You are on page 1of 243

Ellen G.

White

Dogaaji posljednjeg vremena

Ellen G. White Dogaaji posljednjeg vremena Nakladnik: Synergos synergos.hr@gmail.com Prijevod: Hinko Pleko Oblikovanje: Goran Vidas

Pripremljeno za objavljivanje u elektronskom obliku. Zagreb, 2012.

Ellen G. White

Dogaaji posljednjeg vremena

2012.

Ako nije drukije naznaeno, svi su biblijski tekstovi navedeni iz prijevoda Jeruzalemske Biblije. Ostali su tekstovi uzeti iz prijevoda Kranske Sadanjosti ili aria.

Rije upuena itatelju


Adventisti sedmog dana vjeruju da ih je Bog posebno pozvao da navijeste radosnu vijest o skorom Kristovom dolasku zbunjenom i umiruem svijetu. Trebamo uloiti veliki trud, pisala je Ellen White, da ovaj predmet uvijek odrimo pred oima naroda. (FE, str. 336.) U svojoj knjizi Velika borba zorno je prikazala velianstvene i zastraujue dogaaje koji e se zbiti u budunosti. Nema njoj sline knjige. Maran Atha, knjiga koja je 1976. godine izala kao kompilacija iz njenih spisa, takoer se bavi ispunjenjem biblijski proroanstava posljednjeg vremena. U jo jednom nastojanju da ovaj predmet uvijek drimo pred oima naroda, pripremili smo ovu knjigu: Dogaaji posljednjeg vremena. Mnogi od navoda u njoj uzeti su iz ranije objavljenih spisa Ellene White, ali dobar dio ovog materijala nije nikad dosad objavljen. Premda nije mogue ukljuiti sve izjave Ellen White o zavrnim dogaajima na Zemlji, nastojali smo ukljuiti one najznaajnije. Na kraju svakog izvoda stavili smo izvor kao i datum kad je ulomak napisan ili kad je objavljen za vrijeme ivota Ellene White. Takoer smo ukljuili nekoliko fusnota, tamo gdje smo smatrali da e dodatna informacija ili objanjenje biti korisni. Uenje Ellen White o dogaajima posljednjeg vremena pokuali smo iznijeti loginim redoslijedom. Meutim, ne tvrdimo da smo nabrojali sve budue dogaaje tonim redoslijedom njihovih zbivanja. U predmetu koji je toliko vaan kao to su doivljaji Bojeg naroda u danima koji dolaze, kad e svatko morati stajati sam kao da nikoga drugoga nema na
5 4

svijetu (7BC, str. 983.), bitno je da svi krani imaju vlastita uvjerenja utemeljena na osobnom prouavanju i osobnoj zajednici s Gospodinom. Ellen White je izjavila: Na mali svijet je udbenik svemira (Isusov ivot, str. 7) i nevidljivi svijet s neizrecivim zanimanjem (Izraelski proroci, str. 95) promatra zavrne prizore povijesti ovog svijeta. Nastojmo shvatiti neto od znaaja presudnih dogaaja na ovoj Zemlji dok promatramo kako se odnose prema velikom sukobu izmeu dobra i zla. Objavimo drugima slavnu istinu da Isus uskoro dolazi. Povjerenici Zaklade Ellen G. White.

Prvo poglavlje

Posljednja kriza na Zemlji

iroko rasprostranjen strah od budunosti


Sadanje vrijeme pobuuje najvee zanimanje svih ljudi. Upravljai i dravnici, ljudi koji zauzimaju povjerljive i odgovorne poloaje, umni pripadnici svih drutvenih slojeva, usmjerili su svoju pozornost na dogaaje koji se zbivaju oko nas. Oni prate odnose medu narodima. Oni promatraju napetost koja je zahvatila svaki element na Zemlji i shvaaju da se uskoro treba dogoditi neto veliko i sudbonosno da se svijet nalazi na pragu goleme krize. (Izraelski proroci i kraljevi, str. 340. c. 1914.) Nesree na kopnu i moru, nesreeno stanje drutva, glasine i strah od rata predstavljaju zloslutne znakove. Sve to pretkazuje pribliavanje dogaaja od najveeg znaenja. Predstavnici zla se udruuju i uvruju svoje snage. Oni se jaaju za posljednju veliku krizu. Uskoro e se dogoditi velike promjene u svijetu i posljednji e se dogaaji naglo razvijati. (9T, str. 11. c. 1909.)

Na pomolu je vrijeme nevolje


Vrijeme nevolje, kojih e prema kraju biti sve vie, vrlo je blizu, nadohvat ruke. Mi nemamo vremena za gubljenje. Svijet je uskomean duhom rata. Proroanstva iz jedanaestog poglavlja
7 6

knjige proroka Daniela gotovo su se u potpunosti ispunila. (RH, 24. studenoga 1904.) Vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi1 samo to nije nastupilo, a mi smo slini zaspalim djevicama. Vrijeme je da se probudimo i molimo Gospodina da pod nas stavi svoje vjene ruke i ponese nas kroz vrijeme kunje koje je pred nama. (3MR, str. 305. 1906.) Bezakonje uzima sve vie i vie maha u svijetu. Uskoro e meu narodima izbiti velika nevolja nevolja koja nee prestati dok Isus ne doe. (RH, 11. veljae 1904.) Mi se nalazimo na samom rubu vremena nevolje i pred nama su tekoe o kojima nismo ni sanjali. (9T, str. 43. 1909.) Mi stojimo na pragu najvee krize svih vjekova. Boje kazne izlijevat e se brzo jedna za drugom poari, poplave, potresi, ratovi, krvoprolia. (Izraelski proroci, str. 176. 177. c. 1914.) Pred nama su olujna vremena, ali nemojmo izgovoriti ni rije nevjerstva ili obeshrabrenja. (ChS, str. 136. 1905.)

Bog je uvijek upozoravao na dolazee sudove


Bog je uvijek opominjao ljude o sudovima koji e doi. Oni koji su vjerovali Njegovoj vijesti za svoje vrijeme i koji su se vladali po svojoj vjeri, posluni Njegovim zapovijedima, izbjegli su osude koje su stigle neposlune i nevjerne. Rije je dola Noi: Ui ti i sva tvoja obitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. Noa je posluao i bio spaen. Vijest je dola Lotu: Na noge! Odlazite iz ovog mjesta, jer e Jahve unititi grad! (Postanak 7,1; 19,14) Lot se stavio pod zatitu nebeskih vjesnika i bio spaen. Tako su i Kristovi uenici dobili opomenu o razorenju Jeruzalema. Oni koji su pazili na znak o nastupanju unitenja i sklonili se iz grada, izbjegli su unitenje. Tako
1

Daniel 12,1.

je i nama sada dana opomena o Kristovom drugom dolasku i o unitenju koje e doi na svijet. Oni koji posluaju upozorenje bit e spaeni. (Isusov ivot, str. 525. 1898.)

Bog je rekao to da oekujemo u nae dane


Prije svojeg raspea Spasitelj je uenicima objasnio da treba biti ubijen i da e nakon toga uskrsnuti iz groba, a aneli su bili prisutni kako bi Njegove rijei utisnuli u umove i srca. Ali uenici su oekivali osloboenje od rimskog jarma, pa nisu mogli podnijeti pomisao da bi Onaj u koga su polagali sve svoje nade morao umrijeti sramotnom smru. Rijei to su ih trebali upamtiti nestale su iz njihova sjeanja i kad je doao trenutak kunje, naao ih je nespremne. Isusova je smrt tako temeljito unitila njihove nade kao da ih nikada na nju nije upozorio. U proroanstvima je budunost i nama tako jasno otkrivena kao to je u Kristovim rijeima bila otkrivena uenicima. Dogaaji povezani sa zavretkom vremena milosti i s djelom pripreme u vrijeme nevolje jasno su predoeni. Ali mnogi ne razumiju nita bolje ove vane istine nego da im nikada nisu bile otkrivene. (Velika borba, str. 511. 1911.)

Proroanstva za posljednje vrijeme zahtijevaju nau pozornost


Zatim sam vidjela treeg anela [Otk 18,9-11]. Moj aneo pratilac je rekao: ''Njegov je posao zastrauju. Strana je njegova zadaa. To je aneo koji treba odvojiti penicu od kukolja i zapeatiti ili povezati snoplje za nebesku itnicu. To bi trebalo zaokupiti cijeli um, itavu pozornost.'' (Rani spisi, str. 311. 1854.) Morat emo stati pred suce da bismo odgovarali zbog svoje vjernosti Bojem Zakonu i iznijeti dokaze u prilog svoje vjere. To trebaju i mladi shvatiti.
9 8

Oni trebaju znati to e se dogoditi pred kraj povijesti svijeta. Ova pitanja se tiu naeg vjenog blaenstva pa im nastavnici i uenici moraju pokloniti vie panje. (6T, 128.129; slino u Iz riznice, sv. 2, str. 331.) Trebamo prouavati velike putokaze koji ukazuju na vrijeme u kojemu ivimo. (4MR, str. 163. 1895.) Oni koji su se pokorili Bojoj vlasti i koje On vodi, bit e svjesni redoslijeda dogaaja koje je On unaprijed odredio. (7T, str. 14. - 1902.) Mi trebamo u povijesti vidjeti ispunjenje prorotva, prouavati djelovanje Providnosti u velikim reformatorskim pokretima i razumjeti razvoj dogaaja koji okupljaju narode za posljednji sukob u velikoj borbi. (8T, str. 307. 1904.)

Posebno prouavajte Danielovu knjigu i Otkrivenje


Trebamo mnogo ozbiljnije prouavati Boju Rije; kao nikad dosad trebamo posebnu pozornost posvetiti Danielu i Otkrivenju. Svjetlo koje je Daniel primio od Boga dano je posebno za ove posljednje dane. (TM, str. 112.113. 1896.) itajmo i prouavajmo dvanaesto poglavlje Danielove knjige. Ono je upozorenje koje svi trebaju razumjeti prije vremena posljetka. (15MR, str. 228. 1903.) Posljednja knjiga Novog zavjeta prepuna je istina koje moramo razumjeti. (Isusove usporedbe, str. 86.) Uskoro e se ispuniti neispunjena proroanstva iz knjige Otkrivenje. Ovo prorotvo Boji narod treba marljivo prouavati i jasno razumjeti. Ono ne skriva istinu ve nas jasno upozorava i govori to e se dogoditi u budunosti. (1NL, str. 96. - 1903.) Sveane poruke koje su iznesene u Otkrivenju trebaju zauzeti prvo mjesto u mislima Bojeg naroda. (8T, str. 302; i u Maran Atha, str. 158.)
10

Ovaj predmet treba drati narodu pred oima


Mnogi ne razumiju proroanstva koje se odnose na nae dane pa ih treba prosvijetliti. Dunost je straara i vjernika da daju jasan zvuk trube. (Ev, str. 194.195. 1875.) Neka se straari oglase i objave vijest koja je sadanja istina za ovo vrijeme. Pokaimo narodu gdje se nalazimo u prorokoj povijesti. (5T, str. 716. 1889.) Bog je odredio dan kad e se zavriti povijest ovoga svijeta: I propovijedat e se ovo evanelje Kraljevstva po svem svijetu za svjedoanstvo svim narodima. Tada e doi svretak. Prorotvo se naglo ispunjava. Trebalo bi puno, puno vie govoriti o ovim izuzetno vanim predmetima. Dolazi dan kad e zauvijek biti zapeaena sudbina dua. Trebamo se posebno truditi da ovaj predmet stalno odrimo pred oima ljudi. Sveanu injenicu, da e dan Gospodnji doi iznenada, neoekivano, ne iznosimo samo ljudima u svijetu ve i naim vlastitim crkvama. Zastraujua upozorenja prorotva upuena su svakoj dui. Neka nitko ne smatra za njega nema opasnosti da doivi iznenaenje. Neka vas nikakvo tumaenje proroanstava ne pokoleba u sigurnosti da su vam poznati dogaaji koji pokazuju kako je ovaj veliki dogaaj pred vratima. (FE, str. 335.336. 1895.)

Drimo budue dogaaje u pravoj perspektivi


Sada nismo u stanju tono opisati ono to e se u budunosti dogoditi u naem svijetu, ali znamo da je ovo vrijeme kad moramo bdjeti u molitvi jer se pribliio veliki dan Gospodnji. (2SM, str. 35. 1901.) ig Zvijeri zaista predstavlja upravo ono to je o njemu objavljeno. Jo ne razumijemo sve o tome, niti emo sve shvatiti dok se svitak sasvim ne razvije. (6T, str. 17. 1900.)
11 10

Mnogi e odvratiti pogled od sadanjih dunosti, sadanje udobnosti i blagoslova i misliti na nevolje u buduoj krizi. To znai unaprijed stvarati vrijeme nevolje; za takve oekivane nevolje neemo primiti milost. (3SM, str. 383.384. 1884.) Pred Bojim narodom je vrijeme nevolje, ali to ne trebamo stalno iznositi narodu pa ga navesti da doivi vrijeme nevolje prije nego to ono stvarno doe. Prije njega doi e do reetanja u Bojem narodu, ali to nije sadanja istina koju trebamo objaviti crkvama. (1SM, str. 180. 1890.)

12

Drugo poglavlje

Znaci Kristova skorog povratka


Veliko proroanstvo naega Gospodina
Krist je unaprijed upozorio svoje uenike na razorenje Jeruzalema i na znakove koji e se zbiti prije dolaska Sina ovjejega. itavo je dvadeset i etvrto poglavlje Evanelja po Mateju proroanstvo o zbivanjima koja prethode ovom dogaaju, a razorenje Jeruzalema je upotrijebio da prikae posljednje veliko unitenje svijeta ognjem. (MS 77, 1899.) Krist je na Maslinskoj gori nabrajao strane sudove koji e prethoditi Njegovom drugom dolasku: A ut ete za ratove i za glasove o ratovima. Narod e ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva; bit e gladi i potresa po raznim mjestima. Ali sve je to samo poetak trudova. (Mt 24,6-8) Premda su se ova proroanstva djelomino ispunila razorenjem Jeruzalema, ona imaju izravniju primjenu na posljednje dane. (5T, str. 753. 1899.)

Znaci na nebu
Na kraju velikog papinskog progonstva, izjavio je Krist, Sunce e pomrati i Mjesec nee davati svoju svjetlost. Nakon toga, zvijezde e padati s neba. A On kae: Razumijte ovu usporedbu na primjeru smokve! im joj granje postane njeno i potjera lie, znate da je ljeto blizu. Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu na samim vratima! (Matej 24,32.33)
13 12

Krist je dao znakove svojega dolaska. On izjavljuje da mi moemo znati kad je blizu, ak pred vratima. On govori o onima koji vide ove znakove: Ovaj narataj nee proi dok se sve to ne zbude. Ovi znakovi su se pokazali.2 Sada sigurno znamo da je Gospodnji dolazak blizu. (Isusov ivot, str. 523. 1898.)

Znaci na zemlji
Isus je objavio: Pojavit e se znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama. Na zemlji e narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti. (Lk 21,25; Mt 24,29; Mk 13,24-26; Otk 6,12-17) Svi koji vide ove pretee Njegova dolaska trebaju znati da je blizu na samim vratima (Mt 24,35). (Velika borba, str. 32. 1911.) Narodi su uznemireni. Uli smo u vrijeme velike pomutnje. Ljudi umiru od straha od onoga to ide na zemlju. Ali oni koji vjeruju u Boga ut e Njegov glas usred oluje kako govori: Ja sam! Ne bojte se! (ST, 9. listopada 1901.) Neobini i znaajni dogaaji se upisuju u nebeske knjige dogaaji za koje je reeno da e prethoditi neposredno velikom danu Bojem. Sve u svijetu je uznemireno. (3MR, str. 313. 1908.)

Lani proroci
Kao jedan od znakova razorenja Jeruzalema Krist je spomenuo: Jer e se pojaviti lane mesije i lani proroci i mnoge e zavesti. Izili su lani proroci koji su prevarili narod i mnoge odveli u pustinju. Opsjenari i vraari, tvrdei da imaju udesnu silu, odvlaili su za sobom narod u samou planina. Meutim, ovo proroanstvo izgovoreno je i za posljednje dane. Ovo je znak i drugog dolaska. (Isusov ivot, str. 522.)
2

Vidi Velika borba, str. 264.266.287-289.

14

Naii emo na lane tvrdnje, pojavit e se lani proroci, bit e lanih snova i lanih vienja, ali propovijedajte Rije: ne dajte se odvui od Bojeg glasa u Njegovoj Rijei. (2SM, str. 49. 1894.) Vidjela sam mnoge koji e tvrditi da ih je Bog posebno poduio, koji e pokuati voditi druge i s pogrenim idejama o dunosti vriti posao kojeg im Bog nije nikad povjerio. Posljedica e biti zabuna. Neka svatko ozbiljno trai Boga za sebe da bi kao pojedinac mogao razumjeti Njegovu volju. (2SM, str. 72. 1893.)

Jedno iskustvo s lanim prorokom


Sino nas je posjetio jedan mladi ovjek, nepoznat svima nama, ali tvrdei da je brat iz Victorije;3 traio je da vidi sestru White. Bila je veer i ja sam ga odbila primiti. Meutim, pozvali smo ga da prenoi kod nas i da dorukuje. Poslije naeg uobiajenog jutarnjeg bogosluja, kad smo htjeli poi na svoje razliite poslove, ovaj mladi ovjek je ustao i zapovjednikom gestom zatraio da sjednemo. Rekao je: Imate li koju pjesmaricu? Otpjevat emo jednu pjesmu, a onda u vam iznijeti vijest. Rekla sam: Ako ima vijest, iznesi je bez oklijevanja, jer smo u velikoj urbi da pripremimo potu za Ameriku i nemamo vremena za gubljenje. Onda je poeo itati neto to je napisao; izmeu ostalog i da je sada poeo sud nad ivima. Sluala sam dok je itao i na kraju rekla: Moj brate, tvoj um nije uravnoteen. Kai jasno kako se tvoja vijest tie nas. Reci to odmah. Tvoj je um prenapregnut; pogreno razumije svoj posao. Mnogo toga to si rekao u skladu je s Biblijom i mi vjerujemo svaku rije. Ali ti si previe uzbuen. Molim te, reci to ima za nas. Rekao je da se trebamo odmah spakirati i otii u Battle Creek. Pitala sam za razloge, a on je odgovorio: Da iznesete
3

Savezna drava u Australiji.

15 14

ovu vijest da je poeo sud nad ivima. Odgovorila sam mu: Posao koji nam je Bog povjerio da obavimo jo nije dovren. Kad na posao bude dovren, sigurni smo da e nam Gospodin dati do znanja kako je vrijeme da odemo u Battle Creek, umjesto da nas ti ui to nam je dunost. Prepustila sam ga bratu Starru da s njim dalje razgovara, dok sam ja nastavila pisati. Rekao je bratu Starru da je, kad mu se sestra White obratila tako ljubazno, ali i s takvim autoritetom, poeo uviati da je pogrijeio, da dojmovi koji su ga tako snano pokretali nisu bili dosljedni ni razumni. Premda je naa obitelj velika, nas deset lanova, osim tri posjetitelja, odluili smo da ovog mladog ovjeka neko vrijeme zadrimo kod sebe. Ne usuujemo se pustiti ga meu ljude koji e grubo postupati s njim i osuivati ga, niti ne elimo da ponavlja svoje objave. Ostavit emo ga da bude neko vrijeme s nama, da bismo mogli s njim razgovarati i moda ga uspjeti povesti sigurnim putovima. (Letter 66, 1894.)

Prodrljivost i neumjerenost
Prodrljivost i neumjerenost uzrok su velike moralne pokvarenosti u naem svijetu. Sotona je toga svjestan pa stalno kua ljude da poputaju okusu na raun zdravlja pa ak i samog ivota. Jesti, piti i oblaiti se postalo je svrhom ivota na Zemlji. Takvo stanje rastronosti znakovit je dokaz skorog zavretka Zemljine povijesti. (Letter 34, 1875.) Slika o pretpotopnom svijetu koju daje nadahnue predstavlja istinsko stanje ka kojem ide suvremeno drutvo. (Patrijarsi i proroci, str. 75. 1890.) Znamo da e Gospodin brzo doi. Svijet ubrzano postaje onakav kakav je bio u Noino vrijeme. Potpuno se predao sebinom poputanju. Jede se i pije bez ogranienja. Mukarci piju otrovna pia od kojih polude. (Letter 308, 1907.)
16

Nasilje
U Noino vrijeme velika veina se protivila istini, zaluena laima. Zemlja se ispunila nasiljem. Na dnevnom redu su bili ratovi, zloini, ubojstva. Isto e tako biti prije Kristovog drugog dolaska. (1BC, str. 1090. 1891.) Sindikati brzo prelaze na nasilje ako se ne udovolji njihovim zahtjevima. Postaje sve jasnije da stanovnici Zemlje nisu u skladu s Bogom. Nikakva znanstvena teorija ne moe objasniti neprekidno napredovanje zlih radnika pod vodstvom Sotone. U svakoj rulji su na djelu zli aneli koji potiu ljude na nasilje. Izopaenost i okrutnost ljudi dosei e takvu visinu da e se sam Bog otkriti u svojem velianstvu. Uskoro e zloa svijeta doi do svoje granice, i onda e Bog, kao u Noino vrijeme, izliti svoje sudove. (UL, str. 334. 1903.) Strani izvjetaji koje sluamo o ubojstvima i pljakama, o eljeznikim nesreama i nasilju, govore da je kraj svemu blizu. Sada se bez oklijevanja trebamo pripremiti za Gospodinov drugi dolazak. (Letter 308, 1907.)

Ratovi i katastrofe
Oluja dolazi, a mi moramo biti spremni za njezin bijes tako to emo se pokajati pred Bogom i imati vjeru u naega Gospodina Isusa Krista. Gospodin e ustati da strano uzdrma Zemlju. Vidjet emo nevolje sa svih strana. Na tisue laa potonut e u morske dubine. Potonut e ratni brodovi, a ljudski ivoti bit e rtvovani na milijune. Poari e se neoekivano rasplamsati i nikakav ljudski napor nee ih moi zaustaviti. Zemaljske palae bit e zbrisane u plamenu vatre. Nesree na eljeznicama bit e sve ee; zbunjenost, sudari i smrt bez trenutka upozorenja dogaat e se na velikim prometnicama. Kraj je blizu, vrijeme milosti zavrava. O, traimo Boga dok
17 16

se moe nai, zovimo Ga dok je jo blizu! (MYP, str. 88.90; slino u Poruka mladim kranima, str. 56.) U posljednjim prizorima ovozemaljske povijesti bjesnjet e rat. Bit e epidemija, pomora i gladi. Vode iz dubina prelazit e preko svojih granica. Imovina i ivoti bit e uniteni vatrom i vodom. Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Krist otiao pripremiti onima koji Ga ljube. (Maran Atha, str. 172. 1897.)

Velike vatrene lopte


Prolog petka ujutro, neposredno prije nego to sam se probudila, prikazan mi je vrlo dojmljiv prizor. inilo mi se da sam se probudila iz sna, ali ne u svojoj kui. S prozora sam mogla promatrati straan poar. Velike vatrene lopte padale su na kue, a iz ovih lopti su vatrene strijele letjele u svim smjerovima. Bilo je nemogue zaustaviti vatru koja je plamsala i mnoga su mjesta bila unitena. Strah ljudi bio je neopisiv. Poslije nekog vremena sam se probudila i ustanovila da sam kod kue. (Ev, str. 29. 1906.)

Potresi i poplave
Neprijatelj je djelovao i jo uvijek djeluje. On je siao s velikom silom i Duh Boji se povlai sa zemlje. Bog je povukao svoju ruku. Dovoljno je da pogledamo u Johnstown. On nije sprijeio avla da uniti itav grad.4 A takvi dogaaji e se umnoavati do samoga kraja Zemljine povijesti. (1SAT, str. 109. 1889.) Zemljina kora e se rascijepiti provalom elemenata skrivenih u zemljinoj utrobi. Ovi elementi, jednom osloboeni, zbrisat e blaga onih koji su godinama skupljali bogatstvo
U saveznoj dravi Pennsylvaniji. Kad je 31. svibnja 1889. poslije dueg vremena s jakim kiama probijena brana, u poplavi Johnstowna izgubilo je ivot oko 2.200 ljudi.
4

18

pomou sramotno niskih plaa svojih gladnih zaposlenika. I religiozni svijet e biti strano potresen, jer se pribliio kraj svemu. (3MR, str. 208. 1891.) Dolo je vrijeme kad se u jednom trenutku moemo nalaziti na vrstoj zemlji, a da se u sljedeem zemlja pomie ispod naih nogu. Izbit e potresi kad se ljudi budu najmanje nadali. (TM, str. 421. 1896.) U poarima, poplavama, potresima i bijesu velikih dubina, u nesreama na moru i kopnu dano je upozorenje da se Boji Duh nee stalno preti s ljudima. (3MR, str. 315. 1897.) Prije nego to se Sin ovjeji pojavi na oblacima nebeskim sve e se u prirodi uzdrmati. Munje s neba, sjedinjene s vatrom na zemlji, prouzroit e da planine budu gorjele kao pe i izlijevale poplave svoje lave na sela i gradove. Rastopljene mase stijena baene u vodu izbacivanjem tvari skrivenih u zemlji dovest e vodu do vrenja i izbacivanja kamenja i zemlje. Izbit e jaki potres koji e izazvati veliko unitenje ljudskih ivota. (7BC, str. 946. 1907.)

Zloini, gladi i epidemije


Sotona djeluje u atmosferi; on ju truje i zato na ivot ovisi o Bogu ovaj sadanji i vjeni. Budui da smo u poloaju u kojemu se nalazimo, treba da budemo i te kako budni, potpuno posveeni i potpuno obraeni Bogu. Ali mi sjedimo kao da smo paralizirani. Nebeski Boe, probudi nas! (2SM, str. 52. 1890.) Bog nije sprijeio sile tame da provedu smrtonosno djelo trovanja zraka, jednog od izvora ivota i prehrane, smrtonosnim isparavanjima. Ne samo to trpi biljni ivot ve i ovjek od epidemija. Ovo su posljedice kapi iz ae Bojeg gnjeva5 koje padaju na zemlju, ali su tek slabi prikaz onoga to e se dogoditi u bliskoj budunosti. (3SM, str. 391. 1891.)
Bog preuzima odgovornost za ono to dozvoljava ili ne sprjeava. Vidi Izlazak 7,3; 8,22; 1. Ljetopisa 10,4.13.14.
5

19 18

Glad e se proiriti. Epidemije e pokositi tisue. Svuda oko nas prijete opasnosti od sila izvana i sotonskog djelovanja iznutra, ali Bog sada koristi svoju silu obuzdavanja. (19MR, str. 382. 1897.) Pokazano mi je da se Gospodnji Duh povlai sa Zemlje. Bog e uskoro uskratiti svoju odravajuu silu svima koji nastave prezirati Njegove zapovijedi. Svakodnevno dobivamo izvjetaje o prijevarnom poslovanju, ubojstvima i svakovrsnim zloinima. Bezakonje postaje tako openito da nas vie ne uznemiruje kao nekada. (Letter 258, 1907.)

Boji cilj s nesreama


to znae strane nesree na moru plovila baena u vjenost bez trenutka upozorenja? to znae nesree na kopnu vatra koja guta bogatstvo koje su ljudi nagomilali, najee na raun tlaenja siromanih? Gospodin se nee umijeati da sauva imetak onih koji prestupaju Njegov zakon, kidaju Njegov savez i gaze subotu, prihvaajui umjesto nje lani dan odmora. Boja zala ve padaju na Zemlju; unitavaju najskuplje graevine kao pogoene dahom vatre s neba. Hoe li ovi sudovi osvijestiti one koji tvrde da su krani? Bog dozvoljava da dou kako bi svijet poeo razmiljati, kako bi se grenici uplaili i zadrhtali pred Njim. (3MR, str. 311. 1902.) Bog ima cilj to doputa dogaanje ovih nesrea. One su jedno od Njegovih sredstava kojima nastoji osvijestiti mukarce i ene. Neobinim djelovanjem preko prirode Bog e sumnjiavim ljudima pokazati ono to je jasno otkrio u svojoj Rijei. (19MR, str. 279. 1902.) Kako esto sluamo o potresima i uraganima, o unitenjima vatrom i vodom, uz veliki gubitak ljudskih ivota i imovine! Prividno su ove nevolje samo provale hirovitih, neorganiziranih i nesreenih prirodnih sila koje su potpuno izvan
20

ovjekove kontrole, ali u svemu tome moe se itati Boja namjera. To su sredstva kojima Bog pokuava natjerati ljude da postanu svjesni opasnosti koja im prijeti. (Izraelski proroci, str. 176. c. 1914.)

Budui dogaaji su u Gospodnjim rukama


Svijet nije bez gospodara. Program buduih dogaaja je u Gospodnjim rukama. Velianstvo neba upravlja sudbinom naroda kao i svime to se tie Njegove Crkve. (5T, str. 753. 1889.) Ovi simbolini prikazi6 imaju dvostruku svrhu. Od njih Boji narod ui ne samo da su fizike sile na Zemlji pod Stvoriteljevim nadzorom, nego su pod Njegovim nadzorom i vjerski pokreti naroda. Posebno je to tono kad je rije o nametanju svetkovanja nedjelje. (19MR, str. 281. 1902.) U velikom zavrnom djelu susrest emo se s ozbiljnim tekoama s kojima se neemo moi boriti; ali ne zaboravimo da su tri velike nebeske sile aktivne, da je boanska ruka na kormilu i da e Bog izvriti svoje namjere. (Ev, str. 250. 1902.) Kao to se sloeni mehanizam kotaa nalazio pod upravom ruke ispod kerubova krila, tako se i sloena igra ljudskih dogaaja nalazi pod boanskom kontrolom. Usred sukoba i vreve naroda, Onaj koji sjedi na kerubima jo i sada upravlja poslovima ove Zemlje.7 (Odgoj, str. 160. 1903.) U zapisima o ljudskoj povijesti, jaanje naroda, pojavljivanje i padanje carstava naizgled zavisi od volje i vjetine ovjeka; oblikovanje dogaaja, u velikoj mjeri, izgleda kao rezultat njegove moi, ambicije ili prkosa. Meutim, u Bojoj Rijei zastor je povuen ustranu i mi vidimo, u svim igrama i protuigrama ljudskih interesa, sila i strasti, iznad njih i iza njih, orua Milostivoga koja tiho i strpljivo ostvaruju namjere Njegove volje. (Izraelski proroci, str. 317. c. 1914.)
6 7

Dogaaj s otrovnim zmijama u pustinji. Vidi Ezekiel 1,4.26; 10,8; Daniel 4,17.25.32.

21 20

Nebo se zanima za zemaljska dogaanja


Potedom ivota prvog ubojice Bog je pred cijelim svemirom iznio pouku u vezi s velikom borbom. Njegova je namjera bila ne samo da ugui pobunu, ve da cijelom svemiru pokae narav pobune. Sveti stanovnici drugih svjetova su s najveim zanimanjem promatrali dogaaje koji su se zbivali na Zemlji. Bog ima naklonost i suosjeanje cijelog svemira dok korak po korak njegov veliki plan napreduje prema konanom ispunjenju. (Patrijarsi i proroci, str. 55.56. 1890.) Kristov in umiranja za ovjekovo spasenje nije mu samo trebao omoguiti pristup Nebu, ve i pred cijelim svemirom opravdati Boga i njegovog Sina i njihovo postupanje prema Sotoni i njegovoj pobuni. (Patrijarsi i proroci, str. 47. 1890.) Cijeli svemir promatra s neizrecivim zanimanjem zavrne prizore u velikom sukobu izmeu dobra i zla. (Izraelski proroci, str. 95. c. 1914.) Na mali svijet udbenik je svemira. (Isusov ivot, str. 7. 1898.)8

Ellen White kae da su bezgreni svjetovi i nebeski aneli s velikim zanimanjem pratili Kristovu borbu u Getsimaniji (Isusov ivot, str. 573). U razmatranju Kristove borbe sa Sotonom tijekom etiri tisue godina i Njegovoj konanoj borbi na kriu, ona se slui frazama kao to su: Sve je to pratio cijeli svemir, Cijelo Nebo i svjetovi koji nisu pali bili su svjedoci ove borbe, uli su, Aneli su promatrali, Nebo je s boli i divljenjem promatralo, Kakav prizor za svemir! (Vidi Isusov ivot, str. 572.630.631.)
8

22

Tree poglavlje

Kada e to biti?
Uenici pitaju Isusa za Njegov povratak
Kristove rijei izgovorene su pred velikim brojem sluatelja, ali kad je ostao sam i sjeo na Maslinskoj gori, prili su Mu Petar, Ivan, Jakov i Andrija i rekli: Kai nam kad e to biti i koji je znak tvoga dolaska i svretka svijeta? Isus svojim uenicima nije odgovorio odvajajui razorenje Jeruzalema od velikog Dana svog dolaska. Zdruio je opise ovih dvaju dogaaja. Da je svojim uenicima otkrio budue dogaaje onako kao to ih je sam vidio, oni ne bi mogli podnijeti taj prizor. U svojoj milosti prema njima zdruio je opise ovih dviju velikih kriza, preputajui uenicima da sami odrede znaenje. (Isusov ivot, str. 519.520. 1898.)

Vrijeme Kristova povratka nije poznato


Mnogi koji se nazivaju adventistima postavljali su datume za Kristov dolazak. Uvijek bi iznova odredili kad Krist treba doi, to se pokazalo netonim. Reeno nam je da toan as Kristova dolaska smrtni ljudi ne mogu znati. ak ni aneli, koji slue onima koji imaju batiniti spasenje, ne znaju dana ni asa Kristovog drugog dolaska. A o onom danu i asu nitko ne zna, pa ni aneli nebeski, ni Sin, nego samo Otac. (4T, str. 307. 1879.) Nije nae da znamo tono vrijeme izlijevanja Svetog Duha ni Kristova dolaska. Zato nam to nije otkrio? Zato to to
23 22

ne bismo na pravi nain iskoristili. Kad bismo znali kada e to biti, meu naim ljudima bi zavladalo stanje koje bi znatno usporilo Boje djelo u pripremanju naroda da opstane u veliki dan koji e doi. Mi ne trebamo ivjet i izloeni uzbuenju koje donosi vrijeme. Neete moi rei da e On doi za jednu, dvije ili pet godina, niti smijete odgaati Njegov dolazak tvrdei da On nee doi za deset ili dvadeset godina. (RH, 22. oujka 1892.) Mi se pribliavamo velikom danu Bojem. Znaci se ispunjavaju. Pa ipak nemamo vijest koja bi nam objavila dan i as Kristova dolaska. Gospodin je to mudro sakrio od nas da bismo uvijek bili u stanju oekivanja i pripreme za drugi dolazak naega Gospodina Isusa Krista na oblacima nebeskim. (Letter 28, 1897.) Tono vrijeme drugog dolaska Sina ovjejega Boja je tajna. (Isusov ivot, str. 524. 1898.)

Naa vijest nema veze s odreivanjem vremena


Mi ne pripadamo meu one koji odreuju tono koliko jo vremena treba protei prije nego to Isus doe po drugi put u sili i velikoj slavi. Neki su odredili vrijeme, a kad je ono prolo, njihov uobraeni duh nije prihvatio ukor, nego su postavili drugo, pa opet drugo vrijeme. Meutim, mnogi promaaji su ih obiljeili kao lane proroke. (FE, str. 335. 1895.) Bog ne daje ljudima informaciju hoe li proi pet, deset ili dvadeset godina prije nego to zavri povijest ove zemlje. On nee opravdati niije odgaanje pripreme. Ne bi elio da itko kae kao to je uinio nevjerni sluga: Nee moj gospodar jo za dugo doi, jer ovo vodi nepromiljenom odbacivanju prilika i prednosti koje su nam dane da se pripremimo za taj veliki dan. (RH, 27. studenoga 1900.)
24

Odreivanje vremena vodi nevjerstvu


Budui da su postavljeni datumi proli, svijet je utonuo u jo vee nevjerstvo u pogledu blizine Kristovog dolaska. Svijet s prijezirom gleda na one koji postavljaju takve datume i poto su mnogi na ovaj nain prevareni, oni se odvraaju od istine potkrijepljene Bojom Rijei da se pribliio kraj svemu. (4T, str. 307. 1879.) ula sam da je brat Daniells9 odredio datum, govorei kako e Gospodin doi za pet godina. Nadam se da to nee dovesti do toga da nas proglase ljudima koji odreuju datum. Neka nitko ne daje takve izjave. One ne ine dobro. Nemojte nastojati da izazivate duhovno buenje na takvoj osnovi, ve pazite na svaku rije koju izgovarate, da se fanatici ne bi uhvatili za neto to mogu pretvoriti u uzbuenje i tako oalostiti Gospodnjeg Duha. Ne elimo potaknuti ljudske strasti i izazvati uzbuenje u kojem se pokreu osjeaji, a naela vie ne vre kontrolu. Uvjerena sam da se moramo uvati sa svih strana, jer Sotona s posebnom silom nastoji nametnuti svoje lukavtine i smicalice koje e moi izazvati tetu. Treba se dobro uvati svega to bi moglo izazvati uzbuenje, to ga stvara na pogrenoj osnovi, jer e reakcija svakako doi. (Letter 34, 1887.) Uvijek e biti lanih i fanatinih pokreta koje u crkvi pokreu osobe koje tvrde da ih Bog vodi koje tre premda nisu poslane ikoje e objaviti dan i datum za ispunjenje neispunjenog proroanstva. Neprijatelju je drago kad to ine, jer njihov stalni neuspjeh i kretanje u pogrenom smjeru izaziva zbunjenost i nevjerstvo. (2SM, str. 84. 1897.)

Nema vremenskog proroanstva poslije 1844. godine


Na saboru pod atorima u Jacksonu jasno sam rekla ovim fanatinim skupinama da rade posao neprijatelja dua; oni su
9

E. P. Daniells.

25 24

bili u tami. Tvrdili su da imaju veliko svjetlo da e vrijeme milosti zavriti u listopadu 1884. Jasno sam rekla da mi je Gospodi milostivo pokazao da od 1844. nee biti odreenog vremena u vijesti koju je Bog dao. (2SM, str. 73. 1886.) Nae je stajalite bilo da ekamo i bdijemo, bez objavljivanja vremena koje bi proteklo izmeu zavretka prorokih razdoblja u 1844. godini i vremena dolaska naega Gospodina. (10MR, str. 270. 1888.) Ljudima nee bit objavljena druga vijest o odreenom vremenu. Nakon ovog razdoblja,10 koje see od 1842. do 1844., vie ne moe biti odreenog prorokog vremena. Najdue raunanje vremena see do jeseni 1844. (7BC, str. 971. 1900.)

Ellen White je Kristov povratak oekivala u svoje vrijeme


Pokazano mi je drutvo koje je prisustvovalo konferenciji. Aneo je rekao: Neki su hrana za crve, neki podloni sedmorim posljednjim zlima, neki e biti ivi i ostati na Zemlji da prilikom Isusova dolaska budu preobraeni. (1T, str. 131.132. 1856.) Poto je vrijeme kratko, radimo marljivo i s dvostrukom snagom. Naa se djeca moda nikad nee upisati u koled. (3T, str. 159. 1872.) Stvarno nije mudro danas imati djecu. Vrijeme je kratko, opasnosti posljednjih dana su pred nama, a mala djeca e prije toga veinom biti uklonjena. (Letter 48, 1876.) U ovo vrijeme, kad zbivanjima u povijesti zemlje uskoro doe kraj i mi uemo u vrijeme nevolje kakve nikad nije bilo, to manje bude brakova, to bolje i za mukarce i za ene. (5T, str. 366. 1885.) Doi e as i nije daleko kad e neki od nas, koji sada vjeruju, biti ivi na zemlji i vidjeti ispunjenje proroanstava i uti glas arkanela i zvuk Boje trube koji e odjeknuti s planina
10

Otkrivenje 10,4-6.

26

i ravnica i mora do najudaljenijih dijelova zemlje. (RH, 31. srpnja 1892.) Vrijeme probe samo to nije poelo, jer je glavna vika treeg anela ve poela u objavi pravednosti Krista, Otkupitelja koji prata grijehe. (1SM, str. 163. 1892.)

Objanjeno odlaganje
Duga tamna no iskuava, ali jutro se poznaje po milosti, jer kad bi Gospodar doao, mnogi bi se nali nespremnima. (2T, str. 194. 1868.) Da su se adventisti nakon velikog razoaranja 1844. godine drali vrsto svoje vjere i ujedinjeni slijedili boansku promisao primivi treu aneosku vijest i u sili Svetoga Duha objavili je svijetu, vidjeli bi spasenje Boje; Gospodin bi silno djelovao zajedno s njihovim naporima, posao bi bio zavren i Krist bi ve doao da svojem narodu dade njegovu nagradu. Nije bila Boja volja da se tako dugo odlae Kristov dolazak. etrdeset godina nevjerovanja, gunanja i buntovnikog duha izbacilo je stari Izrael iz kanaanske zemlje. Isti grijesi odgodili su ulazak suvremenog Izraela u nebeski Kanaan. Ni u jednom sluaju Boja obeanja nisu pogrijeila. Tolike godine u ovome svijetu grijeha i tuge dri nas nevjera, svjetovnost i neposveenost tobonjeg Gospodnjeg naroda. (Ev, str. 633.634. 1909.) Da je Kristova Crkva izvrila svoj odreeni rad kako joj je to Gospodin zapovjedio, cijeli bi svijet dosad bio opomenut i Gospodin Isus bi u sili i velikoj slavi doao na nau Zemlju. (Isusov ivot, str. 525. 1898.)

Boja su obeanja uvjetna


Boji aneli u svojoj poruci upuenoj ljudima govore da je vrijeme kratko. Meni je to oduvijek bilo pokazivano. Tono
27 26

je da je vrijeme due nego to smo oekivali u ranim danima objavljivanja ove poruke. Na Spasitelj nije se pojavio tako brzo kako smo se nadali. No je li rije Gospodnja pogrijeila? Nipoto! Valja imati na umu da su Boja upozorenja i obeanja uvjetovana.11 Moda moramo ostati ovdje, u ovom nepokornom svijetu jo mnogo godina, kao to se dogodilo i s Izraelovim sinovima. Ali zbog Krista Njegov narod ne bi trebao dodavati grijeh na grijeh okrivljujui Boga zbog posljedica svojeg pogrenog smjera djelovanja. (Ev, str. 695.696. 1901.)

to Krist oekuje
Krist oekuje s dubokom enjom da se pokae u svojoj Crkvi. Kad se Njegov karakter savreno obnovi u Njegovom narodu, tada e ga On doi uzeti kao svoj. Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve i da ubrza dolazak naega Gospodina Isusa Krista (2. Petrova 3,12). Kad bi svi koji nose Njegovo ime nosili rodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijan sjemenom Evanelja! Brzo e sazreti posljednja velika etva i Krist e doi da prikupi dragocjeno zrno. (Isusove usporedbe, str. 39. 1900.) U naoj je moi da objavljivanjem Radosne vijesti svijetu ubrzamo Gospodnji dolazak. Mi ne trebamo samo ekati, ve i ubrzati dolazak Bojeg dana (2. Petrova 3,12). (Isusov ivot, str. 525. 1898.) On je rtvovao svoga Najdraega i nama dao mo da u suradnji s Njime, tom prizoru bijede uinimo kraj. (Odgoj, str. 235. 1903.)

Granice Bojeg strpljenja


Beskonani Bog s nepogreivom tonou vodi rauna o svim narodima. Iako je njean u svojoj milosti i poziva na
11

Vidi Jeremija 18,7-10; Jona 3,4-10.

28

pokajanje, ipak raun ostaje otvoren; a kada se prevri mjera koju je Bog utvrdio, onda se njegov gnjev poinje izlijevati. (Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 46. 1882.) Bog vodi izvjetaj o svim narodima. U nebeskim knjigama rastu brojke protiv njih i kad postane zakon da se krenje prvog dana tjedna bude kanjavalo, njihova e se aa prepuniti. (7BC, str. 910. 1886.) Bog se sprema na obraun s narodima. Onog trenutka kada pokvarenost prijee postavljene granice Boje milosti, Njegovom strpljenju e doi kraj. Kada e brojke u nebeskim knjigama pokazati konani zbir prijestupa, doi e gnjev. (5T, str. 524. 1889.) Premda Boja milost dugo trpi prijestupnike, postoji granica preko koje ljudi vie ne mogu grijeiti. Kad se napuni mjera, tada se povlae ponude milosti i poinje izvrenje presude. (Patrijarsi i proroci, str. 129. 1890.) Dolazi vrijeme kad ljudi svojim prijevarama i drskou budu dostigli toku koju Gospodin nee dopustiti da prijeu, pa e shvatiti da Jahvinom strpljenju ima granica. (9T, 13. 1909.) Postoji granica preko koje se Gospodnje kazne vie ne mogu odlagati. (Izraelski proroci, str. 264. c. 1914.)

Prijestupi su skoro dosegnuli granicu


Vrijeme e jo malo potrajati dok stanovnici zemlje ne napune au svojega bezakonja, a onda e se probuditi Boji gnjev koji je tako dugo drijemao i ova zemlja svjetla12 pit e au Njegovog nerazblaenog gnjeva. (1T, str. 363. 1863.) aa je gotovo puna i Boji pravedni sudovi samo to se nisu izlili na krivce. (4T, str. 489. 1880.) Zloa zemaljskih stanovnika gotovo je napunila mjeru njihova bezakonja. Ova Zemlja je skoro dosegla toku kad Bog
12

Misli na Sjedinjene Amerike Drave.

29 28

bude dozvolio unitavatelju da nad njom izvri svoju volju. (7T, str. 141. 1902.) Grijeh je skoro dostigao svoju granicu. Svijet je ispunjen pomutnjom i veliki strah i uas doi e na ovjeanstvo. Kraj je vrlo blizu. Mi koji znamo istinu trebamo se pripremiti za ono to e uskoro naii na svijet kao zaprepaujue iznenaenje. (8T, str. 28. 1904.)

Ovaj veliki dan Boji trebamo drati stalno pred sobom


Moramo se naviknuti da razmiljamo o velikim prizorima suda koji su pred nama, a onda, kad pred sobom budemo drali prizore velikog Bojeg dana, kad e se sve otkriti, to e utjecati na na karakter. Jedan mi je brat rekao: Sestro White, misli li da e Gospodin doi za deset godina? Kakva je razlika za tebe hoe li doi za dvije, etiri ili deset godina? Pa, rekao je, kad bih znao da e Gospodin doi za deset godina, o nekim bih stvarima razmiljao drukije nego sada. to bi uinio?, pitala sam. Prodao bih svoj imetak i poeo istraivati Boju Rije; pokuao bih upozoriti ljude i pozvao ih da se pripreme za Njegov dolazak; molio bih Boga da budem spreman izii pred Njega. Onda sam rekla: Kad bi znao da Gospodin nee doi jo dvadeset godina, bi li ivio drukije? Odgovorio je: Mislim da bih. Kako je sebina bila njegova izjava da bi ivio drukije kad bi znao da e njegov Gospodin doi za deset godina! Ta Henok je hodio s Bogom tristo godina. Ovo je za nas pouka da trebamo svakog dana hoditi s Bogom i da nismo sigurni ako ne ekamo i ne bdijemo. (MS 10, 1886.)
30

Vrijeme je kratko
Ne dao Gospodin mira ni danju ni nou onima koji su u Bojem Djelu sada nemarni i ravnoduni. Vrijeme je blizu. Isus je elio da stalno imamo pred oima kratkou vremena. (Letter 97, 1886.) Kad s otkupljenima budemo stajali na staklenome moru sa zlatnim harfama i vijencima slave, a pred nama neizmjerna vjenost, onda emo shvatiti kako smo kratko ekali za vremena probe. (10MR, str. 266. 1886.)

31 30

etvrto poglavlje

Boja Crkva posljednjeg vremena

Boji narod vri Njegove zapovijedi


Bog ima na Zemlji Crkvu koja uzdie Njegov pogaeni Zakon i predstavlja svijetu Bojeg Jaganjca koji uzima grijehe svijeta. Postoji samo jedna Crkva u svijetu koja sada stoji u procjepu, podiui ogradu, popravljajui stare razvaline. Neka svi paze da ne dignu viku na jedini narod koji ispunjava opis naroda ostatka koji vri Boje zapovijedi i ima vjeru Isusovu. Bog ima poseban narod, Crkvu na Zemlji, s kojom se nijedna druga ne moe usporediti jer je bolja po svim svojim mogunostima da pouava istinu i opravda Boji Zakon. Brate moj, ako ui da je Crkva adventista sedmog dana Babilon, onda si u zabludi. (TM, str. 50.58.59. 1893.)13

Imati Isusovo svjedoanstvo


Kako se kraj svijeta pribliava i kako se objavljivanje posljednje opomene svijetu brzo iri, sve je potrebnije da oni koji prihvaaju sadanju istinu dobro poznaju narav i utjecaj svjedoanstava, koja je Bog u svojoj providnosti vezao uz
Otkrivenje je usredotoeno na dvije skupine Bojeg naroda na vidljivi ostatak (12,17) i moj narod u Babilonu (18,4). Ovo poglavlje raspravlja o prvoj, a 14. poglavlje, Glasna vika, o drugoj skupini.
13

32

djelo vijesti treeg anela od samog njegovog poetka. (5T, str. 654. 1889. Slino u Odabrana svjedoanstva, str. 32.) Ljudi mogu kovati plan za planom, a neprijatelj e nastojati odvui due od istine, ali svi koji vjeruju da je Gospodin govorio kroz sestru White i dao joj vijest, bit e sauvani od mnogih obmana koje e nastati u ove posljednje dane. (3SM, str. 83.84. 1906.) Bit e takvih koji e tvrditi da dobivaju vienja. Kad dobijete od Boga jasan dokaz da je vienje od Njega, prihvatite ga, ali ne inite to na osnovi nijednog drugog dokaza jer e ljudi u stranim zemljama i Americi biti sve ee zavedeni na lane putove. (2SM, str. 72. 1905.)

Njihovi meai biblijskih doktrina


Vrijeme 1844. godine bilo je razdoblje velikih dogaaja koji su naim zapanjenim oima pokazali ienje Svetita koje se obavljalo na Nebu i bilo tijesno povezano s Bojim narodom na Zemlji, [i uz to] vijest prvog i drugog anela te treeg anela koji je razvio zastavu na kojoj je bilo napisano: Zapovijedi Boje i vjera Isusova. Jedan od meaa pod ovom vijesti bio je Boji hram, kojega narod koji ljubi Njegovu istinu vidi na Nebu, i koveg s Bojim Zakonom. Svjetlost subote iz etvrte zapovijedi slala je jake zrake na putove prijestupnika Bojeg Zakona. Stari mea je smrtnost zlih. Ne mogu se sjetiti niega vie to bi se moglo svrstati pod stare meae. Sva ova vika oko promjene starih meaa ista je izmiljotina. (CWE, str. 30.31. 1889.)

Posebna zadaa adventista sedmog dana


Gospodin nas je postavio uvarima svog Zakona; on nam je povjerio svetu i vjenu istinu koju treba iznijeti drugima vjernim opomenama, ukorima i ohrabrenjima. (5T, str. 381. 1885.)
33 32

Bog je adventiste sedmog dana izabrao da budu poseban narod, odvojen od svijeta. Velikim sjeivom istine isjekao ih je iz kamenoloma ovoga svijeta i povezao sa sobom. On ih je uinio svojim predstavnicima i pozvao da budu Njegovi veleposlanici u posljednjem djelu spaavanja. Najvee blago istine ikada povjereno smrtnicima, najsveanija i najstranija upozorenja koja je Bog ikada poslao ljudima, njima su povjerena da ih objave svijetu. (7T, str. 138. 1902.) Adventisti sedmog dana su u naroitom smislu poslani u svijet da budu straari i svjetlonoe. Njima je povjerena posljednja opomena namijenjena svijetu koji propada. Njima sja udesno svjetlo iz Boje Rijei. Povjeren im je posao od najvee vanosti objava vijesti prvog, drugog i treeg anela. Nema vanijeg posla od ovoga. Oni ne smiju dopustiti da ita drugo zaokupi njihovu pozornost. (9T, str. 19. 1909.)

Razlozi za organiziranje Crkve adventista sedmog dana


Kako se na broj poveavao, postalo je jasno da e bez nekog oblika organizacije doi do velike konfuzije i Djelo se nee moi uspjeno razvijati. Organizacija je bila nuno potrebna radi potpore propovjednika, djelovanja u novim krajevima, radi zatite crkava i propovjednika od nedostojnih lanova, radi uvanja crkvene imovine, radi objavljivanja istine putem tiska i niza mnogih drugih razloga. Njegov Duh je pokazao da u Crkvi mora postojati red i disciplina da je organizacija neophodna. Sistem i red su prisutni u svim Bojim djelima po cijelom svemiru. Red je zakon Neba, pa treba biti i zakon za Boji narod na Zemlji. (TM, str. 26. 1902.)
34

Organizacija e uvijek biti bitna


Ako crkve nisu organizirane tako da mogu provesti i nametnuti red, onda za njih u budunosti nema nade. (1T, str. 270. 1862.) O, kako bi se Sotona radovao kad bi mu uspjelo ui meu taj narod i onemoguiti rad ba u vrijeme kad je vrsta organizacija bitna jer e biti najvea snaga za iskljuivanju lanih pojava i opovrgavanje tvrdnji koje ne podupire Boja Rije! Mi elimo uredno odrati svoje redove kako ne bi dolo do sloma sustava organizacije i reda, koji su stvoreni mudrim i obazrivim radom. Punomo za rad se ne smije dati nesreenim ljudima koji bi u ovo vrijeme htjeli nadzirati Djelo. Neki su ak irili misao kako e pred kraj svijeta svako Boje dijete raditi neovisno od ikakve vjerske organizacije. Ali Gospodin mi je pokazao da u ovom Djelu ne postoji osobna neovisnost.14 (9T, str. 257.258. 1909. Slino u Odabrana svjedoanstva, str. 117.) Kako se pribliavamo posljednjoj krizi, umjesto da smatramo kako postoji manje potrebe za redom i skladnim djelovanjem, mi trebamo biti sistematiniji nego ikad. (3SM, str. 26. 1892.)

