Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
povijest umjetnosti RAZDOBLJA

povijest umjetnosti RAZDOBLJA

Ratings: (0)|Views: 637|Likes:
Published by Nikola Vulić

More info:

Published by: Nikola Vulić on Feb 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/16/2014

pdf

text

original

 
RANA RENESANSANANNI DI BANCO
- mladi kipar rane renesanse (14./15.st) radi skulpturu
Quattro Coronati 
(etiri okrunjena sveca) za niuna proelju crkve Or San Michele u Firenci. Skulpture predstavljaju etiri kranska vladara pogubljena jer nisu poDioklecijanovoj naredbi napravili kip poganskog boga; kasnije se ta pria pomijeala s priom o etiri muenika koji nisuhtjeli moliti u hramu. Kipovi su u prirodnoj velilini. Osjea se antiki utjecaj, glave dvaju svetaca s podsijeaju na portrete izrimskog kiparstva.
DONATELLO
- najvei kipar svog vremena ( 1386.-1466.), u poetku radi na Firentinskoj katedrali i crkvi Or San Michele, nakojoj je napravio kip
sv.
Marka
 iako ima niu ona je neprotrebna, kip moe stajati sam za sebe, izraen kontrapost- prviput nakon antike. Ljudsko tijelo prikazuje kao lankovitu strukturu sposobnu za kretanje, a draperija je odvojeni i sporednielement odreen oblikom tijela ispod. Drugi kip za crkvu Or San Michele,
sv.
Juraj 
- manja nia nego kod sv. Marka tako da je kip blago izboen, predstavlja ranorenesansnu verziju kranskog vojnika. Poloaj tijela izraava spremnost na borbu,pogledom trai neprijatelja. Ispod kipa je reljefna ploa sa prikazom
sv.
Juraja i zmaja
, najveeg pothvata ovog viteza- novavrsta reljefa koji je u stvarnosti plitak, a stvara iluzije mjerljive dubine prizora. Na zvoniku firentinske katedrale radi petkipova za prazne nie od kojih je najpoznatiji
Prorok ( Zuccone)
- izrazit realizam. Atipian lik proroka (nema bratadog starcas pergamentom u ruci); to je prvi ouvani rad s njegovim potpisom.
Gozba Herodo
a
- na krstionici katedrale u Sieni, prvisauvani primjer likovne umjetnosti gdje je prostor konstruiran primjenom geometrijske perspektive.
Da
id 
- bronani kip,prvi samostojei akt u prirodnoj veliini nakon antike. Ne zna se kako je nastao, pretpostavlja se za otvoreni prostor (vrtCosima de Medicia?), antiki utjecaj- kontrapost; graanski domoljubni spomenik- David= Firenca, Golijat= Milano (kacigamilanskih vojvoda).
Gattamelata
- konjaniki kip u Padovi, spomenik u ast nedavnog preminulog zapovjednika mletakevojske; njegovo najvee samostojee djelo u bronci, postavljen na velikom postolju ispred crkve sv. Antuna Padovanskog.Po novom renesansnom obiaju, djelo nije dio grobnice, jedini je cilj ovjekovjeiti slavu vojskovoe. Drvena skulptura
Marije Magdalene
naizgled podsjea na gotiku, no zapravo je po snazi bliska Zucconeu; duboko poniranje u religioznoiskustvo, pokora i enja za iskupljenjem.
GH
IBERTI
- istona vrata krstionice s. Giovanni u Firenci-
rata raja
- bronana vrata ukraena sa deset reljefa u etvrtastimformatima. Najpoznatiji priikaz
Pria o Jako
u i Eza
u
, postignuta prostorna dubina u cijelom prostoru i protee se doklesee pogled.
J
ACOPO DELLA QUERCIA
 iz Siene, jedini veilki kipar tog vremena izvan Firence. Zbog toga nije ni utjecao na firentinskuumjetnost dok god nije postao uzor Michelangelu. Prizori iz
 
