Professional Documents
Culture Documents
White
Ellen G. White Dogaaji posljednjeg vremena Nakladnik: Synergos synergos.hr@gmail.com Prijevod: Hinko Pleko Oblikovanje: Goran Vidas
Ellen G. White
2012.
Ako nije drukije naznaeno, svi su biblijski tekstovi navedeni iz prijevoda Jeruzalemske Biblije. Ostali su tekstovi uzeti iz prijevoda Kranske Sadanjosti ili aria.
svijetu (7BC, str. 983.), bitno je da svi krani imaju vlastita uvjerenja utemeljena na osobnom prouavanju i osobnoj zajednici s Gospodinom. Ellen White je izjavila: Na mali svijet je udbenik svemira (Isusov ivot, str. 7) i nevidljivi svijet s neizrecivim zanimanjem (Izraelski proroci, str. 95) promatra zavrne prizore povijesti ovog svijeta. Nastojmo shvatiti neto od znaaja presudnih dogaaja na ovoj Zemlji dok promatramo kako se odnose prema velikom sukobu izmeu dobra i zla. Objavimo drugima slavnu istinu da Isus uskoro dolazi. Povjerenici Zaklade Ellen G. White.
Prvo poglavlje
knjige proroka Daniela gotovo su se u potpunosti ispunila. (RH, 24. studenoga 1904.) Vrijeme tjeskobe kakve ne bijae otkako je ljudi1 samo to nije nastupilo, a mi smo slini zaspalim djevicama. Vrijeme je da se probudimo i molimo Gospodina da pod nas stavi svoje vjene ruke i ponese nas kroz vrijeme kunje koje je pred nama. (3MR, str. 305. 1906.) Bezakonje uzima sve vie i vie maha u svijetu. Uskoro e meu narodima izbiti velika nevolja nevolja koja nee prestati dok Isus ne doe. (RH, 11. veljae 1904.) Mi se nalazimo na samom rubu vremena nevolje i pred nama su tekoe o kojima nismo ni sanjali. (9T, str. 43. 1909.) Mi stojimo na pragu najvee krize svih vjekova. Boje kazne izlijevat e se brzo jedna za drugom poari, poplave, potresi, ratovi, krvoprolia. (Izraelski proroci, str. 176. 177. c. 1914.) Pred nama su olujna vremena, ali nemojmo izgovoriti ni rije nevjerstva ili obeshrabrenja. (ChS, str. 136. 1905.)
Daniel 12,1.
je i nama sada dana opomena o Kristovom drugom dolasku i o unitenju koje e doi na svijet. Oni koji posluaju upozorenje bit e spaeni. (Isusov ivot, str. 525. 1898.)
Oni trebaju znati to e se dogoditi pred kraj povijesti svijeta. Ova pitanja se tiu naeg vjenog blaenstva pa im nastavnici i uenici moraju pokloniti vie panje. (6T, 128.129; slino u Iz riznice, sv. 2, str. 331.) Trebamo prouavati velike putokaze koji ukazuju na vrijeme u kojemu ivimo. (4MR, str. 163. 1895.) Oni koji su se pokorili Bojoj vlasti i koje On vodi, bit e svjesni redoslijeda dogaaja koje je On unaprijed odredio. (7T, str. 14. - 1902.) Mi trebamo u povijesti vidjeti ispunjenje prorotva, prouavati djelovanje Providnosti u velikim reformatorskim pokretima i razumjeti razvoj dogaaja koji okupljaju narode za posljednji sukob u velikoj borbi. (8T, str. 307. 1904.)
Mnogi e odvratiti pogled od sadanjih dunosti, sadanje udobnosti i blagoslova i misliti na nevolje u buduoj krizi. To znai unaprijed stvarati vrijeme nevolje; za takve oekivane nevolje neemo primiti milost. (3SM, str. 383.384. 1884.) Pred Bojim narodom je vrijeme nevolje, ali to ne trebamo stalno iznositi narodu pa ga navesti da doivi vrijeme nevolje prije nego to ono stvarno doe. Prije njega doi e do reetanja u Bojem narodu, ali to nije sadanja istina koju trebamo objaviti crkvama. (1SM, str. 180. 1890.)
12
Drugo poglavlje
Znaci na nebu
Na kraju velikog papinskog progonstva, izjavio je Krist, Sunce e pomrati i Mjesec nee davati svoju svjetlost. Nakon toga, zvijezde e padati s neba. A On kae: Razumijte ovu usporedbu na primjeru smokve! im joj granje postane njeno i potjera lie, znate da je ljeto blizu. Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu na samim vratima! (Matej 24,32.33)
13 12
Krist je dao znakove svojega dolaska. On izjavljuje da mi moemo znati kad je blizu, ak pred vratima. On govori o onima koji vide ove znakove: Ovaj narataj nee proi dok se sve to ne zbude. Ovi znakovi su se pokazali.2 Sada sigurno znamo da je Gospodnji dolazak blizu. (Isusov ivot, str. 523. 1898.)
Znaci na zemlji
Isus je objavio: Pojavit e se znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama. Na zemlji e narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti. (Lk 21,25; Mt 24,29; Mk 13,24-26; Otk 6,12-17) Svi koji vide ove pretee Njegova dolaska trebaju znati da je blizu na samim vratima (Mt 24,35). (Velika borba, str. 32. 1911.) Narodi su uznemireni. Uli smo u vrijeme velike pomutnje. Ljudi umiru od straha od onoga to ide na zemlju. Ali oni koji vjeruju u Boga ut e Njegov glas usred oluje kako govori: Ja sam! Ne bojte se! (ST, 9. listopada 1901.) Neobini i znaajni dogaaji se upisuju u nebeske knjige dogaaji za koje je reeno da e prethoditi neposredno velikom danu Bojem. Sve u svijetu je uznemireno. (3MR, str. 313. 1908.)
Lani proroci
Kao jedan od znakova razorenja Jeruzalema Krist je spomenuo: Jer e se pojaviti lane mesije i lani proroci i mnoge e zavesti. Izili su lani proroci koji su prevarili narod i mnoge odveli u pustinju. Opsjenari i vraari, tvrdei da imaju udesnu silu, odvlaili su za sobom narod u samou planina. Meutim, ovo proroanstvo izgovoreno je i za posljednje dane. Ovo je znak i drugog dolaska. (Isusov ivot, str. 522.)
2
14
Naii emo na lane tvrdnje, pojavit e se lani proroci, bit e lanih snova i lanih vienja, ali propovijedajte Rije: ne dajte se odvui od Bojeg glasa u Njegovoj Rijei. (2SM, str. 49. 1894.) Vidjela sam mnoge koji e tvrditi da ih je Bog posebno poduio, koji e pokuati voditi druge i s pogrenim idejama o dunosti vriti posao kojeg im Bog nije nikad povjerio. Posljedica e biti zabuna. Neka svatko ozbiljno trai Boga za sebe da bi kao pojedinac mogao razumjeti Njegovu volju. (2SM, str. 72. 1893.)
15 14
ovu vijest da je poeo sud nad ivima. Odgovorila sam mu: Posao koji nam je Bog povjerio da obavimo jo nije dovren. Kad na posao bude dovren, sigurni smo da e nam Gospodin dati do znanja kako je vrijeme da odemo u Battle Creek, umjesto da nas ti ui to nam je dunost. Prepustila sam ga bratu Starru da s njim dalje razgovara, dok sam ja nastavila pisati. Rekao je bratu Starru da je, kad mu se sestra White obratila tako ljubazno, ali i s takvim autoritetom, poeo uviati da je pogrijeio, da dojmovi koji su ga tako snano pokretali nisu bili dosljedni ni razumni. Premda je naa obitelj velika, nas deset lanova, osim tri posjetitelja, odluili smo da ovog mladog ovjeka neko vrijeme zadrimo kod sebe. Ne usuujemo se pustiti ga meu ljude koji e grubo postupati s njim i osuivati ga, niti ne elimo da ponavlja svoje objave. Ostavit emo ga da bude neko vrijeme s nama, da bismo mogli s njim razgovarati i moda ga uspjeti povesti sigurnim putovima. (Letter 66, 1894.)
Prodrljivost i neumjerenost
Prodrljivost i neumjerenost uzrok su velike moralne pokvarenosti u naem svijetu. Sotona je toga svjestan pa stalno kua ljude da poputaju okusu na raun zdravlja pa ak i samog ivota. Jesti, piti i oblaiti se postalo je svrhom ivota na Zemlji. Takvo stanje rastronosti znakovit je dokaz skorog zavretka Zemljine povijesti. (Letter 34, 1875.) Slika o pretpotopnom svijetu koju daje nadahnue predstavlja istinsko stanje ka kojem ide suvremeno drutvo. (Patrijarsi i proroci, str. 75. 1890.) Znamo da e Gospodin brzo doi. Svijet ubrzano postaje onakav kakav je bio u Noino vrijeme. Potpuno se predao sebinom poputanju. Jede se i pije bez ogranienja. Mukarci piju otrovna pia od kojih polude. (Letter 308, 1907.)
16
Nasilje
U Noino vrijeme velika veina se protivila istini, zaluena laima. Zemlja se ispunila nasiljem. Na dnevnom redu su bili ratovi, zloini, ubojstva. Isto e tako biti prije Kristovog drugog dolaska. (1BC, str. 1090. 1891.) Sindikati brzo prelaze na nasilje ako se ne udovolji njihovim zahtjevima. Postaje sve jasnije da stanovnici Zemlje nisu u skladu s Bogom. Nikakva znanstvena teorija ne moe objasniti neprekidno napredovanje zlih radnika pod vodstvom Sotone. U svakoj rulji su na djelu zli aneli koji potiu ljude na nasilje. Izopaenost i okrutnost ljudi dosei e takvu visinu da e se sam Bog otkriti u svojem velianstvu. Uskoro e zloa svijeta doi do svoje granice, i onda e Bog, kao u Noino vrijeme, izliti svoje sudove. (UL, str. 334. 1903.) Strani izvjetaji koje sluamo o ubojstvima i pljakama, o eljeznikim nesreama i nasilju, govore da je kraj svemu blizu. Sada se bez oklijevanja trebamo pripremiti za Gospodinov drugi dolazak. (Letter 308, 1907.)
Ratovi i katastrofe
Oluja dolazi, a mi moramo biti spremni za njezin bijes tako to emo se pokajati pred Bogom i imati vjeru u naega Gospodina Isusa Krista. Gospodin e ustati da strano uzdrma Zemlju. Vidjet emo nevolje sa svih strana. Na tisue laa potonut e u morske dubine. Potonut e ratni brodovi, a ljudski ivoti bit e rtvovani na milijune. Poari e se neoekivano rasplamsati i nikakav ljudski napor nee ih moi zaustaviti. Zemaljske palae bit e zbrisane u plamenu vatre. Nesree na eljeznicama bit e sve ee; zbunjenost, sudari i smrt bez trenutka upozorenja dogaat e se na velikim prometnicama. Kraj je blizu, vrijeme milosti zavrava. O, traimo Boga dok
17 16
se moe nai, zovimo Ga dok je jo blizu! (MYP, str. 88.90; slino u Poruka mladim kranima, str. 56.) U posljednjim prizorima ovozemaljske povijesti bjesnjet e rat. Bit e epidemija, pomora i gladi. Vode iz dubina prelazit e preko svojih granica. Imovina i ivoti bit e uniteni vatrom i vodom. Mi bismo se trebali pripremati za stanove koje je Krist otiao pripremiti onima koji Ga ljube. (Maran Atha, str. 172. 1897.)
Potresi i poplave
Neprijatelj je djelovao i jo uvijek djeluje. On je siao s velikom silom i Duh Boji se povlai sa zemlje. Bog je povukao svoju ruku. Dovoljno je da pogledamo u Johnstown. On nije sprijeio avla da uniti itav grad.4 A takvi dogaaji e se umnoavati do samoga kraja Zemljine povijesti. (1SAT, str. 109. 1889.) Zemljina kora e se rascijepiti provalom elemenata skrivenih u zemljinoj utrobi. Ovi elementi, jednom osloboeni, zbrisat e blaga onih koji su godinama skupljali bogatstvo
U saveznoj dravi Pennsylvaniji. Kad je 31. svibnja 1889. poslije dueg vremena s jakim kiama probijena brana, u poplavi Johnstowna izgubilo je ivot oko 2.200 ljudi.
4
18
pomou sramotno niskih plaa svojih gladnih zaposlenika. I religiozni svijet e biti strano potresen, jer se pribliio kraj svemu. (3MR, str. 208. 1891.) Dolo je vrijeme kad se u jednom trenutku moemo nalaziti na vrstoj zemlji, a da se u sljedeem zemlja pomie ispod naih nogu. Izbit e potresi kad se ljudi budu najmanje nadali. (TM, str. 421. 1896.) U poarima, poplavama, potresima i bijesu velikih dubina, u nesreama na moru i kopnu dano je upozorenje da se Boji Duh nee stalno preti s ljudima. (3MR, str. 315. 1897.) Prije nego to se Sin ovjeji pojavi na oblacima nebeskim sve e se u prirodi uzdrmati. Munje s neba, sjedinjene s vatrom na zemlji, prouzroit e da planine budu gorjele kao pe i izlijevale poplave svoje lave na sela i gradove. Rastopljene mase stijena baene u vodu izbacivanjem tvari skrivenih u zemlji dovest e vodu do vrenja i izbacivanja kamenja i zemlje. Izbit e jaki potres koji e izazvati veliko unitenje ljudskih ivota. (7BC, str. 946. 1907.)
19 18
Glad e se proiriti. Epidemije e pokositi tisue. Svuda oko nas prijete opasnosti od sila izvana i sotonskog djelovanja iznutra, ali Bog sada koristi svoju silu obuzdavanja. (19MR, str. 382. 1897.) Pokazano mi je da se Gospodnji Duh povlai sa Zemlje. Bog e uskoro uskratiti svoju odravajuu silu svima koji nastave prezirati Njegove zapovijedi. Svakodnevno dobivamo izvjetaje o prijevarnom poslovanju, ubojstvima i svakovrsnim zloinima. Bezakonje postaje tako openito da nas vie ne uznemiruje kao nekada. (Letter 258, 1907.)
ovjekove kontrole, ali u svemu tome moe se itati Boja namjera. To su sredstva kojima Bog pokuava natjerati ljude da postanu svjesni opasnosti koja im prijeti. (Izraelski proroci, str. 176. c. 1914.)
Dogaaj s otrovnim zmijama u pustinji. Vidi Ezekiel 1,4.26; 10,8; Daniel 4,17.25.32.
21 20
Ellen White kae da su bezgreni svjetovi i nebeski aneli s velikim zanimanjem pratili Kristovu borbu u Getsimaniji (Isusov ivot, str. 573). U razmatranju Kristove borbe sa Sotonom tijekom etiri tisue godina i Njegovoj konanoj borbi na kriu, ona se slui frazama kao to su: Sve je to pratio cijeli svemir, Cijelo Nebo i svjetovi koji nisu pali bili su svjedoci ove borbe, uli su, Aneli su promatrali, Nebo je s boli i divljenjem promatralo, Kakav prizor za svemir! (Vidi Isusov ivot, str. 572.630.631.)
8
22
Tree poglavlje
Kada e to biti?
Uenici pitaju Isusa za Njegov povratak
Kristove rijei izgovorene su pred velikim brojem sluatelja, ali kad je ostao sam i sjeo na Maslinskoj gori, prili su Mu Petar, Ivan, Jakov i Andrija i rekli: Kai nam kad e to biti i koji je znak tvoga dolaska i svretka svijeta? Isus svojim uenicima nije odgovorio odvajajui razorenje Jeruzalema od velikog Dana svog dolaska. Zdruio je opise ovih dvaju dogaaja. Da je svojim uenicima otkrio budue dogaaje onako kao to ih je sam vidio, oni ne bi mogli podnijeti taj prizor. U svojoj milosti prema njima zdruio je opise ovih dviju velikih kriza, preputajui uenicima da sami odrede znaenje. (Isusov ivot, str. 519.520. 1898.)
ne bismo na pravi nain iskoristili. Kad bismo znali kada e to biti, meu naim ljudima bi zavladalo stanje koje bi znatno usporilo Boje djelo u pripremanju naroda da opstane u veliki dan koji e doi. Mi ne trebamo ivjet i izloeni uzbuenju koje donosi vrijeme. Neete moi rei da e On doi za jednu, dvije ili pet godina, niti smijete odgaati Njegov dolazak tvrdei da On nee doi za deset ili dvadeset godina. (RH, 22. oujka 1892.) Mi se pribliavamo velikom danu Bojem. Znaci se ispunjavaju. Pa ipak nemamo vijest koja bi nam objavila dan i as Kristova dolaska. Gospodin je to mudro sakrio od nas da bismo uvijek bili u stanju oekivanja i pripreme za drugi dolazak naega Gospodina Isusa Krista na oblacima nebeskim. (Letter 28, 1897.) Tono vrijeme drugog dolaska Sina ovjejega Boja je tajna. (Isusov ivot, str. 524. 1898.)
E. P. Daniells.
25 24
bili u tami. Tvrdili su da imaju veliko svjetlo da e vrijeme milosti zavriti u listopadu 1884. Jasno sam rekla da mi je Gospodi milostivo pokazao da od 1844. nee biti odreenog vremena u vijesti koju je Bog dao. (2SM, str. 73. 1886.) Nae je stajalite bilo da ekamo i bdijemo, bez objavljivanja vremena koje bi proteklo izmeu zavretka prorokih razdoblja u 1844. godini i vremena dolaska naega Gospodina. (10MR, str. 270. 1888.) Ljudima nee bit objavljena druga vijest o odreenom vremenu. Nakon ovog razdoblja,10 koje see od 1842. do 1844., vie ne moe biti odreenog prorokog vremena. Najdue raunanje vremena see do jeseni 1844. (7BC, str. 971. 1900.)
Otkrivenje 10,4-6.
26
i ravnica i mora do najudaljenijih dijelova zemlje. (RH, 31. srpnja 1892.) Vrijeme probe samo to nije poelo, jer je glavna vika treeg anela ve poela u objavi pravednosti Krista, Otkupitelja koji prata grijehe. (1SM, str. 163. 1892.)
Objanjeno odlaganje
Duga tamna no iskuava, ali jutro se poznaje po milosti, jer kad bi Gospodar doao, mnogi bi se nali nespremnima. (2T, str. 194. 1868.) Da su se adventisti nakon velikog razoaranja 1844. godine drali vrsto svoje vjere i ujedinjeni slijedili boansku promisao primivi treu aneosku vijest i u sili Svetoga Duha objavili je svijetu, vidjeli bi spasenje Boje; Gospodin bi silno djelovao zajedno s njihovim naporima, posao bi bio zavren i Krist bi ve doao da svojem narodu dade njegovu nagradu. Nije bila Boja volja da se tako dugo odlae Kristov dolazak. etrdeset godina nevjerovanja, gunanja i buntovnikog duha izbacilo je stari Izrael iz kanaanske zemlje. Isti grijesi odgodili su ulazak suvremenog Izraela u nebeski Kanaan. Ni u jednom sluaju Boja obeanja nisu pogrijeila. Tolike godine u ovome svijetu grijeha i tuge dri nas nevjera, svjetovnost i neposveenost tobonjeg Gospodnjeg naroda. (Ev, str. 633.634. 1909.) Da je Kristova Crkva izvrila svoj odreeni rad kako joj je to Gospodin zapovjedio, cijeli bi svijet dosad bio opomenut i Gospodin Isus bi u sili i velikoj slavi doao na nau Zemlju. (Isusov ivot, str. 525. 1898.)
je da je vrijeme due nego to smo oekivali u ranim danima objavljivanja ove poruke. Na Spasitelj nije se pojavio tako brzo kako smo se nadali. No je li rije Gospodnja pogrijeila? Nipoto! Valja imati na umu da su Boja upozorenja i obeanja uvjetovana.11 Moda moramo ostati ovdje, u ovom nepokornom svijetu jo mnogo godina, kao to se dogodilo i s Izraelovim sinovima. Ali zbog Krista Njegov narod ne bi trebao dodavati grijeh na grijeh okrivljujui Boga zbog posljedica svojeg pogrenog smjera djelovanja. (Ev, str. 695.696. 1901.)
to Krist oekuje
Krist oekuje s dubokom enjom da se pokae u svojoj Crkvi. Kad se Njegov karakter savreno obnovi u Njegovom narodu, tada e ga On doi uzeti kao svoj. Prednost je svakog kranina ne samo da oekuje, ve i da ubrza dolazak naega Gospodina Isusa Krista (2. Petrova 3,12). Kad bi svi koji nose Njegovo ime nosili rodove Njemu na slavu, kako bi brzo cijeli svijet bio zasijan sjemenom Evanelja! Brzo e sazreti posljednja velika etva i Krist e doi da prikupi dragocjeno zrno. (Isusove usporedbe, str. 39. 1900.) U naoj je moi da objavljivanjem Radosne vijesti svijetu ubrzamo Gospodnji dolazak. Mi ne trebamo samo ekati, ve i ubrzati dolazak Bojeg dana (2. Petrova 3,12). (Isusov ivot, str. 525. 1898.) On je rtvovao svoga Najdraega i nama dao mo da u suradnji s Njime, tom prizoru bijede uinimo kraj. (Odgoj, str. 235. 1903.)
28
pokajanje, ipak raun ostaje otvoren; a kada se prevri mjera koju je Bog utvrdio, onda se njegov gnjev poinje izlijevati. (Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 46. 1882.) Bog vodi izvjetaj o svim narodima. U nebeskim knjigama rastu brojke protiv njih i kad postane zakon da se krenje prvog dana tjedna bude kanjavalo, njihova e se aa prepuniti. (7BC, str. 910. 1886.) Bog se sprema na obraun s narodima. Onog trenutka kada pokvarenost prijee postavljene granice Boje milosti, Njegovom strpljenju e doi kraj. Kada e brojke u nebeskim knjigama pokazati konani zbir prijestupa, doi e gnjev. (5T, str. 524. 1889.) Premda Boja milost dugo trpi prijestupnike, postoji granica preko koje ljudi vie ne mogu grijeiti. Kad se napuni mjera, tada se povlae ponude milosti i poinje izvrenje presude. (Patrijarsi i proroci, str. 129. 1890.) Dolazi vrijeme kad ljudi svojim prijevarama i drskou budu dostigli toku koju Gospodin nee dopustiti da prijeu, pa e shvatiti da Jahvinom strpljenju ima granica. (9T, 13. 1909.) Postoji granica preko koje se Gospodnje kazne vie ne mogu odlagati. (Izraelski proroci, str. 264. c. 1914.)