Naroita vlast Boje Crkve


Bog je svoju Crkvu obdario posebnim autoritetom i vlau koju nitko nema pravo zanemariti i prezreti, jer onaj tko to ini prezire Boji glas. (Djela apostolska, str. 103. 1875.) Bog je svojoj Crkvi povjerio najveu vlast pod nebom. Treba potovati Boji glas koji govori kroz Njegov narod ujedinjen u Crkvu. (3T, str. 451. 1875.)
Iz rukopisa proitanog zastupnicima na zasjedanju Generalne konferencije u Washingtonu, D. C., 30. svibnja 1909.
14

35 34

Vrijeme duhovne slabosti i sljepoe


Dobila sam potvrdu svega to sam rekla u Minneapolisu, da crkve moraju doivjeti reformaciju. Reforme se moraju provesti jer su duhovna slabosti i sljepoa zahvatili narod koji je bio blagoslovljen velikom svjetlou i dragocjenim prilikama i prednostima. Oni su kao reformatori izili iz drugih crkava, ali sada se ponaaju slino kako su se ponaale te crkve. Nadali smo se da nee biti potrebe za jo jednim izlaenjem.15 Premda emo nastojati sauvati jedinstvo u Duhu u svezi mira, neemo prestati perom i glasom govoriti protiv licemjerja. (EGW88, str. 356.357. 1889.) Onima koji se hvale svojim svjetlom, a ne ive po njemu, Krist kae: Ali kaem vam: Tiru i Sidonu bit e na Dan sudnji lake negoli vama. I ti, Kafarnaume [adventisti koji su imali veliko svjetlo]! Zar e se do neba uzvisiti [zbog prednosti]? Do u Podzemlje e se strovaliti! Doista, da su se u Sodomi zbila udesa koja su se dogodila u tebi, ostala bi ona do danas.'' (RH, 1. kolovoza 1893. Dodaci u zagradi potjeu od Ellen White.) Stanje Crkve je slino kao u Laodiceji. U njoj nema Boje prisutnosti. (1NL, str. 99. 1898.)

Zloporaba vlasti u Upravi Crkve


Sama Generalna konferencija postaje izopaena pogrenim osjeajima i naelima. Ljudi su nepoteno postupali prema onima za koje su smatrali da su pod njihovom vlau. Odluili su prisiliti pojedince da postupaju u skladu s njihovim odlukama; oni bi tako vladali nad drugima ili ih upropastili.
Ovo je jedina poznata izjava iz pera Ellen White, koja pokazuje da je mogla izgubiti povjerenje u organizaciju Adventistike crkve. Sumnju koju je ovdje izrazila nikad nije ponovila u preostalih dvadeset i est godina svojeg ivota.
15

36

Plai me bahatost tako razvijene vlasti, kao da poloaj pretvara ljude u bogove; to treba izazvati strah. Ona je prokletstvo kad god se i od ije se god strane vri. (TM, str. 359-361. 1895.) Suvie je tekih odgovornosti povjereno nekolicini ljudi, a neki od njih ne uzimaju Boga za svojeg savjetnika. to ovi ljudi znaju o potrebama Djela u stranim zemljama? Kako mogu znati to treba odluiti po pitanjima koja su im upuena, a kojima se od njih trai informacija? Za one u stranim zemljama bit e potrebna tri mjeseca da dobiju odgovor na svoja pitanja, ak i ako nema odlaganja u pisanju. (TM, str. 321. 1896.) Oni koji ive u udaljenim zemljama nee postupiti prema svojoj prosudbi koja im govori da je ispravno, dok ne dobiju dozvolu iz Battle Creeka. Prije nego to krenu naprijed, oni iz tog mjesta ekaju na da ili ne. (SpT-A(9), str. 32. 1896.) Nije mudro izabrati jednog ovjeka za predsjednika Generalne konferencije. Posao Generalne konferencije se proirio i neke su stvari nepotrebno zakomplicirane. Pokazala se potreba za pronicljivou. Treba postojati odjel u polju, ili treba smisliti neki drugi plan da se promijeni sadanje stanje stvari. (TM, str. 342. 1896.)16
Adventistika crkva organizirana je 1863. godine s 3.500 vjernika, s nekoliko konferencija, tridesetak propovjednika i Odborom Generalne konferencije koji su inila tri ovjeka. Predsjednik Generalne konferencije mogao je pruiti vodstvo i savjet koji zahtijeva tako mala organizacija. Mogao je osobno prisustvovati svakom vanijem sastanku i uz to posvetiti osobnu pozornost nizu poslova povezanih s nakladnikim djelom. Meutim, 1896. godine Djelo Crkve u Sjedinjenim Amerikim Dravama se jako proirilo, pa je djelovalo i u Europi, Australiji i Africi. Vie nije bilo mogue da jedan ovjek ima odgovarajui nadzor i daje upute za sve obimniji posao. Ellen White je traila podjelu polja tako da nai vjernici diljem svijeta ne bi oekivali savjet samo od jednog ovjeka. To je ostvareno organiziranjem unija konferencija i svjetskih divizija.
16

37 36

Nesmotrene voe ne govore u Boje ime


Glas iz Battle Creeka, koji se smatrao autoritetom u savjetovanju kako se treba obavlja posao, vie nije Boji glas. (17MR, str. 185. 1896.) Proteklo je vie godina otkad sam Generalnu konferenciju prestala smatrati Bojim glasom. (17MR, str. 216. 1898.) Da ovi ljudi trebaju stajati na svetome mjestu, da budu Boji glas upuen narodu kao to smo nekad vjerovali da je Generalna konferencija stvar je prolosti. (GCB, 3. travnja 1901., str. 25.)

Nova crkva nije potrebna


Uzimat e ulomke iz Svjedoanstava koji govore o kraju vremena milosti ili reetanju Bojeg naroda, i govorit e kako e se iz tog naroda pojaviti ii, svetiji narod. Sve to ide na ruku neprijatelju. Kad bi mnogi prihvatili gledita koja ti zastupa i govorili i postupali prema njima, to bi izazvalo najvee fanatino uzbuenje koje se ikad pojavilo meu adventistima sedmog dana. To Sotona eli. (1SM, str. 179. 1890.) Gospodin ti nije dao vijest da adventiste sedmog dana nazove Babilonom i poziva Boji narod da izae iz njega. Kakve god mi iznosio razloge o ovom predmetu, ne mogu me pokolebati jer mi je Gospodin dao jasno svjetlo koje se protivi takvoj vijesti. Znam da Gospodin voli svoju Crkvu. Ona ne smije biti neorganizirana ili se raspasti u neovisne dijelove. U tome ne postoji nikakva dosljednost; nema ni najmanji dokaz da e se takvo to dogoditi. (2SM, str. 63.68.69. 1903.) Kaem vam, brao moja, da Gospodin ima organizirano tijelo preko kojega e djelovati. Kad se netko odvaja od organiziranog tijela naroda koji vri Boje zapovijedi, kad poinje mjeriti Crkvu svojim ljudskim mjerilima i poinje ju
38

osuivati, onda moete znati da ga Bog ne vodi. On je na pogrenom kolosjeku. (3SM, str. 17.18. 1893.)

Bog e sve urediti


Nema potrebe sumnjati ili strahovati da djelo nee uspjeti. Bog je na elu djela i On e sve urediti. Ako neto treba mijenjati na elu Djela, Bog e se pobrinuti i ispraviti svaku zabludu. Vjerujmo da e brod koji nosi Njegov narod Bog sigurno dovesti u luku. (2SM, str. 390. 1892.) Zar Bog nema ivu crkvu? On ima crkvu, ali je to crkva koja se bori, a ne pobjednika crkva. Nama je ao to postoje manjkavi lanovi, to usred penice ima kukolja. Premda u Crkvi postoji zlo i bit e ga do kraja svijeta, Crkva u ovim posljednjim danima treba biti svjetlo svijetu koji je uprljan i demoraliziran grijehom. Crkva, slaba i nesavrena, u potrebi za ukorom, upozorenjem i savjetom, jedini je predmet Kristove najuzvienije brige na zemlji. (TM, 45.46. 1893.) Sotonine pristae nee nikad pobijediti. Pobjeda e pratiti vijest treeg anela. Kao to je Gospodin nad vojskama sruio zidove drevnog Jerihona, tako e narod koji dri Boje zapovijedi pobijediti i nadvladati sve neprijatelje. (TM, str. 410. 1898.)

Potreba za podjelom odgovornosti


Ono to sada elimo jest reorganizacija. elimo poeti od poetka i graditi na drukijem naelu. Ovdje su ljudi koji se nalaze na elu razliitih institucija, odgojnog i obrazovnog djela i konferencija u razliitim krajevima i saveznim dravama. Svi oni trebaju biti predstavnici, da imaju glas oblikovanja i izrade planova koje treba izvriti. Treba vie od jednog, dvojice ili trojice ljudi koji e voditi brigu o cijelom irokom polju. Djelo je veliko i nema ljudskog uma koji moe sam planirati posao koji treba obaviti.
39 38

elim rei da Bog nije dao nikakvu kraljevsku vlast u nae redove koja e nadzirati ovu ili onu granu Djela. Djelo je ogranieno nastojanjima da se nadzire svaka sitnica. Mora doi do obnove, do reorganizacije; odborima treba dati potrebnu vlast i pravo.17 Treba osnovati nove konferencije. Po Bojem nalogu u Australaziji organizirana je unija konferencija. Nije potrebno slati tisue milja do Battle Creeka po savjet, a onda tjednima ekati odgovor. Oni koji su na samom terenu trebaju odluiti to e se uraditi. (GCB, 5. travnja 1901., str. 69.70.)

Reakcija na zasjedanju Generalne konferencije 1901. godine


to mislite tko je bio s nama od trenutka kad je ovo zasjedanje poelo? Tko je uklonio prigovore koji se obino pojavljuju na takvim sastancima? Tko je hodao gore-dolje kroz redove u ovom svetitu? Nebeski Bog i Njegovi aneli. Oni nisu doli ovamo da vas rastrgaju ve da vam daju ispravne i miroljubive misli. Oni su bili meu nama da vre Boje djelo, da odstrane sile tame, da djelo koje je Bog odredio da bude obavljeno ne bi bilo spreavano. Boji aneli su djelovali meu nama. Nikad se u ivotu nisam vie iznenadila nego kad sam vidjela kako su se stvari okrenule na ovom zasjedanju. To nije nae djelo. Bog ga je izveo. Dobila sam upute o ovome, ali dok na ovom zasjedanju nije sve zavreno, nisam ih mogla shvatiti. Boji aneli su hodali gore-dolje na ovom skupu. elim da to svatko od vas dobro zapamti i elim da isto tako zapamtite da je Bog rekao kako e iscijeliti rane svoga naroda. (GCB, 25. travnja 1901., str. 463.464.)
Iz govora Ellen White na otvorenju zasjedanja Generalne konferencije u Battle Creeku 3. travnja 1901., str. 25.26.
17

40

Tijekom ove Generalne konferencije Gospodin je silno djelovao za svoj narod. Kad god se sjetim tog zasjedanja, svlada me osjeaj predivne sveanosti koji izaziva ar zahvalnosti u mojoj dui. Svjedoili smo o velianstvenim koracima naega Gospodina i Otkupitelja. Hvalimo Njegovo sveto ime, jer je On donio izbavljenje svome narodu! (RH, 26. studenoga 1901.) Bila je potreba za organiziranjem unija konferencija, kako Generalna konferencija ne bi vladala nad svim konferencijama. Vlast u konferenciji ne smije biti usredotoena u jednom ovjeku, dvojici ili estero ljudi; treba postojati odbor ljudi nad svakom konferencijom. (MS 26, 3. travnja 1903.)18

Potvreno povjerenje u organizaciju Adventistike Crkve


Sada ne moemo odstupiti od temelja kojeg je Bog postavio. Ne moemo ui u neku novu organizaciju jer bi to znailo otpad od istine. (2SM, str. 390. 1905.) Reeno mi je da adventistima po cijelome svijetu kaem kako nas je Bog pozvao kao narod da mu budemo posebno blago. On je pozvao svoju Crkvu na Zemlji da savreno ujedinjena u Duhu i savjetu Gospodina nad vojskama stoji do svretka vremena. (2SM, str. 397. 1908.) U trenucima kad je mala skupina ljudi, kojima je bilo povjereno ope upravljanje Djelom, u ime Generalne konferencije nastojala provesti neumjesne planove da ogranii Boje Djelo, rekla sam da glas Generalne konferencije, koju je predstavljalo tih nekoliko ljudi, vie ne mogu smatrati Bojim glasom. Ali to ne znai da ne treba potovati odluke Generalne konferencije, sastavljene od ispravno imenovanih zastupnika, predstavnika naroda iz svih dijelova polja.
Za daljne informacije o organizacijskim promjenama izvrenim na zasjedanju Generalne konferencije 1901. vidi Seventh-day Adventist Encyclopedia, rev. izdanje, str. 1050-1053.
18

41 40

Bog je odredio da predstavnici Njegove Crkve iz svih dijelova svijeta, okupljeni na Generalnoj konferenciji, imaju punu vlast. Neki grijee to smatraju da miljenje i prosuivanje jednog ovjeka ili jedne skupine ima punu vlast i utjecaj, jer ih je Bog dao samo svojoj Crkvi u obliku prosudbe i glasa Generalne konferencije okupljene radi postavljanja planova za procvat i napredak Njegovog Djela. (9T, str. 260.261. 1909.) Crkvu je obdario posebnim autoritetom i vlau koju nitko nema pravo zanemariti i prezreti, jer onaj tko to ini prezire Boji glas. (Djela apostolska, str. 103. 1911.) Ohrabruje me i osjeam se blagoslovljenom kad shvatim da Izraelov Bog jo uvijek vodi svoj narod i da e i dalje biti s njim, sve do kraja. (2SM, str. 406. 1913.)19

Izjava W. C. Whitea
Rekao sam joj20 kako je majka gledala na ivot Crkve ostatka i govorio o njezinom pozitivnom uenju kako Bog nee dozvoliti da ova zajednica toliko otpadne da bi dolo do nastanka jo jedne crkve. (U pismu W. C. Whitea E. E. Androssu, 23. svibnja 1915. Iz pismohrane u Ostavtini Ellen White.)

Jo uvijek potrebno duhovno buenje


Jednog dana sam u podne pisala o djelu koje se moglo obaviti na posljednjoj Generalnoj konferenciji21 da su ljudi na povjerljivom poloaju slijedili Boju volju i put. Oni koji su imali veliko svjetlo nisu hodili u njemu. Zasjedanje je zavreRijei iz posljednje poruke Ellen White Adventistikoj crkvi na zasjedanju Generalne konferencije. Ove ohrabrujue rijei proitao je na zasjedanju predsjednik Generalne konferencije, A. G. Daniells 27. svibnja 1913. 20 Ga. Lida Scott, u to doba nova vjernica, spremna financijski pomoi razvoju zdravstvenog djela u Loma Lindi u Kaliforniji. 21 1901. godine.
19

42

no, a do promjene nije dolo. Ljudi se pred Gospodinom nisu ponizili kao to je trebalo i Sveti Duh nije doao. Pisala sam do tog trenutka kad sam izgubila svjesnost; inilo se da prisustvujem jednom prizoru u Battle Creeku. Bili smo okupljeni u auditoriju u Tabernacleu. Izgovorena je molitva, otpjevana pjesma, kojoj je opet slijedila molitva. Bogu su upuene najusrdnije molbe. Sastanak je bio obiljeen prisutnou Svetog Duha. inilo se kako nitko nije suvie ponosan da ne bi dao iskreno priznanje i oni koji su vodili u tome bili su ljudi koji su imali utjecaj, ali ranije nisu imali hrabrosti da priznaju svoje grijehe. U Tabernacleu je odjekivalo radovanje kakvo se nikad ranije ulo. Onda sam se vratila iz nesvjesnog stanja i neko vrijeme se nisam mogla sjetiti gdje sam. U ruci sam jo uvijek drala pero. A onda sam ula rijei: Ovo se moglo dogoditi. Sve ovo je Gospodin ekao da uini svome narodu. Cijelo nebo je ekalo da pokae milostivost. Pomislila sam gdje smo mogli biti da je na posljednjoj Generalnoj konferenciji obavljeno temeljito djelo. (8T, str. 104-106. 5. sijenja 1903.) Duboko su me dojmili prizori koji su mi nedavno bili pokazani u nonom vienju. Izgledalo je da je u pitanju veliki pokret djelo oivljavanja koje je napredovalo u mnogim mjestima. Na narod svrstavao se u redove odazivajui se na Boji poziv. (TM, str. 515. 1913.)22

Boje strpljenje s Njegovim narodom


Crkva je zanemarila, alosno zanemarila ostvariti oekivanja svojega Otkupitelja, a Gospodin se ipak ne povlai od svojeg naroda. On ga jo uvijek podnosi, ne zbog neke dobrote koju bi naao u njemu, ve zato da se Njegovo ime
Iz prve poruke Ellen White upuene na zasjedanju Generalne konferencije 1913. godine.
22

43 42

ne sramoti pred neprijateljima istine i pravednosti, da sotonska orua ne bi mogla likovati zbog unitenja Bojeg naroda. Dugo je On trpio njegovu hirovitost, nevjerstvo i ludost. Disciplinirao ga je s udesnim strpljenjem i saaljenjem. Kada bi posluali Njegove upute, On bi ih oistio od njihovim izopaenih sklonosti, spaavajui ih vjenim spasenjem i pretvarajui ih u vjene spomenike sile svoje milosti. (ST, 13. studenoga 1901.) Drimo na umu da je Crkva, kakva je slaba i nesavrena, jedini predmet Kristove najuzvienije brige na zemlji. On stalno zabrinuto bdije nad njom i snai je svojim Svetim Duhom. (2SM, str. 396. 1902.)

Bog radi s onima koji su Njemu vjerni


Gospodin Isus e uvijek imati izabrani narod koji e mu sluiti. Kad je idovski narod odbacio Krista, Kneza ivota, On je od njih uzeo Boje kraljevstvo i dao ga neznabocima. Bog e nastaviti raditi po tom naelu u svakoj grani svojega Djela. Kad se neka crkva pokae nevjerna Gospodnjoj rijei, kakav god bio njezin poloaj, koliko god bio uzvien i svet njezin poziv, Gospodin vie ne moe raditi s njom. Onda bira druge da ponesu vane odgovornosti. Ako pak one ne oiste svoj ivot od svakog pogrenog postupka, ako ne uspostave ista i sveta naela na svim svojim granicama, onda e ih Gospodin teko kazniti i poniziti i, ako se ne pokaju, uklonit e ih s njihova mjesta i uiniti ih predmetom poruge. (14MR, str. 102. 1903.)

Suenje prema danom svjetlu


Crkva adventista sedmog dana bit e izvagana na vagi Svetita. Bit e suena prema povlasticama i prednostima
44

koje je imala. Ako njezin duhovni ivot ne odgovara prednostima koje joj je Krist dao po neiskazano veliku cijenu, ako ju blagoslovi koje je dobila nisu osposobili da obavi posao koji joj je bio povjeren, nad njom e biti izreena presuda: Naena prelagana. Njoj e se suditi prema danom svjetlu i prilikama. Sveane opomene upozorenja, oitovane u razaranju veoma cijenjenih objekata za slubu,23 govore nam: Spomeni se dakle odakle si pao, obrati se i ini prva djela. (Otk 2,5) Ako se Crkva, koja je sada proeta vlastitim otpadom, ne pokaje i obrati, ona e jesti plod svojeg vlastitog djela, dok se nee gaditi same sebe. Ako se odupre zlu i odabere dobro, ako u dubokoj poniznosti trai Boga i dosegne svoje visoko zvanje u Kristu stojei na platformi vjene istine i vjerom se uhvati pripravljenih ostvarenja, ona e ozdraviti. Ona e se pojaviti u svojoj Bogom danoj jednostavnosti i istoi, odvojena do svega to je vee za Zemlju, pokazujui da ju je istina oslobodila. Onda e njezini lanovi biti Boji izabranici, Njegovi predstavnici. (8T, str. 247-251. 21. travnja 1903.)

Povijest Izraela je opomena za nas


U ove posljednje dane Boji narod e biti izloen istim opasnostima kojima je bio izloen drevni Izrael. Oni koji ne prihvate opomene koje Bog daje, nai e se u istim opasnostima kao stari Izrael i nee zbog nevjerstva moi ui u poinak. Stari Izrael je trpio nevolje zbog svojih neposveenih srca i nepokorene volje. Razlog to su na kraju bili odbaeni kao narod bilo je njihovo nevjerstvo, samopouzdanje, nestrpljenje, sljepoa uma i tvrdoa srca. U njihovoj povijesti pokazan nam je signal opasnosti.
Sanatorij u Battle Creeku, najvea i najpoznatija adventistika institucija u svijetu, izgorio je do temelja 18. veljae 1902. Tome je slijedilo unitenje nakladnike kue Review and Herald, takoer poarom, 30. prosinca 1902.
23

45 44

Nastojte, brao, da u koga od vas srce ne bude zlo i nevjerno pa da otpadne od ivoga Boga. Doista, postali smo zajedniari Kristovi, samo ako poetno pouzdanje vrsto odrimo do kraja. (Heb 3,12.14 ari.) (Letter 30, 1895.) Crkva koja se bori nije Crkva koja je pobijedila, a Zemlja nije Nebo. Crkvu ine pogreivi, nesavreni mukarci i ene koji su uenici u Kristovoj koli, da bi se obuili, disciplinirali i obrazovali za ovaj i za budui, besmrtni ivot. (ST, 4. sijenja 1883.) Neki misle da e se ulaskom u Crkvu ispuniti njihova oekivanja i upoznati samo one koji su isti i savreni. Oni revnuju za svoju vjeru i kad u vjernicima vide pogreke, kau: Otili smo iz svijeta da se ne moramo druiti sa zlim osobama, ali je zlo i ovdje, a onda pitaju, kao sluge u prispodobi: Odakle onda kukolj? Ali mi se ne trebamo razoarati jer nam Gospodin nije zajamio da e Crkva biti savrena i sva naa revnost nee uspjeti da Crkvu koja se bori uini istom kao to je Crkva koja je pobijedila. (TM, str. 47. 1893.)

Pobjedonosna Crkva bit e vjerna i Kristu slina


Djelo e se uskoro zavriti. Vjernici Crkve koja se bori, koji su se pokazali odani, postat e pobjedonosna Crkva. (Ev, str. 707. 1892.) Kristov ivot bio je nadahnut boanskom porukom o Bojoj ljubavi. On je silno elio da tu ljubav u obilnoj mjeri podijeli drugima. Suut je zraila s Njegovog lica, a Njegovo ponaanje bilo je obiljeeno milou i poniznou, ljubavlju i istinom. Svaki vjernik Njegove borbene Crkve mora pokazati iste osobine ukoliko se eli pridruiti pobjedonosnoj Crkvi. (FE, str. 179. 1891.)

46

Peto poglavlje

Duhovni ivot Ostatka


Dvostruki ivot
U ovo doba, neposredno prije nego to se na oblacima nebeskim po drugi put pojavi Krist, treba izvriti djelo slino Ivanovom. Bog poziva ljude koji e pripremiti narod da se odri u veliki dan Gospodnji. ... Da bismo vjerno objavili vijest slinu onoj koju je Ivan objavio, moramo imati duhovno iskustvo kakvo je on imao. U nama se mora izvriti isto djelo. Moramo vidjeti Boga i gledajui Njega izgubiti iz vida sebe. (8T, str. 332.333. 1904.) Zajednica s Bogom oplemenit e karakter i ivot. Ljudi e na nama poznati da smo bili s Isusom, kao to su to ljudi poznali na Isusovim uenicima. Ovo e Bojem suradniku pruiti silu kakvu mu nita drugo ne moe pruiti. On sebi ne smije dopustiti da bude lien ove sile. Mi trebamo ivjeti dvostrukim ivotom ivotom misli i akcije, ivotom tihe molitve i ivotom ozbiljnog rada. (Put u bolji ivot, str. 329. 1905.) Moliti i raditi, raditi i moliti bit e nain vaeg ivota. Morate se moliti kao da djelotvornost i hvala pripadaju samo Bogu, a raditi kao da je to sva vaa dunost. (4T, str. 538. 1881.) Nijedan ovjek nije siguran ni dana, ni sata bez molitve. (Velika borba, str. 455. 1911.) Onaj tko ne ini nita drugo osim to se moli, uskoro e se prestati moliti. (Put Kristu, str. 106. 1892; izdanje 2005.)
47 46

vrsto ukorijenjeni u Kristu


Dolazi oluja, oluja koja e iskuati i ispitati svaiju vjeru. Vjernici ve sada moraju biti vrsto ukorijenjeni u Kristu, u protivnom e ih neka od zabluda odvesti na stranputicu. (Ev, str. 361.362. 1905.) Za nas bi bilo dobro da svakoga dana provedemo jedan sat u razmiljanju o Kristovom ivotu. Trebamo ga prouavati u svakoj pojedinosti, dopustivi svojoj mati da obuhvati sve prizore, naroito one vezane za kraj Njegova ivota. (Isusov ivot, str. 54. 1898.) Jedina obrana od zla je Krist koji prebiva u srcu s pomou vjere u Njegovu pravdu. Sve dok ne postanemo ivotno povezani s Bogom, neemo se nikada moi oduprijeti nesvetom utjecaju samoljublja, samozadovoljstva i sklonosti prema grijehu. Mi moemo napustiti mnoge loe navike, za neko vrijeme moemo raskinuti zajednicu sa Sotonom; ali bez ivotne veze s Bogom, koja se ostvaruje podinjavanjem Njemu iz trenutka u trenutak, bit emo poraeni. Bez osobnog poznanstva i stalne zajednice s Kristom preputeni smo na milost i nemilost neprijatelju, i na kraju emo provoditi njegove naloge. (Isusov ivot, str. 258. 1898.) Krist, i to razapet, treba biti predmet naega razmiljanja, razgovora i naih najradosnijih osjeaja. (Put Kristu, str. 110. 1892; izdanje 2005.)

Oblikovani po Svetome Duhu


Ljudsko srce nee nikada upoznati sreu dok ne dopusti da bude oblikovano djelovanjem Bojega Duha. Duh usklauje obnovljenu duu s uzorom, Isusom Kristom. Pod Njegovim utjecajem neprijateljstvo prema Bogu mijenja se u vjeru i ljubav, a oholost u poniznost. Dua prepoznaje ljepotu istine i Krist se proslavlja savrenstvom i ljepotom karaktera. (OHC, str. 152. 1896.)
48

Nema prirodnih poriva, niti umnih sposobnosti i sklonosti srca koje svakog trenutka ne trebaju biti pod nadzorom Bojeg Duha. (Patrijarsi i proroci, str. 349. 1890.) Duh obasjava nau tamu, uklanja nae neznanje i pomae nam u naim mnogostrukim potrebama. Meutim nae se misli stalno moraju baviti Gospodinom. Ako dopustimo svjetovnosti da prodre u nas, ako nemamo nikakve elje da se molimo, nikakve elje da razgovaramo s Izvorom snage i mudrosti, Duh nee boraviti s nama. (OHC, str. 154. 1896.)

Potrebno je prouavati Bibliju


Nijedno obnovljeno srce ne moe se odrati u stanju posveenosti bez svakidanje primjene soli Boje Rijei. Boanska milost mora se primati svakoga dana, u protivnom nitko ne moe ostati obraen. (OHC, str. 215. 1896.) Neka vaa vjera bude potkrijepljena Bojom Rijeju. Uhvatite se vrsto za ivo svjedoanstvo istine. Vjerujte u Krista kao svojeg osobnog Spasitelja. On je bio i uvijek e biti naa Stijena spasenja. (Ev, str. 362. 1905.) Krani se moraju pripremati za ono to e uskoro zadesiti svijet kao najvee iznenaenje i tu pripremu trebaju obaviti marljivim prouavanjem Boje Rijei i nastojanjem da svoj ivot usuglase s njezinim propisima. (Izraelski proroci, str. 398. c. 1914.) Samo e oni koji su svoj um utvrdili istinama Biblije moi opstati tijekom posljednjeg velikog sukoba. (Velika borba, str. 510. 1911.) Samo e oni koji su marljivo prouavali Sveto pismo i prihvatili ljubav prema istini biti zatieni od mone prijevare koja e osvojiti svijet. (Velika borba, str. 538. 1911.) Na narod treba razumjeti to Bog kae. Njemu je potrebno sistematsko poznavanje naela otkrivene istine, koje e ih osposobiti za ono to dolazi na zemlju i sprijeiti da ih ne ljulja i zanosi svaki vjetar nauka. (5T, str. 273. 1885.)
49 48

Uimo Pismo napamet


Vie puta svakog dana posvetimo dragocjene, zlatne trenutke molitvi i prouavanju Pisma, ako nita drugo osim da neki tekst nauimo napamet da bi dua mogla ivjeti duhovnim ivotom. (4T, str. 459. 1880.) Boja dragocjena Rije je mjerilo za mlade koji ele biti odani Kralju Neba. Neka zato prouavaju Pisma. Neka pamte redak po redak i neka stjeu znanje o kojemu je Gospodin govorio. (ML, str. 315. 1887.) Podignite oko sebe zid od Pisma i vidjet ete da ga svijet ne moe sruiti. Uite Pismo napamet i onda Sotoni koji dolazi da vas kua odgovorite: Pisano je. Na ovaj nain se na Gospodin suoio sa Sotoninim kunjama i odupro im se. (RH, 10. travnja 1888.) Neka Kristove dragocjene rijei zauzmu poasno mjesto u naem sjeanju. Cijenimo ih vie od srebra i zlata. (6T, str. 81. 1900.) Imajte uz sebe depnu Bibliju dok radite i koristite svaku priliku da uite napamet dragocjena obeanja. (RH, 27. travnja 1905.) Doi e vrijeme kad e mnogi biti lieni pisane Rijei. Ali ako je ona utisnuta u sjeanje, nitko nam je ne moe oduzeti. (20MR, str. 64. 1906.) Prouavajmo Boju Rije. Nauimo napamet dragocjena obeanja da bismo, kad nam budu oduzeli nae Biblije, jo uvijek imali Boju Rije. (10MR, str. 298. 1909.)

Otkrivenje 14 kao sidro Bojeg naroda


U ove posljednje dane naa je dunost da utvrdimo znaenje vijesti prvog, drugog i treeg anela. Sve svoje poslove trebamo obavljati u skladu s Bojom Rijei. Vijesti prvog, drugog i treeg anela su sjedinjene i objavljene u etrnaestom poglavlju Otkrivenja od estog retka do kraja. (13MR, str. 68. 1896.)
50

Mnogi koji su prihvatili vijest treeg anela nisu imali iskustva u dvjema ranijim vijestima. Sotona je to znao pa ih je promatrao ne bi li ih nekako svladao; ali trei aneo im je ukazivao na Svetinju nad svetinjama i oni koji su prije doivjeli vijest, pokazivali su im put u Svetinju nad svetinjama. Mnogi su u vijestima ovih anela vidjeli savreni lanac istine i radosno ih prihvatili prema njihovom redoslijedu te vjerom slijedili Isusa u nebesko Svetite. Ove su mi vijesti prikazane kao sidro za Boji narod. Svi koji ih razumiju i prihvate bit e sauvani od mnogih Sotoninih obmana. (Rani spisi, str. 209. 1858.)

Nauite um da vjeruje Bojoj Rijei


Oni koji smatraju da mogu sumnjati u Boju Rije, da sumnjaju u sve gdje postoji mogunost za nevjerovanje, kad doe nevolja ustanovit e da e biti potreban i te kako veliki napor da vjeruju. Bit e gotovo nemogue nadvladati utjecaj koji vezuje um naviknut na nevjerstvo, jer takvim je postupkom dua zarobljena u Sotoninu zamku i postaje nemona da raskine groznu mreu koja je ispletena sve blie i blie dui. Kad se odlui da sumnja, ovjek poziva u pomo Sotonina orua. Ali jedina nada za onoga koji je nauio da ne vjeruje jest da svu bespomonost stavi na Spasitelja i da, kao dijete, pokori svoju volju i ivot Kristu, da bi ga izveo iz tame u svoje udesno svjetlo. ovjek nema snage da se sam izbavi iz Sotoninih zamki. Onaj tko se ui sumnjati i kritizirati, jaa samog sebe u nevjerstvu. (MS 3, 1895.)

Priprema za budue kunje


Kristove sluge ne trebaju unaprijed smiljati govor koji e iznijeti kada budu izvedeni na sud zbog svoje vjere. Oni se trebaju pripremati iz dana u dan tako da u svoje srce pohranjuju dragocjene istine Boje Rijei. Oni se trebaju hraniti Kri51 50

stovim naukom i svoju vjeru jaati molitvom. A onda, kada budu izvedeni na sud, Sveti Duh e ih podsjetiti na istine koje e doprijeti do srca onih koji e doi da ih sluaju. Bog e uiniti da znanje steeno marljivim istraivanjem Svetog pisma bljesne u njihovom umu u trenutku kad to bude potrebno. (CSW, str. 40.41. 1900.) Kada doe vrijeme kunje, neki koji sada propovijedaju drugima shvatit e, zahvaljujui svojim stajalitima, da na mnogo toga ne mogu dati zadovoljavajui odgovor. Sve dok se ne budu nali pred takvim ispitom, oni nee biti svjesni svojeg velikog neznanja. U Crkvi ima mnogo onih koji smatraju da razumiju ono to vjeruju. Ali dok ne doe do borbe, oni nee shvatiti vlastitu slabost. Kada budu odvojeni od onih koji imaju istu vjeru i budu prisiljeni da stoje sami i objasne to vjeruju, bit e iznenaeni kad vide koliko su zbrkane njihove misli o onome to su prihvatili kao istinu. (5T, str. 707. 1889.)

Nadzor nad moralnim silama


Sposobnost da pruimo obrazloenje za svoju vjeru, pohvalno je dostignue, ali ako istina nije prodrla dublje od toga, dua se nikada nee spasiti. Srce mora biti oieno od svake moralne prljavtine. (OHC, str. 142. 1893.) Malo je onih koji shvaaju da dunost treba upravljati mislima i matom. Teko je nediscipliniran um usredotoiti na korisne predmete. Meutim, ako misli nisu zaposlene na nain kako je to potrebno, vjera u ljudskoj dui ne moe doivjeti svoj procvat. Um mora biti zaposlen onim to je sveto i vjeno jer e u protivnom njegovati bezvrijedne i povrne misli. U red se moraju dovesti i intelektualne i moralne snage, a uporaba e ih ojaati i unaprijediti. (OHC, str. 111. 1881.) Naa je velika potreba poticanje i njegovanje istih, neokaljanih misli i jaanje moralnih snaga, umjesto niih i tje52

lesnih snaga. Neka nam Bog pomogne da se probudimo od svojih sebinih zahtjeva! (MM, str. 178. 1896.)

Henokov primjer
Henok je prije svojeg uznesenja na nebo hodio tri stotine godina s Bogom, a stanje svijeta nije bilo nita povoljnije za usavravanje kranskog karaktera nego to je danas. A kako je Henok hodio s Bogom? On je uvjebao svoj um i srce da stalno osjea kako se nalazi u Bojoj prisutnosti; kad bi se naao u nevolji, njegove molitve bi se uzdigle k Bogu da ga sauva. Odbio je slijediti put koji bi vrijeao njegovog Boga. Imao je stalno Gospodina pred oima. Molio bi se: Ui me svome putu da ne bih zabludio. to oekuje od mene? to da uinim kako bih te proslavio, Boe moj? Tako je stalno oblikovao svoj put i smjer u skladu s Bojim zapovijedima i savreno vjerovao svojemu nebeskom Ocu da e mu pomoi. Nije imao nikakve svoje misli ni volju. Sav je bio uronjen u volju svojeg Oca. Henok je bio predstavnik onih koji e se nalaziti na Zemlji kad Krist doe, koji e biti preneseni na Nebo bez da okuse smrt. (1SAT, str. 32. 1886.) Henok je kao i mi proivljavao kunje. Bio je okruen drutvom koje nije bilo sklonije pravednosti od onoga koje nas okruuje. Ozraje koje je udisao bilo je zagaeno grijehom i pokvarenou kao i nae, a ipak je ivio svetim ivotom. Bio je neokaljan rasprostranjenim grijesima doba u kojemu je ivio. Tako i mi moemo ostati isti i neiskvareni. (2T, str. 122. 1868.)

Sjetimo se Bojih blagoslova u prolosti


Osvrui se na nau prolost i prisjeajui se svakog koraka napredovanja do dananjeg dana, mogu rei: Hvalite Gospodina! Dok gledam to je Gospodin postigao, ispunjena
53 52

sam oduevljenjem i povjerenjem u Krista kao vodia. Nemamo se ega bojati u budunosti, osim ako ne zaboravimo put kojim nas je Gospodin vodio, kao i Njegove pouke iz prolosti. (LS, str. 196. 1902.)

Vrijeme za ozbiljno razmiljanje


Ako je ikad bilo vrijeme za ozbiljno razmiljanje svakoga tko se boji Boga, onda je to sada, kad je bitna osobna pobonost. Trebamo se pitati: Tko sam i to je moj posao i zadaa u ovo vrijeme? Na ijoj strani radim na Kristovoj ili neprijateljevoj? Neka se svaka dua sada ponizi pred Bogom, jer nesumnjivo ivimo u veliki Dan pomirenja. Sluajevi mnogih prolaze pred Bogom, jer samo jo malo trebaju spavati u svojim grobovima. Tog dana jamstvo nee biti vae ispovijedanje vjere, ve kome pripada vaa ljubav. Je li hram due oien od svake neistoe? Priznajem li svoje grijehe i ispovijedam li ih pred Bogom da bi ih On mogao izbrisati. Cijenim li premalo sebe? Jesam li spreman uiniti svaku rtvu za ono najizvrsnije, zbog spoznanja Isusa Krista? Osjeam li svakog trenutka da ne pripadam sebi ve Kristu, da moja sluba pripada Bogu komu ja pripadam? (MS 87. 1886.) Trebamo se pitati: S kojim ciljem ivimo i radimo? to e biti rezultat svega toga? (ST, 21. studenoga 1892.)

ivjeti sa svijeu da postoji sudnji dan


Promatrajui ljude kako u naim gradovima ure tamoamo za poslovima, pitala sam se pomisle li oni ikad da Boji Dan samo to nije banuo. Svi mi trebali bismo ivjeti drei na umu veliki dan s kojim emo se uskoro suoiti. (1SAT, str. 25. 1886.) Ne moemo si priutiti da ivimo bez sjeanja na dan suda; premda se dugo odlae, sada je blizu, na vratima, i jako
54

brzo dolazi. Uskoro e odjeknuti arkanelova truba koja e preplaiti ive i probuditi mrtve. (CG, str. 560.561. 1892.)

Spremni za Kristov povratak


Ali ako ve sada ne nalazimo zadovoljstvo u razmiljanju o onome to je na Nebu; ako nismo zainteresirani za prikupljanje znanja o Bogu; ako ne uivamo u promatranju Kristovog karaktera; ako nas svetost uope ne privlai tada moemo biti sigurni da su uzaludne sve nae nade u Nebo. Savreno usklaivanje s Bojom voljom visoki je cilj koji kranin neprestano ima pred oima. On e eljeti razgovarati o Bogu, o Isusu, o domu sjaja i neporonosti koji je Isus pripremio za sve koji Ga vole. Razmiljanje o tim temama, kada se dua siti blaenim Bojim obeanjima, apostol opisuje kao sliku udesa budueg svijeta. (5T, str. 745. 1891.) Ako ste danas izmireni s Bogom, bili biste spremni ako bi Krist danas doao. (HP, str. 227. 1891.)

55 54

esto poglavlje

Nain ivota i rada Ostatka


Duh slube i samoportvovnosti
Dugo je Bog ekao da duh slube obuzme cijelu Crkvu i da svatko prema svojim sposobnostima radi za Njega. Ako vjernici Boje crkve obave posao koji im je u tuzemstvu i inozemstvu povjeren u ispunjavanju evaneoskog naloga, cijeli svijet e uskoro biti opomenut i Gospodin Isus e se sa silom i velikom slavom vratiti na Zemlju. (Djela apostolska, str. 70. 1911.) Ljudska mudrost naginje k ujedinjavanju, centralizaciji, k formiranju velikih Crkava i ustanova. Ljudi masovno preputaju institucijama i organizacijama djela dobroinstva; oni se povlae od dodira sa svijetom, i tako se njihova srca hlade. Oni su zaokupljeni vlastitom osobnou i postaju neosjetljivi. U njihovoj dui izumire ljubav za Boga i ovjeka. Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moe obaviti njihov zastupnik, opunomoenik. Sluba bolesnima i siromanima, objavljivanje evanelja onima koji su izgubljeni neto je to se ne moe prepustiti odborima ili organiziranim dobrotvornim drutvima. Zahtjev djela evanelja jest individualna odgovornost, individualni napori, osobna rtva. (Put u bolji ivot, str. 82. 1905.)

Trgujte dok ne doem


Krist kae: Trgujte dok ne doem. (Luka 19,13) Moda e proi samo nekoliko godina do zavretka povijesti nae Zemlje, ali do tada trebamo trgovati. (RH, 21, travnja 1896.)
56

Krist bi elio da svatko naui mirno razmiljati o Njegovom drugom dolasku. Svi trebaju svakodnevno istraivati Boju Rije, ali isto tako ne zanemariti sadanje dunosti. (Letter 28, 1897.) Krist je izjavio da e kad On doe neki od Njegova naroda koji ga eka biti zauzeti trgovakim poslovima. Neki e sijati njive, drugi eti i skupljati etvu, a trei e mljeti u mlinu. Nije Boja volja da Njegovi izabranici napuste ivotne obveze i odgovornosti i predaju se lijenom razmiljanju, ivei u nekom religioznom snu. (MS 18a, 1901.) Unesite u sadraj svog ivota to je mogue vie dobrih djela. (5T, str. 488. 1889.)

Kao da bi svaki dan mogao biti na posljednji


Trebali bismo bdjeti, raditi i moliti se kao da je ovo posljednji dan koji smo dobili. (5T, str. 200. 1882.) Naa jedina sigurnost je da obavljamo svakodnevni posao, radei, bdijui, ekajui, svakog trenutka oslanjajui se na snagu Onoga koji bjee mrtav, iv je i evo ivi u vijeke vjekova. (Letter 77, 1894.) Svakoga jutra posvetite sebe i svoju obitelj Bogu za taj dan. Nemojte raunati na mjesece i godine, oni nisu vai. Va je samo jedan kratki dan. Kao da vam je zadnji na Zemlji, radite tijekom njegovih sati za Uitelja. Predajte u Njegove ruke sve svoje planove da se po Njegovoj boanskoj providnosti izvre ili ne izvre. (7T, str. 44. 1902.)

Savjesno svetkovanje subote24


Na nebeski Otac eli da svetkovanjem subote sauva u ljudima spoznaju o sebi. On eli da subota upuuje nae misli
Vidi The Observance of the Sabbath u Testimonies for the Church, sv. 6, str. 349-368; Odabrana svjedoanstva, str. 183-200.
24

57 56

Njemu, istinitom i ivom Bogu, i da nam tako da ivot i mir. (6T, str. 349. 1900.) Na subotu trebamo misliti preko cijeloga tjedna i spremati se da ju svetkujemo u skladu sa zapovijedi. Subotu ne smijemo smatrati samo propisom Zakona, ve trebamo razumjeti njen duhovni znaaj za cijeli na ivot. Kad se na taj nain sjeamo subote, onda tjelesne stvari nee prevladati nad duhovnima. Nijedna dunost koja se mogla ispuniti u est radnih dana nee ostati za subotu. (6T, str. 353.354. 1900.) ivotnim se potrebama mora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromanih mora ublaiti. Nee ostati bez krivice onaj tko u subotu zanemari pomoi u nevolji. Boji sveti odmor nainjen je za ovjeka i djela milosra su u savrenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne eli da Njegova stvorenja ijedan as podnose bol koja se moe otkloniti subotom ili u bilo koji drugi dan. (Isusov ivot, str. 155.156. 1898.)

Vjernost u desetini i prinosima


Desetina je sveta i Bog ju je rezervirao za sebe. Zato ju treba donijeti u Njegovu riznicu, odakle se uzima za uzdravanje evaneoskih radnika u njihovom poslu. Paljivo itajte tree poglavlje Knjige proroka Malahije da vidite to Bog govori o desetini. (9T, str. 249. 1909.) Desetina naeg prihoda je svetinja Gospodnja. Novi zavjet ne ponavlja zakon o desetini kao to ne ponavlja ni zakon o suboti jer se njihova valjanost pretpostavlja i njihova je velika duhovna vanost objanjena. (CS, str. 66. 1882.) Bog poziva sve adventiste sedmog dana na svakome mjestu da se posvete Njemu i uine najbolje to mogu prema okolnostima u kojima ive, da pomognu u Njegovom radu. Svojom dragovoljnou u davanju darova i prinosa, On eli da pokau koliko cijene Njegove blagoslove i zahvalnost za Njegovu milost. (9T, str. 132. 1909.)
58

Dobrotvornost pred smrt jadna je zamjena za dareljivost za ivota. (5T. str. 11. 1882.) Kako se pribliavamo svretku vremena, potrebe za Djelo e stalno rasti. (5T, str. 156. 1882.) U ovome svijetu se nalazimo na probi da se vidi jesmo li osposobljeni za budui ivot. U Nebo ne moe ui nitko tko je uprljan runom mrljom sebinosti. Zato nas Bog ovdje ispituje tako to nam povjerava zemaljski imetak, da bismo njegovom uporabom mogli pokazati mogu li nam se povjeriti vjena blaga. (CS, str. 22. 1893.)

Osnivajte nove institucije


Neki mogu rei: Ako e Gospodin skoro doi, kakva je svrha osnivanje kola, sanatorija i tvornica zdrave hrane? Kakva je korist od toga da mladi ue obrte? Gospodnji plan je da stalno poboljavamo talente koje nam je dao. To ne moemo ako ih ne koristimo. Mogunost skorog Kristovog dolaska ne bi nas trebala navesti na besposliarenje. Umjesto toga, trebala bi nas potaknuti da uinimo to je god mogue da bude na blagoslov i korist ljudskom rodu. (MM, str. 268. 1902.) Po itavom svijetu treba obaviti veliki posao i neka nitko ne zakljui da zbog blizine kraja vremena nema potrebe za posebnim naporom u podizanju razliitih institucija kako Djelo bude zahtijevalo. Kad nam Gospodin bude rekao da se vie ne trudimo graditi molitvene domove i osnivati kole, sanatorije i nakladnike ustanove, to e biti vrijeme da prekriimo ruke i pustimo Gospodina da dovri posao, ali sada imamo priliku da pokaemo svoju revnost za Boga i nau ljubav prema ljudskom rodu. (6T, str. 440. 1900.)

Zdravstveni misionarski rad


Dok vjerska agresija rui slobodu nae nacije, oni koji se zalau za slobodu savjesti nai e se u nepovoljnom poloaju.
59 58

Radi svojeg vlastitog dobra trebali bi, dok imaju priliku, pokazati razboritost u pogledu bolesti, njenih uzroka, prevencije i lijeenja. Oni koji ovo ine nai e svugdje polje rada. Bit e bolesnih, mnogih kojima je potrebna pomo ne samo meu naim vjernicima, ve, uglavnom, meu onima koji ne poznaju istinu. (CH, str. 506. 1892.) elim vam rei da se uskoro vie nee moi obavljati propovjedniki posao ve samo zdravstveni misionarski rad. (CH, str. 533. 1901.)

Boji narod cijeni svoje zdravlje


Pokazano mi je da je zdravstvena reforma dio vijesti treeg anela i isto tako vrsto povezana s njom kao rame i ruka s ljudskim tijelom. (1T, str. 486. 1867.) Moramo aj, kavu, duhan i alkohol prikazati kao grena uivanja. Ne moemo na istu razinu staviti meso, jaja, maslac, sir i sline proizvode koje stavljamo na stol. Njih ne treba posebno isticati kao najvaniju vijest. Ono prvo aj, kavu, duhan, pivo, vino i sva alkoholna pia ne treba uzimati umjereno, ve potpuno odbaciti. (3SM, str. 287. 1881.) Istinska nas umjerenost ui da u potpunosti ostavimo sve tetno za zdravlje i da razumno koristimo ono to je zdravo. (Patrijarsi i proroci, str. 471. 1890.) ist zrak, sunce, umjerenost i odmaranja, tjelesne vjebe, pravilna prehrana, uzimanje vode, povjerenje u boansku mo to su pravi lijekovi. (Put u bolji ivot, str. 69.70. 1905.) Bilo to da je ono to teti zdravlju, ono ne samo to smanjuje fiziku snagu ve vodi k slabljenju i umne i moralne moi. Poputanje nekoj nezdravoj navici oteava nam da razluujemo izmeu onog to je dobro i to je tetno i stoga postaje tee suprotiti se zlu. (Put u bolji ivot, str. 70.71. 1905.)
60

Povratak prvobitnoj prehrani


Bog nas pokuava vratiti, korak po korak, svojoj prvobitnoj zamisli da ovjek ivi od prirodnih proizvoda zemlje. Meu onima koji ekaju Gospodnji dolazak mesna hrana e bit konano izbaena. Meso e prestati biti dio njihove prehrane. Uvijek bismo trebali imati pred sobom ovaj cilj i postojano raditi na njegovu ostvarenju. (CH, str. 450. 1890.) Meu ljudima koji tvrde da ekaju skori Kristov dolazak trebale bi se vidjeti vee reforme. Zdravstvena reforma treba meu naim vjernicima izvriti djelo koje jo nije obavljeno. Ima onih koji bi trebali postati svjesni opasnosti mesne prehrane, ali jo uvijek jedu meso i tako ugroavaju tjelesno, umno i duhovno zdravlje. Mnogi koji su se tek polovino odrekli mesne prehrane napustit e Boji narod i vie s njim nee hoditi. (RH, 27. svibnja 1902.)

Vrijeme za post i molitvu


Odsad i sve do kraja vremena Boji narod treba biti mnogo ozbiljniji, mnogo budniji, ne uzdajui se u svoju mudrost ve u mudrost svojega Voe. Oni trebaju odrediti dane za post i molitvu. Moda se nee zahtijevati potpuno liavanje od hrane, ali se trebaju hraniti tedljivo najjednostavnijom hranom. (CD, str. 188.189. 1904. Takoer u Savjeti o ivotu i prehrani, str. 146.) Pravi post koji treba preporuiti svima je uzdravanje od svake hrane koja nadrauje i uzimanje zdrave, jednostavne hrane koju je Bog dao u izobilju. Ljudi trebaju manje misliti o tome kakvu e zemaljsku hranu jesti i piti, a mnogo vie o hrani s Neba koja e dati zdravlje i vitalnost cjelokupnom vjerskom ivotu. (MM, str. 283. 1896.) Kvasac pobonosti nije sasvim izgubio svoju mo. U vrijeme kad e opasnost i pritisak na Crkvu biti najvei, mala
61 60

skupina koja ostaje u svjetlosti uzdisat e i ridati zbog gadova to se ine u zemlji. Ovi vjernici e se usrdnije moliti za Crkvu kad budu vidjeli kako mnogi od njezinih vjernika ive i rade po ugledu na svijet. (5T, str. 209. 1882. Takoer u Odabrana svjedoanstva, str. 464.)

Pouzdajte se vrsto u Boga


Zbog neposveenih radnika, ponekad neto poe loe. Moete plakati nad posljedicama pogrenog postupka drugih, ali se ne brinite. Djelo se nalazi pod nadzorom blagoslovljenog Uitelja. Jedino to On trai jest da radnici dolaze k Njemu po naloge i sluaju Njegove upute. Sve grane Djela nae crkve, nae misije, subotnje kole, ustanove lee Njemu na srcu. Zato se brinete? Naa arka elja da vidimo Crkvu ispunjenu ivotom mora biti povezana s potpunim povjerenjem u Boga. Neka nitko uzaludno ne napree snagu koju je dobio od Boga, pokuavajui da ubrza Boje Djelo. ovjekova snaga ne moe ubrzati Djelo. S njome mora biti sjedinjena snaga nebeskih bia. ak i kad bi nestali svi oni radnici koji sada nose najtee terete, Boje Djelo bi ilo naprijed. (7T, str. 298. 1902. Vidi Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 287.288.)

Bogosluje u obitelji
Udruite se veerom i jutrom sa svojom djecom u slavljenju Boga, itanju Njegove Rijei i pjevanju hvale Njemu. Uite djecu da znaju napamet Boji Zakon. (Ev, str. 499. 1904.) Obiteljska bogosluja trebaju biti kratka i iva. Ne dopustite da ih se vaa djeca ili bilo koji lan vae obitelji plai zato to su dosadna ili nezanimljiva. Kad se ita i objanjava neko dugo poglavlje, emu slijedi dugaka molitva, ova sveta sluba postaje zamorna i svi osjeaju olakanje kad je zavrila.
62

Neka otac izabere iz Pisma zanimljiv i lako razumljiv dio; nekoliko redaka je dovoljno za lekciju koju se moe prouiti i oivotvoriti tijekom dana. Mogu se postavljati pitanja, iznijeti nekoliko ozbiljnih, zanimljivih primjedbi, a moe se kao ilustraciju iznijeti i neki dogaaj, kratko i saeto. Na kraju se moe otpjevati nekoliko kitica ive pjesme i iznijeti kratka i saeta molitva. Onaj tko vodi u molitvi ne treba se moliti za svata ve izraziti svoje potrebe jednostavnim rijeima i hvaliti Boga zahvaljivanjem. (CG, str. 521.522. 1884.)

uvajte se veza sa svijetom


[Navedeno Otk 18,1-3.] Dok odjekuje ova vijest, dok objava istine vri djelo odvajanja, mi kao vjerni Boji straari trebamo znati kakav je na stvarni poloaj. Ne udruujmo se sa svjetovnim ljudima da nas ne prome njihov duh i nae duhovno rasuivanje oslabi, pa one koji imaju istinu i objavljuju Gospodnju vijest ponemo promatrati s gledita ostalih kranskih crkava. Istodobno ne trebamo biti slini farizejima i drati se od njih po strani. (EGW'88, str. 1161. 1893.) Oni koji bdiju i ekaju da Krist doe na oblacima nebeskim nee se mijeati sa svijetom u drutvima i skupovima koji se okupljaju samo radi vlastite zabave. (MS 4, 1898.) U Bojem planu nije da se veemo ugovorima, partnerstvom ili poslovnim udruenjima s onima koji nisu nae vjere. (RH, 4. kolovoza 1904.) Trebamo se druiti s drugima koliko god moemo, a da pritom ne rtvujemo naelo. To ne znai da ne trebamo pristupiti njihovim drutvima, ve im trebamo dati do znanja da cijelim srcem podupiremo pitanje trezvenosti. (Te, str. 220. 1884.)
63 62

Rekreacija koju Krist odobrava


Prednost i dunost krana jest da osvjee duh i ojaaju tijelo bezazlenom rekreacijom s ciljem da upotrijebe svoje fizike i umne snage na slavu Bogu. (MYP, str. 364. 1871.) Krani raspolau mnogim izvorima radosti i mogu s nepogreivom tonou rei koja su zadovoljstva ispravna. Oni mogu uivati u razonodama koje nee optereivati um ili kvariti duu, koje nee razoarati i ostaviti alostan trag utjecaja koji razara samopotovanje i onemoguuje korisnost. Ako mogu sa sobom povesti Isusa i sauvati duh molitve, oni su potpuno sigurni. (MYP, str. 38. 1884.) Naa okupljanja trebamo tako voditi i na njima se tako ponaati da nam, kad se vratimo kui, savjest bude mirna i pred Bogom i pred ljudima jer nismo povrijedili nikoga od onih s kojima smo se druili, niti smo na njih pogubno utjecali. Svaka razonoda u kojoj s vjerom moete traiti Boji blagoslov, nije opasna. Ali svaka zabava koja e vas onesposobiti za molitvu nasamo, za obiteljsko bogosluje ili za sudjelovanje na molitvenim sastancima nije sigurna, ve opasna. (MYP, str. 386. 1913.)

