1 Ellen G.

White R ANI SPISI

Rani spisi

Nakladnik ZNACI VREMENA

Ova se knjiga smije umnoavati, djelomino ili u cijelosti, samo uz pisano doputenje nakladnika Copyright by Ellen G. White Publications

Izvornik EARLY WRITINGS Ellen G. White

Urednik Josip Perii Prijevod Hinko Pleko Lektura Marijan Malai Korektura Ljiljana idara Prijelom GENESIS, Zagreb Tisak Grafiki zavod Hrvatske Zagreb, 2007.

Ellen G. White

R ANI SPISI

Zagreb

Rani spisi

Ako nije drukije naznaeno, svi su biblijski tekstovi navedeni iz prijevoda Kranske sadanjosti. Brojke na marginama knjige ukazuju na brojeve stranica izvornika.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 623701 ISBN 978-953-183-132-1

Predgovor
U ova vremena s takvim promjenama rijetko se dogaa da za nekom knjigom i nakon stoljea i pol vlada sve vea potranja i da ona dobije mjesto u suvremenoj literaturi uz ostale knjige koje obrauju aktualne probleme. A upravo to moe se rei za Rane spise (Early Writings) Ellen G. White. Tijekom niza godina objavljeno je mnogo izdanja.1 Ova mala knjiga s pravom nosi naslov Rani spisi jer je ponovljeno izdanje prvih triju knjiga Kranska iskustva i vienja E. G. White (Christian Experience and Views of Mrs. E. G. White), prvi put tiskane 1851; Dodatak iskustvima i vienjima (A Supplement to Experience and Views), izdane 1854. i Duhovni darovi (Spiritual Gifts), svezak 1, koja se pojavila 1858. Velika i trajna popularnost Ranih spisa moe se pripisati neprolaznoj elji za posjedovanjem i prouavanjem informativnih i ohrabrujuih poruka koje je Crkva dobila zahvaljujui prorokom daru. Drugo izdanje ove teme izilo je 1882. u dvije male knjige Iskustva i vienja i Nadopuna u prvoj, a Duhovni darovi u drugoj. to se tie nadopune prvom od ovih izvornih djela i nekih malih urednikih promjena uinjenih u to vrijeme, u predgovoru nakladnika itamo: Biljeke u kojima se nalaze datumi i objanjenja, te nadopuna u kojoj nalazimo dva vrlo zanimljiva sna koji su spomenuti ali ne i izneseni u izvornoj knjizi, doprinijet e vrijednosti ovog izdanja. Osim ovih dodataka, u ovom izdanju izvorno djelo nije mijenjano, osim pokoje zamjene arhaine rijei suvremenom ili promjene u konstrukciji reenice kako bi
1

III

IV

Djelo smo na hrvatski jezik preveli s petog amerikog izdanja (1963.).

(5)

Rani spisi

se bolje izrazila misao, a iz prvobitnog djela nije nita izostavljeno. Nije postojala ni primisao da bi se promijenila bilo koja misao ili prikaz izvornog djela, a verbalne promjene izvrene su znanjem same spisateljice i s njezinim punim odobrenjem. Ove dvije knjige ponovno su izdane kao jedna 1882. pod naslovom Rani spisi. Godine 1906. ponovno je sloen tiskarski slog za tree ameriko izdanje koje je iroko rasprostranjeno s obzirom na stalnu potranju. Paginacija stranica tog izdanja postalo je standardno za sve radove pa je ulo i u izdanje kazala spisa Ellen White. etvrto izdanje Ranih spisa objavljeno je 1945. Nakon etrdeset godina tiskanja bilo je potrebno napraviti novi slog. Kod slaganja sloga sadraj je prenesen stranicu po stranicu iz prethodnog izdanja. Uveden je suvremeni pravopis i interpunkcija, a u novom predgovoru ukratko je opisana povijest ove knjige. U petom izdanju amerikog izvornika nalazimo povijesni prolog, dodan kako bi se itatelj upoznao s vremenom i okolnostima u kojima su nastali pojedini dijelovi knjige, kao i nekoliko dodanih biljeki koje objanjavaju ne sasvim razumljive izraze i situacije iz doba pisanja knjige. Nikakva promjena nije izvrena ni u tekstu Ellen White niti u oznaavanju broja stranica iz etvrtog, prethodnog izdanja pa je u skladu s Indeksom spisa Ellen White. U Iskustvima i pogledima nalazimo prvu biografsku skicu Ellen White u kojoj je ukratko opisano njezino iskustvo u adventnom pokretu od 1840. do 1844. Zatim slijedi niz ranijih vienja, od kojih su mnoga prvi put tiskana u obliku letka ili kao lanak u asopisu. Dodatak objanjava odreene izraze u ranijem izdanju koji su pogreno shvaeni ili konstruirani i upuuje dodatni savjet Crkvi. Njegovom objavljivanju prethodila je za godinu dana prva broura s naslovom Svjedoanstva za crkvu. Duhovni darovi, sv. 1, prvi objavljeni izvjetaj o dugotrajnom sukobu izmeu Krista i Njegovih anela te Sotone i njegovih anela, cijenjen je zbog slikovitog jezika i njegove jezgrovitosti, dodirujui pritom samo znaajnije toke. U godinama koje su slijedile, ovaj kratak opis sukoba uvelike je proiren u etiri sveska Duha prorotva (The Spirit of

Predgovor

Prophecy), objavljenih 1870.1874. Nakon iroke distribucije, ovaj etverodijelni komplet nadomjestio je vrlo poznati i puno itani niz Velika borba u kojem je ovaj izvjetaj iznesen u jo podrobnijem obliku, kako je Elleni White bio prikazan u mnogim otkrivenjima. Premda su Patrijarsi i proroci, Izraelski proroci i kraljevi, Isusov ivot, Djela apostolska i Velika borba opsenije knjige koje iznose opirno dogaaje u vezi s ovim sukobom, ovdje prikazan prvobitni izvjetaj u kratkom, jasnom, jednostavnom obliku bit e zajedno s Iskustvima i vienjima uvijek posebno traen. Odbor za Ostavtinu spisa Ellen G. White Washington, D.C., 1963.

Predgovor prvom izdanju Iskustava i vienja

Svi smo svjesni da mnogi iskreni traitelji istine i biblijske svetosti imaju predrasude prema vienjima. Dva su velika uzroka stvorila ovu predrasudu. Prvi je to je fanatizam, praen lanim vienjima i postupcima, postojao manje-vie svuda. To je navelo mnoge vjernike da iskreno sumnjaju u sve to je slino tome. Drugo, pojava mesmerizma i onoga to se obino naziva tajanstvenim kucanjem, savreno je smiljena da prevari i izazove nevjerovanje prema darovima i djelovanju Bojeg Duha. Ali Bog je nepromjenjiv. Njegovo djelovanje preko Mojsija pred faraonom bilo je savreno, bez obzira na to to je Janesu i Jambresu bilo doputeno da ine uda Sotoninom silom, koja su bila slina udima to ih je Mojsije uinio. Krivotvorine su se pojavile i u vrijeme apostola, ali su se darovi Duha oitovali u Kristovim sljedbenicima. Nije Boja namjera da svoj narod u ovo vrijeme prepusti gotovo neobuzdanoj prijevari bez darova i oitovanja svojeg Duha. Namjera je krivotvorine da oponaa postojeu stvarnost. Zbog toga je sadanje oitovanje duha zablude dokaz da se sam Bog oituje svojoj djeci silom Svetoga Duha i da e On slavno ispuniti svoju rije.

VI

Rani spisi

U posljednje u vrijeme veli Gospodin izliti od svoga Duha na svako ljudsko bie, te e proricati vai sinovi i vae keri; vai e mladii imati vienja, a vai starci sne. (Dj 2,17; usp. Jl 3,1) to se mesmerizma tie, mi smo ga uvijek smatrali opasnim pa zbog toga nismo imali posla s njim. Nikad nismo vidjeli osobu u mesmeristikom snu i nemamo pojma o toj vrsti iskustva. James White Saratoga Springs, N.Y. u kolovozu 1851.

Povijesni prolog
Rani spisi odraavaju trajno i posebno zanimanje adventista sedmog dana jer sadre najranije knjige Ellen G. White. One su bile napisane i prvi put objavljene 1850-ih za izgradnju i pouku onima koji su zajedno s autoricom proli kroz iskustva adventistikih svetkovatelja subote 1840-ih i ranih 1850-ih godina. Stoga je autorica pretpostavljala da je itatelj upoznat s povijeu adventnog buenja i razvojem adventistikog pokreta koji se pojavio 1844. Zbog toga su neka vrlo poznata iskustva iz tog vremena u nekim sluajevima samo nagovijetena i uporabljeni su izrazi koje, da bismo ih pravilno razumjeli, moramo promatrati u okviru povijesti adventistikih svetkovatelja subote u tim prvim godinama. Kad 1858. godine pie o objavljivanju vijesti trojice anela iz Otkrivenja 14, Ellen White govori o iskustvima onih koji su sudjelovali u tom radu i izvlai pouke iz njihovih iskustava, a ne iznosi, kako bismo oekivali, jasnu sliku vijesti. Vidi str. 192197 i 207210. Ona se ponekad slui danas nepoznatim izrazima kao to su nominalni adventist, zatvorena vrata, otvorena vrata i drugi. Danas smo udaljeni vie od stoljea i pol od tih herojskih vremena. itatelj to mora stalno drati na umu. Mi emo sada obnoviti povijest koja je bila tako dobro poznata suvremenicima Ellen White i ukazati na neke vane dogaaje u iskustvima adventistikih svetkovatelja subote tijekom desetljea ili dva koja su prethodila prvom izdanju gradiva koji se ovdje pojavljuje. U poetnim ulomcima Ellen White se ukratko osvre na svoje obraenje i prvo kransko iskustvo. Ona govori i o sluanju predavanja o biblijskoj doktrini oekivanog osobnog Kristovog dolaska, za koji se mislilo da neposredno pred(9)
VII

VIII

10

Rani spisi

stoji. Veliko adventno buenje koje ovdje ukratko spominje bilo je pokret koji je obuhvatio itav svijet. Pojavio se kao rezultat briljivog prouavanja prorokih spisa i prihvaanja radosne vijesti o Isusovom dolasku od strane velikog broja ljudi irom svijeta.