29 28
bude dozvolio unitavatelju da nad njom izvri svoju volju. (7T, str. 141. 1902.) Grijeh je skoro dostigao svoju granicu. Svijet je ispunjen pomutnjom i veliki strah i uas doi e na ovjeanstvo. Kraj je vrlo blizu. Mi koji znamo istinu trebamo se pripremiti za ono to e uskoro naii na svijet kao zaprepaujue iznenaenje. (8T, str. 28. 1904.)
Vrijeme je kratko
Ne dao Gospodin mira ni danju ni nou onima koji su u Bojem Djelu sada nemarni i ravnoduni. Vrijeme je blizu. Isus je elio da stalno imamo pred oima kratkou vremena. (Letter 97, 1886.) Kad s otkupljenima budemo stajali na staklenome moru sa zlatnim harfama i vijencima slave, a pred nama neizmjerna vjenost, onda emo shvatiti kako smo kratko ekali za vremena probe. (10MR, str. 266. 1886.)
31 30
etvrto poglavlje
32
djelo vijesti treeg anela od samog njegovog poetka. (5T, str. 654. 1889. Slino u Odabrana svjedoanstva, str. 32.) Ljudi mogu kovati plan za planom, a neprijatelj e nastojati odvui due od istine, ali svi koji vjeruju da je Gospodin govorio kroz sestru White i dao joj vijest, bit e sauvani od mnogih obmana koje e nastati u ove posljednje dane. (3SM, str. 83.84. 1906.) Bit e takvih koji e tvrditi da dobivaju vienja. Kad dobijete od Boga jasan dokaz da je vienje od Njega, prihvatite ga, ali ne inite to na osnovi nijednog drugog dokaza jer e ljudi u stranim zemljama i Americi biti sve ee zavedeni na lane putove. (2SM, str. 72. 1905.)
Bog je adventiste sedmog dana izabrao da budu poseban narod, odvojen od svijeta. Velikim sjeivom istine isjekao ih je iz kamenoloma ovoga svijeta i povezao sa sobom. On ih je uinio svojim predstavnicima i pozvao da budu Njegovi veleposlanici u posljednjem djelu spaavanja. Najvee blago istine ikada povjereno smrtnicima, najsveanija i najstranija upozorenja koja je Bog ikada poslao ljudima, njima su povjerena da ih objave svijetu. (7T, str. 138. 1902.) Adventisti sedmog dana su u naroitom smislu poslani u svijet da budu straari i svjetlonoe. Njima je povjerena posljednja opomena namijenjena svijetu koji propada. Njima sja udesno svjetlo iz Boje Rijei. Povjeren im je posao od najvee vanosti objava vijesti prvog, drugog i treeg anela. Nema vanijeg posla od ovoga. Oni ne smiju dopustiti da ita drugo zaokupi njihovu pozornost. (9T, str. 19. 1909.)
35 34
36
Plai me bahatost tako razvijene vlasti, kao da poloaj pretvara ljude u bogove; to treba izazvati strah. Ona je prokletstvo kad god se i od ije se god strane vri. (TM, str. 359-361. 1895.) Suvie je tekih odgovornosti povjereno nekolicini ljudi, a neki od njih ne uzimaju Boga za svojeg savjetnika. to ovi ljudi znaju o potrebama Djela u stranim zemljama? Kako mogu znati to treba odluiti po pitanjima koja su im upuena, a kojima se od njih trai informacija? Za one u stranim zemljama bit e potrebna tri mjeseca da dobiju odgovor na svoja pitanja, ak i ako nema odlaganja u pisanju. (TM, str. 321. 1896.) Oni koji ive u udaljenim zemljama nee postupiti prema svojoj prosudbi koja im govori da je ispravno, dok ne dobiju dozvolu iz Battle Creeka. Prije nego to krenu naprijed, oni iz tog mjesta ekaju na da ili ne. (SpT-A(9), str. 32. 1896.) Nije mudro izabrati jednog ovjeka za predsjednika Generalne konferencije. Posao Generalne konferencije se proirio i neke su stvari nepotrebno zakomplicirane. Pokazala se potreba za pronicljivou. Treba postojati odjel u polju, ili treba smisliti neki drugi plan da se promijeni sadanje stanje stvari. (TM, str. 342. 1896.)16
Adventistika crkva organizirana je 1863. godine s 3.500 vjernika, s nekoliko konferencija, tridesetak propovjednika i Odborom Generalne konferencije koji su inila tri ovjeka. Predsjednik Generalne konferencije mogao je pruiti vodstvo i savjet koji zahtijeva tako mala organizacija. Mogao je osobno prisustvovati svakom vanijem sastanku i uz to posvetiti osobnu pozornost nizu poslova povezanih s nakladnikim djelom. Meutim, 1896. godine Djelo Crkve u Sjedinjenim Amerikim Dravama se jako proirilo, pa je djelovalo i u Europi, Australiji i Africi. Vie nije bilo mogue da jedan ovjek ima odgovarajui nadzor i daje upute za sve obimniji posao. Ellen White je traila podjelu polja tako da nai vjernici diljem svijeta ne bi oekivali savjet samo od jednog ovjeka. To je ostvareno organiziranjem unija konferencija i svjetskih divizija.
16
37 36
osuivati, onda moete znati da ga Bog ne vodi. On je na pogrenom kolosjeku. (3SM, str. 17.18. 1893.)
elim rei da Bog nije dao nikakvu kraljevsku vlast u nae redove koja e nadzirati ovu ili onu granu Djela. Djelo je ogranieno nastojanjima da se nadzire svaka sitnica. Mora doi do obnove, do reorganizacije; odborima treba dati potrebnu vlast i pravo.17 Treba osnovati nove konferencije. Po Bojem nalogu u Australaziji organizirana je unija konferencija. Nije potrebno slati tisue milja do Battle Creeka po savjet, a onda tjednima ekati odgovor. Oni koji su na samom terenu trebaju odluiti to e se uraditi. (GCB, 5. travnja 1901., str. 69.70.)
40
Tijekom ove Generalne konferencije Gospodin je silno djelovao za svoj narod. Kad god se sjetim tog zasjedanja, svlada me osjeaj predivne sveanosti koji izaziva ar zahvalnosti u mojoj dui. Svjedoili smo o velianstvenim koracima naega Gospodina i Otkupitelja. Hvalimo Njegovo sveto ime, jer je On donio izbavljenje svome narodu! (RH, 26. studenoga 1901.) Bila je potreba za organiziranjem unija konferencija, kako Generalna konferencija ne bi vladala nad svim konferencijama. Vlast u konferenciji ne smije biti usredotoena u jednom ovjeku, dvojici ili estero ljudi; treba postojati odbor ljudi nad svakom konferencijom. (MS 26, 3. travnja 1903.)18
41 40
Bog je odredio da predstavnici Njegove Crkve iz svih dijelova svijeta, okupljeni na Generalnoj konferenciji, imaju punu vlast. Neki grijee to smatraju da miljenje i prosuivanje jednog ovjeka ili jedne skupine ima punu vlast i utjecaj, jer ih je Bog dao samo svojoj Crkvi u obliku prosudbe i glasa Generalne konferencije okupljene radi postavljanja planova za procvat i napredak Njegovog Djela. (9T, str. 260.261. 1909.) Crkvu je obdario posebnim autoritetom i vlau koju nitko nema pravo zanemariti i prezreti, jer onaj tko to ini prezire Boji glas. (Djela apostolska, str. 103. 1911.) Ohrabruje me i osjeam se blagoslovljenom kad shvatim da Izraelov Bog jo uvijek vodi svoj narod i da e i dalje biti s njim, sve do kraja. (2SM, str. 406. 1913.)19
Izjava W. C. Whitea
Rekao sam joj20 kako je majka gledala na ivot Crkve ostatka i govorio o njezinom pozitivnom uenju kako Bog nee dozvoliti da ova zajednica toliko otpadne da bi dolo do nastanka jo jedne crkve. (U pismu W. C. Whitea E. E. Androssu, 23. svibnja 1915. Iz pismohrane u Ostavtini Ellen White.)
42
no, a do promjene nije dolo. Ljudi se pred Gospodinom nisu ponizili kao to je trebalo i Sveti Duh nije doao. Pisala sam do tog trenutka kad sam izgubila svjesnost; inilo se da prisustvujem jednom prizoru u Battle Creeku. Bili smo okupljeni u auditoriju u Tabernacleu. Izgovorena je molitva, otpjevana pjesma, kojoj je opet slijedila molitva. Bogu su upuene najusrdnije molbe. Sastanak je bio obiljeen prisutnou Svetog Duha. inilo se kako nitko nije suvie ponosan da ne bi dao iskreno priznanje i oni koji su vodili u tome bili su ljudi koji su imali utjecaj, ali ranije nisu imali hrabrosti da priznaju svoje grijehe. U Tabernacleu je odjekivalo radovanje kakvo se nikad ranije ulo. Onda sam se vratila iz nesvjesnog stanja i neko vrijeme se nisam mogla sjetiti gdje sam. U ruci sam jo uvijek drala pero. A onda sam ula rijei: Ovo se moglo dogoditi. Sve ovo je Gospodin ekao da uini svome narodu. Cijelo nebo je ekalo da pokae milostivost. Pomislila sam gdje smo mogli biti da je na posljednjoj Generalnoj konferenciji obavljeno temeljito djelo. (8T, str. 104-106. 5. sijenja 1903.) Duboko su me dojmili prizori koji su mi nedavno bili pokazani u nonom vienju. Izgledalo je da je u pitanju veliki pokret djelo oivljavanja koje je napredovalo u mnogim mjestima. Na narod svrstavao se u redove odazivajui se na Boji poziv. (TM, str. 515. 1913.)22
43 42
ne sramoti pred neprijateljima istine i pravednosti, da sotonska orua ne bi mogla likovati zbog unitenja Bojeg naroda. Dugo je On trpio njegovu hirovitost, nevjerstvo i ludost. Disciplinirao ga je s udesnim strpljenjem i saaljenjem. Kada bi posluali Njegove upute, On bi ih oistio od njihovim izopaenih sklonosti, spaavajui ih vjenim spasenjem i pretvarajui ih u vjene spomenike sile svoje milosti. (ST, 13. studenoga 1901.) Drimo na umu da je Crkva, kakva je slaba i nesavrena, jedini predmet Kristove najuzvienije brige na zemlji. On stalno zabrinuto bdije nad njom i snai je svojim Svetim Duhom. (2SM, str. 396. 1902.)
koje je imala. Ako njezin duhovni ivot ne odgovara prednostima koje joj je Krist dao po neiskazano veliku cijenu, ako ju blagoslovi koje je dobila nisu osposobili da obavi posao koji joj je bio povjeren, nad njom e biti izreena presuda: Naena prelagana. Njoj e se suditi prema danom svjetlu i prilikama. Sveane opomene upozorenja, oitovane u razaranju veoma cijenjenih objekata za slubu,23 govore nam: Spomeni se dakle odakle si pao, obrati se i ini prva djela. (Otk 2,5) Ako se Crkva, koja je sada proeta vlastitim otpadom, ne pokaje i obrati, ona e jesti plod svojeg vlastitog djela, dok se nee gaditi same sebe. Ako se odupre zlu i odabere dobro, ako u dubokoj poniznosti trai Boga i dosegne svoje visoko zvanje u Kristu stojei na platformi vjene istine i vjerom se uhvati pripravljenih ostvarenja, ona e ozdraviti. Ona e se pojaviti u svojoj Bogom danoj jednostavnosti i istoi, odvojena do svega to je vee za Zemlju, pokazujui da ju je istina oslobodila. Onda e njezini lanovi biti Boji izabranici, Njegovi predstavnici. (8T, str. 247-251. 21. travnja 1903.)
45 44
Nastojte, brao, da u koga od vas srce ne bude zlo i nevjerno pa da otpadne od ivoga Boga. Doista, postali smo zajedniari Kristovi, samo ako poetno pouzdanje vrsto odrimo do kraja. (Heb 3,12.14 ari.) (Letter 30, 1895.) Crkva koja se bori nije Crkva koja je pobijedila, a Zemlja nije Nebo. Crkvu ine pogreivi, nesavreni mukarci i ene koji su uenici u Kristovoj koli, da bi se obuili, disciplinirali i obrazovali za ovaj i za budui, besmrtni ivot. (ST, 4. sijenja 1883.) Neki misle da e se ulaskom u Crkvu ispuniti njihova oekivanja i upoznati samo one koji su isti i savreni. Oni revnuju za svoju vjeru i kad u vjernicima vide pogreke, kau: Otili smo iz svijeta da se ne moramo druiti sa zlim osobama, ali je zlo i ovdje, a onda pitaju, kao sluge u prispodobi: Odakle onda kukolj? Ali mi se ne trebamo razoarati jer nam Gospodin nije zajamio da e Crkva biti savrena i sva naa revnost nee uspjeti da Crkvu koja se bori uini istom kao to je Crkva koja je pobijedila. (TM, str. 47. 1893.)
46
Peto poglavlje
Nema prirodnih poriva, niti umnih sposobnosti i sklonosti srca koje svakog trenutka ne trebaju biti pod nadzorom Bojeg Duha. (Patrijarsi i proroci, str. 349. 1890.) Duh obasjava nau tamu, uklanja nae neznanje i pomae nam u naim mnogostrukim potrebama. Meutim nae se misli stalno moraju baviti Gospodinom. Ako dopustimo svjetovnosti da prodre u nas, ako nemamo nikakve elje da se molimo, nikakve elje da razgovaramo s Izvorom snage i mudrosti, Duh nee boraviti s nama. (OHC, str. 154. 1896.)
Mnogi koji su prihvatili vijest treeg anela nisu imali iskustva u dvjema ranijim vijestima. Sotona je to znao pa ih je promatrao ne bi li ih nekako svladao; ali trei aneo im je ukazivao na Svetinju nad svetinjama i oni koji su prije doivjeli vijest, pokazivali su im put u Svetinju nad svetinjama. Mnogi su u vijestima ovih anela vidjeli savreni lanac istine i radosno ih prihvatili prema njihovom redoslijedu te vjerom slijedili Isusa u nebesko Svetite. Ove su mi vijesti prikazane kao sidro za Boji narod. Svi koji ih razumiju i prihvate bit e sauvani od mnogih Sotoninih obmana. (Rani spisi, str. 209. 1858.)
stovim naukom i svoju vjeru jaati molitvom. A onda, kada budu izvedeni na sud, Sveti Duh e ih podsjetiti na istine koje e doprijeti do srca onih koji e doi da ih sluaju. Bog e uiniti da znanje steeno marljivim istraivanjem Svetog pisma bljesne u njihovom umu u trenutku kad to bude potrebno. (CSW, str. 40.41. 1900.) Kada doe vrijeme kunje, neki koji sada propovijedaju drugima shvatit e, zahvaljujui svojim stajalitima, da na mnogo toga ne mogu dati zadovoljavajui odgovor. Sve dok se ne budu nali pred takvim ispitom, oni nee biti svjesni svojeg velikog neznanja. U Crkvi ima mnogo onih koji smatraju da razumiju ono to vjeruju. Ali dok ne doe do borbe, oni nee shvatiti vlastitu slabost. Kada budu odvojeni od onih koji imaju istu vjeru i budu prisiljeni da stoje sami i objasne to vjeruju, bit e iznenaeni kad vide koliko su zbrkane njihove misli o onome to su prihvatili kao istinu. (5T, str. 707. 1889.)
lesnih snaga. Neka nam Bog pomogne da se probudimo od svojih sebinih zahtjeva! (MM, str. 178. 1896.)
Henokov primjer
Henok je prije svojeg uznesenja na nebo hodio tri stotine godina s Bogom, a stanje svijeta nije bilo nita povoljnije za usavravanje kranskog karaktera nego to je danas. A kako je Henok hodio s Bogom? On je uvjebao svoj um i srce da stalno osjea kako se nalazi u Bojoj prisutnosti; kad bi se naao u nevolji, njegove molitve bi se uzdigle k Bogu da ga sauva. Odbio je slijediti put koji bi vrijeao njegovog Boga. Imao je stalno Gospodina pred oima. Molio bi se: Ui me svome putu da ne bih zabludio. to oekuje od mene? to da uinim kako bih te proslavio, Boe moj? Tako je stalno oblikovao svoj put i smjer u skladu s Bojim zapovijedima i savreno vjerovao svojemu nebeskom Ocu da e mu pomoi. Nije imao nikakve svoje misli ni volju. Sav je bio uronjen u volju svojeg Oca. Henok je bio predstavnik onih koji e se nalaziti na Zemlji kad Krist doe, koji e biti preneseni na Nebo bez da okuse smrt. (1SAT, str. 32. 1886.) Henok je kao i mi proivljavao kunje. Bio je okruen drutvom koje nije bilo sklonije pravednosti od onoga koje nas okruuje. Ozraje koje je udisao bilo je zagaeno grijehom i pokvarenou kao i nae, a ipak je ivio svetim ivotom. Bio je neokaljan rasprostranjenim grijesima doba u kojemu je ivio. Tako i mi moemo ostati isti i neiskvareni. (2T, str. 122. 1868.)
sam oduevljenjem i povjerenjem u Krista kao vodia. Nemamo se ega bojati u budunosti, osim ako ne zaboravimo put kojim nas je Gospodin vodio, kao i Njegove pouke iz prolosti. (LS, str. 196. 1902.)
brzo dolazi. Uskoro e odjeknuti arkanelova truba koja e preplaiti ive i probuditi mrtve. (CG, str. 560.561. 1892.)
55 54
esto poglavlje
Krist bi elio da svatko naui mirno razmiljati o Njegovom drugom dolasku. Svi trebaju svakodnevno istraivati Boju Rije, ali isto tako ne zanemariti sadanje dunosti. (Letter 28, 1897.) Krist je izjavio da e kad On doe neki od Njegova naroda koji ga eka biti zauzeti trgovakim poslovima. Neki e sijati njive, drugi eti i skupljati etvu, a trei e mljeti u mlinu. Nije Boja volja da Njegovi izabranici napuste ivotne obveze i odgovornosti i predaju se lijenom razmiljanju, ivei u nekom religioznom snu. (MS 18a, 1901.) Unesite u sadraj svog ivota to je mogue vie dobrih djela. (5T, str. 488. 1889.)
57 56
Njemu, istinitom i ivom Bogu, i da nam tako da ivot i mir. (6T, str. 349. 1900.) Na subotu trebamo misliti preko cijeloga tjedna i spremati se da ju svetkujemo u skladu sa zapovijedi. Subotu ne smijemo smatrati samo propisom Zakona, ve trebamo razumjeti njen duhovni znaaj za cijeli na ivot. Kad se na taj nain sjeamo subote, onda tjelesne stvari nee prevladati nad duhovnima. Nijedna dunost koja se mogla ispuniti u est radnih dana nee ostati za subotu. (6T, str. 353.354. 1900.) ivotnim se potrebama mora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromanih mora ublaiti. Nee ostati bez krivice onaj tko u subotu zanemari pomoi u nevolji. Boji sveti odmor nainjen je za ovjeka i djela milosra su u savrenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne eli da Njegova stvorenja ijedan as podnose bol koja se moe otkloniti subotom ili u bilo koji drugi dan. (Isusov ivot, str. 155.156. 1898.)
Dobrotvornost pred smrt jadna je zamjena za dareljivost za ivota. (5T. str. 11. 1882.) Kako se pribliavamo svretku vremena, potrebe za Djelo e stalno rasti. (5T, str. 156. 1882.) U ovome svijetu se nalazimo na probi da se vidi jesmo li osposobljeni za budui ivot. U Nebo ne moe ui nitko tko je uprljan runom mrljom sebinosti. Zato nas Bog ovdje ispituje tako to nam povjerava zemaljski imetak, da bismo njegovom uporabom mogli pokazati mogu li nam se povjeriti vjena blaga. (CS, str. 22. 1893.)
Radi svojeg vlastitog dobra trebali bi, dok imaju priliku, pokazati razboritost u pogledu bolesti, njenih uzroka, prevencije i lijeenja. Oni koji ovo ine nai e svugdje polje rada. Bit e bolesnih, mnogih kojima je potrebna pomo ne samo meu naim vjernicima, ve, uglavnom, meu onima koji ne poznaju istinu. (CH, str. 506. 1892.) elim vam rei da se uskoro vie nee moi obavljati propovjedniki posao ve samo zdravstveni misionarski rad. (CH, str. 533. 1901.)
skupina koja ostaje u svjetlosti uzdisat e i ridati zbog gadova to se ine u zemlji. Ovi vjernici e se usrdnije moliti za Crkvu kad budu vidjeli kako mnogi od njezinih vjernika ive i rade po ugledu na svijet. (5T, str. 209. 1882. Takoer u Odabrana svjedoanstva, str. 464.)
Bogosluje u obitelji
Udruite se veerom i jutrom sa svojom djecom u slavljenju Boga, itanju Njegove Rijei i pjevanju hvale Njemu. Uite djecu da znaju napamet Boji Zakon. (Ev, str. 499. 1904.) Obiteljska bogosluja trebaju biti kratka i iva. Ne dopustite da ih se vaa djeca ili bilo koji lan vae obitelji plai zato to su dosadna ili nezanimljiva. Kad se ita i objanjava neko dugo poglavlje, emu slijedi dugaka molitva, ova sveta sluba postaje zamorna i svi osjeaju olakanje kad je zavrila.