Glazba koja uzdie


Kao to su se sinovi Izraelovi, putujui pustinjom, hrabrili melodijama svetih pjesama, tako i Boja djeca danas, po Bojem nalogu, svoj kranski ivotni put trebaju uiniti radosnim. Jedan od najboljih naina da se Boje rijei ureu u sjeanje njihovo je ponavljanje u pjesmi. Takva pjesma ima udesnu mo. Ona ima silu da obuzda grubu i neotesanu narav; silu da oivi misli i probudi suosjeanje, da potakne na sloan rad i odagna potitenost i zle slutnje koje oduzimaju hrabrost i snagu. (Odgoj, str. 151. 1903.)
64

Glazba je dio Boje slube u nebeskim dvorovima i mi, u svojim pjesmama hvale, trebamo nastojati da se to vie pribliimo skladu nebeskih zborova. Pjevanje, kao dio vjerskog bogosluja, isto je tako in bogosluja kao i molitva. (Patrijarsi i proroci, str. 501. 1890.) Uporabi glazbala se ne moe prigovoriti. Ona su se u staro vrijeme koristila pri vjerskim slubama. tovatelji su hvalili Boga harfom i citarom; zato glazba treba imati mjesto na naim bogoslujima. (Ev, str. 500.501. 1898.)

Televizija i kazalite25
Kazalite je jedno od najopasnijih mjesta za razonodu. Umjesto da bude kola morala i vrsnoe, kako se esto tvrdi, ono je pravo leglo nemorala. Takve razonode jaaju i utvruju opasne navike i grene osobine. Proste pjesme, neudoredne geste, izrazi i ponaanje koji navode na razuzdanost, izopauju matu i vrijeaju moralne vrijednosti. Svaka mlada osoba koja esto odlazi na takva mjesta i dogaanja razvit e iskvarena naela. U ovoj zemlji26 nema veeg otrova za matu, za unitenje vjerskih dojmova i otupljivanje radosti u smirenim zadovoljstvima i umjerenim ivotnim stvarnostima od kazalinih zabava. Ljubav prema prizorima u njima poveava se svakim odlaskom, kao to se i elja za alkoholom poveava s njegovim uivanjem. (4T, str. 652.653. 1881. Slino u Um, karakter i osobnost, str. 552 s primjedbom.) Bog ne blagoslivlja vrijeme provedeno u kazalitu ili na plesu. Nema kranina koji bi elio umrijeti na takvome mjestu. Nitko ne bi elio da ga Krist tamo zatekne o svome dolasku. (MYP, str. 398. 1882.)
Oko 1888. godine, u vrijeme kad je pisan ovaj tekst, termin theatre, ovdje preveden s kazalite, odnosio se na mjesta zabave na kojima su se izvodile opere, kazaline i glazbene predstave, ali prije svega mjesta na koja se odlazilo zbog zabave, to se neto kasnije odnosilo i na kino. 26 U Americi.
25

65 64

Jedina sigurna zabava je ona koja ne gui ozbiljne i pobone misli, jedina sigurna mjesta odmora su ona na koja sa sobom moemo povesti Isusa. (OHC, str. 284. 1883. Takoer u Nae visoko zvanje, str. 286.)

Odjea i ukraavanje
Nema potrebe da pitanje odijevanja uinite najvanijom tokom svoje religije. Ima neto vrednije o emu trebate govoriti. Govorite o Kristu, a kad se srce obrati, otpast e sve to nije u skladu s Bojom Rijei. (Ev, str. 272. 1889.) Ako smo krani, slijedit emo Krista, premda put kojim hodimo prolazi preko naih prirodnih sklonosti. Ne vrijedi govoriti vam da ne nosite ovo ili ono, jer ako je ljubav prema ovim tatim stvarima u vaem srcu, odlaganje vaih ukrasa bit e samo kao da ste posjekli grane sa stabla. Naklonosti prirodnog srca opet e provesti to ele. Mora proraditi vaa savjest. (CG, str. 429.430. 1892.) Ljubazno molim na narod da hodi paljivo i oprezno pred Bogom. Potujte obiaje u odijevanju sve dok su u skladu sa zdravstvenim naelima. Neka se nae sestre oblae jednostavno, kako to mnoge ine; one imaju odjeu od dobrog, trajnog materijala, prikladnog za ovo doba; neka pitanje odijevanja ne zaokuplja um. Nae sestre se trebaju oblaiti jednostavno. Neka se oblae skromno i rese stidljivou i razborom. Dajte svijetu ivi primjer unutarnjeg ukraavanja Bojom milou. (2SM, 242. 1897. Slino u Um, karakter i osobnost, str. 524.) Vanjski izgled je pokazatelj srca. (1T, str. 136. 1856.)

Potreba za publikacijama
Treba izdati publikacije pisane jasnim, najjednostavnijim jezikom, koje objanjavaju vane predmete i objavljuju ono to e zadesiti svijet. (HM, 1. veljae 1890.)
66

Prva i druga vijest objavljene su 1843. i 1844. godine i mi se sada nalazimo pod objavljivanjem tree vijesti, ali jo uvijek treba navijetati sve tri. Ove vijesti treba iznijeti svijetu pomou publikacija, u predavanjima, i u odvijanju proroke povijesti pokazati ono to se dogodilo i to e se dogoditi. (CW, str. 26.27. 1896.) Neokaljane istine treba objaviti pomou letaka i traktata; njih treba rasuti kao jesenje lie. (9T, str. 230. 1897.) Danas su vie no ikad potrebne knjige kao to su Patrijarsi i proroci, Daniel i Otkrivenje te Velika borba. Treba ih iriti jer e istine koje naglaavaju otvoriti mnoge slijepe oi. (CM, str. 123. 1905.) Dokle god bude trajalo vrijeme milosti, bit e prilike za rad literarnih evanelista. (6T, str. 478. 1900.)

Nikakvi otri napadi u naim asopisima


Oni koji piu za nae asopise ne trebaju neljubazno napadati i praviti aluzije koje e nesumnjivo uvrijediti i zaprijeiti put, te nas onemoguiti u radu koji trebamo obaviti u pribliavanju svim drutvenim slojevima, ukljuujui i katolike. Na je posao da govorimo istinu u ljubavi i u istinu ne mijeamo neposveene elemente nepreporoenog srca niti iznositi ono to odie istim duhom koji pokazuju nai neprijatelji. Ne koristimo grube i otre rijei. Uklonimo ih iz svakog lanka, izostavimo ih iz svakog govora. Neka Boja Rije izvri rezanje i ukoravanje; neka se nesavreni ljudi sakriju i ostanu u Isusu Kristu. (5T, str. 240.241. 1909.) Iz naih spisa i govora trebamo izbaciti svaki izraz koji bi, sam za sebe, mogao biti pogreno shvaen pa da izgleda kao da se protivi zakonu i redu. Paljivo promotrimo sve kako se ne bi proirio glas da iznosimo stvari koje nas predstavljaju kao ljude koji nisu odani svojoj zemlji i njezinim zakonima. (Letter 36. 1895.)
67 66

Kranstvo se ne oituje u ratobornom optuivanju i osuivanju. (6T, str. 397. 1900.)

uvajmo se sporednih stvari


Bog nije mimoiao svoj narod i izabrao jednog pojedinca ovdje, a drugog ondje kao jedino dostojne da im povjeri svoju istinu. On ne daje jednom ovjeku novo svjetlo suprotno postojeoj vjeri Crkve. Pri svakoj reformi ustajali su ljudi koji su tvrdili da su ga primili. ... Neka nitko samouvjereno ne misli da mu je Bog dao neko naroito svjetlo, i zaobiao njegovu brau. Netko prihvati neku novu i neobinu ideju koja se naizgled ne sukobljava s istinom. On ... govori o njoj i stalno se bavi njome, sve dok mu se ne uini privlanom i vanom, jer Sotona ima sposobnost da ju prikae u lanom svjetlu. Ona na kraju postane sredinja tema koja istiskuje sve ostale, najvanija toka oko koje se sve okree, a istina nestaje iz srca. ... Upozoravam vas da se uvate ovih sporednih pitanja kojima je cilj da odvrate um od istine. Zabluda nije nikada bezopasna. Ona nikad ne posveuje, ve uvijek donosi zbunjenost i neslogu. (5T, str. 291.292. 1885.)

Istiite jedinstvo, a ne razlike


Ima tisue iskuenja koja zamaskirana vrebaju one koji imaju svjetlost istine, i jedina sigurnost za svakoga od nas jest da ne prihvatimo nijedno novo uenje, nijedno novo tumaenje Pisama, prije nego to ga iznesemo na ocjenu iskusnoj brai. Iznesite ga pred njih u poniznom, poslunom duhu s usrdnom molitvom; i ako oni u njemu ne vide svjetlosti, podinite se njihovom sudu, jer je pomo u mnotvu savjetnika. Pojavit e se ljudi i ene koji e tvrditi da imaju neku novu svjetlost ili neko novo otkrivenje, s namjerom da pokolebaju
68

vjeru u stare meae. Njihova uenja nee izdrati probu Boje Rijei, ali e ipak uspjeti da neke prevare. Ne moemo biti dovoljno budni za svaki oblik zablude, jer Sotona stalno pokuava odvui ljude od istine. (5T, str. 293.295.296. 1885.) Bitno je da nastojimo nastupati ujedinjeni; to ne znai da od drugih zahtijevamo da prihvate nae ideje, ali ako svi budu nastojali imati Kristovu krotkost i poniznost, imat e Kristov um. Onda e postojati jedinstvo duha. (Letter 15, 1892.) Pozivam one koji tvrde da vjeruju u istinu da hode ujedinjeni sa svojom braom. Nemojte svijetu dati priliku da govore kako smo ekstremisti, da smo neujedinjeni, da jedan ui jedno, a drugi drugo. Izbjegavajte neslogu. (TM, str. 57. 1893.)

Kako se postaviti prema kritiarima


Oni koji su napustili vjeru doi e u nae zajednice da nam odvrate pozornost od djela koje Bog eli da bude obavljeno. Ne moemo si priutiti da odvratimo ui od istine na bajke. Ne pokuavajte obratiti one koji upuuju prigovore vaem radu, ve pustite da se vidi kako ste nadahnuti Duhom Isusa Krista i Boji aneli e vaim usnama dati rijei koje e doprijeti do srca vaih protivnika. Ako ovi ljudi uporno nastavljaju nametati svoj put, oni koji u zajednici imaju pronicljiv um, shvatit e da je vae mjerilo uzvienije. Govorite tako da se vidi kako preko vas govori Isus Krist. (9T, str. 148.149. 1909.)

Uzvisujte Boju Rije


Ako u radu budemo izazivali osjeaje, imat emo ih koliko god elimo i vie nego to ih moemo savladati. Propovijedajmo Rije mirno i razgovjetno. Nije na posao da izazivamo uzbuenje. Samo sveti Boji Duh moe stvoriti zdravo oduevljenje. Pustimo Boga da radi, a ljudsko orue treba ponizno hoditi pred Njim, bdijui, ekajui, molei se, gledajui
69 68

Isusa u svakom trenutku, voeno i pod kontrolom dragocjenog Duha koji je svjetlost i ivot. (2SM, str. 16.17. 1894.) Idimo k ljudima s Bojom Rijei i kad ju prime, Sveti Duh moe doi, ali kao to sam ranije rekla, moe doi na nain koji se preporuuje ljudima. U svojim rijeima, pjesmama i svemu to je kod nas duhovno, pokaimo smirenost, dostojanstvo i strahopotovanje koje pokree svako pravo Boje dijete. (2SM, str. 43. 1908.) Mi elimo putem Rijei, a ne osjeaja ili uzbuenja, potaknuti ljude da prihvate istinu. Na temelju Boje Rijei moemo stajati potpuno sigurno. (3SM, str. 375. 1908.)

70

Sedmo poglavlje

ivot izvan gradova

Boanski ideal
Premda je sve to je Bog stvorio bilo savreno i veoma lijepo u svijetu u kome su Adam i Eva trebali uivati u srei, Bog im je elio dokazati svoju veliku ljubav tako to je za njih zasadio poseban vrt. Jedan dio svog vremena trebali su provesti u njegovom oblikovanju, a jedan dio su provodili s anelima koji su ih posjeivali i poduavali i zajedno slavili Boga. Njihov rad nije bio zamoran, ve ugodan i poticajan. (3SG, str. 34. 1864.) Kakvi su bili uvjeti to ih je Svemogui Otac odabrao za svog Sina? Osamljen dom u galilejskim brdima; domainstvo odravano potenim, nesebinim radom; ivot jednostavnosti; svakodnevni sukob s tekoama i okrutnou ivota; samoportvovnost, razumno raspolaganje sredstvima i strpljiva zadovoljna sluba; prouavanje Boje Rijei kraj nogu Njegove majke, s otvorenim svitkom svetih spisa; tiina zore i sutona u zelenoj dolini; svjedoenje prirode; razmiljanja o stvaranju i Bojoj providnosti; zajednica due s Bogom ovo su bili uvjeti i okolnosti Isusovog ranog ivota. (Put u bolji ivot, str. 226. 1905.)

Napustite gradove
Napustite gradove to je mogue prije i kupite komadi zemlje na kojoj moete imati vrt, gdje vaa djeca mogu pro71 70

matrati rast cvijea i od njega uiti lekcije jednostavnosti i istoe. (2SM. str. 356. 1903.) Moja je vijest za ovo vrijeme: Van iz gradova. Budite uvjereni da je na narod pozvan da se udalji vie kilometara od velikih gradova. Jedan pogled na San Francisco kakav je danas pokazat e vaem razumu potrebu da iziete iz gradova. Gospodin poziva svoj narod da se smjesti podalje od gradova, jer u as kad i ne mislite sruit e se s neba oganj i sumpor na ove gradove. Kazna e biti u razmjeri s njihovim grijesima. Kad bude uniten takav grad, neka to na narod ne uze olako i misli da, ako se prui zgodna prilika, grade kue u tom unitenom gradu. Neka svi koji razumiju znaenje ovih stvari proitaju jedanaesto poglavlje Otkrivenja. Proitajte svaki redak i saznajte to e se jo dogoditi u gradovima. itajte i o prizorima prikazanima u osamnaestom poglavlju iste knjige. (MR 1518, 10. svibnja 1906.) Roditelji koji imaju neto zemlje i udoban dom kraljevi su i kraljice. (Temelji sretnog doma, str. 124. 1894.)

Gradove treba obraivati izvana


Budui da smo Boji narod koji dri zapovijedi, moramo napustiti gradove. Kao to je inio Henok, moramo raditi u gradovima, ali ne i ivjeti u njima. (Ev, str. 77.78. 1899.) Gradove treba obraivati iz vanjskih centara. Boji vjesnik je rekao: Zar gradovi nee biti upozoreni? Hoe, ali to nee uiniti ljudi koji ive u njima, ve oni koji e u njih dolaziti i upozoravati na ono to dolazi na Zemlju. (2SM, str. 358. 1902.) Godinama sam dobivala posebno svjetlo da svoj posao ne trebamo usredotoiti na gradove. Nemir i mete koji ispunjavaju ove gradove i uvjeti koje nameu radniki sindikati i trajkovi bit e velika prepreka naem radu. (7T, str. 84. 1902.)
72

Kad neka zemlja ogrezne u grijehu, uvijek se treba uti glas koji e opominjati i savjetovati, kao to je to inio Lot u Sodomi. Lot je mogao sauvati svoju obitelj od mnogih zala da svoj dom nije sagradio u ovom zlom, pokvarenom gradu. Sve to su Lot i njegova obitelj radili u Sodomi, mogli su uiniti ivei u nekom mjestu podalje od grada. (Ev, str. 78. 1903.) Zasad e biti potrebno da neki rade u Chicagu, ali oni trebaju pripremati radne centre u seoskim podrujima iz kojih bi obraivali grad. Gospodin oekuje od svojega naroda da potrai i osigura skromne zgrade po pristupanoj cijeni kao centre za svoj rad. S vremena na vrijeme saznat e za vee zgrade koje e moi kupiti po neobino niskoj cijeni. (Ev, str. 402. 1906.)

Bogati blagoslovi u prirodnom okoliu


Ponovno kaemo: Napustite gradove. Ne smatrajte velikim gubitkom to morate otii u brda i planine, ve traite ovu mogunost da moete biti sami s Bogom, da upoznate Njegovu volju i put. Pozivam na narod da svojim ivotnim djelom uini potragu za duhovnou. Krist je na vratima. Zato govorim naem narodu: Ne smatrajte da ste izloeni oskudici kad ste pozvani da napustite gradove i odete na selo. Tamo bogati blagoslovi oekuju one koji e ih prihvatiti. Promatranjem prizora u prirodi, Stvoriteljevih djela, prouavanjem Bojih rukotvorina, vi ete se neprimjetno mijenjati u to isto oblije. (2SM, str. 355.356. 1908.)

Razviti karakter lake je na selu


Roditelji vode svoju djecu u gradove jer misle da e tamo lake zaraivati za ivot nego na selu. Nemajui to raditi kad nisu u koli, djeca dobivaju ulini odgoj. Ona od svojih bez73 72

bonih drugova stjeu zle i razuzdane navike. (5T, str. 232. 1882.) Poaljite djecu u gradske kole, gdje ih ekaju sve mogue kunje da ih privuku i demoraliziraju, i izgradnja karaktera bit e za roditelje i djecu triput tea. (FE, str. 326. 1894.) Gradovi su puni kunji. Trebali bismo svoje poslove planirati tako da svoju mlade drimo to je mogue dalje od gradskog zla. (Temelji sretnog doma, str. 119. 1902.) Vrijeme je da nae obitelji krenu iz gradova u zabaenija mjesta, budui da e neprijatelj mnoge mlade kao i mnoge starije uhvatiti u zamku i zarobiti ih. (8T, str. 101. 1904.) Nema ni jedne od stotine obitelji koja je ivljenjem u gradu napredovala tjelesno, umno i duhovno. Vjera, nada, ljubavi i srea se mogu prije nai u zabaenim mjestima, okruena poljima, breuljcima i drveem. Povedite svoju djecu od gradskih prizora i zvukova, od vreve i buke gradskog prometa, i njihov e um biti mnogo zdraviji. Ustanovit ete da njihovo srce lake prima istinu Boje Rijei. (Temelji sretnog doma, str. 121. 1905.)

Bolje tjelesno zdravlje u seoskoj sredini


Nije Boja volja da se Njegov narod nastani u gradovima u kojima neprekidno vladaju buka i mete. Svoju djecu trebaju potedjeti od toga jer itav organizam trpi optereen uurbanou, trkom i bukom. (2SM, str. 357. 1902.) Kad bismo mnoge od gradskih itelja koji nemaju na raspolaganju ni pedalj zelene trave, koji su iz godine u godinu imali pogled samo na prljava dvorita, uske uliice, zidove, plonike i zrak pun praine i dima mogli povesti u neki seoski kraj, okruen zelenim poljima, umama, breuljcima i potocima, obdaren vedrim nebom i svjeim, istim seoskim zrakom, za njih bi to bilo kao da su doli u raj na Zemlji. (Put u bolji ivot, str. 113. 1905.)
74

Fiziki ambijent velikih gradova je esto opasan po zdravlje. Stalna opasnost od zaraze, zagaeni zrak, zagaena voda, zagaena hrana, pretrpana, mrana i nezdrava ljudska boravita samo su neka od mnogih zala s kojima se tu sreemo. Boja namjera nije bila da se ljudi tiskaju u velikim gradovima, zbijeni u neprikladnim i nezdravim stanovima. (Put u bolji ivot, str. 226. 1905.)

Sami uzgajajte namirnice


Gospodin eli da se Njegov narod preseli na selo gdje e moi obraivati zemlju, uzgajati vlastito voe i povre i gdje e njihova djeca moi doi u izravan dodir s Bojim djelima u prirodi. Moja je poruka da odvedete svoje obitelji daleko od gradova. (2SM, str. 357.358. 1902.) Gospodin je esto pozivao svoj narod da svoje obitelji izvede iz gradova i nastani se negdje na selu, gdje mogu uzgajati sve to je potrebno za ivot; zato to e se u budunosti pojaviti ozbiljan problem kupnje i prodaje. Sad je vrijeme da obratimo pozornost na uputu koja nam se stalno ponavlja: Iziite iz gradova i sela, gdje kue nisu zbijene jedna uz drugu i gdje vas neprijatelji nee ometati. (2SM, str. 141. 1904.)

Smjestite ustanove Izvan velikih gradova


Imenujte ljude zdravog rasuivanja koji nee objaviti svoje namjere ve e u seoskim krajevima potraiti imanja, s lakim pristupom gradovima, pogodna za male kole za evaneoske radnike i gdje se mogu podignuti ustanove za lijeenje bolesnih i iznurenih dua koje ne poznaju istinu. Potraite ovakva mjesta nadomak velikih gradova, gdje moete doi do odgovarajuih zgrada, bilo da ih dobijete na poklon od vlasnika ili ih kupite za umjerenu cijenu s darovima naeg naroda. Ne podiite zgrade u bunim gradovima. (Ev, str. 77. 1909.)
75 74

Cooranbong, New South Wales


Gdje treba smjestiti australijsku Biblijsku kolu? Ako se kole smjeste u gradovima ili nekoliko kilometara od njih, bit e jako teko suprotstaviti se utjecaju ranijeg odgoja koji su studenti primili u vezi s ovim praznicima i onim to ih prati, a to su konjske trke, klaenje i ponuda nagrada. Ustanovit emo da e biti potrebno osnovati nae kole izvan gradova, ali opet ne tako daleko da se ne moe kontaktirati s njima, initi im dobro, pustiti da svjetlo svijetli usred moralne tame. (FE, str. 310.313. 1894.) Sve na tome mjestu me se povoljno dojmilo, osim to smo bili daleko od velikih putnih pravaca pa neemo imati priliku da naim svjetlom obasjamo moralnu tamu koja kao mrtvaki pokrov pokriva nae velike gradove. ini se da je to bila jedina primjedba koja mi se vrzmala u mislima. Ali ne bi bilo mudro osnovati nau kolu ni u jednom naem velikom gradu. (8MR, str. 137. 1894.) Vie sam nego osvjedoena da je ovo pravo mjesto za kolu. (8MR, str. 360. 1894.)

Huntsville, savezna drava Alabama


Oni koji su odgovorni za kolsko djelo u Grayvilleu i Huntsvilleu trebaju vidjeti to ove dvije ustanove mogu uiniti osnivanjem grana industrije kako bi nai ljudi koji namjeravaju napustiti gradove mogli kupiti skromne kue bez posebno velikih sredstava, a i nai zaposlenje. (Letter 25, 1902.) Prema Bojoj providnosti kupljena je kola u Huntsvilleu. Nalazi se na dobrom mjestu. U blizini su veliki rasadnici u kojima su neki od naih uenika preko ljeta radili da zarade novac za trokove u koli Huntsville. (SpT-B(12), str. 11. 1904.) Imanje kole Huntsville je prekrasno mjesto i sa svojih vie od 120 ha zemlje moe mnogo ostvariti u izobrazbi nekih obrta i uzgoja usjeva. (SpT-B(12x), str. 131. 1904.)
76

Nedavno su me pitali: Ne bi li bilo dobro prodati kolsku zemlju u Hauntsvilleu i kupiti manje imanje? Dobila sam uputu da ovo imanje ne smijemo prodavati, da ova sredina ima mnoge prednosti za odravanje kole za obojene. (SpM, str. 359. 1904.)

Berrien Springs, savezna drava Michigan


ujem da neki smatraju kako bi se kolu trebalo smjestiti u Berrien Springsu na jugozapadu Michigana. Meni se jako svia opis tog mjesta. Na mjestu kao to je Berrien Springs kola moe biti primjer i ja se nadam da se nitko nee umijeati da sprijei napredovanje ovog djela. (4MR, str. 407, 12. srpnja 1901.) Dobra ruka Gospodnja je bila s naim narodom u izboru ovog mjesta za kolu. Ono odgovara onome to mi je prikazano kao mjesto na kojem treba biti osnovana naa kola. Udaljena je od grada i ima obilje zemlje za poljoprivredu, a i prostora pa kue ne moraju biti sagraene jedna blizu druge. Ima dovoljno zemljita na kojem studenti mogu nauiti obraivati zemlju. (RH, 28. sijenja 1902.) U preseljenju koleda iz Battle Creeka i njegovog osnivanja u Berrien Springsu, braa Magan i Southerland su postupili u skladu sa svjetlom koje je Bog dao. Radili su marljivo pod tekim prilikama. Bog je bio s njima. On je odobrio njihov trud. (4MR, str. 260.261. 1904.)

Stoneham, savezna drava Massachusetts


Gospodin je u svojoj providnosti otvorio put za svoje radnike da uine odluan korak u Novoj Engleskoj u podruju u kojemu treba obaviti naroito veliki posao. Tamonja braa su uspjela urediti da se mjesto za sanatorij premjesti iz South Lancastera u Melrosse, mnogo blie Bostonu, a opet dovoljno
77 76

daleko od bunog grada, tako da pacijenti mogu imati najbolje uvjete za povratak zdravlja. Seoba sanatorija iz Nove Engleske u mjesto tako prigodno kao to je Boston, djelo je Boje providnosti. Kad Gospodin stavlja svoju ruku da pripremi put pred nama, Boe sauvaj da itko ostane po strani, sumnjajui u mudrost napredovanja ili obijajui pruiti ohrabrenje i pomo. Seoba sanatorija Nova Engleska iz South Lancarstera u Melrosse prikazana mi je kao odreena od Gospodina. (SpTB(13), str. 3 1902.)

Takoma Park, Washington, D.C.


Mjesto koje je uzeto za nau kolu i sanatorij je kakvo se samo poeljeti moe. Zemljite je nalik onome to mi je Gospodin pokazao. Ono je prikladno za svrhu za koju e se upotrijebiti. Ima dovoljno prostora za kolu i sanatorij bez da koja od ovih ustanova bude stijenjena. Zrak je ist i voda je ista. Lijepa rijeka tee preko naeg zemljita sa sjevera prema jugu. Ona je vrednija od zlata ili srebra. Gradilita su na uzvienjima s odlinom odvodnjom. Jednog dana smo poli na dugu vonju razgledajui razne dijelove Takoma Parka. Veliki dio ove opine je prirodna uma. Kue nisu male niti zbijene jedna uz drugu, ve prostorne i udobne. Okruene su prorijeenim, ponovo izraslim omorikama, hrastovima, javorima i drugim lijepim stablima. Vlasnici ovih kua su uglavnom poslovni ljudi, mnogi od njih rade kao inovnici u vladinim uredima u Washingtonu. Odlaze svakodnevno u Washington, a uveer se vraaju u svoje tihe domove. Izabrano je dobro mjesto za tiskaru, dosta blizu pote, a naeno je i mjesto za molitveni dom. ini se da je Takoma Parka pripremljen posebno za nas i da je ekao da se tu smjeste nae institucije i nai djelatnici. (ST, 15. lipnja 1904.)
78

Bog mi je jasno pokazao ovaj predmet. Nakladniko djelo koje je obavljano u Battle Creeku treba zasad biti preneseno blizu Washingtona. Ako Gospodin nakon nekog vremena kae: Odlazite iz Washingtona, mi trebamo otii. (RH, 11. kolovoza 1903.)

Madison, savezna drava Tennessee


Iznenadila sam se kad su, govorei o poslu koji su htjeli obaviti na jugu, govorili o osnivanju kole u nekom mjestu udaljenom od Nashvillea. Prema svjetlu koji sam dobila znala sam da to nee biti dobro i ja sam im to rekla. Posao koji ova braa27 mogu obaviti, zbog iskustva koje su stekli u Berrien Springsu, treba vriti na mjestu iz kojeg je lako doi do Nashvillea, jer Nashville dosad nije obraen kako je trebalo. Bit e veliki blagoslov za djelatnike u koli da budu blizu Nashvillea, da se mogu savjetovati s tamonjim djelatnicima. U potrazi za mjestom za kolu braa su nala 13 km od Nashvillea imanje od 160 ha na prodaju. Veliina imanja, poloaj, udaljenost od Nashvillea i umjerena cijena za koju ga se moglo kupiti po svemu su pokazivali da je to pravo mjesto za kolu. Savjetovali smo da ga kupe. Znala sam da e u konanici sva zemlja biti potrebna. (RH, 18. kolovoza 1904.)

Mountain View, savezna drava Kalifornija


Dobila sam upute da Pacific Press treba preseliti iz Oaklanda. Kako su godine protjecale, grad je rastao i sada je potrebno podignuti tiskaru u nekom mjestu podalje od grada gdje se moe kupiti zemlja za kue zaposlenika. Oni koji su povezani s naim nakladnikim kuama ne moraju biti prisiljeni da ive u pretrpanim gradovima. Treba im pruiti priliku da dou do kua u kojima e moi ivjeti bez potrebe za visokim plaama. (FE, str. 492. 1904.)
27

E. A. Sutherland i P. T. Magan.

79 78

Mountain View je mjesto koje ima mnoge prednosti. Okrueno je prekrasnim vonjacima. Klima je blaga i ovdje moe rasti svakovrsno voe i povre. Mjesto nije veliko, ali ima elektrinu rasvjetu, potare i mnoge druge prednosti koje obino vidimo samo u gradovima. (Letter 141, 1904.) Neki su pitali zato seliti nau nakladniku kuu iz Oaklanda u Mountain View. Bog je pozivao svoj narod da napusti gradove. Mladi koji su povezani s naim ustanovama ne bi trebali biti izloeni kunjama i pokvarenosti koje vladaju u velikim gradovima. inilo se da je Mountin View pogodno mjesto za nakladniku kuu. (CL, str. 29. 1905.)

Loma Linda, savezna drava Kalifornija


Zahvaljujemo Gospodinu to imamo dobar sanatorij u Paradise Valley, 11 km od San Diega, sanatorij u Glendaleu, 12 km od Los Angelesa, i veliko i prekrasno mjesto u Loma Lindi, 99 km od Los Angelesa, a u blizini Readlandsa, Riversidea i San Bernardina. Imanje Loma Linda je jedno do najljepih mjesta za sanatorij koje sam ikada vidjela. (LLM, str. 141. 1905.) Loma Linda je mjesto koje je Gospodin posebno odredio da bude centar za kolovanje zdravstvenih misionara. (Letter 188, 1907.) Ovdje ima predivnih prednosti za kolu. Farma, vonjak, panjaci, velike zgrade, obilje prostora, ljepota sve to je veliki blagoslov. (LLM, str. 310. 1907.) Ovo mjesto, Loma Linda, ima krasne prednosti i ako ih oni koji su ovdje budu vjerno koristili da postanu pravi zdravstveni misionari, oni e uiniti da njihovo svjetlo obasjava ljude oko njih. Svakodnevno moramo traiti Boga da nam da svoju mudrost. (Letter 374. 1907.) Ovdje imamo idealne prednosti za kolu i sanatorij. Ovdje su prednosti kako za studente tako i za pacijente. Dobila sam uputu da ovdje osnujemo kolu voenu po naelima drev80

nih prorokih kola. Lijenici se trebaju ovdje kolovati. (MM, str. 75.76. 1907.)

Angwin, savezna drava Kalifornija


Kad sam pogledala ovo imanje rekla sam da je u mnogo emu bolje od ijednog drugog. kola se nije mogla osnovati na boljem mjestu. Udaljena je 13 km od St. Helene, i nema kunji koje postoje u gradu. S vremenom e biti potrebno podignuti vie kuica za studente, a njih mogu podii sami studenti po uputama sposobnih nastavnika. Za to je mogue pripremiti drvenu grau na licu mjesta, a studente se moe nauiti kako graditi na vjerodostojan nain. Ne moramo se bojati da emo ovdje piti neistu vodu jer nam je besplatno osigurana iz Gospodnje riznice. Ne znam kako da budem dovoljno zahvalna za ove mnoge prednosti. Svjesni smo da je Gospodin znao to nam je potrebno i da nas je svojom providnou ovdje doveo. Bog je htio da budemo ovdje i On nas je ovdje smjestio. Bila sam uvjerena u to kad sam dola na ovaj teren. Ako proete ovim imanjem vjerujem da ete doi do istog zakljuka da je Gospodin za nas odredio ovo mjesto. (1MR, str. 340.341.343. 1909.)

81 80

Osmo poglavlje

Gradovi
Prvi graditelji gradova
Nakon to je uo Boje prokletstvo Kajin je otiao iz kue svog oca. On je prvo izabrao zanimanje poljodjelca, i sada je osnovao grad koji je nazvao imenom svog najstarijeg sina. On je napustio Boju prisutnost, odbacio obeanje o obnovljenom Edenu da bi potraio materijalna dobra i uivanje na zemlji pod prokletstvom grijeha, i time se stavio na elo velike skupine ljudi koji oboavaju boga ovoga svijeta. (Patrijarsi i proroci, str. 58. 1890.) Noini su potomci za neko vrijeme nastavili prebivati u planinama gdje je korablja stala. Kako je njihov broj rastao, otpad je uskoro doveo do podjele. Onima koji su nastojali zaboraviti svog Stvoritelja i odbaciti ogranienja njegovog Zakona neprekidno je smetalo uenje i primjer njihovih sunarodnjaka koji su se bojali Boga, i nakon nekog vremena oni su se odluili odvojiti od onih koji su tovali Boga. U skladu s tim oni su otili do doline inear, na obali rijeke Eufrat. Njih je privukla ljepota okolia i plodnost tla, i oni su u toj ravnici odluili zasnovati svoj dom. Tu su odluili izgraditi grad, a u gradu kulu takve zapanjujue veliine da ona postane svjetsko udo.28 (Patrijarsi i proroci, str. 91. 1890.)
28

Postanak 11,2-4.

82

Gradovi su leglo poroka


Trka za uicima i zabavama najjaa je u gradovima. Mnogi roditelji koji su svojoj djeci osigurali ivot u gradu, smatrajui da e im to donijeti mnoge prednosti, doivljavaju razoaranje i prekasno pokuavaju popraviti svoju stranu pogreku. Dananji gradovi ubrzano postaju sve sliniji Sodomi i Gomori. Brojni praznici ohrabruju besposlienje. Uzbudljivi sportovi, odlaenje u kazalite, na konjske utrke i u kockarnice, odavanje alkoholu i banenju sve to ini da se svaka strast estoko razbuktava. Mlade jednostavno odnosi rijeka popularnih aktivnosti. (Isusove usporedbe, str. 29. 1900.) Dano mi je svjetlo da e gradovi biti ispunjeni zbrkom, nasiljem, zloinom i da e ovakvih pojava biti sve vie prema kraju povijesti ove zemlje. (7T, str. 84. 1902.) Diljem svijeta veliki gradovi postaju leglom zla. Gdje god se nali, oima i uima postajemo svjedocima zla. Posvuda su postavljeni mamci koji navode na razvrat i rastronost. (Put u bolji ivot, str. 225. 1905.)

Na gradove dolaze Boji sudovi


Uasni potresi pogodit e Zemlju i gospodske palae, sagraene uz veliki troak, sigurno e postati gomile ruevina. (3RM, str. 312. 1891.) Kad Bog povue svoju zatitniku ruku, zatornik e poeti svoj posao. Onda e nae gradove zadesiti najvee katastrofe. (3RM, str. 314. 1897.) Gospodin upuuje upozorenja zemaljskim stanovnicima, kao to je to uinio kod poara u Chicagu i poarima u Melbourneu, Londonu i New Yorku. (MS 127, 1897.) Kraj je blizu i svaki grad e biti isprevrtan. U svakom gradu e zavladati zabuna. Sve to je mogue potresti bit e potreseno i mi ne znamo to e doi poslije toga. Sudovi e biti
83 82

u skladu sa zloom naroda i svjetlou istine koju su imali. (1MR, str. 248. 1902.) O, kada bi Boji narod bio svjestan blizine unitenja na tisue gradova koji su sada postali gotovo idolopokloniki! (Ev, str. 29. 1903.) Blizu je vrijeme kad e veliki gradovi biti izbrisani, i na ove sudove treba sve upozoriti. (Ev, str. 29. 1910.)

Zgrade otporne na katastrofe pretvorit e se u pepeo


Vidjela sam izgraene najskuplje zgrade, otporne na vatru, ali kao to je Sodoma nestala u plamenima Boje odmazde, tako e se ove ponosite graevine pretvoriti u pepeo. Laskavi spomenici ovjekove veliine pretvorit e se u prah jo i prije nego to na svijet doe posljednje veliko razaranje. (3SM, str. 418. 1901.) Bog povlai svojega Duha od zlih gradova koji su postali slini pretpotopnom svijetu i kao Sodoma i Gomora. Skupe zgrade, uda arhitekture, bit e razorene u jednom trenutku kada Gospodin vidi da su njihovi vlasnici preli granice opratanja. Unitenje vatrom velianstvenih graevina, navodno otporne na vatru, ilustracija su kako e u vrlo kratko vrijeme zemaljska arhitektura leati u ruevinama. (TGD, str. 152. 1902.) Ljudi e nastaviti dizati skupe graevine koje kotaju milijune. Posebnu pozornost posvetit e njihovoj arhitektonskoj ljepoti i vrstoi i solidnosti kojom su sagraene, ali mi je Gospodin rekao da e ove zgrade, unato svojoj neobinoj vrstini i raskoi, dijeliti sudbinu jeruzalemskog hrama. (5BC, str. 1098. 1906.)

Grad New York


Bog svoj gnjev nije izvrio bez milosra. Njegova ruka je jo uvijek ispruena. Njegovu vijest moramo objaviti u irem
84

podruju New Yorka. Ljudima treba pokazati kako je mogue da Bog, dodirom svoje ruke, moe unititi imetak koji su prikupili za onaj veliki posljednji dan. (3RM, str. 310. 1902.) Nemam posebno svjetlo o tome to e snai New York; samo znam da e jednog dana velike zgrade biti sruene Bojom silom. Na svim mjestima e se pojaviti smrt. Zato mi je toliko stalo do toga da upozorimo nae gradove. (RH, 5. srpnja 1906.) Kad sam jednom prigodom bila u New Yorku, u nonom vienju pozvana sam da promatram zgrade koje su se svojim katovima dizale u nebo. Za ove zgrade se tvrdilo da im vatra ne moe nauditi, a podizane su u slavu njihovih vlasnika i graditelja. Zatim mi je pokazan prizor uzbune zbog poara. Ljudi su gledali velebne i navodno od poara sigurne zgrade i govorili: One su savreno sigurne! Ali poar ih je gutao kao da su od slame. Sprave za gaenje poara nisu mogle sprijeiti njihovo unitenje; vatrogasci nisu bili u stanju rukovati strojevima. (9T, str. 12.13. 1909.)

Chicago i Los Angeles


Pokazani su mi i prizori koji e se uskoro ostvariti u Chicagu i drugim velikim gradovima. Kako se zloa uveala a Boja zatitnika mo se povlaila, pojavili su se razorni vjetrovi i oluje. Poari su unitavali zgrade, a potresi ih ruili. Neto kasnije u vienju su mi pokazane zgrade u Chicagu i koliko je kotalo na narod da ih sagradi; njihovo unitenje je bila zorna pouka za na narod, upozoravajui ga da ne ulae sva svoja sredstva u imetak u Chicagu, ili u bilo koji drugi grad, ako Boja providnost ne otvori put i jasno pokae to smo duni sagraditi ili kupiti, da bismo mogli objaviti upozorenje. Slian savjet sam dobila u pogledu gradnje u Los Angelesu. Vie puta mi je reeno da ne ulaemo sredstva u podizanje skupih zgrada u gradovima. (PC, str. 50. 1906.)
85 84

San Francisco i Oakland


San Francisco i Oakland postaju slini Sodomi i Gomori i Gospodin e ih pohoditi. Nee trebati dugo da budu izloeni Njegovim sudovima. (MS 30, 1903.) Strahovitom potresu koji je pogodio San Francisco29 slijedit e druga oitovanja Boje sile. Njegov se Zakon krio. Gradovi su postali zagaeni grijehom. Prouavajte povijest Ninive. Bog je tom zlom gradu poslao naroitu vijest preko Jone. Mnoge takve vijesti bit e objavljene u nae vrijeme, ne bi li se zli gradovi pokajali kao Niniva. (MS 61a, 3. lipnja 1906.) ak i u gradovima na koje su zbog takvih prijestupa pali Boji sudovi, nema znakova pokajanja. Toionice su jo uvijek otvorene i pred narod su stavljene mnoge kunje. (Letter 268, 20. kolovoza 1906.)

Drugi zli gradovi


Kako se pribliavamo kraju zemljine povijesti, vidjet emo na drugim mjestima ponavljanje prizora nesree koja se dogodila u San Franciscu. Sve to u meni izaziva posebnu ozbiljnost jer znam da pred nas samo to nije doao sudnji dan. Sudovi koji su ve doli su upozorenje, ali ne kraj kazne koja e snai zle gradove. [Citirani Hab 2,1-20; Sef 1,13,20; Zah 1,1 4,14; Mal 1,1-4.] Ovi prizori e se uskoro ostvariti onako kako su opisani. Ove prekrasne izjave iz Pisma iznosim na razmatranje svakome. Proroanstva zapisana u Starom zavjetu su Gospodnja rije za posljednje dane i ona e se ispuniti isto tako sigurno kao to smo vidjeli unitenje San Francisca. (Letter 154, 26. svibnja 1906.)
Potres i poar u San Franciscu18. i 19. travnja 1906. ostavio je za sobom 503 mrtvih i, prema jednoj procjeni, oko 350 milijuna dolara tete u imovini.
29

86

Nareeno mi je da objavim vijest kako e gradovi koji su puni prijestupa, bezakonja i nemorala biti uniteni potresima, vatrom i poplavom. (Ef, str. 27, 27. travnja 1906.) Sva Kristova upozorenja o dogaajima koji e se zbiti pri kraju povijesti ove Zemlje sada se ispunjavaju u naim velikim gradovima. Bog to dozvoljava da bi onaj tko bjei mogao itati. San Francisco je primjer onoga to e cijeli svijet postati. Pokvareno podmiivanje, zloporaba sredstava, prijevare meu onima koji imaju vlast da oslobode krive a osude nevine sve ovo bezakonje ispunjava druge velike gradove na zemlji i pridonosi da svijet postaje kao to je bio u dane prije potopa. (Letter 230, 1907.)

Sindikati u gradovima
Sotona marljivo djeluje u naim pretrpanim gradovima. Njegovo djelovanje vidljivo je u zbrci, u sukobu i neslozi izmeu radnika i kapitala, i licemjerju koje se uvuklo u crkve. Pouda tijela, pouda oiju, pokazivanje sebinosti, zlouporaba moi, okrutnost i prisiljavanje ljudi da se pridrue konfederacijama i sindikatima i tako se vezuju u snoplje za spaljivanje u velikim poarima posljednjih dana sve je to djelovanje sotonskih orua. (Ev, str. 26. 1903.) Zli ljudi se vezuju u snoplje, povezani u trustove, sindikate i konfederacije. Mi ne trebamo imati nita s tim organizacijama. Bog je na Vladar, na guverner, i On nas poziva da iziemo iz ovoga svijeta i da se odvojimo od njega. Zato iziite iz njihove sredine i odvojite se, govori Gospodin, i nita neisto ne dotiite.30 Ako to odbijemo uiniti, ako se nastavimo povezivati sa svijetom i na svaku stvar gledamo s gledita svijeta, postat emo slini svijetu. Kad naim poslovima upravljaju svjetovna pravila i ideje, mi ne moemo stajati na uzvienoj i svetoj platformi vjene istine. (4BC, str. 1142. 1903.)
30

2. Korinanima 6,17.

87 86

Sindikati kao izvor nevolje za adventiste


Sindikati e biti jedno od onih orua koje e na svijet donijeti vrijeme nevolje kakve nije bilo od postanka svijeta. Nekoliko e ljudi zgrabiti sva sredstva koja se mogu uzeti u odreenim granama privrede. Osnovat e sindikate i oni koji odbiju da im se pridrue, bit e oznaeni. Zbog ovih sindikata i konfederacija uskoro e za nae institucije biti jako teko da obavljaju svoj posao u gradovima. Moje upozorenje glasi: Ne ulazite u gradove. Ne gradite sanatorije u gradovima. (2SM, str. 142. 1903.) Brzo dolazi vrijeme kad e kontrolna sila sindikata postati veoma okrutna. (2SM, str. 141. 1904.)

Mnogi u gradovima eznu za svjetlom i istinom


Prema svjetskim gradovima e se strogo postupiti pa ipak nee biti pogoeni Bojim gnjevom u potpunosti, jer e neke due jo uvijek bjeati od neprijateljskih prijevara, pokajat e se i obratiti, dok e se za veinu gnjev sauvati za dan gnjeva. (Ev, str. 27. 1906.) Duhovna tama koja pokriva cijeli svijet jaa je u pretrpanim sreditima populacije. Upravo u gradovima nae zemlje evaneoski djelatnik nailazi na najveu nepokajanost i najveu potrebu. I u takvim gradovima se onima koji zadobivaju due pruaju najvee mogunosti. U mnotvu koje ne mari za Boga i Nebo postoje mnogi koji eznu za svjetlom i istoom srca. ak i meu nemarnima i ravnodunima postoji nemali broj onih iju pozornost moe privui otkrivenje Boje ljubavi prema ljudskoj dui. (RH, 17. studenoga 1910.)

U gradovima su potrebni ozbiljni napori


U pripremi za dolazak naega Gospodina moramo u velikim gradovima obaviti obiman posao. U ovim velikim sredi88

tima moramo objaviti sveano svjedoanstvo. (PH 113, str. 5. 1909.) U velikom poslovnom svijetu nije ozbiljno objavljena vijest upozorenja za ovo vrijeme. Dan za danom sreditima poslovanja i trgovine hoda mnotvo mukaraca i ena kojima je potrebna istina za ovo vrijeme, ali koji ne stjeu spasonosno znanje o ovih dragocjenim naelima jer se ne ulau ozbiljni, ustrajni napori da se do ove klase ljudi dopre tamo gdje se nalaze. (CW, str. 14. 1910.) Treba objavljivati vijest treeg anela ne samo u dalekim zemljama, ve i u zanemarenim mjestima u blizini, u kojima ivi mnotvo onih koji nisu opomenuti niti spaeni. Svi nai gradovi oekuju ozbiljan rad Bojih slugu. (RH, 17. studenoga, 1910.)

Svi jo ne mogu napustiti gradove


Gdje god je to mogue, roditelji su duni da za svoju djeci sagrade dom na selu. (Temelji sretnog doma, str. 124. 1906.) Kako vrijeme prolazi, sve vie naih ljudi morat e napustiti gradove. Godinama smo upuivali nau brau i sestre, a posebno obitelji s djecom, da planiraju napustiti gradove kad im se za to prui prilika. Mnogi e se morati ozbiljno potruditi da otvore tu mogunost. Ali dokle god nemaju prilike da odu, trebaju ostati i biti to aktivniji u misionarskom radu, bez obzira koliko bio ogranien krug njihova utjecaja. (2SM, str. 360. 1906.) U naim gradovima zloa sve vie jaa i postaje sve jasnije da oni koji ostaju u njima nepotrebno izlau opasnosti spasenje svoje due. (CL, str. 9. 1907.) Gradovi su ogrezli u grijeh i moralnu pokvarenost, ali u svakoj Sodomi ima poneki Lot. (6T, str. 136. 1900.)

U gradovima su potrebne kole, crkve i restorani


Mnogo vie se moe uiniti za spasenje i obrazovanje djece onih koji zasad ne mogu napustiti gradove. Ovaj predmet je
89 88

vrijedan naeg najveeg truda. U gradovima treba osnovati crkvene kole i s njima u vezi postarati se za poduavanje u viim razredima tamo gdje je to potrebno. (CG, str. 306. 1903.) Nai restorani trebaju biti u gradovima, jer u protivnom djelatnici u njima ne mogu dosei ljude i pouiti ih naelima zdravog ivljenja. (2SM, str. 142. 1903.) Gospodin nam je vie puta rekao da gradove trebamo obratiti iz vanjskih centara. U tim gradovima trebamo imati molitvene domove kao spomenike Bogu, ali institucije za publiciranje nae literature, za lijeenje bolesnih i za obuavanje djelatnika, trebamo osnivati izvan gradova. Posebno je vano da naa mlade bude zatiena od kunji gradskog ivota. (2SM, str. 358. 1907.)

Ne savjetujemo nagli odlazak na selo


Neka svatko uzme vremena da paljivo razmisli, a ne da bude slian ovjeku iz prispodobe koji je poeo graditi, a nije bio u stanju da dovri. Ne treba uiniti nikakav korak dok on i sve to je povezano s njim ne bude paljivo razmotreno sve odvagnuto. Ima pojedinaca koji jurnu da neto urade pa uu u neki posao o kojem nita ne znaju. To Bog ne trai. Ne inimo nita nasumce da ne bi bilo velikog gubitka ili rtve imetka zbog revnosnih, impulzivnih govora koji stvaraju oduevljenje koje nije u skladu s Bojom voljom, pa pobjeda koja se svakako mogla izvojevati, preraste u poraz zbog nedostatka razumnog razmatranja i odgovarajueg razmiljanja kao i zdravih naela i ciljeva. (2SM, str. 362.363. 1893.)31
Napisano 22. prosinca 1893. kao odgovor na pismo jednog vodeeg djelatnika u Battle Creeku koji je gu. White informirao da se, kao odgovor na njezin poziv, izmeu sto i dvije stotine njih priprema da napuste grad i ode na selo im to bude mogue. Vidi 2SM, str. 361-364.
31

90

Signal za bijeg iz gradova


Nije tako daleko vrijeme kad emo, poput uenika iz rane Crkve, biti primorani traiti utoite u naputenim i samotnim mjestima. Kao to je opsada Jeruzalema od strane rimske vojske bila znak idovskim kranima da bjee, tako e prisvajanje sile od strane naeg naroda [Sjedinjene Drave] u dekretu koji namee papinsku subotu biti upozorenje za nas. Tada e biti vrijeme da napustimo velike gradove i pripremimo se za odlazak iz manjih mjesta u osamljene domove u zabitim planinskim mjestima. (5T, str. 464.465. 1885.)

Neki pravednici i dalje u gradovima nakon proglaenja smrtne osude


U vrijeme nevolje svi smo pobjegli iz gradova i sela, ali su nas zli progonili i s maem ulazili u kue svetih. (Rani spisi, str. 49. 1851.) Kad su sveti napustili gradove i sela, zli su ih progonili nastojei da ih pobiju. Ali maevi podignuti na Boji narod slomili su se i pali na zemlju krhki kao da su od slame. Boji aneli su titili svete. (Rani spisi, str. 230. 1858.) Premda je opim dekretom odreeno vrijeme kad vritelje zapovijedi mogu pobiti, njihovi e im neprijatelji u nekim sluajevima i prije tog vremena pokuati uzeti ivot. Ali nitko ne moe proi pored silnih uvara postavljenih oko svake vjerne due. Neke napadaju pri bijegu iz gradova i sela, ali maevi podignuti protiv njih slomit e se i pasti bespomoni poput slamke. Druge e tititi aneli u obliku ratnika. (Velika borba, str. 543. 1911.)

91 90

Deveto poglavlje

Nedjeljni zakoni
Sotonin prkos Bojem autoritetu
Bog optuuje Babilon zato to vinom gnjeva i bluda svojega opi sve narode. Bog je ovaj svijet stvorio u est dana i poinuo u sedmi, posvetio ga i odvojio od ostalih kao svetog, da ga Njegov narod svetkuje kroz sve narataje. Ali ovjek bezakonja, koji se uzdigao iznad Boga i zasjedne u Boji hram gradei se Bogom, odluio je promijeniti vremena i zakone. Ova sila, namjeravajui dokazati da je ne samo jednaka Bogu, ve iznad Boga, promijenila je dan odmora, stavljajui prvi dan tjedna na mjesto koje pripada sedmome. A protestantski svijet je ovo papinsko edo uzelo i smatra ga svetim. U Bojoj Rijei to je nazvano bludom [Otk 14,8.] (7BC, str. 979. 1900.) Tijekom kranske vladavine svijetom, veliki neprijatelj ljudske sree posebno je napadao dan odmora iz etvrte zapovijedi Sotona kae: Usprotivit u se svim Bojim namjerama. Ovlastit u svoje sljedbenike da uklone uspomenu na Boga, sedmi dan, subotu. Tako u pokazati svijetu da je dan, koji je Bog posvetio i blagoslovio, zamijenjen. Taj dan ne smije ivjeti u mislima ljudi. Ja u izbrisati i uspomenu na njega. Umjesto njega postavit u dan koji nee imati boansku potvrdu, dan koji nee moi biti znak izmeu Boga i Njegova naroda. One koji prihvate taj dan navest u da njemu pripiu svetost koju je Bog dao sedmom danu. (Izraelski proroci, str. 117.118. c. 1914.)
92

Subota kao prijelomna toka


U borbi koja e se u posljednje dane povesti protiv Bojeg naroda, ujedinit e se snage svih onih koji su se odvojili od Boga nepriznavanjem Njegovog Zakona. Veliki razlog spora u tom sukobu bit e subota iz etvrte zapovijedi jer se upravo u toj zapovijedi veliki Zakonodavac dokazuje kao Stvoritelj neba i zemlje. (3SM, str. 392. 1891.) Reci Izraelcima: Subote moje morate odravati, jer subota je znak izmeu mene i vas od narataja do narataja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveujem. (Izl 31,13) Neki e nastojati postaviti prepreke za svetkovanje subote govorei: I onako ne znate koji je dan subota, ali se ini da znaju kad dolazi nedjelja pa pokazuju veliku revnost u izradi zakona kojima bi prisilili narod na njezino svetkovanje. (KC, str. 148. 1900.)