Veliko adventno buenje

Meutim, adventna vijest najvie se objavljivala i prihvaala u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Nakon to su sposobni mukarci i ene u mnogim vjerskim zajednicama prihvatili biblijska proroanstva koja govore o Isusovom povratku, pojavili su se brojni ozbiljni adventistiki vjernici. Meutim, treba rei da nije stvorena posebna i odreena vjerska organizacija. Adventna nada dovela je do snanog vjerskog buenja koje je koristilo svim protestantskim crkvama i navelo mnoge skeptike i nevjernike da jasno priznaju vjerovanje u Bibliju i Boga. Kad se pokret pribliio vrhuncu u ranim 1840-im godinama, nekoliko stotina propovjednika ujedinilo se u objavljivanju ove vijesti. U tome je prednjaio William Miller koji je ivio u istonom dijelu savezne drave New York. Imao je istaknuto mjesto u svojoj drutvenoj zajednici i bavio se poljodjelstvom. Unato bogatoj vjerskoj spoznaji, u mladosti je postao skeptik. Izgubio je vjeru u Boju rije i prihvatio deistika gledita. Kad je jedne nedjelje prije podne itao neku propovijed u baptistikoj crkvi, Sveti Duh je ganuo njegovo srce i on je prihvatio Isusa Krista kao svojeg Spasitelja. Miller se dao na prouavanje Boje rijei, odluan da u Bibliji nae zadovoljavajui odgovor na sva svoja pitanja i da se upozna s istinama iznesenima na njezinim stranicama. Sljedee dvije godine posvetio je mnogo vremena prouavanju retka za retkom u Svetom pismu. Odluio je da nee prijei na sljedei redak dok ne osjeti da je naao zadovoljavajue objanjenje onog retka koji je prouavao. Pred sobom je imao samo Bibliju i konkordanciju. S vremenom je u svojem prouavanju doao do proroanstava o doslovnom, osobnom Kristovom drugom dolasku. Uhvatio se u kotac i s velikim vremenskim proroanstvima, posebno s proroanstvom o 2300 dana u Danielu 8 i 9, koje je povezao s proro-

IX

Povijesni prolog

11

anstvom u Otkrivenju 14 i porukom anela koji objavljuje as Bojega suda (Otk 14,6.7). U ovoj knjizi, na str. 229, Ellen White kae da je Bog poslao svojeg anela da takne srce Williama Millera, da ga navede na istraivanje proroanstava. U svojem djetinjstvu Ellen White je sluala dva niza predavanja koja je Miller odravao u Portlandu u saveznoj dravi Maine. Ona su ostavila dubok i trajan dojam na njezino srce. Pustit emo je da nam prenese raunanje proroanstava onako kako ga je starjeina Miller iznio svojim sluateljima. Zato emo se posluiti njezinom kasnijom knjigom Velika borba:

Raunanje prorokih razdoblja

inilo se da proroanstvo u Danielu 8,14 najjasnije otkriva vrijeme drugog dolaska: Jo dvije tisue i tri stotine veeri i jutara; tada e Svetite biti oieno. Drei se pravila da Boju rije uzima kao svojeg vlastitog tumaa, Miller je naao da u simbolikom proroanstvu jedan dan znai godinu (Br 14,34; Ez 4,6); vidio je da se razdoblje od dvije tisue i tri stotine prorokih dana, odnosno doslovnih godina, protee daleko iza vremena milosti odreenog idovima, i da se prema tome ne moe odnositi na ienje njihovog Svetita. Miller se oslanjao na opeprihvaeno miljenje da je u kranskoj eri zemlja to Svetite te je zakljuio da je ienje Svetita, proreeno u Danielu 8,14, ienje Zemlje vatrom prigodom Kristovog drugog dolaska. Ako bi se, onda, mogao nai toan poetak za dvije tisue i tri stotine dana, zakljuio je da bi se moglo lako odrediti i vrijeme drugog dolaska. Tako bi se otkrilo vrijeme tog velikog kraja, vrijeme kada e sadanje stanje sa svom svojom oholou i silom, raskoi i tatinom, bezbonou i tlaenjem doi kraju, kada e biti skinuto prokletstvo sa Zemlje, unitena smrt, dana nagrada Bojim slugama, prorocima i svetima i onima koji se boje Njegova imena, i kada e biti uniteni oni koji kvare zemlju. (S. Bliss, Memoirs of Wm. Miller, str. 76) S novom i jo veom ozbiljnou Miller je nastavio istraivati proroanstva, posveujui itave noi i dane prouavanju onoga to mu se sada inilo tako silno vanim da je zaokup-

12

Rani spisi

XI

ljalo svu njegovu pozornost. U osmom poglavlju Danielove knjige nije mogao nai nagovjetaj poetka dvije tisue i tri stotine dana. Premda je anelu Gabrielu bilo zapovjeeno da Danielu objasni vienje, objanjenje je bilo samo djelomino. Kad se pred prorokovim oima odvijao prikaz stranog progonstva koje e doi na Crkvu, tjelesna snaga je otkazala. Vie nije mogao izdrati pa ga je aneo na neko vrijeme napustio. Daniel je obnemogao i vie dana bolovao: Bijah smeten zbog vienja, kae, no nitko to nije dokuio. (Dn 8,27) No Bog je zapovjedio svojem glasniku: Objasni mu to vienje! Ova se zapovijed morala izvriti i stoga se aneo neto kasnije vratio Danielu i rekao: Daniele, evo me: dooh da te pouim, pazi dobro na rije, razumij vienje. (Dn 8,27.16; 9,22.23.25-27) U vienju iz osmog poglavlja ostao je neobjanjen samo jedan vaan element, i to element povezan s vremenom razdoblje od 2300 dana; stoga se aneo u nastavku tumaenja zadrava iskljuivo na pitanju vremena: Sedamdeset je sedmica odreeno tvom narodu i tvom svetom gradu ... Znaj i razumij: Od asa kad izae rije 'Neka se vrate i neka opet sagrade Jeruzalem' pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, a onda ezdeset i dvije sedmice, i bit e opet sagraeni trg i opkop, i to u teko vrijeme. A poslije ezdeset i dvije sedmice bit e Pomazanik pogubljen, ali ne za sebe ... I sklopit e savez s mnogima za jednu sedmicu: a u polovici sedmice prestat e rtva i prinos. (Dn 9,24-27) Aneo je Danielu bio poslan s izriitim ciljem da mu objasni element koji nije razumio iz vienja u osmom poglavlju, izvjetaj o vremenu: Jo dvije tisue i tri stotine veeri i jutara; tada e Svetite biti oieno. Nakon to je aneo pozvao Daniela: Pazi dobro na rije, razumij vienje, prve njegove rijei bile su: Sedamdeset je sedmica odreeno tvom narodu i tvom svetom gradu. Ovdje prevedena rije odreeno u izvorniku znai odsjeeno. Aneo je rekao da je sedamdeset tjedana, to znai 490 godina, odsjeeno i da se odnosi samo na idove. Ali od ega su odsjeeni? Budui da je 2300 dana jedino vremensko razdoblje spomenuto u osmom poglavlju, to je sedamdeset tjedana moralo biti odsjeeno od njih te oba razdoblja moraju imati zajedniki poetak. Aneo je objasnio da sedamdeset tjedana poinje izda-

Povijesni prolog

13
XII

vanjem proglasa za ponovnu izgradnju Jeruzalema. Kad bi se mogao utvrditi datum izdavanja ovog proglasa, bio bi utvren i poetak velikog razdoblja od 2300 dana. Ovaj proglas nalazimo u sedmom poglavlju Ezrine knjige. (Ezr 7,12-26) Perzijski kralj Artakserkso izdao ga je u najpotpunijem obliku 457. godine prije Krista. Meutim u Ezri 6,14 stoji da se Gospodnji dom u Jeruzalemu trebao sagraditi po naredbi Kira, Darija i Artakserksa, kralja perzijskoga. Ova su tri kralja pokretanjem, potvrivanjem i upotpunjavanjem proglasa u cijelosti ostvarili sve to je proreeno o poetku 2300 godina. Ako uzmemo 457. prije Krista, kada je proglas dobio konani oblik, kao datum izdavanja naredbe, jasno je da se ispunila svaka pojedinost proroanstva od sedamdeset tjedana. Od asa kad izae rije 'Neka se vrate i neka opet sagrade Jeruzalem' pa do Kneza Pomazanika: sedam sedmica, a onda ezdeset i dvije sedmice odnosno ezdeset i devet tjedana ili 483 godine. Artakserksova naredba stupila je na snagu ujesen 457. godine prije Krista. Od ovog se datuma 483 godine proteu do jeseni 27. godine po Kristu. U to se vrijeme proroanstvo ispunilo. Rije Mesija znai Pomazanik. Krista je ujesen 27 godine krstio Ivan i pomazao Sveti Duh. Apostol Petar svjedoi kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom (Dj 10,38). I sm je Spasitelj rekao: Na meni je Duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da donesem Radosnu vijest siromasima. (Lk 4,18) Nakon krtenja otiao je u Galileju i propovijedao Radosnu vijest Boju. Govorio je: 'Ispunilo se vrijeme.' (Mk 1,14.15) I sklopit e savez s mnogima za jednu sedmicu. Sedmica o kojoj je ovdje rije posljednja je od sedamdeset; to je posljednjih sedam godina razdoblja dodijeljenog idovima. Tijekom tog vremena to se protee od 27. do 34. godine, Krist je najprije osobno, a zatim preko svojih uenika uputio evaneoski poziv posebice idovima. Kad je slao apostole s Radosnom vijesti o kraljevstvu, Isus ih je uputio: Ne idite k poganima, ne ulazite ni u jedan samarijski grad! Nego idite radije k izgubljenim ovcama doma Izraelova. (Mt 10,5.6) A u polovici sedmice prestat e rtva i prinos. Godine 31., tri i pol godine nakon krtenja, na je Gospodin bio razapet na kri. Velikom rtvom prinesenom na Golgoti do-

XIII

14

Rani spisi

XIV

ao je kraj sustavu prinoenja rtava koje su etiri tisue godina upuivale na Boje Janje. Sada je sjena postala stvarnost i stoga su trebale prestati sve rtve i prinosi obrednog sustava. Sedamdeset tjedana, ili 490 godina, posebno dodijeljenih idovima, zavrilo je, kao to smo vidjeli, 34. godine po Kristu. U to je vrijeme odlukom idovskog Sanhedrina nacija muenikom smru Stjepana i progonstvom Kristovih sljedbenika zapeatila odbacivanje Evanelja. Budui da vie nije bila ograniena na izabrani narod, vijest spasenja poela se otada navijetati svijetu. Uenici, primorani da zbog progonstva bjee iz Jeruzalema, prolazili su iz jednog kraja u drugi propovijedajui Evanelje Rijei. Tako Filip sie u glavni grad Samarije i tu propovijedae Krista. Voen boanskom rukom Petar je otvorio Evanelje stotniku iz Cezareje, bogobojaznom Korneliju, a gorljivi Pavao, pridobiven za Kristovu vjeru, dobio je nalog da Radosnu vijest odnese daleko, k poganima (Dj 8,4.5; 22,21). Tako se svaka pojedinost proroanstva dojmljivo ispunila i poetak sedamdeset tjedana nedvojbeno je utvren za 457. godinu prije Krista, a njihov kraj 34. godine po Kristu. Polazei od navedenih podataka, nije teko odrediti kraj 2300 dana. Budui da je sedamdeset tjedana 490 dana bilo odsjeeno od 2300, preostalo je 1810 dana. Nakon protjecanja 490 dana, jo se trebalo ispuniti 1810 dana. Raunajui od 34. godine, 1810 godina see do 1844. Prema tome, 2300 dana iz Daniela 8,14 zavrava 1844. godine. Po isteku ovog velikog prorokog razdoblja, prema svjedoanstvu Bojeg anela, Svetite e biti oieno. Tako je vrijeme ienja Svetita koje se prema tadanjem gotovo openitom vjerovanju trebalo zbiti prigodom drugog dolaska definitivno utvreno. Miller i njegovi suradnici isprva su vjerovali da e 2300 dana istei u proljee 1844. godine, dok proroanstvo upuuje na jesen iste godine. Pogreno razumijevanje ove injenice dovelo je do razoaranja i zbunjenosti kod onih koji su u ranijem vremenu vidjeli trenutak Gospodnjeg dolaska. Ali to nije nimalo utjecalo na snagu argumenta da 2300 dana zavrava 1844. godine i da se mora ostvariti veliki dogaaj prikazan ienjem Svetita.