62
Neka otac izabere iz Pisma zanimljiv i lako razumljiv dio; nekoliko redaka je dovoljno za lekciju koju se moe prouiti i oivotvoriti tijekom dana. Mogu se postavljati pitanja, iznijeti nekoliko ozbiljnih, zanimljivih primjedbi, a moe se kao ilustraciju iznijeti i neki dogaaj, kratko i saeto. Na kraju se moe otpjevati nekoliko kitica ive pjesme i iznijeti kratka i saeta molitva. Onaj tko vodi u molitvi ne treba se moliti za svata ve izraziti svoje potrebe jednostavnim rijeima i hvaliti Boga zahvaljivanjem. (CG, str. 521.522. 1884.)
Glazba je dio Boje slube u nebeskim dvorovima i mi, u svojim pjesmama hvale, trebamo nastojati da se to vie pribliimo skladu nebeskih zborova. Pjevanje, kao dio vjerskog bogosluja, isto je tako in bogosluja kao i molitva. (Patrijarsi i proroci, str. 501. 1890.) Uporabi glazbala se ne moe prigovoriti. Ona su se u staro vrijeme koristila pri vjerskim slubama. tovatelji su hvalili Boga harfom i citarom; zato glazba treba imati mjesto na naim bogoslujima. (Ev, str. 500.501. 1898.)
Televizija i kazalite25
Kazalite je jedno od najopasnijih mjesta za razonodu. Umjesto da bude kola morala i vrsnoe, kako se esto tvrdi, ono je pravo leglo nemorala. Takve razonode jaaju i utvruju opasne navike i grene osobine. Proste pjesme, neudoredne geste, izrazi i ponaanje koji navode na razuzdanost, izopauju matu i vrijeaju moralne vrijednosti. Svaka mlada osoba koja esto odlazi na takva mjesta i dogaanja razvit e iskvarena naela. U ovoj zemlji26 nema veeg otrova za matu, za unitenje vjerskih dojmova i otupljivanje radosti u smirenim zadovoljstvima i umjerenim ivotnim stvarnostima od kazalinih zabava. Ljubav prema prizorima u njima poveava se svakim odlaskom, kao to se i elja za alkoholom poveava s njegovim uivanjem. (4T, str. 652.653. 1881. Slino u Um, karakter i osobnost, str. 552 s primjedbom.) Bog ne blagoslivlja vrijeme provedeno u kazalitu ili na plesu. Nema kranina koji bi elio umrijeti na takvome mjestu. Nitko ne bi elio da ga Krist tamo zatekne o svome dolasku. (MYP, str. 398. 1882.)
Oko 1888. godine, u vrijeme kad je pisan ovaj tekst, termin theatre, ovdje preveden s kazalite, odnosio se na mjesta zabave na kojima su se izvodile opere, kazaline i glazbene predstave, ali prije svega mjesta na koja se odlazilo zbog zabave, to se neto kasnije odnosilo i na kino. 26 U Americi.
25
65 64
Jedina sigurna zabava je ona koja ne gui ozbiljne i pobone misli, jedina sigurna mjesta odmora su ona na koja sa sobom moemo povesti Isusa. (OHC, str. 284. 1883. Takoer u Nae visoko zvanje, str. 286.)
Odjea i ukraavanje
Nema potrebe da pitanje odijevanja uinite najvanijom tokom svoje religije. Ima neto vrednije o emu trebate govoriti. Govorite o Kristu, a kad se srce obrati, otpast e sve to nije u skladu s Bojom Rijei. (Ev, str. 272. 1889.) Ako smo krani, slijedit emo Krista, premda put kojim hodimo prolazi preko naih prirodnih sklonosti. Ne vrijedi govoriti vam da ne nosite ovo ili ono, jer ako je ljubav prema ovim tatim stvarima u vaem srcu, odlaganje vaih ukrasa bit e samo kao da ste posjekli grane sa stabla. Naklonosti prirodnog srca opet e provesti to ele. Mora proraditi vaa savjest. (CG, str. 429.430. 1892.) Ljubazno molim na narod da hodi paljivo i oprezno pred Bogom. Potujte obiaje u odijevanju sve dok su u skladu sa zdravstvenim naelima. Neka se nae sestre oblae jednostavno, kako to mnoge ine; one imaju odjeu od dobrog, trajnog materijala, prikladnog za ovo doba; neka pitanje odijevanja ne zaokuplja um. Nae sestre se trebaju oblaiti jednostavno. Neka se oblae skromno i rese stidljivou i razborom. Dajte svijetu ivi primjer unutarnjeg ukraavanja Bojom milou. (2SM, 242. 1897. Slino u Um, karakter i osobnost, str. 524.) Vanjski izgled je pokazatelj srca. (1T, str. 136. 1856.)
Potreba za publikacijama
Treba izdati publikacije pisane jasnim, najjednostavnijim jezikom, koje objanjavaju vane predmete i objavljuju ono to e zadesiti svijet. (HM, 1. veljae 1890.)
66
Prva i druga vijest objavljene su 1843. i 1844. godine i mi se sada nalazimo pod objavljivanjem tree vijesti, ali jo uvijek treba navijetati sve tri. Ove vijesti treba iznijeti svijetu pomou publikacija, u predavanjima, i u odvijanju proroke povijesti pokazati ono to se dogodilo i to e se dogoditi. (CW, str. 26.27. 1896.) Neokaljane istine treba objaviti pomou letaka i traktata; njih treba rasuti kao jesenje lie. (9T, str. 230. 1897.) Danas su vie no ikad potrebne knjige kao to su Patrijarsi i proroci, Daniel i Otkrivenje te Velika borba. Treba ih iriti jer e istine koje naglaavaju otvoriti mnoge slijepe oi. (CM, str. 123. 1905.) Dokle god bude trajalo vrijeme milosti, bit e prilike za rad literarnih evanelista. (6T, str. 478. 1900.)
vjeru u stare meae. Njihova uenja nee izdrati probu Boje Rijei, ali e ipak uspjeti da neke prevare. Ne moemo biti dovoljno budni za svaki oblik zablude, jer Sotona stalno pokuava odvui ljude od istine. (5T, str. 293.295.296. 1885.) Bitno je da nastojimo nastupati ujedinjeni; to ne znai da od drugih zahtijevamo da prihvate nae ideje, ali ako svi budu nastojali imati Kristovu krotkost i poniznost, imat e Kristov um. Onda e postojati jedinstvo duha. (Letter 15, 1892.) Pozivam one koji tvrde da vjeruju u istinu da hode ujedinjeni sa svojom braom. Nemojte svijetu dati priliku da govore kako smo ekstremisti, da smo neujedinjeni, da jedan ui jedno, a drugi drugo. Izbjegavajte neslogu. (TM, str. 57. 1893.)
Isusa u svakom trenutku, voeno i pod kontrolom dragocjenog Duha koji je svjetlost i ivot. (2SM, str. 16.17. 1894.) Idimo k ljudima s Bojom Rijei i kad ju prime, Sveti Duh moe doi, ali kao to sam ranije rekla, moe doi na nain koji se preporuuje ljudima. U svojim rijeima, pjesmama i svemu to je kod nas duhovno, pokaimo smirenost, dostojanstvo i strahopotovanje koje pokree svako pravo Boje dijete. (2SM, str. 43. 1908.) Mi elimo putem Rijei, a ne osjeaja ili uzbuenja, potaknuti ljude da prihvate istinu. Na temelju Boje Rijei moemo stajati potpuno sigurno. (3SM, str. 375. 1908.)
70
Sedmo poglavlje
Boanski ideal
Premda je sve to je Bog stvorio bilo savreno i veoma lijepo u svijetu u kome su Adam i Eva trebali uivati u srei, Bog im je elio dokazati svoju veliku ljubav tako to je za njih zasadio poseban vrt. Jedan dio svog vremena trebali su provesti u njegovom oblikovanju, a jedan dio su provodili s anelima koji su ih posjeivali i poduavali i zajedno slavili Boga. Njihov rad nije bio zamoran, ve ugodan i poticajan. (3SG, str. 34. 1864.) Kakvi su bili uvjeti to ih je Svemogui Otac odabrao za svog Sina? Osamljen dom u galilejskim brdima; domainstvo odravano potenim, nesebinim radom; ivot jednostavnosti; svakodnevni sukob s tekoama i okrutnou ivota; samoportvovnost, razumno raspolaganje sredstvima i strpljiva zadovoljna sluba; prouavanje Boje Rijei kraj nogu Njegove majke, s otvorenim svitkom svetih spisa; tiina zore i sutona u zelenoj dolini; svjedoenje prirode; razmiljanja o stvaranju i Bojoj providnosti; zajednica due s Bogom ovo su bili uvjeti i okolnosti Isusovog ranog ivota. (Put u bolji ivot, str. 226. 1905.)
Napustite gradove
Napustite gradove to je mogue prije i kupite komadi zemlje na kojoj moete imati vrt, gdje vaa djeca mogu pro71 70
matrati rast cvijea i od njega uiti lekcije jednostavnosti i istoe. (2SM. str. 356. 1903.) Moja je vijest za ovo vrijeme: Van iz gradova. Budite uvjereni da je na narod pozvan da se udalji vie kilometara od velikih gradova. Jedan pogled na San Francisco kakav je danas pokazat e vaem razumu potrebu da iziete iz gradova. Gospodin poziva svoj narod da se smjesti podalje od gradova, jer u as kad i ne mislite sruit e se s neba oganj i sumpor na ove gradove. Kazna e biti u razmjeri s njihovim grijesima. Kad bude uniten takav grad, neka to na narod ne uze olako i misli da, ako se prui zgodna prilika, grade kue u tom unitenom gradu. Neka svi koji razumiju znaenje ovih stvari proitaju jedanaesto poglavlje Otkrivenja. Proitajte svaki redak i saznajte to e se jo dogoditi u gradovima. itajte i o prizorima prikazanima u osamnaestom poglavlju iste knjige. (MR 1518, 10. svibnja 1906.) Roditelji koji imaju neto zemlje i udoban dom kraljevi su i kraljice. (Temelji sretnog doma, str. 124. 1894.)
Kad neka zemlja ogrezne u grijehu, uvijek se treba uti glas koji e opominjati i savjetovati, kao to je to inio Lot u Sodomi. Lot je mogao sauvati svoju obitelj od mnogih zala da svoj dom nije sagradio u ovom zlom, pokvarenom gradu. Sve to su Lot i njegova obitelj radili u Sodomi, mogli su uiniti ivei u nekom mjestu podalje od grada. (Ev, str. 78. 1903.) Zasad e biti potrebno da neki rade u Chicagu, ali oni trebaju pripremati radne centre u seoskim podrujima iz kojih bi obraivali grad. Gospodin oekuje od svojega naroda da potrai i osigura skromne zgrade po pristupanoj cijeni kao centre za svoj rad. S vremena na vrijeme saznat e za vee zgrade koje e moi kupiti po neobino niskoj cijeni. (Ev, str. 402. 1906.)
bonih drugova stjeu zle i razuzdane navike. (5T, str. 232. 1882.) Poaljite djecu u gradske kole, gdje ih ekaju sve mogue kunje da ih privuku i demoraliziraju, i izgradnja karaktera bit e za roditelje i djecu triput tea. (FE, str. 326. 1894.) Gradovi su puni kunji. Trebali bismo svoje poslove planirati tako da svoju mlade drimo to je mogue dalje od gradskog zla. (Temelji sretnog doma, str. 119. 1902.) Vrijeme je da nae obitelji krenu iz gradova u zabaenija mjesta, budui da e neprijatelj mnoge mlade kao i mnoge starije uhvatiti u zamku i zarobiti ih. (8T, str. 101. 1904.) Nema ni jedne od stotine obitelji koja je ivljenjem u gradu napredovala tjelesno, umno i duhovno. Vjera, nada, ljubavi i srea se mogu prije nai u zabaenim mjestima, okruena poljima, breuljcima i drveem. Povedite svoju djecu od gradskih prizora i zvukova, od vreve i buke gradskog prometa, i njihov e um biti mnogo zdraviji. Ustanovit ete da njihovo srce lake prima istinu Boje Rijei. (Temelji sretnog doma, str. 121. 1905.)
Fiziki ambijent velikih gradova je esto opasan po zdravlje. Stalna opasnost od zaraze, zagaeni zrak, zagaena voda, zagaena hrana, pretrpana, mrana i nezdrava ljudska boravita samo su neka od mnogih zala s kojima se tu sreemo. Boja namjera nije bila da se ljudi tiskaju u velikim gradovima, zbijeni u neprikladnim i nezdravim stanovima. (Put u bolji ivot, str. 226. 1905.)
Nedavno su me pitali: Ne bi li bilo dobro prodati kolsku zemlju u Hauntsvilleu i kupiti manje imanje? Dobila sam uputu da ovo imanje ne smijemo prodavati, da ova sredina ima mnoge prednosti za odravanje kole za obojene. (SpM, str. 359. 1904.)
daleko od bunog grada, tako da pacijenti mogu imati najbolje uvjete za povratak zdravlja. Seoba sanatorija iz Nove Engleske u mjesto tako prigodno kao to je Boston, djelo je Boje providnosti. Kad Gospodin stavlja svoju ruku da pripremi put pred nama, Boe sauvaj da itko ostane po strani, sumnjajui u mudrost napredovanja ili obijajui pruiti ohrabrenje i pomo. Seoba sanatorija Nova Engleska iz South Lancarstera u Melrosse prikazana mi je kao odreena od Gospodina. (SpTB(13), str. 3 1902.)
Bog mi je jasno pokazao ovaj predmet. Nakladniko djelo koje je obavljano u Battle Creeku treba zasad biti preneseno blizu Washingtona. Ako Gospodin nakon nekog vremena kae: Odlazite iz Washingtona, mi trebamo otii. (RH, 11. kolovoza 1903.)
E. A. Sutherland i P. T. Magan.
79 78
Mountain View je mjesto koje ima mnoge prednosti. Okrueno je prekrasnim vonjacima. Klima je blaga i ovdje moe rasti svakovrsno voe i povre. Mjesto nije veliko, ali ima elektrinu rasvjetu, potare i mnoge druge prednosti koje obino vidimo samo u gradovima. (Letter 141, 1904.) Neki su pitali zato seliti nau nakladniku kuu iz Oaklanda u Mountain View. Bog je pozivao svoj narod da napusti gradove. Mladi koji su povezani s naim ustanovama ne bi trebali biti izloeni kunjama i pokvarenosti koje vladaju u velikim gradovima. inilo se da je Mountin View pogodno mjesto za nakladniku kuu. (CL, str. 29. 1905.)
nih prorokih kola. Lijenici se trebaju ovdje kolovati. (MM, str. 75.76. 1907.)
81 80
Osmo poglavlje
Gradovi
Prvi graditelji gradova
Nakon to je uo Boje prokletstvo Kajin je otiao iz kue svog oca. On je prvo izabrao zanimanje poljodjelca, i sada je osnovao grad koji je nazvao imenom svog najstarijeg sina. On je napustio Boju prisutnost, odbacio obeanje o obnovljenom Edenu da bi potraio materijalna dobra i uivanje na zemlji pod prokletstvom grijeha, i time se stavio na elo velike skupine ljudi koji oboavaju boga ovoga svijeta. (Patrijarsi i proroci, str. 58. 1890.) Noini su potomci za neko vrijeme nastavili prebivati u planinama gdje je korablja stala. Kako je njihov broj rastao, otpad je uskoro doveo do podjele. Onima koji su nastojali zaboraviti svog Stvoritelja i odbaciti ogranienja njegovog Zakona neprekidno je smetalo uenje i primjer njihovih sunarodnjaka koji su se bojali Boga, i nakon nekog vremena oni su se odluili odvojiti od onih koji su tovali Boga. U skladu s tim oni su otili do doline inear, na obali rijeke Eufrat. Njih je privukla ljepota okolia i plodnost tla, i oni su u toj ravnici odluili zasnovati svoj dom. Tu su odluili izgraditi grad, a u gradu kulu takve zapanjujue veliine da ona postane svjetsko udo.28 (Patrijarsi i proroci, str. 91. 1890.)
28
Postanak 11,2-4.
82
u skladu sa zloom naroda i svjetlou istine koju su imali. (1MR, str. 248. 1902.) O, kada bi Boji narod bio svjestan blizine unitenja na tisue gradova koji su sada postali gotovo idolopokloniki! (Ev, str. 29. 1903.) Blizu je vrijeme kad e veliki gradovi biti izbrisani, i na ove sudove treba sve upozoriti. (Ev, str. 29. 1910.)
podruju New Yorka. Ljudima treba pokazati kako je mogue da Bog, dodirom svoje ruke, moe unititi imetak koji su prikupili za onaj veliki posljednji dan. (3RM, str. 310. 1902.) Nemam posebno svjetlo o tome to e snai New York; samo znam da e jednog dana velike zgrade biti sruene Bojom silom. Na svim mjestima e se pojaviti smrt. Zato mi je toliko stalo do toga da upozorimo nae gradove. (RH, 5. srpnja 1906.) Kad sam jednom prigodom bila u New Yorku, u nonom vienju pozvana sam da promatram zgrade koje su se svojim katovima dizale u nebo. Za ove zgrade se tvrdilo da im vatra ne moe nauditi, a podizane su u slavu njihovih vlasnika i graditelja. Zatim mi je pokazan prizor uzbune zbog poara. Ljudi su gledali velebne i navodno od poara sigurne zgrade i govorili: One su savreno sigurne! Ali poar ih je gutao kao da su od slame. Sprave za gaenje poara nisu mogle sprijeiti njihovo unitenje; vatrogasci nisu bili u stanju rukovati strojevima. (9T, str. 12.13. 1909.)
86
Nareeno mi je da objavim vijest kako e gradovi koji su puni prijestupa, bezakonja i nemorala biti uniteni potresima, vatrom i poplavom. (Ef, str. 27, 27. travnja 1906.) Sva Kristova upozorenja o dogaajima koji e se zbiti pri kraju povijesti ove Zemlje sada se ispunjavaju u naim velikim gradovima. Bog to dozvoljava da bi onaj tko bjei mogao itati. San Francisco je primjer onoga to e cijeli svijet postati. Pokvareno podmiivanje, zloporaba sredstava, prijevare meu onima koji imaju vlast da oslobode krive a osude nevine sve ovo bezakonje ispunjava druge velike gradove na zemlji i pridonosi da svijet postaje kao to je bio u dane prije potopa. (Letter 230, 1907.)
Sindikati u gradovima
Sotona marljivo djeluje u naim pretrpanim gradovima. Njegovo djelovanje vidljivo je u zbrci, u sukobu i neslozi izmeu radnika i kapitala, i licemjerju koje se uvuklo u crkve. Pouda tijela, pouda oiju, pokazivanje sebinosti, zlouporaba moi, okrutnost i prisiljavanje ljudi da se pridrue konfederacijama i sindikatima i tako se vezuju u snoplje za spaljivanje u velikim poarima posljednjih dana sve je to djelovanje sotonskih orua. (Ev, str. 26. 1903.) Zli ljudi se vezuju u snoplje, povezani u trustove, sindikate i konfederacije. Mi ne trebamo imati nita s tim organizacijama. Bog je na Vladar, na guverner, i On nas poziva da iziemo iz ovoga svijeta i da se odvojimo od njega. Zato iziite iz njihove sredine i odvojite se, govori Gospodin, i nita neisto ne dotiite.30 Ako to odbijemo uiniti, ako se nastavimo povezivati sa svijetom i na svaku stvar gledamo s gledita svijeta, postat emo slini svijetu. Kad naim poslovima upravljaju svjetovna pravila i ideje, mi ne moemo stajati na uzvienoj i svetoj platformi vjene istine. (4BC, str. 1142. 1903.)
30
2. Korinanima 6,17.
87 86
tima moramo objaviti sveano svjedoanstvo. (PH 113, str. 5. 1909.) U velikom poslovnom svijetu nije ozbiljno objavljena vijest upozorenja za ovo vrijeme. Dan za danom sreditima poslovanja i trgovine hoda mnotvo mukaraca i ena kojima je potrebna istina za ovo vrijeme, ali koji ne stjeu spasonosno znanje o ovih dragocjenim naelima jer se ne ulau ozbiljni, ustrajni napori da se do ove klase ljudi dopre tamo gdje se nalaze. (CW, str. 14. 1910.) Treba objavljivati vijest treeg anela ne samo u dalekim zemljama, ve i u zanemarenim mjestima u blizini, u kojima ivi mnotvo onih koji nisu opomenuti niti spaeni. Svi nai gradovi oekuju ozbiljan rad Bojih slugu. (RH, 17. studenoga, 1910.)
vrijedan naeg najveeg truda. U gradovima treba osnovati crkvene kole i s njima u vezi postarati se za poduavanje u viim razredima tamo gdje je to potrebno. (CG, str. 306. 1903.) Nai restorani trebaju biti u gradovima, jer u protivnom djelatnici u njima ne mogu dosei ljude i pouiti ih naelima zdravog ivljenja. (2SM, str. 142. 1903.) Gospodin nam je vie puta rekao da gradove trebamo obratiti iz vanjskih centara. U tim gradovima trebamo imati molitvene domove kao spomenike Bogu, ali institucije za publiciranje nae literature, za lijeenje bolesnih i za obuavanje djelatnika, trebamo osnivati izvan gradova. Posebno je vano da naa mlade bude zatiena od kunji gradskog ivota. (2SM, str. 358. 1907.)
90
91 90
Deveto poglavlje
Nedjeljni zakoni
Sotonin prkos Bojem autoritetu
Bog optuuje Babilon zato to vinom gnjeva i bluda svojega opi sve narode. Bog je ovaj svijet stvorio u est dana i poinuo u sedmi, posvetio ga i odvojio od ostalih kao svetog, da ga Njegov narod svetkuje kroz sve narataje. Ali ovjek bezakonja, koji se uzdigao iznad Boga i zasjedne u Boji hram gradei se Bogom, odluio je promijeniti vremena i zakone. Ova sila, namjeravajui dokazati da je ne samo jednaka Bogu, ve iznad Boga, promijenila je dan odmora, stavljajui prvi dan tjedna na mjesto koje pripada sedmome. A protestantski svijet je ovo papinsko edo uzelo i smatra ga svetim. U Bojoj Rijei to je nazvano bludom [Otk 14,8.] (7BC, str. 979. 1900.) Tijekom kranske vladavine svijetom, veliki neprijatelj ljudske sree posebno je napadao dan odmora iz etvrte zapovijedi Sotona kae: Usprotivit u se svim Bojim namjerama. Ovlastit u svoje sljedbenike da uklone uspomenu na Boga, sedmi dan, subotu. Tako u pokazati svijetu da je dan, koji je Bog posvetio i blagoslovio, zamijenjen. Taj dan ne smije ivjeti u mislima ljudi. Ja u izbrisati i uspomenu na njega. Umjesto njega postavit u dan koji nee imati boansku potvrdu, dan koji nee moi biti znak izmeu Boga i Njegova naroda. One koji prihvate taj dan navest u da njemu pripiu svetost koju je Bog dao sedmom danu. (Izraelski proroci, str. 117.118. c. 1914.)