S
aranje
sv 
ijeta
na glavnom portalu crkve S. Petronio uBologni  najpoznatiji prikaz
S
aranje Adama
. Ne zanima ga dubina prostora, ali likovi su smjeli i ostavljaju snaan dojam.Adam opet oivljava junaku ljepotu klasinog atleta.
BRUNELLESC
H
I
- najpoznatiji renesansni arhitekt, izmislio geometrijsku perspektivu. Dobija natjeaj za firentinsku kupoluponajvie radi tehnolokog i konstruktivnog napretka , konstruirao dizalice te radi kupolu od dviju zasebnih ljuski koje semeusobno povezuju i uvruju. Time je izgubio potrebu za dodatnom konstrukcijom i smanjio masivnost te trokoveizgradnje. Obitelj Medici ga angaira za izgradnju
crk 
e
S
.
Lorenzo
- novi naglasak na simetriji i pravilnosti; cijeli se projektsastoji od kvadratnih jedinica, vee jedinice su umnoak osnovnih jedinica. Unutranjost- hladni statiki red, nita nas nevue prema naprijed jer na vratima nam se prua pogled na cijeli prostor- izraena geometrijska perspektiva.
Kapela Pazzi-
trijem se nalazi ispred kapele pa izgleda kao da proelje zaklanja glavni dio graevine; novost- sredinji luk uokviruje portal iusmjerava pozornost na kupolu.
Crk 
a
S
anto
S
 pirito-
sva etiri kraka kria jednake irine, samo to je glavni krak dui; cijelagraevina obavijena nizom bonih kapela.
 
S
.
Maria degli Angeli-
centralni tlocrt s kupolom, zbog novanih problema nijedovrena iznad prizemlja; antiko rimsko naelo kiparskog zida.
M
IC
H
ELOZZO
- mladi firentinski arhitekt, angaira ga obitelj Medici za izradu
 palae Medici-Riccardi 
- tri kata su poredanakao stupnjevani nizovi, a svaki od njih zasebna je cijelina, donji je izgraen od grubog rustinog zida, drugi kat od glatkihkamenih blokova s uvuenim spojevima, a trei ima glatku povrinu; na vrhu je jako izboena streha koja naglaavazavretak triju katova.
M
ASACCIO
- jedan od prvih i najboljih slikara renesanse; prvo potpuno zrelo djelo freska u S. Maria Novella
S
eto troj 
s
o
s
 dje
icom,
sv.
anom i donator 
s
kim parom
- osjeaj za velike proporcije, stroga kompozicija i kiparski oblikovani volumen,te izraena geometrijska perspektiva kojom stvara prvi primjer racionalong prostora slike; prostor ne ine likovi, ve ga oninastanjuju. Freske u kapeli Brancacci u crkvi S. Maria del Carmine u Firenci, posveene ivotu sv. Petra najvea su skupinasauvanih Masacciovih djela, najpoznatija od njih je
Porezni no
i 
- prikazuje priu iz evanelja po Mateju i koristi semetodom simultanog prikazivanja, svi likovi stoje u kontrapostu
.
Izgon iz raja
- pokazuje da moe prikazati figure u
 