Pokret za uspostavu nedjeljnog zakona u 1880-tima32


Godinama smo ekali da se u naoj zemlji proglasi nedjeljni zakon, a sada, kad smo se suoili s ovim pokretom, pitamo: to na narod treba uiniti po tom pitanju? Trebamo posebno moliti Boga da sada svom narodu podari milost i silu. Bog ivi i mi ne vjerujemo da je doista dolo vrijeme da On dopusti da se nae slobode ogranie. Prorok je vidio etiri anela stoje na etiri kraja zemlje zadravajui etiri vjetra zemaljska da nikakav vjetar ne pue ni zemljom ni morem nit ikojim drveem. Jedan drugi aneo, koji je doao s istoka, povikao im je: Ne udite ni zemlji ni moru ni drveu dok ne opeatimo sluge Boga naega na elima! Ovo ukazuje na posao koji trebamo obaviti, a to je molba Bogu da zadri ova etiri anela koji dre etiri vjetra dok misionari ne budu poslani u sve dijelove svijeta i objave
Za korisne informacije i vei broj navoda Ellen White vidi Selected Messages, sv. 3, str. 380-402 i Testimonies for the Church, sv. 5, str. 711-718.
32

93 92

upozorenje da je neposlunost Jahvinom zakonu grijeh. (RH Extra, 11. prosinca 1888.)

Zagovornici nedjeljnog zakona ne shvaaju to ine


Pokret nedjeljnog zakonodavstva sada se kree u potaji. Voe skrivaju pravi razlog i mnogi koji se svrstavaju uz njega ne vide kamo smjera podvodna struja. Oni su slijepi. Ne vide kako, ako protestantska vlada rtvuje naela koja su ih uinila slobodnom, nezavisnom dravom, i putem zakonodavstva unese u ustav naela koja e promicati papinske krivotvorine i prijevare, time se vraaju u rimske uase srednjeg vijeka. (RH Extra, 11. prosinca 1888.) ak i meu onima koji djeluju u ovom pokretu za prisilno nametanje svetkovanja nedjelje mnogi su slijepi za posljedice koje e slijediti tom postupku. Oni ne vide da udaraju izravno protiv vjerske slobode. Mnogi nikad nisu razumjeli zahtjeve biblijske subote i lani temelj na kojem poiva uspostava nedjelje. Oni koji se trude promijeniti ustav i nainiti zakon kojim se prisiljava na svetkovanje nedjelje, nisu svjesni posljedica. Kriza je pred nama. (5T, str. 711.753. 1889.)

Ne sjedite mirno, a da nita ne uinite


Naa je dunost da uinimo sve to je u naoj moi da izbjegnemo prijeteu opasnost. Velika odgovornost poiva na mukarcima i enama molitve po itavoj zemlji da mole Boga da ukloni ovaj oblak zla i dade jo nekoliko godina milosti da radimo za Uitelja. (RH Extra, 11. prosinca 1888.) Oni koji sada vre Boje zapovijedi trebaju se pouriti da dobiju naroitu pomo koju im Bog moe dati. Oni trebaju najozbiljnije raditi na tome da to je mogue due odloe prijeteu nesreu. (RH, 18. prosinca 1888.)
94

Neka Boji narod koji vri zapovijedi sada ne uti kao da smireno prihvaa situaciju. (7BC, str. 975. 1889.) Mi ne vrimo Boju volju ako mirno sjedimo i nita ne inimo da sauvamo slobodu savjesti. Nebu trebamo uzdii revne, djelotvorne molitve da ova nesrea bude odloena dok ne dovrimo djelo koje je dugo zanemarivano. Uputimo Bogu najozbiljnije molitve i onda djelujmo u skladu s njima. (5T, str. 714. 1889.) Mnogi su ravnoduni, u stvari spavaju. Govore: Ako je prorotvo pretkazalo obavezno svetkovanje nedjelje, ovaj zakon e svakako biti donesen i kad su to zakljuili, sjedaju i mirno oekuju ovaj dogaaj tjeei se milju da e Bog zatititi svoj narod u dan nevolje. Ali Bog nas nee spasiti ako ne budemo uloili trud da obavimo posao koji nam je povjerio. Kao vjerni straari trebamo vidjeti dolazak maa i oglasiti upozorenje da ljudi zbog neznanja ne bi poli putem koji bi izbjegli kad bi znali istinu. (RH Extra, 24. prosinca 1888.)

Usprotivite se nedjeljnom zakonu perom i glasovanjem


Ne moemo raditi da ugodimo ljudima koji koriste svoj utjecaj da uskrate vjersku slobodu i uspostave tlaiteljske mjere da navedu ili primoraju svoje blinje na svetkovanje nedjelje kao subote. Prvi dan sedmice nije dan koji treba svetkovati. On je lana subota i lanovi Gospodnje obitelji ne mogu suraivati s ljudima koji uzvisuju ovaj dan i kre Boji Zakon gazei Njegovu subotu. Neka Boji narod ne glasuje za takve ljude, jer time s njima sudjeluju u grijesima koje ine dok su na poloaju na koji su izabrani. (FE, str. 475. 1899.) Nadam se da e truba dati razgovjetan zvuk u pogledu pokreta za ozakonjenje nedjelje. Mislim da bi bilo najbolje da se u naim asopisima posebno istakne vjenost Bojeg zakona. Mi trebamo uiniti najbolje to moemo da porazimo ovaj nedjeljni zakon. (CW, str. 97.98. 1906.)
95 94

Sjedinjene Amerike Drave e proglasiti nedjeljni zakon


Kada naa nacija odbaci naela svoje vladavine da proglasi zakon o svetkovanju nedjelje, protestantizam e ovim inom pruiti ruku papinstvu. (5T, str. 712. 1889.) Protestanti e sav svoj utjecaj i snagu uloiti na stranu papinstva. Nacionalnim zakonom koji namee lanu subotu oni e dati ivot i snagu izopaenoj vjeri Rima oivljavajui njegovu tiraniju i ugnjetavanje savjesti. (Maran Atha, str. 179. 1893.) Prije ili kasnije bit e prihvaeni nedjeljni zakoni. (RH, 16. veljae 1905.) Uskoro e biti nametnuti nedjeljni zakoni i ljude na odgovornim poloajima ozlojedit e mala skupina ljudi koji vre Boje zapovijedi. (4MR, str. 278. 1909.) Proroanstvo u 13. poglavlju Otkrivenja objavljuje da e sila prikazana kao Zvijer s dva janjea roga uiniti da se zemlja i njezini stanovnici poklone papinstvu prikazanom Zvijeri koja je sliila (je) na leoparda. Ovo proroanstvo e se ispuniti kad Sjedinjene Drave budu silom nametnule svetkovanje nedjelje, to Rim smatra osobitim priznanjem svoje prevlasti (Velika borba, str. 496. 1911.) Politika pokvarenost unitava ljubav spram pravde i potivanja istine, pa e ak i u slobodnoj Americi upravljai i zakonodavci, da bi osigurali naklonost javnosti, popustiti openitom zahtjevu za zakonom koji bi nametnuo svetkovanje nedjelje. (Velika borba, str. 508. 1911.)

Argumenti kojima se slue zagovornici nedjeljnog zakona


Sotona iznosi svoje tumaenje dogaaja i oni [vodei ljudi] misle, kako to on eli, da su nesree koje haraju Zemljom
96

posljedica krenja nedjelje. Uvjereni da e utiati Boji gnjev, ovi utjecajni ljudi stvaraju zakone koji primoravaju na svetkovanje nedjelje. (10MR, str. 239. 1899.) A upravo ovaj sloj ljudi tvrdi da se izopaenost koja se naglo iri ima u velikoj mjeri pripisati oskvrnuu takozvane kranske subote i da bi silom nametnuto svetkovanje nedjelje uveliko popravilo drutveni moral. Ova se tvrdnja istie posebno u Americi, u kojoj se nauk o pravoj suboti najvie propovijedao. (Velika borba, str. 504. 1911.)

Protestantizam i katolicizam djeluju slono


Protestantizam e pruiti ruku prijateljstva rimskoj sili. Onda e biti stvoren zakon protiv subote Bojeg stvaranja, a zatim e Bog izvriti svoje neobino djelo na zemlji. (7BC, str. 910. 1886.) Ne vidimo da bi se rimska crkva mogla osloboditi idolopoklonstva. I to je religija koju protestanti poinju gledati s velikom naklonou i koja e se na kraju ujediniti s protestantizmom. Meutim do ovog sjedinjenja nee doi promjenom katolicizma, jer se Rim nikad ne mijenja. On tvrdi da je nepogreiv. Promijenit e se protestantizam. Prihvaanje liberalnih ideja s njegove strane omoguit e prihvaanje ruke katolicizma. (RH, 1. lipnja 1886.) Protestantski svijet e stvoriti konfederaciju s ovjekom bezakonja i Crkva i svijet stvorit e izopaeni savez. (7BC, str. 975. 1891.) Rimokatolicizam u Europi i otpali protestantizam u Americi poduzet e sline mjere protiv svih koji potuju sve boanske propise. (Velika borba, str. 530. 1911.)

Nedjeljni zakoni iskazuju tovanje Rimu


Kad vodee Crkve u Sjedinjenim Dravama, ujedinjene u tokama uenja koje smatraju zajednikima, budu utjecale na
97 96

dravu da nametne njihove propise i podupre njihove ustanove, tada e protestantska Amerika podii kip rimokatolike hijerarhije, a neizbjena posljedica bit e odreivanje graanskih kazni onima koji misle drukije. Prisiljavanje protestantskih Crkava da se svetkuje nedjelja jest prisiljavanje na tovanje papinstva. Ali samim inom to svjetovna vlast prisiljava na vrenje vjerskih dunosti, Crkve e same nainiti kip Zvijeri; stoga e prisiljavanje na svetkovanje nedjelje u Sjedinjenim Dravama biti prisiljavanje na tovanje Zvijeri i njezinog kipa. (Velika borba, str. 382.385. 1911.) Kad protestantizam preko ponora prui ruku rimskoj sili, kada preko bezdana prui ruku spiritizmu, kad pod utjecajem ovog trostrukog saveza naa zemlja odbaci sva ustavna naela svoje protestantske i republikanske vlasti, kad omogui irenje papinskih zabluda i obmana, tada znamo da je dolo vrijeme za udotvorno djelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T, str. 451. 1885.)

Rim e povratiti izgubljenu prevlast


Kako se pribliavamo zavrnoj krizi, od ivotnog je znaenja da meu Gospodnjim oruima vladaju sklad i jedinstvo. Svijet je preplavljen olujama, ratovima i neslogom. Ipak, ljudi e se ujediniti pod jednim poglavarom papinskom vlasti da bi se usprotivili Bogu u liku Njegovih svjedoka. Ovaj savez e uvrstiti veliki otpadnik. (7T, str. 182. 1902.) Zakoni koji prisiljavaju na svetkovanje nedjelje kao subote dovest e do otpada ove zemlje od naela republikanizma na kojemu je utemeljena naa vlast. Upravljai e prihvatiti papinsku religiju, a Boji zakon bit e proglaen nitavnim. (7MR, str. 192. 1906.) Pokazalo se da je dan velike intelektualne tame bio pogodan za uspjeh papinstva. Ali jo e se pokazati da je za njegov
98

uspjeh podjednako pogodan dan velike duhovne svjetlosti. (4SP, str. 390. 1884.) U pokretima koji se sada razvijaju u Sjedinjenim Dravama, kojima se nastoji osigurati dravna potpora crkvenih institucija i potreba, protestanti idu stopama papista. tovie, oni otvaraju vrata papinstvu kako bi u protestantskoj Americi zadobilo prevlast koju je izgubilo u starom svijetu. (Velika borba, str. 492. 1911.)

Dravni nedjeljni zakon znai otpad nae zemlje


Da bi sebi osigurali popularnost i sljedbenike, zakonodavci e se pokoriti zahtjevima da se uvede zakon o nedjelji. Naredbom kojom se ozakonjuje jedna papinska ustanova u krenju Bojeg Zakona, naa nacija33 e se potpuno odrei pravednosti. Kao to je pribliavanje rimske vojske uenicima bilo znak o neposrednom razorenju Jeruzalema, tako e nam i ovaj otpad biti znak da je dostignuta granica Bojeg strpljenja. (5T, str. 451. 1885.) Moramo vrsto odluiti da neemo svetkovati prvi dan sedmice kao subotu, jer ga Jahve nije blagoslovio i posvetio, a svetkovanjem nedjelje stavljamo se na stranu velikog varalice. Kad Boji Zakon bude proglaen nitavnim i otpad postane nacionalni grijeh, Gospodin e se zaloiti za svoj narod. (3SM, str. 388. 1889.) Narod Sjedinjenih Drava uivao je Boju naklonost, ali kad bude ograniio vjersku slobodu, odrekao se protestantizma i poklonio se papinstvu, ispunit e mjeru svoje krivnje i u nebeskim knjigama bit e zapisan kao nacionalni otpad. (RH, 2. svibnja 1893.)
33

Sjedinjene Amerike Drave.

99 98

Nacionalnom otpadu slijedit e nacionalna propast


Kada naa nacija svojim zakonodavnim aktima nametne zakone kojima e se ograniiti savjest ljudi u pogledu njihovih vjerskih prava, kad svetkovanje nedjelje bude prisilno nametnuto i kad oni koji svetkuju subotu kao sedmi dan budu nemilosrdno tlaeni, Boji Zakon bit e u naoj zemlji proglaen nevaeim i kao posljedica takvog nacionalnog otpada uslijedit e nacionalna propast. (7BC, str. 977. 1888.) Upravo u vrijeme nacionalnog otpada, postupajui prema Sotoninim uputama, upravitelji zemlje svrstat e se na stranu ovjeka bezakonja. Tada e se napuniti mjera krivnje. Nacionalni otpad je znak za nacionalnu propast. (2SM, str. 373. 1891.) Drava e se postarati da zatiti naela rimokatolicizma. Ovom nacionalnom otpadu brzo e slijediti nacionalna propast. (RH, 15. lipnja 1897.) Kada se protestantske crkve ujedine sa svjetovnom vlau da podupru lanu religiju, suprotstavljajui se onome radi ega su njihovi preci trpjeli najokrutnija progonstva, onda e papinska subota biti nametnuta udruenom silom Crkve i drave. To e dovesti do nacionalnog otpada, koji e na kraju zavriti nacionalnom propau. (Ev, str. 235. 1899.) Kad drava bude upotrijebila svoju vlast da nametne proglase i podupre institucije Crkve onda e protestantska Amerika nainiti kip papinstva i doi e do nacionalnog otpada koji e zavriti nacionalnom propau. (7BC, str. 976. 1910.)

Sveope nedjeljno zakonodavstvo


Povijest e se ponoviti. Lana religija bit e uzviena. Prvi dan tjedna, obian radni dan koji nikada nije bio posveen, bit e uzdignut kao nekada babilonski kip. Svim narodima, jezicima i plemenima bit e zapovjeeno da oboavaju ovu lanu
100

subotu. Proglas o obaveznom svetkovanju ovog dana proirit e se po svemu svijetu. (7BC, str. 976. 1910.) Kada se Amerika, zemlja vjerske slobode, ujedini s papinstvom da prisiljava i vri pritisak na ljude da odaju ast lanoj suboti, stanovnici svih drava na zemaljskoj kugli bit e prisiljavani da slijede njezin primjer. (6T, str. 18. 1900.) Svetkovanje subote bit e najvanije prijeporno pitanje u posljednjoj velikoj borbi, u kojoj e sudjelovati cijeli svijet. (6T, str. 352. 1900.) Drugi narodi slijedit e primjer Sjedinjenih Drava. Iako one u svemu tome prednjae, u istoj krizi nai e se nai vjernici u svim dijelovima svijeta. (6T, str. 395. 1901.) Zamjena lai za istinu posljednji je in u drami. Kada ova zamjena postane sveopa, sam Bog e se umijeati. Kada ljudski zakoni budu uzdignuti iznad boanskih, kada zemaljske sile pokuaju primorati ljude da svetkuju prvi dan tjedna, znajte da je dolo vrijeme da Bog djeluje. (7BC, str. 980. 1901.) Zamjena ljudskih zakona za Boji Zakon, uzvisivanje nedjelje samo ljudskim autoritetom na mjestu biblijske subote, posljednji je in drame. Kad ova zamjena postane sveopa, sam Bog e se umijeati. On e ustati da u svojemu velianstvu strahovito potrese zemlju. (7T, str. 141. 1902.)

Cijeli svijet e poduprijeti zakon o nedjelji


Zli izjavljuju da imaju istinu, da ine uda, da aneli s Neba razgovaraju i hodaju s njima, da posjeduju veliku silu, a u njihovoj sredini se dogaaju znaci i uda. To je zemaljski milenij koji su tako dugo oekivali. Cijeli svijet se preobratio i uskladio sa zakonom o nedjelji. (3SM, str. 427.428. 1884.) U cijelom svijetu e biti potaknuto neprijateljstvo prema adventistima sedmog dana zato to ne budu htjeli odati potovanje papinstvu svetkujui nedjelju, tu ustanovu antikristove sile. (TM, str. 37. 1893.)
101 100

Oni koji gaze Boji Zakon stvaraju ljudske zakone koje e silom nametnuti ljudima. Ljudi e smiljati, savjetovati se i planirati to da rade. itav svijet svetkuje nedjelju, kau, i zato je ovaj narod, malen brojem, ne bi potovao zemaljske zakone? (MS 163, 1897.)

Sukob se usredotouje u kranstvu


Takozvani kranski svijet bit e poprite velikih obmanjivakih pothvata. Ljudi od autoriteta koji imaju zakonodavnu vlast, donijet e zakone kojima e se omoguiti vladanje nad savjeu ljudi kao to je to inilo i papinstvo. Otrovnim vinom svojega bluda Babilon e opiti sve narode. U to e biti ukljueni svi narodi svijeta. [citirano Otk 18,3-7; 17,13.14.] Jedne su misli. To e biti sveope ujedinjenje, veliki sklad, savez Sotoninih snaga. Oni e svu svoju silu i vlast predati Zvijeri. Na taj se nain oituje ista ona tiranija i tlaiteljska sila protiv vjerske slobode, protiv slobode da se Bogu slui prema svojoj savjesti, kakvu je oitovalo papinstvo kad je u prolosti proganjalo sve koji se nisu htjeli prilagoditi ritualu i vjerskim ceremonijama rimokatolianstva. (3SM, str. 392. 1891.) U veliki sukob izmeu vjere i nevjere bit e ukljuen itav kranski svijet. (RH, 7. veljae 1893.) Po ovom pitanju e se cijeli kranski svijet podijeliti na dvije velike skupine na one koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa, i one koji se klanjaju Zvijeri i njenom kipu i primaju njen ig. (Velika borba, str. 386. 1911.) Budui da je subota u cijelom kranskom svijetu postala posebnim predmetom raspre, a svjetovne i crkvene vlasti su se udruile kako bi nametnule svetkovanje nedjelje, uporno odbijanje manjine da popusti sveopem zahtjevu izloit e je sveopem zgraanju. (Velika borba, str. 530. 1911.) Budui da e dekret to ga budu izdali razni vladari kranskog svijeta protiv onih koji vre Boje zapovijedi uskratiti zati102

tu vlasti i prepustiti ih onima koji ih ele unititi, Boji e narod pobjei iz gradova i sela i u skupinama obitavati na najpustijim i najsamotnijim mjestima. (Velika borba, str. 538. 1911.)

Ne prkosite
Oni koji su okupljeni u naim crkvama imaju karakterne crte koje e ih, ako nisu jako oprezni, navesti na ogorenje zbog zlonamjernog oduzimanja njihove slobode da mogu raditi nedjeljom. Nemojte se po tom pitanju gnjeviti ve sve iznesite u molitvi Bogu. Jedino On moe zauzdati mo vlasti. Ne naglite. Neka se nitko ne hvali nerazumno svojom slobodom, koristei ju kao pokrivalo zloe, ve kao Boje sluge sve potujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja astite.34 Ovaj savjet treba vrijediti za sve koji se nau u neprilikama. Ne smijemo pokazati nita to izgleda kao prkos ili bi se moglo protumaiti kao zloa. (2MR, str. 193.194. 1898.)

Uzdrite se od rada nedjeljom


to se tie junog polja,35 posao treba obavljati to je mogue mudrije i paljivije; treba ga obavljati onako kako bi Krist radio. Ljudi e uskoro saznati to vjerujete o nedjelji i suboti jer e vam postavljati pitanja. Onda im moete rei, ali ne tako da privuete pozornost na svoj rad. Ne prekidajte svoj rad time to ete raditi nedjeljom. Uzdravati se rada nedjeljom ne znai primiti ig Zvijeri. U mjestima gdje je protivljenje tako snano da moe izazvati progonstvo ako se radi nedjeljom, neka naa braa iskoriste ovaj dan za pravi misionarski rad. (SW, str. 69.70. 1895.)
1. Petrova 2,17. Prisilno provoenje nedjeljnog zakona bilo je posebno otro u junim saveznim dravama Sjedinjenih Amerikih Drava 1880-tih i 1890-tih. Vidi American State Papers (Review and Herald, 1943, str. 517-562).
34 35

103 102

Ako bi doli i rekli: Morate u nedjelju prestati s radom i zaustaviti tiskarske strojeve, ja vam ne bih rekla Pustite strojeve da rade, jer ovdje se ne radi o sukobu izmeu vas i vaega Boga. (MS 163, 1898.) Ne smatrajmo obavezom da iritiramo nae susjede koji idoliziraju nedjelju tako to emo se truditi da tog dana namjerno radimo pred njima kako bismo pokazali svoju nezavisnost. Nae sestre ne bi trebale uzeti nedjelju kao dan da izvjese oprano rublje. (3SM, str. 399. 1889.)

Obavljajte u nedjelju duhovne poslove


Pokuat u odgovoriti na tvoje pitanje to da ini u sluaju obaveznog provoenja nedjeljnih zakona. Svjetlo koje mi je Gospodin dao u vrijeme kad smo oekivali krizu kojoj se po svemu sudei pribliava, bilo je da kad narod bude potaknut silama odozdo da nametne svetkovanje nedjelje, adventisti sedmog dana trebaju pokazati mudrost da se uzdre od uobiajenog rada tog dana, posveujui ga misionarskom radu. Vjerske revnitelje, koji silom nastoje nametnuti nedjelje zakone, prkos prema njima samo e osnaiti u proganjanju. Nedajte im mogunost da vas proglase kriteljima zakona. ovjek ne dobiva ig Zvijeri zato to pokazuje da je svjestan kako je mudro ouvati mir uzdravanjem od rada koji vrijea druge. Nedjelju moemo koristiti za obavljanje razliitih poslova koji e mnogo ostvariti za Gospodina. Tog dana mogu se odravati predavanja na otvorenome i sastanci po kuama. Moe se raditi od kue do kue. Oni koji piu, mogu taj dan posvetiti pisanju lanaka. Kad god je mogue odravajte nedjeljom bogosluja. Takve sastanke uinite to zanimljivijima. Pjevajte pjesme duhovnog buenja i sa silom i uvjerljivou govorite o Spasiteljevoj ljubavi. (9T, str. 232.233. 1909.)
104

Povedite studente da odravaju predavanja na razliitim mjestima i obavljaju zdravstveni misionarski rad. Oni e nai ljude kod kue i imat e sjajnu priliku da iznesu istinu. Nedjelja provedena na ovaj nain uvijek je prihvatljiva Gospodinu. (9T, str. 238. 1909.)

Ljepota istine postaje oita protivljenjem


Revnost onih koji su posluni Gospodinu poveat e se kad se svijet i Crkva budu ujedinili da Zakon uine nitavnim. Svaki prigovor na Boje zapovijedi otvorit e put za napredovanje istine i osposobiti njihove zagovornike da ljudima pokau njihovu vrijednost. U istini je ljepota i sila koju nita ne ini tako oitima kao protivljenje i progonstvo. (13MR, str. 71.72. 1896.) Ovo vrijeme, kad se ulae takav napor da se nametne svetkovanje nedjelje, odlina je prilika da svijetu iznesemo pravu nasuprot lane subote. Gospodin je u svojoj providnosti daleko ispred nas. On je dozvolio da pitanje nedjelje doe na prvo mjesto kako bi se subota iz etvrte zapovijedi mogla iznijeti pred zakonodavne skuptine. Tako se pozornost vodeih ljudi u zemlji moe usmjeriti na svjedoenje Boje Rijei u prilog prave subote. (2MR, str. 197. 1890.)

Vema se treba pokoravati Bogu negoli ljudima


Sljedbenici istine su pozvani da biraju izmeu neposlunosti jasnog zahtjeva Boje Rijei ili gubljenja prava na svoju slobodu. Ako napustimo Boju Rije i prihvatimo ljudske obiaje i predaje, moda e nam dozvoliti da ivimo meu ljudima, da kupujemo i prodajemo, i da se potuju naa prava. Ali ako ostanemo vjerni Bogu to e biti uz rtvovanje naih prava meu ljudima, jer su se neprijatelji Bojeg zakona udruili da iskorijene nezavisne prosudbe u pogledu vjere i nadziru savjest ljudi.
105 104

Boji narod e priznati ljudsku vlast kao boanski postavljenu ustanovu i propisom i primjerom uiti da je poslunost prema njoj sveta dunost, dokle god ona svoju vlast vri u okviru svojeg zakonitog podruja. Ali kad se njezini zahtjevi sukobe s Bojim zahtjevima, onda moramo odluiti da emo se vie pokoravati Bogu negoli ljudima. Boju Rije moramo priznati i posluati kao autoritet koji je iznad svih ljudskih zakona. Ne moemo odbaciti Tako veli Gospodin i nadomjestiti ga s Tako veli crkva ili drava. Uzvisimo Kristovu krunu iznad svih kruna zemaljskih vladara. (HM, 1. studenoga 1893.) Sotona nudi ljudima kraljevstva ovoga svijeta ako se pokore njegovoj vlasti. Mnogi to ine i rtvuju Nebo. Bolje je umrijeti nego grijeiti; bolje je oskudijevati nego varati; bolje je gladovati nego lagati. (4T, str. 495. 1880.)

106

Deseto poglavlje

Kratko vrijeme nevolje


Vrijeme nevolje prije zavretka vremena milosti
Na stranici 33 nalazimo ovo: na poetku vremena nevolje mi smo poli ispunjeni Svetim Duhom i jo jasnije navijetali subotu. Ovo sam vienje dobila 1847. kad je tek nekoliko brae adventista svetkovalo subotu, i samo je nekoliko njih smatralo da njezino svetkovanje povlai crtu izmeu Bojeg naroda i nevjernika. Sada postaje uoljivo ispunjenje tog vienja. Spomenuti poetak vremena nevolje ne odnosi se na vrijeme kad e poeti izlijevanje zala, ve na kratko razdoblje prije njihova izlijevanja, dok je Krist jo u Svetitu. U to vrijeme, kad se djelo spaavanja priblii kraju, na Zemlju e naii nevolje i narodi e se rasrditi, ali e biti zadrani kako ne bi sprijeili djelo treeg anela. (Rani spisi, str. 87. 1854.)

Kraj vjerskoj slobodi u Sjedinjenim Dravama


Sotonina orua e Boji Zakon uiniti nitavnim. U naoj zemlji,36 koja se hvali slobodom, doi e kraj vjerskoj slobodi. Oko pitanja subote doi e do odluujueg sukoba koji e uzdrmati cijeli svijet. (Ev, str. 236. 1875.) Velika kriza oekuje Boji narod. Uskoro e naa zemlja pokuati nametnuti svima svetkovanje prvog dana tjedna kao svetog dana. U tome nee ustuknuti pred mogunou da lju36

Sjedinjene Amerike Drave.

107 106

de unato protivljenju njihove savjesti natjeraju da svetkuju dan koji e drava proglasiti subotom. (RH Extra, 11. prosinca 1888.) Adventisti sedmog dana e se boriti da svetkuju sedmi dan. Vlasti u Sjedinjenim Dravama i u drugim zemljama ustat e u svojoj oholosti i sili i objaviti zakone koji e ograniiti vjersku slobodu. (MS 78, 1897.) Protestanti Sjedinjenih Drava prvi e preko bezdana pruiti ruku da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog trostrukog saveza ova e zemlja poi stopama Rima u gaenju prava savjesti. (Velika borba, str. 505. 1911.)

Crkva i drava protiv Bojeg naroda


Svi koji se ne budu htjeli pokoriti uredbi dravnih parlamenata i zakonima koji uzvisuju subotu koju je uspostavio ovjek grijeha da bi obezvrijedio Boji sveti dan, osjetit e ne samo tlaiteljsku silu samog papinstva, ve i protestantskog svijeta, kipa Zvijeri. (2SM, str. 380. 1886.) Vjerske zajednice, koje odbiju posluati Boja upozorenja, bit e izloene velikoj prijevari pa e se ujediniti s graanskim vlastima da progone svete. Protestantske crkve e se ujediniti s papinskom silom u progonstvu Bojeg naroda koji vri Njegove zapovijedi. Ova janjetu slina vlast sjedinjuje se sa Zmajem u ratu protiv onih koji vre Boje zapovijedi i imaju svjedoanstvo Isusa Krista. (14MR, str. 162. 1899.) Crkva e pozvati u pomo jaku ruku graanske vlasti i u tome e se papisti i protestanti ujediniti. (Velika borba, str. 522. 1911.)

Pred sudovima
Oni koji ive u posljednjim danima zemaljske povijesti saznat e to znai biti gonjen zbog istine. Na sudovima
108

e vladati nepravda. Suci nee htjeti sasluati razloge onih koji su vjerni Bojim zapovijedima jer znaju da injenice idu u prilog etvrtoj zapovijedi, na to nemaju odgovor. Rei e: Mi imamo zakon i po naem zakonu on ili ona treba umrijeti. Boji Zakon za njih ne znai nita. Na zakon za njih je najvie mjerilo. Na one koji potuju ove ljudske zakone gledat e se blagonaklono, a za one koji se ne budu htjeli pokloniti idolskoj suboti nee biti milosti. (ST, 26. svibnja 1898.) U sluajevima kad nas izvedu pred sudove, morat emo se odrei svojih prava ako zbog njih ne elimo doi u sukob s Bogom. Mi ne traimo svoja prava, ve Boje pravo da mu sluimo. (5MR, str. 68. - 1895.)

Prema adventistima e se postupati s prijezirom


Isti majstorski um koji je kovao zavjeru protiv vjernih u prolim vjekovima, jo uvijek pokuava ukloniti sa Zemlje one koji se boje Boga i dre Njegov Zakon. Bogatstvo, umne sposobnosti i obrazovanje sloit e se da njegove pripadnike izloe prijeziru. Nasilniki vladari, sveenici i vjernici zavjerit e se protiv njih. Glasom i perom, hvalisanjem, prijetnjama i ismijavanjem trudit e se da potkopaju njihovu vjeru. (5T, str. 450. 1885.) Doi e vrijeme kad e se, zbog toga to zastupamo biblijsku istinu, s nama postupati kao s izdajicama. (6T, str. 394. 1900.) Oni koji potuju biblijski dan odmora bit e igosani kao neprijatelji zakona i reda, kao oni koji rue moralna drutvena ogranienja, pa uzrokuju anarhiju i pokvarenost i navlae Boje kazne na Zemlju. Njihova e savjesnost biti proglaena za nepopustljivost, tvrdoglavost i prijezir prema vlastima. Optuit e ih da ne trpe vlast. (Velika borba, str. 508. 1911.)
109 108

Svima koji e u taj zli dan neustraivo sluiti Bogu prema svojoj savjesti bit e potrebna hrabrost, vrstina i poznavanje Boga i Njegove Rijei; oni koji budu vjerni Bogu bit e progonjeni, njihove pobude napadane, njihovi najplemenitiji napori pogreno tumaeni i njihova imena ozloglaena. (Djela apostolska, str. 271. 1911.)

Svakovrsno progonstvo
Progonstva protestanata od strane rimokatolika koji su vjeru Isusa Krista gotovo unitili, bit e nadmaeno kad se protestantizam i papinstvo ujedine. (3SM, str. 387. 1889.) Sotona ima tisue prikrivenih sredstava kojima e se obruiti na Boji vjerni narod koji vri Njegove zapovijedi, ne bi li ih natjerao od pogaze svoju savjest. (Letter 301, 1892.) Nita to se sada moe dogoditi ne treba nas iznenaditi. Ne trebamo se uditi nikakvom uasu. Oni koji svojim nesvetim nogama gaze Boji Zakon istog su duha kao ljudi koji su vrijeali i izdali Isusa. Oni e bez ikakve grinje savjesti initi djela svojeg oca avla. (3SM, str. 417. 1897.) Neka oni koji tee za obnovljenjem uma i upuivanjem u istinu prouavaju povijest prve crkve za vrijeme i neposredno nakon Pedesetnice. Paljivo prouavajte u knjizi Djela apostolska ono to su doivjeli Pavao i drugi apostoli jer Boji narod u nae vrijeme mora proi kroz slina iskustva. (PC, str. 118. - 1907.)

Bit emo lieni svake zemaljske potpore


Nagomilano bogatstvo e uskoro biti bezvrijedno. Kad bude objavljen proglas prema kojemu nitko nee moi kupiti ni prodati osim onih koji imaju ig Zvijeri, mnoga materijalna dobra postat e beskorisna. Bog nas poziva da sada uinimo sve to je u naoj moi da upozorimo svijet. (RH, 21. oujka 1878.)
110

Dolazi vrijeme kad neemo moi prodavati ni po kojoj cijeni. Uskoro e izii proglas koji e zabraniti ljudima da ne smiju kupovati ni od koga niti prodavati nikome tko nema ig Zvijeri. To nam se nedavno dogodilo u Kaliforniji, ali je to bila samo prijetnja puhanja etiri vjetra. Jo ih zadravaju etvorica anela. Jo se treba obaviti posao, a onda e anelima biti naloeno da puste etiri vjetra da puu na Zemlju. (5T, str. 152. 1882.) U posljednjem velikom sukobu i borbi sa Sotonom, oni koji e biti odani Bogu vidjet e da im je uskraena svaka zemaljska potpora. Zato to odbijaju kriti Njegov Zakon da bi bili posluni zemaljskim silama, njima e biti zabranjeno kupovati i prodavati. (Isusov ivot, str. 85. - 1898.) Sotona kae: Zbog straha da e ostati bez hrane i odjee, oni e se pridruiti svijetu u krenju Bojeg Zakona. Zemlja e biti potpuno u mojoj vlasti. (Izraelski proroci, str. 118. c. 1914.)

Neki e biti zatvarani zbog svoje vjere


Neki e biti zatvoreni zbog odbijanja da oskvrne Gospodnju subotu. (PC, str. 118. 1907.) Budui da e branitelji istine odbiti da potuju nedjelju, neki e od njih dopasti zatvora, neki e biti prognani, a s nekima e se postupati kao s robovima. Sve se ovo danas ljudskom razumu ini nemogue, ali kad se obuzdavajui Boji Duh bude povukao od ljudi i oni dou pod kontrolu Sotone koji mrzi boanske propise, doi e do neobinog razvitka dogaaja. Srce moe biti veoma okrutno kad u njemu nema Bojeg straha i ljubavi. (Velika borba, str. 523. 1911.) Ako budemo pozvani da trpimo za Krista, bit emo u stanju otii u zatvor s povjerenjem u Njega kao to malo dijete vjeruje svojim roditeljima. Sada je vrijeme da izgradimo vjeru u Boga. (OHC, str. 357. 1892.)
111 110

Mnogi e biti osueni na smrt


Za nas je najbolje da izgradimo prisnu zajednicu s Bogom i ako On eli da umremo muenikom smru radi istine, to moe biti sredstvo za dovoenje mnogih u istinu. (3SM, str. 420. 1886.) Mnogi e biti uhieni, mnogi e pobjei iz velikih i manjih gradova da bi sauvali svoj ivot, a mnogi e biti muenici zbog Krista stojei u obrani istine. (3SM, str. 397. 1889.) Pred nama je na vidiku neprekidna borba da po cijenu uhienja, gubitka imetka i ak samog ivota branimo Boji Zakon. (5T, str. 712. 1889.) Od ljudi e se traiti da pokau poslunost ljudskim naredbama koje e se suprotiti boanskom Zakonu. Oni koji ostanu vjerni Bogu bit e ugroavani, optuivani, protjerivani. I predavat e vas ak i roditelji, braa, roaci i prijatelji, i neke e od vas poubijati. (Izraelski proroci, str. 373. c. 1914.) Nama nee biti potrebna hrabrost i vrstina nekadanjih muenika sve dok se ne naemo u okolnostima u kojima su oni bili. ... Ukoliko se progonstva ponove, dobit emo milost koja e razbuditi sve snage due da pokae istinsko junatvo. (OHC, str. 125. 1889.) Uenici nisu bili obdareni hrabrou i postojanou muenika, sve dok im takva milost nije bila potrebna. (Isusov ivot, str. 285. 1889.)

Kako ostati vrst u progonstvu


Ustanovit emo da moramo pustiti svaku ruku osim ruke Isusa Krista. Pokazat e se da smo imali lane prijatelje koji e nas izdati. Roaci, koje je neprijatelj prevario, mislit e da slue Bogu time to nam se protive i ulau najvee napore da nas strpaju u zatvor, u nadi da emo se odrei svoje vjere. Ali usred tame i opasnosti moemo se svojom rukom uhvatiti za Kristovu ruku. (Mar, str. 197. 1889. Slino u Maran Atha, str. 195.)
112

Jedini nain na koji ljudi mogu vrsto stajati u ovom sukobu jest da budu ukorijenjeni i utemeljeni u Kristu. Oni moraju primiti istinu kakva je u Isusu. Samo tako iznesena istina moe zadovoljiti potrebu due. Propovijedanje razapetog Krista, Njega kao nau pravednost, siti glad due. Kad osiguramo zanimanje naroda za ovu veliku sredinju istinu, u srce ulaze vjera, nada i odvanost. (GCDB, 28. sijenja 1893.) Mnogi e zbog svoje vjere ovdje ostati bez doma i nasljedstva, ali ako svoje srce predaju Kristu, ako prihvate vijest o Njegovoj milosti i ako se oslone na svoju Zamjenu i Jamca., na Bojeg Sina, njihovo srce ipak moe biti ispunjeno radou. (ST, 2. lipnja 1898.)

Progonstvo raspruje Boji narod


Kad se u raznim mjestima pojavi neprijateljstvo prema onima koji svetkuju Gospodnju subotu, moda e biti potrebno da se Boji narod preseli iz takvih mjesta u mjesta u kojima nee naii na tako ogoreno protivljenje. Bog ne trai od svoje djece da ostanu tamo gdje zbog postupaka zlih ljudi njihov utjecaj nema snage i da im ivot bude izloen opasnosti. Kad su u opasnost dovedeni sloboda i ivot, ne samo to je prednost, ve i naa dunost da odemo tamo gdje su ljudi voljni uti Rije ivota i gdje e prilike za propovijedanje Rijei biti mnogo povoljnije. (MS 26, 1904.) Uskoro dolazi vrijeme kad e se Boji narod zbog progonstva raspriti po mnogim zemljama. Oni koji su stekli svestranu izobrazbu imat e prednost tamo gdje se nau. (5MR, str. 280. 1908.)

Progonstvo vodi jedinstvu Bojeg naroda


Kad se bura progonstva doista srui na nas, vjerna ovca e uti glas pravog Pastira. U spaavanje izgubljenih uloit
113 112

emo napore pune samoodricanja, i mnogi koji su odlutali iz stada vratit e se da slijede velikog Pastira. Boji narod e se meusobno zdruiti i jedinstveno istupiti protiv neprijatelja. Zbog zajednikih opasnosti prestat e borbe za prevlast i nee se vie voditi prepirka koga treba smatrati najveim. (6T, str. 401. 1900.)

Kriza ini da se vidi Boja umijeanost


S vremena na vrijeme Bog je objavio nain svojeg djelovanja. On je svjestan zbivanja na Zemlji. Kad je dola kriza, On se otkrio i umijeao da sprijei ostvarenje Sotoninih planova. esto je dopustio da kod naroda, obitelji i pojedinaca doe do krize kako bi Njegova umijeanost postala vidljivija. Time je dao do znanja da ima Boga u Izraelu koji e poduprijeti i opravdati svoj narod. Kad prkos prema Jahvinu Zakonu postane gotovo sveopi, kad Njegov narod bude izloen nedaama od strane njegovih blinjih, Bog e se umijeati. arke molitve Njegovog naroda bit e usliene jer Njemu je drago kad ga Njegov narod trai cijelim srcem i kad se oslanja na Njega kao svojeg Izbavitelja. (RH, 15. lipnja 1897.) Neko vrijeme e tlaitelju biti doputeno da trijumfira nad onima koji poznaju Boje svete zapovijedi. Bog dozvoljava Sotoni da do kraja otkrije svoj karakter laova, tuitelja i ubojice. Tako e konana pobjeda Njegovog naroda biti znaajnija, slavnija, potpunija i konana. (3SM, str. 414. 1904.)

Nevolja isti Boji narod


Uskoro e po cijelome svijetu izbiti nevolja. Svatko treba nastojati da upozna Boga. Nemamo vremena za oklijevanje. Boja ljubav prema Njegovoj Crkvi je beskonana. Briga za Njegovu batinu ne prestaje. On ne doputa da na Crkvu
114

doe nevolja, osim ako je to potrebno za njezino oienje, za njezino sadanje i vjeno dobro. On e oistiti svoju Crkvu kao to je oistio Hram na poetku i zavretku svoje slube na Zemlji. Svaki ispit i kunja koje puta na Crkvu dolaze zato da Njegov narod stekne dublju pobonost i dobije veu snagu da pobjedu kria odnese u sve dijelove svijeta. (9T, str. 228. 1909.) Nevolje, kri, kunje, protivljenje i druge nae razliite tekoe su orua kojima nas Bog isti, posveuje i priprema za nebesku itnicu. (3T, str. 115. 1872. Isto u Iz riznice svjedoanstava, sv. 1, str. 215.)

115 114

Jedanaesto poglavlje

Sotonine prijevare posljednjih dana


Pod platem kranstva
Mi se pribliavamo kraju povijesti ove zemlje i Sotona radi kao nikad ranije. On se trudi djelovati kao upravitelj kranskog svijeta. udesnim intenzitetom radi pomou svojih lanih udesa. Sotona hoda okolo kao riui lav koji trai koga da prodere. On eli cijeli svijet obuhvatiti svojim savezom. Krijui svoju izopaenost pod platem kranstva, on preuzima karakteristike kranina i tvrdi da je sam Krist. (8MR, str. 346. 1901.) Boja Rije objavljuje je da e neprijatelj, kad mu to odgovara, preko svojih orua oitovati tako veliku silu, glumei kranstvo, s namjerom da zavede, ako je mogue, i izabranike. (MS 125, 1901.) Kad zli duhovi budu izjavljivali da vjeruju u Bibliju i pokazali tovanje prema institucijama Crkve, njihov e rad biti primljen kao otkrivenje boanske sile. (Velika borba, str. 505. 1911.) Najjau podrku poroku u naem svijetu ne prua razvratan ivot pokvarenog grenika ili propalog izopenika; to ini ivot koji inae izgleda krepostan, astan i plemenit, ali u kome se njeguje jedan grijeh, poputa jednom poroku. Genijalnost, talent, sauee, ak i velikoduna i ljubazna djela mogu tako postati Sotonin mamac kojim navodi due da padnu u ponor propasti. (Odgoj, str. 135. 1903.)
116

ak i u Adventistikoj crkvi
Mi se moramo daleko vie bojati od onih iznutra nego od onih izvana. Prepreke snazi i uspjehu mnogo su jae iz same Crkve nego iz svijeta. Nevjernici imaju pravo oekivati da e oni koji tvrde da vre Boje zapovijedi i imaju vjeru Isusovu, uiniti mnogo vie od ikoje druge vrste ljudi da svojim dosljednim ivotom, pobonim primjerom i aktivnim utjecajem promiu i uzdiu Djelo koje predstavljaju. Ali kako esto su se navodni zastupnici istine pokazali najveom preprekom za njezino napredovanje! Nevjerstvo koje gaje, sumnje koje iznose, tama koja im je draga, ohrabruje prisutnost zlih anela i otvara put ostvarenju Sotoninih planova. (1SM, str. 122. 1887.)

Laljivi duhovi proturjee Svetom pismu


Vidjela sam da sveti moraju stei temeljito razumijevanje sadanje istine koju e trebati dokazati iz Svetoga pisma. Oni moraju razumjeti stanje mrtvih jer e im se prikazati avolski duhovi tvrdei da su voljeni prijatelji i roaci; oni e im objaviti da je subota promijenjena, kao i druga nebiblijska nauavanja. (Rani spisi, str. 89. 1854.) Prikazujui se apostolima, ovi lani duhovi proturjee onome to su pravi apostoli nadahnuti Svetim Duhom napisali dok su bili na Zemlji. Oni poriu boansko podrijetlo Biblije. (Velika borba, str. 478. 1911.) Dvjema velikim zabludama, zabludom o besmrtnosti due i zabludom o svetosti nedjelje, Sotona e uspjeti obmanuti ljude. Dok prva polae temelj spiritizmu, druga stvara vezu prijateljstva s Rimom. (Velika borba, str. 505. 1911.) Pojavit e se osobe, pretvarajui se da su Krist, i zahtijevati titule i tovanje koje pripada Otkupitelju svijeta. Oni
117 116

e izvesti neobina uda lijeenja i tvrditi da s Neba imaju otkrivenja koja se suprote svjedoanstvu Svetoga pisma. Boji narod nee biti zaveden. Uenja ovog lanog Krista nisu sukladna sa Svetim pismom. On izrie blagoslov nad tovateljima Zvijeri i njenog kipa, upravo nad onima za koje Biblija objavljuje da e se na njih izliti ista Boja srdba. (Velika borba, str. 537.538. 1911.)

Lana vjerska buenja


Vidjela sam da Bog ima iskrenu djecu meu nominalnim adventistima i palim crkvama pa e prije izlijevanja zala propovjednici i narod biti pozvani da iziu iz tih crkava i oni e radosno prihvatiti istinu. Sotona to zna, pa prije glasne vike treeg anela u ovim vjerskim zajednicama izaziva uzbuenje kako bi oni koji su odbacili istinu povjerovali da je Bog s njima. (Rani spisi, str. 213. 1858.) Prije no to Boji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem e narodu doi do takvog buenja prvotne pobonosti kakve nije bilo od doba apostola. Neprijatelj dua nastoji omesti ovo djelo, i prije no to doe vrijeme za takav pokret nastojat e ga sprijeiti uvoenjem krivotvorine. U Crkvama koje moe pokoriti pod svoju prevarljivu silu uinit e kao da je izliven Boji posebni blagoslov, pa e se initi kao da se pojavilo veliko zanimanje za religiju. Puno osjeajnog uzbuenja, mijeanja istinitog s lanim, sve je to smiljeno da zavede. Ali nitko ne mora biti prevaren. Nije teko u svjetlosti Boje rijei utvrditi narav tih vjerskih pokreta. Kad god ljudi zanemare svjedoanstvo Biblije, odvraajui se od njezinih jasnih istina to ispituju duu i zahtijevaju samoodricanje i odricanje od svijeta, budimo sigurni da Boji blagoslov nije izliven. (Velika borba, str. 398.399. 1911.)
118

Glazba pretvorena u zamku


U vezi s onim to ste opisali da se dogodilo u Indiani,37 Gospodin mi je pokazao da e se dogoditi pred sam kraj vremena milosti. Pokazat e se svaka mogua neotesanost. Bit e vike, praene bubnjevima, glazbom i plesom. Osjeaji razumnih ljudi bit e tako zbunjeni da se ovjek ne moe pouzdati u donoenje dobrih odluka. Ludnica od buke okira sva osjetila i izopauje ono to bi ispravno provedeno moglo biti blagoslov. Sile sotonskih orua stopljene s bukom i galamom prelaze u karneval i to se naziva djelovanje Svetoga Duha. Ovo to se dogaalo u prolosti dogodit e se i u budunosti. Sotona e glazbu pretvoriti u zamku nainom na koji se izvodi. (2SM, str. 36.38. 1900.) Nemojmo dati mjesta udnoj praksi, koja u biti odvaja um od snanog djelovanja Svetoga Duha. Boje djelo je uvijek bilo obiljeeno smirenou i dostojanstvom. (2SM, str. 42. 1908.)

Lano govorenje jezicima


Fanatizam, lani zanos, lano govorenje jezicima i buka smatraju se darovima koje je Bog dao Crkvi. Neki su prevareni. Plod svega toga nije dobar. Po njihovim ete ih plodovima prepoznati. Fanatizam i buka smatraju se posebnim dokazima vjere. Neki nisu zadovoljni sastankom ako to vrijeme nije bilo ispunjeno silom i uivanjem. Oni se trude i uspijevaju uzbuditi osjeaje. Ali utjecaj takvih sastanaka nije na korist. Kad nestane osjeaja veselosti, oni padaju dublje nego to su bili prije sastanka jer njihova radost ne dolazi iz pravog izvora. Od najvee koristi za duhovni napredak su sastanci koje obiljeava sveanost i iskreno ispitivanje srca, na kojima
Ove su primjedbe iznesene u vezi s pokretom sveto tijelo na saboru pod atorima u Indiani 1890. Za vie pojedinosti vidi Selected Messages, sv. 2, str. 31-39.
37

119 118

svatko gleda upoznati sebe, i ozbiljno i s dubokom poniznou nastoji uiti od Krista. (1T, str. 412. 1864.)

Zli aneli se pojavljuju kao ljudska bia


Sotona e koristiti svaku priliku da zavede ljude od odanosti Bogu. On i njegovi zli aneli, koji su pali zajedno s njim, pojavit e se na Zemlji kao ljudi nastojei da prevare. Boji aneli e se takoer pojaviti kao ljudi i koristiti sva sredstva u svojoj moi da onemogue namjere neprijatelja. (8MR, str. 399. 1903.) Zli aneli u ljudskom obliju razgovarat e s onima koji poznaju istinu. Oni e pogreno tumaiti i izvrnuti izjave Bojih vjesnika. Jesu li adventisti sedmog dana zaboravili upozorenje dano u estom poglavlju poslanice Efeanima? Mi ratujemo s vojskama tame. Ako ne budemo nepokolebljivo slijedili svojeg Vou, Sotona e nas nadvladati. (3SM, str. 411. 1903.) Pokazano mi je da e zli aneli djelovati preko vjernika u naim redovima s namjerom da unesu snaan duh nevjerstva. Ni ovo vas ne treba obeshrabriti, ve vam uliti istinsku hrabrost da priteete u pomo Gospodinu protiv sila sotonskih slugu. Te sile zla okupljat e se na naim bogoslujima, ali ne zato da prime blagoslove, nego da bi se suprotstavile utjecaju Bojega Duha. (2MCP, str. 504.505. 1909.)

Personifikacija umrlih
Zlim anelima nije teko da se predstave kao umrli sveci i kao umrli grenici, i da to uine vidljivim za ljudske oi. Ovih e manifestacija biti sve ee; kako se pribliavamo svretku vremena, zbivat e se pojave koje e ljude sve vie iznenaivati. (Ev, str. 604. 1875.)
120

On38 je Sotonina najuspjenija i najprivlanija obmana smiljena da pridobije simpatije onih koji su svoje voljene poloili u grob. Zli aneli pojavljuju se u obliku ovih dragih, iznose dogaaje povezane s njihovim ivotom te ine djela koja su oni inili za ivota. Tako te osobe navode da vjeruju kako su njihovi mrtvi prijatelji aneli koji bdiju nad njima i s njima komuniciraju. Ovim zlim anelima, koji se predstavljaju kao pokojni prijatelji, pristupaju s odreenim oboavanjem, i kod mnogih njihova rije ima veu teinu od Boje Rijei. (ST, 26. kolovoza 1889.) On ima mo da pred ljudima uzrokuje pojavu njihovih preminulih prijatelja. Imitacija je savrena: poznati izgled, rijei, glas preslikani su udesnom tonou. Mnogi e se suoiti s avolskim duhovima koji e se predstaviti u liku njihovih voljenih roaka ili prijatelja i objavljivati najopasnija krivovjerja. Ovi e posjetitelji raunati s naim najnjenijim osjeajima i initi uda da bi potkrijepili svoje tvrdnje. (Velika borba, str. 474.480. 1911.)

Sotona utjelovljuje Krista


Neprijatelj se priprema prevariti itav svijet svojom moi vrenja udesa. On e se drznuti da oponaa anele svjetla i Isusa Krista. (2SM, str. 96. 1894.) Ako su ljudi danas tako lako zavedeni, kako e opstati kad se Sotona bude predstavljao kao Krist i kad e initi udesa? (2SM, str. 394. 1897.) Sotona e se pojaviti kao Krist. On e pogreno predstavljati, pogreno primjenjivati i izopaiti sve to moe. (TM, str. 411. 1898.) Sile podzemlja rade na tome da ubrzaju posljednje velike prizore u toj drami dolazak Sotone kao Krista i rad sa svakom prijevarom u onima koji se povezuju u tajnim drutvima. (8T, str. 28. 1904.)
38

Spiritizam.