92
93 92
upozorenje da je neposlunost Jahvinom zakonu grijeh. (RH Extra, 11. prosinca 1888.)
Neka Boji narod koji vri zapovijedi sada ne uti kao da smireno prihvaa situaciju. (7BC, str. 975. 1889.) Mi ne vrimo Boju volju ako mirno sjedimo i nita ne inimo da sauvamo slobodu savjesti. Nebu trebamo uzdii revne, djelotvorne molitve da ova nesrea bude odloena dok ne dovrimo djelo koje je dugo zanemarivano. Uputimo Bogu najozbiljnije molitve i onda djelujmo u skladu s njima. (5T, str. 714. 1889.) Mnogi su ravnoduni, u stvari spavaju. Govore: Ako je prorotvo pretkazalo obavezno svetkovanje nedjelje, ovaj zakon e svakako biti donesen i kad su to zakljuili, sjedaju i mirno oekuju ovaj dogaaj tjeei se milju da e Bog zatititi svoj narod u dan nevolje. Ali Bog nas nee spasiti ako ne budemo uloili trud da obavimo posao koji nam je povjerio. Kao vjerni straari trebamo vidjeti dolazak maa i oglasiti upozorenje da ljudi zbog neznanja ne bi poli putem koji bi izbjegli kad bi znali istinu. (RH Extra, 24. prosinca 1888.)
posljedica krenja nedjelje. Uvjereni da e utiati Boji gnjev, ovi utjecajni ljudi stvaraju zakone koji primoravaju na svetkovanje nedjelje. (10MR, str. 239. 1899.) A upravo ovaj sloj ljudi tvrdi da se izopaenost koja se naglo iri ima u velikoj mjeri pripisati oskvrnuu takozvane kranske subote i da bi silom nametnuto svetkovanje nedjelje uveliko popravilo drutveni moral. Ova se tvrdnja istie posebno u Americi, u kojoj se nauk o pravoj suboti najvie propovijedao. (Velika borba, str. 504. 1911.)
dravu da nametne njihove propise i podupre njihove ustanove, tada e protestantska Amerika podii kip rimokatolike hijerarhije, a neizbjena posljedica bit e odreivanje graanskih kazni onima koji misle drukije. Prisiljavanje protestantskih Crkava da se svetkuje nedjelja jest prisiljavanje na tovanje papinstva. Ali samim inom to svjetovna vlast prisiljava na vrenje vjerskih dunosti, Crkve e same nainiti kip Zvijeri; stoga e prisiljavanje na svetkovanje nedjelje u Sjedinjenim Dravama biti prisiljavanje na tovanje Zvijeri i njezinog kipa. (Velika borba, str. 382.385. 1911.) Kad protestantizam preko ponora prui ruku rimskoj sili, kada preko bezdana prui ruku spiritizmu, kad pod utjecajem ovog trostrukog saveza naa zemlja odbaci sva ustavna naela svoje protestantske i republikanske vlasti, kad omogui irenje papinskih zabluda i obmana, tada znamo da je dolo vrijeme za udotvorno djelovanje Sotone i da je kraj blizu. (5T, str. 451. 1885.)
uspjeh podjednako pogodan dan velike duhovne svjetlosti. (4SP, str. 390. 1884.) U pokretima koji se sada razvijaju u Sjedinjenim Dravama, kojima se nastoji osigurati dravna potpora crkvenih institucija i potreba, protestanti idu stopama papista. tovie, oni otvaraju vrata papinstvu kako bi u protestantskoj Americi zadobilo prevlast koju je izgubilo u starom svijetu. (Velika borba, str. 492. 1911.)
99 98
subotu. Proglas o obaveznom svetkovanju ovog dana proirit e se po svemu svijetu. (7BC, str. 976. 1910.) Kada se Amerika, zemlja vjerske slobode, ujedini s papinstvom da prisiljava i vri pritisak na ljude da odaju ast lanoj suboti, stanovnici svih drava na zemaljskoj kugli bit e prisiljavani da slijede njezin primjer. (6T, str. 18. 1900.) Svetkovanje subote bit e najvanije prijeporno pitanje u posljednjoj velikoj borbi, u kojoj e sudjelovati cijeli svijet. (6T, str. 352. 1900.) Drugi narodi slijedit e primjer Sjedinjenih Drava. Iako one u svemu tome prednjae, u istoj krizi nai e se nai vjernici u svim dijelovima svijeta. (6T, str. 395. 1901.) Zamjena lai za istinu posljednji je in u drami. Kada ova zamjena postane sveopa, sam Bog e se umijeati. Kada ljudski zakoni budu uzdignuti iznad boanskih, kada zemaljske sile pokuaju primorati ljude da svetkuju prvi dan tjedna, znajte da je dolo vrijeme da Bog djeluje. (7BC, str. 980. 1901.) Zamjena ljudskih zakona za Boji Zakon, uzvisivanje nedjelje samo ljudskim autoritetom na mjestu biblijske subote, posljednji je in drame. Kad ova zamjena postane sveopa, sam Bog e se umijeati. On e ustati da u svojemu velianstvu strahovito potrese zemlju. (7T, str. 141. 1902.)
Oni koji gaze Boji Zakon stvaraju ljudske zakone koje e silom nametnuti ljudima. Ljudi e smiljati, savjetovati se i planirati to da rade. itav svijet svetkuje nedjelju, kau, i zato je ovaj narod, malen brojem, ne bi potovao zemaljske zakone? (MS 163, 1897.)
tu vlasti i prepustiti ih onima koji ih ele unititi, Boji e narod pobjei iz gradova i sela i u skupinama obitavati na najpustijim i najsamotnijim mjestima. (Velika borba, str. 538. 1911.)
Ne prkosite
Oni koji su okupljeni u naim crkvama imaju karakterne crte koje e ih, ako nisu jako oprezni, navesti na ogorenje zbog zlonamjernog oduzimanja njihove slobode da mogu raditi nedjeljom. Nemojte se po tom pitanju gnjeviti ve sve iznesite u molitvi Bogu. Jedino On moe zauzdati mo vlasti. Ne naglite. Neka se nitko ne hvali nerazumno svojom slobodom, koristei ju kao pokrivalo zloe, ve kao Boje sluge sve potujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja astite.34 Ovaj savjet treba vrijediti za sve koji se nau u neprilikama. Ne smijemo pokazati nita to izgleda kao prkos ili bi se moglo protumaiti kao zloa. (2MR, str. 193.194. 1898.)
103 102
Ako bi doli i rekli: Morate u nedjelju prestati s radom i zaustaviti tiskarske strojeve, ja vam ne bih rekla Pustite strojeve da rade, jer ovdje se ne radi o sukobu izmeu vas i vaega Boga. (MS 163, 1898.) Ne smatrajmo obavezom da iritiramo nae susjede koji idoliziraju nedjelju tako to emo se truditi da tog dana namjerno radimo pred njima kako bismo pokazali svoju nezavisnost. Nae sestre ne bi trebale uzeti nedjelju kao dan da izvjese oprano rublje. (3SM, str. 399. 1889.)
Povedite studente da odravaju predavanja na razliitim mjestima i obavljaju zdravstveni misionarski rad. Oni e nai ljude kod kue i imat e sjajnu priliku da iznesu istinu. Nedjelja provedena na ovaj nain uvijek je prihvatljiva Gospodinu. (9T, str. 238. 1909.)
Boji narod e priznati ljudsku vlast kao boanski postavljenu ustanovu i propisom i primjerom uiti da je poslunost prema njoj sveta dunost, dokle god ona svoju vlast vri u okviru svojeg zakonitog podruja. Ali kad se njezini zahtjevi sukobe s Bojim zahtjevima, onda moramo odluiti da emo se vie pokoravati Bogu negoli ljudima. Boju Rije moramo priznati i posluati kao autoritet koji je iznad svih ljudskih zakona. Ne moemo odbaciti Tako veli Gospodin i nadomjestiti ga s Tako veli crkva ili drava. Uzvisimo Kristovu krunu iznad svih kruna zemaljskih vladara. (HM, 1. studenoga 1893.) Sotona nudi ljudima kraljevstva ovoga svijeta ako se pokore njegovoj vlasti. Mnogi to ine i rtvuju Nebo. Bolje je umrijeti nego grijeiti; bolje je oskudijevati nego varati; bolje je gladovati nego lagati. (4T, str. 495. 1880.)
106
Deseto poglavlje
107 106
de unato protivljenju njihove savjesti natjeraju da svetkuju dan koji e drava proglasiti subotom. (RH Extra, 11. prosinca 1888.) Adventisti sedmog dana e se boriti da svetkuju sedmi dan. Vlasti u Sjedinjenim Dravama i u drugim zemljama ustat e u svojoj oholosti i sili i objaviti zakone koji e ograniiti vjersku slobodu. (MS 78, 1897.) Protestanti Sjedinjenih Drava prvi e preko bezdana pruiti ruku da prihvate ruku rimske sile, i pod utjecajem ovog trostrukog saveza ova e zemlja poi stopama Rima u gaenju prava savjesti. (Velika borba, str. 505. 1911.)
Pred sudovima
Oni koji ive u posljednjim danima zemaljske povijesti saznat e to znai biti gonjen zbog istine. Na sudovima
108
e vladati nepravda. Suci nee htjeti sasluati razloge onih koji su vjerni Bojim zapovijedima jer znaju da injenice idu u prilog etvrtoj zapovijedi, na to nemaju odgovor. Rei e: Mi imamo zakon i po naem zakonu on ili ona treba umrijeti. Boji Zakon za njih ne znai nita. Na zakon za njih je najvie mjerilo. Na one koji potuju ove ljudske zakone gledat e se blagonaklono, a za one koji se ne budu htjeli pokloniti idolskoj suboti nee biti milosti. (ST, 26. svibnja 1898.) U sluajevima kad nas izvedu pred sudove, morat emo se odrei svojih prava ako zbog njih ne elimo doi u sukob s Bogom. Mi ne traimo svoja prava, ve Boje pravo da mu sluimo. (5MR, str. 68. - 1895.)
Svima koji e u taj zli dan neustraivo sluiti Bogu prema svojoj savjesti bit e potrebna hrabrost, vrstina i poznavanje Boga i Njegove Rijei; oni koji budu vjerni Bogu bit e progonjeni, njihove pobude napadane, njihovi najplemenitiji napori pogreno tumaeni i njihova imena ozloglaena. (Djela apostolska, str. 271. 1911.)
Svakovrsno progonstvo
Progonstva protestanata od strane rimokatolika koji su vjeru Isusa Krista gotovo unitili, bit e nadmaeno kad se protestantizam i papinstvo ujedine. (3SM, str. 387. 1889.) Sotona ima tisue prikrivenih sredstava kojima e se obruiti na Boji vjerni narod koji vri Njegove zapovijedi, ne bi li ih natjerao od pogaze svoju savjest. (Letter 301, 1892.) Nita to se sada moe dogoditi ne treba nas iznenaditi. Ne trebamo se uditi nikakvom uasu. Oni koji svojim nesvetim nogama gaze Boji Zakon istog su duha kao ljudi koji su vrijeali i izdali Isusa. Oni e bez ikakve grinje savjesti initi djela svojeg oca avla. (3SM, str. 417. 1897.) Neka oni koji tee za obnovljenjem uma i upuivanjem u istinu prouavaju povijest prve crkve za vrijeme i neposredno nakon Pedesetnice. Paljivo prouavajte u knjizi Djela apostolska ono to su doivjeli Pavao i drugi apostoli jer Boji narod u nae vrijeme mora proi kroz slina iskustva. (PC, str. 118. - 1907.)
Dolazi vrijeme kad neemo moi prodavati ni po kojoj cijeni. Uskoro e izii proglas koji e zabraniti ljudima da ne smiju kupovati ni od koga niti prodavati nikome tko nema ig Zvijeri. To nam se nedavno dogodilo u Kaliforniji, ali je to bila samo prijetnja puhanja etiri vjetra. Jo ih zadravaju etvorica anela. Jo se treba obaviti posao, a onda e anelima biti naloeno da puste etiri vjetra da puu na Zemlju. (5T, str. 152. 1882.) U posljednjem velikom sukobu i borbi sa Sotonom, oni koji e biti odani Bogu vidjet e da im je uskraena svaka zemaljska potpora. Zato to odbijaju kriti Njegov Zakon da bi bili posluni zemaljskim silama, njima e biti zabranjeno kupovati i prodavati. (Isusov ivot, str. 85. - 1898.) Sotona kae: Zbog straha da e ostati bez hrane i odjee, oni e se pridruiti svijetu u krenju Bojeg Zakona. Zemlja e biti potpuno u mojoj vlasti. (Izraelski proroci, str. 118. c. 1914.)
Jedini nain na koji ljudi mogu vrsto stajati u ovom sukobu jest da budu ukorijenjeni i utemeljeni u Kristu. Oni moraju primiti istinu kakva je u Isusu. Samo tako iznesena istina moe zadovoljiti potrebu due. Propovijedanje razapetog Krista, Njega kao nau pravednost, siti glad due. Kad osiguramo zanimanje naroda za ovu veliku sredinju istinu, u srce ulaze vjera, nada i odvanost. (GCDB, 28. sijenja 1893.) Mnogi e zbog svoje vjere ovdje ostati bez doma i nasljedstva, ali ako svoje srce predaju Kristu, ako prihvate vijest o Njegovoj milosti i ako se oslone na svoju Zamjenu i Jamca., na Bojeg Sina, njihovo srce ipak moe biti ispunjeno radou. (ST, 2. lipnja 1898.)
emo napore pune samoodricanja, i mnogi koji su odlutali iz stada vratit e se da slijede velikog Pastira. Boji narod e se meusobno zdruiti i jedinstveno istupiti protiv neprijatelja. Zbog zajednikih opasnosti prestat e borbe za prevlast i nee se vie voditi prepirka koga treba smatrati najveim. (6T, str. 401. 1900.)
doe nevolja, osim ako je to potrebno za njezino oienje, za njezino sadanje i vjeno dobro. On e oistiti svoju Crkvu kao to je oistio Hram na poetku i zavretku svoje slube na Zemlji. Svaki ispit i kunja koje puta na Crkvu dolaze zato da Njegov narod stekne dublju pobonost i dobije veu snagu da pobjedu kria odnese u sve dijelove svijeta. (9T, str. 228. 1909.) Nevolje, kri, kunje, protivljenje i druge nae razliite tekoe su orua kojima nas Bog isti, posveuje i priprema za nebesku itnicu. (3T, str. 115. 1872. Isto u Iz riznice svjedoanstava, sv. 1, str. 215.)
115 114
Jedanaesto poglavlje
ak i u Adventistikoj crkvi
Mi se moramo daleko vie bojati od onih iznutra nego od onih izvana. Prepreke snazi i uspjehu mnogo su jae iz same Crkve nego iz svijeta. Nevjernici imaju pravo oekivati da e oni koji tvrde da vre Boje zapovijedi i imaju vjeru Isusovu, uiniti mnogo vie od ikoje druge vrste ljudi da svojim dosljednim ivotom, pobonim primjerom i aktivnim utjecajem promiu i uzdiu Djelo koje predstavljaju. Ali kako esto su se navodni zastupnici istine pokazali najveom preprekom za njezino napredovanje! Nevjerstvo koje gaje, sumnje koje iznose, tama koja im je draga, ohrabruje prisutnost zlih anela i otvara put ostvarenju Sotoninih planova. (1SM, str. 122. 1887.)
e izvesti neobina uda lijeenja i tvrditi da s Neba imaju otkrivenja koja se suprote svjedoanstvu Svetoga pisma. Boji narod nee biti zaveden. Uenja ovog lanog Krista nisu sukladna sa Svetim pismom. On izrie blagoslov nad tovateljima Zvijeri i njenog kipa, upravo nad onima za koje Biblija objavljuje da e se na njih izliti ista Boja srdba. (Velika borba, str. 537.538. 1911.)
119 118
svatko gleda upoznati sebe, i ozbiljno i s dubokom poniznou nastoji uiti od Krista. (1T, str. 412. 1864.)
Personifikacija umrlih
Zlim anelima nije teko da se predstave kao umrli sveci i kao umrli grenici, i da to uine vidljivim za ljudske oi. Ovih e manifestacija biti sve ee; kako se pribliavamo svretku vremena, zbivat e se pojave koje e ljude sve vie iznenaivati. (Ev, str. 604. 1875.)
120
On38 je Sotonina najuspjenija i najprivlanija obmana smiljena da pridobije simpatije onih koji su svoje voljene poloili u grob. Zli aneli pojavljuju se u obliku ovih dragih, iznose dogaaje povezane s njihovim ivotom te ine djela koja su oni inili za ivota. Tako te osobe navode da vjeruju kako su njihovi mrtvi prijatelji aneli koji bdiju nad njima i s njima komuniciraju. Ovim zlim anelima, koji se predstavljaju kao pokojni prijatelji, pristupaju s odreenim oboavanjem, i kod mnogih njihova rije ima veu teinu od Boje Rijei. (ST, 26. kolovoza 1889.) On ima mo da pred ljudima uzrokuje pojavu njihovih preminulih prijatelja. Imitacija je savrena: poznati izgled, rijei, glas preslikani su udesnom tonou. Mnogi e se suoiti s avolskim duhovima koji e se predstaviti u liku njihovih voljenih roaka ili prijatelja i objavljivati najopasnija krivovjerja. Ovi e posjetitelji raunati s naim najnjenijim osjeajima i initi uda da bi potkrijepili svoje tvrdnje. (Velika borba, str. 474.480. 1911.)
Spiritizam.
121 120
mo da to uini. Pojavit e se pred svojim obmanjenim sljedbenicima i kranskim svijetom, koji nije prihvatio ljubav prema istini nego se odluio za nepravednost, kao Krist koji dolazi po drugi put. On se proglaava Kristom i ljudi vjeruju da je Krist: prelijepo, velianstveno bie, obueno u slavu, s njenim glasom i ugodnim rijeima, slavnije od svega to je smrtno oko ikad vidjelo. Tada su prevareni, obmanjeni sljedbenici pobjedonosno viknuli: Krist je doao po drugi put! Krist je doao! Podigao je svoje ruke upravo onako kao to je inio dok je bio na Zemlji i blagoslovio nas. Sveti gledaju s uenjem. Hoe li se i oni dati prevariti? Hoe li se pokloniti Sotoni? Oko njih su Boji aneli. uje se jasan, vrst, melodian glas: Podignite glave! Pred onima koji se mole samo je jedan cilj konano i vjeno spasenje njihovih dua. Ovaj su cilj stalno imali pred sobom da je besmrtan ivot obean onima koji ustraju do kraja. O, kako su ozbiljne i arke bile njihove tenje! Neposredno pred njima nalazio se sud i vjenost. Njihov pogled vjere bio je uprt u bljetavo prijestolje pred kojim e stajati spaeni obueni u bijelo. To ih je sprijeilo da popuste grijehu. Jo jedan napor i dolazi Sotonina posljednja prijevara. On uje stalni povik za Kristom koji treba doi i izbaviti vjerne. U ovoj posljednjoj prijevari on se predstavlja kao Krist, s namjerom da pomisle kako su im molitve usliane. (MS 16, 1884.)
je Krist upozorio da se uvamo upravo takvog protivnika koji je ovjekov najgori neprijatelj, iako tvrdi za sebe da je Bog. Kada Krist doe, to e biti u velikoj slavi i sili, praen tisuama tisua i deset tisua puta deset tisua anela. Kada doe, prepoznat emo Njegov glas. (6BC, str. 1106. 1888.) Sotona nastoji iskoristiti svaku prednost. Preruen u anela svjetla hodat e zemljom kao udotvorac. Prelijepim jezikom otkrit e uzviene osjeaje. Izgovarat e mile rijei i glumiti djela dobroinstva. Oponaat e Krista, a razlika e se vidjeti samo u jednome Sotona e odvraati ljude od Bojeg Zakona. Uz to e tako dobro krivotvoriti pravednost da bi, kad bi bilo mogue, prevario i izabrane. Okrunjene glave, predsjednici i druge vodee linosti prihvatit e njegove lane teorije. (FE, str. 471.472. 1897.)
init e se uda
Bolesnici e ozdraviti na nae oi, pred nama e se dogaati uda. Jesmo li spremni oduprijeti se kunji koja nas eka kad se Sotonina lana uda potpunije otkriju? (1T, str. 302. 1862.) Pod utjecajem zlih duhova ljudi e initi uda. Uinit e da ljudi obole bacajui na njih ini da bi ih onda uklonili, navodei druge da govore kako su bolesni ozdravili udom. To je Sotona puno puta ponavljao. (2SM, str. 53. 1903.) Uskoro e se odigrati udesni prizori s kojima e Sotona biti usko povezan. Boja rije objavljuje da e Sotona initi uda. On e initi da se ljudi razbole, a onda e iznenada ukloniti od njih svoju avolsku silu. Tada e oni biti proglaeni zdravima. Ova tobonja iscjeljenja stavit e adventiste sedmog dana na kunju. (2SM, str. 53. 1904.) Sotona moe prijevarom initi uda koja izgledaju kao da su prava. Na ovaj nain se nadao iskuati Izraelce u vrijeme njihova izbavljenja iz Egipta. (2SM, str. 52. 1907.)
124
Otkrivenje 13,13.14.