pokretu, prikaz izgona nagog Adama i Eve iz raja , izraena je njihova bol i patnja; visoki i uski format slike ne ostavlja mnogoprostora- vrata su samo naznaena, aneo skraen.
B
ogorodica na prije
s
tolju
 ulje na dasci, iako u nekim elementimatradicionalna jednako tako je i revolucionarna , prizor Isusa koji jede groe (simbol rtve), anela kao sviraa lutnje itd;kompozicija kojom dominira veliko prijestolje.
F
RA
F
ILIPPO LIPPI
- redovnik, najstarije sauvano djelo
B
ogorodica na prije
s
tolju
 po nekim elementima podsjea naMasacciovu Bogorodicu(teko prijestolje, svjetlo, masivni trodimenzionalni likovi..), ali nedostaju monumentalnost iozbiljnost, stanoviti red. Boansko svodi na svjetovno. Mogu utjecaj flamanskih slikara zbog nedisciplinirane perspektive.
F
RA AN
G
ELICO
- redovnik, napredovao u svom zvanju; najpoznatije djelo
S
kidanje
s
a kria
- monumentalni lik Isusa, odMasaccia nasljeuje dostojanstvo, izravnost i prostorni red; detaljno izraena pozadina poput tapiserije (utjecaj braeLimbourg).
DO
M
ENICO VENEZIANO-
nastanio se u Firenci;
Madona
s
djetetom i 
sv 
ecima
- nova vrsta oltarne slike tzv.
sacraconversazione
 , pokazuje Bogorodicu na prijestolju uokvirenu naslikanom arhitekturom, sa svecima koji stoje s njene objestrane i koji mogu razgovarati s njom, sa promatraem slike ili meusobno. Kolorizam, boju smatra vanim dijelom svojeslike, koliko i kompoziciju. Sacra conversazione se obino odvija u zatvorenom prostoru, a ovdje u nekoj vrsti loggie.
PIERO DELLA
F
RANCESCA-
pomonik Domenica Veneziana, ciklus fresaka u svetitu crkve S. Francesco u Arezzu  prikaz
O
tkri 
anje i dokaz pra
og kria
(legenda), kolorizam, utjecaj D.Veneziana. Vjerovao je da je geometrijska perspektivatemelj slikarstva, te da se moe primijeniti na stereometrijska i arhitektonska tijela te na ljudski lik. Najstariji prethodnikumjetnika apstrakcije naeg doba (sustavno pojednostavljanje prirodnih oblika).
UCCELLO
- firentinski slikar,
B
itka kod 
S
an Romana
- krajnja zaokupljenost stereometrijskim oblicima, nema kristalne jasnoeslike. Sliku cjelovitom ini povrinska struktura ija je dekorativnost pojaana velikim mrljama ivih boja te uporabom zlata.
CASTA
G
NO
- firentinski slikar, freska
Po
s
ljednja
eera
- jedna od fresaka iz blagavaonice samostana S. Appollonija; radnjaslike se odvija u prostoru ukraenom mramornim ploama, izgleda kao stvarni produetak blagovaonice; Juda sjedi samnasuprot Kristu s prednje strane stola kao u srednjovjekovnim prikazima; simetrinost, naglaena mramorna ploa povieKrista i Jude.
Da
id-
na konom titu koji izgleda vie kao ukrasni predmet nego kao tit.
ALBERTI-
poeo karijeru kao amater i kritiar, napisao traktate o kiparstvu, slikarstvu i arhitekturi; pravi primjer humanista isvjetskog ovjeka
.
Palaa Rucellai 
- u Firenci, dvokatnica s istaknutim vijencem, proelje strogo i klasino, fasada se sastojiod tri reda pilastara postavljenih jedan iznad drugog i odijeljeni irokim arhitravima po uzoru na Kolosej. Plitki pilastri ostajudio zida, a proelje ostavlja dojam jedinstvene povrine na koju se projicira linearni nacrt.
Tempio Malate
s
tiano
-naruujegospodar Riminija da stariju crkvu S.Francesco pretvori u hram slave, tj. grobnicu za njega, ljubavnicu i humaniste s dvora.Stariju graevinu zazidao je renesansnim omotaem, s bone strane crkve su uvuene nie sa sakofazima; proelje ima trinie, u jednoj je glavni portal, a druge dvije su zazidane (trebali se nalaziti sarkofazi). Posljednje djelo,
crk 
a
S
.
Andrea uManto
, uspio na tradicionalnu baziliku staviti proelje klasinog hrama, tj. postavio motiv trijumfalnog luka s golemomcentralnom niom. Proelje udaljeno od glavnog dijela crkve, te ga nagovjeuje. *idealna crkva- kruni tlocrt- krug jesavren oblik, boanski sklad se moe postii samo centralnom graevinom.
G
IULIANO DA SAN
G
ALLO-
radi crkvu
S
.
Maria delle Carceri u Pratu-
osnovni oblik graevine potpuno odgovaraAlbertijevom idealu. Cijela bi se graevina mogla smjestiti u jednu kocku (osim kupole). Tlocrt grkog kria, krakovi sunadsvoeni bavastim svodom, a kupola lei na njihovom kriitu. Okrugli otvor u tjemenu i 12 bonih otvora na kupolipodsjeaju na Isusa i apostole.
LUCA DELLA ROBBIA
- znaajan firentinski kipar, stekao je ugled svojim mramornim
reljefima na Cantoriji 
u Katedrali;reljefna ploa
Trubai 
- spoj neoekivane ljupkosti i ozbiljnosti, karakteristino za sva njegova djela. Nije imao prilike da serazvija te nije nikada napravio samostojei kip,
Cantoria
ostaje njegovo najvee postignue.
s
kr 
s
nue Kri 
s
to
o-
reljef odterakote, bijela glazura reljefa na plavoj podlozi lunete stvara dojam mramora. Kasnije je jednostavni sklad tih boja mijenjaodrugim bojama, te se njegova radionica pretvorila u manufakturu koja je proizvodila oltare i reljefe za seoske crkve.
BERNARDO ROSSELLINO
-
grobnica Leonarda
B
runija
(S.Croce, Firenca)- Bruni je bio veliki humanist i dravnik, imao jevanu ulogu u javnom ivotu Firence te mu je prireen velianstven pogreb all' antica. Sami spomenik predstavljaravnoteu izmeu arhitekture i skulpture, stvorivi kompaktnu samostalnu graevinsku cjelinu. Na strogo klasinom
 