121 120

Sotona u svemu slii Kristu


Meutim, postoji granica preko koje Sotona ne moe pa on ovdje doziva u pomo prijevaru i krivotvori ono za to zapravo nema moi da izvede. U posljednjim danima pojavit e se na nain kojim e navesti ljude da povjeruju kako je Krist po drugi put doao na ovaj svijet. On e se doista pretvoriti u anela svjetla. Ali premda e izgledom u svakoj pojedinosti sliiti Kristu, on nee prevariti nikoga osim onih koji se, kao faraon, stalno opiru istini. (5T, str. 698. 1889.) Kao zavrni in velike obmanjujue drame, sam e Sotona glumiti Krista. Crkva je dugo tvrdila da eka na Spasiteljev dolazak kao na ostvarenje svojih nada. Sad e veliki varalica pokazati kao da je Krist doao. U razliitim krajevima svijeta Sotona e se pojaviti meu ljudima kao velianstveno bie bljetava sjaja, slino opisu Bojega Sina u Ivanovu Otkrivenju (Otk 1,13-15). Slava kojom je okruen nadmauje sve to su smrtne oi ikada vidjele. Zrakom odzvanja pokli pobjede: Krist je doao! Krist je doao! Ljudi padaju niice pred njim, dok on die ruke i izrie blagoslov kao to je Krist blagoslivljao svoje uenike dok se nalazio na Zemlji. Njegov je glas mek i priguen, ali melodian. Blagim, suosjeajnim tonom iznosi neke od onih prekrasnih istina to ih je Spasitelj izgovorio. Lijei bolesti ljudi i tada, glumei Krista, tvrdi da je subotu promijenio u nedjelju, i svima zapovijeda da svetkuju dan koji je on blagoslovio. (Velika borba, str. 537. 1911.)

Sotona lano prikazuje da usliava molitve svetih


Sotona vidi da e doivjeti poraz. Ne moe pokoriti itav svijet. ini jo jedan posljednji oajniki napor da vjerne nadvlada obmanom. To ini predstavljajui se kao Krist. Odijeva se u kraljevsku odjeu, opisanu u Ivanovom vienju. On ima
122

mo da to uini. Pojavit e se pred svojim obmanjenim sljedbenicima i kranskim svijetom, koji nije prihvatio ljubav prema istini nego se odluio za nepravednost, kao Krist koji dolazi po drugi put. On se proglaava Kristom i ljudi vjeruju da je Krist: prelijepo, velianstveno bie, obueno u slavu, s njenim glasom i ugodnim rijeima, slavnije od svega to je smrtno oko ikad vidjelo. Tada su prevareni, obmanjeni sljedbenici pobjedonosno viknuli: Krist je doao po drugi put! Krist je doao! Podigao je svoje ruke upravo onako kao to je inio dok je bio na Zemlji i blagoslovio nas. Sveti gledaju s uenjem. Hoe li se i oni dati prevariti? Hoe li se pokloniti Sotoni? Oko njih su Boji aneli. uje se jasan, vrst, melodian glas: Podignite glave! Pred onima koji se mole samo je jedan cilj konano i vjeno spasenje njihovih dua. Ovaj su cilj stalno imali pred sobom da je besmrtan ivot obean onima koji ustraju do kraja. O, kako su ozbiljne i arke bile njihove tenje! Neposredno pred njima nalazio se sud i vjenost. Njihov pogled vjere bio je uprt u bljetavo prijestolje pred kojim e stajati spaeni obueni u bijelo. To ih je sprijeilo da popuste grijehu. Jo jedan napor i dolazi Sotonina posljednja prijevara. On uje stalni povik za Kristom koji treba doi i izbaviti vjerne. U ovoj posljednjoj prijevari on se predstavlja kao Krist, s namjerom da pomisle kako su im molitve usliane. (MS 16, 1884.)

U emu se krivotvorina razlikuje od originala


Sotoni nije doputeno oponaati nain Kristova dolaska. (Velika borba, str. 538. 1911.) On e doi i prikazivati se kao Isus Krist inei silna uda, tako da e ljudi padati pred njim klanjajui mu se kao Kristu. I od nas e se zahtijevati da se poklonimo tom biu koje e svijet slaviti kao Krista. to emo tada raditi? Kazati da nas
123 122

je Krist upozorio da se uvamo upravo takvog protivnika koji je ovjekov najgori neprijatelj, iako tvrdi za sebe da je Bog. Kada Krist doe, to e biti u velikoj slavi i sili, praen tisuama tisua i deset tisua puta deset tisua anela. Kada doe, prepoznat emo Njegov glas. (6BC, str. 1106. 1888.) Sotona nastoji iskoristiti svaku prednost. Preruen u anela svjetla hodat e zemljom kao udotvorac. Prelijepim jezikom otkrit e uzviene osjeaje. Izgovarat e mile rijei i glumiti djela dobroinstva. Oponaat e Krista, a razlika e se vidjeti samo u jednome Sotona e odvraati ljude od Bojeg Zakona. Uz to e tako dobro krivotvoriti pravednost da bi, kad bi bilo mogue, prevario i izabrane. Okrunjene glave, predsjednici i druge vodee linosti prihvatit e njegove lane teorije. (FE, str. 471.472. 1897.)

init e se uda
Bolesnici e ozdraviti na nae oi, pred nama e se dogaati uda. Jesmo li spremni oduprijeti se kunji koja nas eka kad se Sotonina lana uda potpunije otkriju? (1T, str. 302. 1862.) Pod utjecajem zlih duhova ljudi e initi uda. Uinit e da ljudi obole bacajui na njih ini da bi ih onda uklonili, navodei druge da govore kako su bolesni ozdravili udom. To je Sotona puno puta ponavljao. (2SM, str. 53. 1903.) Uskoro e se odigrati udesni prizori s kojima e Sotona biti usko povezan. Boja rije objavljuje da e Sotona initi uda. On e initi da se ljudi razbole, a onda e iznenada ukloniti od njih svoju avolsku silu. Tada e oni biti proglaeni zdravima. Ova tobonja iscjeljenja stavit e adventiste sedmog dana na kunju. (2SM, str. 53. 1904.) Sotona moe prijevarom initi uda koja izgledaju kao da su prava. Na ovaj nain se nadao iskuati Izraelce u vrijeme njihova izbavljenja iz Egipta. (2SM, str. 52. 1907.)
124

Vatra pada s neba


Ne smijemo vjerovati ono to ljudi tvrde. Oni mogu, kako to Krist pokazuje, tvrditi da ine uda lijeei bolesne. Zar je to udo kad iza njih stoji veliki obmanjiva, udotvorac koji e spustiti vatru s neba naoigled ljudi? (2SM, str. 49. 1887.) Svijet e oarati lana avolska uda i on e uiniti da vatra sie s neba naoigled ljudi. On e initi uda, a ova zadivljujua sila koja ini uda proirit e se po cijelome svijetu. (2SM, str. 51. 1890.) Sotona e pokuati prevariti ako je mogue i izabrane. Tvrdit e da je Krist pretvarajui se da je veliki misionar-lijenik. Uinit e da i oganj sie s neba naoigled ljudi ne bi li dokazao da je Bog. (MM, str. 87.88. 1903.) U Rijei stoji da e neprijatelj raditi preko svojih orua koja su napustila vjeru i ona e naizgled initi uda, ak e spustiti vatru s neba naoigled ljudi. (2SM, str. 54. 1907.) Ona ini velika udesa, tako da i vatru s neba sputa na zemlju naoigled ljudi, i zavodi stanovnike zemlje udesima koja su joj dana da ih ini.39 Ovdje nije rije o obinim prijevarama. Ljudi su zavedeni udima to ih Sotonini posrednici imaju mo initi, a ne koja se pretvaraju da ine. (Velika borba, str. 475. 1911.)

Narod e oboavati Sotonu


U ovo vrijeme antikrist e se pojaviti kao pravi Krist, i tada e Boji Zakon u potpunosti biti proglaen nevaeim meu svim narodima svijeta. Pobuna protiv Bojeg svetog Zakona potpuno e sazreti. Ali pravi voa svih ovih pobuna je Sotona odjeven u anela svjetla. Ljudi e biti prevareni i uzdizat e ga kao Boga i klanjati mu se. Meutim, umijeat e se Svemoni, a otpale crkve koje se ujedinjuju u uzviavanju Sotone stii e kazna: Zato e u jedan dan doi zla njezina:
39

Otkrivenje 13,13.14.

125 124

smrt, pla i glad, i saei e se ognjem; jer je jak Gospodin Bog koji joj sudi.40 (TM, str. 62. 1893.) Kako se drugi dolazak naega Gospodina Isusa Krista pribliava, Sotonina orua pokreu se iz dubine Zemlje. Ne samo to e se Sotona pojaviti kao ljudsko bie, ve e oponaati Isusa Krista. Svijet koji je odbacio istinu, primit e njega kao Gospodara nad gospodarima i Kralja nad kraljevima. (5BC, str. 1105.1106. 1900.)

uda nita ne dokazuju


Poite radi sebe k Bogu, molite za duhovno prosvjetljenje kako biste bili sigurni da znate to je istina; da biste, kad se pojavi predivna udotvorna sila i kad se neprijatelj pojavi kao aneo svjetla, mogli razlikovati izmeu istinskog Bojeg djela i imitirajueg djelovanja sila tame. (3SM, str. 389. 1888.) Nain na koji je Krist radio bio je da propovijeda Rije i udotvornim ozdravljenjima oslobodi ljude patnje. Ali meni je reeno da sada ne moemo raditi na ovaj nain41, jer e Sotona koristiti svoju mo da ini uda. Boje sluge danas ne trebaju djelovati putem uda, jer e biti krivotvorenih ozdravljenja za koja e se tvrditi da su prava. (2SM, str. 54. 1904.) Boji narod nee nai sigurnost u vrenju uda jer e Sotona oponaati uda koja e biti uinjena. (9T, str. 16. 1909.)

uda ne mogu zamijeniti Bibliju


Ako oni, preko kojih se dogaaju izljeenja, zbog toga opravdavaju odbacivanje Bojeg Zakona i nastavljaju ivotom neposlunosti, premda raspolau naroitom silom, to ne
Otkrivenje 18,8. uda e pratiti rad Bojeg naroda za vrijeme glasne vike (vidi 14. poglavlje), ali nee imati znaenje koje su imala u Kristovo vrijeme. uda vie nee biti dokaz boanske podrke.
40 41

126

znai da posjeduju veliku Boju silu. Naprotiv, to je udotvorna sila velikog varalice. (2SM, str. 50.51. 1885.) Bibliju nikad nee nadomjestiti uinjena uda. Moramo prouavati istinu, za njom tragati kao za skrivenim blagom. udesna prosvjetljenja nee biti dobivena neovisno o Rijei niti e zauzeti njezino mjesto. Drite se Rijei, prihvatite ucijepljenu rije koja e vas uiniti mudrim na spasenje. (2SM, str. 48. 1894.) Ubrzo e se pred nama otkriti posljednja velika obmana. Antikrist e pred naim oima izvesti svoja udotvorna djela. Njegova e imitacija biti toliko slina izvorniku da e ih biti nemogue razlikovati, osim pomou Svetoga pisma. Svaka tvrdnja i svako udo mora se ispitati svjedoanstvom Svetog pisma. (Velika borba, str. 510. 1911.)

Prijevara je skoro sveopa


Sada je potreba za ozbiljnim, marljivim mukarcima i enama koji e raditi na spaavanju dua, jer Sotona je kao silni general iziao na bojno polje, i u ovo posljednje preostalo vrijeme radi pomou svih moguih metoda na tome da zatvori vrata svjetlu koje e obasjati Boji narod. On privlai itav svijet u svoje redove i ona nekolicina njih koji su vjerni Bojim zahtjevima jedini su koji mu se mogu oduprijeti, pa ak i njih pokuava nadvladati. (3SM, str. 389. 1889.) Zahvaljujui lukavosti Sotone pojavit e se likovi mrtvih i mnogi e se povezati s onim tko ljubi i ini la. Upozoravam na narod da e meu nama samima neki otpasti od vjere i prikloniti se prijevarnim duhovima i zloduhovskim naucima. Tada e se dogoditi udo. Propovjednici, odvjetnici, lijenici, koji su dozvolili da ove krivotvorine nadvladaju njihovo rasuivanje, sami e postati varalice, ujedinjeni s prevarenima. Njima e zavladati duhovno pijanstvo. (UL, str. 317. 1905.)
127 126

Dvanaesto poglavlje

Reetanje
lanstvo u Crkvi ne jami spasenje
Sveano izjavljujem Crkvi da ni jedna osoba od dvadeset, kojih su imena zapisana u crkvenim knjigama, nije spremna zavriti svoj zemaljski ivot; ostala bi stvarno bez Boga i bez nade u svijetu jednako kao obian grenik. (Ch, str. 41. 1893.) Na one koji su imali priliku da uju i prihvate istinu pa su se ujedinili s Adventistikom crkvom i nazvali se Bojim narodom koji vri zapovijedi, a nemaju nita vie ivotnosti i posveenosti Bogu od onih u nominalnim crkvama, izlit e se Boja zala jednako kao na crkve koje se protive Bojem Zakonu. (19MR, str. 176. 1898.)

Pljeva odvojena od penice


U Crkvi e doi do podjele. Nastat e dvije stranke. Penica i kukolj rast e zajedno do etve. (2SM, str. 114. 1896.) Doi e do reetanja. Pljeva se mora odvojiti od penice. Poto bezbonost uzima maha, ljubav kod mnogih hladni. To je vrijeme kad e ono to je autentino biti najjae. (Letter 46, 1887.) Povijest Datanove i Abiramove pobune se ponavlja i ponavljat e se do svretka vremena. Tko e biti na Gospodnjoj strani? Tko e biti prevaren i onda sam postati varalica? (Letter 15, 1892.) Gospodin e uskoro doi. U svakoj crkvi se mora izvriti postupak ienja, odvajanja vrijednog od nevrijednog, jer
128

u njima ima zlih ljudi koji ne ljube istinu niti potuju Boga. (RH, 19. oujka 1895.) Mi ivimo u vrijeme reetanja kad e biti izreetano sve to se moe izreetati. Gospodin nee oprostiti onima koji poznaju istinu, a ipak se rijeima i djelima ne pokoravaju Njegovim naredbama. (6T, str. 332. 1900.)

Progonstvo isti Crkvu


Napredak poveava broj onih koji se smatraju kranima. Nevolja ih isti iz Crkve. (4T, str. 89. 1876. Isto u Iz riznice svjedoanstava, sv. 1, str. 323.) Nije daleko vrijeme kad e svaka dua biti stavljena na kunju. Htjet e nam staviti ig Zvijeri. Onima koji su korak po korak poputali svjetovnim zahtjevima i usklaivali se sa svjetovnim obiajima, nee biti teko popustiti pred silom kako se ne bi morali izloiti ruganju, uvredama, prijetnjama zatvorom i smrti. Sukobit e se Boje i ljudske zapovijedi. U to vrijeme e se zlato odvojiti od troske. (5T, str. 81. 1882.) Dok nema progonstva u nae se redove uvlae ljudi koji su naizgled besprijekorni i njihovo kranstvo neupitno, ali kad doe progonstvo oni e nas napustiti. (Ev, str. 360. 1890.) Kada se bude ukinuo Boji Zakon, Crkva e biti reetana otrim kunjama i vei broj nego to to mislimo, okrenut e se zavodljivim duhovima i naukama avolskim. (2SM, str. 368. 1891.)

Povrni vjernici e se odrei vjere


Posao koji je propustila obaviti u vrijeme mira i blagostanja, Crkva e morati obaviti u vrijeme strane krize u okolnostima koje e biti vrlo teke i obeshrabrujue. Upozorenja koja je prilagoavanje svijetu uutkalo ili zadralo, moraju se objaviti pod najeim protivljenjem od strane neprijatelja
129 128

vjere. U to vrijeme e se povrna, konzervativna42 klasa, koja je svojim utjecajem stalno koila napredak Djela, odrei vjere. (5T, str. 463. 1885.) Kad bude vidio da Bog blagoslivlja svoj narod i priprema ga da prepozna njegove prijevare, Sotona e se najveom snagom truditi da unese fanatizam s jedne, i hladni formalizam s druge strane, kako bi mogao poeti etvu dua. (2SM, str. 19. 1890.) Oni koji su imali prednosti i prilike da steknu razumno poznavanje istine, ali su i dalje radili protiv djela koje je Bog namjeravao ostvariti, bit e odstranjeni, jer Bog ne prima slubu nijednog ovjeka iji su interesi podijeljeni. (MS 64, 1898.) Kad se oko nas budu gomilale kunje, u naim redovima e se pokazati i odvajanje i jedinstvo. Neki koji su danas spremni prihvatiti oruje za borbu, u vrijeme stvarne opasnosti pokazat e da nisu gradili na vrstoj stijeni i popustit e pred kunjama. Oni koji su imali veliku svjetlost i dragocjene prednosti, ali se njima nisu koristili, odvojit e se od nas pod ovim ili onim izgovorom. (6T, str. 400. 1900. Vidi i Uzvisimo Isusa, str. 275.)

Nedvosmisleno svjedoanstvo izaziva reetanje


Zapitala sam kakvo je znaenje reetanja koje sam vidjela i pokazano mi je da e ono biti prouzroeno nedvosmislenim svjedoanstvom koje se zasniva na savjetu Vjernog Svjedoka upuenog Laodicejcima. Ono e djelovati na srce onoga koji ga prihvati i potaknuti ga da sebi postavi vii cilj i objavljuje cijelu istinu. Neki nee htjeti prihvatiti ovo otvoreno svjedoanstvo. Ustat e protiv njega i to e izazvati reetanje u Bojem narodu. (1T, str. 181. 1857.)
Ellen White ovdje ne razlikuje teoloke konzervativce od liberala na drugoj strani. Ona opisuje one koji na prvo mjesto stavljaju prilagoavanje svijetu, a na drugo Boje Djelo.
42

130

Meu nama ima onih koji e izgovoriti priznanje, kao Ahan, ali prekasno da se spase. Oni nisu u skladu s onim to je pravo. Oni preziru nedvosmisleno svjedoanstvo koje dopire do srca i radovali bi se da vide kako je uutkan svatko tko iznosi ukor. (3T, str. 272. 1873.) Bog zahtijeva da se ponovi nedvosmisleno svjedoanstvo iz prolih godina. On poziva na obnovu duhovnog ivota. Predugo su duhovne snage Njegovog naroda bile obamrle, pa mora doi do uskrsnua od oite smrti. Molitvom i priznavanjem grijeha moramo osloboditi kraljevski put. (8T, str. 297. 1904.)

Nepravedna kritika uzrokuje gubitak dua


U nae vrijeme bilo je, a i bit e, da itave obitelji, koje su se neko radovale u istini, izgube vjeru zbog kleveta i lai koje su im servirane o onima koje su voljeli i s kojima su imali prisnu zajednicu. Oni su otvorili srce posijanom kukolju, a kukolj koji je niknuo meu penicom ojaao je, dok je urod penice bivao sve slabiji, da bi na kraju dragocjena istina za njih izgubila svoju silu. (TM, str. 411. 1898.)

Lana uenja odvlae neke


Tobonja znanost sukobit e se s religijom zato to ogranieni ljudi ne mogu shvatiti Boju silu i veliinu. Skrenuta mi je pozornost na ove rijei Svetog pisma: A izmeu vas e samih ustati ljudi koji e iskrivljavati nauk da bi odvukli uenike za sobom.43 To e se nesumnjivo dogoditi meu Bojim narodom. (Ev, str. 593. 1890.) Kad nastupi reetanje izazvano uvoenjem lanih teorija, ovi povrni itatelji, nigdje usidreni, slini su pominom pijesku. Oni se prilagoavaju svakom poloaju koji odgovara njihovom osjeaju ogorenosti. (TM, str. 112. 1897.)
43

Djela 20,30.

131 130

Budui da nisu primili ljubav istine, prihvatit e neprijateljeve zablude; povodei se za zavodljivim duhovima i naukama avolskim, odstupit e od vjere. (6T, str. 401. 1900.) Neprijatelj e iriti lane teorije kao to je tvrdnja da Svetite ne postoji. Ovo je jedna od toaka zbog koje e neki odstupiti od vjere. (Ev, str. 224. 1905.)

Odbacivanje Svjedoanstava vodi u otpad


Jedno je sigurno, adventisti koji se svrstaju pod Sotoninu zastavu prvi e se odrei vjere u opomene i ukore sadrane u Svjedoanstvima Bojeg Duha. (3SM, str. 84. 1903.) Posljednja Sotonina prijevara bit e da svjedoanstvo Bojeg Duha nema nikakve koristi. Kad objave nema, narod se razuzda. (Izreke 29,18) Sotona e na razliite naine i preko razliitih orua vjeto raditi da pokoleba povjerenje Bojeg ostatka po pitanju pravog svjedoanstva. (1SM, str. 48. 1890.) Neprijatelj je uloio najvee napore ne bi li pokolebao vjeru naeg naroda u Svjedoanstva. Upravo tako je to Sotona smislio, i oni koji su pripremali put da narod ne mari za opomene i ukore Svjedoanstava Bojeg Duha, vidjet e kako e oivjeti poplava svakovrsnih zabluda. (3SM, str. 83. 1890.) Sotonin plan jest da oslabi vjeru Bojeg naroda u Svjedoanstva. Zatim slijedi skepticizam u pogledu vitalnih toaka nae vjere, u stupove naeg stajalita, zatim dolazi sumnja u Sveto pismo, a onda slijedi put nizbrdo u propast. Kad se u Svjedoanstva, u koja se neko vjerovalo, pone sumnjati, Sotona zna da prevareni nee stati na tome pa udvostruuje svoje napore, dok ih ne uspije navesti na otvorenu pobunu koja postaje neizljeiva i zavrava propau. (4T, str. 211.)
132

Otpad meu crkvenim voama


Mnoga zvijezda ijem smo se sjaju divili zai e tada u tamu. (Izraelski proroci, str. 120. 1914.) Ljudi kojima je On ukazao veliku ast postupat e u zavrnih prizorima povijesti ove zemlje kao drevni Izrael. Naputanje velikih naela koja je Krist objavio u svojem uenju, izvoenje ljudskih projekata, koristei Pismo za opravdanje pogrenog postupanje pod pokvarenim Luciferovim djelovanjem, utvrdit e ljude u pogrenom razumijevanju, a istina, potrebna da ih sauva od pogrenih postupaka, procurit e iz due kao voda iz napukle posude. (13MR, str. 379.381. 1904.) Mnogi e pokazati da nisu jedno s Kristom, da nisu mrtvi za svijet da bi mogli ivjeti s Njim; esto e dolaziti do otpada onih koji su zauzimali odgovorne poloaje. (RH, 11. rujna 1888.)

Bog e odstraniti neposveene propovjednike


Veliki dogaaj koji je tako blizu44 odstranit e one koje Bog nije pozvao i On e imati iste, iskrene i posveene propovjednike pripremljene za kasnu kiu. (3SM, str. 385. 1886.) Mnogi e stajati za naim propovjedaonicama s bakljom lanog prorotva u rukama, zapaljenima od paklene Sotonine baklje. Neki meu nama, koji vie nee podnositi lau,45 otii e. Ali takvi ne mogu podii zidove da sprijee istinu jer ona e rasti i napredovati do kraja. (TM, str. 409.411. 1898.) Propovjednici i lijenici mogu napustiti istinu, kao to Boja Rije kae da e biti i kako govore vijesti koje je Bog dao svome sluzi da ih objavi. (7MR, str. 192. 1906.)
44 45

Nametanje nedjeljenih zakona silom. Aluzija na Noin koveg.

133 132

Moe izgledati da e Crkva pasti


Kad Bog zatrese mnotvo e biti otpuhnuto kao suho lie. (4T, str. 89. 1876.) Vjetar e otpuhati pljevu poput oblaka ak i s mjesta gdje vidimo samo gusto zrnje penice. (5T, str. 81. 1882.) Uskoro e Boji narod biti okuan vatrom nevolja, i veliki dio onih koji sada izgledaju pravi i iskreni pokazat e se da su bezvrijedna kovina. Kad se prema Kristovoj religiji pokae najvei prezir, kad se Njegov Zakon najvie omalovaava, tada naa revnost treba biti najtoplija, a naa hrabrost i vrstina najpostojanije. Stati u obranu istine i pravde kad je veina protiv nas, boriti se u bitkama Gospodnjim kad je malo branitelja to e biti naa proba. U to vrijeme trebamo skupljati toplinu od hladnoe drugih, hrabrost od njihovog kukaviluka, vjernost od njihove izdaje. (5T, str. 136. 1882.) Moda e izgledati da je Crkva pred padom, ali ona nee pasti. Ona e ostati, iako e grenici na Sionu biti izreetani pljeva odijeljena od dragocjene penice. To je straan proces, ali se mora provesti. (2SM, str. 380. 1886.) Kad se oluja priblii, veliki broj onih koji su tvrdili da vjeruju u poruku treeg anela, ali nisu bili posveeni poslunou prema istini, napustit e svoje poloaje i pridruiti se redovima protivnika. (Velika borba, str. 523. 1911.)

Otkriti e se oni koji su vjerni Bogu


Gospodin ima vjerne sluge koji e se pojaviti u vrijeme reetanja i kuanja. To su dragocjene osobe, sada skrivene, koje nisu savile koljena pred Baalom. One nisu imale svjetlo koje je koncentriranim sjajem svijetlilo na vama. Ali ispod grube i neprivlane vanjtine otkrit e se ljepota istinskog kranskog karaktera. Tijekom dana gledamo prema nebu, ali ne vidimo
134

zvijezde. One su tamo, nalaze se na nebeskom svodu, ali ih oko ne moe razabrati. Nou vidimo njihov pravi sjaj. (5T, str. 80.81. 1882.) Kad god nastupi progonstvo, svjedoci se odluuju, ili za Krista ili protiv Njega. Oni koji pokazuju saaljenje prema nepravedno osuenim ljudima, koji nisu ogoreni na njih, pokazuju svoju povezanost s Kristom. (ST, 20. veljae 1901.) Neka se podigne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspali progonstvo, i polovini e se i licemjerni krani pokolebati i odrei vjere; ali e pravi kranin stajati vrsto kao stijena, s jaom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. (Velika borba, str. 517. 1911.)

Novi obraenici zauzet e mjesta onih koji nas napuste


Neki su bili izreetani i ostavljeni pokraj puta. Nemarni i ravnoduni, koji se nisu pridruili onima koji su pobjedu i spasenje cijenili toliko da za nju ustrajno mole i vape, nisu je izvojevali pa su ostali u tami, a njihovo mjesto odmah su popunili drugi koji su prihvatili istinu i uli u bojne redove. (Rani spisi, str. 220. 1858.) Prorijeene bojne redove popunit e oni za koje je Krist rekao da dolaze u jedanaesti sat. Mnogo je onih s kojima se Boji Duh bori. Vrijeme Bojih razornih sudova je vrijeme milosti za one koji [sada] nemaju priliku da saznaju to je istina. Gospodin s njenou gleda na njih. Njegovo je milosrdno srce dirnuto, Njegova ruka jo uvijek ispruena da spasi, dok se vrata zatvaraju za one koji nisu htjeli ui. Ui e veliki broj onih koji u ove posljednje dane po prvi put uju istinu. (Letter 103. 1903.) Zastava za zastavom padala je u prainu dok se postrojba za postrojbom Gospodnje vojske pridruivala neprijatelju, a pleme za plemenom iz redova neprijatelja sjedinjavalo s Bojim narodom koji vri Njegove zapovijedi. (8T, str. 41. 1904.)
135 134

Trinaesto poglavlje

Kasna kia

Djelovanje Duha usporeeno s kiom


Jer vam daje dad u pravoj mjeri, sputa vam ranu i kasnu kiu kao prije. Na Istoku rana kia pada u vrijeme sjetve. Ona je potrebna da bi sjeme moglo proklijati. Pod utjecajem plodonosne kie pojavljuju se njene klice. Kada na kraju sezone padne kasna kia, sjeme sazrijeva i bude spremno za srp. Gospodin se koristi djelovanjem prirode da prikae rad Svetog Duha.46 Kao to se rosa i kia daju na poetku da bi sjeme proklijalo a poslije da bi dozrelo za etvu, tako se i Sveti Duh daje kako bi pospjeio proces duhovnog rasta, korak po korak. Dozrijevanje zrna predstavlja dovretak djelovanja Boje milosti u dui. Silom Svetoga Duha moralno se Boje oblije usavrava u karakteru. Mi se moramo potpuno preobraziti u Kristovo oblije. Kasna kia, koja pridonosi sazrijevanju zemaljske etve, prikazuje duhovnu milost koja priprema Crkvu za dolazak Sina ovjejega. Ali ako nije pala rana kia, nee biti ivota, zelene vlati nee izniknuti. Ako rane kie nisu obavile svoj posao, kasna kia ne moe dovriti dozrijevanje roda. (TM, str. 506. 1897.)

46

Vidi Zaharija 10,1; Hoea 6,3; Joel 2,23.28.

136

A. Povijesna primjena na Crkvu kao cjelinu Rana kia pala je 31. godine na Pedesetnicu
Posluni Kristovoj zapovijedi, ekali su u Jeruzalemu na Oevo obeanje izlijevanje Duha. Nisu ekali besposleni. Izvjetaj kae da su sve vrijeme bili u hramu hvalei Boga (Luka 24,53). Dok su ekali ispunjenje obeanja, uenici su ponizili srca u iskrenom kajanju i priznali svoju nevjeru. Uenici su se s najveom ozbiljnou molili za sposobnost da se priblie ljudima i da u svakidanjim susretima izgovaraju rijei koje e grjenike dovesti Kristu. Ostavivi po strani sva neslaganja, sve elje za prvim mjestom, zbliili su se u kranskom zajednitvu. (Djela apostolska, str. 23.24. 1911.) Sveti Duh se izlio na uenike kad su se potpuno ujedinili i prestali boriti za prvenstvo. (8T, str. 20. 1904.) Izlijevanje Duha na apostole bio je poetak te rane kie, a rezultati su bili slavni. Duh e ostati s pravom Crkvom do svretka vremena. (Djela apostolska, str. 34. 1911.)

Posljedice izlijevanja rane kie na Pedesetnicu


Pod utjecajem Duha, rijei pokajanja i priznanja mijeale su se s pjesmama hvale za oprotene grijehe. Tisue dua obratilo se u jedan dan. Sveti Duh ih je osposobio da teno govore jezicima koje dotad nisu poznavali. Sveti Duh je za njih uinio ono to oni za itavog ivota ne bi mogli postii. (Djela apostolska, str. 24-26. 1911.) Njihova su srca bila ispunjena tako velikom, dubokom i dalekosenom dobrotom da ih je ona poticala da idu u najudaljenije krajeve Zemlje svjedoei o Kristovoj snazi. (Djela apostolska, str. 29. 1911.)
137 136

Koja je bila posljedica izlijevanja Duha na Pedesetnicu? Radosna vijest o uskrslom Spasitelju odnesena je u najudaljenije krajeve nastanjenog svijeta. Crkva je vidjela kako joj obraenici prilaze sa svih strana. Zabludjeli su se ponovo obraali. Vjernici su teili da otkriju slinost s Kristovim karakterom i da rade na irenju Njegova kraljevstva. (Djela apostolska, str. 30.31. 1911.)

Obeanje kasne kie


Izlijevanje Duha u vrijeme apostola predstavljalo je ranu kiu i rezultat je bio velianstven. Ali kasna kia bit e jo obilnija. (8T, str. 21. 1904.) Pri svretku zemaljske etve obeano je posebno izlijevanje duhovne milosti da pripravi Crkvu za dolazak Sina ovjejega. Ovo je izlijevanje Duha usporeeno s kasnom kiom. (Djela apostolska, str. 34. 1911.) Prije no to Boji sudovi padnu na Zemlju, u Gospodnjem e narodu doi do takvog buenja prvotne pobonosti kakve nije bilo od doba apostola. Na Boju e se djecu izliti Njegov Duh i sila. (Velika borba, str. 398. 1911.) To e djelo biti slino onome na Duhove. Kao to je rana kia bila dana izlijevanjem Svetog Duha u poetku objave Evanelja da izazove klijanje dragocjenog sjemena, tako e kasna kia biti dana pri njenom zavretku za dozrijevanje etve. (Velika borba, str. 526. 1911.)

Kasna kia izazvat e glasnu viku


U to e se vrijeme spustiti kasna kia, ili osvjeenje od Gospodnjeg lica, da bi osnaila glasnu viku treeg anela i pripremila svete da se odre u vrijeme izlijevanja sedam posljednjih zala. (Rani spisi, str. 87. 1854.) ula sam one koji su bili obueni u sve Boje oruje kako objavljuju istinu s velikom silom. To je imalo snaan utjecaj.
138

Upitala sam to je dovelo do ove velike promjene. Aneo je odgovorio: Kasna kia, odmaranje od lica Gospodnjeg, glasna vika treeg anela. (Rani spisi, str. 220. 1858.)

B. Primjena na pojedine krane Rana kia dovodi do obraenja; kasna kia razvija Kristu slian karakter
Ni u kojem trenutku svojeg ivota ne smijemo izostaviti pomo onoga to nas osposobljava da uinimo prvi korak. Blagoslovi koje smo primili u ranoj kii potrebni su nam do kraja. Dok od Boga traimo Svetog Duha, On e u nama izazvati skruenost, poniznost uma i svjesnu ovisnost o Bogu za kasnu kiu koja nas usavrava. (TM, str. 507.509. 1897.) Sveti Duh eli prebivati u svakoj dui. Ako ga doekaju kao poasnog gosta, oni koji ga prime bit e savreni u Kristu; zapoeto dobro djelo bit e dovreno, a svete misli, nebeski osjeaji i Kristu slini postupci nadomjestit e neiste misli, izopaene osjeaje i buntovna djela. (CH, str. 561. 1896.) Moemo imati odreenu mjeru Duha, ali molitvom i vjerom trebamo neprestano traiti da dobijemo vie Duha. Nee biti dobro da prestanemo s naim naporima. Ako ne napredujemo, ako ne budemo spremni primiti i ranu i kasnu kiu, izgubit emo duu, a za to emo biti sami krivi. Crkveni sabori, kao to su oni pod atorima, sastanci u mjesnoj crkvi i sve prigode gdje se osobno radi za due, Bogom su dane prilike za izlijevanje rane i kasne kie. (TM, str. 508. 1897.) im bude pripravljen put Bojem Duhu, blagoslov e doi. Kao to ne moe zatvoriti nebeske ustave da kia pada na zemlju, tako Sotona ne moe sprijeiti da se pljusak blagoslova spusti na Boji narod. (1SM, str. 124. 1887.)
139 138

Trebamo se ozbiljno moliti za silazak Svetoga Duha


Trebamo se gorljivo moliti za silazak Svetog Duha kao to su se uenici molili na Pedesetnicu. Ako su ga oni trebali u ono vrijeme, mi ga danas trebamo jo vie. (5T, str. 158. 1882.) Silazak Svetoga Duha na Crkvu oekuje se kao stvar budunosti, ali prednost Crkve je u tome da ga moe imati ve sada. Traite ga, molite se za Njega, vjerujte da ete ga primiti. Moramo ga imati i Nebo eka da nam ga daruje. (Ev, str. 701. 1895.) Mjera Svetoga Duha koju primamo odgovarat e mjeri nae elje i vjere koju pokazujemo za Njim i koritenja svjetla i znanja koje emo primiti. (RH, 5. svibnja 1896.) Mi nismo dovoljno spremni da Gospodina salijeemo svojim molbama i da ga molimo za dar Svetoga Duha, ali On eli da ga u tom pogledu uznemirujemo. On eli da ustrajemo u iznoenju svojih molbi pred Njegovo prijestolje. (FE, str. 537. 1909.)

Moramo poniziti svoja srca u istinskom pokajanju


Naa je najvea i najhitnija potreba oivljenje istinske pobonosti meu nama. Naa prva zadaa mora biti nastojanje da to postignemo. Mora doi do ozbiljnog nastojanja da od Gospodina dobijemo blagoslove, ne zbog toga to ih Bog nije voljan izliti na nas, ve zato to ih nismo spremni primiti. Na je nebeski Otac voljniji dati svog Svetog Duha onima koji ga mole no to su zemaljski roditelji voljni dati dobre darove svojoj djeci. Ali naa je zadaa da ispovijeu, poniznou, pokajanjem i ozbiljnom molitvom ispunimo uvjete kako bi Bog po svom obeanju mogao izliti svoje blagoslove. Oivljenje treba oekivati samo u odgovoru na molitvu. (1SM, str. 121. 1887.) Kaem ti da meu nama mora doi do temeljitog duhovnog buenja. Propovjednici trebaju biti obraeni. Mora doi do priznavanja, pokajanja i obraenja. Mnogima koji propovijedaju
140

Rije potrebna je u srcu preobraavajua Kristova milost. Niemu ne smiju dopustiti da se isprijei ovom temeljitom djelu prije nego to bude zauvijek kasno. (Letter 51, 1886.)

Reformaciju mora pratiti duhovno buenje


Do duhovnog buenja i reformacije mora doi djelovanjem Svetoga Duha. Duhovno buenje i reformacija su dvije razliite stvari. Buenje predstavlja obnovu duhovnog ivota, oivljavanje sila uma i srca, uskrsnue od duhovne smrti. Reformacija predstavlja reorganizaciju, promjenu ideja i teorija, navika i postupaka. Reformacija nee donijeti dobar plod pravednosti ako nije povezana s obnovom Duha. Duhovno buenje i reformacija trebaju izvriti posao koji im je dodijeljen i pritom se meusobno stopiti. (RH, 25. veljae 1902.)

Moramo ukloniti svaki sukob i neslogu


Kad u srcima radnika prebiva Krist, kad je sebinost mrtva, kad ne postoji rivalstvo i nema borbe za nadmo, kad vlada jedinstvo, kad se posvete Bogu tako da se vidi i osjea uzajamna ljubav, onda e na njih svakako doi pljuskovi milosti Svetog Duha jer e se Boje obeanje uvijek ispuniti do svakog slovca i title. Ali kad se rad drugih umanjuje, kad radnici pokazuju svoju superiornost, oni dokazuju da njihov rad ne nosi peat koji bi trebao. Bog ih ne moe blagosloviti. (1SM, str. 175. 1896.) Da bismo na veliki dan mogli opstati s Kristom kao naim zaklonom i utvrdom, moramo ukloniti svaku zavist, svaku borbu za prvenstvom. Moramo potpuno unititi korijene ovih nesvetih stvari da se vie nikad ne pojave u ivotu. Moramo se potpuno staviti na Gospodnju stranu. (TGD, str. 258. 1903.) Neka krani odbace svaku neslogu i neka se potpuno predaju Bogu da ih posveti za slubu spaavanja izgubljenih
141 140

dua. Neka vjerom trae obeane blagoslove i oni e doi. (8T, str. 21. 1904.)

Ljubite jedan drugoga


Kranstvo je otkrivanje najnjenijih osjeaja jedan za drugoga. Kristu pripada vrhunska ljubav od bia koja je stvorio. On uz to zahtijeva da ovjek njeguje sveti obzir prema blinjima. Svaka e se dua spasiti zahvaljujui ljubavi koja poinje s Bogom. Pravo obraenje je promjena od sebinosti na posveenu ljubav prema Bogu i jedan prema drugome. (1SM, str. 114.115. 1901.) Bog od svega najvie cijeni milosre i istou. Svaki kranin treba njegovati ove vrline. (5T, str. 85. 1882.) Kranin koji voli, i koji je blag i ljubazan, najjai je dokaz u prilog evanelju. (Put u bolji ivot, str. 197. 1905.)

Potrebna potpuna predaja


Bog ne prihvaa nita manje od potpune predaje. Polovini, greni krani nikad nee ui u Nebo. Tamo ne bi bili sretni jer nemaju pojma o uzvienim, svetim naelima koja upravljaju lanovima kraljevske obitelji. Pravi kranin dri prozore svoje due otvorene prema nebu. On ivi u zajednici s Kristom. Njegova volja je usklaena s Kristovom voljom. Njegova najvea elja jest da postane sve sliniji Kristu. (RH, 16. svibnja 1907.) Mi ne moemo upotrebljavati Svetoga Duha. Duh treba upotrijebiti nas. Bog svojim Duhom djeluje na svoj narod da hoe i uini da mu se moete svidjeti (Filipljanima 2,13). Ali mnogi se ne ele podiniti ovome. Oni ele upravljati sami sobom. To je razlog to ne primaju ovaj nebeski dar. Duh se daje samo onima koji ponizno ekaju Boga, koji oekuju Njegovo vodstvo i milost. (Isusov ivot, str. 558. 1898.)
142

Oslobaanje puta za kasnu kiu


Vidjela sam da nitko nije mogao sudjelovati u osvjeenju dok nije pobijedio svaki ukorijenjeni grijeh, ponos, sebinost, ljubav prema svijetu i svladao svaku runu rije i djelo. Zato bismo se trebali sve vie pribliavati Gospodinu i ozbiljno nastojati da nas nezaobilazna priprema osposobi da opstanemo u bici u dan Gospodnji. (Rani spisi, str. 71. 1851.) Na nama je da otklonimo nedostatke svojeg karaktera, da oistimo hram due od svake neistoe. Tek tada e se na nas izliti kasna kia kao to se na Pedesetnicu rana kia izlila na uenike. (5T, str. 214. 1882.) Sotona se niega toliko ne plai koliko da Boji narod odstrani sve smetnje sa svojega puta, tako da Gospodin moe izliti svojega Duha na klonulu Crkvu. Svakoj kunji, svakom neprijateljskom utjecaju, bili otvoreni ili potajni, moemo se uspjeno oduprijeti ne silom niti snagom, ve duhom mojim! rije je Jahve nad Vojskama (Zaharija 4,6). (1SM, str. 124. 1887.) Kasna kia e doi i blagoslov od Boga ispunit e svaku duu koja je oiena od neistoe. Na nama je da svoje due danas pokorimo Kristu, kako bismo bili spremni za vremena okrepe od Gospodina osposobljeni za krtenje Svetim Duhom. (1SM, str. 191. 1882.)

Postanimo aktivni radnici u Kristovoj slubi


Kad crkve postanu ive i djelotvorne, tada e se Sveti Duh izliti kao odgovor na iskrene molitve. Tada e se nebeski prozori otvoriti za pljuskove kasne kie. (RH, 25. veljae 1890.) Veliko izlijevanje Bojeg Duha, koji obasjava cijelu zemlju Njegovom slavom, nee se ostvariti sve dok ne budemo imali prosvijetljen narod koji iz iskustva zna to znai biti Boji suradnik. Kad se u potpunosti, cijelim srcem posvetimo
143 142

Kristovoj slubi, Bog e izliti svojega Duha bez mjere; ali to se nee dogoditi sve dok najvei dio Crkve ne pone suraivati s Bogom. (ChS. str. 253. 1896.) Kad iz Crkve bude nestao ukor zbog nemara i lijenosti, Gospodnji Duh e se slavno oitovati. Otkrit e se boanska sila. Crkva e doivjeti prekrasno djelovanje Gospodina nad vojskama. (9T, str. 46. 1909.)

Drite posude istima i uspravnima


Ne brinimo se za kasnu kiu. Sve to trebamo uiniti jest drati posude istima i uspravnima, pripremljene za primanje nebeske kie; nastavimo se moliti: Neka kasna kia padne u moju posudu. Neka me obasja svjetlo slavnog anela sjedinjeno s treim anelom; daj mi priliku da suraujem u Djelu; daj mi mogunost da objavim vijest; omogui mi da suraujem s Isusom Kristom. Ako tako trai Boga, kaem ti, On e te stalno osposobljavati i darivati svojom milou. (UL, str. 283. 1891.) Uslienje moe doi iznenaujuom brzinom i premonom silom, ili moe biti odlagano danima i tjednima, kad je naa vjera na kunji. Bog zna kako i kada e odgovoriti na nau molitvu. S nae strane se trebamo povezati s boanskim kanalom. Bog je odgovora za svoj dio posla. On je vjeran svom obeanju. Ono to je za nas bitno i vano jest da budemo jednoduni, odlaui svaku zavist i zlobu i da kao ponizni molitelji bdijemo i ekamo. Isus, na Predstavnik i Glava, spreman je za nas uiniti ono to je uinio za one koji su se molili i bdjeli na Pedesetnicu. (3SP, str. 272. 1878.) Nemam posebnog vremena za koje mogu rei da e doi do izlijevanja Svetoga Duha kad e moni aneo sii s Neba i ujediniti se s treim anelom u zavretku Djela na ovome svijetu. Moja je poruka da je naa jedina sigurnost u tome da budemo spremni za nebesko osvjeenje, s napunjenim i upaljenim svjetiljkama. (1SM, str. 192. 1892.)
144

Nee svi primiti kasnu kiu


Ako se Boji narod nee truditi ve eka da doe osvjeenje koje e ukloniti njihovo zlo i ispraviti njihove zablude, ako budu oekivali da e ih ono oistiti od prljavtine duha i tijela i osposobiti ih da se ukljue u glasnu viku treeg anela, oni e se nai lakim. (1T, str. 619. 1867.) Oekujemo li da e cjelokupna Crkva oivjeti? To se nikad nee dogoditi. U Crkvi postoje neobraene osobe koje se nee ujediniti u ozbiljnoj, usrdnoj molitvi. Mi moramo kao pojedinci krenuti na posao. Moramo se vie moliti, a manje priati. (TM, str. 399. 1896.) Samo oni koji ive u svjetlu, primit e jo vee svjetlo. Sve dok svakodnevno ne budemo napredovali u pokazivanju djelotvornih kranskih vrlina svojim primjerom, mi neemo prepoznati objavu Svetoga Duha u kasnoj kii. On se moe izlijevati na srca svuda oko nas, ali mi ga neemo prepoznati niti emo ga primiti. (TM, str. 507. 1897.) Oni koji ne ine odlune napore ve ekaju da ih Sveti Duh nagna na djelovanje, propast e u tami. Ne sjedite skrtenih ruku, ne radei nita u Bojem Djelu. (ChS, str. 228. 1903.)

145 144

etrnaesto poglavlje

Glasna vika
Bog ima dragulje u svim crkvama
Bog ima dragulje u svim crkvama i nije na nama da paualno obezvrijedimo itav religiozni svijet. (4BC, str. 1184. 1893.) Gospodin ima svoje predstavnike u svim crkvama. Tim osobama nisu izloene posebne istine za ove posljednje dane na nain koji osvjedoava srce i um. Prema tome, oni nisu odbacili svjetlost i prekinuli svoju vezu s Bogom. (6T, str. 70.71. 1900.) Meu katolicima ima mnogo onih koji su veoma savjesni krani, koji hode u cijeloj svjetlosti koja ih obasjava; Bog e raditi za njih. (9T, str. 243. 1909.) U osamnaestom poglavlju Otkrivenja upuen je poziv Bojem narodu da izae iz Babilona. Prema ovom tekstu, mnogi od Bojeg naroda moraju jo uvijek biti u Babilonu. A u kojim vjerskim zajednicama moemo danas nai vei dio Kristovih sljedbenika? Nesumnjivo u razliitim Crkvama koje ispovijedaju protestantsku vjeru. (Velika borba, str. 329.330. 1911.) Bez obzira na duhovnu tamu i otuenje od Boga koje postoji u Crkvama to ine Babilon, velik broj pravih Kristovih sljedbenika jo se nalazi u njihovim zajednicama. (Velika borba, str. 335. 1911.)

Pad Babilona jo nije potpun


Babilon, veliki koji vinom gnjeva i bluda svojega opi sve narode! (Otk 14,6-8) Kako dolazi do toga? Tako to prisiljava ljude da prihvate lanu subotu. (8T, str. 94. 1904.)
146

Meutim jo uvijek se ne moe rei: vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode. On to jo nije uinio. Tek e onda kad nastane ovakvo stanje i kad se u cijelom kranskom svijetu ostvari ujedinjenje Crkve sa svijetom, pad Babilona biti potpun. Promjena je postupna, a savreno ispunjenje Otkrivenja 14,8 jo je budunost. (Velika borba, str. 335. 1911.) Kada e njezini grijesi doprijeti do Neba? Kad zakonodavci konano ukinu Boji Zakon. (ST, 12. lipnja 1893.)

Boja posljednja vijest upozorenja


Bog je vijestima iz Otkrivenja 14 dao mjesto u redoslijedu prorotva i njihovo djelovanje nee prestati do kraja povijesti ove Zemlje. (EGW88, str. 804. 1890.) Otkrivenje 18. poglavlje upuuje na vrijeme u koje e Crkva, kao posljedicu odbacivanja trostrukog upozorenja iz Otkrivenje 14,6-12, u cijelosti dosegnuti stanje proreeno pojavom drugog anela i Boji e narod, koji je jo uvijek u Babilonu, biti pozvan da se odvoji od njegove zajednice. Ovo e biti posljednja vijest upuena svijetu. (Velika borba, str. 336. 1911.) Ovaj redak47 Svetog pisma upuuje na vrijeme kada drugi aneo iz Otkrivenja 14. poglavlja (redak 8) treba ponoviti vijest o padu Babilona, uz dodatno spominjanje izopaenosti to, otkad je ova vijest prvi put objavljena u ljeto 1844. godine, ulazi u razliite organizacije koje ine Babilon. Ujedinjeni s porukom treeg anela, ovi pozivi ine posljednje upozorenje koje e biti upueno stanovnicima Zemlje. Grijesi Babilona bit e razotkriveni. Zastraujue posljedice nametanja crkvenih svetkovina to su ih provodile graanske vlasti, prodor spiritizma, potajno ali naglo jaanje papinske moi sve e to biti raskrinkano. Ova e sveana
47

Citirano Otkrivenje 18,1.2.4.

147 146

upozorenja probuditi narod. Tisue i tisue sluat e rijei kakve jo nisu uli. (Velika borba, str. 519.520.522. 1911.)

Sredite Boje posljednje vijesti


Neki su mi pisali i pitali me je li vijest o opravdanju vjerom vijest treeg anela. Odgovorila sam: Da, to je neosporno vijest treeg anela. (1SM, str. 372. 1890.) Gospodin je u svojoj velikoj milosti preko starjeina Waggonera i Jonesa poslao najdragocjeniju vijest svome narodu. Zadatak ove vijesti bio je da svijetu uvjerljivije predstavi Spasitelja podignutog na kri, ovu rtvu za grijehe svijeta. Ona je govorila o pravednosti po vjeri u Jamca, pozivala je ljude da prime Kristovu pravednost koja se oitovala u poslunosti svim Bojim zapovijedima. Mnogi su izgubili iz vida Isusa pa im je trebalo upraviti pogled na Njegovu boansku osobu, Njegove zasluge i Njegovu nepromjenljivu ljubav prema ljudskom rodu. Njemu je dana sva vlast kako bi mogao podijeliti bogate darove ljudima, dajui neprocjenjiv dar svoje pravednosti bespomonom ovjeku. Ovo je vijest koju, po Bojoj zapovijedi, trebamo objaviti svijetu. To je vijest treeg anela koju treba objaviti jakim glasom, vijest koju treba pratiti obilno izlijevanje Bojeg Duha. (TM, str. 91.92. 1895.) Vijest o Kristovoj pravednosti treba odjeknuti od jednog kraja Zemlje do drugoga da se pripravi put Gospodinu. To je Boja slava koja dovrava djelo treeg anela. (6T, str. 19. 1900.) Posljednja poruka milosti koja e se objaviti svijetu, bit e objava Njegovog karaktera punog ljubavi. Boja djeca trebaju objaviti Njegovu slavu. U svojem ivotu i karakteru trebaju pokazati to je za njih uinila Boja milost. (Isusove usporedbe, str. 286. 1900.)
148

Vijest e se objaviti s velikom silom


Kad vijest treeg anela bude prerasla u glavnu viku, i kad velika sila i slava budu pratile zavretak djela, vjerni Boji narod e sudjelovati u toj slavi. Kasna kia ih oivljuje i jaa da bi mogli proi kroz vrijeme nevolje. (7BC, str. 984. 1862.) Kako se pribliava kraj, svjedoenja Bojih slugu e postati sve odlunija i snanija. (3SM, str. 407. 1892.) Ova vijest48 obuhvaa obje prethodne vijesti. Prikazana je kako se objavljuje jakim glasom, odnosno sa silom Svetoga Duha. (7BC, str. 980. 1900.) Kada poruka treeg anela preraste u glasnu viku, velika sila i slava pratit e njegovu objavu. Lica Bojeg naroda zasjat e nebeskom svjetlou. (7T, str. 17. 1902.) Usred sve dubljih sjena posljednje velike krize na Zemlji, boansko e vidjelo sjati najjasnije, a zvuci pjesme i povjerenja odjekivat e najistije i najvelianstvenije. (Odgoj, str. 150. 1903.) Kako je proreeno u osamnaestom poglavlju Otkrivenja, vijest treeg anela trebaju s velikom silom objaviti oni koji daju posljednje upozorenje protiv Zvijeri i njezinu kipu. (8T, str. 118. 1904.)

Kao za vrijeme pokreta 1844. godine


Sila koja je tako snano nadahnjivala ljude u pokretu iz 1844. godine, ponovno e se pokazati. Poruka treeg anela e biti objavljena ne apatom, ve velikim glasom. (5T, str. 252. 1885.) Vidjela sam da e ova vijest zavriti djelo sa silom i snagom koja e daleko nadmaiti pononi poklik. (Rani spisi, str. 225. 1858.)
48

Otkrivenje 14,9-12.

149 148

Kao na Pedesetnicu
S velikom enjom gledam naprijed u vrijeme kad e se dogaaji Pedesetnice ponoviti s jo veom silom nego tom prigodom. Ivan kae: Nakon toga vidjeh: jedan drugi aneo silazi s neba s moi velikom! Sva se zemlja zasvijetlila od njegova sjaja.49 Onda e, kao za vrijeme Pedesetnice, ljudi uti istinu upuenu njima, svaki na svom jeziku. (6BC, str. 1955. 1886.) U nonim vienjima prikazan mi je veliki obnoviteljski pokret u Bojem narodu. Mnogi su hvalili Boga. Bolesni su bili izlijeeni, a bilo je i drugih uda. Bio je prisutan duh posrednike molitve kao to se oitovao uoi velikog dana Pedesetnice. (9T, str. 126. 1909.) Veliko se djelo evanelja nee zavriti manjim otkrivenjem Boje sile od one koja je pratila njegov poetak. Proroanstva koja su se ispunila u izlijevanju rane kie u samom poetku Evanelja, opet e se pri njegovom zavretku ispuniti u kasnoj kii. Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem, urit e iz mjesta u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave Zemlje objaviti upozorenje. init e se uda, bolesni e ozdravljati, a znakovi i udesa pratit e vjerne. (Velika borba, str. 526. 1911.)