125 124
smrt, pla i glad, i saei e se ognjem; jer je jak Gospodin Bog koji joj sudi.40 (TM, str. 62. 1893.) Kako se drugi dolazak naega Gospodina Isusa Krista pribliava, Sotonina orua pokreu se iz dubine Zemlje. Ne samo to e se Sotona pojaviti kao ljudsko bie, ve e oponaati Isusa Krista. Svijet koji je odbacio istinu, primit e njega kao Gospodara nad gospodarima i Kralja nad kraljevima. (5BC, str. 1105.1106. 1900.)
126
znai da posjeduju veliku Boju silu. Naprotiv, to je udotvorna sila velikog varalice. (2SM, str. 50.51. 1885.) Bibliju nikad nee nadomjestiti uinjena uda. Moramo prouavati istinu, za njom tragati kao za skrivenim blagom. udesna prosvjetljenja nee biti dobivena neovisno o Rijei niti e zauzeti njezino mjesto. Drite se Rijei, prihvatite ucijepljenu rije koja e vas uiniti mudrim na spasenje. (2SM, str. 48. 1894.) Ubrzo e se pred nama otkriti posljednja velika obmana. Antikrist e pred naim oima izvesti svoja udotvorna djela. Njegova e imitacija biti toliko slina izvorniku da e ih biti nemogue razlikovati, osim pomou Svetoga pisma. Svaka tvrdnja i svako udo mora se ispitati svjedoanstvom Svetog pisma. (Velika borba, str. 510. 1911.)
Dvanaesto poglavlje
Reetanje
lanstvo u Crkvi ne jami spasenje
Sveano izjavljujem Crkvi da ni jedna osoba od dvadeset, kojih su imena zapisana u crkvenim knjigama, nije spremna zavriti svoj zemaljski ivot; ostala bi stvarno bez Boga i bez nade u svijetu jednako kao obian grenik. (Ch, str. 41. 1893.) Na one koji su imali priliku da uju i prihvate istinu pa su se ujedinili s Adventistikom crkvom i nazvali se Bojim narodom koji vri zapovijedi, a nemaju nita vie ivotnosti i posveenosti Bogu od onih u nominalnim crkvama, izlit e se Boja zala jednako kao na crkve koje se protive Bojem Zakonu. (19MR, str. 176. 1898.)
u njima ima zlih ljudi koji ne ljube istinu niti potuju Boga. (RH, 19. oujka 1895.) Mi ivimo u vrijeme reetanja kad e biti izreetano sve to se moe izreetati. Gospodin nee oprostiti onima koji poznaju istinu, a ipak se rijeima i djelima ne pokoravaju Njegovim naredbama. (6T, str. 332. 1900.)
vjere. U to vrijeme e se povrna, konzervativna42 klasa, koja je svojim utjecajem stalno koila napredak Djela, odrei vjere. (5T, str. 463. 1885.) Kad bude vidio da Bog blagoslivlja svoj narod i priprema ga da prepozna njegove prijevare, Sotona e se najveom snagom truditi da unese fanatizam s jedne, i hladni formalizam s druge strane, kako bi mogao poeti etvu dua. (2SM, str. 19. 1890.) Oni koji su imali prednosti i prilike da steknu razumno poznavanje istine, ali su i dalje radili protiv djela koje je Bog namjeravao ostvariti, bit e odstranjeni, jer Bog ne prima slubu nijednog ovjeka iji su interesi podijeljeni. (MS 64, 1898.) Kad se oko nas budu gomilale kunje, u naim redovima e se pokazati i odvajanje i jedinstvo. Neki koji su danas spremni prihvatiti oruje za borbu, u vrijeme stvarne opasnosti pokazat e da nisu gradili na vrstoj stijeni i popustit e pred kunjama. Oni koji su imali veliku svjetlost i dragocjene prednosti, ali se njima nisu koristili, odvojit e se od nas pod ovim ili onim izgovorom. (6T, str. 400. 1900. Vidi i Uzvisimo Isusa, str. 275.)
130
Meu nama ima onih koji e izgovoriti priznanje, kao Ahan, ali prekasno da se spase. Oni nisu u skladu s onim to je pravo. Oni preziru nedvosmisleno svjedoanstvo koje dopire do srca i radovali bi se da vide kako je uutkan svatko tko iznosi ukor. (3T, str. 272. 1873.) Bog zahtijeva da se ponovi nedvosmisleno svjedoanstvo iz prolih godina. On poziva na obnovu duhovnog ivota. Predugo su duhovne snage Njegovog naroda bile obamrle, pa mora doi do uskrsnua od oite smrti. Molitvom i priznavanjem grijeha moramo osloboditi kraljevski put. (8T, str. 297. 1904.)
Djela 20,30.
131 130
Budui da nisu primili ljubav istine, prihvatit e neprijateljeve zablude; povodei se za zavodljivim duhovima i naukama avolskim, odstupit e od vjere. (6T, str. 401. 1900.) Neprijatelj e iriti lane teorije kao to je tvrdnja da Svetite ne postoji. Ovo je jedna od toaka zbog koje e neki odstupiti od vjere. (Ev, str. 224. 1905.)
133 132
zvijezde. One su tamo, nalaze se na nebeskom svodu, ali ih oko ne moe razabrati. Nou vidimo njihov pravi sjaj. (5T, str. 80.81. 1882.) Kad god nastupi progonstvo, svjedoci se odluuju, ili za Krista ili protiv Njega. Oni koji pokazuju saaljenje prema nepravedno osuenim ljudima, koji nisu ogoreni na njih, pokazuju svoju povezanost s Kristom. (ST, 20. veljae 1901.) Neka se podigne protivljenje, neka zavladaju vjerska zaslijepljenost i netrpeljivost, neka se raspali progonstvo, i polovini e se i licemjerni krani pokolebati i odrei vjere; ali e pravi kranin stajati vrsto kao stijena, s jaom vjerom i svjetlijom nadom nego u dane blagostanja. (Velika borba, str. 517. 1911.)
Trinaesto poglavlje
Kasna kia
46
136
A. Povijesna primjena na Crkvu kao cjelinu Rana kia pala je 31. godine na Pedesetnicu
Posluni Kristovoj zapovijedi, ekali su u Jeruzalemu na Oevo obeanje izlijevanje Duha. Nisu ekali besposleni. Izvjetaj kae da su sve vrijeme bili u hramu hvalei Boga (Luka 24,53). Dok su ekali ispunjenje obeanja, uenici su ponizili srca u iskrenom kajanju i priznali svoju nevjeru. Uenici su se s najveom ozbiljnou molili za sposobnost da se priblie ljudima i da u svakidanjim susretima izgovaraju rijei koje e grjenike dovesti Kristu. Ostavivi po strani sva neslaganja, sve elje za prvim mjestom, zbliili su se u kranskom zajednitvu. (Djela apostolska, str. 23.24. 1911.) Sveti Duh se izlio na uenike kad su se potpuno ujedinili i prestali boriti za prvenstvo. (8T, str. 20. 1904.) Izlijevanje Duha na apostole bio je poetak te rane kie, a rezultati su bili slavni. Duh e ostati s pravom Crkvom do svretka vremena. (Djela apostolska, str. 34. 1911.)
Koja je bila posljedica izlijevanja Duha na Pedesetnicu? Radosna vijest o uskrslom Spasitelju odnesena je u najudaljenije krajeve nastanjenog svijeta. Crkva je vidjela kako joj obraenici prilaze sa svih strana. Zabludjeli su se ponovo obraali. Vjernici su teili da otkriju slinost s Kristovim karakterom i da rade na irenju Njegova kraljevstva. (Djela apostolska, str. 30.31. 1911.)
Upitala sam to je dovelo do ove velike promjene. Aneo je odgovorio: Kasna kia, odmaranje od lica Gospodnjeg, glasna vika treeg anela. (Rani spisi, str. 220. 1858.)
B. Primjena na pojedine krane Rana kia dovodi do obraenja; kasna kia razvija Kristu slian karakter
Ni u kojem trenutku svojeg ivota ne smijemo izostaviti pomo onoga to nas osposobljava da uinimo prvi korak. Blagoslovi koje smo primili u ranoj kii potrebni su nam do kraja. Dok od Boga traimo Svetog Duha, On e u nama izazvati skruenost, poniznost uma i svjesnu ovisnost o Bogu za kasnu kiu koja nas usavrava. (TM, str. 507.509. 1897.) Sveti Duh eli prebivati u svakoj dui. Ako ga doekaju kao poasnog gosta, oni koji ga prime bit e savreni u Kristu; zapoeto dobro djelo bit e dovreno, a svete misli, nebeski osjeaji i Kristu slini postupci nadomjestit e neiste misli, izopaene osjeaje i buntovna djela. (CH, str. 561. 1896.) Moemo imati odreenu mjeru Duha, ali molitvom i vjerom trebamo neprestano traiti da dobijemo vie Duha. Nee biti dobro da prestanemo s naim naporima. Ako ne napredujemo, ako ne budemo spremni primiti i ranu i kasnu kiu, izgubit emo duu, a za to emo biti sami krivi. Crkveni sabori, kao to su oni pod atorima, sastanci u mjesnoj crkvi i sve prigode gdje se osobno radi za due, Bogom su dane prilike za izlijevanje rane i kasne kie. (TM, str. 508. 1897.) im bude pripravljen put Bojem Duhu, blagoslov e doi. Kao to ne moe zatvoriti nebeske ustave da kia pada na zemlju, tako Sotona ne moe sprijeiti da se pljusak blagoslova spusti na Boji narod. (1SM, str. 124. 1887.)
139 138
Rije potrebna je u srcu preobraavajua Kristova milost. Niemu ne smiju dopustiti da se isprijei ovom temeljitom djelu prije nego to bude zauvijek kasno. (Letter 51, 1886.)
dua. Neka vjerom trae obeane blagoslove i oni e doi. (8T, str. 21. 1904.)
Kristovoj slubi, Bog e izliti svojega Duha bez mjere; ali to se nee dogoditi sve dok najvei dio Crkve ne pone suraivati s Bogom. (ChS. str. 253. 1896.) Kad iz Crkve bude nestao ukor zbog nemara i lijenosti, Gospodnji Duh e se slavno oitovati. Otkrit e se boanska sila. Crkva e doivjeti prekrasno djelovanje Gospodina nad vojskama. (9T, str. 46. 1909.)
145 144
etrnaesto poglavlje
Glasna vika
Bog ima dragulje u svim crkvama
Bog ima dragulje u svim crkvama i nije na nama da paualno obezvrijedimo itav religiozni svijet. (4BC, str. 1184. 1893.) Gospodin ima svoje predstavnike u svim crkvama. Tim osobama nisu izloene posebne istine za ove posljednje dane na nain koji osvjedoava srce i um. Prema tome, oni nisu odbacili svjetlost i prekinuli svoju vezu s Bogom. (6T, str. 70.71. 1900.) Meu katolicima ima mnogo onih koji su veoma savjesni krani, koji hode u cijeloj svjetlosti koja ih obasjava; Bog e raditi za njih. (9T, str. 243. 1909.) U osamnaestom poglavlju Otkrivenja upuen je poziv Bojem narodu da izae iz Babilona. Prema ovom tekstu, mnogi od Bojeg naroda moraju jo uvijek biti u Babilonu. A u kojim vjerskim zajednicama moemo danas nai vei dio Kristovih sljedbenika? Nesumnjivo u razliitim Crkvama koje ispovijedaju protestantsku vjeru. (Velika borba, str. 329.330. 1911.) Bez obzira na duhovnu tamu i otuenje od Boga koje postoji u Crkvama to ine Babilon, velik broj pravih Kristovih sljedbenika jo se nalazi u njihovim zajednicama. (Velika borba, str. 335. 1911.)
Meutim jo uvijek se ne moe rei: vinom srdbe i vinom svoga bluda napoji sve narode. On to jo nije uinio. Tek e onda kad nastane ovakvo stanje i kad se u cijelom kranskom svijetu ostvari ujedinjenje Crkve sa svijetom, pad Babilona biti potpun. Promjena je postupna, a savreno ispunjenje Otkrivenja 14,8 jo je budunost. (Velika borba, str. 335. 1911.) Kada e njezini grijesi doprijeti do Neba? Kad zakonodavci konano ukinu Boji Zakon. (ST, 12. lipnja 1893.)
147 146
upozorenja probuditi narod. Tisue i tisue sluat e rijei kakve jo nisu uli. (Velika borba, str. 519.520.522. 1911.)
Otkrivenje 14,9-12.
149 148
Kao na Pedesetnicu
S velikom enjom gledam naprijed u vrijeme kad e se dogaaji Pedesetnice ponoviti s jo veom silom nego tom prigodom. Ivan kae: Nakon toga vidjeh: jedan drugi aneo silazi s neba s moi velikom! Sva se zemlja zasvijetlila od njegova sjaja.49 Onda e, kao za vrijeme Pedesetnice, ljudi uti istinu upuenu njima, svaki na svom jeziku. (6BC, str. 1955. 1886.) U nonim vienjima prikazan mi je veliki obnoviteljski pokret u Bojem narodu. Mnogi su hvalili Boga. Bolesni su bili izlijeeni, a bilo je i drugih uda. Bio je prisutan duh posrednike molitve kao to se oitovao uoi velikog dana Pedesetnice. (9T, str. 126. 1909.) Veliko se djelo evanelja nee zavriti manjim otkrivenjem Boje sile od one koja je pratila njegov poetak. Proroanstva koja su se ispunila u izlijevanju rane kie u samom poetku Evanelja, opet e se pri njegovom zavretku ispuniti u kasnoj kii. Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem, urit e iz mjesta u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave Zemlje objaviti upozorenje. init e se uda, bolesni e ozdravljati, a znakovi i udesa pratit e vjerne. (Velika borba, str. 526. 1911.)
Otkrivenje 18,1.
150
naine i sredstva po kojima e se vidjeti da On uzima uzde u svoje ruke. Radnike e iznenaditi jednostavnost sredstava koja e upotrijebiti da ostvari i usavri svoje djelo pravednosti. (TM, str. 300. 1885.) Ne zamiljajte da e biti mogue stvarati planove za budunost. Priznajmo da se Bog sve vrijeme i u svim okolnostima nalazi za kormilom. On e raditi s prigodnim sredstvima i sauvat e, poveati i izgraditi svoj narod. (CW, str. 71. 1895.) Utjeitelj e otkriti sebe, ne na neki odreeni, jasan nain kojeg ovjek moe primijetiti, ve po Bojem planu u neoekivanim trenucima i nainima kojima e proslaviti Njegovo ime. (EGW88, str. 1478. 1896.) On e meu obinim ljudima pokrenuti mukarce i ene da obave Njegovo djelo, kao to je u prolosti pozvao ribare da budu Njegovi uenici. Uskoro e doi do duhovnog buenja koje e mnoge iznenaditi. Oni koji ne shvaaju to treba uiniti bit e zaobieni, a nebeski vjesnici e raditi s pozvanima meu obinim ljudima, osposobljavajui ih da ponesu istinu u mnoga mjesta. (1SM, str. 312. 1905.)
otkriti svjetlo i silu koja e cijeli svijet rasvijetliti Njegovom slavom. (5T, str. 729. 1889.) Nama je potrebna disciplina duha, ienje srca i misli. To vrijedi vie od briljantnih talenata, sposobnosti i znanja. Jedan obian um, koji je nauio sluati Tako kae Gospodin, bolje je pripremljen za Boje Djelo od onih koji imaju sposobnosti, ali ih ne rabe ispravno. (RH, 27. studenoga 1900.) Djelatnici e biti osposobljeni vie pomazanjem Njegova Duha nego kolskim obrazovanjem. Ljudi vjere i molitve bit e pokrenuti da pou u svetoj revnosti, objavljujui rijei koje im Bog daje. (Velika borba, str. 522. 1911.)
Sluba anela
Nebeski aneli utjeu na ljude umove da ih potaknu na istraivanje Biblije. Bit e obavljeno jo vee djelo od dosadanjeg i ast za to nee pripasti ljudima, jer Boji aneli koji slue batinicima spasenja rade danju i nou. (CW, str. 140. 1875.) U naem svijetu ima mnogo ljudi slinih Korneliju. Kao to je Bog djelovao na Kornelija, tako djeluje na ove iskrene barjaktare. Oni e stei spoznaju o Bogu kao i to ju je stekao Kornelije preko posjeta nebeskih anela. (Letter 197, 1904.) Kad se boanska sila bude udruila s ljudskim naporima, Djelo e se proiriti kao prerijska vatra. Bog e zaposliti pomagae za ije podrijetlo ljudi nee znati. Aneli e obaviti posao koji bi ljudima bio na blagoslov da nisu zanemarili Boje zahtjeve. (1SM, str. 118. 1885.)
Boje sluge, ozarena lica svetim posveenjem urit e iz mjesta u mjesto da objave poruku s Neba. Tisue e glasova, diljem itave zemlje, objaviti upozorenje. (Velika borba, str. 525.526. 1911.) Vijest anela koji slijedi treeg anela sada se treba objaviti po cijelome svijetu. To je vijest o etvi i cijela e Zemlja biti rasvijetljena Bojom slavom. (Letter 86, 1900.) Kad se oluja progonstva doista srui na nas, tada e vijest treeg anela prerasti u glasnu viku i cijela e Zemlja biti obasjana Gospodnjom slavom. (6T, str. 401. 1900.) Istinu treba objaviti u svakom amerikom gradu. U svakoj zemlji na svijetu treba objaviti vijest opomene. (GCB, 30. oujka 1903.) Za vrijeme glasne vike, Crkva, potpomognuta milosrdnim posredovanjem svojeg uzvienog Gospodina, proirit e znanje o spasenju tako obilato da e svjetlo obasjati svaki grad i selo. (Ev, str. 694. 1904.) Kriza je upravo pred nama. Uz pomo sile Svetoga Duha moramo sada objaviti velike istine za ove posljednje dane. Jo malo i svatko e uti upozorenje i donijeti odluku za sebe. Tada e doi kraj. (6T, str. 24. 1900.)
protumaiti Sveto pismo i dati prave razloge svoje vjere. Bit e zbunjeni i nee biti kao oni radnici koji se nemaju ega postidjeti. Neka nitko ne misli da ne treba uiti zato to ne propovijeda za propovjedaonicom. Vi ne znate to Bog moe traiti od vas. (FE, str. 217. 1893.)
Popularne e sveenike i pastore, kad se njihov autoritet bude doveo u pitanje, poput drevnih farizeja u staro doba, obuzeti srdba, pa e poruku proglasiti Sotoninom i potaknuti mnotvo koje voli grijeh na mrnju i progonstvo onih koji ju objavljuju. (Velika borba, str. 522. 1911.)
Istinu.
157 156
Istina im je dragocjenija od svega drugoga. Unato udruenim snagama to se protive istini, znatan e broj stati na Gospodnju stranu. (Velika borba, str. 526.527. 1911.)
51 52
158
Petnaesto poglavlje
Razdvajanje u obitelji
Odvojeni su oni koji su pripadali istoj obitelji. Na pravednike je stavljen peat. Moji e biti, moja steevina govori Jahve nad Vojskama. U Dan koji spremam bit u im milostiv
159 158
kao to je milostiv otac sinu koji mu slui.53 Oni koji su bili posluni Bojim zapovijedima sjedinit e se sa skupinom svetih u svjetlu. Oni e ui na vrata u grad i imati pravo na stablo ivota. Jedan e se uzeti. Njegovo e se ime nalaziti u knjizi ivota, dok e oni s kojima se druio dobiti ig vjenog odvajanja od Boga. (TM, str. 234. 1895.)
Malahija 3,17.
160
to Zakon zahtijeva. Njihova djela potvruju da je Sveti Duh dirnuo njihova srca i Bog ih je prepoznao kao svoju djecu. Koliko e se iznenaditi i radovati najmanji meu narodima i meu neznabocima kad sa Spasiteljevih usana uju: Meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. Kako e radosno biti Srce Beskonane Ljubavi kad na Njegove rijei odobravanja Njegovi sljedbenici s iznenaenjem i radou podignu svoj pogled. (Isusov ivot, str. 528.528. 1898.)
162
Oni koji ele imati Boji peat na svojim elima moraju svetkovati subotu etvrte zapovijedi. (7BC, str. 970. 1899.) Pravo svetkovanje subote znak je odanosti Bogu. (7BC, str. 350. 1900.) Od svih deset zapovijedi samo etvrta ima u sebi peat velikog Zakonodavca, Stvoritelja neba i Zemlje. (6T, str. 350. 1900; i u Odabrana svjedoanstva, str. 185.) Svetkovanje Gospodnjeg spomenika, subote uspostavljene u Edenu, subote sedmog dana, ispit je nae odanosti Bogu. (Letter 94, 1900.) Znak koji se stavlja na svakog pojedinca iz Bojeg naroda, ba kao i znak koji je bio stavljan na dovratnike hebrejskih kua, treba zatititi ljude od ope pogibije. Bog objavljuje: Dadoh im i svoje subote kao znak izmeu mene i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih posveujem. (7BC, str. 968. 1900.)
Trudimo li se svim svojim Bogom danim snagama dosei mjeru visine mukaraca i ena u Kristu? Traimo li Njegovu puninu, uzdiui se stalno sve vie i vie, pokuavajui dostii savrenstvo Njegovog karaktera? Kad Boje sluge dostignu ovu toku, bit e zapeaeni na svojim elima. Aneo zapisniar e izjaviti: Svreno je. Oni e biti savreni u Njemu kome pripadaju stvaranjem i otkupljenjem. (3SM, str. 427. 1899.)
Ga. Hastings.
164
to je ig Zvijeri
Ivan je bio pozvan da vidi narod koji se razlikuje od onih koji se klanjaju Zvijeri ili njezinom kipu svetkovanjem prvog dana tjedna. Potovanje tog dana je ig Zvijeri. (TM, str. 133. 1898.) ig Zvijeri je papinska subota. (Ev, str. 234. 1899.) Kad doe ispit, jasno e se pokazati to je ig Zvijeri. On je svetkovanje nedjelje. (7BC, str. 980. 1900.) Boji znak ili peat otkriva se u potovanju sedmog dana subote, Gospodnjeg spomenika stvaranja. ... Suprotnost njemu je ig Zvijeri potovanje prvog dana tjedna. (8T, str. 117. 1904.) Ona postie da se svima malima i velikima, bogatima i ubogima, slobodnjacima i robovima udari ig na desnicu ili na elo. (Otk 13,16) Ne samo da u nedjelju ne smiju raditi rukama, nego ljudi i svojim umom trebaju priznati nedjelju kao subotu. (Special Testimony to the Battle Creek Church (Ph 86), str. 6.7. 1897.)