Povijesni prolog

15

Kad se posvetio prouavanju Svetog pisma kako bi dokazao da je to otkrivenje od Boga, Miller isprva nije ni slutio da e ga to dovesti do zakljuka do kojega je sada doao. On je i sm jedva mogao vjerovati u rezultat svojeg istraivanja. Ali biblijski dokazi bili su odvie jasni i snani da bi ih mogao zanemariti. On je dvije godine posvetio prouavanju Biblije dok 1818. godine nije doao do sveanog zakljuka da e otprilike za dvadeset pet godina Krist doi da izbavi svoj narod. (Velika borba, str. 280284)

XV

Razoaranje i njegove posljedice

Oni koji su vjerovali u advent s velikom su se enjom pribliavali danu kad se prema oekivanju trebao vratiti njihov Gospodin. Za njih je jesen 1844. bilo vrijeme na koje je ukazivalo Danielovo proroanstvo. Ali ovi posveeni vjernici morali su doivjeti gorko razoaranje. Kao to su uenici u prolosti doivjeli razoaranje jer nisu razumjeli tonu narav dogaaja koji e se zbiti u ispunjenju proroanstva povezanog s prvim Isusovim dolaskom, tako su se adventisti 1844. razoarali u vezi s odigravanjem proroanstva koje se odnosilo na oekivani drugi Kristov dolazak. O tome Ellen White pie u ovoj knjizi: Isus nije doao na Zemlju kako je to oekivala spremna, radosna skupina, da oisti Svetite ienjem Zemlje ognjem. Vidjela sam da su ispravno izraunali proroka razdoblja; proroko vrijeme zavrilo je 1844. i Isus je uao u Svetinju nad svetinjama da na kraju dana oisti Svetite. Pogrijeili su u tome to nisu razumjeli to je Svetite i kakva je narav njegova ienja. (str. 200) Gotovo neposredno nakon razoaranja 22. listopada, mnogi su vjernici i propovjednici, koji su bili ujedinjeni adventnom vijeu, otili. Neki od njih su se prikljuili pokretu vie iz straha i kad je oekivano vrijeme prolo, napustili su svoju nadu i nestali. Drugi su preli u fanatizam. Oko polovine adventistike skupine grevito se drala uvjerenja da e se Krist uskoro pojaviti na nebeskim oblacima. Dok su doivljavali ismijavanje i izrugivanje kojim ih je svijet obasuo, mislili su da vide dokaze kako je vrijeme milosti za svijet

16
XVI

Rani spisi

prolo. Ovi su ljudi vrsto vjerovali da je Gospodnji povratak jako blizu. Ali kako su se dani pretvorili u tjedne i Gospodin se nije pojavio, dolo je do podjela u miljenju i ova se skupina podijelila. Jedan dio, brojano velik, zakljuio je da se proroanstvo nije ispunilo 1844. i da je moralo doi do pogreke u raunanju prorokih razdoblja. Poeli su obraati pozornost na neki odreeni budui datum tog dogaaja. Drugi, a to je bila manja skupina, praoci Crkve adventista sedmoga dana, bili su toliko sigurni u dokaze djelovanja Bojeg Duha u velikom adventnom buenju da su bili uvjereni kako bi nijekanje da ovaj pokret nije bio Gospodnje djelo, znailo preziranje Duha milosti. Smatrali su da to ne mogu uiniti.

Vienje koje je dobila Ellen Harmon

Ova je skupina u posljednjim redcima Otkrivenja 10 nala potvrdu steenog iskustva i djela koje su trebali obaviti. Trebalo je oivjeti oekivanje drugog dolaska. Bog ih je i dalje vodio. U njihovoj je sredini bila mlada djevojka, Ellen Harmon, koja je u prosincu 1844., samo dva mjeseca nakon razoaranja, primila od Boga proroko otkrivenje. U tom vienju Gospodin joj je pokazao putovanje adventnog naroda u Novi Jeruzalem. Premda ovo vienje nijeobjasnilo razlog razoaranja, jer je to objanjenje moglo doi i dolo je zahvaljujui prouavanju Biblije, ono im je pruilo uvjerenje da ih Bog vodi i da e ih nastaviti voditi na putu prema nebeskom gradu. Na poetku ovog simbolikog puta pokazanog mladoj Ellen bilo je jarko svjetlo, za koje je aneo rekao da je pononi poklik, izraz povezan s posebnim propovijedanjem u ljeto i jesen 1844. o neposrednoj blizini drugog Kristovog dolaska. U ovom je vienju vidjela Krista kako vodi narod u Boji grad. Njihov razgovor ukazivao je na to da e putovanje trajati due nego to su oekivali. Neki su izgubili iz vida Isusa i skrenuli s puta, ali oni koji su i dalje upirali pogled u Isusa i grad, stigli su sigurno na svoje odredite. Upravo je to opisano u lanku Moje prvo vienje na stranicama 3336.

XVII

Povijesni prolog

17

Dvije skupine adventista

Isprva se samo nekolicina pridruila ovoj skupini koja se kretala prema veem svjetlu. Kad je nastupila 1846. godina, bilo ih je pedesetak. Vea skupina koja nije vjerovala u ispunjenje proroanstva u 1844. brojila je tridesetak tisua. Njihovi su se voe okupili 1845. u Albanyju u saveznoj dravi New York na konferenciji od 29. travnja do 1. svibnja i u tom su razdoblju ponovno razmotrili svoja stajalita. U donesenoj odluci objavili su upozorenje protiv onih koji tvrde da imaju posebno svjetlo, koji ue idovske bajke i odreuju nove ispite (Advent Herald, 14. svibnja 1845). Tako su zatvorili vrata svjetlu o suboti i Duhu prorotva. Bili su uvjereni da se prorotvo nije ispunilo 1844., a neki su kraj razdoblja od 2300 dana odredili u budunosti. Bili su postavljeni razliiti datumi, ali su jedan za drugim proli. Ovi ljudi, koje je na okupu drala zajednika nada u Kristov drugi dolazak, isprva su se povezali u labavo vezane skupine sa zamjetnim razlikama u odreenim doktrinarnim stajalitima. Neke od tih skupina ubrzo su nestale. Skupina koja je preivjela postala je Adventistikom kranskom crkvom. U ovoj knjizi nazvani su adventistima prvog dana ili nominalnim adventistima.

Pojavljivanje svjetla o Svetitu

No sada se moramo vratiti onima koji su se uporno drali uvjerenja da se prorotvo ispunilo 22. listopada 1844. i koji su otvorena uma i srca zakoraili prema istinama o suboti i Svetitu kad je nebesko svjetlo obasjalo njihov put. Ti ljudi nisu bili okupljeni na jednom mjestu, ve su kao pojedinci ili vrlo male skupine bili raspreni tu i tamo u sjevernim, sredinjim i sjeveroistonim dijelovima Sjedinjenih Drava. Hiram Edson, jedan od te skupine, ivio je u saveznoj dravi New York u Port Gibsonu. Bio je voa adventista u tom kraju. Vjernici su se 22. listopada 1844. okupili u njegovom domu da ekaju Gospodnji dolazak. Mirno i strpljivo ekali su na veliki dogaaj. Ali kad je dola pono i kad su shvatili da je vrijeme ekanja prolo, postalo je jasno da Isus nee doi tako skoro kako su mislili. To je bilo vrijeme gorkog razoaranja. U ranim jutarnjim satima Hiram Edson

XVIII

18

Rani spisi

XIX

i nekolicina drugih poli su u njegov sjenik da se mole; tijekom molitve osjetili su da e svjetlo doi. Neto kasnije, kad su Edson i jedan prijatelj prolazili kroz njivu s kukuruzom s nakanom da posjete druge adventiste, njemu se uinilo kao da ga je neka ruka dotaknula po ramenu. Podignuo je glavu i ugledao kao da ima vienje otvorena nebesa i Krista u nebeskom Svetitu kako ulazi u Svetinju nad svetinjama da tamo otpone slubu u prilog svojem narodu, umjesto da izie iz Svetinje nad svetinjama da oisti svijet ognjem, kako su mislili. Pomnim prouavanjem Biblije Hiram Edson, lijenik F. B. Hahn i uitelj O. R. L. Crozier uskoro su otkrili da Svetite koje je trebalo biti oieno na kraju 2300 godina nije bilo Zemlja, ve nebesko Svetite u kojemu Krist slui za nas u Svetinji nad svetinjama. Ovo posredniko Kristovo djelovanje bilo je odgovor na poziv povezan s asom Bojega suda, objavljen u vijesti prvog anela (Otk 14,6.7). Uitelj Crozier napisao je zakljuke do kojih je skupina dola prouavanjem. Oni su tiskani lokalno, a zatim u potpunijem obliku u adventistikom asopisu Day-Star, koji je izlazio u Cincinnatiju u saveznoj dravi Ohio. Poseban broj od 7. veljae 1846. bio je posveen biblijskom prouavanju pitanja Svetita.

Istine potvrene vienjem

U tijeku ovog prouavanja, i prije nego to je objavljeno, daleko na istoku u saveznoj dravi Maine, Ellen Harmon je dobila vienje u kojem joj je pokazan Kristov prelazak sa svojom slubom iz Svetinje u Svetinju nad svetinjama na kraju 2300 dana. Izvjetaj o ovom vienju nalazimo u Ranim spisima na str. 6365. U jednom drugom vienju ubrzo nakon ovoga, o kojem Ellen White govori u izjavi napisanoj u travnju 1847., vie od godinu dana kasnije, ona je zapisala da joj je Gospodin u vienju pokazao, prije vie od godinu dana, da je brat Crozier imao ispravno svjetlo o ienju Svetita i ostalom; i da je bila Njegova volja da brat Crozier vienje opie u Day-Star Extra, od 7. veljae 1846. Osjeam da mi je Gospodin dao pravo da svim svetima preporuim ovo posebno izdanje. (A Word to the Little Flock, str. 12) Tako je nalaz

Povijesni prolog

19

prouavatelja Biblije bio potvren vienjima Boje vjesnice. Iduih godina Ellen White je dosta pisala o istini o Svetitu i njezinom znaenju za nas; o tome se dosta govori u Ranim spisima. Posebno zapazimo poglavlje koje pod naslovom Svetite poinje na str. 205. Razumijevanje Kristove slube u nebeskom Svetitu pokazalo se sredstvom koje je otkrilo tajnu velikog razoaranja. Nai su pioniri jasno vidjeli da se proroanstvo o tome da je doao as Bojeg suda ispunilo u dogaajima koji su se odigrali 1844. godine, ali da je jo trebalo obaviti slubu u Svetinji nad svetinjama u nebeskom Svetitu prije nego to Isus doe na Zemlju. Poruke prvog i drugog anela odjeknule su u objavi adventne vijesti i sada je poela objava poruke treega anela. Pod ovom porukom poelo je svitati znaenje subote.