Bog e upotrijebiti orua koja e nas iznenaditi


Kaem vam da e Gospodin posljednje djelo obaviti na neuobiajen nain, suprotnom svakom ljudskom planiranju. Meu nama bit e onih koji e uvijek eljeti imati kontrolu nad Boji Djelom, diktirajui ak i to se treba raditi kad Djelo napreduje po smjernicama anela koji se pridruuje treem anelu u objavljivanju ove vijesti svijetu. Bog e upotrijebiti
49

Otkrivenje 18,1.

150

naine i sredstva po kojima e se vidjeti da On uzima uzde u svoje ruke. Radnike e iznenaditi jednostavnost sredstava koja e upotrijebiti da ostvari i usavri svoje djelo pravednosti. (TM, str. 300. 1885.) Ne zamiljajte da e biti mogue stvarati planove za budunost. Priznajmo da se Bog sve vrijeme i u svim okolnostima nalazi za kormilom. On e raditi s prigodnim sredstvima i sauvat e, poveati i izgraditi svoj narod. (CW, str. 71. 1895.) Utjeitelj e otkriti sebe, ne na neki odreeni, jasan nain kojeg ovjek moe primijetiti, ve po Bojem planu u neoekivanim trenucima i nainima kojima e proslaviti Njegovo ime. (EGW88, str. 1478. 1896.) On e meu obinim ljudima pokrenuti mukarce i ene da obave Njegovo djelo, kao to je u prolosti pozvao ribare da budu Njegovi uenici. Uskoro e doi do duhovnog buenja koje e mnoge iznenaditi. Oni koji ne shvaaju to treba uiniti bit e zaobieni, a nebeski vjesnici e raditi s pozvanima meu obinim ljudima, osposobljavajui ih da ponesu istinu u mnoga mjesta. (1SM, str. 312. 1905.)

Radnici osposobljeni Svetim Duhom


U posljednje sveano djelo ukljuit e se malo velikih ljudi. Bog e u nae dane obaviti djelo koje tek malo njih oekuje. On e podignuti i uzvisiti meu nama one koji su naueni pomazanjem Njegova Duha, a ne vanjskim obrazovanjem znanstvenih ustanova. Ove ustanove ne treba prezreti niti osuditi; one su odreene od Boga, ali mogu pruiti samo vanjske kvalifikacije. Bog e pokazati da ne ovisi o uenim, uobraenim smrtnicima. (5T, str. 80.82. 1882.) Samo e due koje ozbiljno tragaju za svjetlom i s radou prihvaaju svaku zraku boanskog osvjetljenja iz Njegove svete Rijei, dobiti takvu svjetlost. Upravo preko njih Bog e
151 150

otkriti svjetlo i silu koja e cijeli svijet rasvijetliti Njegovom slavom. (5T, str. 729. 1889.) Nama je potrebna disciplina duha, ienje srca i misli. To vrijedi vie od briljantnih talenata, sposobnosti i znanja. Jedan obian um, koji je nauio sluati Tako kae Gospodin, bolje je pripremljen za Boje Djelo od onih koji imaju sposobnosti, ali ih ne rabe ispravno. (RH, 27. studenoga 1900.) Djelatnici e biti osposobljeni vie pomazanjem Njegova Duha nego kolskim obrazovanjem. Ljudi vjere i molitve bit e pokrenuti da pou u svetoj revnosti, objavljujui rijei koje im Bog daje. (Velika borba, str. 522. 1911.)

Bog se slui i nepismenima


Oni koji prihvate Krista kao osobnog Spasitelja, izdrat e probe i kunje posljednjih dana. Ojaani nepokolebivom vjerom u Krista, ak e i nepismeni uenik biti u stanju oduprijeti se sumnjama i pitanjima koje nevjerstvo moe proizvesti, i posramiti izvrtanja rugaa. Gospodin Isus dat e tom ueniku rijei i mudrost kojemu njegovi protivnici nee moi ni proturjeiti niti se oduprijeti. Oni koji, prema logici, ne mogu savladati sotonske obmane, dat e snano svjedoanstvo koje e zapanjiti tobonje uene ljude. S usana neukog potei e rijei s takvom osvjedoavajuom silom i mudrou, da e se ljudi obratiti istini. Tisue e se obratiti zahvaljujui njihovom svjedoanstvu. Zato nepismeni ovjek moe imati ovu silu, a ueni ne moe? Nepismeni je vjerom u Krista doao u ozraje iste, jasne istine, dok se ueni od nje odvratio. Siroti ovjek je Kristov svjedok. On se ne moe pozvati na povijesti i takozvanu visoku znanost, ve dokaze crpi iz Boje Rijei. Istina koju izgovara pod nadahnuem Duha je tako ista i znaajna, i sadri tako nesavladivu silu, da se njegovom svjedoenju ne moe proturjeiti. (8MR, str. 187.188. 1905.)
152

Djeca objavljuju vijest


Mnogi, ak i meu neobrazovanima, sada objavljuju rijei Gospodnje. Djeca su potaknuta Duhom i kreu objavljivati poruku s Neba. Duh se izlijeva na sve koji se podine Njegovom djelovanju; odbacujui sve ljudske tvorevine, njihova pravila i metode, oni e objavljivati istinu s monom snagom Duha. (Ev, str. 700. 1895.) Kad nebeska bia budu vidjela da ljudi vie ne iznose istinu u jednostavnosti kao to je to Isus inio, Duh Boji potaknut e djecu i ona e poi navijetajui istinu za ovo vrijeme. (SW, str. 66. 1895.)

Sluba anela
Nebeski aneli utjeu na ljude umove da ih potaknu na istraivanje Biblije. Bit e obavljeno jo vee djelo od dosadanjeg i ast za to nee pripasti ljudima, jer Boji aneli koji slue batinicima spasenja rade danju i nou. (CW, str. 140. 1875.) U naem svijetu ima mnogo ljudi slinih Korneliju. Kao to je Bog djelovao na Kornelija, tako djeluje na ove iskrene barjaktare. Oni e stei spoznaju o Bogu kao i to ju je stekao Kornelije preko posjeta nebeskih anela. (Letter 197, 1904.) Kad se boanska sila bude udruila s ljudskim naporima, Djelo e se proiriti kao prerijska vatra. Bog e zaposliti pomagae za ije podrijetlo ljudi nee znati. Aneli e obaviti posao koji bi ljudima bio na blagoslov da nisu zanemarili Boje zahtjeve. (1SM, str. 118. 1885.)

Navijetanje e obuhvatiti itav svijet


Aneo koji se pridruuje objavi poruke treeg anela rasvijetlit e itavu Zemlju svojim sjajem. Ovdje je proreeno djelo svjetskih razmjera i neuobiajene sile.
153 152

Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem urit e iz mjesta u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave zemlje, objaviti upozorenje. (Velika borba, str. 525.526. 1911.) Vijest anela koji slijedi treeg anela sada se treba objaviti po cijelome svijetu. To je vijest o etvi i cijela e Zemlja biti rasvijetljena Bojom slavom. (Letter 86, 1900.) Kad se oluja progonstva doista srui na nas, tada e vijest treeg anela prerasti u glasnu viku i cijela e Zemlja biti obasjana Gospodnjom slavom. (6T, str. 401. 1900.) Istinu treba objaviti u svakom amerikom gradu. U svakoj zemlji na svijetu treba objaviti vijest opomene. (GCB, 30. oujka 1903.) Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta milosrdnim posredovanjem svojeg uzvienog Gospodina, proirit e znanje o spasenju tako obilato da e svjetlo obasjati svaki grad i selo. (Ev, str. 694. 1904.) Kriza je upravo pred nama. Uz pomo sile Svetoga Duha moramo sada objaviti velike istine za ove posljednje dane. Jo malo i svatko e uti upozorenje i donijeti odluku za sebe. Tada e doi kraj. (6T, str. 24. 1900.)

Vijest uju vladari, zakonodavci i koncili


Danas nam ne izgleda mogue da bi itko mogao opstati sam, ali ako mi je Bog ikad progovorio, doi e vrijeme kad emo biti izvedeni pred koncile i pred tisue radi Njegova imena; svatko od nas morat e iznijeti razloge za svoju vjeru. Onda e se sruiti najotrija kritika na svako stajalite uzeto u prilog istini. Prema tome, prouavajmo Boju Rije da bismo znali zato vjerujemo u doktrine koje zastupamo. (RH, 18. prosinca, 1888.) Mnogi e morati stati pred zakonodavna tijela, a neki pred kraljeve i uene ljude da posvjedoe o svojoj vjeri. Oni koji imaju samo povrno razumijevanje istine nee moi jasno
154

protumaiti Sveto pismo i dati prave razloge svoje vjere. Bit e zbunjeni i nee biti kao oni radnici koji se nemaju ega postidjeti. Neka nitko ne misli da ne treba uiti zato to ne propovijeda za propovjedaonicom. Vi ne znate to Bog moe traiti od vas. (FE, str. 217. 1893.)

Mnogi se adventisti opiru svjetlu


U [adventistikim] crkvama doi e do udesnog oitovanja Boje sile, ali ono nee pokrenuti one koji se nisu ponizili pred Gospodinom i otvorili vrata srca priznanjem i pokajanjem. U oitovanju ove sile koja rasvjetljuje Zemlju Bojom slavom, oni e u svojoj sljepoi vidjeti samo neto to e smatrati opasnim, neto to e u njima izazvati strah, pa e se tome oduprijeti. Poto Bog ne radi u skladu s njihovim idejama i oekivanjima, oni e se protiviti ovome radu. ''Kako ne bismo'', rei e, ''poznavali Bojeg Duha kad smo tolike godine proveli u Djelu?'' (RH Extra, 23. prosinca 1890.) Oni koji odbiju hoditi u njezinom sjaju nee shvatiti vijest treeg anela i svjetlo koje e Zemlju obasjati slavom nazvat e lanim svjetlom. (RH, 27. svibnja 1890.)

Veina ne-adventista odbacit e upozorenje


Mnogi koji budu uli vijest naalost najvei broj njih nee prihvatiti sveano upozorenje. Mnogi nee mariti za Boje zapovijedi kojima se ispituje karakter. Gospodnje sluge nazvat e fanaticima. Propovjednici e upozoriti narod da ih ne slua. Prema Noi su postupali na isti nain, dok ga je Bog poticao da objavi vijest bez obzira hoe li je ljudi posluati ili zanemariti. (TM, str. 233. 1895.) Neki e posluati ova upozorenja, ali velika veina e ih prezreti. (HP, str. 343. 1897.)
155 154

Popularne e sveenike i pastore, kad se njihov autoritet bude doveo u pitanje, poput drevnih farizeja u staro doba, obuzeti srdba, pa e poruku proglasiti Sotoninom i potaknuti mnotvo koje voli grijeh na mrnju i progonstvo onih koji ju objavljuju. (Velika borba, str. 522. 1911.)

Mnotvo e se odazvati pozivu


Due koje su bile ratrkane po raznim vjerskim zajednicama, odazvale su se pozivu i dragocjene su due urno izvedene iz crkava osuenih na propast, kao to je Lot bio izveden iz Sodome prije unitenja. (Rani spisi, str. 225. 1858.) Postojat e vojska vjernika koji e u posljednjoj probi stajati vrsto kao stijena. (3SM, str. 390. 1888.) Mnoge e due izai iz redova svijeta, iz crkava ak i Katolike crkve; njihova e revnost daleko nadmaiti revnost onih koji su dotada stajali u bojnom redu navijetajui istinu. (3SM, str. 386.387. 1889.) Mnogi e prihvatiti vjeru i pridruiti se Gospodnjim vojskama. (Ev, str. 700. 1895.) Mnogi koji su odlutali iz tora vratit e se i slijediti velikog Pastira. (6T, str. 401. 1900.) U neznaboakoj Africi, u katolikim zemljama Europe i June Amerike, u Kini, u Indiji, na otocima i u najudaljenijim krajevima Zemlje, Bog ima mnotvo svojih izabranika koji e zasjati usred tame otkrivajui jasno otpalom svijetu preobraavajuu snagu poslunosti Njegovom Zakonu. Oni se ak i sada pojavljuju u svakom narodu, u svakom jeziku i plemenu; i u asu najveeg otpada, kad e Sotona uloiti najvei napor da navede sve male i velike, bogate i siromane, slobodne i robove da prime, pod prijetnjom smrtne kazne, znak prihvaanja lanog dana odmora ti vjernici, besprijekorni i isti, neporona djeca Boja, zasvijetlit e kao zvijezde u svemiru. (Izraelski proroci, str. 121. c. 1914.)
156

Tisue e se obraati u jedan dan


Tisue e u jedanaestom satu vidjeti i priznati istinu. Ova e se obraenja odvijati brzinom koja e iznenaditi Crkvu i jedino e Boje ime biti proslavljeno. (2SM, str. 16. 1890.) U jedan dan istini e se obratiti tisue koje u jedanaestom satu vide i priznaju istinu i poticaje Bojega Duha. (EGW88, str. 755. 1890.) Dolazi vrijeme kada e u jednom danu biti isto toliko obraenih kao na Pedesetnicu, kada su uenici primili Svetog Duha. (Ev, str. 692. 1905.)

Ljudi iskrena srca nee dugo oklijevati


Mnogi ju50 ne vide ni sada da bi zauzeli stajalite, ali to utjee na njihov ivot i kad vijest bude objavljena jakim glasom, oni e biti spremni za nju. Oni nee dugo oklijevati; istupit e i objaviti svoje stajalite. (Ev, 300.301. 1890.) Uskoro e se svi stanovnici zemlje nai pred posljednjim ispitom. U to vrijeme e se brzo donositi odluke. Oni koje je osvjedoilo izlaganje Rijei, svrstat e se pod krvlju umrljanu zastavu kneza Emanuela. (9T, str. 149. 1909.) Svaka iskrena dua doi e k svjetlu istine. (Velika borba, str. 448. 1911.) Vijest se nee toliko iriti dokazivanjem koliko dubokim osvjedoenjem Bojeg Duha. Dokazi su bili predoeni. Sjeme je bilo posijano, a sada e niknuti i donijeti plod. Publikacije to su ih razdijelili misionarski djelatnici izvrile su svoj utjecaj, ali su mnogi, iji su umovi njima bili impresionirani, dotad sprjeavani da u cijelosti shvate ili posluaju istinu. Zrake svjetlosti sada prodiru posvuda, istina se vidi u svoj svojoj jasnoi, a iskrena Boja djeca kidaju veze koje su ih dosad drale. Obiteljske i crkvene veze su nemone da ih zadre.
50

Istinu.

157 156

Istina im je dragocjenija od svega drugoga. Unato udruenim snagama to se protive istini, znatan e broj stati na Gospodnju stranu. (Velika borba, str. 526.527. 1911.)

Utjecaj tiskane rijei


U jedan dan e se obraati vie od tisuu osoba, a veina e svoje prvo osvjedoenje moi zahvaliti itanju nae literature. (Ev, str. 693. 1885.) Rezultate irenja ove knjige51 ne treba prosuivati prema onome to se sada dogaa. itajui je, neke e se due probuditi; dobit e odvanost da se pridrue onima koji vre Boje zapovijedi. No mnogo vie onih koji je itaju nee zauzeti stav dok ne budu vidjeli ostvarenje u njoj proreenih dogaaja. Ispunjenje nekih proroanstava nadahnut e vjeru drugih koji e je prenijeti dalje, i kad Zemlja bude rasvijetljena Gospodnjom slavom, u zavrnom radu e mnoge due, zahvaljujui ovom sredstvu, zauzeti stav prema Bojim zapovijedima. (CM, str. 128.129. 1890.) Preko naih izdavakih kua treba se u velikoj mjeri ostvariti djelo drugog anela koji je silazi s neba s velikom silom i svijet obasjava svojom slavom.52 (Testimonies, sv. 7, str. 140. 1902.)

51 52

Velika borba. Otkrivenje 18,1.

158

Petnaesto poglavlje

Boji peat i ig Zvijeri


Samo dvije klase
Postojati mogu samo dvije skupine. Svaka je jasno oznaena, bilo s peatom ivoga Boga ili sa igom Zvijeri ili njezina kipa. (RH, 30. sijenja 1900.) itav kranski svijet bit e ukljuen u veliki sukob izmeu vjere i nevjere. Svi e se opredijeliti. Neki kao da se ne opredjeljuju ni za jednu stranu. Izgleda kao da se ne opredjeljuju protiv istine, ali ne istupaju odvano za Krista jer se boje da e izgubiti imetak ili biti izloeni prijeziru. Svi takvi bit e ubrojeni u Kristove neprijatelje. (RH, 7. veljae 1893.) Kako se pribliavamo svretku vremena, sve e jasnija postati granina crta izmeu sinova svjetla i sinova tame. Meu njima e biti sve vie i vie neslaganja. Ova razlika je izraena u Kristovim rijeima: nanovo roen nanovo stvoren u Kristu, mrtav svijetu, a iv Bogu. To su zidovi koji razdvajaju nebesko od zemaljskog i opisuju razliku izmeu onih koji pripadaju svijetu i onih koji su izabranici iz njega, odabrani, skupocjeni u Bojim oima. (Special Testimony to the Battle Creek Church (Ph 155), str. 3. 1882.)

Razdvajanje u obitelji
Odvojeni su oni koji su pripadali istoj obitelji. Na pravednike je stavljen peat. Moji e biti, moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U Dan koji spremam bit u im milostiv
159 158

kao to je milostiv otac sinu koji mu slui.53 Oni koji su bili posluni Bojim zapovijedima sjedinit e se sa skupinom svetih u svjetlu. Oni e ui na vrata u grad i imati pravo na stablo ivota. Jedan e se uzeti. Njegovo e se ime nalaziti u knjizi ivota, dok e oni s kojima se druio dobiti ig vjenog odvajanja od Boga. (TM, str. 234. 1895.)

Sueni prema primljenom svjetlu


Mnogi koji nisu imali prednosti koje smo mi imali, otii e u Nebo prije onih koji su imali velike svjetlo, ali nisu ivjeli po njemu. Mnogi su ivjeli u skladu s najboljim svjetlom koje su imali i prema tome e biti sueni. (Letter 36, 1895.) Svi moraju ekati na odreeno vrijeme, dok u svim dijelovima svijeta ne odjekne upozorenje, dok svaka dua ne bude dobila dovoljno svjetla i dokaza. Neki e imati manje svjetla od drugih, ali svatko e biti suen prema svjetlu koje je primio. (MS 77, 1899.) Nama je dano veliko svjetlo u pogledu Bojeg Zakona. Ovaj Zakon je mjerilo karaktera. Danas se od ovjeka trai da se s njim uskladi i prema njemu e biti suen u posljednji veliki dan. U taj dan e se s ljudima postupati prema svjetlu koje su primili. (RH, 1. sijenja 1901.) Oni koji su imali veliko svjetlo, ali su ga prezreli, nalaze se u gorem poloaju od onih kojima nisu dane toliko prednosti. Oni uzvisuju sebe, a ne Gospodina. Kazna koja e biti dodijeljena ljudskim biima bit e u razmjeri sa sramotom koju su nanijeli Bogu. (8MR, str. 168. 1901.) Svatko e imati dovoljno svjetlosti da razumno donese odluku. (Velika borba, str. 520. 1911.)
53

Malahija 3,17.

160

Nema isprike za hotiminu sljepou


Nitko nee biti osuen zbog toga to nije slijedio svjetlo i spoznaju koju nikad nije imao i nije mogao stei. Ali mnogi odbijaju posluati istinu koju su im donijeli Kristovi veleposlanici jer se ele uskladiti sa svjetskim mjerilom, pa e ih istina, koja je dola do njihova rasuivanja, svjetlo koje je zasjalo u duu, osuditi na sudu. (5BC, str. 1145. 1884.) Oni koji imaju priliku uti istinu, ali se ne trude da je uju i razumiju, mislei da ako je ne uju onda nee biti odgovorni, bit e osueni kao krivi pred Bogom, kao da su je uli i odbacili. Za one koji odlue prihvatiti zabludu, a mogli su razumjeti to je istina, nee biti isprike. Svojim patnjama i smru Isus je uinio pomirenje za sve grijehe neznanja, ali ne i za hotiminu sljepou. Mi neemo biti odgovorni za svjetlo koje nije stiglo do naeg shvaanja, nego za ono kojemu smo se oduprli i odbacili ga. ovjek ne moe shvatiti istinu koja mu nikad nije bila predoena i zato ne moe biti osuen za svjetlo koje nikad nije imao. (5BC, str. 1145. 1983.)

Vanost praktine dobrote


Odluke posljednjeg dana ovisit e o naoj praktinoj dobroti. Krist priznaje svaki in dobrote kao uinjen Njemu samome. (TM, str. 399. 1896.) Kad se narodi budu okupili pred Njim, postojat e samo dvije skupine ljudi, a njihova vjena sudbina bit e odreena onim to su uinili ili zanemarili uiniti za Njega u osobi siromanih i napaenih. Meu neznabocima ima onih koji ne znajui oboavaju Boga, onih koje svjetlost nikada nije dosegla preko ljudskih orua. Oni nee propasti. Premda ne poznaju Boji pisani Zakon, uli su Njegov glas kako im govori u prirodi i inili ono
161 160

to Zakon zahtijeva. Njihova djela potvruju da je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kao svoju djecu. Koliko e se iznenaditi i radovati najmanji meu narodima i meu neznabocima kad sa Spasiteljevih usana uju: Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. Kako e radosno biti Srce Beskonane Ljubavi kad na Njegove rijei odobravanja Njegovi sljedbenici s iznenaenjem i radou podignu svoj pogled. (Isusov ivot, str. 528.528. 1898.)

Pobude daju karakter djelima


Na dan suda neki e se oslanjati na ovo ili ono dobro djelo kao razlog da trebaju biti uzeti u obzir. Rei e: Ja sam zaposlio mlade ljude. Dao sam novac za osnivanje bolnica. Postarao sam se za potrebe udovica, uveo siromahe u kuu. Da, ali tvoje pobude su bile uprljane sebinou pa ovo djelo nije prihvatljivo u Gospodnjim oima. U svemu to si inio tvoje ja je jasno izbilo na povrinu. (MS 53, 1906.) Pobude daju karakter naim djelima, stavljajui na njih peat sramote ili visoke moralne vrijednosti. (Isusov ivot, str. 506. 1898.)

to predstavlja Boji peat


im Boji narod bude zapeaen na svojim elima to nije nikakav vidljivi peat ili znak, ve utvrenost u istini, umno i duhovno, tako da ih nita vie nee moi pokolebati im Boji narod bude zapeaen i spreman za reetanje, ono e doi. Ono je, zapravo, ve poelo. (4BC, str. 1161. 1902.) Peat ivoga Boga stavljen je na one koji savjesno svetkuju Gospodnju subotu. (7BC, str. 980. 1897.)54
Ovu i druge sline izjave treba razumjeti u svjetlosti ulomaka navedenih ranije u ovom poglavlju; oni pokazuju da Bog smatra ljude odgovornima samo za spoznaju koju imaju ili koju su mogli stei.
54

162

Oni koji ele imati Boji peat na svojim elima moraju svetkovati subotu etvrte zapovijedi. (7BC, str. 970. 1899.) Pravo svetkovanje subote znak je odanosti Bogu. (7BC, str. 350. 1900.) Od svih deset zapovijedi samo etvrta ima u sebi peat velikog Zakonodavca, Stvoritelja neba i Zemlje. (6T, str. 350. 1900; i u Odabrana svjedoanstva, str. 185.) Svetkovanje Gospodnjeg spomenika, subote uspostavljene u Edenu, subote sedmog dana, ispit je nae odanosti Bogu. (Letter 94, 1900.) Znak koji se stavlja na svakog pojedinca iz Bojeg naroda, ba kao i znak koji je bio stavljan na dovratnike hebrejskih kua, treba zatititi ljude od ope pogibije. Bog objavljuje: Dadoh im i svoje subote kao znak izmeu mene i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (7BC, str. 968. 1900.)

Karakter slian Kristovu


Peat ivoga Boga bit e stavljen samo na ela onih koji su po karakteru slini Kristu. (7BC, str. 970. 1895.) Oni koji dobiju peat ivoga Boga i budu zatieni u vrijeme nevolje, moraju u potpunosti odraavati Isusov lik. (Rani spisi, str. 75. 1851.) Boji peat nee nikad biti stavljen na elo grenih mukaraca i ena. On nee nikad biti stavljen na elo astoljubivih mukaraca i ena koji vole svijet. On nee nikad biti stavljen na ela mukaraca i ena laljivog jezika i dvolinog srca. Svi koji prime peat moraju biti bez mane pred Bogom kandidati za Nebo. (5T, str. 216. 1882.) Ljubav se izraava poslunou, a savrena ljubav izgoni strah. Oni koji ljube Boga, imaju Boji peat na svojim elima i vre Boja djela. (SD, str. 51. 1894.) Oni koji pobijede svijet, tjelesnost i avla, imat e prednost da prime peat ivoga Boga. (TM, str. 445. c. 1886.)
163 162

Trudimo li se svim svojim Bogom danim snagama dosei mjeru visine mukaraca i ena u Kristu? Traimo li Njegovu puninu, uzdiui se stalno sve vie i vie, pokuavajui dostii savrenstvo Njegovog karaktera? Kad Boje sluge dostignu ovu toku, bit e zapeaeni na svojim elima. Aneo zapisniar e izjaviti: Svreno je. Oni e biti savreni u Njemu kome pripadaju stvaranjem i otkupljenjem. (3SM, str. 427. 1899.)

Sada je vrijeme zapeaenja


Vidjela sam da sadanja kunja u vjernosti suboti nije mogla doi dok Isus nije zavrio posredovanje u Svetinji i dok nije stupio iza drugog zastora. Zato krani koji su zaspali prije otvaranja vrata Svetinje nad svetinjama, kad je zavren pononi poklik u srpnju 1844., a koji nisu svetkovali subotu, sada poivaju u nadi; oni nisu znali za subotu pa nisu bili ni kuani kao to smo mi otkad su vrata otvorena. Vidjela sam da Sotona kua neke u ovom pitanju. Budui da su toliki dobri krani zaspali u pobjedonosnoj vjeri a nisu svetkovali subotu, oni smatraju da to ne moe biti predmet kunje ni za nas. Sotona se danas, u ovo vrijeme zapeaenja, slui svim moguim sredstvima kako bi misli Bojeg naroda odvratio od sadanje istine i pokolebao ga. (Rani spisi, str. 55. 1851.) Vidjela sam da je ona55 bila zapeaena i da e uskrsnuti na Boji glas i ustati na Zemlji i biti sa 144.000. Vidjela sam da ju ne trebamo oplakivati; ona e poivati kad doe vrijeme nevolje. (2SM, str. 263. 1850.) Na naoj Zemlji ima onih koji su navrili devedeset godina. Prirodne posljedice starosti vide se u njihovoj nemoi. Ali oni vjeruju Bogu i Bog ih ljubi. Na njima je Boji peat i oni e biti u broju onih za koje je Gospodin rekao: Blaeni mrtvi koji umiru u Gospodinu! (7BC, str. 982. 1899.)
55

Ga. Hastings.

164

O, kad bi Bog stavio svoj peat na nas!


Uskoro e svako Boje dijete dobiti Njegov peat. O, kad bi mogao biti stavljen na naa ela! Tko moe podnijeti pomisao da e ga aneo zaobii kad bude iao i zapeaivao Boje sluge na njihovim elima? (7BC, str. 969.970. 1889.) Ako oni koji vjeruju u istinu nisu naoruani svojom vjerom u ovo relativno mirno vrijeme, to e ih drati kad doe veliki ispit i kad izae zakon protiv onih koji se nee htjeti pokloniti kipu Zvijeri i primiti njezin ig na svoje elo ili ruku? Ovo ozbiljno vrijeme nije daleko. Umjesto da slabi i bude neodluan, Boji narod treba prikupljati snagu i odvanost za vrijeme nevolje. (4T, str. 251. 1876. Slino u Iz riznice svjedoanstava, sv. 1, str. 338.)

to je ig Zvijeri
Ivan je bio pozvan da vidi narod koji se razlikuje od onih koji se klanjaju Zvijeri ili njezinom kipu svetkovanjem prvog dana tjedna. Potovanje tog dana je ig Zvijeri. (TM, str. 133. 1898.) ig Zvijeri je papinska subota. (Ev, str. 234. 1899.) Kad doe ispit, jasno e se pokazati to je ig Zvijeri. On je svetkovanje nedjelje. (7BC, str. 980. 1900.) Boji znak ili peat otkriva se u potovanju sedmog dana subote, Gospodnjeg spomenika stvaranja. ... Suprotnost njemu je ig Zvijeri potovanje prvog dana tjedna. (8T, str. 117. 1904.) Ona postie da se svima malima i velikima, bogatima i ubogima, slobodnjacima i robovima udari ig na desnicu ili na elo. (Otk 13,16) Ne samo da u nedjelju ne smiju raditi rukama, nego ljudi i svojim umom trebaju priznati nedjelju kao subotu. (Special Testimony to the Battle Creek Church (Ph 86), str. 6.7. 1897.)
165 164

Kada se prima ig Zvijeri?


Nitko jo nije primio ig Zvijeri. (Ev, str. 234. 1899.) Svetkovanje nedjelje jo nije ig Zvijeri i nee biti dok ne stupi na snagu proglas kojim e ljudi biti primoravani da slave tu idolsku subotu. Doi e vrijeme kad e taj dan biti ispit, ali to vrijeme jo nije dolo. (7BC, str. 977. 1899.) Bog je ljudima dao subotu kao znak izmeu sebe i njih, kao ispit njihove odanosti. Oni koji u velikoj krizi koja nam predstoji, nakon primanja spoznaje o Bojem Zakonu, nastave s neposlunou i uzdiu ljudske zakone iznad Bojeg Zakona, primit e ig Zvijeri. (Ev, str. 235. 1900.) Subota e biti veliki ispit vjernosti, jer je toka istine posebno izloena napadima. Kad za ljude doe posljednji ispit, onda e biti povuena granina crta izmeu onih koji slue Bogu i onih koji mu ne slue. Dok e svetkovanje lane subote sukladno dravnim zakonima, suprotno etvrtoj zapovijedi, biti priznanje vjernosti sili koja se protivi Bogu, svetkovanje prave subote je u poslunosti Bojem Zakonu dokaz vjernosti Stvoritelju. Dok e jedni primanjem znaka pokornosti zemaljskim vlastima primiti ig Zvijeri, drugi e izborom znaka vjernosti boanskom autoritetu primiti Boji peat. (Velika borba, str. 521. 1911.)

Obavezno svetkovanje nedjelje je ispit


Nitko nee biti osuen dok ne primi svjetlo i ne uvidi obvezatnost etvrte zapovijedi. Ali kad izie naredba koja e nametati lani dan odmora i kad glasna vika treeg anela upozori ljude da se ne poklone Zvijeri i njezinom kipu, tada e biti povuena jasna crta izmeu lai i istine. Tada e oni koji i dalje budu grijeili, primiti ig Zvijeri. (Ev, str. 234.235. 1899.) Kad svetkovanje nedjelje bude nametnuto zakonom i svijetu bude jasna obveza prema pravoj suboti, onda e svi koji
166

budu prestupali Boju zapovijed, da bi posluali propis iza kojega nema veeg autoriteta no to je Rim, time tovati papinstvo vie nego Boga. Takvi e se pokloniti Rimu i sili koja namee ustanovu koju je uveo Rim. Oni se klanjaju Zvijeri i njezinom kipu. Kad budu odbacili ustanovu koju je Bog proglasio znakom svojega autoriteta i namjesto nje iskazivali potovanje onoj koju je Rim izabrao kao znak svoje vrhovne vlasti, ljudi e time primiti znak odanosti Rimu ig Zvijeri. I tek kad ovaj predmet bude jasno iznesen ljudima i oni dou u poloaj da biraju izmeu Bojih i ljudskih zapovijedi, tada e oni koji nastave s prestupanjem primiti ig Zvijeri. (Velika borba, str. 385. 1911.)

167 166

esnaesto poglavlje

Kraj vremena milosti


Nitko ne zna kad e vrijeme milosti zavriti
Bog nam nije otkrio vrijeme kad e ovoj vijesti doi kraj ili kad e zavriti vrijeme milosti. Ono to nam je otkriveno trebamo prihvatiti za sebe i svoju djecu, ali ne traimo da saznamo ono to je ostalo tajnom u savjetima Svemoguega. Primila sam pisma s pitanjima imam li neko posebno svjetlo u vezi s vremenom svretka probe, a ja odgovaram samo to da je sada vrijeme za rad dok traje dan, jer dolazi tama kada nitko nee moi raditi. (1SM, str. 191. 1894.)

Ozakonjenje nedjelje prethodi kraju vremena milosti


Gospodin mi je jasno pokazao da e do podizanja kipa Zvijeri doi prije zavretka vremena milosti jer to treba biti veliki ispit56 za Boji narod, kojim e se odrediti njihova vjena sudbina. (2SM, sr. 81. 1890.) Ali to je kip Zvijeri i kako e on nastati? On je proizvod dvoroge Zvijeri i predstavlja kip prve Zvijeri. Takoer je nazvan kip Zvijeri.57 Da bismo doznali kako izgleda i kako je nainjen, moramo prouiti znaajke same Zvijeri papinstva.
Vidi prethodno poglavlje u kojem je pokazano da e veliki ispit za Boji narod biti ozakonjenje svetkovanja nedjelje. 57 Dvoroga Zvijer iz Otkrivenje 13,11-17 stvara kip Zvijeri prikazan u Otkrivenju 13,1-10.
56

168

Kad se prva Crkva pokvarila naputanjem jednostavnosti Evanelja i prihvaanjem neznaboakih obreda i obiaja, izgubila je Duh i Boju silu. Da bi mogla nadzirati savjest ljudi, traila je potporu svjetovne vlasti. Rezultat je bilo papinstvo, Crkva koja je nadzirala dravnu vlast i upotrebljavala je za postizanje svojih ciljeva, a posebno za kanjavanje krivovjerstva. Da bi Sjedinjene Drave mogle nainiti kip Zvijeri, vjerska sila mora tako nadzirati graansku vlast da se Crkva za postizanje svojih vlastitih ciljeva moe sluiti autoritetom drave. Kip Zvijeri predstavlja oblik otpalog protestantizma koji e se razviti kada protestantske crkve budu traile pomo graanske vlasti za provoenje svog uenja. (Velika borba, str. 380.382. 1911.)

Vrijeme milosti prestaje kad se dovri zapeaenje


Neposredno prije nego to smo uli u vrijeme nevolje, svi smo primili peat ivoga Boga. Tada sam vidjela etiri anela kako prestaju zadravati etiri vjetra. Vidjela sam glad, epidemije i ma; narodi su ustali na narode i cijeli svijet je bio u pomutnji. (7BC, str. 968. 1846.) Vidjela sam anele kako se na Nebu ure amo-tamo. Jedan se aneo s pisarskim priborom vratio sa Zemlje i javio Isusu da je obavio zadatak i da su sveti izbrojeni i zapeaeni. Zatim sam vidjela kako je Isus, koji je sluio pred Kovegom u kome se nalazilo Deset zapovijedi, bacio kadionicu. Podigao je ruke i snanim glasom rekao: Svreno je! (Rani spisi, str. 226. 1858.) Preostalo je, takorei, jo samo malo vremena. Meutim, dok narod ve ustaje protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva, jo uvijek nije nastao sveopi sukob. Jo uvijek se zadravaju etiri vjetra dok Boje sluge ne prime peat na svoja ela. Tada e zemaljske sile povesti svoje snage u po169 168

sljednju veliku bitku. (6T, str. 14. 1900. Isto u Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 299.) Aneo koji se vraa sa Zemlje objavljuje da je zavrio zadau; svijet je bio izloen zavrnom ispitu i svi koji su se pokazali vjerni boanskim propisima primili su peat ivoga Boga. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskom Svetitu. Podie svoje ruke i jakim glasom kae: Svreno je! (Velika borba, str. 528. 1011.)

Vrijeme milosti e prestati iznenada, neoekivano


Kad Isus prestane moliti za ovjeka, svi sluajevi su zauvijek odlueni. Vrijeme milosti je isteklo; Krist prestaje s posredovanjem na Nebu. Ovo vrijeme konano dolazi za sve, i oni koji su zanemarili oistiti svoje due poslunou istini bit e naeni na spavanju. (2T, str. 191. 1868.) Vrijeme probe zavrit e iznenada, neoekivano, u trenutku kad to budemo najmanje oekivali. Ali danas moemo imati ist izvjetaj na Nebu i znati da nas Bog prihvaa. (7BC, str. 989. 1906.) Kad istrani sud bude zavren, sudbina svih bit e odluena za ivot ili za smrt. Vrijeme milosti zavrava kratko vrijeme prije Gospodnjeg dolaska na nebeskim oblacima . Prije potopa, nakon to je Noa uao u koveg, Bog je za njim zatvorio vrata i time bezbone sprijeio da uu. Ali su jo sedam dana ljudi, ne znajui da je njihova sudbina zapeaena, nastavili svoj bezbrini i lakoumni ivot, rugajui se upozorenjima o neumitnom sudu. Tako e biti, kae Spasitelj, i za dolazak Sina ovjejega. (Mt 24.39) Tiho, neprimjetno kao lupe u ponoi, doi e sudbonosni as koji e odluiti o sudbini svakoga ovjeka, neopozivo povlaenje ponude milosti grenim ljudima Dok je poslovan ovjek zaokupljen trkom za dobitkom, dok ljubitelj poude ide za uivanjima, dok se ki mode kiti
170

Sudac svega svijeta izrei e presudu: Bio si vagnut na tezulji i naen da si prelagan. (Dn 5,27) (Velika borba, str. 420.421. 1911.)

Ljudska djelatnost nakon zavretka vremena milosti


Pravednici i grenici e i dalje ivjeti na Zemlji u svom smrtnom tijelu ljudi e saditi i graditi, jesti i piti, nesvjesni da je gore u Svetitu izreena posljednja, neopoziva presuda. (Velika borba, str. 421. 1911.) Tako i onda kad bude objavljena neopoziva odluka Svetita i sudbina svijeta zauvijek zapeaena, stanovnici Zemlje nee o tome imati pojma. Narod od kojega se Boji Duh zauvijek povukao nastavit e odravati vjerske forme, a sotonska revnost s kojom e ih knez zla nadahnuti za ostvarenje njegovih paklenih planova nalikovat e revnosti za Boga. (Velika borba, str. 529.530. 1911.) Ali ito i kukolj rastu zajedno do etve. ivotne dunosti dovodit e sve do kraja vjerne u doticaj s nevjernicima. Djeca svjetla su rasijana meu djecom tame da bi svi mogli vidjeti razliku. (5T, str. 100. 1882.) Krist je izjavio da e kad On doe neki od Njegova naroda, koji ga eka, biti zauzeti trgovakim poslovima. Neki e sijati njive, drugi eti i skupljati etvu, a trei e mljeti u mlinu. (MS 26, 1900.)

Nevjerstvo i zabranjena uivanja nee prestati


Skepticizam i ono to se naziva znanou u velikoj mjeri su potkopali vjeru kranskog svijeta u Bibliju. Ljudi rado prihvaaju zablude i bajke kako bi mogli nastaviti putem poputanja sebi i ostati neuznemiravani, jer se trude da ne zadre Boga u svojoj spoznaji. Govore: Sutra e biti kao i danas i mnogo bolje. Ali usred njihovog nevjerstva i bezbonih uivanja odjeknut e glas arkanela i zvuk Boje trube.
171 170

Kad sve u naem svijetu bude jako zaposleno, zaokupljeno sebinom tenjom za dobitkom, Isus e doi kao lupe. (MS 15b, 1886.) Kad se tobonji Boji narod bude sjedinio sa svijetom i ivio kao to on ivi, pridruivi mu se u zabranjenim zadovoljstvima; kad sjaj svijeta postane sjajem Crkve; kad budu odzvanjala svadbena zvona i svi se budu nadali dugim godinama svjetskog napretka tada e iznenada, kao to sjevne munja, doi kraj njihovim sjajnim vizijama i prevarljivim nadama. (Velika borba, str. 292.293. 1911.)

Ljudi e biti potpuno zaokupljeni poslovima


Kad je Lot upozorio lanove svoje obitelji na unitenje Sodome, oni nisu marili za njegove rijei; smatrali su ga fanatikom. Kad je dolo, unitenje ih je nalo nespremnima. Tako e biti i kad Krist doe farmeri, trgovci, odvjetnici bit e potpuno zaokupljeni poslovima i na njih e dan Gospodnji doi kao zamka. (RH, 10. oujka 1904.) Kad propovjednici, farmeri, trgovci, odvjetnici, veliki ljudi i tobonji dobri ljudi budu uli povik: Mir i sigurnost, iznenada e doi propast. Luka je zapisao Kristove rijei da e dan Gospodnji doi kao zamka slika ivotinje koja luta umama traei plijen, kad je odjednom hvata zamka koju je ptiar postavio. (10MR, str. 266. 1876.) Kad su ljudi oputeni, prepuni zabava, zaokupljeni kupnjom i prodajom, onda se lopov prikrada. Tako e biti i kad bude doao Sin ovjeji. (Letter 21, 1897.)

Vjerske voe bit e ispunjene optimizmom


Kad miljenja filozofa odagnaju strah od Bojeg suda, kad vjerski uitelji budu stavljali naglasak na dugo razdoblje mira i napretka, i kad svijet bude zaokupljen poslom i zadovoljstvima, sa172

enjem i graenjem, zabavama i veseljem, odbacujui Boja upozorenja i vrijeajui njegove vjesnike, tada e ih iznenada sustii unitenje i oni nee umai. (Patrijarsi i proroci, str. 77. 1890.) Kad god doao, Boji dan e za bezbone doi neopazice. Dok ivot bude tekao svojim uobiajenim tijekom, dok ljudi budu obuzeti zadovoljstvima, poslovima, trgovinom, stjecanjem novca, dok svjetske voe budu veliale svjetski napredak i prosvjetljenje i dok budu uljuljani u lanu sigurnost tada e se, kao to se lopov nou prikrada neuvanoj kui, iznenada na bezbrine i bezbone oboriti propast, i nipoto joj nee umai. (Velika borba, str. 32. 1911.)

Sotona zakljuuje da je vrijeme milosti prolo


U vrijeme nevolje Sotona e potaknuti zle da okrue Boji narod s namjerom da ga unite. Ali on ne zna da je uz njihova imena u nebeskim knjigama zapisano oproteno. (RH, 19, studenoga 1908.) Kao to je Sotona potaknuo Ezava da krene protiv Jakova, tako e u vrijeme nevolje poticati zle da unite Boji narod. On vidi da ih uvaju sveti aneli pa zakljuuje da su im grijesi oproteni; ali ne zna da je njihov sluaj odluen u nebeskom Svetitu. (Velika borba, str. 532. 1911.)

Glad za Bojom Rijeju


Oni koji sada ne potuju, ne prouavaju i ne cijene Boju rije izgovorenu po Njegovim slugama, imat e kasnije razloga da gorko ale. Vidjela sam da e Gospodin, kad bude sudio pri kraju vremena, proi Zemljom; poet e padati zastraujua zala. Tada e oni koji su prezirali Boju Rije, a nisu ju cijenili, tumarati od mora do mora, od sjevera do istoka potucati se itui rije Jahvinu, ali je nee nai (Amos 8,12). U zemlji e zavladati glad za sluanjem Rijei. (MS 1, 1857.)
173 172

Nema vie molitava za zle


Boji propovjednici obavit e svoj posljednji posao, uputiti posljednje molitve, proliti posljednje gorke suze za buntovnu Crkvu i bezboan narod. Oni su dali posljednje sveano upozorenje. O, kako bi sada oni koji su ispovijedali istinu ali po njoj nisu ivjeli, radi utjehe brzo dali kue i njive, dolare koje su krto zgrtali, voljeli i grevito drali, da im se objasni put spasenja ili da uju koju rije nade ili molitvu ili uputu od svojih propovjednika! Ali naalost, oni moraju ostati gladni i edni; svoju e nee nikad utaiti niti dobiti utjehu. Njihovi su sluajevi odlueni i zauvijek odreeni. To je zastraujue, grozno vrijeme. (MS 1, 1857.) U vrijeme kad se Boji sudovi izliju bez milosti, o, kako e za grenike nedostian biti poloaj onih koji prebivaju u zaklonu Najvieg u atoru u koji e sm Bog skloniti sve koji su Ga ljubili i potovali Njegove zapovijedi! U to e vrijeme oni koji pate zbog svojih grijeha zavidjeti sudbini pravednih. Ali vrata milosti su za zle zatvorena. Nakon svretka vremena milosti vie nema molitava upuenih za njih. (3BC, str. 1150. 1901.)

Prijenos karaktera nije mogu


Gospodin dolazi u sili i velikoj slavi. Njegov e posao biti da definitivno razdvoji pravednike od zlih. Ali ulje se ne moe prenijeti u posude onih koji ga nemaju. Tada e se ostvariti Kristove rijei: Dvojica e tada biti u polju: jedan e se uzeti, drugi ostaviti. Dvije e mljeti u mlinu: jedna e se uzeti, druga ostaviti. Pravedni i zli se drue u svakodnevnom poslu. Ali Gospodin ita karakter. On razluuje tko su posluna djeca koja potuju i ljube Njegove zapovijedi. (TM, str. 234. 1895.) Umrijeti je ozbiljna stvar, ali je daleko ozbiljnije ivjeti. Ponovno emo se susresti sa svakom misli, rijei i djelom uinjenim u svojem ivotu. Ono to uinimo od sebe u vrijeme
174

kunje, to emo ostati u cijeloj vjenosti. Smrt donosi propast tijelu, ali ne mijenja karakter. Kristov dolazak ne mijenja na karakter, ve ga samo utvruje zauvijek, bez mogunosti promjene. (5T, str. 466. 1885.)

Jo jedno vrijeme milosti ne bi obratilo zle


Trebamo to bolje iskoristiti sadanje prilike. Mi neemo dobiti drugo vrijeme milosti u kojemu se moemo pripremiti za Nebo. To je naa jedina i posljednja prilika da oblikujemo karakter koji e nas osposobiti za budui dom koji je Gospodin pripremio za sve koji su posluni Njegovim zapovijedima. (Letter 20, 1899.) Kad Gospodin doe vie nee biti vremena milosti. Oni koji tvrde da e ga biti, prevareni su i zavedeni. Prije Kristova dolaska stanje e biti onakvo kakvo je bilo prije Potopa. Nakon to se Spasitelj pojavi na oblacima nebeskim nitko nee imati drugu priliku da stekne spasenje. Svi su donijeli odluku. (Letter 45, 1891.) Svi e biti ispitani i kuani u skladu sa svjetlom koje su imali. Oni koji se od istine odvraaju na bajke ne mogu oekivati drugo vrijeme milosti. Nee biti zemaljskoga milenija. Ako se, nakon to je Sveti Duh osvjedoio njihova srca, oni opru istini i koriste svoj utjecaj da prijee put kako je drugi ne bi primili, nikad se nee osvjedoiti. Oni se nisu trudili da preobraze karakter za vrijeme milosti koje im je bilo dano, i Krist im nee dati priliku da to jo jednom pokuaju. Odluka je konana. (Letter 25, 1900.)

175 174

Sedamnaesto poglavlje

Sedam posljednjih zala i nepravednici


(Vrijeme velike nevolje, prvi dio)

Bit e izlivene ae Bojega gnjeva


Ozbiljni dogaaji trebaju se odigrati pred nama. Oglasiti e se truba za trubom, aa za aom gnjeva izlit e se na stanovnike Zemlje. (3SM, str. 426. 1890.) Aneo milosti e uskoro napustiti ovaj svijet i onda e se izliti sedam posljednjih zala. Uskoro e udariti munje Bojeg gnjeva i kad On pone kanjavati prijestupnike do kraja nee biti nikakve odgode. (TM, str. 182. 1894.)

Sukobi meu narodima


etiri mona anela zadravaju sile ovoga svijeta dok Boje sluge ne prime peat na svojim elima. Narodi svijeta nezadrivo se pripremaju za sukob, ali ih ovi aneli jo uvijek obuzdavaju. Kad se ova obuzdavajua sila ukloni, naii e vrijeme nevolje i strane duevne tjeskobe. Bit e izumljeno smrtonosno ratno oruje. Brodovi, zajedno sa svojim ivim teretom, nestat e u morskim dubinama. Svi oni koji nemaju duha istine, ujedinit e se pod vodstvom Sotoninih pomonika. Ali sve e to biti zadravano dok ne doe vrijeme za veliku harmagedonsku bitku. (7BC, str. 967. 1900.)
176

Unitenje e obuhvatiti cijeli svijet


Aneli sada zadravaju vjetrove sukoba da ne puu dok svijet ne bude upozoren na sudbinu koja mu prijeti; ali oluja se priprema, gotova da opustoi Zemlju. Kad Gospodin bude zapovijedio svojim anelima da odrijee vjetrove, izbit e takav sukob da ga nijedno pero nee moi opisati. (Odgoj, str. 162. 1903.) Spasiteljevo proroanstvo o sudovima koji e zadesiti Jeruzalem ima i drugo ispunjenje prema kome je ovo pustoenje samo blijeda slika. U sudbini izabranog grada moemo vidjeti sudbinu itavog svijeta koji je odbacio Boju milost i pogazio Njegov Zakon. (Velika borba, str. 31. 1911.) Tada e Sotona zemaljske stanovnike izloiti posljednjoj velikoj nevolji. Kad Boji aneli budu prestali zadravati vjetrove divljih ljudskih strasti, svi e elementi sukoba biti odrijeeni. Cijeli e svijet biti zahvaen propau stranijom od one koja je zadesila drevni Jeruzalem. (Velika borba, str. 529. 1911.)

Bog je pravedan, ali i milostiv


Bog se proslavlja time to je milostiv, pun strpljivosti, velikodunosti, dobrote i istine. Ali pravda koju pokazuje kanjavanjem grenika jednako ga tako proslavlja kao oitovanje Njegovog milosra. (RH, 10. oujka 1904.) Gospodin Bog Izraelov izvrit e sud nad bogovima ovoga svijeta kao to ga je izvrio nad egipatskim bogovima. Vatrom i poplavama, epidemijama i potresima, On e unititi cijelu zemlju. Onda e Njegov otkupljeni narod uzvisivati Njegovo ime i proslaviti ga na Zemlji. Ne bi li oni koji ive u posljednjem dijelu povijesti ove Zemlje trebali shvatiti Boje lekcije? (10MR, str. 240.241. 1899.) Onaj koji je stajao kao na Posrednik; koji uje sve molitve pokajanja i priznanja; koji je prikazan s dugom, simbolom milosti i ljubavi, koja okruuje Njegovu glavu, uskoro e pre177 176

stati radom u nebeskom Svetitu. Onda e milost i milosre sii s prijestolja, na kojemu e pravda zauzeti mjesto. Onaj kojega je Njegov narod oekivao preuzet e s pravom ulogu Vrhovnog suca. (RH, 1. sijenja 1889.) U itavoj Bibliji Bog nije predstavljen samo kao Bie puno milosti i dobrote, ve kao Bog stroge i nepristrane pravde. (ST, 24. oujka 1881.)

Neizbjenost Bojih sudova


U nae vrijeme prikazuju Boju ljubav takvom da mu ne doputa unitenje grenika. Ljudi rasuuju u skladu sa svojim niskim mjerilom onoga to je pravo i pravedno. Zar misli da sam ja tebi slian? (Ps 50,21) Oni mjere Boga prema sebi. Razmiljaju kako bi oni postupali u odreenim okolnostima i onda zakljue da bi On postupao onako kako to oni zamiljaju. Ni u jednom kraljevstvu i vlasti kriteljima zakona nije preputeno da kau kakvom kaznom treba kazniti one koji su prekrili zakon. Sve to imamo, sve obilje Njegove milosti koju imamo, dugujemo Bogu. Otegotni karakter grijeha protiv Boga ne moe se procijeniti kao to se ni nebesa ne mogu izmjeriti pedlju. Bog je moralni upravitelj kao i Otac. On je Zakonodavac. On daje i izvruje svoje zakone. Zakon koji ne prijeti kaznom nema sile. Moemo uputiti molbu Ocu ljubavi da ne dopusti da Njegova djeca budu kanjena ognjem, s obzirom da ima mo da ih izbavi. Ali Bog e, radi dobra svojih podanika i radi njihove sigurnosti, kazniti prijestupnika. Bog ne postupa kao ovjek. On moe udijeliti konanu pravdu koju ovjek nema pravo izvriti na blinjemu. Noa ne bi postupao po Bojoj volji da je utopio jednog od rugaa koji su ga zlostavljali, ali Bog je utopio itav svijet. Lot ne bi imao pravo kazniti svoje zetove, ali Bog e to uiniti strogom pravdom.
178

Tko e rei da Bog nee uiniti ono to je rekao da bude uinio? (12MR, str. 207-209; 10MR, str. 265. 1876.)

Sudovi e doi kad Bog povue svoju zatitu


Pokazano mi je da na njih Boji sudovi nee doi izravno od Gospodina ve na ovakav nain: oni se postavljaju tamo gdje ih On ne moe zatititi. On upozorava, ispravlja, kori i ukazuje na jedini put sigurnosti. A onda, ako oni koji su bili predmet Njegove naroite brige slijede svoj put, neovisno o Bojem Duhu; ako nakon ponovljenih upozorenja odlue ii svojim putem, On svojim anelima ne nalae da sprijee Sotonine odlune napade na njih. Sotonina je mo na djelu na moru i kopnu, donosei nesreu i pomutnju i unitavajui mnotvo kako bi osigurao svoj plijen. (14MR, str. 3. 1883.) Bog e svoje neprijatelje upotrijebiti kao orua da kazni one koji su slijedili svoje pogubne putove, na kojima je Boja istina bila pogreno prikazana, nepravedno osuena i sramoena. (PS, str. 136. 1894.) Boji Duh, vrijean, odbijan, zlostavljan, ve se povlai sa Zemlje. Brzinom kojom se Boji Duh uzima sa Zemlje, Sotona e vriti svoje okrutno djelo na kopnu i moru. (MS 134, 1898.) Zli su preli granice vremena milosti; Boji Duh, kome su se uporno protivili, napokon se povukao. Nezatieni Bojom milou, nemaju zatitu pred Zlim. (Velika borba, str. 529. 1911.)