165 164
budu prestupali Boju zapovijed, da bi posluali propis iza kojega nema veeg autoriteta no to je Rim, time tovati papinstvo vie nego Boga. Takvi e se pokloniti Rimu i sili koja namee ustanovu koju je uveo Rim. Oni se klanjaju Zvijeri i njezinom kipu. Kad budu odbacili ustanovu koju je Bog proglasio znakom svojega autoriteta i namjesto nje iskazivali potovanje onoj koju je Rim izabrao kao znak svoje vrhovne vlasti, ljudi e time primiti znak odanosti Rimu ig Zvijeri. I tek kad ovaj predmet bude jasno iznesen ljudima i oni dou u poloaj da biraju izmeu Bojih i ljudskih zapovijedi, tada e oni koji nastave s prestupanjem primiti ig Zvijeri. (Velika borba, str. 385. 1911.)
167 166
esnaesto poglavlje
168
Kad se prva Crkva pokvarila naputanjem jednostavnosti Evanelja i prihvaanjem neznaboakih obreda i obiaja, izgubila je Duh i Boju silu. Da bi mogla nadzirati savjest ljudi, traila je potporu svjetovne vlasti. Rezultat je bilo papinstvo, Crkva koja je nadzirala dravnu vlast i upotrebljavala je za postizanje svojih ciljeva, a posebno za kanjavanje krivovjerstva. Da bi Sjedinjene Drave mogle nainiti kip Zvijeri, vjerska sila mora tako nadzirati graansku vlast da se Crkva za postizanje svojih vlastitih ciljeva moe sluiti autoritetom drave. Kip Zvijeri predstavlja oblik otpalog protestantizma koji e se razviti kada protestantske crkve budu traile pomo graanske vlasti za provoenje svog uenja. (Velika borba, str. 380.382. 1911.)
sljednju veliku bitku. (6T, str. 14. 1900. Isto u Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 299.) Aneo koji se vraa sa Zemlje objavljuje da je zavrio zadau; svijet je bio izloen zavrnom ispitu i svi koji su se pokazali vjerni boanskim propisima primili su peat ivoga Boga. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskom Svetitu. Podie svoje ruke i jakim glasom kae: Svreno je! (Velika borba, str. 528. 1011.)
Sudac svega svijeta izrei e presudu: Bio si vagnut na tezulji i naen da si prelagan. (Dn 5,27) (Velika borba, str. 420.421. 1911.)
Kad sve u naem svijetu bude jako zaposleno, zaokupljeno sebinom tenjom za dobitkom, Isus e doi kao lupe. (MS 15b, 1886.) Kad se tobonji Boji narod bude sjedinio sa svijetom i ivio kao to on ivi, pridruivi mu se u zabranjenim zadovoljstvima; kad sjaj svijeta postane sjajem Crkve; kad budu odzvanjala svadbena zvona i svi se budu nadali dugim godinama svjetskog napretka tada e iznenada, kao to sjevne munja, doi kraj njihovim sjajnim vizijama i prevarljivim nadama. (Velika borba, str. 292.293. 1911.)
enjem i graenjem, zabavama i veseljem, odbacujui Boja upozorenja i vrijeajui njegove vjesnike, tada e ih iznenada sustii unitenje i oni nee umai. (Patrijarsi i proroci, str. 77. 1890.) Kad god doao, Boji dan e za bezbone doi neopazice. Dok ivot bude tekao svojim uobiajenim tijekom, dok ljudi budu obuzeti zadovoljstvima, poslovima, trgovinom, stjecanjem novca, dok svjetske voe budu veliale svjetski napredak i prosvjetljenje i dok budu uljuljani u lanu sigurnost tada e se, kao to se lopov nou prikrada neuvanoj kui, iznenada na bezbrine i bezbone oboriti propast, i nipoto joj nee umai. (Velika borba, str. 32. 1911.)
kunje, to emo ostati u cijeloj vjenosti. Smrt donosi propast tijelu, ali ne mijenja karakter. Kristov dolazak ne mijenja na karakter, ve ga samo utvruje zauvijek, bez mogunosti promjene. (5T, str. 466. 1885.)
175 174
Sedamnaesto poglavlje
stati radom u nebeskom Svetitu. Onda e milost i milosre sii s prijestolja, na kojemu e pravda zauzeti mjesto. Onaj kojega je Njegov narod oekivao preuzet e s pravom ulogu Vrhovnog suca. (RH, 1. sijenja 1889.) U itavoj Bibliji Bog nije predstavljen samo kao Bie puno milosti i dobrote, ve kao Bog stroge i nepristrane pravde. (ST, 24. oujka 1881.)
Tko e rei da Bog nee uiniti ono to je rekao da bude uinio? (12MR, str. 207-209; 10MR, str. 265. 1876.)
179 178
da vodi nebeske vojske u napadu na ovaj grad. Boji aneli uhvatili su masivne bedeme i sruili ih. (3T, str. 264. 1873.) Pod Bojom upravom aneli su svemoni. Sluajui Kristovu zapovijed, unitili su jedne noi asirsku vojsku od sto osamdeset i pet tisua ljudi. (Isusov ivot, str. 579. 1898.) Isti aneo koji je iz kraljevskih dvorova doao izbaviti Petra, sad je Herodu bio vjesnik srdbe i kazne. Aneo je dotaknuo Petra da bi ga probudio od sna; ovo je sad bio drukiji dodir kojim je dotaknuo zlog kralja, poniavajui njegovu oholost i izlaui ga kazni Svemoguega. Herod je od Boje osvetnike kazne umro u velikoj patnji uma i tijela. (Djela apostolska, str. 95. 1911.) Jedan jedini aneo pobio je sve egipatske prvoroence i ispunio zemlju jaukom. Kad je David sagrijeio Bogu prebrojavanjem naroda, jedan je aneo prouzroio strahovito unitenje kojim je kanjen njegov grijeh. Istu razornu silu to su je sveti aneli pokazali na Boju zapovijed, pokazat e i zli aneli kad On to dopusti. Postoje sile koje su spremne i samo ekaju boansko doputenje da pustoe na sve strane. (Velika borba, str. 529. 1911.)
Otkrivenje 16,2.3.
180
Na zemaljske stanovnike izlijevalo se sedam zala. Neki su optuivali i proklinjali Boga. Drugi su pourili k Bojem narodu i molili ga da ih poui kako mogu izbjei Njegove sudove. Ali oni im ne mogu pomoi. Posljednja suza za grenike je prolivena, posljednja arka molitva izmoljena, posljednji teret ponesen, posljednja opomena upuena. (Rani spisi, str. 227. 1858.)
Tree zlo
Vidjela sam da e etiri anela drati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev zlih protiv pravednika jer smatraju da smo mi navukli Boje kazne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili s lica zemlje. Tada je izdan proglas da se sveti pobiju, to je njih potaknulo da dan i no vape za izbavljenjem. (Rani spisi, str. 50. 1858.) Rijeke i izvori voda postadoe krv. Koliko god bile strane ove kazne, Boja je pravda u cijelosti obranjena. Boji aneo objavljuje: Pravedan si, o Svee, to si ih udario tim kaznama, budui da su prolili krv svetih i proroka. Sad im daje da piju krv; to su zasluili. (Otk 16,2-6) Osuivanjem Bojeg naroda na smrt navukli su krivnju za njihovu krv kao da su je prolili svojim rukama. (Velika borba, str. 540. 1911.)
etvrto zlo
U zlu koje slijedi, suncu e biti dana mo da pali ljude vatrom. A ljudi su, gorei u velikoj egi, psovali ime Boga. (Otk 16,8.9) Stoga proroci ovako opisuju stanje Zemlje u to zastraujue vrijeme: Opustoeno polje, propade etva poljska. Svako se drvo poljsko sasui. Da, nestade radosti izmeu sinova ljudskih. Istrunu zrnje pod grudama, puste su itnice Kako li stoka uzdie! Krda goveda podivljala lutaju jer im nema pae. Presuie potoci, oganj popali pa181 180
njake pustinjske. I hramske e pjevaice jaukati tog dana rije je Jahve Gospoda bit e mnotvo trupla, svuda e se bacati. (Joel 1,10-12.17-20; Amos 8,3.) Ova zla nee biti sveopa, jer bi inae svi stanovnici zemaljski bili istrijebljeni. Ipak e ona biti najstraniji bi kojega su smrtni ljudi ikada upoznali. (Velika borba, str. 540.541. 1911.)
Peto zlo
S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kletve, gomile zlih ljudi samo to se nisu obruile na svoj plijen, kad, gle, na zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noi. Zatim duga, sjajei slavom s Bojeg prijestolja, premouje nebesa i kao da okruuje svaku skupinu koja se moli. Gnjevno mnotvo iznenada zastaje. Zamiru njihovi podrugljivi uzvici. Zaboravili su predmet svog ubilakog bijesa. Sa stranim slutnjama gledaju u simbol Bojeg Saveza i tee se zatititi od njegova nepodnoljiva sjaja. U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Pojavljuje se sunce u punom sjaju. Znakovi i udesa brzo se niu. Zli s uasom i uenjem gledaju prizor, dok pravedni u sveanoj radosti promatraju znakove svog izbavljenja. (Velika borba, str. 546.547. 1911.)
Psalam 50,6.
182
ih svi mogu itati. Bude se sjeanja, iz uma nestaje tame praznovjerja i krivovjerja, a deset kratkih, saetih i autoritativnih Bojih rijei izloeno je pogledu svih stanovnika Zemlje. (Velika borba, str. 549. 1911.)
Ezekiel 9,6.
183 182
esto zlo
avolski e duhovi otii kraljevima cijelog svijeta da ih utvrde u obmani i potaknu kako bi se udruili sa Sotonom u njegovoj posljednjoj borbi protiv nebeske vladavine. (Velika borba, str. 537. 1911.) Boji Duh se postupno povlai iz svijeta. Sotona okuplja svoje snage zla i odlazi kraljevima svega svijeta, da ih okupi pod svoju zastavu i pripremi za rat za Dan veliki Boga Svevladara.62 (7BC, str. 983. 1890.) Nakon to je Ivan u Otkrivenju 16 opisao ovu udotvornu silu koja treba okupiti svijet za posljednje veliki sukob, simboli su izostavljeni i trubni glas ponovno odjekuje: Evo dolazim kao tat! Blaen onaj koji bdije i uva haljine svoje da ne ide gol te mu se ne vidi sramota!63 Poslije prijestupa Adam i Eva su bili goli, jer ih je napustila odjea svjetla i sigurnosti. Svijet je zaboravio Boje opomene i upozorenja kao stanovnici Noina svijeta, kao i stanovnici Sodome. Probudili su se sa svim svojim planovima i smiljanjem bezakonja, ali je iznenada pljusnuo oganj s neba i progutao bezbone itelje. Tako e isto biti u dan kad se Sin ovjeji objavi.64 (14MR, str. 96.97. 1896.)
184
lom, sada e se pustiti. Aneo milosti sklapa svoja krila, pripremajui se da zakorai s prijestolja i prepusti svijet kontroli Sotone. Zemaljske vlasti i sile su ogorene na nebeskog Boga. Ispunjene su srdbom protiv onih koji mu slue i skoro, vrlo skoro, izbit e posljednja velika bitka izmeu dobra i zla. Zemlja e biti bojno polje prizor konanog sukoba i konane pobjede. Ovdje e, gdje je Sotona tako dugo vodio ljude protiv Boga, pobuna biti zauvijek uguena. (RH, 13. svibnja, 1902.) Bitke koje se vode izmeu ovih dviju vojski isto su tako stvarne kao i one koje se vode izmeu vojski ovoga svijeta, i od ishoda ovoga duhovnog sukoba zavisi vjena sudbina ljudi. (Izraelski proroci, str. 113. c. 1914.)
Sedmo zlo
Trebamo prouavati izlijevanje sedme ae Boje srdbe. Sile zla nee se u posljednjem sukobu predati bez otpora. Ali
185 184
Providnost e odigrati svoju ulogu u harmagedonskoj bici. Kad Zemlja bude obasjana slavom anela iz osamnaestog poglavlja Ivanovog Otkrivenja, to e probuditi iz sna sve vjerske elemente, elemente i dobra i zla, i vojske ivoga Boga izii e na poprite. (7BC, str. 983. 1899.) Uskoro e zapoeti harmagedonska bitka. Onaj na ijem je ogrtau napisano: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara, vodi nebeske vojske na bijelim konjima, odjevene u lan tanan, bijel i ist.65 (7BC, str. 982. 1899.) itava se zemlja nadima i sputa poput morskih valova. Njezina povrina puca. ini se da poputaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. Napueni otoci nestaju. Razbjenjele vode gutaju morske luke koje su poput Sodome postale poznate po zlu. Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskone palae, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troili svoje bogatstvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oima u ruevine. Zidine zatvora se rue, a Boji narod koji je u njima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (Velika borba, str. 547. 1911.)
65
Otkrivenje 19,11-16.
186
Osamnaesto poglavlje
pisima primili su peat ivoga Boga. Tada Isus obustavlja svoje posredovanje u nebeskom Svetitu. Krist je izvrio pomirenje za svoj narod i izbrisao njegove grijehe. Broj je njegovih podanika ispunjen; doao je trenutak da se kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesima preda batinicima spasenja i da Isus zavlada kao Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Velika borba, str. 528. 1911.)
Gospodin mi je vie puta objasnio da e prije vremena nevolje mnoga djeca otii na poinak. Mi emo opet vidjeti svoju djecu. Opet emo ih sresti i ivjeti s njima u nebeskim dvorovima. (2SM, str. 259. 1899.)
svoju etvu. On e toliko silno prevariti ljude da e izjaviti kako su ove nesree posljedica obeaenja prvog dana tjedna. S propovjedaonica poznatih crkava ut e se tvrdnja da je svijet kanjavan zato to nedjelju ne svetkuje kako treba. (RH, 17. rujna 1901.) Zahtijevat e se da ne treba trpjeti nekolicinu koja se opire jednoj crkvenoj instituciji i dravnom zakonu, kako je bolje da stradaju oni nego da itave narode zahvati mete i bezakonje. Istim su se argumentom prije devetnaest stoljea posluile starjeine narodne protiv Krista Ovo e biti odluujui argument. (Velika borba, str. 530. 1911.)
jima svetkujui lanu subotu. Tko se ne bude htio pokriti, bit e izloen graanskim kaznama, a na kraju e biti objavljeno da zasluuje smrt. (Velika borba, str. 520. 1911.) Posebno e se jarost ljudi raspaliti protiv onih koji potuju subotu po etvrtoj zapovijedi; i na kraju e biti izdana sveopa naredba kojom e se proglasiti da zasluuju smrt. (Izraelski proroci, str. 325. 1914.)
narod, svaki koji se nae zapisan u knjizi.66 Kad nastupi ovo vrijeme nevolje, bit e ve rijeen svaki pojedini sluaj; vie nee biti vremena milosti ni probe za nepokajane. Peat ivoga Boga bit e na njegovu narodu. Ovaj mali ostatak, nemoan da se sam obrani u borbi na ivot i smrt sa zemaljskim silama koje predvodi Zmajeva vojska, povjerit e svoju obranu Bogu. Najvie zemaljske vlasti izdat e zakon da se svi, pod prijetnjom progonstva i smrti, moraju pokloniti Zvijeri i primiti njezin ig. Neka Bog sada pomogne svome narodu, jer to e bez Njegove pomoi tada moi uiniti u tom strahovitom sukobu! (5T, str. 212.213. 1882. Slino u Iz riznice svjedoanstava, sv. 2, str. 50.)
Daniel 12,1.
192
slamke. Druge e tititi aneli u obliku ratnika. (Velika borba, str. 543. 1911.) Boji narod u to vrijeme nije okupljen na jednome mjestu. On se nalazi u raznim zemljama, u svim krajevima svijeta. Njemu e se suditi pojedinano, a ne u skupinama. Svatko mora sam poloiti ispit. (4BC, str. 1143. 1908.)
Luka 12,33.
193 192
odreenog vremena, narod moe pobiti. Rimokatolicizam u Europi i otpali protestantizam u Americi poduzet e sline mjere protiv svih koji potuju sve boanske propise. Tada e Boji narod biti izloen prizorima stradanja i tjeskobe to ih je prorok opisao kao vrijeme Jakovljeve nevolje. (Velika borba, str. 530. 1911.) Ipak e se ljudskom oku initi da Boji narod svoje svjedoanstvo mora uskoro zapeatiti krvlju kao muenici prije njih. Oni sami ponu strahovati da ih je Gospodin pustio da padnu od ruke svojih neprijatelja. Ovo je vrijeme strahovite agonije. Danju i nou viu Bogu za izbavljenje. Kao Jakov, svi se bore s Bogom. Izraz na njihovom licu odraava njihovu unutarnju borbu. Sva su lica blijeda, ali ne prestaju ozbiljno moliti. (Velika borba, str. 542. 1911.) Jakovljevo iskustvo tijekom noi borbe i boli predstavlja kunju kroz koju e Boji narod morati proi prije samog Kristovog dolaska. Prorok Jeremija je, gledajui sve do naeg vremena u svetom vienju, rekao: ujem krik uasa: strava je to, a ne mir... Zato su sva lica izobliena i problijedjela? Jao, jer velik je dan ovaj, slina mu ne bi! Vrijeme je nevolje za Jakova, al e se izbaviti iz nje. (Jr 30,5-7) (Patrijarsi i proroci, str. 160. 1890.)
Oni68 e biti duboko svjesni svojih nedostataka i dok budu promatrali svoje ivote, njihova e nada tonuti. Meutim, prisjeajui se veliine Boje milosti i vlastitog iskrenog pokajanja, oni e traiti obeanja to ih je On dao kroz Krista bespomonim, pokajnikim grjenicima. Njihova vjera nee popustiti premda nee odmah primiti odgovor na svoje molitve. Oni e se uhvatiti za Boju snagu, kao to se Jakov drao Anela, i rijei e njihove due biti: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. (Patrijarsi i proroci, str. 160.161 1890.)
Bog e se postarati
Gospodin mi je vie puta pokazao da je suprotno Bibliji stvaranje bilo kakvih zaliha za nae zemaljske potrebe u vri68
Boji narod.
195 194
jeme nevolje. Kada bi sveti imali zalihe hrane u kui ili na njivama u vrijeme nevolje, kad naie ma, glad i epidemije, vidjela sam da bi im nasilnici sve to oduzeli, a tuinci poeli njihove njive. To e biti vrijeme da se potpuno pouzdamo u Boga i On e se pobrinuti za nas. Vidjela sam da nam u to vrijeme nee uzmanjkati kruha i vode i da neemo trpjeti oskudicu ili glad jer je Bog u stanju za nas prostrti stol u pustinji. Kad bi bilo potrebno, On bi poslao gavrane da nas hrane kao to je hranio Iliju, ili bi uinio da mana pada s neba kao to je uinio za Izraelce. (Rani spisi, str. 65. 1851.) Vidjela sam da je pred nama vrijeme nevolje kad e ozbiljna oskudica nagnati Boji naroda da ivi o kruhu i vodi. U vrijeme nevolje nitko nee raditi svojim rukama. Njihove e patnje biti umne, a Bog e se postarati za hranu njima. (MS 2, 1858.) Vrijeme nevolje upravo je pred nama i ozbiljna oskudica zahtijevat e od Bojeg naroda da se odree sebe i jede toliko da odri ivot. Meutim Bog e nas pripremiti za to vrijeme. U tom stranom asu naa potreba bit e prilika da Bog dade svoju silu koja e ojaati i potkrijepiti Njegov narod. (1T, str. 206. 1859. Isto u Savjeti o ivotu i prehrani, str. 156.) Kruh i voda je sve to je obeano ostatku u vrijeme nevolje. (SR, str. 129. 1870.) U vrijeme nevolje, pred sam Kristov dolazak, pravednike e sauvati sluba nebeskih anela. (Patrijarsi i proroci, str. 207. 1890.)
posrednika pred svetim Bogom. (Velika borba, str. 528.529. 1911.) Hoe li Bog u ovome tekom asu zaboraviti na svoj narod? Premda ih neprijatelji mogu baciti u zatvor, tamniki zidovi ne mogu prekinuti vezu izmeu njihove due i Krista. Onaj koji vidi svaku njihovu slabost, koji je upoznat sa svakom kunjom, vii je od svih zemaljskih sila, i aneli e ih posjetiti u samicama, donosei svjetlo i mir s Neba. Zatvor e sliiti palai jer tu borave bogati vjerom, a turobni e zidovi biti osvijetljeni nebeskim svjetlom kao onda kad su Pavao i Sila u pono molili i pjevali pjesme hvale u tamnici u Filipima. (Velika borba, str. 539. 1911.) Kad bi mogli gledati nebeskim oima, ljudi bi vidjeli skupine anela, jakih u sili, smjetenih oko onih koji su sauvali Kristovu poruku o postojanosti. Sa suosjeajnom blagou aneli su bili svjedoci njihove nevolje i uli njihove molitve. Oni ekaju na rije svog Zapovjednika da ih istrgnu iz pogibelji. Dragi Spasitelj e poslati pomo u trenutku kad nam bude potrebna. (Velika borba, str. 542.544. 1911.) Nemogue je zamisliti doivljaje Bojeg naroda koji e se zatei na Zemlji kad se u isto vrijeme pojavi nebeska slava i ponove progonstva iz prolosti. Boji narod hodit e u svjetlu koje dolazi od Bojeg prijestolja. Posredovanjem anela odravat e se neprekidna veza izmeu Neba i Zemlje. Usred vremena nevolje koje dolazi tjeskobe kakve nije bilo otkako je ljudi Boji narod stajat e nepomian. Sotona i njegove vojske nee ga moi unititi jer e ga tititi aneli jaki u sili. (9T, str. 16.17. 1909.)
popusti sili kuanja. Sotona u ljudskim srcima nalazi toku koja mu moe posluiti kao uporite; njeguje se ponekad grena elja u kojoj njegova kunja pokazuje svoju mo. Ali Krist je o sebi rekao: Jer se pribliuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moe nita. (Ivan 14,30) Na Bojem Sinu Sotona nije mogao nai nita to bi mu omoguilo da izbori pobjedu. Vrio je zapovijedi svog Oca i stoga na Njemu nije bilo grijeha kojim bi se Sotona mogao posluiti u svoju korist. U ovakvom se stanju moraju nai svi koji e opstati u vrijeme nevolje. (Velika borba, str. 536. 1911.)
pojaviti pokret za njihovo unitenje. Kad se priblii vrijeme odreeno ukazom, ljudi e se urotiti da istrijebe omraenu sektu. Odluit e da jedne noi zadaju konani udarac kojim e zauvijek uutkati glas neslaganja i prijekora. Boji narod neki u zatvorskim elijama, neki skriveni u samotnim sklonitima u umama i planinama jo uvijek vapi za boanskom zatitom, dok se na sve strane skupine naoruanih ljudi, poticane od vojski zlih anela, pripremaju za smrtonosno djelo. S pobjedonosnim uzvicima, uz podrugljivo dovikivanje i kletve, gomile zlih ljudi samo to se nisu obruile na svoj plijen, kad, gle, na Zemlju pada gusti mrak, crnji od najcrnje noi. U ponoi Bog pokazuje svoju mo da izbavi svoj narod. Usred razbjenjelog neba svijetli je prostor neopisive slave, odakle dolazi Boji glas kao glas mnogih voda, govorei: Svreno je! Taj glas potresa nebesa i Zemlju. Najponosniji gradovi sravnjeni su sa zemljom. Raskone palae, na koje su velikani ovoga svijeta nemilice troili svoje bogatstvo s nakanom da se proslave, pretvaraju se pred njihovim oima u ruevine. Zidine zatvora se rue, a Boji narod koji je u njima bio zatvoren zbog svoje vjere sada je osloboen. (Velika borba, str. 546-548. 1911.)
