest definira kao racionalno poznavanje činjenica.
Smatrao je kako se istraživanjem prošlosti Francuske zemlji može vratiti jedinstvoi moralna snaga.3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->