sarkofagu dva krilata anela dre natpis razliit od onih na srednjovjek.grobnicama- umjesto imena, statusa i datuma smrtipokojnika, napisana su samo njegova vjena dostignua.
DESIDERIO DA SETTI
G
NANO
- potjee iz klesarske obitelji, vjerojatno je bio Donatellov uenik. Najpoznatiji njegov kip je
anKr 
s
titelj 
- dugo se smatralo da ga je napravio Donatello; pojaana ekpresivnost, jasno pokazuje uznemirenost i potresenostIvana Krstitelja, kao da ga razdire neko duhovno iskustvo.
POLLAIUOLO
- bio je slikar, bakrorezac te kipar u bronci. Od njegovih kipova najpoznatiji je
Herkul i Antej 
- samostojeaskulptura malih dimenzija koja prikazuje dva lika u silovitoj borbi, stvara dojam kao da udovi zrakasto izlaze iz zajednikogsredita, nema primjera takve kompozicije ni u antici ni u renesansi.
B
orba nagih mukaraca
- jedini sauvani bakrorez,njegova najrazraenija slikarska kompozicija. Cilj ove grafike je bio pokazati kako umjetnik majstorski vlada prikazivanjemgolog tijela u pokretu. Temeljito je poznavao anatomiju te se vide svi miii i tetive mukaraca.
VERROCC
H
IO-
jedini se po tenjama i dometu pribliio Donatellu; bavio se modeliranjem i klesanjem te je iza sebe ostaviomnoga djela u mramoru, srebru i bronci; bio je i slikar te uitelj Leonarda da Vincija.
e
 jerni Toma
- grupa od dva kipa kojase nalaze u nii crkve Or San Michele u Firenci. Na draperiji likova ispisan je tekst Biblije, dramatinost radnje prenosi serjeitim dranjem tijela i smijelim gestama. Likovi se ne uklapaju u potpunosti u niu jer je tu prethodno stajao samo jedanlik (Donatellov), pa Varrocchio svojim likovima ne oblikuje lea.
Konjaniki 
s
 pomenik Colleoniju
- radi bronani kip konjanikau ast vojskovoi Colleoniju, konj je skladan i ivahan te do zadnjeg detalja obraen ( svaka ila i mii se vide) kaosuprotnost ukoenom jahau u oklopu. Nalazi se na Campo SS.Giovanni e Paolo u Veneciji.
BOTTICELLI
- uenik Fra Filippa Lippija, omiljeni slikar mediejskog kruga. Najglasovitija slika
Roenje
enere
- plitkimmodeliranjem i naglaenim konturama stvara dojam niskog reljefa vie nego vrstih trodimenzionalnih oblika, tijela stvarajudojam lebdenja , liena teine i snage miia, ali ipak su istinska gola tijela koja izraavaju svu svoju ulnost i slobodukretanja; slabo obraena pozadina.
M
ARSILIO
F
ICINO
- najistaknutiji predstavnik neoplatonistikih filozofa te sveenik, zasnivao svoja stajalita na Plotinovumisticizmu i Platonovim djelima; ivot svemira i ljudski ivot povezani su s Bogom duhovnim neprekidnim kruenjem, svaotkrivenja su jedno; Nebeska Venera (Marija) prebiva samo u svijetu duha (boanska ljubav), dok njena blizanka obinaVenera pobuuje ljudsku ljubav.