200
Devetnaesto poglavlje
Kristov povratak
Sedmo zlo i posebno uskrsnue
Nastaje silan potres, kakav nikad ne bi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako veliki bijae taj potres, tako snaan.69 Kao da se nebeski svod otvara i zatvara. Kao da na trenutak kroz njega bljesne slava s Bojeg prijestolja. Planine se tresu poput trske na vjetru, a odlomljene stijene padaju na sve strane. itava se zemlja nadima i sputa poput morskih valova. Njezina povrina puca. ini se da poputaju njezini temelji. Planinski lanci tonu. Napueni otoci nestaju. Razbjenjele vode gutaju morske luke koje su poput Sodome postale poznate po zlu. ... Golema tua, svako zrno teko kao talenat, dovrava ovo razaranje.70 Grobovi se otvaraju, i bude se mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vjeni ivot, drugi za sramotu, za vjenu gadost.71 Svi koji su umrli u vjeri u poruke treeg anela izlaze proslavljeni iz svojih grobova da uju Boji savez mira s onima koji su odrali Njegov Zakon. A i oni koji su ga proboli,72 koji su se izrugivali Kristovim samrtnim mukama i najogoreniji protivnici Njegove istine i Njegova naroda, podignuti su da Ga gledaju u Njegovoj slavi i vide ast koja je dana odanima i poslunima. (Velika borba, str. 547.548. 1911.)
Otkrivenje 16,17.18. Otkrivenje 16,19.21. 71 Daniel 12,2. 72 Otkrivenje 1,7.
69 70
201 200
202
Uas izgubljenih
Kad Zemlja bude teturala kao pijan ovjek, kad e se nebesa potresti i doi veliki dan Gospodnji, tko e moi opstati? Tresui se od uasa gledat e ono od ega uzalud pokuavaju pobjei. Gle, dolazi s oblacima i gledat e ga svako oko. (Otk 1,7) Izgubljeni e grozniavo preklinjati nijemu prirodu svojega boga: Padnite na nas i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju. (Otk 6,16) (TMK, str. 356. 1896.) Kada Boji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikog otrenjenja meu onima koji su u velikom ivotnom sukobu izgubili sve. Ono to su stjecali itavog ivota, u trenutku je nestalo. Bogati oplakuju unitenje svojih raskonih kua, rasipanje svog zlata i srebra. Zli ale, ali ne zbog grenog zanemarivanja Boga i blinjih, ve zato to je Bog pobijedio. Jadikuju zbog posljedica, a ne kaju se zbog svoje zloe. (Velika borba, str. 561. 1911.)
a sve se gore i otoci pokreu sa svojih mjesta. (Velika borba, str. 550.551. 1911.)
znai. uje se glazba i kako se pribliava, otvaraju se grobovi i mrtvi ustaju. (9MR, str. 251.252. 1886.) Ne udite se tome jer dolazi as kad e svi koji su u grobovima, uti njegov glas. I izii e 74 Ovaj glas e ubrzo odjeknuti u svemu mnotvu umrlih i svi koji su zaspali u Isusu ustat e i napustiti svoju tamniku kuu. (MS 137, 1897.) Dragocjeni mrtvi, od Adama sve do posljednjeg posveenog ovjeka koji umre, ut e glas Bojeg Sina i izii iz groba u besmrtni ivot. (Isusov ivot, str. 498. 1898.) Usred posrtanja Zemlje, bljeskova munja i tutnjave gromova, glas Bojeg Sina poziva svete koji spavaju. On gleda grobove pravednih i zatim, diui ruke prema Nebu, uzvikuje: Probudite se, probudite se, probudite se, vi koji spavate u prahu zemljinu, i ustanite! Uzdu i poprijeko cijele Zemlje mrtvi e uti ovaj glas i oni koji ga uju oivjet e. itava e Zemlja odzvanjati koracima iznimno velike vojske iz svakog naroda i plemena, jezika i puka. Oni dolaze iz tamnice smrti, obueni besmrtnom slavom, kliui: Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj alac?75 A ivi pravedni i uskrsnuli sveti sjedinjuju svoje glasove u dugi, radostan pokli pobjede. (Velika borba, str. 553. 1911.)
205 204
moe prodrijeti, nema tuge i patnje Njegovog naroda do koje Kristovo saaljenje ne moe doprijeti. Boje dijete e spopasti uas pri prvom pogledu na velianstvenost Isusa Krista. Ono osjea da ne moe ivjeti u Njegovoj svetoj prisutnosti. Ali onda mu dolaze rijei kao Ivanu: Ne boj se! Isus je poloio ruku na Ivana i podigao ga je. Tako e postupiti sa svojom odanom, vjernom djecom. (TMK, str. 360.361. 1886.) Boji batinici su doli s potkrovlja, iz straara i tamnica, s lomaa i planina, iz pustinja i zemaljskih pilja, iz morskih dubina. (Velika borba, str. 558. 1911.)
Zli pobijeni
U ludilu vlastitih raspaljenih strasti i uslijed uasnog izlijevanja Boje nepomijeane srdbe, padaju zli stanovnici Ze76
U vicarskoj.
206
mlje sveenici, vladari i narod, bogati i siromani, veliki i mali. U onaj dan bit e pobijenih Jahvinih od jednoga kraja svijeta do drugoga. Za njima nitko nee naricati, niti e ih tko pokupiti i sahraniti. (Jer 25,33) Pri Kristovu dolasku zli su zbrisani s lica cijele Zemlje ubijeni duhom Njegovih usta i uniteni sjajem Njegova dolaska. Krist vodi svoj narod u Boji grad i Zemlja ostaje bez svojih stanovnika. (Velika borba, str. 564. 1911.) Za grijeh ma gdje se naao Bog je oganj koji prodire (Hebrejima 12,29). U svima koji se podine Njegovoj sili Boji e Duh spaliti grijeh. Ali ako se ljudi vrsto dre grijeha, oni e se poistovjetiti s njim. Tada Boja slava koja unitava grijeh mora unititi i njih. (Isusov ivot, str. 71. 1898.) Slava Njegove pojave koja je za pravednike ivot, bit e za zle oganj koji spaljuje. (Isusov ivot, str. 492. 1898.)
Na putu kui
ivi pravedni se preobraavaju u jedan hip, u tren oka. Na Boji su glas proslavljeni; sada su besmrtni i s uskrsnulim svetima odneseni u zrak u susret Gospodinu. Aneli sakupljaju svoje izabranike od etiri vjetra, od kraja zemlje do kraja neba.77 Sveti aneli donose malu djecu u naruje njihovim majkama. Prijatelji, dugo rastavljeni smru, opet su sjedinjeni da se nikada vie ne rastanu i s pjesmama radosti zajedno uzlaze do Bojega grada. (Velika borba, str. 554. 1911.) Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do staklenog mora. (Rani spisi, str. 35. 1851.) Kako su se uzdizala,78 kotai su klicali: Svet!, a krila su u pokretu klicala: Svet! Sveti aneli pratioci koji su okruivali oblak takoer su klicali: Svet, svet, svet Gospodin Bog, Svemogui! I sveci na oblaku su klicali: Slava! Aleluja! (Rani spisi, str. 50. 1851.) O, kako e biti divno kad Ga ugledamo i kad budemo pozdravljeni dobrodolicom kao Njegovi otkupljenici! Dugo smo ekali, ali se naa nada ne smije ugasiti. Kad ugledamo Kralja u Njegovoj krasoti, bit emo zauvijek blagoslovljeni. Osjeam da moram glasno uzviknuti: Idemo kui! (8T, str. 253. 1904.)
208
poslanje, patnja i samoportvovnost nisu bili uzaludni. (9T, str. 285.286. 1909.) Isus s neizrecivom ljubavlju doekuje svoje vjerne dobrodolicom u veselje njihova Gospodara. Spasitelj se raduje kad u kraljevstvu slave vidi due koje su spaene Njegovim patnjama i ponienjem. (Velika borba, str. 555. 1911.) U uspjehu svog rada Krist e primiti naknadu za svoj trud. U tom velikom mnotvu, koje nitko ne moe izbrojati, koje neporono i razdragano stoji pred njegovom slavom, Onaj ija nas je krv otkupila i iji nas je ivot uio, vidjet e trud due svoje, i nasitit e se. (Odgoj, str. 274. 1093.)
com stavlja vijenac slave. U svakoj se ruci nalazi pobjednika palma i blistava harfa. A onda, na znak anela koji daju ton, svaka ruka vjeto dodiruje ice, budei zanosnu glazbu s bogatim skladnim akordima. Pred spaenim je mnotvom Sveti Grad. Isus irom otvara biserna vrata i narod koji je sauvao istinu ulazi. (Velika borba, str. 554.555. 1911.)
210
Dvadeseto poglavlje
Batina svetih79
Dar od Boga
Krist, samo Krist i Njegova pravednost, osigurat e nam putovnicu za Nebo. (Letter 6b, 1890.) Gordo srce tei da zaslui spasenje; ali nae pravo na Nebo i naa podobnost za njega temelji se na Kristovoj pravednosti. (Isusov ivot, str. 237. 1898.) Da bismo mogli postati lanovi nebeske obitelji, On je postao lanom zemaljske. (Isusov ivot, str. 529. 1898.) Pravo na stanove koje je na Gospodin otiao pripraviti bolje je od prava na najotmjenije palae svijeta. I Spasiteljeve rijei, upuene Njegovim vjernim slugama: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! (Isusove usporedbe, str. 256. 1900.)
211 210
S vjenim stvarnostima pred oima misli e nam po navici biti usmjerene na Boju prisutnost. To e nam posluiti kao tit protiv napada neprijatelja; dat e nam snagu i sigurnost i uzdignuti duu iznad svakoga straha. Kad budemo udisali ozraje Neba, neemo udisati zagaeni zrak ovoga svijeta. Isus je doao da pokae prednosti i ljepotu nebeskih stvarnosti da bi privlanost Neba postala dijelom naih misli, da u dvorani nae sjeanja budu izloene slike nebeskih i vjenih ljepota. Veliki Uitelj otkriva ovjeku sliku budueg svijeta. On ih s njezinim privlanostima, donosi u domet njegovog vida. ... Ako nae misli moe upraviti na budui ivot i njegova blaenstva, izrazita suprotnost, u usporedbi s prolaznim brigama ovoga svijeta, duboko se urezuje u pamenje i zaokuplja srce, duu i cijelo bie. (OHC, str. 285.286. 1890.)
Pobude kranina
Snaniji poticaji i monija sredstva nikad se ne bi mogli staviti u pokret; nepojmljiva nagrada za dobroinstva, nebeska radost, drutvo anela, zajednica i ljubav Boga i Njegova Sina, usavravanje i razvijanje svih naih sposobnosti tijekom vjenih vremena nisu li to dovoljno snani poticaji i ohrabrenja da nas pokrenu na predaju srca u dragovoljnu slubu naemu Stvoritelju i Otkupitelju? (Put Kristu, str. 19. 1892. Izdanje: Zagreb, 2005.) Ako sretnemo Isusa u miru i budemo spaeni, zauvijek spaeni, bit emo najsretnija stvorenja. O, da konano stignemo u na dom u kojem nas zli vie nee uznemiravati i gdje umorni mogu poinuti! (Letter 113, 1886.) Volim promatrati to je u prirodi lijepo u naem svijetu. ini mi se da bih bila savreno zadovoljna ovom Zemljom, okruena Bojim dobrim stvarima, kad ona ne bi bila upropatena prokletstvom grijeha. Ali nas ekaju nova nebesa i nova Ze212
mlja. Ivan je to vidio u svetom vienju i rekao: I zaujem jak glas s prijestolja: Evo atora Bojeg s ljudima! On e prebivati s njima: oni e biti narod njegov, a on e biti Bog s njima.80 O, blaene li nade, slavne li budunosti! (Letter 62, 1886.)
Neopisiva slava
Vidjela sam neiskazanu Isusovu ljepotu i slavu. Njegovo je lice bilo sjajnije od podnevnog sunca. Njegova odjea je
80
Otkrivenje 21,3.
213 212
bila bijelja od najbjelje bjeline. Kako da ti opiem nebesku slavu i drage anele koji pjevaju i sviraju na svojim harfama s deset struna! (Letter 3, 1851.) Ne mogu opisati ljepotu koju sam tamo vidjela. O kad bih mogla govoriti kanaanskim jezikom, mogla bih tek blijedo opisati slavu boljega svijeta. (Rani spisi, str. 37. 1851.) Jezik je odvie slab da opie Nebo. I kako se prizor preda mnom odvijao, ostala sam zadivljena. Ponesena nenadmaivim sjajem i slavom, odloila sam pero i uskliknula: O, kakve li ljubavi! Kakve udesne ljubavi! Ni najuzvieniji jezik ne moe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi. (Rani spisi, str. 233. 1851.) Ljudski jezik nije sposoban opisati nagradu pravednih. Ona e biti poznata samo onima koji je budu vidjeli. Nijedan ogranieni um ne moe shvatiti slavu Bojeg Raja. (Velika borba, str. 580. 1911.) Kada bismo mogli baciti samo jedan pogled na nebeski grad, nikad vie ne bismo poeljeli ivjeti na Zemlji. (ST, 8. travnja 1889.)
ce proteu u prekrasne breuljke, a Boje gore uzdiu svoje uzviene vrhove. Na ovim e mirnim ravnicama tih ivahnih potoka Boji narod, toliko dugo tuinci i putnici, nai dom. (Velika borba, str. 580. 1911.)
ga Sina. On predstavlja znakovitu suprotnost ljudima kasnijih narataja; ve se po tome vidi koliko je ljudski rod degenerirao. Ali svi ustaju u svjeini i snazi vjene mladosti. Budui da imaju pristup k drvetu ivota u dugo izgubljenom Edenu, otkupljeni e izrasti do pune visine ljudskog roda u njegovoj prvotnoj ljepoti. (Velika borba, str. 553.554. 1911.) Da Adam pri stvaranju nije bio obdaren dvadeset puta veom ivotnom snagom od dananjih ljudi, ljudski rod bi, s dananjim ivotnim navikama kojima kri zakon prirode, odavno izumro. (3T, str. 138. 1872.) Nikome nee trebati, niti e tko zaeljeti poinak. Nee vie biti umora u izvravanju Boje volje i proslavljanju Njegova imena. Stalno emo osjeati jutarnju svjeinu, nje nikada nee nestati. Stjecanje znanja nee umarati um niti iscrpljivati ivotnu snagu. (Velika borba, str. 581.582. 1911.) Nebo je pojam zdravlja. (3T, str. 172. 1872.)
Srea je zajamena
Odgovarajui na njihova pitanja Isus je podigao koprenu s budueg ivota. O uskrsnuu, rekao je On, niti e se eniti niti udavati, nego e biti kao nebeski aneli.81 (Isusov ivot, str. 498. 1898.) Danas ima onih koji vjeruju da e na novoj Zemlji biti brakova i raanja djece, ali oni koji vjeruju Svetom pismu, ne mogu prihvatiti takva uenja. Nauavanje da e se na novoj Zemlji raati djeca nije dio pouzdane proroke rijei. Drskost je baviti se pretpostavkama i teorijama po pitanjima koja nam Bog nije protumaio u svojoj Rijei. Nema potrebe da ulazimo u pekulacije vezane za nae budue stanje. (1SM, str. 172.173. 1904.) Radnici za Boga ne trebaju provoditi vrijeme nagaajui kakve e prilike vladati na novoj Zemlji. Drskost je baviti se
81
Matej 22,30.
216
pretpostavkama i teorijama po pitanjima koja nam Gospodin nije objavio. On se u svemu pobrinuo za nau sreu u buduem ivotu i mi ne trebamo nagaati kakvi su Njegovi planovi za nas. Isto tako ne trebamo usporeivati uvjete u vjenom ivotu s uvjetima koji vladaju u ovom ivotu. (GW, str. 314. 1904.) Isusovo uskrsnue bila je slika konanog uskrsnua svih koji su poinuli u Njemu. Lik uskrsnulog Spasitelja, Njegovo ponaanje, Njegov govor, sve je to bilo uenicima poznato. Kao to je Isus ustao iz mrtvih, tako e i oni koji spavaju u Njemu ponovno ustati. Mi emo poznavati svoje prijatelje onako kao to su uenici poznavali Isusa. Oni mogu biti izoblieni, bolesni ili unakaeni u ovozemaljskom ivotu, ali ustat e u savrenu zdravlju i ljepoti; ipak e se u proslavljenom tijelu savreno sauvati osobitost njihove linosti. (Isusov ivot, str. 663. 1898.) Uskrsli e ustati iz groba u istom obliku, ali osloboeni bolesti i nedostataka. Oni ponovno ive imajui istu osobnost u crtama lica tako da e prijatelj prepoznati prijatelja. (6BC, str. 1093. 1900.) Tamo emo znati kao to smo sami poznati. Tamo e ljubav i saaljenje, koje je Bog usadio u duu, nai svoj najbolji i najljepi izraaj. (Odgoj, str. 271. 1903.)
Bezgrean par nije nosio umjetnu odjeu, ve su bili odjeveni svjetlou i slavom koju nose aneli. Sve dok su ivjeli ivotom poslunosti Bogu, oni su bili zaodjenuti ovom odjeom svjetlosti. (Patrijarsi i proroci, str. 26. 1890.)
se postavlja pitanje: Kako mala djeca mogu proi ovaj ispit i kunju? Odgovaram da vjera vjernih roditelja pokriva djecu kao kad je Bog poslao svoje sudove na egipatske prvoroence. Ne mogu rei da e djeca roditelja koji ne vjeruju biti spaena, jer Bog nije objavio svoju namjeru o tome i bolje je da to prepustimo Bogu i razmiljamo o predmetima koje je uinio jasnima u svojoj Rijei. (3SM, str. 313-315. 1885.) U sluaju A., vi ga vidite onakvim kakav je sada i alite zbog njegovog stanja. On nije svjestan grijeha. Boja milost e ukloniti svu tu naslijeenu, prenesenu imbecilnost i on e meu svetima imati batinu u svjetlu. Vama je Gospodin dao razum. A. je dijete to se tie sposobnosti njegovog rasuivanja, ali on je pokoran i posluan kao dijete. (8MR, str. 210. 1893.)
Tada e oni, koji su na ovome svijetu bili Boji suradnici, primiti svoju nagradu. (8T, str. 196.197. 1904.) Kad se vrata tog prekrasnog grada budu okrenula na svojim bljetavim arkama i kroz njih uu oni koji su drali istinu, na njihove glave bit e stavljene krune i oni e pripisati ast i slavu i velianstvo Bogu. Onda e doi vrijeme da e vam neki prii i rei: Da nije bilo ljubaznih rijei koje si mi uputio, da nije bilo tvojih suza, molbi i ozbiljna truda, nikad ne bih vidio Kralja u Njegovoj ljepoti. Kakva e to biti nagrada! Kako je beznaajna pohvala ljudskih bia u ovom zemaljskom, prolaznom ivotu, u usporedbi s beskonanim nagradama koje oekuju vjerne u buduem, besmrtnom svijetu! (Words of Encouragement to Self-supporting Workers (Ph 113), str. 16. 1909.)