XX

Poetak svetkovanja subote

Kad pratimo izvjetaj o poetku svetkovanja subote meu adventistima, moramo svratiti do male crkve u okrugu Washington u sreditu savezne drave New Hampshire, koja granii s dravom Maine na istoku, a ija je zapadna granica udaljena oko 90 km od granice sa saveznom dravom New York. Ovdje su 1843. vjernici jedne nezavisne kranske crkve uli i prihvatili adventnu vijest. To je bila ozbiljna skupina. K njima je dola jedna baptistica sedmog dana, Rachel Oakes, koja je dijelila traktate u kojima su bile istaknute obveze etvrte zapovijedi. Neki su 1844. vidjeli i prihvatili ovu biblijsku istinu. Jedan od njih, William Farnsworth, ustao je na nedjeljnom prijepodnevnom bogosluju i izjavio da namjerava svetkovati Boju subotu u skladu s etvrtom zapovijedi. Pridruilo mu se desetak lanova koji su vrsto odluili vriti sve Boje zapovijedi. To su bili prvi adventisti sedmoga dana. Propovjednik koji je vodio brigu o ovoj crkvenoj skupini, Frederick Wheeler, ubrzo je prihvatio istinu o suboti i tako bio prvi adventistiki propovjednik koji je svetkovao subotu. Jedna drugi adventistiki propovjednik, T. M. Preble, koji je ivio u istoj saveznoj dravi, prihvatio je istinu o suboti i u veljai 1845. objavio lanak u Hope of Israel, jed-

20
XXI

Rani spisi

nom od adventistikih asopisa, u kojemu je izloio obvezujue zahtjeve etvrte zapovijedi. Joseph Bates, istaknuti adventistiki propovjednik koji je ivio u Fairhavenu u saveznoj dravi Massachusetts, itao je Prebleov lanak i prihvatio svetkovanje subote. Ubrzo nakon toga starjeina Bates otputovao je u Washington u saveznoj dravi New Hampshire da ovu novopronaenu istinu proui s tamonjim adventistima koji su svetkovali subotu. Kad se vratio kui, bio je potpuno osvjedoen u istinu o suboti. Nakon nekog vremena Bates je odluio tiskati traktat u kojem je izloio obvezujue zahtjeve etvrte zapovijedi. Njegova broura od 48 stranica objavljena je u kolovozu 1846. Jedan primjerak dospio je u ruke Jamesu i Ellen White nekako u vrijeme njihova vjenanja krajem kolovoza. Na osnovi biblijskih dokaza iznesenih u lanku, oni su prihvatili i poeli svetkovati subotu. O tome je Ellen White poslije pisala: Ujesen 1846. poeli smo svetkovati biblijsku subotu, nauavati je i braniti. (Testimonies, sv. 1, str. 75)

Otkriveno znaenje subote

James i Ellen White odluili su se za svetkovanje subote iskljuivo na osnovi biblijskih dokaza na koje im je ukazala Batesova broura. A onda prve subote u travnju 1847., sedam mjeseci nakon to su poeli svetkovati subotu i nauavati istinu o njoj, Gospodin je Elleni White u Topshamu, u saveznoj dravi Maine, dao vienje u kojem je naglaena vanost subote. Vidjela je ploe Zakona u Kovegu u nebeskom Svetitu i vijenac svjetla oko etvrte zapovijedi. Na stranicama 4750 nalazi se izvjetaj o tom vienju. Zakljuak do kojeg su prije doli prouavanjem Boje rijei sada je bio potvren. Ovo je vienje pomoglo vjernicima da proire pojam svetkovanja subote. U ovom otkrivenju Ellen White je bila prenesena do svretka vremena i vidjela da je subota velika istina na osnovi koje e ljudi odluiti hoe li sluiti Bogu ili nekoj otpaloj sili. Vraajui se 1874. na ovo iskustvo, ona je pisala: Vjerovala sam u istinu o suboti prije nego to sam u vienju vidjela ita vezano uz subotu. Mjesecima poslije odluila sam svetkovati subotu prije nego to mi je pokazana

XXII

Povijesni prolog

21

njezina vanost i mjesto u vijesti treeg anela. (Letter 2, 1874.)

Vanost konferencija o suboti

Bojom providnou nekoliko propovjednika koji su predvodili u nauavanju ovih istina, zajedno s vie sljedbenika sastali su se 1848. godine na pet konferencija o suboti. Oni su uz post i molitvu prouavali Boju rije. Starjeina Bates, apostol istine o suboti, predvodio je u zastupanju obvezujuih zahtjeva subote. Hiram Edson i njegovi pomagai, koji su prisustvovali nekima od ovih konferencija, neumorno su iznosili istinu o Svetitu. James White, temeljit u prouavanju proroanstava, usmjerio je pozornost na dogaaje koji se trebaju odigrati prije Isusovog ponovnog dolaska. Na tim su sastancima udruene sve doktrine koje adventisti danas cijene. Vraajui se 1874. na ovo iskustvo, ona je pisala: Mnogi nai vjernici ne shvaaju koliko je vrst temelj nae vjere. Moj suprug, starjeina Joseph Bates, otac Pierce,2 starjeina (Hiram) Edson i drugi, mudri, plemeniti i poteni ljudi, bili su meu onima koji su, nakon 1844. godine, tragali za istinom kao za skrivenim blagom. Sastajala sam se s njima i mi smo ozbiljno prouavali i molili se. esto bismo ostajali zajedno do kasno u no, a ponekad i itavu no molei za svjetlo i prouavajui Rije. Ova bi se braa stalno sastajala da prouavaju Bibliju kako bi razumjela njezino znaenje i bila su je spremna iznositi sa silom. Kad bi tijekom prouavanja doli do neega gdje bi rekli: Dalje ne moemo, Gospodnji Duh bi siao na mene i ja bih dobila vienje i jasno objanjenje ulomaka koje smo prouavali, uz upute kako da djelotvorno radimo i pouavamo. Tako smo dobili svjetlo koje nam je pomoglo da razumijemo pisma u pogledu na Krista, Njegovu zadau i sveenitvo. Bio mi je objanjen niz istina od vremena u kojem smo se mi nalazili do vremena kad emo ui u Boji grad i ja sam prenijela drugima upute koje mi je Gospodin dao.
2 Ovdje prema sjeanju govori o starijoj brai meu pionirima. Otac Pierce bio je Stephan Pierce koji je u tim ranim danima obavljao propovjedniku i administrativnu slubu.

XXIII

22

Rani spisi

XXIV

Tijekom toga vremena nisam mogla razumjeti razmiljanja brae. Um mi je bio zatvoren i jednostavno nisam mogla shvatiti znaenje biblijskih tekstova koje smo prouavali. To je bila jedna od velikih alosti u mojem ivotu. U takvom stanju uma ostala sam dok u naim mislima sve glavne toke nae vjere nisu postale jasne, u skladu s Bojom rijeju. Braa su znala da bez vienja ne mogu razumjeti te stvari pa su dana otkrivenja prihvatili kao svjetlo koje dolazi izravno s Neba. (Selected Messages, sv. 1, str. 206,207) Tako je doktrinarni temelj Crkvi adventista sedmog dana postavilo vjerno prouavanje Boje rijei, i kad pioniri nisu mogli napredovati, Ellen White bi dobila svjetlo koje je objanjavalo njihovu tekou i otvaralo put za nastavak prouavanja. Vienja su takoer bila peat Bojeg odobravanja na ispravne zakljuke. Tako je dar prorotva djelovao kao sredstvo ispravljanja zabluda i potvrivanja istine. (Vidi Gospel Workers, str. 302.)

Pioniri poinju s izdavanjem literature

Ubrzo nakon pete od tih subotnjih konferencija odranih tijekom 1848. godine, sazvan je jo jedan sastanak u domu Otisa Nicholsa u Dorchesteru (u blizini Bostona). Braa su prouavala i molila u vezi sa svojom odgovornou da objave svjetlo kojim je Gospodin obasjao njihov put. Za vrijeme prouavanja Ellen White je dobila vienje i u tom joj je otkrivenju bila pokazana dunost brae da to svjetlo objave tiskanom rijeju. Ona pie o ovom dogaaju u Life Sketches: Nakon vienja rekla sam suprugu: Imam za tebe poruku. Zaponi s izdavanjem malog asopisa koji e slati ljudima. Neka isprva bude malen; ali kad ga budu itali, poslat e ti sredstva potrebna za tiskanje i to e od samog poetka uspjeti. Pokazano mi je da e od tog malog poetka potei rijeke svjetla koje e obuhvatiti svijet. (str. 125) Ovo je bio poziv na djelovanje. to je James White mogao uiniti? Imao je malo svjetovnih dobara. Ali vienje je bilo boanska uputa i on je osjeao da treba krenuti naprijed u vjeri. I tako je sa svojom Biblijom od 75 centa i konkordancijom kojoj su nedostajale obje korice James White poeo pripremati lanke o suboti i drugim slinim predmetima koje

Povijesni prolog

23

e tiskati u malom asopisu. Za to je trebalo vremena, ali je na kraju predao rukopis jednom tiskaru u Middletownu u saveznoj dravi Connecticut, koji je u dobroj vjeri prihvatio narudbu. Slog je bio sloen, napravljene korekture i tiskano je tisuu primjeraka. James White ih je prenio iz ureda tiskare u Middletownu u dom Beldenovih u kojem su on i Ellen nali privremeno sklonite. Traktat je imao osam stranica veliine 15 x 22,5 cm s naslovom Sadanja istina (The Present Truth). Datum je bio srpanj 1849. Mali sveanj asopisa spustili su na pod, a onda su se braa i sestre okupili oko njega i sa suzama u oima molili Boga da blagoslovi ovih nekoliko listova kad budu poslani. Zatim su asopise savili, umotali i adresirali, a James White ih je ponio do dvanaest kilometara udaljene pote u Middletownu. Tako je poelo nakladniko djelo Crkve adventista sedmoga dana. Na ovaj su nain poslana etiri broja; nad svakim se brojem molilo prije nego to su asopisi bili odneseni na potu. Ubrzo su poela stizati pisma od ljudi koji su poeli svetkovati subotu zahvaljujui itanju tih asopisa. U nekim je pismima bio novac pa je James White u rujnu mogao tiskaru u Middletownu platiti 64,50 dolara koje je dugovao za etiri broja.

XXV

Poetak izdavanja asopisa Review and Herald

Dok su James i Ellen White putovali od mjesta do mjesta, zadravi se po nekoliko mjeseci tu i tamo, priredili su izdavanje novih brojeva asopisa. Na kraju je izdan jedanaesti i posljednji broj u Parisu u saveznoj dravi Maine, u studenome 1850. Ellen White je napisala nekoliko lanaka za asopis Sadanja istina. Vei dio njih nalazimo u prvom dijelu Ranih spisa. Vidi stranice 5063. Takoer su u studenome, na jednoj konferenciji odranoj u Parisu, braa poela razmatrati rastue nakladniko djelo. Odluili su poveati asopis i promijenili mu ime u The Second Advent Review and Sabbath Herald. Izlazio je nekoliko mjeseci u Parisu, a poslije u Saratoga Springsu u saveznoj dravi New York. Od tog vremena do danas izlazi kao crkveno glasilo adventista sedmoga dana.

24
XXVI

Rani spisi

Nakladniko djelo napreduje

Dok je ivio u Saratoga Springsu, James White je u kolovozu 1851. za tisak pripremio prvu knjigu Ellen White pod naslovom A Sketch of the Christian Experience and Views of Ellen G. White, sada na stranicama 3185 ovoga djela. Sa 64 stranice to je zapravo bila samo broura. U proljee 1852. Whiteovi su se preselili u Rochester u saveznoj dravi New York i tu osnovali ured u kojem su mogli sami tiskati literaturu. Braa su se odazvala pozivu za prikupljanje novca kojim bi se kupio tiskarski stroj i skupljeno je 600 dolara za opremu tiskare. Kako su sretni bili prvi vjernici kad su se nai asopisi mogli tiskati na stroju koji je svetkovao subotu! Neto manje od tri godine ivjeli su u Rochesteru i tu tiskom objavljivali vijest. Osim Review and Heralda i Youths Instructora (asopisa za mlade) koji je James White poeo izdavati 1852., oni su s vremena na vrijeme izdavali i traktate. Druga broura Ellen White, Supplement to the Christian Experience and Views of Ellen G. White, objavljena je u Rochesteru u sijenju 1854. Ona se danas nalazi u Ranim spisima na stranicama 87118.