Ponekad sveti aneli djeluju razornom silom58


Boji sudovi su se trebali izliti na Jerihon. Ovaj grad je bio utvrda. Ali Vojvoda Gospodnje vojske sm je siao s Neba
Grenik mora ponijeti punu odgovornost za kaznu koja ga snalazi. Ellen White je izjavila: Bog nikoga ne unitava. Grenik unitava samog sebe svojom vlastitom nepokajanou. (5T, str. 120. Vidi i Velika borba, str. 22-32.)
58

179 178

da vodi nebeske vojske u napadu na ovaj grad. Boji aneli uhvatili su masivne bedeme i sruili ih. (3T, str. 264. 1873.) Pod Bojom upravom aneli su svemoni. Sluajui Kristovu zapovijed, unitili su jedne noi asirsku vojsku od sto osamdeset i pet tisua ljudi. (Isusov ivot, str. 579. 1898.) Isti aneo koji je iz kraljevskih dvorova doao izbaviti Petra, sad je Herodu bio vjesnik srdbe i kazne. Aneo je dotaknuo Petra da bi ga probudio od sna; ovo je sad bio drukiji dodir kojim je dotaknuo zlog kralja, poniavajui njegovu oholost i izlaui ga kazni Svemoguega. Herod je od Boje osvetnike kazne umro u velikoj patnji uma i tijela. (Djela apostolska, str. 95. 1911.) Jedan jedini aneo pobio je sve egipatske prvoroence i ispunio zemlju jaukom. Kad je David sagrijeio Bogu prebrojavanjem naroda, jedan je aneo prouzroio strahovito unitenje kojim je kanjen njegov grijeh. Istu razornu silu to su je sveti aneli pokazali na Boju zapovijed, pokazat e i zli aneli kad On to dopusti. Postoje sile koje su spremne i samo ekaju boansko doputenje da pustoe na sve strane. (Velika borba, str. 529. 1911.)

Prva dva zla


Kad Krist zavri s posredovanjem u Svetitu, izlit e se ista srdba na one koji tuju Zvijer i njen kip i primaju njen ig (Otk 14,9.10). Zla koja su snala Egipat kad je Bog oslobaao Izrael, slina su ovim stranijim i eim kaznama koje e snai svijet prije konanog izbavljenja Bojeg naroda. Opisujuu ove zastraujue kazne pisac Otkrivenja veli: Tada se pojavi opasan i poguban ir na osobama koje su imale ig Zvijeri i koje se klanjaju njezinu kipu. More postade kao krv mrtvaca te uginu svako ivo bie u moru.59 (Velika borba, str. 540. 1911.)
59

Otkrivenje 16,2.3.

180

Na zemaljske stanovnike izlijevalo se sedam zala. Neki su optuivali i proklinjali Boga. Drugi su pourili k Bojem narodu i molili ga da ih poui kako mogu izbjei Njegove sudove. Ali oni im ne mogu pomoi. Posljednja suza za grenike je prolivena, posljednja arka molitva izmoljena, posljednji teret ponesen, posljednja opomena upuena. (Rani spisi, str. 227. 1858.)

Tree zlo
Vidjela sam da e etiri anela drati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev zlih protiv pravednika jer smatraju da smo mi navukli Boje kazne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili s lica zemlje. Tada je izdan proglas da se sveti pobiju, to je njih potaknulo da dan i no vape za izbavljenjem. (Rani spisi, str. 50. 1858.) Rijeke i izvori voda postadoe krv. Koliko god bile strane ove kazne, Boja je pravda u cijelosti obranjena. Boji aneo objavljuje: Pravedan si, o Svee, to si ih udario tim kaznama, budui da su prolili krv svetih i proroka. Sad im daje da piju krv; to su zasluili. (Otk 16,2-6) Osuivanjem Bojeg naroda na smrt navukli su krivnju za njihovu krv kao da su je prolili svojim rukama. (Velika borba, str. 540. 1911.)

etvrto zlo
U zlu koje slijedi, suncu e biti dana mo da pali ljude vatrom. A ljudi su, gorei u velikoj egi, psovali ime Boga. (Otk 16,8.9) Stoga proroci ovako opisuju stanje Zemlje u to zastraujue vrijeme: Opustoeno polje, propade etva poljska. Svako se drvo poljsko sasui. Da, nestade radosti izmeu sinova ljudskih. Istrunu zrnje pod grudama, puste su itnice Kako li stoka uzdie! Krda goveda podivljala lutaju jer im nema pae. Presuie potoci, oganj popali pa181 180

njake pustinjske. I hramske e pjevaice jaukati tog dana rije je Jahve Gospoda bit e mnotvo trupla, svuda e se bacati. (Joel 1,10-12.17-20; Amos 8,3.) Ova zla nee biti sveopa, jer bi inae svi stanovnici zemaljski bili istrijebljeni. Ipak e ona biti najstraniji bi kojega su smrtni ljudi ikada upoznali. (Velika borba, str. 540.541. 1911.)

Peto zlo
S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kletve, gomile zlih ljudi samo to se nisu obruile na svoj plijen, kad, gle, na zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noi. Zatim duga, sjajei slavom s Bojeg prijestolja, premouje nebesa i kao da okruuje svaku skupinu koja se moli. Gnjevno mnotvo iznenada zastaje. Zamiru njihovi podrugljivi uzvici. Zaboravili su predmet svog ubilakog bijesa. Sa stranim slutnjama gledaju u simbol Bojeg Saveza i tee se zatititi od njegova nepodnoljiva sjaja. U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Pojavljuje se sunce u punom sjaju. Znakovi i udesa brzo se niu. Zli s uasom i uenjem gledaju prizor, dok pravedni u sveanoj radosti promatraju znakove svog izbavljenja. (Velika borba, str. 546.547. 1911.)

Na nebu se pojavljuje Boji Zakon


Zatim se na nebu pojavljuje ruka koja dri sklopljene dvije kamene ploe. Prorok kae: Nebesa objavljuju pravednost njegovu: on je Bog sudac!60 Ovaj sveti Zakon, Boja pravednost, koji je usred grmljavine i plamena objavljen sa Sinaja da bude ivotni vodi, sad se ljudima otkriva kao mjerilo po kojem e se suditi. Ruka otvara ploe pa se vide propisi Dekaloga, upisani kao plamenim perom. Rijei su tako jasne da
60

Psalam 50,6.

182

ih svi mogu itati. Bude se sjeanja, iz uma nestaje tame praznovjerja i krivovjerja, a deset kratkih, saetih i autoritativnih Bojih rijei izloeno je pogledu svih stanovnika Zemlje. (Velika borba, str. 549. 1911.)

Izgubljeni osuuju svoje lane pastire


Vjernici koji su dobili svjetlo i bili osvjedoeni, ali su se za spasenje svojih dua oslanjali na propovjednika, shvatit e u Dan Boji da nitko drugi ne moe platiti otkup za njihove prijestupe. Tada e odjeknuti uasnuti krik: Izgubljen sam, vjeno izgubljen. Ljude e obuzeti elja da rastrgaju propovjednike koji su propovijedali la i osuivali istinu. (4BC, str. 1157. 1900.) Ljudi se svi ujedinjuju u najogorenijem osuivanju sveenika. Nevjerni su pastiri proricali samo ono to je bilo ugodno; svoje su sluatelje navodili da Boji Zakon proglase nevaeim i progone one koji bi ga drali svetim. Oajni, ovi uitelji sada pred svijetom priznaju svoje prijevarno djelo. Mnotvo je ispunjeno bijesom. Mi smo izgubljeni, viu, a vi ste uzrok naoj propasti! Zatim ustaju protiv lanih pastira. Upravo oni koji su im se nekada najvie divili izgovorit e protiv njih najstranije kletve. Iste ruke koje su ih nekada okrunile lovorikama podignut e se da ih unite. Maevi kojima su namjeravali pobiti Boji narod, sada slue da unite njegove neprijatelje. (Velika borba, str. 563. 1911.) Ovdje vidimo da Crkva Gospodnje svetite prva dolazi pod udar Bojega gnjeva. Drevni ljudi,61 kojima je Bog dao veliko svjetlo i koji su stajali kao uvari duhovnih dobara Bojeg naroda, izdali su ukazano povjerenje. (5T, str. 211. 1882.) Lani pastiri su obezvrijedili Boju Rije. Njihovo djelo e im se uskoro osvetiti. Onda e se vidjeti prizori opisani u Otkrivenju 18, kad Boji sudovi padnu na tajanstveni Babilon. (MS 60, 1900.)
61

Ezekiel 9,6.

183 182

esto zlo
avolski e duhovi otii kraljevima cijelog svijeta da ih utvrde u obmani i potaknu kako bi se udruili sa Sotonom u njegovoj posljednjoj borbi protiv nebeske vladavine. (Velika borba, str. 537. 1911.) Boji Duh se postupno povlai iz svijeta. Sotona okuplja svoje snage zla i odlazi kraljevima svega svijeta, da ih okupi pod svoju zastavu i pripremi za rat za Dan veliki Boga Svevladara.62 (7BC, str. 983. 1890.) Nakon to je Ivan u Otkrivenju 16 opisao ovu udotvornu silu koja treba okupiti svijet za posljednje veliki sukob, simboli su izostavljeni i trubni glas ponovno odjekuje: Evo dolazim kao tat! Blaen onaj koji bdije i uva haljine svoje da ne ide gol te mu se ne vidi sramota!63 Poslije prijestupa Adam i Eva su bili goli, jer ih je napustila odjea svjetla i sigurnosti. Svijet je zaboravio Boje opomene i upozorenja kao stanovnici Noina svijeta, kao i stanovnici Sodome. Probudili su se sa svim svojim planovima i smiljanjem bezakonja, ali je iznenada pljusnuo oganj s neba i progutao bezbone itelje. Tako e isto biti u dan kad se Sin ovjeji objavi.64 (14MR, str. 96.97. 1896.)

Posljednja velika bitka izmeu dobra i zla


U posljednjoj velikoj bitci sukobit e se dvije sile. Na jednoj strani se nalazi Stvoritelj neba i Zemlje. Svi na Njegovoj strani nose Njegov peat. Oni su posluni Njegovim zapovijedima. Na drugoj strani je knez tame s onima koji su izabrali otpad i pobunu. (7BC, str. 982. 1901.) Pred nama je straan sukob. Mi se pribliavamo bitci velikog dana Boga Svesilnog. Sve to je bilo drano pod kontroOtkrivenje 16,14. Otkrivenje 16,15. 64 Luka 17,30.
62 63

184

lom, sada e se pustiti. Aneo milosti sklapa svoja krila, pripremajui se da zakorai s prijestolja i prepusti svijet kontroli Sotone. Zemaljske vlasti i sile su ogorene na nebeskog Boga. Ispunjene su srdbom protiv onih koji mu slue i skoro, vrlo skoro, izbit e posljednja velika bitka izmeu dobra i zla. Zemlja e biti bojno polje prizor konanog sukoba i konane pobjede. Ovdje e, gdje je Sotona tako dugo vodio ljude protiv Boga, pobuna biti zauvijek uguena. (RH, 13. svibnja, 1902.) Bitke koje se vode izmeu ovih dviju vojski isto su tako stvarne kao i one koje se vode izmeu vojski ovoga svijeta, i od ishoda ovoga duhovnog sukoba zavisi vjena sudbina ljudi. (Izraelski proroci, str. 113. c. 1914.)

Cijeli svijet e se okupiti na jednoj ili drugoj strani


Cijeli svijet bit e na jednoj ili na drugoj strani. Doi e do harmagedonske bitke, a taj dan nikoga od nas ne smije zatei na spavanju. Moramo biti sasvim budni i kao mudre djevojke imati ulja u svojim svjetiljkama. Na nas se mora izliti sila Svetoga Duha; Vojskovoa Gospodnje vojske nalazit e se na elu nebeskih anela da bi rukovodio tom bitkom. (3SM, str. 426. 1890.) Kako oivljuje djelovanje njegovih snaga u posljednjem djelu pobune Sotonino neprijateljstvo protiv dobra oitovat e se sve vie i vie i svaka dua koja se nije potpuno pokorila Bogu i nije odravana boanskom silom, sklopit e savez sa Sotonom protiv Neba i pridruiti se u bitci protiv Vladara svemira. (TM, str. 465. 1892.) Uskoro e se svi stanovnici Zemlje opredijeliti, bilo za ili protiv nebeske vlasti. (7T, str. 141. 1902.)

Sedmo zlo
Trebamo prouavati izlijevanje sedme ae Boje srdbe. Sile zla nee se u posljednjem sukobu predati bez otpora. Ali
185 184

Providnost e odigrati svoju ulogu u harmagedonskoj bici. Kad Zemlja bude obasjana slavom anela iz osamnaestog poglavlja Ivanovog Otkrivenja, to e probuditi iz sna sve vjerske elemente, elemente i dobra i zla, i vojske ivoga Boga izii e na poprite. (7BC, str. 983. 1899.) Uskoro e zapoeti harmagedonska bitka. Onaj na ijem je ogrtau napisano: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara, vodi nebeske vojske na bijelim konjima, odjevene u lan tanan, bijel i ist.65 (7BC, str. 982. 1899.) itava se zemlja nadima i sputa poput morskih valova. Njezina povrina puca. ini se da poputaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. Napueni otoci nestaju. Razbjenjele vode gutaju morske luke koje su poput Sodome postale poznate po zlu. Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskone palae, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troili svoje bogatstvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oima u ruevine. Zidine zatvora se rue, a Boji narod koji je u njima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (Velika borba, str. 547. 1911.)

65

Otkrivenje 19,11-16.

186

Osamnaesto poglavlje

Sedam posljednjih zala i pravednici


(Vrijeme velike nevolje drugi dio)

Vrijeme velike nevolje poinje kad zavri vrijeme milosti


Kad Krist zavri svoju posredniku slubu u ovjekovu korist, tada e poeti vrijeme nevolje. Tada e se odluivati o sluaju svake due, a krv pomirenja vie nee istiti od grijeha. Kad Isus napusti svoj poloaj ovjekovog posrednika pred Bogom, ut e se sveana obavijest: Neka nepravednik i dalje bude nepravedan; neka se neisti i dalje oneiuje; neka pravednik i dalje ivi pravedno; neka se sveti i dalje posveuje! (Otk 22,11) Tada e se Boji Duh povui sa Zemlje. (Patrijarsi i proroci, str. 160. 1890.)

Boji narod pripremljen za as kunje pred njima


Kad bude zavreno objavljivanje poruke treeg anela, milost vie ne moli za grene stanovnike Zemlje. Boji je narod zavrio posao. Primio je kasnu kiu, utjeen je od Gospodnje prisutnosti i pripremljen za as kunje koji je pred njim. Aneli na Nebu su u pokretu. Aneo koji se vraa sa Zemlje objavljuje da je zavrio zadau; svijet je bio izloen zavrnom ispitu i svi koji su se pokazali vjerni boanskim pro187 186

pisima primili su peat ivoga Boga. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskom Svetitu. Krist je izvrio pomirenje za svoj narod i izbrisao njegove grijehe. Broj je njegovih podanika ispunjen; doao je trenutak da se kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesima preda batinicima spasenja i da Isus zavlada kao Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Velika borba, str. 528. 1911.)

Strahota nadilazi shvaanje


Vrijeme nevolje i tjeskobe to je pred nama zahtijevat e vjeru koja moe podnijeti umor, odlaganje i glad vjeru koja nee oslabiti premda je na ozbiljnoj kunji. Uskoro e nastupiti vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi i bit e nam potrebno iskustvo koje sad nemamo, a koje mnogi zanemaruju stei. esto se dogodi da nam se nevolja koju oekujemo ini veom nego to je u stvari, ali to nije sluaj s krizom koja je pred nama. Ni najivlji prikaz ne moe predoiti veliinu ove kunje. (Velika borba, str. 535.536. 1911.) Kada Isus napusti Svetinju nad svetinjama, Njegov Duh koji zadrava sile povui e se od vladara i naroda. Oni e biti preputeni vlasti zlih anela. Tada e po savjetu i uputi Sotone biti doneseni takvi zakoni da se nitko ne bi mogao spasiti kad se oni dani ne bi skratili. (1T, str. 204. 1859.)

Mnogi odlaze na poinak prije vremena nevolje


Nije uvijek dobro moliti za bezuvjetno ozdravljenje. On zna mogu li ili ne oni za koje upuujemo molbe biti u stanju izdrati nevolju i kunju kojima bi bili izloeni kad bi ivjeli. On od poetka zna kraj. Mnogi e otii na poinak prije nego to estoka kunja u vrijeme nevolje doe na na svijet. (CH, str. 375. 1897.)
188

Gospodin mi je vie puta objasnio da e prije vremena nevolje mnoga djeca otii na poinak. Mi emo opet vidjeti svoju djecu. Opet emo ih sresti i ivjeti s njima u nebeskim dvorovima. (2SM, str. 259. 1899.)

Sotonin cilj je unititi svetkovatelje subote


Veliki varalica kae: Naa je najprea briga da uutkamo sektu svetkovatelja subote. Na kraju emo imati zakon kojim emo istrijebiti sve koji se ne budu htjeli pokoriti naoj vlasti. (TM, str. 472.473. 1884.) Sotonina je namjera da ih zbrie s lica Zemlje kako se njegova nadmo nad svijetom ne bi mogla osporiti. (TM, str. 37. 1893.) Crkva ostatka nai e se pred velikom kunjom i agonijom. Oni koji vre Boje zapovijedi i imaju vjeru Isusovu, osjetit e gnjev Zmaja i njegovih vojski. Sotona smatra stanovnike svijeta svojim podanicima. On je zadobio vlast nad otpalim crkvama. Ali tu je mala skupina onih koji odolijevaju njegovoj vlasti. Kad bi ih mogao zbrisati s lica Zemlje, njegova bi radost bila potpuna. Kao to je utjecao na neznaboake narode da unite Izrael, tako e i u bliskoj budunosti pokrenuti zle zemaljske sile da unite Boji narod. (9T, str. 231. 1909.)

Argumenti koriteni protiv Bojeg naroda


Vidjela sam da e etiri anela drati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev zlih protiv pravednika jer smatraju da smo mi navukli Boje kazne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili s lica zemlje. (Rani spisi, str. 50. 1851.) Kad aneo milosti sklopi krila i ode, Sotona e krenuti da izvri zlodjela koja je odavno elio uiniti. Bure i oluje, ratovi i krvoprolia u svemu tome on uiva i tako skuplja
189 188

svoju etvu. On e toliko silno prevariti ljude da e izjaviti kako su ove nesree posljedica obeaenja prvog dana tjedna. S propovjedaonica poznatih crkava ut e se tvrdnja da je svijet kanjavan zato to nedjelju ne svetkuje kako treba. (RH, 17. rujna 1901.) Zahtijevat e se da ne treba trpjeti nekolicinu koja se opire jednoj crkvenoj instituciji i dravnom zakonu, kako je bolje da stradaju oni nego da itave narode zahvati mete i bezakonje. Istim su se argumentom prije devetnaest stoljea posluile starjeine narodne protiv Krista Ovo e biti odluujui argument. (Velika borba, str. 530. 1911.)

Smrt za sve koji ne potuju nedjelju


Tada je izdan proglas da se sveti pobiju, to je njih potaknulo da dan i no vape za izbavljenjem. (Rani spisi, str. 50. 1851.) Kao to je babilonski kralj Nabukodonozor izdao ukaz da se pobiju svi koji ne padnu i poklone se ovome kipu, tako e biti izdan proglas da e svi koji ne potuju ustanovu nedjelje biti kanjeni zatvorom i smru. Neka svi paljivo itaju trinaesto poglavlje Otkrivenja jer se ono tie svakog ovjeka, bio veliki ili mali. (14MR, str. 91. 1896.)

Za Boji narod samo to nije nastupilo vrijeme nevolje


U to e vrijeme biti donesen ukaz kojim e se svetkovateljima Gospodnje subote zabraniti da kupuju ili prodaju uz prijetnju kazne, ak i smru, ako ne budu potovali prvi dan tjedna kao subotu. (HP, str. 344. 1908.) Zemaljske snage, udruene u ratu protiv Bojih zapovijedi, objavit e da se svi, mali i veliki, bogati i siromani, slobodni i robovi (Otk 13,16) moraju pokoriti crkvenim obia190

jima svetkujui lanu subotu. Tko se ne bude htio pokriti, bit e izloen graanskim kaznama, a na kraju e biti objavljeno da zasluuje smrt. (Velika borba, str. 520. 1911.) Posebno e se jarost ljudi raspaliti protiv onih koji potuju subotu po etvrtoj zapovijedi; i na kraju e biti izdana sveopa naredba kojom e se proglasiti da zasluuju smrt. (Izraelski proroci, str. 325. 1914.)

Smrtna presuda slina onoj koju je donio Ahasver


Ukaz koji e konano biti proglaen protiv Bojeg naroda ostatka bit e vrlo slian proglasu koji je Ahasver izdao protiv Hebreja. Danas neprijatelji prave Crkve u maloj skupini koja potuje zapovijed o danu odmora vide Mordokaja pred vratima. Potovanje koje Boji narod ukazuje Bojem Zakonu stalni je ukor onima koji su odbacili strah Gospodnji i gaze Njegov dan odmora. (Izraelski proroci, str. 384. 1914.) Zatim sam vidjela kako se vodei ljudi Zemlje meusobno savjetuju, a oko njih su bili zaposleni Sotona i njegovi aneli. Vidjela sam spis iji su primjerci bili poslani u razne dijelove Zemlje, kojim se stanovnitvu doputa da svete, ukoliko se ne odreknu svoje neobine vjere, ne napuste subotu i ne budu svetkovali prvi dan tjedna, u odreeno vrijeme pobiju. (Rani spisi, str. 228. 1858.) Ako se Boji narod bude pouzdao u Njega i vjerom se oslonio na Njegovu silu, Sotonini planovi bit e u nae vrijeme onemogueni jednako kao u dane Mordokaja. (ST, 22. veljae 1910.)

Ostatak uzima Boga za svoju obranu


A u to e se vrijeme podignuti Mihael, veliki knez, koji brani tvoj narod; i bit e alosno vrijeme kakvoga nije bilo od kako je naroda do tada; i u to e se vrijeme izbaviti tvoj
191 190

narod, svaki koji se nae zapisan u knjizi.66 Kad nastupi ovo vrijeme nevolje, bit e ve rijeen svaki pojedini sluaj; vie nee biti vremena milosti ni probe za nepokajane. Peat ivoga Boga bit e na njegovu narodu. Ovaj mali ostatak, nemoan da se sam obrani u borbi na ivot i smrt sa zemaljskim silama koje predvodi Zmajeva vojska, povjerit e svoju obranu Bogu. Najvie zemaljske vlasti izdat e zakon da se svi, pod prijetnjom progonstva i smrti, moraju pokloniti Zvijeri i primiti njezin ig. Neka Bog sada pomogne svome narodu, jer to e bez Njegove pomoi tada moi uiniti u tom strahovitom sukobu! (5T, str. 212.213. 1882. Slino u Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 50.)

Boji narod naputa gradove; mnogi zatvoreni


Budui da e dekret, to ga budu izdali razni vladari kranskog svijeta protiv onih koji vre Boje zapovijedi, uskratiti zatitu vlasti i prepustiti ih onima koji ih ele unititi, Boji e narod pobjei iz gradova i sela i u skupinama obitavati na najpustijim i najsamotnijim mjestima. Mnogi e potraiti sklonite u planinskim utvrdama. Ali e mnogi iz svih naroda i slojeva, svi odreda, bogati i siromani, crni i bijeli, dospjeti u najnepravednije i najokrutnije ropstvo. Voljena e Boja djeca provoditi teke dane, vezani lancima, zatvoreni iza reetaka, osueni na smrt, neki naizgled ostavljeni da umru od gladi u mranim i odvratnim tamnicama. (Velika borba, str. 538.539. 1911.) Premda je opim dekretom odreeno vrijeme kad vritelje zapovijedi mogu pobiti, njihovi e im neprijatelji u nekim sluajevima i prije tog vremena pokuati uzeti ivot. Ali nitko ne moe proi pored silnih uvara postavljenih oko svake vjerne due. Neke napadaju pri bijegu iz gradova i sela, ali maevi podignuti protiv njih slomit e se i pasti bespomoni poput
66

Daniel 12,1.

192

slamke. Druge e tititi aneli u obliku ratnika. (Velika borba, str. 543. 1911.) Boji narod u to vrijeme nije okupljen na jednome mjestu. On se nalazi u raznim zemljama, u svim krajevima svijeta. Njemu e se suditi pojedinano, a ne u skupinama. Svatko mora sam poloiti ispit. (4BC, str. 1143. 1908.)

Kue i imanja beskorisni


U vrijeme nevolje kue i imanja nee biti svetima ni od kakve koristi jer e morati pobjei pred razbjenjelom ruljom; u to vrijeme svoje imanje nee moi dati za unapreivanje djela sadanje istine. Ako se bilo tko vee uz svoj imetak i ne pita Gospodina to mu je dunost, On tu dunost nee objaviti i takvima e biti doputeno da zadre svoj imetak koji e se u vrijeme nevolje pojaviti pred njima kao planina da ih satre; oni e ga se pokuati rijeiti, ali to nee biti u stanju. ali ako eli da ga poui, On e ga pouiti u vrijeme potrebe, kada i koliko da proda. (Rani spisi, str. 65.66. 1851.) Sada je prekasno hvatati se za zemaljska blaga. Uskoro kue i imanja nee nikome biti ni od kakve koristi, jer e Boje prokletstvo sve tee i tee pritiskivati Zemlju. Dolazi poziv: Prodajte to god imate i dajte za milostinju!67 Ovu vijest treba vjerno iznositi utisnuti u srce narodu da se Boje vlasnitvo vrati Njemu u darovima za napredak Njegovog Djela u svijetu. (16MR, str. 348. 1901.)

Kao u vrijeme Jakovljeve nevolje


Na kraju e protiv onih koji svetkuju subotu sukladno etvrtoj zapovijedi biti izdan dekret kojim e biti proglaeno da zasluuju najotriju kaznu, uz slobodu da ih, nakon
67

Luka 12,33.

193 192

odreenog vremena, narod moe pobiti. Rimokatolicizam u Europi i otpali protestantizam u Americi poduzet e sline mjere protiv svih koji potuju sve boanske propise. Tada e Boji narod biti izloen prizorima stradanja i tjeskobe to ih je prorok opisao kao vrijeme Jakovljeve nevolje. (Velika borba, str. 530. 1911.) Ipak e se ljudskom oku initi da Boji narod svoje svjedoanstvo mora uskoro zapeatiti krvlju kao muenici prije njih. Oni sami ponu strahovati da ih je Gospodin pustio da padnu od ruke svojih neprijatelja. Ovo je vrijeme strahovite agonije. Danju i nou viu Bogu za izbavljenje. Kao Jakov, svi se bore s Bogom. Izraz na njihovom licu odraava njihovu unutarnju borbu. Sva su lica blijeda, ali ne prestaju ozbiljno moliti. (Velika borba, str. 542. 1911.) Jakovljevo iskustvo tijekom noi borbe i boli predstavlja kunju kroz koju e Boji narod morati proi prije samog Kristovog dolaska. Prorok Jeremija je, gledajui sve do naeg vremena u svetom vienju, rekao: ujem krik uasa: strava je to, a ne mir... Zato su sva lica izobliena i problijedjela? Jao, jer velik je dan ovaj, slina mu ne bi! Vrijeme je nevolje za Jakova, al e se izbaviti iz nje. (Jr 30,5-7) (Patrijarsi i proroci, str. 160. 1890.)

Pravednici nemaju skrivenih greaka koje bi se otkrile


Tako bi i Boji narod u vrijeme nevolje bio nadvladan ako bi imao nepriznatih grijeha koji bi se pojavili pred njihovim oima dok se mue u strahu i tjeskobi; oaj bi uguio njihovu vjeru i oni ne bi imali slobodu da mole Boga za spasenje. Premda imaju dubok osjeaj vlastite nevrijednosti, nemaju skrivenih greaka koje bi trebali otkriti. Njihovi su grijesi otili na sud pred njima pa su izbrisani i oni ih se vie ne mogu sjetiti. (Velika borba, str. 534. 1911.)
194

Oni68 e biti duboko svjesni svojih nedostataka i dok budu promatrali svoje ivote, njihova e nada tonuti. Meutim, prisjeajui se veliine Boje milosti i vlastitog iskrenog pokajanja, oni e traiti obeanja to ih je On dao kroz Krista bespomonim, pokajnikim grjenicima. Njihova vjera nee popustiti premda nee odmah primiti odgovor na svoje molitve. Oni e se uhvatiti za Boju snagu, kao to se Jakov drao Anela, i rijei e njihove due biti: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. (Patrijarsi i proroci, str. 160.161 1890.)

Sveti nee izgubiti ivot


Bog nee dopustiti da zli unite one koji su oekivali uznesenje i nisu se htjeli pokoriti naredbi zvijeri i primiti njezin ig. Da je zlima bilo doputeno da pobiju svete, vidjela sam da bi to donijelo veliko zadovoljstvo Sotoni i itavoj njegovoj zloj vojsci i svima koji mrze Boga. O kakav bi to bio trijumf za njegovo sotonsko velianstvo da u toj zavrnoj borbi ima vlast nad onima koji su tako dugo ekali da vide Onoga koga ljube! Oni koji su se rugali ideji da bi sveti mogli uzii, bit e svjedoci Boje brige za Njegov narod i njegovog slavnog izbavljenja. (Rani spisi, str. 229.230. 1858.) Boji narod nee biti poteen stradanja; no premda progonjen i zbunjen, premda oskudijeva i strada zbog nestaice hrane, nee biti ostavljen da izgine. (Velika borba, str. 541. 1911.) Kad bi ovaj put bila prolivena krv vjernih Kristovih svjedoka, ona ne bi, poput krvi muenika, bila posijano sjeme koje bi donijelo etvu na slavu Bogu. (Velika borba, str. 545. 1911.)

Bog e se postarati
Gospodin mi je vie puta pokazao da je suprotno Bibliji stvaranje bilo kakvih zaliha za nae zemaljske potrebe u vri68

Boji narod.

195 194

jeme nevolje. Kada bi sveti imali zalihe hrane u kui ili na njivama u vrijeme nevolje, kad naie ma, glad i epidemije, vidjela sam da bi im nasilnici sve to oduzeli, a tuinci poeli njihove njive. To e biti vrijeme da se potpuno pouzdamo u Boga i On e se pobrinuti za nas. Vidjela sam da nam u to vrijeme nee uzmanjkati kruha i vode i da neemo trpjeti oskudicu ili glad jer je Bog u stanju za nas prostrti stol u pustinji. Kad bi bilo potrebno, On bi poslao gavrane da nas hrane kao to je hranio Iliju, ili bi uinio da mana pada s neba kao to je uinio za Izraelce. (Rani spisi, str. 65. 1851.) Vidjela sam da je pred nama vrijeme nevolje kad e ozbiljna oskudica nagnati Boji naroda da ivi o kruhu i vodi. U vrijeme nevolje nitko nee raditi svojim rukama. Njihove e patnje biti umne, a Bog e se postarati za hranu njima. (MS 2, 1858.) Vrijeme nevolje upravo je pred nama i ozbiljna oskudica zahtijevat e od Bojeg naroda da se odree sebe i jede toliko da odri ivot. Meutim Bog e nas pripremiti za to vrijeme. U tom stranom asu naa potreba bit e prilika da Bog dade svoju silu koja e ojaati i potkrijepiti Njegov narod. (1T, str. 206. 1859. Isto u Savjeti o ivotu i prehrani, str. 156.) Kruh i voda je sve to je obeano ostatku u vrijeme nevolje. (SR, str. 129. 1870.) U vrijeme nevolje, pred sam Kristov dolazak, pravednike e sauvati sluba nebeskih anela. (Patrijarsi i proroci, str. 207. 1890.)

Nema Posrednika, ali stalna veza s Kristom


Krist je izvrio pomirenje za svoj narod i izbrisao njegove grijehe. Broj njegovih podanika je ispunjen. Kad On napusti Svetite, tama prekriva stanovnike Zemlje. U to zastraujue vrijeme pravedni moraju ivjeti bez
196

posrednika pred svetim Bogom. (Velika borba, str. 528.529. 1911.) Hoe li Bog u ovome tekom asu zaboraviti na svoj narod? Premda ih neprijatelji mogu baciti u zatvor, tamniki zidovi ne mogu prekinuti vezu izmeu njihove due i Krista. Onaj koji vidi svaku njihovu slabost, koji je upoznat sa svakom kunjom, vii je od svih zemaljskih sila, i aneli e ih posjetiti u samicama, donosei svjetlo i mir s Neba. Zatvor e sliiti palai jer tu borave bogati vjerom, a turobni e zidovi biti osvijetljeni nebeskim svjetlom kao onda kad su Pavao i Sila u pono molili i pjevali pjesme hvale u tamnici u Filipima. (Velika borba, str. 539. 1911.) Kad bi mogli gledati nebeskim oima, ljudi bi vidjeli skupine anela, jakih u sili, smjetenih oko onih koji su sauvali Kristovu poruku o postojanosti. Sa suosjeajnom blagou aneli su bili svjedoci njihove nevolje i uli njihove molitve. Oni ekaju na rije svog Zapovjednika da ih istrgnu iz pogibelji. Dragi Spasitelj e poslati pomo u trenutku kad nam bude potrebna. (Velika borba, str. 542.544. 1911.) Nemogue je zamisliti doivljaje Bojeg naroda koji e se zatei na Zemlji kad se u isto vrijeme pojavi nebeska slava i ponove progonstva iz prolosti. Boji narod hodit e u svjetlu koje dolazi od Bojeg prijestolja. Posredovanjem anela odravat e se neprekidna veza izmeu Neba i Zemlje. Usred vremena nevolje koje dolazi tjeskobe kakve nije bilo otkako je ljudi Boji narod stajat e nepomian. Sotona i njegove vojske nee ga moi unititi jer e ga tititi aneli jaki u sili. (9T, str. 16.17. 1909.)

Boja djeca ne gaje grene elje


Dok jo na Veliki sveenik vri pomirenje za nas, mi trebamo nastojati da postanemo savreni u Kristu. Naeg Spasitelja nije bilo mogue navesti ni jednom jedinom milju da
197 196

popusti sili kuanja. Sotona u ljudskim srcima nalazi toku koja mu moe posluiti kao uporite; njeguje se ponekad grena elja u kojoj njegova kunja pokazuje svoju mo. Ali Krist je o sebi rekao: Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. (Ivan 14,30) Na Bojem Sinu Sotona nije mogao nai nita to bi mu omoguilo da izbori pobjedu. Vrio je zapovijedi svog Oca i stoga na Njemu nije bilo grijeha kojim bi se Sotona mogao posluiti u svoju korist. U ovakvom se stanju moraju nai svi koji e opstati u vrijeme nevolje. (Velika borba, str. 536. 1911.)

Nastavlja se borba protiv svojega ja


Dokle god Sotona vlada, morat emo pokoravati sebe, nadvladavati grijehe to nas pritiskuju; dokle god traje ivot, nee biti mjesta da stanemo, toke koju moemo dostii i rei: dostigao sam savrenstvo. Savrenstvo je posljedica doivotne poslunosti. (Djela apostolska, str. 353. 1911.) Moramo neprekidno voditi rat protiv tjelesnog uma; u tome moramo uivati pomo oplemenjujueg utjecaja Boje milosti koja e na um privlaiti k visinama i usaditi mu navike dubokog razmiljanja o istim i svetim stvarima. (2T, str. 479. 1870. Slino u Um, karakter i osobnost, str. 74.) Mi u svojim mislima moemo stvoriti nestvaran svijet i zamisliti idealnu crkvu u kojoj Sotonine kunje nee navoditi na zlo, ali savrenstvo postoji samo u naoj mati. (RH, 8. kolovoza 1893.) Kad ljudska bia budu dobila sveto tijelo, ona nee ostati na Zemlji ve e biti uzeta na Nebo. Premda se grijeh prata u ovom ivotu, njegove posljedice sada nisu potpuno uklonjene. Tek e Krist pri svojem dolasku preobraziti ovo nae bijedno tijelo i suobliiti ga tijelu svomu slavnomu. (2SM, str. 33. 1901.)
198

Sto etrdeset i etiri tisue


Oni pred prijestoljem pjevaju neto slino novoj pjesmi, pjesmu koju ne moe nauiti nitko osim onih sto etrdeset i etiri tisue. To je Mojsijeva i Janjetova pjesma pjesma spasenja. Nitko osim onih sto etrdeset i etiri tisue ne moe nauiti tu pjesmu, jer je to pjesma njihovog iskustva iskustva kakvo nijedna druga skupina nije nikada doivjela. Oni prate Janje kud god ono ide. Budui da su preneseni sa Zemlje izmeu ivih, raunaju se kao prvenci Bogu i Janjetu (Otk 15,2.3; 14,1-5). Ovo su oni to dolaze iz velike nevolje; proli su kroz vrijeme nevolje kakve ne bijae otkako je ljudi; pretrpjeli su strah vremena Jakovljeve nevolje. Tijekom konanog izlijevanja Bojih kazni ostali su bez posrednika. (Velika borba, str. 557. 1911.) Nije Njegova volja da raspravljaju o pitanjima koja im nee duhovno pomoi, kao to su: Tko e biti u sto etrdeset i etiri tisue? Oni koje je Bog izabrao znat e to uskoro bez pitanja. (1SM, str. 174. 1901.)

Boji narod izbavljen


Sotonine vojske i zli ljudi okruit e ih i likovati nad njima mislei da im Boji narod sada ne moe utei. Ali usred njihovog likovanja uje se strana grmljavina. Nebo se mrai; osvijetljeno je samo plamteim sjajem i neiskazanom slavom s neba, dok Bog svojim glasom progovara iz svog svetog prebivalita. Temelji Zemlje se tresu, zgrade se ljuljaju i padaju uz straan tresak. More vrije kao da je u loncu i itava Zemlja je u stranoj pometnji. Doao je kraj ropstvu pravednih i s radou i ozbiljnou apu jedan drugome: Mi smo izbavljeni. Ovo je Boji glas. (1T, str. 353.354. 1862.) Kad onima koji potuju Boji Zakon bude uskraena zatita ljudskih zakona, u razliitim e se zemljama istodobno
199 198

pojaviti pokret za njihovo unitenje. Kad se priblii vrijeme odreeno ukazom, ljudi e se urotiti da istrijebe omraenu sektu. Odluit e da jedne noi zadaju konani udarac kojim e zauvijek uutkati glas neslaganja i prijekora. Boji narod neki u zatvorskim elijama, neki skriveni u samotnim sklonitima u umama i planinama jo uvijek vapi za boanskom zatitom, dok se na sve strane skupine naoruanih ljudi, poticane od vojski zlih anela, pripremaju za smrtonosno djelo. S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kletve, gomile zlih ljudi samo to se nisu obruile na svoj plijen, kad, gle, na Zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noi. U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Usred razbjenjelog neba svijetli je prostor neopisive slave, odakle dolazi Boji glas kao glas mnogih voda, govorei: Svreno je! Taj glas potresa nebesa i Zemlju. Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskone palae, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troili svoje bogatstvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oima u ruevine. Zidine zatvora se rue, a Boji narod koji je u njima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (Velika borba, str. 546-548. 1911.)

200

Devetnaesto poglavlje

Kristov povratak
Sedmo zlo i posebno uskrsnue
Nastaje silan potres, kakav nikad ne bi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako veliki bijae taj potres, tako snaan.69 Kao da se nebeski svod otvara i zatvara. Kao da na trenutak kroz njega bljesne slava s Bojeg prijestolja. Planine se tresu poput trske na vjetru, a odlomljene stijene padaju na sve strane. itava se zemlja nadima i sputa poput morskih valova. Njezina povrina puca. ini se da poputaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. Napueni otoci nestaju. Razbjenjele vode gutaju morske luke koje su poput Sodome postale poznate po zlu. ... Golema tua, svako zrno teko kao talenat, dovrava ovo razaranje.70 Grobovi se otvaraju, i bude se mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot, drugi za sramotu, za vjenu gadost.71 Svi koji su umrli u vjeri u poruke treeg anela izlaze proslavljeni iz svojih grobova da uju Boji savez mira s onima koji su odrali Njegov Zakon. A i oni koji su ga proboli,72 koji su se izrugivali Kristovim samrtnim mukama i najogoreniji protivnici Njegove istine i Njegova naroda, podignuti su da Ga gledaju u Njegovoj slavi i vide ast koja je dana odanima i poslunima. (Velika borba, str. 547.548. 1911.)
Otkrivenje 16,17.18. Otkrivenje 16,19.21. 71 Daniel 12,2. 72 Otkrivenje 1,7.
69 70

201 200

Bog objavljuje vrijeme Kristova dolaska


Tamni, gusti oblaci poeli su se gomilati i sudarati. Atmosfera se razdvojila i poela savijati; sad smo mogli kao kroz otvoren prostor vidjeti Orion odakle je dolazio Boji glas. (Rani spisi, str. 54. 1851.) Uskoro smo uli Boji glas73 poput uma mnogih voda, koji nam je objavio dan i as Isusova dolaska. ivi sveti, njih 144.000, uli su i razumjeli reeno, dok su zli mislili da se radi o grmljavini ili potresu. (Rani spisi, str. 34. 1851.) Dok je objavljivao dan i as Isusova dolaska i ponavljao vjeni Savez sa svojim narodom, Bog je izgovarao reenicu po reenicu a onda zastao, dok su se Njegove rijei pronosile Zemljom. Boji Izrael stajao je oiju uprtih prema Nebu sluajui rijei koje su izlazile iz Jahvinih usta i prolamale se zemljom slino najsnanijoj grmljavini. Bilo je izuzetno sveano. Na kraju svake reenice sveti su uzvikivali: Slava! Aleluja! Lica su im bila obasjana Bojom slavom i svijetlila kao Mojsijevo lice kad je siao sa Sinaja. Zli ih nisu mogli gledati od sjaja slave. I kad je izgovoren beskonani blagoslov nad onima koji su potovali Boga svetkujui Njegovu subotu, zauo se silan poklik pobjede nad zvijeri i njezinim kipom. (Rani spisi, str. 230.231. 18581.) Nemam pojma o vremenu koje je izgovorio Boji glas. ula sam objavljen as, ali nakon to je vienje zavrilo nisam ga se uope mogla sjetiti. Pred mojim oima prolazili su uzbudljivi i sveani prizori koji se ne mogu opisati rijeima. Za mene je sve to bila iva stvarnost jer odmah iza tog prizora pojavio se veliki bijeli oblak na kojemu je sjedio Sin ovjeji. (1SM, str. 76. 1888.)
Boji glas se uje vie puta u vremenu neposredno pred Kristov povratak. Vidi Velika borba, str. 544.547.548.550.551.
73

202

Uas izgubljenih
Kad Zemlja bude teturala kao pijan ovjek, kad e se nebesa potresti i doi veliki dan Gospodnji, tko e moi opstati? Tresui se od uasa gledat e ono od ega uzalud pokuavaju pobjei. Gle, dolazi s oblacima i gledat e ga svako oko. (Otk 1,7) Izgubljeni e grozniavo preklinjati nijemu prirodu svojega boga: Padnite na nas i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju. (Otk 6,16) (TMK, str. 356. 1896.) Kada Boji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikog otrenjenja meu onima koji su u velikom ivotnom sukobu izgubili sve. Ono to su stjecali itavog ivota, u trenutku je nestalo. Bogati oplakuju unitenje svojih raskonih kua, rasipanje svog zlata i srebra. Zli ale, ali ne zbog grenog zanemarivanja Boga i blinjih, ve zato to je Bog pobijedio. Jadikuju zbog posljedica, a ne kaju se zbog svoje zloe. (Velika borba, str. 561. 1911.)

Isus silazi u sili i slavi


Uskoro se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola dlana ljudske ruke. To je oblak koji okruuje Spasitelja i koji iz daljine izgleda kao obavijen tamom. Boji narod zna da je to znak Sina ovjejega. U sveanoj tiini oni ga netremice promatraju dok se pribliava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji dok ne preraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio slii na razgorjelu vatru, a nad kojim lebdi duga saveza. Isus se pribliuje kao silni pobjednik. Sveti aneli, golemo, bezbrojno mnotvo, prate ga zvucima nebeskih himni. ini se da je nebeski svod prepun sjajnih bia tisue tisua mirijade. Nema ljudskog pera koje bi moglo opisati ovaj prizor. Kralj kraljeva sputa se na oblaku, obavijen razbuktalom vatrom. Nebesa se svijaju kao svitak, Zemlja drhti pred Njim,
203 202

a sve se gore i otoci pokreu sa svojih mjesta. (Velika borba, str. 550.551. 1911.)

Ponaanje onih koji su ga proboli


Oni koji su imali najistaknutiju ulogu u odbacivanju i razapinjanju Krista uskrisuju da ga vide onakvim kakav jest, a oni koji su odbacili Krista ustaju i gledaju proslavljene svete. Sveti su u to vrijeme preobraeni odjednom, u tren oka, i poneseni na oblacima u susret Gospodinu, u zrak. Upravo oni koji su ga ogrnuli grimiznom haljinom i stavili mu na glavu trnjev vijenac, i oni koji su mu ruke i noge probili klinovima, gledaju ga i nariu. (9MR, str. 252. 1886.) Prisjeaju se kako su prezreli Njegovu ljubav i zlorabili Njegovo saaljenje. Sjeaju se kako je Baraba, ubojica i razbojnik, izabran umjesto Njega, kako je Isus bio okrunjen trnovom krunom, bievan i razapet, kako su mu se u asu Njegovih muka na kriu sveenici i knezovi rugali: Neka sada sie s kria pa emo povjerovati u nj! Druge je spasio, sebe ne moe spasiti! Sve uvrede i prijezir koji su pokazali prema Kristu, sva patnja koju su prouzroili Njegovim uenicima, u njihovom sjeanju oivjet e kao onda kad su ova sotonska djela uinjena. Glas molbi i nagovaranja, koji su tako esto sluali, opet e odjeknuti u njihovim uima. Svi zvuci milostivih molbi odjekivat e u njihovim uima tako jasno kao dok ih je Spasitelj izgovarao u sinagogama ili na ulicama. Onda e oni koji su ga razapeli zazvati kamenje i gore da padnu na njih i da ih sakriju od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od Janjetova gnjeva. (Letter 131, 1900.)

Probudi se, ti to spava, ustani od mrtvih!


Oblaci se poinju valjati kao svitak. Pojavljuje se svijetli, jasni znak Sina ovjejeg. Djeca Boja znaju to taj oblak
204

znai. uje se glazba i kako se pribliava, otvaraju se grobovi i mrtvi ustaju. (9MR, str. 251.252. 1886.) Ne udite se tome jer dolazi as kad e svi koji su u grobovima, uti njegov glas. I izii e 74 Ovaj glas e ubrzo odjeknuti u svemu mnotvu umrlih i svi koji su zaspali u Isusu ustat e i napustiti svoju tamniku kuu. (MS 137, 1897.) Dragocjeni mrtvi, od Adama sve do posljednjeg posveenog ovjeka koji umre, ut e glas Bojeg Sina i izii iz groba u besmrtni ivot. (Isusov ivot, str. 498. 1898.) Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glas Bojeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobove pravednih i zatim, diui ruke prema Nebu, uzvikuje: Probudite se, probudite se, probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu, i ustanite! Uzdu i poprijeko cijele Zemlje mrtvi e uti ovaj glas i oni koji ga uju oivjet e. itava e Zemlja odzvanjati koracima iznimno velike vojske iz svakog naroda i plemena, jezika i puka. Oni dolaze iz tamnice smrti, obueni besmrtnom slavom, kliui: Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj alac?75 A ivi pravedni i uskrsnuli sveti sjedinjuju svoje glasove u dugi, radostan pokli pobjede. (Velika borba, str. 553. 1911.)

Iz pilja, jazbina i tamnica


U planinskim skrovitima, u piljama i brlozima Spasitelj otkriva svoju prisutnost i slavu. Jer jo malo, sasvim malo, i Onaj koji dolazi doi e i nee zakasniti. Njegove oi kao plamen ognjeni prodiru u vrsto zatvorene tamnice i pronalaze skrivene jer su njihova imena zapisana u Janjetovoj knjizi ivota. Spasiteljev pogled je iznad nas, oko nas; On zamjeuje svaku tekou, primjeuje svaku opasnost. Nema mjesta do kojeg Njegov pogled ne
74 75

Ivan 5,28.29. 1. Korinanima 15,55.

205 204

moe prodrijeti, nema tuge i patnje Njegovog naroda do koje Kristovo saaljenje ne moe doprijeti. Boje dijete e spopasti uas pri prvom pogledu na velianstvenost Isusa Krista. Ono osjea da ne moe ivjeti u Njegovoj svetoj prisutnosti. Ali onda mu dolaze rijei kao Ivanu: Ne boj se! Isus je poloio ruku na Ivana i podigao ga je. Tako e postupiti sa svojom odanom, vjernom djecom. (TMK, str. 360.361. 1886.) Boji batinici su doli s potkrovlja, iz straara i tamnica, s lomaa i planina, iz pustinja i zemaljskih pilja, iz morskih dubina. (Velika borba, str. 558. 1911.)

Iz morskih dubina, rudnika i planina


Kad Krist doe da skupi vjerne, oglasit e se posljednja truba i ut e je cijela Zemlja, od najuzvienijih vrhunaca do najdubljih rudnika. Umrli pravednici ut e zvuk posljednje trube i izii iz svojih grobova obueni u besmrtnost, da sretnu svojega Gospodina. (7BC, str. 909. 1904.) Volim razmiljati o uskrsnuu pravednih koji e se pojaviti iz svih dijelova Zemlje, iz stjenovitih pukotina, tamnica, zemaljskih pilja, iz dubokih voda. Nitko nee biti zanemaren. Svatko e uti Njegov glas. Oni e izii pobjedonosno i slavno. (Letter 113, 1886.) Kakve e prizore pruiti ove planine i breuljci76 kad Krist, Davatelj ivota, pozove mrtve! Oni e izai iz stjenovitih procjepa, iz tamnica, iz dubokih bunara u koje su njihova tijela baena. (Letter 97, 1889.)

Zli pobijeni
U ludilu vlastitih raspaljenih strasti i uslijed uasnog izlijevanja Boje nepomijeane srdbe, padaju zli stanovnici Ze76

U vicarskoj.

206

mlje sveenici, vladari i narod, bogati i siromani, veliki i mali. U onaj dan bit e pobijenih Jahvinih od jednoga kraja svijeta do drugoga. Za njima nitko nee naricati, niti e ih tko pokupiti i sahraniti. (Jer 25,33) Pri Kristovu dolasku zli su zbrisani s lica cijele Zemlje ubijeni duhom Njegovih usta i uniteni sjajem Njegova dolaska. Krist vodi svoj narod u Boji grad i Zemlja ostaje bez svojih stanovnika. (Velika borba, str. 564. 1911.) Za grijeh ma gdje se naao Bog je oganj koji prodire (Hebrejima 12,29). U svima koji se podine Njegovoj sili Boji e Duh spaliti grijeh. Ali ako se ljudi vrsto dre grijeha, oni e se poistovjetiti s njim. Tada Boja slava koja unitava grijeh mora unititi i njih. (Isusov ivot, str. 71. 1898.) Slava Njegove pojave koja je za pravednike ivot, bit e za zle oganj koji spaljuje. (Isusov ivot, str. 492. 1898.)

Unitenje zlih je djelo milosra


Bi li se oni ija su srca prepuna mrnje prema Bogu, prema istini i svetosti, mogli druiti s nebeskim mnotvom i prikljuiti se njihovim pjesmama hvale? Bi li mogli podnijeti Boju i Janjetovu slavu? Ne, ne! Imali su na raspolaganju godine milosti da oblikuju karakter za Nebo, ali nikada nisu uvjebavali um da voli istou; nikada nisu uili nebeski jezik a sad je prekasno. ivot pobune protiv Boga onesposobio ih je za Nebo. Njegova istoa, svetost i mir bili bi za njih samo muenje, a Boja slava oganj koji prodire. Jedina bi im elja bila da pobjegnu s tog svetog mjesta. Dobrodolicom bi doekali unitenje kako bi se mogli sakriti pred licem Onoga koji je umro da ih spasi. Sudbina grjenika zapeaena je njihovim vlastitim izborom. Oni su se svojevoljno iskljuili s Neba te Bog ostaje pravedan i milosrdan. (Velika borba, str. 465.466. 1911.)
207 206

Na putu kui
ivi pravedni se preobraavaju u jedan hip, u tren oka. Na Boji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim svetima odneseni u zrak u susret Gospodinu. Aneli sakupljaju svoje izabranike od etiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba.77 Sveti aneli donose malu djecu u naruje njihovim majkama. Prijatelji, dugo rastavljeni smru, opet su sjedinjeni da se nikada vie ne rastanu i s pjesmama radosti zajedno uzlaze do Bojega grada. (Velika borba, str. 554. 1911.) Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do staklenog mora. (Rani spisi, str. 35. 1851.) Kako su se uzdizala,78 kotai su klicali: Svet!, a krila su u pokretu klicala: Svet! Sveti aneli pratioci koji su okruivali oblak takoer su klicali: Svet, svet, svet Gospodin Bog, Svemogui! I sveci na oblaku su klicali: Slava! Aleluja! (Rani spisi, str. 50. 1851.) O, kako e biti divno kad Ga ugledamo i kad budemo pozdravljeni dobrodolicom kao Njegovi otkupljenici! Dugo smo ekali, ali se naa nada ne smije ugasiti. Kad ugledamo Kralja u Njegovoj krasoti, bit emo zauvijek blagoslovljeni. Osjeam da moram glasno uzviknuti: Idemo kui! (8T, str. 253. 1904.)

Aneli pjevaju: Krist je pobijedio!


Toga dana otkupljeni e sjati u slavi Oca i Njegovog Sina. Nebeski aneli, svirajui na svojim zlatnim harfama, doekat e Kralja i trofeje Njegove pobjede one koji su oprani i ubijeljeni u krvi Janjetovoj. Odjekivat e pjesma pobjede ispunjavajui cijelo Nebo. Krist je pobijedio. On ulazi u nebeske dvorove u pratnji svojih otkupljenih, svjedoka da Njegovo
77 78

Marko 13,27. Kola.

208

poslanje, patnja i samoportvovnost nisu bili uzaludni. (9T, str. 285.286. 1909.) Isus s neizrecivom ljubavlju doekuje svoje vjerne dobrodolicom u veselje njihova Gospodara. Spasitelj se raduje kad u kraljevstvu slave vidi due koje su spaene Njegovim patnjama i ponienjem. (Velika borba, str. 555. 1911.) U uspjehu svog rada Krist e primiti naknadu za svoj trud. U tom velikom mnotvu, koje nitko ne moe izbrojati, koje neporono i razdragano stoji pred njegovom slavom, Onaj ija nas je krv otkupila i iji nas je ivot uio, vidjet e trud due svoje, i nasitit e se. (Odgoj, str. 274. 1093.)