Na Nebu je sve plemenito i uzvieno. Svi tee dobru i srei drugih. Nitko ne gleda samo za sebe niti se brine samo o sebi. Najvea radost svih svetih bia jest to su svjedoci radosti i sree onih koji se nalaze oko njih. (2T, str. 239. 1869.) inilo mi se da sam tamo gdje svuda vlada mir, gdje nikakvi zemaljski olujni sukobi nikad ne mogu izbiti Nebo, kraljevstvo pravednosti u kome su okupljeni svi sveti, isti i blagoslovljeni, mirijade mirijada i tisue tisua koji ive i hode u sretnoj, istoj zajednici, hvalei Boga i Janje koje sjedi na prijestolju. Njihovi su glasovi u savrenom skladu. Oni nikad jedan drugome ne ine zlo. Nebeski knezovi, vladari ovog monog kraljevstva, natjeu se samo u dobru, teei da jedan drugoga usree i obraduju. Najvei je tamo najmanji u samopotovanju, a najmanji je najvei u svojoj zahvalnosti i bogatstvu ljubavi. Nema tekih zabluda koje bi zamraile razum. Istina i spoznaja, jasne, snane i savrene, odagnale su svaku sumnju i nijedna ne baca svoju turobnu sjenu na njegove sretne stanovnike. Nema glasova sukoba koji bi remetili prekrasni i savreni mir na Nebu. Njegovi stanovnici ne znaju za tugu, jad i suze. Sve je u savrenom skladu, u savrenom redu i savrenom blaenstvu. Nebo je dom u kojemu u svakom srcu ivi suosjeajnost, izraena u svakom pogledu. Tamo vlada ljubav. Tamo nita ne izaziva nesklad, neslogu ili svae ili ratovanje rijeima. (9MR, str. 104.105. 1882.)
moi muiti ni kuati, a i stanovnici drugih svjetova oslobodili su se njega i njegovih kunji. (Rani spisi, str. 234. 1858.)
na poinka i koji e ju prvi pozdraviti u jutro uskrsnua kad bude doznala povijest boanskog mijeanja u ivot pojedinca, povijest rada cijelog Neba u svemu to je uinjeno za ljudski rod! (Odgoj, str. 270. 1903.) Neemo nikada doznati od kojih smo opasnosti, vidljivih i nevidljivih, bili sauvani posredovanjem anela, sve dok u svjetlosti vjenog ivota ne budemo sagledali Boja provienja. (Isusov ivot, str. 183. 1898.) Tamo e osjeaji ljubavi i suuti to ih je sam Bog usadio u duu doi do najstvarnijeg i najljepeg izraaja. ista zajednica sa svetim biima, skladan drutveni ivot s blagoslovljenim anelima i s vjernima svih vremena koji su prali svoje haljine i obijelili ih u Janjetovoj krvi, svete veze koje povezuju svu eljad i na nebesima i na zemlji82 sve to pridonosi srei otkupljenih. (Velika borba, str. 581.582. 1911.)
223 222
aneli nisu mogli, upoznali zajednicu Njegovih muka; zar oni nemaju to rei o nauci spasenja neto to bi koristilo i bezgrenim biima? (Odgoj, str. 273. 1903.)
Otkrivenje 15,3.4.
224
taje o stvaranju i ne otkriti nita to bi ga podsjetilo na zakon zla. Moi e sluati glazbu glasova prirode i ne otkriti nijednu notu tugovanja, nijedan prizvuk alosti. Boja djeca e moi istraivati sve riznice svemira. S neizrecivim uitkom sudjelovat emo u radosti i mudrosti bezgrenih bia. Na raspolaganju e nam stajati blaga steena tijekom mnogih vjekova razmiljanja o djelima Bojih ruku. (Odgoj, str. 269.272. 1903.) Nevezani smrtnou vinut e se neumornim letom u daleke svjetove svjetove koji su bili obuzeti suuti gledajui ljudske jade, a odzvanjali pjesmama radosti na vijest o nekoj spaenoj dui. Nezamagljenim pogledom promatrat e slavu stvaranja sunca, zvijezda i sustava, kako svi prema utvrenom redu krue oko Bojeg prijestolja. Na svemu, od najmanjeg do najveeg, napisano je Stvoriteljevo ime i na svima se oituje bogatstvo Njegove moi. (Velika borba, str. 582. 1911.)
ne skreui sa svog vlastitog pravog puta, susrela zabludu i pobijedila je sve e to biti objavljeno. Koprena koja je bila stavljena izmeu vidljivog i nevidljivog svijeta, bit e povuena u stranu i udesne stvari bit e otkrivene. (Odgoj, str. 269.270. 1903.) Premda je doao kraj zemaljskoj boli, patnjama i kunjama, premda je uzrok uklonjen, Boji e narod uvijek imati jasnu, razumnu spoznaju cijene kojom je plaeno njihovo spasenje. Na Otkupitelj e uvijek nositi oiljke raspea. Na Njegovoj izranjenoj glavi, na Njegovim rebrima, rukama i nogama vidljivi su jedini tragovi okrutnog djela to ga je grijeh poinio. (Velika borba, str. 559. 579. 1911.)
I kako odmiu, godine vjenosti donosit e sve bogatija i slavnija otkrivenja o Bogu i Kristu. Kako napreduje znanje, tako e rasti ljubav, tovanje i srea. to ljudi vie naue o Bogu. to e biti vee njihovo divljenje prema Njegovom karakteru. Kako Isus pred njima otkriva bogatstvo otkupljenja i zadivljujua dostignua u velikom sukobu sa Sotonom, srca otkupljenih plamte snanijom predajom i s jo veim ushitom diraju strune zlatnih harfi, a tisue se tisua i nebrojeno mnogo glasova udruuje i prerasta u silan zbor hvale. (Velika borba, str. 678. 1911.)
koju je pokazao time to je dao svojeg Sina da umre za svijet. Ni sama vjenost nee je moi u potpunosti otkriti. (5T, str. 740. 1889.)
229 228
Kratice
AA AH 1BC CD CG CH ChS CL CM CS CSW COL CT CW DA Ed EGW88 Ev EW FE GC GCB GCDB GH GW HM HP The Acts of the Apostles (Djela apostolska)* The Adventist Home (Temelji sretnog doma) The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 1 (2BC itd., za sv. 2-7) Counsels on Diet and Foods (Savjeti o ivotu i prehrani) Child Guidance Counsels on Health Christian Service Country Living Colporteur Ministry (Prevedeno, u rukopisu.) Counsels on Stewardship Counsels on Sabbath School Work Christs Object Lessons (Isusove usporedbe) Counsels to Teachers, Parents, and Students Counsels to Writers and Editors The Desire of Ages (Isusov ivot ili enja vjekova) Education (Odgoj) The Ellen G. White 1888 Materials Evangelism (Evangelizam) Early Writings (Rani spisi) Fundamentals of Christian Education The Great Controversy Between Christ and Satan (Velika borba) General Conference Bulletin General Conference Daily Bulletin The Gospel Herald Gospel Workers The Home Missionary In Heavenly Places
230
KC LLM LS Mar 1MCP MH ML MM MR 1MR MS MYP 1NL OHC PC Ph PK PP RC RH 1SAT SC 1SG 1SM SD SpM 1SP SpT-A SpT-B
The Kress Collection Loma Linda Messages Life Sketches Maranatha (Maran Atha) Mind, Character, and Personality, sv. 1 (2MCP za sv. 2) (Um, karakter i osobnost) The Ministry of Healing (Put u bolji ivot) My Life Today (Moj ivot danas) Medical Ministry Manuscript Release Manuscript Releases, vol. 1 (2MR, itd., za sv. 2-19) Ellen G. White Manuscript Messages to Young People (Poruka mladim kranima) Notebook Leaflets, vol. 1 Our High Calling (Nae visoko zvanje) The Paulson Collection Pamphlet Prophets and Kings (Izraelski proroci i kraljevi) Patriarchs and Prophets (Patrijarsi i proroci) Reflecting Christ (Slini Isusu) Review and Herald Sermons and Talks, vol. 1 Steps to Christ (Put Kristu i Koraci prema Kristu) Spiritual Gifts, vol. 1 (2SG itd. za sv. 2-4) Selected Messages, book 1 (2SM etc. for books 2 and 3) Sons and Daughters of God Spalding-Magan Collection Spirit of Prophecy, vol. 1 (2SP etc. for vols. 2-4) Special Testimonies, Series A Special Testimonies, Series B
231 230
SR ST SW 1T
TDG Te TM TMK UL
The Story of Redemption The Signs of the Times The Southern Work Testimonies for the Church, vol. 1, (2T, itd., za sv. 2-9) (Dijelovi Iz riznice svjedoanstava.) This Day With God Temperance Testimonies to Ministers and Gospel Workers That I May Know Him The Upward Look
232
Sadraj
Rije upuena itatelju ..............................................................5 1. Posljednja kriza na Zemlji ....................................................7 iroko rasprostranjen strah od budunosti Na pomolu je vrijeme nevolje Bog je uvijek upozoravao na dolazee sudove Bog je rekao to da oekujemo u nae dane Proroanstva za posljednje vrijeme Posebno prouavajte Danielovu knjigu i Otkrivenje Ovaj predmet treba drati narodu pred oima Drimo budue dogaaje u pravoj perspektivi 2. Znaci Kristova skorog povratka .........................................13 Veliko proroanstvo naega Gospodina Znaci na nebu Znaci na zemlji Lani proroci Jedno iskustvo s lanim prorokom Prodrljivost i neumjerenost Nasilje Ratovi i katastrofe Velike vatrene lopte Potresi i poplave Zloini, gladi i epidemije Boji cilj s nesreama Budui dogaaji su u Gospodnjim rukama Nebo se zanima za zemaljska dogaanja 3. Kada e to biti?.................................................................23 Uenici pitaju Isusa za Njegov povratak Vrijeme Kristova povratka nije poznato Naa vijest nema veze s odreivanjem vremena Odreivanje vremena vodi nevjerstvu Nema vremenskog proroanstva poslije 1844. godine Ellen White je Kristov povratak oekivala u svoje vrijeme Objanjeno odlaganje Boja su obeanja uvjetna 233 232
to Krist oekuje Granice Bojeg strpljenja Prijestupi su skoro dosegnuli granicu Ovaj veliki dan Boji trebamo drati stalno pred sobom Vrijeme je kratko 4. Boja Crkva posljednjeg vremena......................................32 Boji narod vri Njegove zapovijedi Imati Isusovo svjedoanstvo Njihovi meai biblijskih doktrina Posebna zadaa adventista sedmog dana Razlozi za organiziranje Crkve adventista sedmog dana Organizacija e uvijek biti bitna Naroita vlast Boje Crkve Vrijeme duhovne slabosti i sljepoe Zloporaba vlasti u Upravi Crkve Nesmotrene voe ne govore u Boje ime Nova crkva nije potrebna Bog e sve urediti Potreba za podjelom odgovornosti Reakcija na zasjedanju Generalne konferencije 1901. godine Potvreno povjerenje u organizaciju Adventistike Crkve Izjava W. C. Whitea Jo uvijek potrebno duhovno buenje Boje strpljenje s Njegovim narodom Bog radi s onima koji su Njemu vjerni Suenje prema danom svjetlu Povijest Izraela je opomena za nas Pobjedonosna Crkva bit e vjerna i Kristu slina 5. Duhovni ivot Ostatka .........................................................47 Dvostruki ivot vrsto ukorijenjeni u Kristu Oblikovani po Svetome Duhu Potrebno je prouavati Bibliju Uimo Pismo napamet Otkrivenje 14 kao sidro Bojeg naroda Nauite um da vjeruje Bojoj Rijei Priprema za budue kunje Nadzor nad moralnim silama 234
Henokov primjer Sjetimo se Bojih blagoslova u prolosti Vrijeme za ozbiljno razmiljanje ivjeti sa svijeu da postoji sudnji dan Spremni za Kristov povratak 6. Nain ivota i rada Ostatka.................................................56 Duh slube i samoportvovnosti Trgujte dok ne doem Kao da bi svaki dan mogao biti na posljednji Savjesno svetkovanje subote Vjernost u desetini i prinosima Osnivajte nove institucije Zdravstveni misionarski rad Boji narod cijeni svoje zdravlje Povratak prvobitnoj prehrani Vrijeme za post i molitvu Pouzdajte se vrsto u Boga Bogosluje u obitelji uvajte se veza sa svijetom Rekreacija koju Krist odobrava Glazba koja uzdie Televizija i kazalite Odjea i ukraavanje Potreba za publikacijama Nikakvi otri napadi u naim asopisima uvajmo se sporednih stvari Istiite jedinstvo, a ne razlike Kako se postaviti prema kritiarima Uzvisujte Boju Rije 7. ivot izvan gradova .............................................................71 Boanski ideal Napustite gradove Gradove treba obraivati izvana Bogati blagoslovi u prirodnom okoliu Razviti karakter lake je na selu Bolje tjelesno zdravlje u seoskoj sredini Sami uzgajajte namirnice Smjestite ustanove Izvan velikih gradova 235 234
Cooranbong, New South Wales Huntsville, savezna drava Alabama Berrien Springs, savezna drava Michigan Stoneham, savezna drava Massachusetts Takoma Park, Washington, D.C. Madison, savezna drava Tennessee Mountain View, savezna drava Kalifornija Loma Linda, savezna drava Kalifornija Angwin, savezna drava Kalifornija 8. Gradovi .................................................................................82 Prvi graditelji gradova Gradovi su leglo poroka Na gradove dolaze Boji sudovi Zgrade otporne na katastrofe pretvorit e se u pepeo Grad New York Chicago i Los Angeles San Francisco i Oakland Drugi zli gradovi Sindikati u gradovima Sindikati kao izvor nevolje za adventiste Mnogi u gradovima eznu za svjetlom i istinom U gradovima su potrebni ozbiljni napori Svi jo ne mogu napustiti gradove U gradovima su potrebne kole, crkve i restorani Ne savjetujemo nagli odlazak na selo Signal za bijeg iz gradova Neki pravednici u gradovima nakon proglaenja smrtne osude 9. Nedjeljni zakoni ..................................................................92 Sotonin prkos Bojem autoritetu Subota kao prijelomna toka Pokret za uspostavu nedjeljnog zakona u 1880-tima Zagovornici nedjeljnog zakona ne shvaaju to ine Ne sjedite mirno, a da nita ne uinite Usprotivite se nedjeljnom zakonu perom i glasovanjem Sjedinjene Amerike Drave e proglasiti nedjeljni zakon Argumenti kojima se slue zagovornici nedjeljnog zakona Protestantizam i katolicizam djeluju slono Nedjeljni zakoni iskazuju tovanje Rimu 236
Rim e povratiti izgubljenu prevlast Dravni nedjeljni zakon znai otpad nae zemlje Nacionalnom otpadu slijedit e nacionalna propast Sveope nedjeljno zakonodavstvo Cijeli svijet e poduprijeti zakon o nedjelji Sukob se usredotouje u kranstvu Ne prkosite Uzdrite se od rada nedjeljom Obavljajte u nedjelju duhovne poslove Ljepota istine postaje oita protivljenjem Vema se treba pokoravati Bogu negoli ljudima 10. Kratko vrijeme nevolje ....................................................107 Vrijeme nevolje prije zavretka vremena milosti Kraj vjerskoj slobodi u Sjedinjenim Dravama Crkva i drava protiv Bojeg naroda Pred sudovima Prema adventistima e se postupati s prijezirom Svakovrsno progonstvo Bit emo lieni svake zemaljske potpore Neki e biti zatvarani zbog svoje vjere Mnogi e biti osueni na smrt Kako ostati vrst u progonstvu Progonstvo raspruje Boji narod Progonstvo vodi jedinstvu Bojeg naroda Kriza ini da se vidi Boja umijeanost Nevolja isti Boji narod 11. Sotonine prijevare posljednjih dana...............................116 Pod platem kranstva ak i u Adventistikoj crkvi Laljivi duhovi proturjee Svetom pismu Lana vjerska buenja Glazba pretvorena u zamku Lano govorenje jezicima Zli aneli se pojavljuju kao ljudska bia Personifikacija umrlih Sotona utjelovljuje Krista Sotona u svemu slii Kristu Sotona lano prikazuje da usliava molitve svetih 237 236
U emu se krivotvorina razlikuje od originala init e se uda Vatra pada s neba Narod e oboavati Sotonu uda nita ne dokazuju uda ne mogu zamijeniti Bibliju Prijevara je skoro sveopa 12. Reetanje ...........................................................................128 lanstvo u Crkvi ne jami spasenje Pljeva odvojena od penice Progonstvo isti Crkvu Povrni vjernici e se odrei vjere Nedvosmisleno svjedoanstvo izaziva reetanje Nepravedna kritika uzrokuje gubitak dua Lana uenja odvlae neke Odbacivanje Svjedoanstava vodi u otpad Otpad meu crkvenim voama Bog e odstraniti neposveene propovjednike Moe izgledati da e Crkva pasti Otkriti e se oni koji su vjerni Bogu Novi obraenici zauzet e mjesta onih koji nas napuste 13. Kasna kia ........................................................................136 A. Povijesna primjena na Crkvu kao cjelinu Rana kia pala je 31. godine na Pedesetnicu Posljedice izlijevanja rane kie na Pedesetnicu Obeanje kasne kie Kasna kia izazvat e glasnu viku B. Primjena na pojedine krane Rana kia dovodi do obraenja, a kasna kia... Trebamo se ozbiljno moliti za silazak Svetoga Duha Moramo poniziti svoja srca u istinskom pokajanju Reformaciju mora pratiti duhovno buenje Moramo ukloniti svaki sukob i neslogu Ljubite jedan drugoga Potrebna potpuna predaja Oslobaanje puta za kasnu kiu Postanimo aktivni radnici u Kristovoj slubi 238
Drite posude istima i uspravnima Nee svi primiti kasnu kiu 14. Glasna vika ......................................................................146 Bog ima dragulje u svim crkvama Pad Babilona jo nije potpun Boja posljednja vijest upozorenja Sredite Boje posljednje vijesti Vijest e se objaviti s velikom silom Kao za vrijeme pokreta 1844. godine Kao na Pedesetnicu Bog e upotrijebiti orua koja e nas iznenaditi Radnici osposobljeni Svetim Duhom Bog se slui i nepismenima Djeca objavljuju vijest Sluba anela Navijetanje e obuhvatiti itav svijet Vijest uju vladari, zakonodavci i koncili Mnogi se adventisti opiru svjetlu Veina ne-adventista odbacit e upozorenje Mnotvo e se odazvati pozivu Tisue e se obraati u jedan dan Ljudi iskrena srca nee dugo oklijevati Utjecaj tiskane rijei 15. Boji peat i ig Zvijeri ....................................................159 Samo dvije klase Razdvajanje u obitelji Sueni prema primljenom svjetlu Nema isprike za hotiminu sljepou Vanost praktine dobrote Pobude daju karakter djelima to predstavlja Boji peat Karakter slian Kristovu Sada je vrijeme zapeaenja O, kad bi Bog stavio svoj peat na nas! to je ig Zvijeri Kada se prima ig Zvijeri? Obavezno svetkovanje nedjelje je ispit 239 238
16. Kraj vremena milosti .......................................................168 Nitko ne zna kad e vrijeme milosti zavriti Ozakonjenje nedjelje prethodi kraju vremena milosti Vrijeme milosti prestaje kad se dovri zapeaenje Vrijeme milosti e prestati iznenada, neoekivano Ljudska djelatnost nakon zavretka vremena milosti Nevjerstvo i zabranjena uivanja nee prestati Ljudi e biti potpuno zaokupljeni poslovima Vjerske voe bit e ispunjene optimizmom Sotona zakljuuje da je vrijeme milosti prolo Glad za Bojom Rijeju Nema vie molitava za zle Prijenos karaktera nije mogu Jo jedno vrijeme milosti ne bi obratilo zle 17. Sedam posljednjih zala i nepravednici...........................176 Bit e izlivene ae Bojega gnjeva Sukobi meu narodima Unitenje e obuhvatiti cijeli svijet Bog je pravedan, ali i milostiv Neizbjenost Bojih sudova Sudovi e doi kad Bog povue svoju zatitu Ponekad sveti aneli djeluju razornom silom Prva dva zla Tree zlo etvrto zlo Peto zlo Na nebu se pojavljuje Boji Zakon Izgubljeni osuuju svoje lane pastire esto zlo Posljednja velika bitka izmeu dobra i zla Cijeli svijet e se okupiti na jednoj ili drugoj strani Sedmo zlo 18. Sedam posljednjih zala i pravednici...............................187 Vrijeme velike nevolje poinje kad zavri vrijeme milosti Boji narod pripremljen za as kunje pred njima Strahota nadilazi shvaanje Mnogi odlaze na poinak prije vremena nevolje Sotonin cilj je unititi svetkovatelje subote 240
Argumenti koriteni protiv Bojeg naroda Smrt za sve koji ne potuju nedjelju Za Boji narod samo to nije nastupilo vrijeme nevolje Smrtna presuda slina onoj koju je donio Ahasver Ostatak uzima Boga za svoju obranu Boji narod naputa gradove; mnogi zatvoreni Kue i imanja beskorisni Kao u vrijeme Jakovljeve nevolje Pravednici nemaju skrivenih greaka koje bi se otkrile Sveti nee izgubiti ivot Bog e se postarati Nema Posrednika, ali stalna veza s Kristom Boja djeca ne gaje grene elje Nastavlja se borba protiv svojega ja Sto etrdeset i etiri tisue Boji narod izbavljen 19. Kristov povratak ..............................................................201 Sedmo zlo i posebno uskrsnue Bog objavljuje vrijeme Kristova dolaska Uas izgubljenih Isus silazi u sili i slavi Ponaanje onih koji su ga proboli Probudi se, ti to spava, ustani od mrtvih! Iz pilja, jazbina i tamnica Iz morskih dubina, rudnika i planina Zli pobijeni Unitenje zlih je djelo milosra Na putu kui Aneli pjevaju: Krist je pobijedio! Sveti primaju krune i harfe 20. Batina svetih....................................................................211 Dar od Boga Zato bismo trebali razmiljati o buduem svijetu Pobude kranina Stvarno i opipljivo mjesto Neopisiva slava Potoci, breuljci i drvee Cvijee, voe, ivotinje 241 240
U punoj snazi vjene mladosti Srea je zajamena Zdrav ten i odjea svjetla Radost susreta s naom obitelji na Nebu Spasenje dojenadi i slaboumnih Priznanje vjernim majkama Nagrada za one koji su pridobivali due Nae ponaanje nepromijenjeno Nebesko miroljubivo i smireno ozraje Nema kuanja ni grijeha Zajednica s anelima i vjernima iz svih vjekova Svjedoit emo biima koja nisu pala u grijeh Hvalit emo Boga bogatom, milozvunom glazbom Istraivanje riznica svemira Razmatranje svete povijesti Objanjene sve ivotne tekoe Posljedice svakog plemenitog djela Naa e se radost stalno uveavati Iza svega uvijek beskonanost itav svemir objavljuje da je Bog ljubav Kratice ....................................................................................230
242
243 242