Battle Creek postaje nakladniki centar

U studenome 1855. James i Ellen White i njihovi pomagai sele se u Battle Creek u saveznoj dravi Michigan. Tiskarski stroj i druga tiskarska oprema preseljeni su u zgradu podignutu od strane nekolicine adventistikih svetkovatelja subote koji su osigurali novac za osnivanje vlastite tiskare. Nakon to se njihov rad razvio u tom gradiu, Battle Creek je postao upravno sredite Crkve adventista sedmoga dana. Ali James White je samo uz velike potekoe odravao nakladniko djelo. Kad prouavamo okolnosti u kojima su nastali Rani spisi, trebamo zapaziti da su prvi adventisti svetkovatelji subote isprva nastojali istinu o suboti objaviti samo svojoj bivoj brai u velikom adventnom buenju, odnosno onima koji su bili s njima u navjeivanju vijesti prvog i drugog anela. Zbog toga je oko sedam godina nakon 1844. njihov rad bio uglavnom usmjeren na adventiste koji jo nisu zauzeli

XXVII

Povijesni prolog

25

stav prema vijesti treeg anela. Za onoga tko je upoznat s okolnostima, to je i razumljivo.

Zatvorena i otvorena vrata

U nastojanjima da objave adventnu vijest u ljeto 1844., voe pokreta prepoznali su svoje vrijeme u usporedbi o Deset djevica zapisanoj u Mateju 25. Postojalo je vrijeme kanjenja nakon kojega je slijedio povik: Zarunik ide! Iziite mu u susret! O tome se obino govorilo kao pononom pokliku. U njezinom prvom vienju to je prikazano kao jarko svjetlo koje svijetli iza adventista na poetku njihova puta. U usporedbi su itali da su zarunika pratili pripravni, te se zatvorie vrata (Vidi Mt 25,10.). Zato su zakljuili da su se 22. listopada 1844. zatvorila vrata milosti za one koji su odbili prihvatiti vijest koja se svuda objavljivala. Nekoliko godina kasnije Ellen White je o tome pisala: Nakon to je prolo vrijeme oekivanja Spasiteljeva dolaska, oni [vjernici u advent] su i dalje vjerovali da je Njegov dolazak blizu. Drali su da je za njih nastupio kritian trenutak i da je Kristovo djelo posredovanja za ovjeka pred Bogom zavreno. inilo im se da Biblija ui kako e vrijeme kunje zavriti kratko vrijeme prije stvarnog dolaska Gospodina na nebeskim oblacima. To su zakljuili na osnovi biblijskih tekstova koji upuuju na vrijeme kada e ljudi traiti, kucati i plakati pred vratima milosti, ali se ona nee otvoriti. Meu njima se pojavilo pitanje ne oznauje li datum u koji su oekivali Kristov dolazak zapravo poetak onog razdoblja koje neposredno prethodi Njegovom dolasku. Budui da su objavili upozorenje o sudu, smatrali su da je njihova dunost prema svijetu obavljena pa im je sa srca pao teret spaavanja grenika. S druge strane, inilo im se da je drsko i bogohulno izrugivanje bezbonih jo jedan dokaz da se Boji Duh povukao od onih koji su odbili Njegovu milost. Sve to uvrstilo ih je u uvjerenju da je vrijeme milosti zavrilo ili, kako su govorili u ono vrijeme, da su vrata milosti zatvorena. (Velika borba, str. 369) Zatim Ellen White nastavlja pokazivati kako je o tom pitanju poelo svitati danje svjetlo: Ali jasnije svjetlo dolo je istraivanjem predmeta Svetita. Sad su uvidjeli da su bili u pravu kad su vjerovali da

XXVIII

26

Rani spisi

XXIX

svretak 2300 dana 1844. godine oznauje vaan trenutak. Premda je bila istina da su se vrata nade i milosti kroz koja su ljudi osamnaest stoljea mogli prii Bogu zatvorila, otvorila su se druga vrata i ljudima je, zahvaljujui Kristovoj slubi u Svetinji nad svetinjama, ponuen oprost grijeha. Jedan je dio Njegove slube zavren, ali samo zato da ustupi mjesto drugome. Jo su uvijek postojala otvorena vrata u nebesko Svetite, u kome je Krist vrio slubu u korist grenika. Sada je Kristove rijei u Otkrivenju upuene Crkvi bilo mogue primijeniti upravo na to vrijeme: Ovo govori Sveti, Istiniti, onaj koji ima Davidov klju; onaj koji otvori i nitko ne zatvori; onaj koji zatvori i nitko ne otvori. Poznam tvoja djela: Gle, otvorio sam pred tobom vrata koja nitko ne moe zatvoriti. (Otk 3,7.8) Oni koji vjerom slijede Krista u velikom djelu pomirenja primaju prednosti Njegovog posredovanja u svoju korist, ali oni koji odbacuju svjetlost koja ini vidljivom ovu slubu, nemaju od nje nikakve koristi. (Isto, str. 369,370)

Dva izlaza iz nedoumice

Ellen White zatim govori kako su se ove dvije skupine onih koji su vjerovali u advent odredile prema razoaranju 22. listopada 1844.: Po isteku vremena 1844. godine, uslijedilo je razdoblje velike kunje za one koji su se jo uvijek drali adventne vjere. Njihova jedina pomo, u odnosu na odreivanje njihovog pravog stajalita, bila je svjetlost koja je njihove misli usmjerila prema gornjem Svetitu. Neki su se odrekli vjerovanja u ranije raunanje prorokih razdoblja i snani utjecaj Svetoga Duha koji je pratio adventni pokret pripisivali ljudskim ili sotonskim oruima. Drugi su bili vrsto uvjereni da ih je Bog vodio u ranijem iskustvu; i dok su ekali, bdjeli i molili kako bi spoznali Boju volju, vidjeli su da je njihov Veliki sveenik otpoeo drugu vrstu slube i, slijedei Ga vjerom, upoznali i zavrno djelo Crkve. Sada su bolje razumjeli vijest prvog i drugog anela i bili pripremljeni da prihvate i svijetu upute sveano upozorenje treeg anela iz Otkrivenja 14. poglavlja. (Isto, str. 371) U ovom djelu otvorena i zatvorena vrata pojavljuju se na stranicama 5456. To moemo ispravno razumjeti samo

Povijesni prolog

27

ako na umu imamo okolnosti u kojima su se nalazili nai prvi vjernici. Nedugo nakon razoaranja pioniri su vidjeli da, premda su mnogi konanim odbacivanjem svjetla zatvorili vrata svojem spasenju, ima mnogo onih koji nisu uli vijest i nisu je odbacili, a koji bi mogli prihvatiti uvjete postavljene za ovjekovo spasenje. Poetkom 1850-ih to je postalo sasvim jasno. Osim toga, poele su se otvarati mogunosti za iznoenje vijesti trojice anela. Nestajale su predrasude. Osvrui se na njihovo iskustvo nakon razoaranja, Ellen White je pisala: U to je vrijeme bilo gotovo nemogue pristupiti nevjernicima. Razoaranje 1844. zbunilo je umove mnogih i oni nisu bili spremni sasluati nikakvo objanjenje o tom pitanju. (Review and Herald, 20. studenoga 1883.) Ali 1851. starjeina White je mogao izvijestiti: Sada su gotovo svuda otvorena vrata za iznoenje istine i mnogi su spremni itati literaturu za koju prije nisu imali nikakvog zanimanja. (Review and Herald, 19. kolovoza 1851.)

XXX

Zahtjev za crkvenom organizacijom

Ali s ovim novim prilikama i sve veim brojem onih koji su prihvaali vijest, pojavili su se i neki koji su se protivili. Ako ih se ne sprijei, djelu e biti nanesena velika teta. Meutim, i ovdje vidimo Boju providnost u voenju Njegovog naroda jer 24. prosinca 1850., u jednom vienju koje je dobila, Ellen White kae: Vidjela sam koliko je Bog velik i svet. Aneo je rekao: Paljivo hodi pred Njim jer je visok i uzvien i skut Njegove slave ispunjava hram. Vidjela sam da je sve na Nebu bilo u savrenom redu. Aneo je rekao: Pogledaj, Krist je glava, potuj red, potuj red. Daj svemu znaenje. Rekao je: Pogledaj i vidi kako je savren, kako je prekrasan red na Nebu; slijedi ga. (Manuscript 11, 1850.) Trebalo je vremena da vjernici ponu cijeniti potrebu i vrijednost evaneoskog reda. Njihova prijanja iskustva u protestantskim crkvama iz kojih su izili navela su ih da budu oprezni. Osim u podrujima u kojima je bila oita ova praktina potreba, strah od formalnosti spreavao ih je da pri-

XXXI

28

Rani spisi

hvate crkvenu organizaciju. Tek desetljee nakon vienja 1850. konano su bili ostvareni zreliji planovi za organizaciju. Nema sumnje da je od najveeg znaenja za ostvarenje ovih napora bilo saeto poglavlje pod naslovom Evaneoski red, objavljeno u Supplement to the Christian Experience and Views of Ellen G. White. Njega nalazimo u ovom djelu na stranicama 96101. Godine 1860., u vezi s organiziranjem nakladnikog djela, izabrano je ime. Neki su smatrali da bi odgovarao naziv Crkva Boja, ali je prevladalo miljenje da ime treba biti odraz jasnog nauka Crkve. Konano su prihvatili naziv adventisti sedmoga dana. Sljedee godine neke su se zajednice vjernika organizirale u crkve, a crkve u Michiganu u konferenciju koja je pokrivala tu saveznu dravu. Ubrzo je bilo organizirano vie konferencija u granicama saveznih drava. A onda je u svibnju 1863. organizirana Generalna konferencija adventista sedmog dana. To nas vodi u vrijeme nakon to su napisani Rani spisi.

Vienje velike borbe

Spomenuli smo preseljenje nakladnikog djela iz Rochestera u Battle Creek u studenome 1855. James i Ellen White smjestili su se u Battle Creeku i nakon to je djelo bilo dobro utvreno, nastavili putovati. Tijekom posjeta u saveznoj dravi Ohio u veljai i oujku 1858. Ellen White je u kolskoj zgradi u Lovetts Grove dobila vano vienje o velikoj borbi. Izvjetaj o ovom vienju koje je trajalo dva sata nalazimo u Life Sketches, str. 161,162. U rujnu 1858. objavljeno je djelo Spiritual Gifts, sv. 1: The Great Controversy Between Christ and His Angels and Satan and Gis Angels. Ova knjiica od 219 stranica trei je i posljednji dio Ranih spisa. Nakon malih izdanja u prvih petnaest godina rada Ellen G. White slijedile su mnogo vee knjige koje obrauju predmete vane za one koji vre zapovijedi Boje i imaju vjeru Isusa Krista. Pa ipak, najraniji spisi uvijek e biti posebno dragi srcima svih adventista sedmog dana. Odbor za Ostavtinu Ellen G. White Washington, D. C., u oujku 1963.