PIERO DI COSI
M
O
- najpoznatije djelo
O
tkrie meda
- slika poganske bogove, ali ih sputa na zemlju i pokazuje kao bia odkrvi i mesa; teorija da se ovjeanstvo razvilo iz barbarstva zahvaljujui geniju pojedinaca, koji su kasnije postali bogovi;takvo gledite u suprotnosti je s biblijskim te autor sve ublaava prikazom poganskih heroja kulture u radosnoj idili kako birazbio dojam ozbiljnosti. Naslov slike odnosi se na sredinji prizor, skupinu satira koji marljivo rade okupljeni oko stare vrbe;u pozadini je gola stijena te blagi breuljci i prikaz grada (suprotstavlja civilizaciju, cilj budunosti i neukroenu prirodu).
GH
IRLANDAIO
- ciklus fresaka koji sadri portrete bogatih patricija koji su ga financirali; najdirljiviji portret
S
tarac 
s
unukom
-usmjerenost na strukturu povrine te detaljno prikazuje izoblieno starevo lice, ali prije svega prikazuje njeni odnosdjeteta i njegovog djeda; u psiholokom smislu slika odaje svoje talijansko porijeklo.
PERU
G
INO
- roen blizu Perugie, ostaje povezan s Firencom, ali ide u Rim oslikavati Sikstinsku kapelu Rafaelov uitelj;vrhunac freska
Predaja kljue
a
- sveana simetrina kompozicija, tema je autoritet sv. Petra kao prvog pape, kljuevekraljevstva nebeskog uruio mu sam Krist. Odlino obraena pozadina sa dva slavoluka izraena po uzoru na Konstantinovslavoluk te centralna graevina s kupolom u sredini kao primjer Albertijeve idealne crkve.
SI
G
NORELLI
- zavrio freske u Sikstinskoj kapeli; vrhunac svoje karijere dostigao je nizom monumentalnih freski koje jenaslikao na zidovima kapele sv. Bricka u Orvietu, na kojima je prikazana propast svijeta;
lada
ina Antikri 
s
ta-
kaos izazvalipolitiki voe i islamisti, lani Krist postaje glavni Sotonin saveznik koji vlada svijetom dok ga ne porazi Sv.Mihovil;
Propa
s
sv 
ijeta, Krunidba odabranih
te najdinaminija
Prokletnici 
s
u baeni u pakao
- uskomeanost, gola tijela, traginost; humanipristup, nema udovita i sprava za muenje, dnevno je osvjetljenje te su prokleti zadrali svoje dostojanstvo.
M
ANTE
G
NA
- poslje Masaccia najvaniji slikar rane renesanse; najpoznatija djela
S
v.
 Jako
a
ode na pogubljenje
- freska ucrkvi Eremitani u Padovi, unitena bombom 1944.g., ablja perspektiva koja se temelji na stvarnoj visini promatraeva oka,zbog perspektive jako se istie arhitektonski okvir, naroito slavoluk.
S
v.
 
S
eba
s
tijan
- u prvom planu svetac koji izgleda viekao kip nego ivo bie, ali iza njega vidi se prekrasan atmosferski krajolik, cijeli se prizor kupa u zrakama sunca to inisveev patos umiranja jo jaim.

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Marina Čović liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->