Sveti primaju krune i harfe


Vidjela sam veliki broj anela kako iz grada donose slavne krune po jednu za svakog svetog, na kojoj je bilo napisano njegovo ime. Kad je Isus dao znak da se krune donesu, aneli su pristupili, a dragi Isus je svojom desnicom stavio krune na glave svetih. (Rani spisi, str. 232. 1858.) Tu, na staklenom moru, u savrenom etverokutu stajale su 144.000. Neki od njih imali su vrlo blistave krune, a drugi ne ba tako sjajne. Neke su krune bile teke od zvijezda, dok su ih druge imale tek nekoliko. Svatko je bio potpuno zadovoljan svojom krunom. (Rani spisi, str. 35. 1858.) Kruna ivota bit e sjajna ili zamagljena, blistat e mnogim zvijezdama ili samo s nekoliko dragulja, u skladu s naim postupanjem. (6BC, str. 1105. 1896.) Na Nebu nee biti spaenih bez krune sa zvijezdama. Ako uete u Nebo, u dvorovima slave bit e bar neka dua koja je ula zahvaljujui vaem trudu. (ST, 6. lipnja 1892.) Prije no to e ui u sveti grad, Spasitelj svojim sljedbenicima daje simbole pobjede i oznake njihovog kraljevskog dostojanstva. Sjajni redovi oblikuju savreni etverokut oko svojega Kralja. Na glave pobjednika Isus svojom vlastitom desni209 208

com stavlja vijenac slave. U svakoj se ruci nalazi pobjednika palma i blistava harfa. A onda, na znak anela koji daju ton, svaka ruka vjeto dodiruje ice, budei zanosnu glazbu s bogatim skladnim akordima. Pred spaenim je mnotvom Sveti Grad. Isus irom otvara biserna vrata i narod koji je sauvao istinu ulazi. (Velika borba, str. 554.555. 1911.)

210

Dvadeseto poglavlje

Batina svetih79
Dar od Boga
Krist, samo Krist i Njegova pravednost, osigurat e nam putovnicu za Nebo. (Letter 6b, 1890.) Gordo srce tei da zaslui spasenje; ali nae pravo na Nebo i naa podobnost za njega temelji se na Kristovoj pravednosti. (Isusov ivot, str. 237. 1898.) Da bismo mogli postati lanovi nebeske obitelji, On je postao lanom zemaljske. (Isusov ivot, str. 529. 1898.) Pravo na stanove koje je na Gospodin otiao pripraviti bolje je od prava na najotmjenije palae svijeta. I Spasiteljeve rijei, upuene Njegovim vjernim slugama: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Isusove usporedbe, str. 256. 1900.)

Zato bismo trebali razmiljati o buduem svijetu


Isus nam je predoio Nebo i naim oima pokazao njegovu slavu da se vjenost ne izgubi iz naeg razmiljanja. (ST, 4. travnja 1895.)
Razliiti opisi Neba i nove Zemlje pokazani Elleni White bili su prikazi vjenih stvarnosti. Njoj su nebeske stvari bile prikazane ljudskim nainom shvaanja. Zbog naih ogranienih ljudskih shvaanja i jezika, mi ne moemo potpuno shvatiti opisane prizore. Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada licem u lice! Sada spoznajem djelomino, a tada u spoznati savreno, kao to sam i spoznat! (1 Kor 13,12)
79

211 210

S vjenim stvarnostima pred oima misli e nam po navici biti usmjerene na Boju prisutnost. To e nam posluiti kao tit protiv napada neprijatelja; dat e nam snagu i sigurnost i uzdignuti duu iznad svakoga straha. Kad budemo udisali ozraje Neba, neemo udisati zagaeni zrak ovoga svijeta. Isus je doao da pokae prednosti i ljepotu nebeskih stvarnosti da bi privlanost Neba postala dijelom naih misli, da u dvorani nae sjeanja budu izloene slike nebeskih i vjenih ljepota. Veliki Uitelj otkriva ovjeku sliku budueg svijeta. On ih s njezinim privlanostima, donosi u domet njegovog vida. ... Ako nae misli moe upraviti na budui ivot i njegova blaenstva, izrazita suprotnost, u usporedbi s prolaznim brigama ovoga svijeta, duboko se urezuje u pamenje i zaokuplja srce, duu i cijelo bie. (OHC, str. 285.286. 1890.)

Pobude kranina
Snaniji poticaji i monija sredstva nikad se ne bi mogli staviti u pokret; nepojmljiva nagrada za dobroinstva, nebeska radost, drutvo anela, zajednica i ljubav Boga i Njegova Sina, usavravanje i razvijanje svih naih sposobnosti tijekom vjenih vremena nisu li to dovoljno snani poticaji i ohrabrenja da nas pokrenu na predaju srca u dragovoljnu slubu naemu Stvoritelju i Otkupitelju? (Put Kristu, str. 19. 1892. Izdanje: Zagreb, 2005.) Ako sretnemo Isusa u miru i budemo spaeni, zauvijek spaeni, bit emo najsretnija stvorenja. O, da konano stignemo u na dom u kojem nas zli vie nee uznemiravati i gdje umorni mogu poinuti! (Letter 113, 1886.) Volim promatrati to je u prirodi lijepo u naem svijetu. ini mi se da bih bila savreno zadovoljna ovom Zemljom, okruena Bojim dobrim stvarima, kad ona ne bi bila upropatena prokletstvom grijeha. Ali nas ekaju nova nebesa i nova Ze212

mlja. Ivan je to vidio u svetom vienju i rekao: I zaujem jak glas s prijestolja: Evo atora Bojeg s ljudima! On e prebivati s njima: oni e biti narod njegov, a on e biti Bog s njima.80 O, blaene li nade, slavne li budunosti! (Letter 62, 1886.)

Stvarno i opipljivo mjesto


Kako su se uenici obradovali spoznaji da na Nebu imaju Prijatelja koji se moli za njih! Vidljivo Kristovo uzaae promijenilo je sve njihove poglede i razmiljanja o Nebu. Ranije su Nebo zamiljali kao bezgranini prostor, nastanjen nematerijalnim duhovima. Sada je Nebo bilo povezano s milju na Isusa kojega su voljeli i tovali vie od svega, s kojim su razgovarali i putovali, s kojim su se druili, ak i u Njegovom uskrslom tijelu. Nebo im se vie nee initi neodreenim, neshvatljivim prostorom, ispunjen neopipljivim duhovima. Sada su u njemu vidjeli svoj budui dom u kojemu im njihov voljeni Otkupitelj priprema stanove. (3SP, str. 262. 1878.) Strah da budua batina ne izgleda previe materijalno, naveo je mnoge na simbolino tumaenje upravo onih istina koje nas navode da u njoj vidimo svoj dom. Krist je svojim uenicima potvrdio da im ide pripremiti stanove u kui svog Oca. (Velika borba, str. 580. 1911.) Na obnovljenoj Zemlji, otkupljeni e se baviti svime onim to je donosilo radost Adamu i Evi u poetku. ivjet e edenskim ivotom, ivotom u vrtovima i poljima. (Izraelski proroci, str. 465. c. 1914.)

Neopisiva slava
Vidjela sam neiskazanu Isusovu ljepotu i slavu. Njegovo je lice bilo sjajnije od podnevnog sunca. Njegova odjea je
80

Otkrivenje 21,3.

213 212

bila bijelja od najbjelje bjeline. Kako da ti opiem nebesku slavu i drage anele koji pjevaju i sviraju na svojim harfama s deset struna! (Letter 3, 1851.) Ne mogu opisati ljepotu koju sam tamo vidjela. O kad bih mogla govoriti kanaanskim jezikom, mogla bih tek blijedo opisati slavu boljega svijeta. (Rani spisi, str. 37. 1851.) Jezik je odvie slab da opie Nebo. I kako se prizor preda mnom odvijao, ostala sam zadivljena. Ponesena nenadmaivim sjajem i slavom, odloila sam pero i uskliknula: O, kakve li ljubavi! Kakve udesne ljubavi! Ni najuzvieniji jezik ne moe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi. (Rani spisi, str. 233. 1851.) Ljudski jezik nije sposoban opisati nagradu pravednih. Ona e biti poznata samo onima koji je budu vidjeli. Nijedan ogranieni um ne moe shvatiti slavu Bojeg Raja. (Velika borba, str. 580. 1911.) Kada bismo mogli baciti samo jedan pogled na nebeski grad, nikad vie ne bismo poeljeli ivjeti na Zemlji. (ST, 8. travnja 1889.)

Potoci, breuljci i drvee


Tu smo ugledali drvo ivota i Boje prijestolje. Iz prijestolja je tekla bistra rijeka, a na objema obalama rijeke bilo je stablo ivota. Na jednoj obali rijeke bilo je stablo, a na drugoj takoer stablo, oba od istog prozirnog zlata. Isprva sam mislila da vidim dva stabla. Ponovno sam pogledala i vidjela da su na vrhu sjedinjena u jedno stablo. Takvo je bilo stablo ivota na obje strane rijeke ivota. Njegove su se grane savijale do mjesta na kojem smo mi stajali i plod je bio prekrasan; izgledao je kao zlato pomijeano sa srebrom. (Rani spisi, str. 36. 1851.) Tamo su potoci koji vjeno ubore, bistri kao kristal, a uz njih lelujavo drvee baca svoje sjene na putove to ih je Gospodin pripravio za otkupljene. Tamo se prostrane ravni214

ce proteu u prekrasne breuljke, a Boje gore uzdiu svoje uzviene vrhove. Na ovim e mirnim ravnicama tih ivahnih potoka Boji narod, toliko dugo tuinci i putnici, nai dom. (Velika borba, str. 580. 1911.)

Cvijee, voe, ivotinje


Vidjela sam jo jednu poljanu prepunu raznovrsnog cvijea i dok sam ga brala, uskliknula sam: Ovo nee nikad uvenuti. Zatim sam vidjela poljanu s visokom travom, prekrasnoga izgleda; trava je bila predivno zelena s odbljeskom srebra i zlata; ponosno se lelujala u slavu Kralja Isusa. Zatim smo stigli u podruje prepuno svakovrsnih ivotinja bio je tu lav, janje, ris i vuk, svi zajedno u savrenoj slozi. Zatim smo uli u umu, ne mranu kao to su nae ovdje; ne, ne, ve svijetlu i predivnu; grane stabala su se lelujale i mi smo svi kliknuli: ivjet emo mirno u pustinji i spavati po umama. Proli smo kroz umu jer smo bili na putu na goru Sion. Na vrhu se nalazio velianstveni hram. Oko hrama su rasla svakovrsna stabla da uljepaju prizor: imir, bor, jela, maslina, mirta, nar i smokva savijali su se pod teretom zrelih plodova to je to mjesto inilo jo velianstvenijim. Vidjela sam stol od istog srebra, dugaak vie kilometara, ali smo ga pogledom mogli obuhvatiti. Vidjela sam plod sa stabla ivota, manu, bademe, smokve, nar, groe i mnoge druge vrste voa. Pitala sam Isusa smijem li jesti od tih plodova. (Rani spisi, str. 37.38. 1851.)

U punoj snazi vjene mladosti


Svi izlaze iz svojih grobova rastom kakvi su bili kad su uli u grob. Adam, koji stoji usred uskrsnulog mnotva, visok i velianstvena izgleda, po rastu je tek neto nii od Boje215 214

ga Sina. On predstavlja znakovitu suprotnost ljudima kasnijih narataja; ve se po tome vidi koliko je ljudski rod degenerirao. Ali svi ustaju u svjeini i snazi vjene mladosti. Budui da imaju pristup k drvetu ivota u dugo izgubljenom Edenu, otkupljeni e izrasti do pune visine ljudskog roda u njegovoj prvotnoj ljepoti. (Velika borba, str. 553.554. 1911.) Da Adam pri stvaranju nije bio obdaren dvadeset puta veom ivotnom snagom od dananjih ljudi, ljudski rod bi, s dananjim ivotnim navikama kojima kri zakon prirode, odavno izumro. (3T, str. 138. 1872.) Nikome nee trebati, niti e tko zaeljeti poinak. Nee vie biti umora u izvravanju Boje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno emo osjeati jutarnju svjeinu, nje nikada nee nestati. Stjecanje znanja nee umarati um niti iscrpljivati ivotnu snagu. (Velika borba, str. 581.582. 1911.) Nebo je pojam zdravlja. (3T, str. 172. 1872.)

Srea je zajamena
Odgovarajui na njihova pitanja Isus je podigao koprenu s budueg ivota. O uskrsnuu, rekao je On, niti e se eniti niti udavati, nego e biti kao nebeski aneli.81 (Isusov ivot, str. 498. 1898.) Danas ima onih koji vjeruju da e na novoj Zemlji biti brakova i raanja djece, ali oni koji vjeruju Svetom pismu, ne mogu prihvatiti takva uenja. Nauavanje da e se na novoj Zemlji raati djeca nije dio pouzdane proroke rijei. Drskost je baviti se pretpostavkama i teorijama po pitanjima koja nam Bog nije protumaio u svojoj Rijei. Nema potrebe da ulazimo u pekulacije vezane za nae budue stanje. (1SM, str. 172.173. 1904.) Radnici za Boga ne trebaju provoditi vrijeme nagaajui kakve e prilike vladati na novoj Zemlji. Drskost je baviti se
81

Matej 22,30.

216

pretpostavkama i teorijama po pitanjima koja nam Gospodin nije objavio. On se u svemu pobrinuo za nau sreu u buduem ivotu i mi ne trebamo nagaati kakvi su Njegovi planovi za nas. Isto tako ne trebamo usporeivati uvjete u vjenom ivotu s uvjetima koji vladaju u ovom ivotu. (GW, str. 314. 1904.) Isusovo uskrsnue bila je slika konanog uskrsnua svih koji su poinuli u Njemu. Lik uskrsnulog Spasitelja, Njegovo ponaanje, Njegov govor, sve je to bilo uenicima poznato. Kao to je Isus ustao iz mrtvih, tako e i oni koji spavaju u Njemu ponovno ustati. Mi emo poznavati svoje prijatelje onako kao to su uenici poznavali Isusa. Oni mogu biti izoblieni, bolesni ili unakaeni u ovozemaljskom ivotu, ali ustat e u savrenu zdravlju i ljepoti; ipak e se u proslavljenom tijelu savreno sauvati osobitost njihove linosti. (Isusov ivot, str. 663. 1898.) Uskrsli e ustati iz groba u istom obliku, ali osloboeni bolesti i nedostataka. Oni ponovno ive imajui istu osobnost u crtama lica tako da e prijatelj prepoznati prijatelja. (6BC, str. 1093. 1900.) Tamo emo znati kao to smo sami poznati. Tamo e ljubav i saaljenje, koje je Bog usadio u duu, nai svoj najbolji i najljepi izraaj. (Odgoj, str. 271. 1903.)

Zdrav ten i odjea svjetla


Kad je Adam iziao iz Stvoriteljevih ruku, bio je naoit rastom i prekrasna stasa. Bio je vie nego dvostruko vii od ljudi koji danas ive na Zemlji, skladnih tjelesnih proporcija. Njegov izgled odisao je savrenstvom i ljepotom. Boja njegove koe nije bila ni bijela ni ukasta, ve rumena, odsjajujui bogatom bojom zdravlja. Eva nije bila tako visoka kao Adam. Njena glava dosezala je malo ispod njegova ramena. I ona je bila naoita, savrenog stasa i vrlo lijepa. (3SG, str. 34. 1864.)
217 216

Bezgrean par nije nosio umjetnu odjeu, ve su bili odjeveni svjetlou i slavom koju nose aneli. Sve dok su ivjeli ivotom poslunosti Bogu, oni su bili zaodjenuti ovom odjeom svjetlosti. (Patrijarsi i proroci, str. 26. 1890.)

Radost susreta s naom obitelji na Nebu


S obje strane vrata vidimo redove anela i kad prolazimo Isus govori: Doite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u batinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Ovdje vam kae da budete sudionik Njegove radosti, a u emu se ona sastoji? Oevi, to je radost da vidite trud svoje due. Majke, to je radost da vidite kako su nagraeni vai napori. Ovdje su vaa djeca s vijencima ivota na glavi. (CG, str. 567.568. 1895.) Boji najvei dar je Krist, iji smo ivot prihvatili, predan za nas. On je za nas umro i uskrsnuo da bismo mogli izii iz groba za slavno druenje s nebeskim anelima, da sretnemo svoje voljene i prepoznamo njihova lica, jer slinost Kristu nee unititi na lik ve ga preobraziti u Njegovo slavno oblije. Svaki sveti povezan obiteljskim vezama ovdje e se meusobno prepoznati. (3SM, str. 316. 1898.)

Spasenje dojenadi i slaboumnih


Kako ustaju besmrtna iz svojih pranjavih leajeva, mala djeca istog trenutka nalaze put do majinih rairenih ruku. Sjedinjeni su da se nikad vie ne rastanu. Ali mnogi maliani tamo nemaju svoje majke. Uzalud oslukujemo da ujemo majinu ushienu pjesmu. Aneli primaju djecu bez majke i vode ih k stablu ivota. (2SM, str. 260. 1858.) Neki su smatrali da mala djeca ak i vjernih roditelja ne bi trebala biti spaena jer njihov karakter nije ispitan, a svi moraju kunjom biti ispitani i njihov karakter odreen. Zato
218

se postavlja pitanje: Kako mala djeca mogu proi ovaj ispit i kunju? Odgovaram da vjera vjernih roditelja pokriva djecu kao kad je Bog poslao svoje sudove na egipatske prvoroence. Ne mogu rei da e djeca roditelja koji ne vjeruju biti spaena, jer Bog nije objavio svoju namjeru o tome i bolje je da to prepustimo Bogu i razmiljamo o predmetima koje je uinio jasnima u svojoj Rijei. (3SM, str. 313-315. 1885.) U sluaju A., vi ga vidite onakvim kakav je sada i alite zbog njegovog stanja. On nije svjestan grijeha. Boja milost e ukloniti svu tu naslijeenu, prenesenu imbecilnost i on e meu svetima imati batinu u svjetlu. Vama je Gospodin dao razum. A. je dijete to se tie sposobnosti njegovog rasuivanja, ali on je pokoran i posluan kao dijete. (8MR, str. 210. 1893.)

Priznanje vjernim majkama


Kada sud zasjedne i knjige se otvore, kada veliki Sudac izgovori rijei Svri se i krune besmrtne slave budu stavljene na ela pobjednika, mnogi e podignuti svoje krune pred okupljenim stanovnicima svemira i pokazujui na svoje majke, rei: Ona je uinila od mene ovo to jesam milou Bojom. Njezine smjernice, njezine molitve bile su blagoslov za moje vjeno spasenje. (MYP, str. 330. 1881. I u Poruka mladim kranima, str. 231.) Boji aneli ovjekovjeuju imena majki koje su svoju djecu svojim trudom zadobile za Isusa Krista. (CG, str. 568. 1895.)

Nagrada za one koji su pridobivali due


Kad otkupljenici budu stali pred Boga, dragocjene due odgovorit e na prozivku svojeg imena; one e biti tamo zahvaljujui vjernim, strpljivim naporima uloenih za njih, zahvaljujui molbi i ozbiljnom uvjeravanju da bjee u Utvrdu.
219 218

Tada e oni, koji su na ovome svijetu bili Boji suradnici, primiti svoju nagradu. (8T, str. 196.197. 1904.) Kad se vrata tog prekrasnog grada budu okrenula na svojim bljetavim arkama i kroz njih uu oni koji su drali istinu, na njihove glave bit e stavljene krune i oni e pripisati ast i slavu i velianstvo Bogu. Onda e doi vrijeme da e vam neki prii i rei: Da nije bilo ljubaznih rijei koje si mi uputio, da nije bilo tvojih suza, molbi i ozbiljna truda, nikad ne bih vidio Kralja u Njegovoj ljepoti. Kakva e to biti nagrada! Kako je beznaajna pohvala ljudskih bia u ovom zemaljskom, prolaznom ivotu, u usporedbi s beskonanim nagradama koje oekuju vjerne u buduem, besmrtnom svijetu! (Words of Encouragement to Self-supporting Workers (Ph 113), str. 16. 1909.)

Nae ponaanje nepromijenjeno


Ako elite biti sveci na Nebu, morate najprije biti sveci na Zemlji. Osobine karaktera koje razvijate u ivotu nee se promijeniti smru niti uskrsnuem. Iz svoga groba ustat ete s istim sklonostima koje ste pokazali u svome domu i drutvu. Isusov dolazak nee promijeniti karakter. Danas moramo doivjeti preobraenje. Na svakodnevni ivot odreuje nau vjenu sudbinu. Moramo se pokajati za nedostatke u karakteru i nadvladati ih Kristovom milou; dok smo u ovom vremenu probe, moramo razviti simetrian karakter kako bismo bili osposobljeni za gornje stanove. (13MR, str. 82. 1891. Vidi i Temelji sretnog doma, str. 10.)

Nebesko miroljubivo i smireno ozraje


Mir i sklad u nebeskim dvorovima nee biti naruen prisutnou grube i neljubazne osobe. (8T, str. 140. 1904.)
220

Na Nebu je sve plemenito i uzvieno. Svi tee dobru i srei drugih. Nitko ne gleda samo za sebe niti se brine samo o sebi. Najvea radost svih svetih bia jest to su svjedoci radosti i sree onih koji se nalaze oko njih. (2T, str. 239. 1869.) inilo mi se da sam tamo gdje svuda vlada mir, gdje nikakvi zemaljski olujni sukobi nikad ne mogu izbiti Nebo, kraljevstvo pravednosti u kome su okupljeni svi sveti, isti i blagoslovljeni, mirijade mirijada i tisue tisua koji ive i hode u sretnoj, istoj zajednici, hvalei Boga i Janje koje sjedi na prijestolju. Njihovi su glasovi u savrenom skladu. Oni nikad jedan drugome ne ine zlo. Nebeski knezovi, vladari ovog monog kraljevstva, natjeu se samo u dobru, teei da jedan drugoga usree i obraduju. Najvei je tamo najmanji u samopotovanju, a najmanji je najvei u svojoj zahvalnosti i bogatstvu ljubavi. Nema tekih zabluda koje bi zamraile razum. Istina i spoznaja, jasne, snane i savrene, odagnale su svaku sumnju i nijedna ne baca svoju turobnu sjenu na njegove sretne stanovnike. Nema glasova sukoba koji bi remetili prekrasni i savreni mir na Nebu. Njegovi stanovnici ne znaju za tugu, jad i suze. Sve je u savrenom skladu, u savrenom redu i savrenom blaenstvu. Nebo je dom u kojemu u svakom srcu ivi suosjeajnost, izraena u svakom pogledu. Tamo vlada ljubav. Tamo nita ne izaziva nesklad, neslogu ili svae ili ratovanje rijeima. (9MR, str. 104.105. 1882.)

Nema kuanja ni grijeha


Nee biti stabla za spoznaju dobra i zla koje bi prualo priliku za kuanje. Nema tamo kuaa, nikakve mogunosti za pojavu zla. (Odgoj, str. 267. 1903.) ula sam pobjedniki povik anela i otkupljenih svetih koji je odjeknuo kao deset tisua glazbala jer ih Sotona vie nee
221 220

moi muiti ni kuati, a i stanovnici drugih svjetova oslobodili su se njega i njegovih kunji. (Rani spisi, str. 234. 1858.)

Zajednica s Ocem i Sinom


Boji narod uiva prednost neposredne zajednice s Ocem i Sinom. Onda emo Ga vidjeti licem u lice, bez zasjenjujue koprene medu nama. (Velika borba, str. 581. 1911.) Zauvijek emo ivjeti i uivati u svjetlu Njegovog dragog lica. Moje srce poskakuje od radosti na ovu slavnu mogunost. (HP, str. 352. 1856.) Nebo je tamo gdje je Krist. Nebo ne bi bilo Nebo za one koji vole Krista, kad Njega tamo ne bi bilo. (MS 41, 1897.) Izmeu Boga i uskrslih pravednika postojat e bliska i njena veza. (Isusov ivot, str. 498. 1898.) Poloivi pred Otkupiteljeve noge krune koje je On stavio na nae glave svojom rukom i dodirujui ice zlatnih harfi, ispunit emo itavo Nebo pjesmom hvale Onomu koji sjedi na prijestolju. (8T, str. 254. 1904.) Ako u ovom ivotu budu vjerni Bogu, oni e na kraju gledati njegovo lice, i njegovo e ime biti na njihovim elima (Otk 22,4). A u emu se sastoji nebeska radost nego vidjeti Boga? Moe li za grenika spaenog Kristovom milou biti vea radost nego da gleda u lice Boje i u Njemu pozna Oca? (8T, str. 268. 1904.)

Zajednica s anelima i vjernima iz svih vjekova


Svaka e otkupljena dua saznati kakvu su slubu u njezinom ivotu obavljali aneli. Kako li e to biti kad bude razgovarala s anelom koji je bio njen uvar od njezinih najranijih dana; s anelom koji je bdio nad njezinim koracima i zaklanjao njezinu glavu u dan opasnosti; s anelom koji je bio s njome u dolini sjena smrtnoga, koji je obiljeio mjesto njezi222

na poinka i koji e ju prvi pozdraviti u jutro uskrsnua kad bude doznala povijest boanskog mijeanja u ivot pojedinca, povijest rada cijelog Neba u svemu to je uinjeno za ljudski rod! (Odgoj, str. 270. 1903.) Neemo nikada doznati od kojih smo opasnosti, vidljivih i nevidljivih, bili sauvani posredovanjem anela, sve dok u svjetlosti vjenog ivota ne budemo sagledali Boja provienja. (Isusov ivot, str. 183. 1898.) Tamo e osjeaji ljubavi i suuti to ih je sam Bog usadio u duu doi do najstvarnijeg i najljepeg izraaja. ista zajednica sa svetim biima, skladan drutveni ivot s blagoslovljenim anelima i s vjernima svih vremena koji su prali svoje haljine i obijelili ih u Janjetovoj krvi, svete veze koje povezuju svu eljad i na nebesima i na zemlji82 sve to pridonosi srei otkupljenih. (Velika borba, str. 581.582. 1911.)

Svjedoit emo biima koja nisu pala u grijeh


Sin ovjeji nije doao da bude sluen, nego da slui.83 Ono to radi ovdje, Krist radi i gore, a naa nagrada za rad s Njime u ovom svijetu bit e vea sila i uzvienija prednost da s Njime radimo u buduem svijetu. Vi ste mi svjedoci, rije je Jahvina, a ja sam Bog.84 To emo biti i u vjenosti. Zato je bilo doputeno da velika borba traje vjekovima? Zato Sotona nije prestao da postoji im se pobunio? Bilo je to zato da bi se svemir mogao uvjeriti da Bog pravedno postupa prema zlu; da bi grijeh mogao biti zauvijek osuen. U planu spasenja postoje visine i dubine koje ni sama vjenost nee moi istraiti, uda u koja i aneli ele zaviriti. Samo su otkupljeni, meu svim stvorenim biima, stekli vlastito iskustvo u stvarnoj borbi s grijehom; oni su radili s Kristom i, to
Efeanima 3,15. Matej 20,28. 84 Izaija 43,12.
82 83

223 222

aneli nisu mogli, upoznali zajednicu Njegovih muka; zar oni nemaju to rei o nauci spasenja neto to bi koristilo i bezgrenim biima? (Odgoj, str. 273. 1903.)

Hvalit emo Boga bogatom, milozvunom glazbom


Tamo e biti glazbe, i pjesme, takve glazbe i pjesme kakve osim u vienjima koja je Bog dao, nijedno smrtno uho nije ulo ni um zamislio. Pjesma koju e otkupljeni pjevati pjesma njihovog iskustva objavljivat e Boju slavu: Velika su i udesna djela tvoja, Gospodine, Boe, Svevladaru! Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda! Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi ime tvoje! Ti si jedini svet!85 (Odgoj, str. 272.273. 1903.) Tamo je aneo koji uvijek predvodi, prvi dodiruje harfu i daje ton. Zatim se svi udruuju u raskonu, savrenu nebesku glazbu. To je nemogue opisati. To je melodija, nebeska, boanska. (1T, str. 146. 1857.) Ne kao ovjek boli, ve kao slavan i pobjedniki kralj stajat e na Maslinskoj gori, dok e se hebrejski uzvici Aleluja! mijeati s neznaboakim Hosana, i glasovi spaenih kao mone vojske sliti u klicanju: Okrunite Ga, Gospodara nad Gospodarima! (Isusov ivot, str. 687. 1898.)

Istraivanje riznica svemira


Kakvo li e se podruje istraivanja tada otvoriti za nas kad bude uklonjena koprena koja sada zamrauje na vidik, kad nae oi ugledaju svijet ljepote koji sada naziremo kroz mikroskop; kad budemo gledali slavu nebesa koju sada izdaleka promatramo teleskopom; kad bude uklonjen zlokobni utjecaj grijeha, kada se cijela Zemlja pojavi u krasoti Gospoda, Boga naega! Tada e svaki istraiva moi itati izvje85

Otkrivenje 15,3.4.

224

taje o stvaranju i ne otkriti nita to bi ga podsjetilo na zakon zla. Moi e sluati glazbu glasova prirode i ne otkriti nijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk alosti. Boja djeca e moi istraivati sve riznice svemira. S neizrecivim uitkom sudjelovat emo u radosti i mudrosti bezgrenih bia. Na raspolaganju e nam stajati blaga steena tijekom mnogih vjekova razmiljanja o djelima Bojih ruku. (Odgoj, str. 269.272. 1903.) Nevezani smrtnou vinut e se neumornim letom u daleke svjetove svjetove koji su bili obuzeti suuti gledajui ljudske jade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaenoj dui. Nezamagljenim pogledom promatrat e slavu stvaranja sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvrenom redu krue oko Bojeg prijestolja. Na svemu, od najmanjeg do najveeg, napisano je Stvoriteljevo ime i na svima se oituje bogatstvo Njegove moi. (Velika borba, str. 582. 1911.)

Razmatranje svete povijesti


Otkupljeni e krstariti od planeta do planeta i veliki dio svojeg vremena posvetiti istraivanju tajni otkupljenja. (7BC, str. 990. 1886.) Teme povezane s otkupljenjem zaokupljat e srca, um i jezik otkupljenih tijekom vjenih vremena. Oni e shvatiti istine koje je Krist elio objaviti svojim uenicima, a koje oni nisu mogli shvatiti jer nisu imali dovoljno vjere. Sve vie i vie, neprestano e se otvarati novi pogledi na Kristovo savrenstvo i slavu. Tijekom beskrajnih vjekova vjenosti vjerni Domain iznosit e iz svojih riznica novo i staro. (Isusove usporedbe, str. 87. 1900.) Tada e mu biti otkriven tijek velikog sukoba koji je izbio prije poetka vremena i koji e se zavriti tek kad i vrijeme istekne. Povijest nastanka grijeha; smrtonosne prijevare u njegovom izopaenom djelovanju; povijest istine koja je,
225 224

ne skreui sa svog vlastitog pravog puta, susrela zabludu i pobijedila je sve e to biti objavljeno. Koprena koja je bila stavljena izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta, bit e povuena u stranu i udesne stvari bit e otkrivene. (Odgoj, str. 269.270. 1903.) Premda je doao kraj zemaljskoj boli, patnjama i kunjama, premda je uzrok uklonjen, Boji e narod uvijek imati jasnu, razumnu spoznaju cijene kojom je plaeno njihovo spasenje. Na Otkupitelj e uvijek nositi oiljke raspea. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebrima, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djela to ga je grijeh poinio. (Velika borba, str. 559. 579. 1911.)

Objanjene sve ivotne tekoe


Tada e biti objanjene sve nevolje u ivotu. Tamo gdje smo vidjeli samo zbrku i razoaranje, osujeene namjere i izjalovljene planove, vidjet e se velika, vrhovna, pobjedonosna namjera, boanski sklad. (Odgoj, str. 270.271. 1903.) Tamo e nas Isus voditi na ivu rijeku koja tee od Bojeg prijestolja i objasniti nam sada neshvatljive okolnosti kroz koje nas je na ovoj Zemlji vodio da bi usavrio na karakter. (8T, str. 254. 1904.) U buduem svijetu konano e nam postati jasno sve ono to nas je zbunjivalo u Bojoj providnosti. Tada e nam biti objanjene pojave koje je danas teko razumjeti. Pred nama e se otkriti tajna milosti. Tamo gdje je na ogranieni um vidio samo pomutnju i neispunjena obeanja, zapazit emo najsavreniji i najljepi sklad. Uvidjet emo da je upravo beskrajna ljubav odredila da doivimo ono to nam je izgledalo tee od svega. Kad budemo shvatili njenu brigu Onoga koji ini da sve to nas snae bude za nae dobro, veselit emo se neizrecivom radou, prepuni slave. (9T, str. 286. 1909.)
226

Posljedice svakog plemenitog djela


Tamo e svi koji su nesebino radili, vidjeti plodove svoga rada. Tamo e se vidjeti ishod svakog ispravnog naela i plemenitog djela. Neto od toga vidimo ve ovdje. Ali kako malo rezultata svoga rada vidi u svom ivotu onaj koji obavlja najplemenitije djelo u svijetu! Koliki mnogi nesebino i neumorno rade za one koje nikada nee vidjeti ni upoznati! Roditelji i uitelji odlaze na svoj posljednji poinak, a sve to su u ivotu radili izgleda uzaludno; oni ne znaju da je njihova vjernost otpeatila izvore blagoslova koji nikada nee prestati tei; samo su u vjeri gledali da e djeca koju su odgajali postati blagoslov i nadahnue za svoje blinje, i da e se njihov utjecaj umnogostruiti. Mnogi poslenik upuuje svijetu vijesti pune sile, nade i hrabrosti, rijei koje nose blagoslov srcima u svakoj zemlji; ali on, koji radi sam i nepoznat, malo zna o njihovim plodovima. Tako se darovi daju, tereti nose, posao obavlja. Ljudi siju sjeme od kojega drugi, iznad njihovih grobova, anju blagoslovljenu rtvu. Oni sade voke da bi drugi mogli jesti plod. Ovdje im je dovoljno to znaju da su pokrenuli sile dobra. U vjenosti e vidjeti djelovanje i protudjelovanje svega. (Odgoj, str. 271. 1903.)

Naa e se radost stalno uveavati


U planu spasenja ima tajni ponienje Bojeg Sina da bi mogao oblijem biti nalik ovjeku, udesna Oeva ljubav i milostivost kad je dao svojega Sina koje su za nebeske anele predmet stalnog uenja. To e biti predmet prouavanja otkupljenih kroz vjena vremena. Dok budu razmatrali Boje djelo u stvaranju i otkupljenju, nova e se istina stalno otkrivati zadivljenom i oduevljenom umu. Kako budu sve vie upoznavali Boju mudrost, ljubav i silu, njihov e se um stalno iriti, a radost uveavati. (5T, str. 702.703. 1889.)
227 226

I kako odmiu, godine vjenosti donosit e sve bogatija i slavnija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako e rasti ljubav, tovanje i srea. to ljudi vie naue o Bogu. to e biti vee njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isus pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujua dostignua u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snanijom predajom i s jo veim ushitom diraju strune zlatnih harfi, a tisue se tisua i nebrojeno mnogo glasova udruuje i prerasta u silan zbor hvale. (Velika borba, str. 678. 1911.)

Iza svega uvijek beskonanost


Svaka e se mo razvijati, svaka sposobnost poveavati. Poduzimat e se najvelianstveniji pothvati, ostvarivati najplemenitije tenje, postizati najuzvieniji ciljevi. I opet e se javljati novi vrhunci da ih savladamo, nova uda da im se divimo, nove istine da ih shvatimo, nove zamisli da pokrenu snage tijela, uma i due. (Odgoj, str. 272. 1903.) Koliko god da budemo napredovali u spoznaji Boje mudrosti i Njegove sile, uvijek e iza toga biti beskonanost. (RH, 14. rujna 1886.) Sva roditeljska ljubav koja je kanalima ljudskih srca tekla iz generacije u generaciju, svi izvori njenosti koji su se otvarali u ljudskim duama, samo su majuni potoi u odnosu na beskrajan ocean kada se usporede s beskonanom, neiscrpnom Bojom ljubavi. Jezik to ne moe iskazati; pero ne moe opisati. O njoj moete razmiljati svaki dan u svojem ivotu; moete marljivo istraivati Sveto pismo da biste je razumjeli; moete se posluiti svim silama i sposobnostima koje vam je Bog dao, nastojei shvatiti ljubav i suosjeanje nebeskog Oca, a opet se pred vama prua beskraj. Tu ljubav moete prouavati vjekovima, pa ipak nikada neete u potpunosti shvatiti duljinu, irinu, dubinu i visinu Boje ljubavi
228

koju je pokazao time to je dao svojeg Sina da umre za svijet. Ni sama vjenost nee je moi u potpunosti otkriti. (5T, str. 740. 1889.)

itav svemir objavljuje da je Bog ljubav


Veliki je sukob zavren. Grijeha i grjenika vie nema. Cijeli je svemir ist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada i radosti. Od Njega koji je sve stvorio tee ivot, svjetlost i radost kroz prostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveeg svijeta, sve ivo i neivo, u svojoj nepomuenoj ljepoti i savrenoj radosti objavljuje da je Bog ljubav. (Velika borba, str. 582. 1911.)

229 228

Kratice
AA AH 1BC CD CG CH ChS CL CM CS CSW COL CT CW DA Ed EGW88 Ev EW FE GC GCB GCDB GH GW HM HP The Acts of the Apostles (Djela apostolska)* The Adventist Home (Temelji sretnog doma) The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 1 (2BC itd., za sv. 2-7) Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani) Child Guidance Counsels on Health Christian Service Country Living Colporteur Ministry (Prevedeno, u rukopisu.) Counsels on Stewardship Counsels on Sabbath School Work Christs Object Lessons (Isusove usporedbe) Counsels to Teachers, Parents, and Students Counsels to Writers and Editors The Desire of Ages (Isusov ivot ili enja vjekova) Education (Odgoj) The Ellen G. White 1888 Materials Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education The Great Controversy Between Christ and Satan (Velika borba) General Conference Bulletin General Conference Daily Bulletin The Gospel Herald Gospel Workers The Home Missionary In Heavenly Places

230

KC LLM LS Mar 1MCP MH ML MM MR 1MR MS MYP 1NL OHC PC Ph PK PP RC RH 1SAT SC 1SG 1SM SD SpM 1SP SpT-A SpT-B

The Kress Collection Loma Linda Messages Life Sketches Maranatha (Maran Atha) Mind, Character, and Personality, sv. 1 (2MCP za sv. 2) (Um, karakter i osobnost) The Ministry of Healing (Put u bolji ivot) My Life Today (Moj ivot danas) Medical Ministry Manuscript Release Manuscript Releases, vol. 1 (2MR, itd., za sv. 2-19) Ellen G. White Manuscript Messages to Young People (Poruka mladim kranima) Notebook Leaflets, vol. 1 Our High Calling (Nae visoko zvanje) The Paulson Collection Pamphlet Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi) Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) Reflecting Christ (Slini Isusu) Review and Herald Sermons and Talks, vol. 1 Steps to Christ (Put Kristu i Koraci prema Kristu) Spiritual Gifts, vol. 1 (2SG itd. za sv. 2-4) Selected Messages, book 1 (2SM etc. for books 2 and 3) Sons and Daughters of God Spalding-Magan Collection Spirit of Prophecy, vol. 1 (2SP etc. for vols. 2-4) Special Testimonies, Series A Special Testimonies, Series B

231 230

SR ST SW 1T

TDG Te TM TMK UL

The Story of Redemption The Signs of the Times The Southern Work Testimonies for the Church, vol. 1, (2T, itd., za sv. 2-9) (Dijelovi Iz riznice svjedoanstava.) This Day With God Temperance Testimonies to Ministers and Gospel Workers That I May Know Him The Upward Look

* Naslovi u zagradi su prijevodi na hrvatskom.

232

Sadraj
Rije upuena itatelju ..............................................................5 1. Posljednja kriza na Zemlji ....................................................7 iroko rasprostranjen strah od budunosti Na pomolu je vrijeme nevolje Bog je uvijek upozoravao na dolazee sudove Bog je rekao to da oekujemo u nae dane Proroanstva za posljednje vrijeme Posebno prouavajte Danielovu knjigu i Otkrivenje Ovaj predmet treba drati narodu pred oima Drimo budue dogaaje u pravoj perspektivi 2. Znaci Kristova skorog povratka .........................................13 Veliko proroanstvo naega Gospodina Znaci na nebu Znaci na zemlji Lani proroci Jedno iskustvo s lanim prorokom Prodrljivost i neumjerenost Nasilje Ratovi i katastrofe Velike vatrene lopte Potresi i poplave Zloini, gladi i epidemije Boji cilj s nesreama Budui dogaaji su u Gospodnjim rukama Nebo se zanima za zemaljska dogaanja 3. Kada e to biti?.................................................................23 Uenici pitaju Isusa za Njegov povratak Vrijeme Kristova povratka nije poznato Naa vijest nema veze s odreivanjem vremena Odreivanje vremena vodi nevjerstvu Nema vremenskog proroanstva poslije 1844. godine Ellen White je Kristov povratak oekivala u svoje vrijeme Objanjeno odlaganje Boja su obeanja uvjetna 233 232

to Krist oekuje Granice Bojeg strpljenja Prijestupi su skoro dosegnuli granicu Ovaj veliki dan Boji trebamo drati stalno pred sobom Vrijeme je kratko 4. Boja Crkva posljednjeg vremena......................................32 Boji narod vri Njegove zapovijedi Imati Isusovo svjedoanstvo Njihovi meai biblijskih doktrina Posebna zadaa adventista sedmog dana Razlozi za organiziranje Crkve adventista sedmog dana Organizacija e uvijek biti bitna Naroita vlast Boje Crkve Vrijeme duhovne slabosti i sljepoe Zloporaba vlasti u Upravi Crkve Nesmotrene voe ne govore u Boje ime Nova crkva nije potrebna Bog e sve urediti Potreba za podjelom odgovornosti Reakcija na zasjedanju Generalne konferencije 1901. godine Potvreno povjerenje u organizaciju Adventistike Crkve Izjava W. C. Whitea Jo uvijek potrebno duhovno buenje Boje strpljenje s Njegovim narodom Bog radi s onima koji su Njemu vjerni Suenje prema danom svjetlu Povijest Izraela je opomena za nas Pobjedonosna Crkva bit e vjerna i Kristu slina 5. Duhovni ivot Ostatka .........................................................47 Dvostruki ivot vrsto ukorijenjeni u Kristu Oblikovani po Svetome Duhu Potrebno je prouavati Bibliju Uimo Pismo napamet Otkrivenje 14 kao sidro Bojeg naroda Nauite um da vjeruje Bojoj Rijei Priprema za budue kunje Nadzor nad moralnim silama 234

Henokov primjer Sjetimo se Bojih blagoslova u prolosti Vrijeme za ozbiljno razmiljanje ivjeti sa svijeu da postoji sudnji dan Spremni za Kristov povratak 6. Nain ivota i rada Ostatka.................................................56 Duh slube i samoportvovnosti Trgujte dok ne doem Kao da bi svaki dan mogao biti na posljednji Savjesno svetkovanje subote Vjernost u desetini i prinosima Osnivajte nove institucije Zdravstveni misionarski rad Boji narod cijeni svoje zdravlje Povratak prvobitnoj prehrani Vrijeme za post i molitvu Pouzdajte se vrsto u Boga Bogosluje u obitelji uvajte se veza sa svijetom Rekreacija koju Krist odobrava Glazba koja uzdie Televizija i kazalite Odjea i ukraavanje Potreba za publikacijama Nikakvi otri napadi u naim asopisima uvajmo se sporednih stvari Istiite jedinstvo, a ne razlike Kako se postaviti prema kritiarima Uzvisujte Boju Rije 7. ivot izvan gradova .............................................................71 Boanski ideal Napustite gradove Gradove treba obraivati izvana Bogati blagoslovi u prirodnom okoliu Razviti karakter lake je na selu Bolje tjelesno zdravlje u seoskoj sredini Sami uzgajajte namirnice Smjestite ustanove Izvan velikih gradova 235 234

Cooranbong, New South Wales Huntsville, savezna drava Alabama Berrien Springs, savezna drava Michigan Stoneham, savezna drava Massachusetts Takoma Park, Washington, D.C. Madison, savezna drava Tennessee Mountain View, savezna drava Kalifornija Loma Linda, savezna drava Kalifornija Angwin, savezna drava Kalifornija 8. Gradovi .................................................................................82 Prvi graditelji gradova Gradovi su leglo poroka Na gradove dolaze Boji sudovi Zgrade otporne na katastrofe pretvorit e se u pepeo Grad New York Chicago i Los Angeles San Francisco i Oakland Drugi zli gradovi Sindikati u gradovima Sindikati kao izvor nevolje za adventiste Mnogi u gradovima eznu za svjetlom i istinom U gradovima su potrebni ozbiljni napori Svi jo ne mogu napustiti gradove U gradovima su potrebne kole, crkve i restorani Ne savjetujemo nagli odlazak na selo Signal za bijeg iz gradova Neki pravednici u gradovima nakon proglaenja smrtne osude 9. Nedjeljni zakoni ..................................................................92 Sotonin prkos Bojem autoritetu Subota kao prijelomna toka Pokret za uspostavu nedjeljnog zakona u 1880-tima Zagovornici nedjeljnog zakona ne shvaaju to ine Ne sjedite mirno, a da nita ne uinite Usprotivite se nedjeljnom zakonu perom i glasovanjem Sjedinjene Amerike Drave e proglasiti nedjeljni zakon Argumenti kojima se slue zagovornici nedjeljnog zakona Protestantizam i katolicizam djeluju slono Nedjeljni zakoni iskazuju tovanje Rimu 236

Rim e povratiti izgubljenu prevlast Dravni nedjeljni zakon znai otpad nae zemlje Nacionalnom otpadu slijedit e nacionalna propast Sveope nedjeljno zakonodavstvo Cijeli svijet e poduprijeti zakon o nedjelji Sukob se usredotouje u kranstvu Ne prkosite Uzdrite se od rada nedjeljom Obavljajte u nedjelju duhovne poslove Ljepota istine postaje oita protivljenjem Vema se treba pokoravati Bogu negoli ljudima 10. Kratko vrijeme nevolje ....................................................107 Vrijeme nevolje prije zavretka vremena milosti Kraj vjerskoj slobodi u Sjedinjenim Dravama Crkva i drava protiv Bojeg naroda Pred sudovima Prema adventistima e se postupati s prijezirom Svakovrsno progonstvo Bit emo lieni svake zemaljske potpore Neki e biti zatvarani zbog svoje vjere Mnogi e biti osueni na smrt Kako ostati vrst u progonstvu Progonstvo raspruje Boji narod Progonstvo vodi jedinstvu Bojeg naroda Kriza ini da se vidi Boja umijeanost Nevolja isti Boji narod 11. Sotonine prijevare posljednjih dana...............................116 Pod platem kranstva ak i u Adventistikoj crkvi Laljivi duhovi proturjee Svetom pismu Lana vjerska buenja Glazba pretvorena u zamku Lano govorenje jezicima Zli aneli se pojavljuju kao ljudska bia Personifikacija umrlih Sotona utjelovljuje Krista Sotona u svemu slii Kristu Sotona lano prikazuje da usliava molitve svetih 237 236

U emu se krivotvorina razlikuje od originala init e se uda Vatra pada s neba Narod e oboavati Sotonu uda nita ne dokazuju uda ne mogu zamijeniti Bibliju Prijevara je skoro sveopa 12. Reetanje ...........................................................................128 lanstvo u Crkvi ne jami spasenje Pljeva odvojena od penice Progonstvo isti Crkvu Povrni vjernici e se odrei vjere Nedvosmisleno svjedoanstvo izaziva reetanje Nepravedna kritika uzrokuje gubitak dua Lana uenja odvlae neke Odbacivanje Svjedoanstava vodi u otpad Otpad meu crkvenim voama Bog e odstraniti neposveene propovjednike Moe izgledati da e Crkva pasti Otkriti e se oni koji su vjerni Bogu Novi obraenici zauzet e mjesta onih koji nas napuste 13. Kasna kia ........................................................................136 A. Povijesna primjena na Crkvu kao cjelinu Rana kia pala je 31. godine na Pedesetnicu Posljedice izlijevanja rane kie na Pedesetnicu Obeanje kasne kie Kasna kia izazvat e glasnu viku B. Primjena na pojedine krane Rana kia dovodi do obraenja, a kasna kia... Trebamo se ozbiljno moliti za silazak Svetoga Duha Moramo poniziti svoja srca u istinskom pokajanju Reformaciju mora pratiti duhovno buenje Moramo ukloniti svaki sukob i neslogu Ljubite jedan drugoga Potrebna potpuna predaja Oslobaanje puta za kasnu kiu Postanimo aktivni radnici u Kristovoj slubi 238

Drite posude istima i uspravnima Nee svi primiti kasnu kiu 14. Glasna vika ......................................................................146 Bog ima dragulje u svim crkvama Pad Babilona jo nije potpun Boja posljednja vijest upozorenja Sredite Boje posljednje vijesti Vijest e se objaviti s velikom silom Kao za vrijeme pokreta 1844. godine Kao na Pedesetnicu Bog e upotrijebiti orua koja e nas iznenaditi Radnici osposobljeni Svetim Duhom Bog se slui i nepismenima Djeca objavljuju vijest Sluba anela Navijetanje e obuhvatiti itav svijet Vijest uju vladari, zakonodavci i koncili Mnogi se adventisti opiru svjetlu Veina ne-adventista odbacit e upozorenje Mnotvo e se odazvati pozivu Tisue e se obraati u jedan dan Ljudi iskrena srca nee dugo oklijevati Utjecaj tiskane rijei 15. Boji peat i ig Zvijeri ....................................................159 Samo dvije klase Razdvajanje u obitelji Sueni prema primljenom svjetlu Nema isprike za hotiminu sljepou Vanost praktine dobrote Pobude daju karakter djelima to predstavlja Boji peat Karakter slian Kristovu Sada je vrijeme zapeaenja O, kad bi Bog stavio svoj peat na nas! to je ig Zvijeri Kada se prima ig Zvijeri? Obavezno svetkovanje nedjelje je ispit 239 238

16. Kraj vremena milosti .......................................................168 Nitko ne zna kad e vrijeme milosti zavriti Ozakonjenje nedjelje prethodi kraju vremena milosti Vrijeme milosti prestaje kad se dovri zapeaenje Vrijeme milosti e prestati iznenada, neoekivano Ljudska djelatnost nakon zavretka vremena milosti Nevjerstvo i zabranjena uivanja nee prestati Ljudi e biti potpuno zaokupljeni poslovima Vjerske voe bit e ispunjene optimizmom Sotona zakljuuje da je vrijeme milosti prolo Glad za Bojom Rijeju Nema vie molitava za zle Prijenos karaktera nije mogu Jo jedno vrijeme milosti ne bi obratilo zle 17. Sedam posljednjih zala i nepravednici...........................176 Bit e izlivene ae Bojega gnjeva Sukobi meu narodima Unitenje e obuhvatiti cijeli svijet Bog je pravedan, ali i milostiv Neizbjenost Bojih sudova Sudovi e doi kad Bog povue svoju zatitu Ponekad sveti aneli djeluju razornom silom Prva dva zla Tree zlo etvrto zlo Peto zlo Na nebu se pojavljuje Boji Zakon Izgubljeni osuuju svoje lane pastire esto zlo Posljednja velika bitka izmeu dobra i zla Cijeli svijet e se okupiti na jednoj ili drugoj strani Sedmo zlo 18. Sedam posljednjih zala i pravednici...............................187 Vrijeme velike nevolje poinje kad zavri vrijeme milosti Boji narod pripremljen za as kunje pred njima Strahota nadilazi shvaanje Mnogi odlaze na poinak prije vremena nevolje Sotonin cilj je unititi svetkovatelje subote 240

Argumenti koriteni protiv Bojeg naroda Smrt za sve koji ne potuju nedjelju Za Boji narod samo to nije nastupilo vrijeme nevolje Smrtna presuda slina onoj koju je donio Ahasver Ostatak uzima Boga za svoju obranu Boji narod naputa gradove; mnogi zatvoreni Kue i imanja beskorisni Kao u vrijeme Jakovljeve nevolje Pravednici nemaju skrivenih greaka koje bi se otkrile Sveti nee izgubiti ivot Bog e se postarati Nema Posrednika, ali stalna veza s Kristom Boja djeca ne gaje grene elje Nastavlja se borba protiv svojega ja Sto etrdeset i etiri tisue Boji narod izbavljen 19. Kristov povratak ..............................................................201 Sedmo zlo i posebno uskrsnue Bog objavljuje vrijeme Kristova dolaska Uas izgubljenih Isus silazi u sili i slavi Ponaanje onih koji su ga proboli Probudi se, ti to spava, ustani od mrtvih! Iz pilja, jazbina i tamnica Iz morskih dubina, rudnika i planina Zli pobijeni Unitenje zlih je djelo milosra Na putu kui Aneli pjevaju: Krist je pobijedio! Sveti primaju krune i harfe 20. Batina svetih....................................................................211 Dar od Boga Zato bismo trebali razmiljati o buduem svijetu Pobude kranina Stvarno i opipljivo mjesto Neopisiva slava Potoci, breuljci i drvee Cvijee, voe, ivotinje 241 240

U punoj snazi vjene mladosti Srea je zajamena Zdrav ten i odjea svjetla Radost susreta s naom obitelji na Nebu Spasenje dojenadi i slaboumnih Priznanje vjernim majkama Nagrada za one koji su pridobivali due Nae ponaanje nepromijenjeno Nebesko miroljubivo i smireno ozraje Nema kuanja ni grijeha Zajednica s anelima i vjernima iz svih vjekova Svjedoit emo biima koja nisu pala u grijeh Hvalit emo Boga bogatom, milozvunom glazbom Istraivanje riznica svemira Razmatranje svete povijesti Objanjene sve ivotne tekoe Posljedice svakog plemenitog djela Naa e se radost stalno uveavati Iza svega uvijek beskonanost itav svemir objavljuje da je Bog ljubav Kratice ....................................................................................230

242

243 242

You might also like