XXXII

29

KRANSK A ISKUSTVA I VIENJA ELLEN G. WHITE

30

Rani spisi

31

Iskustva i vienja
Na zahtjev dragih prijatelja pristala sam ukratko opisati svoja iskustva i vienja koja e, nadam se, ohrabriti i osnaiti smjernu Gospodnju djecu punu pouzdanja. Obratila sam se kad mi je bilo jedanaest godina, a s dvanaest sam se krstila i pridruila Metodistikoj crkvi.3 U dobi od trinaest godina sluala sam Williama Millera kada je odravao drugi niz predavanja u Portlandu u saveznoj dravi Maine. Tada sam uvidjela da nisam ni sveta ni spremna da vidim Isusa. A kad su vjernici crkve i grenici bili pozvani da iziu pred ostale na molitvu, iskoristila sam tu priliku jer sam bila svjesna da trebam obaviti velik posao kako bih bila dostojna Neba. U dui sam eznula za punim i besplatnim spasenjem, ali nisam znala kako da ga dobijem. Godine 1842. u Portlandu u saveznoj dravi Maine stalno sam posjeivala sastanke na kojima se govorilo o Kristovom drugom dolasku i bila vrsto uvjerena da e Gospodin uskoro doi. Bila sam gladna i edna potpunog spasenja, potpunog suglasja s Bojom voljom. Borila sam se danju i nou da dobijem ovo dragocjeno blago koje nije mogue kupiti ni za sva bogatstva ovoga svijeta. Dok sam se kleei pred Bogom molila za ovaj blagoslov, postala sam svjesna dunosti da trebam otii i moliti se na javnom molitvenom sastanku. Nikad se prije nisam naglas molila na sastanku pa sam ustuknula u strahu da u se zbuniti ako se pokuam javno moliti. Svaki put kad bih izila pred Gospodina u tajnoj molitvi, postala bih svjesna ove neispunjene dunosti. Najzad sam se prestala moliti i zapala u stanje potitenosti, a na kraju i u duboki oaj.
3 Ellen White roena je u Gorhamu u saveznoj dravi Maine 26. studenoga 1827.

11

(31)

32
12

Rani spisi

13

U takvom sam duevnom raspoloenju ostala tri tjedna a da ni jedna zraka svjetla nije probila guste oblake tame koja me okruivala. A onda sam usnila dva sna koji su mi pruili zraku svjetla i nade.4 Nakon toga sam se povjerila svojoj pobonoj majci. Rekla mi je da nisam izgubljena i savjetovala me da posjetim brata Stockmana koji je u to vrijeme propovijedao adventnom narodu u Portlandu. U njega sam imala veliko povjerenje jer je bio posveen i mio Kristov sluga. Njegove su me rijei duboko ganule i ulile mi novu nadu. Vratila sam se kui i ponovno izila pred Gospodina; obeala sam da u uiniti i pretrpjeti sve samo da dobijem Isusov osmijeh odobravanja. Ponovno mi je prikazana ista dunost. Te veeri bio je zakazan molitveni sastanak na koji sam otila i kad su drugi kleknuli na molitvu, ja sam drui kleknula s njima; nakon to se dvoje ili troje njih pomolilo, otvorila sam usta prije nego to sam toga bila svjesna i Boja obeanja uinila su mi se kao mnotvo dragocjenih bisera koji se mogu dobiti samo ako ih molimo. Dok sam se molila, nestalo je tereta i patnje due koje sam dugo osjeala, a Boji blagoslov je siao na mene kao blaga rosa. Dala sam slavu Bogu za ono to sam osjeala, ali sam eznula za neim viim. Nisam mogla biti zadovoljna dok ne budem ispunjena Bojom puninom. Moju duu ispunila je neizreciva ljubav prema Isusu. Preko mene je prelazio val za valom slave dok mi se tijelo nije ukoilo. Za mene je ieznulo sve osim Isusa i slave; nisam bila svjesna niega to se dogaalo oko mene. Dugo sam ostala u takvom stanju tijela i due i kad sam postala svjesna okoline, sve mi je izgledalo drukije. Sve je izgledalo slavno i novo, kao da se smijei i proslavlja Boga. Sada sam bila spremna da svuda govorim o Isusu. est mjeseci nikakav tamni oblak nije se spustio nad moj um. Dua mi se svakodnevno napajala bogatim istinama spasenja. Uvjerena da e se svi koji ljube Isusa radovati Njegovom dolasku, otila sam na sastanak razreda i ispriala to je Isus uinio za mene i kakvu sam puninu uivala kad sam povjerovala da Gospodin dolazi. Voditelj mojeg razreda prekinuo me rijeima zahvaljujui metodizmu, ali ja to nisam mogla
4

Ovdje spomenute snove nalazimo na stranicama 8183.

Iskustva i vienja

33

pripisati metodizmu jer sam znala da me je oslobodio Krist i nada u Njegov skori dolazak. Veina lanova obitelji mojeg oca vrsto je vjerovala u Kristov drugi dolazak. Zbog svjedoenja o ovom slavnom nauku sedmero nas bilo je istodobno iskljueno iz Metodistike crkve. U to vrijeme posebno su nam drage bile rijei proroka: Govore braa vaa koja na vas mrze i odbacuju vas radi moga imena: Neka se proslavi Jahve, pa da radost vau vidimo. Ali oni e biti postieni. (Iz 66,5) Od tog vremena pa sve do prosinca 1844. moje radosti, kunje i razoaranja bili su isti kao mojih dragih adventnih prijatelja oko mene. U to sam vrijeme posjetila jednu od naih sestara koja je vjerovala u drugi Kristov dolazak pa smo prije podne oko obiteljskog oltara kleknuli na molitvu. To nije bila neka uzbudljiva prigoda; bilo je prisutno nas pet, sve same ene. Dok sam se molila, na mene je sila Boja sila kakvu nikad prije nisam osjetila. Potpuno me je obuzelo vienje Boje slave; inilo mi se da se sve vie i vie uzdiem sa Zemlje i tada mi je pokazano neto o putovanju adventnog naroda u Sveti Grad, o emu e biti rijei u nastavku.

Moje pr vo vienje5
Poto mi je Bog pokazao putovanje adventnog naroda u Sveti Grad kao i bogatu nagradu onima koji ekaju povratak svojega Gospodina sa svadbe, smatram dunou da ukratko opiem to mi je Bog otkrio. Dragi sveti morali su proi kroz mnoge kunje. A naa nam sadanja ali kratkotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjenu slavu, nama koji ne smjeramo na vidljivo nego na nevidljivo, jer je vidljivo prolazno, a nevidljivo vjeno. Pokuala sam donijeti dobar izvjetaj i nekoliko grozdova iz nebeskog Kanaana, zbog kojih bi me mnogi kamenovali kao to je zbor Izraelaca namjeravao kamenovati Kaleba i Jouu zbog njihovog izvjetaja (Br 14,10). Ali kaem vam, draga brao i sestre u Gospodinu, to je dobra zemlja i zauzmimo je jer je moemo zadobiti.
5 Ovo je vienje Ellen White dobila nakon velikog adventnog razoaranja 1844. i prvi put je objavljeno 1846. U to je vrijeme vidjela samo nekoliko buduih dogaaja. Kasnija su vienja bila potpunija. Vidi Dodatak.

14

34

Rani spisi

15

Dok sam se molila kod obiteljskog oltara, Sveti Duh je siao na mene i inilo mi se da se uzdiem sve vie i vie, visoko iznad mranog svijeta. Osvrnula sam se traei u svijetu adventni narod, ali ga nisam mogla nai dok mi jedan glas nije rekao: Pogledaj ponovno i malo vie. Nato sam podigla oi i ugledala ravnu, usku stazu koja se dizala visoko iznad svijeta. Po toj stazi iao je adventni narod prema gradu koji se nalazio daleko na kraju puta. Na samom poetku puta iza njih je svijetlilo jako svjetlo za koje mi je jedan aneo rekao da je pononi poklik. Ovo svjetlo je obasjavalo itavu stazu i osvjetljavalo im noge da se ne bi spoticali. Dokle god su pogled upirali u Isusa koji je iao pred njima vodei ih u grad, bili su sigurni. Ali neki su se ubrzo umorili i rekli da je grad odvie daleko i da su oekivali kako e prije stii do njega. Isus ih je hrabrio podignuvi svoju slavnu desnicu i iz Njegove je ruke poteklo svjetlo koje je preplavilo adventnu skupinu pa su povikali: Aleluja! Drugi su se nepromiljeno odrekli svjetla iza sebe i rekli da to nije Bog koji ih vodi tako daleko. Svjetlo iza njih odmah je ieznulo; noge su im ostale u potpunom mraku pa su se spoticali i iz vida izgubili cilj i Isusa te su pali s puta u mraan i zao svijet. Uskoro smo6 uli Boji glas poput uma mnogih voda, koji nam je objavio dan i as Isusova dolaska. ivi sveti, njih 144.000, uli su i razumjeli reeno, dok su zli mislili da se radi o grmljavini ili potresu. Kada je Bog rekao vrijeme, izlio je na nas Svetoga Duha i naa su lica poela odsjajivati Boju slavu, kao to je svijetlilo Mojsijevo lice kad je siao sa Sinaja. Svih je 144.000 bilo zapeaeno i savreno ujedinjeno. Na njihovim elima bilo je napisano: Bog, Novi Jeruzalem i blistava zvijezda koja je sadravala Isusovo novo ime. Pri pogledu na nae radosno, sveto stanje, zli su se razgnjevili i pojurili da nas uhvate kako bi nas strpali u zatvor, a mi smo u Gospodnje ime pruili ruku dok su oni bespomono pali na zemlju. Tada su oni iz Sotonine sinagoge znali da Bog ljubi nas koji smo mogli jedan drugome oprati noge i pozdraviti brau svetim cjelovom, pa su se poklonili pred naim nogama.
6

Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

35

Ubrzo je na pogled privukla pojava malog tamnog oblaka na istoku, veliine otprilike pola ovjejeg dlana, za koji smo svi znali da je znak Sina ovjejeg. Svi smo u sveanoj tiini promatrali kako se oblak pribliava i postaje sve svjetliji i velianstveniji da bi se konano pretvorio u veliki bijeli oblak. Donja strana bila mu je kao u plamenu. Iznad oblaka se dizala duga, dok su oko njega deseci tisua anela pjevali najljepu pjesmu, a na oblaku je sjedio Sin ovjeji. Kosa Mu je bila bijela i u uvojcima se sputala na ramena, a na glavi je imao mnogo kruna. Noge su Mu bile kao razgorjeli oganj; u desnoj ruci je imao srp, a u lijevoj srebrnu trubu. Oi su Mu bile plamen ognjeni kojim je prodirao u dno due svoje djece. Lica svih okupljenih problijedjela su, a lica onih koje je Bog odbacio pocrnjela. Onda smo svi povikali: Tko e opstati? Je li moja odjea bez mrlje? Na to su aneli prestali pjevati i za trenutak je zavladala zastraujua tiina dok Isus nije progovorio: Opstat e samo oni u kojih su iste ruke i isto srce; dosta vam je moja milost. Na te su se rijei naa lica ponovno oblila sjajem i radost je ispunila svako srce. Aneli su sada jo glasnije zapjevali, dok se oblak sve vie pribliavao Zemlji. Zatim je odjeknula Isusova srebrna truba dok se sputao na oblaku okruen ognjenim plamenovima. Pogledao je na grobove usnulih pravednika da bi zatim svoj pogled i ruke podigao prema nebu i povikao: Probudite se, probudite se, probudite se vi koji spavate u prahu i ustanite! Na to je silan potres zatresao Zemlju. Grobovi su se otvorili i mrtvi su izili obueni besmrtnou. Kad su prepoznali svoje prijatelje koje im je smrt otela, 144.000 povikale su: Aleluja! i u istom trenutku su se preobrazili i bili odneseni u zrak u susret Gospodinu. Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do staklenog mora, kamo nam je Isus donio krune i vlastitom ih desnicom stavio na glavu svakome od nas. Dao nam je i zlatne harfe i palme pobjede. Tu, na staklenom moru, u savrenom etverokutu stajale su 144.000. Neki od njih imali su vrlo blistave krune, a drugi ne ba tako sjajne. Neke su krune bile teke od zvijezda, dok su ih druge imale tek nekoliko. Svatko je bio potpuno zadovoljan svojom krunom. I svi su bili obueni u velianstvene bijele haljine koje su ih pokri-

16

17

36

Rani spisi

18

vale od vrata do stopala. Aneli su bili svuda oko nas dok smo koraali preko staklenog mora do gradskih vrata. Isus je podignuo svoju monu, slavnu ruku drei biserna vrata koja su se otvorila na svojim svjetlucavim arkama i rekao nam: Oprali ste svoje haljine u mojoj krvi i vrsto se drali moje istine. Uite! Svi smo uli osjeajui da imamo puno pravo na ovaj grad. Tu smo ugledali drvo ivota i Boje prijestolje. Iz prijestolja je tekla bistra rijeka, a na objema obalama rijeke bilo je stablo ivota. Na jednoj obali rijeke bilo je stablo, a na drugoj takoer stablo, oba od istog prozirnog zlata. Isprva sam mislila da vidim dva stabla. Ponovno sam pogledala i vidjela da su na vrhu sjedinjena u jedno stablo. Takvo je bilo stablo ivota na obje strane rijeke ivota. Njegove su se grane savijale do mjesta na kojem smo mi stajali i plod je bio prekrasan; izgledao je kao zlato pomijeano sa srebrom. Kad smo otili pod stablo i sjeli da uivamo u ljepoti tog mjesta, prila su nam braa Fitch i Stockman7 koja su navijetala Evanelje o kraljevstvu i koju je Bog poloio u grob da bi ih spasio, i pitala nas to smo doivjeli dok su oni spavali. Pokuali smo se prisjetiti svojih najveih kunji, ali su one izgledale toliko male u usporedbi s izvanredno velikom i vjenom slavom koja nas je okruivala da ih nismo mogli spomenuti pa smo svi povikali: Aleluja, Nebo je stvarno lako zadobiti! i dotaknuli svoje bljetave harfe tako da je nebeski svod odjekivao od njihovih zvukova. S Isusom na elu sili smo iz grada na ovu Zemlju, na veliku i visoku planinu koja nije mogla podnijeti Isusa pa se raspolovila tako da je nastala velika ravnica. Onda smo ugledali veliki grad s dvanaest temelja i dvanaest vrata, po troja sa svake strane i s po jednim anelom na svakim vratima. Svi smo povikali: Dolazi grad, veliki grad silazi s Neba od Boga, i on se spustio na mjesto na kojem smo stajali. Onda smo poeli promatrati to se nalazi izvan grada. Vidjela sam prekrasne kue koje su izgledale kao od srebra, na etiri stupa ukraena prekrasnim biserima. U njih su se trebali naseliti sveti. Svaka je imala zlatnu policu. Vidjela sam
7

Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

37

mnoge svete kako ulaze u kue, skidaju blistave krune i stavljaju ih na policu, a zatim izlaze u polja iza kua da neto obave na zemlji; ne onako kako to mi radimo sa zemljom ovdje; ne, ne. Blistavo svjetlo okruivalo je njihovu glavu i oni su stalno klicali i slavili Boga. Vidjela sam jo jednu poljanu prepunu raznovrsnog cvijea i dok sam ga brala, uskliknula sam: Ovo nee nikad uvenuti. Zatim sam vidjela poljanu s visokom travom, prekrasnoga izgleda; trava je bila predivno zelena s odbljeskom srebra i zlata; ponosno se lelujala u slavu Kralja Isusa. Zatim smo stigli u podruje prepuno svakovrsnih ivotinja bio je tu lav, janje, ris i vuk, svi zajedno u savrenoj slozi. Proli smo posred njih i one su nas miroljubivo slijedile. Zatim smo uli u umu, ne mranu kao to su nae ovdje; ne, ne, ve svijetlu i predivnu; grane stabala su se lelujale i mi smo svi kliknuli: ivjet emo mirno u pustinji i spavati po umama. Proli smo kroz umu jer smo bili na putu na goru Sion. Usput smo sreli skupinu koja je takoer promatrala ljepotu ovog mjesta. Primijetila sam na njihovoj odjei crveni porub; njihove su krune bile blistave, a odjea savreno bijela. Kad smo ih pozdravili, upitala sam Isusa tko su oni. On je rekao da su to muenici koji su izgubili ivot radi Njega. Pratilo ih je drutvo mnogobrojne djece; i ona su imala crveni porub na odjei. Gora Sion bila je upravo pred nama i na vrhu se nalazio velianstveni hram, a oko njega jo sedam gora na kojima su rasle rue i ljiljani. Vidjela sam djecu kako se penju ili, ako im se vie svia, lete pomou malih krila do vrha brda i beru cvijee koje nikad ne vene. Oko hrama su rasla svakovrsna stabla da uljepaju prizor: imir, bor, jela, maslina, mirta, nar i smokva savijali su se pod teretom zrelih plodova to je to mjesto inilo jo velianstvenijim. Upravo kad smo trebali ui u sveti hram, Isus je svojim umilnim glasom rekao: Samo 144.000 ulaze na ovo mjesto, a mi smo uskliknuli: Aleluja! Hram je bio oslonjen na sedam stupova, svaki od prozirnog zlata, ukraen prekrasnim biserima. Ne mogu opisati ljepotu koju sam tamo vidjela. O kad bih mogla govoriti kanaanskim jezikom, mogla bih tek blijedo opisati slavu boljega svijeta. Vidjela sam tamo kamene ploe s ugraviranim

19

38

Rani spisi

20

imenima 144.000 zlatnim slovima. Nakon to smo vidjeli ljepotu hrama, izili smo i Isus nas je napustio i otiao u grad. Uskoro smo uli Njegov umilni glas kako govori: Doite, narode moj, vi koji ste izili iz velike nevolje i vrili moju volju; stradali ste radi mene; doite na veeru, a ja u se opasati da vas posluujem. Mi smo poviknuli: Aleluja! Slava! i uli u grad. Vidjela sam stol od istog srebra, dugaak vie kilometara, ali smo ga pogledom mogli obuhvatiti. Vidjela sam plod sa stabla ivota, manu, bademe, smokve, nar, groe i mnoge druge vrste voa. Pitala sam Isusa smijem li jesti od tih plodova. On je rekao: Ne sada. Oni koji jedu od ovih plodova, ne vraaju se vie na Zemlju. Ali ako bude vjerna, jo malo i jest e plodove sa stabla ivota i piti vodu s izvora. Onda me aneo njeno spustio na ovaj mrani svijet. Ponekad pomislim kako vie ne mogu ovdje ostati; sve na Zemlji izgleda tako sumorno. Osjeam se vrlo osamljenom jer sam vidjela bolju zemlju. O kad bih imala krila golubice pa da odletim i naem pokoj! * * * Po zavretku vienja sve mi je izgledalo drukije; neka koprena pokrivala je sve to sam promatrala. O kako mi je mraan izgledao ovaj svijet. Plakala sam kad sam se ponovno nala ovdje, proeta silnom enjom za domom. Vidjela sam bolji svijet i nakon njega sve mi se ovdje uinilo runim. Svoje vienje ispriala sam naoj maloj skupini u Portlandu; oni su bili potpuno uvjereni da je poteklo od Boga. Bilo je to vrijeme ispunjeno silom. Na nama je poivala sveanost vjenosti. Oko tjedan dana poslije Gospodin mi je dao drugo vienje i pokazao kunje kroz koje moram proi te da moram poi i drugima iznijeti ono to mi je otkrio, da u naii na veliko protivljenje i pritom trpjeti duevne patnje. Ali aneo je rekao: Dosta ti je Boja milost; On e ti pomoi. Nakon ovog vienja bila sam jako uznemirena. Bila sam slabog zdravlja i imala samo sedamnaest godina. Znala sam da su mnogi pali zbog samouzvienja i da e me Bog napustiti ako se u bilo emu ponesem, pa u svakako biti izgubljena. Obratila sam se Gospodinu s molbom i molila Ga da

Iskustva i vienja

39

ovo breme poloi na nekoga drugog. inilo mi se da ga ne mogu nositi. Dugo sam leala niice, ali sve to sam dobila bio je odgovor: Objavi drugima ono to sam ti otkrio. Tijekom mojeg sljedeeg vienja usrdno sam molila Gospodina da me sauva od samouzvienja ako ve moram ii i iznijeti ono to mi je pokazao. Onda mi je pokazao da je moja molitva usliana i da e On, budem li u opasnosti da se ponesem, na me poloiti ruku pa u se razboljeti. Aneo je rekao: Ako vjerno iznese vijest i ustraje do kraja, jest e rod sa stabla ivota i piti vodu iz rijeke ivota. Ubrzo se poelo govoriti da su vienja posljedica mesmerizma8 i mnogi su adventisti bili spremni u to povjerovati i dalje iriti. Jedan lijenik, cijenjen kao mesmerist, rekao mi je da su moja vienja mesmeristika i da se na mene moe vrlo lako utjecati i da bi me mogao mesmerizirati i uiniti da dobijem vienje. Rekla sam mu da mi je Gospodin u vienju pokazao da mesmerizam potjee od avla, iz bezdana, i da e uskoro otii tamo zajedno s onima koji se njime nastave sluiti. Zatim sam mu dopustila da me mesmerizira ako moe. Pokuavao je vie od pola sata pribjegavajui razliitim postupcima da bi na kraju odustao. Vjerom u Boga mogla sam se oduprijeti njegovom utjecaju tako da mi nije ni najmanje naudio. Ako sam imala vienje na nekom sastanku, mnogi bi govorili da je to posljedica uzbuenja i da me je netko mesmerizirao. Ja bih na to otila u umu gdje me nije moglo vidjeti nijedno oko ni uti ijedno uho i molila se Bogu i On bi mi ponekad tamo dao vienje. Zatim bih se radovala i rekla im to mi je Bog nasamo otkrio tamo gdje na me nije mogao utjecati nijedan smrtnik. Ali neki su mi govorili da sam sama sebe mesmerizirala. O, pomislila sam, zar je dolo dotle da oni koji iskreno pristupaju Bogu da prihvate Njegova obeanja i mole za Njegovo spasenje budu optueni da su pod pokvarenim i po duu pogubnim utjecajem mesmerizma? Molimo li naeg dragog nebeskog Oca za kruh da bismo dobili samo kamen ili tipavca? Takve su mi stvari ranjavale duh i nanosile bol dui i dovodili me do oaja jer su me mnogi uvjeravali da ne postoji Sveti Duh i da su
8

21

22

Vidi Dodatak.

40

Rani spisi

23

svi doivljaji svetih Bojih ljudi bili samo mesmerizam ili Sotonine prijevare. U to se vrijeme u saveznoj dravi Maine pojavio fanatizam. Neki su izbjegavali svaki rad i osuivali sve koji nisu dijelili njihovo miljenje o toj i drugim stvarima koje su smatrali vjerskim dunostima. Bog mi je ove zablude otkrio u vienju i poslao me da ih objavim Njegovoj zabludjeloj djeci, ali su mnoga od njih potpuno odbacila vijest i optuila me da se priklanjam svijetu. S druge strane nominalni adventisti su me optuivali za fanatizam pa su me lano, a neki zlobno, prikazali kao vou fanatizma kojeg sam se trudila onemoguiti. Odredili su razliita vremena Gospodnjeg dolaska i nametali ih brai, ali mi je Gospodin pokazao da e sva ona proi jer prije Kristovog dolaska mora doi vrijeme nevolje i da e svako odreivanje vremena, kada se ne ispuni, samo oslabiti vjeru Bojeg naroda. Zbog toga su me optuili da se ponaam kao zao sluga koji je u svojem srcu govorio: Moj gospodar nee doi zadugo. Sve mi je to teko optereivalo duu i u zbunjenosti sam ponekad dola u kunju da posumnjam u ono to sam doivjela. Jednog jutra, za vrijeme obiteljske molitve, na mene je poela djelovati Boja sila i u tom sam trenutku pomislila da je to mesmerizam pa sam mu se usprotivila. Istog trenutka sam onijemjela i nekoliko trenutaka bila nesvjesna svega oko sebe. Tada sam shvatila da sam sagrijeila to sam posumnjala u Boju silu i da sam zbog toga onijemjela i da e mi se jezik odrijeiti u manje od dvadeset etiri sata. Pokazana mi je karta na kojoj su zlatnim slovima bila napisana poglavlja i redci pedesetak tekstova iz Svetoga pisma.9 Nakon zavretka vienja zatraila sam ploicu i na njoj napisala da sam nijema, kao i ono to sam vidjela i da elim veliku Bibliju. Uzela sam Bibliju i odmah otvorila sve tekstove koje sam vidjela na karti. Cijelog dana nisam mogla govoriti. Rano idueg jutra duu mi je ispunila radost i moj se jezik oslobodio da kliem hvale Bogu. Nakon toga se vie nisam usuivala posumnjati niti se za trenutak oduprijeti Bojoj sili, bez obzira na to to e drugi misliti o meni.

Ovi tekstovi navedeni su na kraju ovog ulomka, str. 4247.

Iskustva i vienja

41

Dok sam 1846. bila u Fairhavenu u saveznoj dravi Massachusetts, moja sestra (koja me je obino pratila u to vrijeme), sestra A., brat G. i ja krenuli smo amcem s jedrom u posjet jednoj obitelji na West Islandu. Bila je skoro no kad smo krenuli. Plovili smo kratko vrijeme kad se iznenada podigla oluja. Sijevalo je i grmjelo i kia se kao bujica izlila na nas. inilo se da emo sigurno propasti ako nas Bog ne izbavi. Kleknula sam u amcu i poela moliti Boga da nas izbavi. I tamo usred bijesnih valova, dok se voda prelijevala preko nas, dobila sam vienje i vidjela da e se prije osuiti svaka kap mora nego da mi stradamo, jer je moj posao tek zapoeo. Po zavretku vienja svi su moji strahovi nestali i mi smo pjevali i slavili Boga; na mali amac bio je za nas plovei Betel. Urednik The Advent Heralda rekao je kako je poznato da su moja vienja posljedica mesmeristikog djelovanja. Ali, pitam, kakve je mogunosti za mesmeristike postupke bilo u takvim trenucima? Brat G. inio je vie nego to je mogao da upravlja amcem. Pokuao se usidriti, ali se sidro vuklo za nama. Na je amac poskakivao na valovima i bio tjeran vjetrom; bilo je tako mrano da nismo mogli vidjeti s jednog kraja amca do drugoga. Ubrzo se sidro zakvailo i brat G. je pozvao u pomo. Na otoku su bile samo dvije kue i pokazalo se da smo bili blizu jedne od njih, ali ne one u koju smo eljeli doi. Cijela obitelj se ve spremila na spavanje osim malog djeteta koje je zahvaljujui providnosti ulo poziv za pomo na moru. Njegov otac je uskoro doao da nam pomogne pa nas je u malom amcu prevezao na obalu. Vei dio noi proveli smo u zahvaljivanju i slavljenju Boga za Njegovu udesnu dobrotu prema nama. * * *

24

42

Rani spisi TEKSTOVI SPOMENUTI NA PRETHODNOJ STR ANICI

(u prijevodu Dude i Fuaka)

I evo, budui da nisi povjerovao mojim rijeima, koje e se ispuniti u svoje vrijeme, zanijemjet e i nee moi govoriti do dana dok se to ne zbude. (Lk 1,20) Sve to ima Otac, moje je. Zbog toga vam rekoh: od mojega uzima i navjeivat e vama. (Iv 16,15) Svi se napunie Duha Svetoga i poee govoriti drugim jezicima, kako im ve Duh davae zboriti. (Dj 2,4) I evo sada, Gospodine, promotri prijetnje njihove i daj slugama svojim sa svom smjelou navjeivati rije tvoju! Prui ruku svoju da bude ozdravljenja, znamenja i udesa po imenu svetoga Sluge tvoga Isusa. I poto se pomolie, potrese se mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se napunie Duha Svetoga te stanu navjeivati rije Boju smjelo. (Dj 4,29-31) Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas. Itite i dat e vam se! Traite i nai ete! Kucajte i otvorit e vam se! Doista, tko god ite, prima; i tko trai, nalazi; i onomu koji kuca, otvorit e se. Ta ima li koga meu vama da bi svojemu sinu, ako ga zaite kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaite, zar e mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li e vie Otac va, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaitu! Sve, dakle, to elite da ljudi vama ine, inite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci. uvajte se lanih proroka koji dolaze k vama u ovjem odijelu, a iznutra su vuci grabeljivi. (Mt 7,6-12.15) Ustat e, doista, lani kristi i lani proroci i iznijeti znamenja velika i udesa da, bude li mogue, zavedu i izabrane. (Mt 24,24) Kao to primiste Krista Isusa, Gospodina, tako u njemu ivite: ukorijenjeni i nazidani na njemu i uvreni vjerom kako ste poueni, obilujte zahvaljivanjem. Pazite da vas tko ne odvue mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem to se oslanja na predaju ljudsku, na poela svijeta, a ne na Krista. (Kol 2,6-8) Ne gubite dakle pouzdanja! Pripada mu velika plaa! Postojanosti vam uistinu treba da biste vrei volju Boju zadobili obeano. Jer jo malo, sasvim malo, i Onaj koji dolazi doi e i nee zakasniti. A pravednik e moj od vjere ivjeti, ako li pak otpadne,

25

Iskustva i vienja

43

ne mili se on dui mojoj. A mi nismo od onih koji otpadaju, sebi na propast, nego od onih koji vjeruju na spas due. (Heb 10,35-39) Zaista, tko ue u njegov poinak, poinuo je od djela svojih kao ono i Bog od svojih. Pohitimo dakle ui u taj Poinak da nitko ne padne po uzoru na takvu nepokornost. iva je, uistinu, Rije Boja i djelotvorna; otrija je od svakoga dvosjekla maa; prodire dotle da dijeli duu i duh, zglobove i modinu te prosuuje nakane i misli srca. (Heb 4,10-12) Uvjeren sam u ovo: Onaj koji otpoe u vama dobro djelo, dovrit e ga do Dana Krista Isusa ... Samo se ponaajte dostojno evanelja Kristova, pa doao ja i vidio vas ili nenazoan sluao to je s vama da mogu utvrditi kako ste postojani u jednome duhu i jednoduno se zajedniki borite za evaneosku vjeru ne plaei se ni u emu protivnika. To je njima najava njihove propasti, a vaega spasenja, i to od Boga. Jer vama je dana milost: za Krista, ne samo u njega vjerovati nego za njega i trpjeti. (Fil 1,6.27-29) Da, Bog u svojoj dobrohotnosti izvodi u vama i htjeti i djelovati. Sve inite bez mrmljanja i oklijevanja da budete besprijekorni i isti, djeca Boja neporona posred poroda izopaena i lukava u kojem svijetlite kao svjetlila u svijetu. (Fil 2,13-15) Ubudue jaajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj. Obucite svu opremu Boju da se mognete oduprijeti lukavstvima avlovim. Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovnitava, protiv Vlasti, protiv upravljaa ovoga mranoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima. Zbog toga posegnite za svom opremom Bojom da uzmognete odoljeti u dan zli i odrati se kada sve nadvladate. Drite se dakle! Opaite bedra istinom, obucite oklop pravednosti, potpaite noge spremnou za evanelje mira! U svemu imajte uza se tit vjere: njime ete moi ugasiti ognjene strijele Zloga. Uzmite i kacigu spasenja i ma Duha, to jest Rije Boju. Svakovrsnom se molitvom i pronjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Poradi toga i bdijte sa svom ustrajnou i molitvom za sve svete, (Ef 6,10-18) Naprotiv! Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; pratajte jedni drugima kao to i Bog u Kristu nama oprosti. (Ef 4,32) Poto ste posluhom istini oistili due svoje za nehinjeno bratoljublje, od srca arko ljubite jedni druge. (1 Pt 1,22) Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao to sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom e svi znati da ste moji uenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge. (Iv 13,34.35) 27 26

44

Rani spisi

Same sebe ispitujte, jeste li u vjeri! Same sebe provjeravajte! Zar ne spoznajete sami sebe: da je Isus Krist u vama? Inae niste pravi. (2 Kor 13,5) Po milosti Bojoj koja mi je dana ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziuje; ali svaki neka pazi kako naziuje. Jer nitko ne moe postaviti drugoga temelja osim onoga koji je postavljen, a taj je Isus Krist. Naziuje li tko na ovom temelju zlatom, srebrom, dragim kamenjem, drvom, sijenom, slamom svaije e djelo izii na svjetlo. Onaj e Dan pokazati jer e se u ognju oitovati. I kakvo je ije djelo, oganj e iskuati. (1 Kor 3,10-13) Pazite na sebe i na sve stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima, da pasete Crkvu Boju koju stee krvlju svojom. Ja znam da e nakon mog odlaska meu vas uljesti vuci okrutni koji ne tede stada, a izmeu vas e samih ustati ljudi koji e iskrivljavati nauk da bi odvukli uenike za sobom. (Dj 20,28-30) udim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanelje, koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoe prevratiti evanelje Kristovo. Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam aneo s neba navjeivao neko evanelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! to smo ve rekli, to sad i ponavljam: navjeuje li vam tko neko evanelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet. (Gal 1,6-9) 28 Naprotiv, sve to u tami rekoste, na svjetlu e se uti; i to ste po skrovitima u uho aptali, propovijedat e se po krovovima. A kaem vama, prijateljima svojim: ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemaju vie to uiniti. Pokazat u vam koga vam se bojati: onoga se bojte koji poto ubije, ima mo baciti u pakao. Da, velim vam, njega se bojte! Ne prodaje li se pet vrapia za dva novia? Pa ipak ni jednoga od njih Bog ne zaboravlja. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se! Vredniji ste nego mnogo vrabaca! (Lk 12,3-7) Ta pisano je: Anelima e svojim zapovjediti za tebe da te uvaju. I: Na rukama e te nositi da se gdje nogom ne spotakne o kamen. (Lk 4,10.11) Ta Bog koji ree: Neka iz tame svjetlost zasine, on zasvijetli u srcima naim da nam spoznanje slave Boje zasvijetli na licu Kristovu. To pak blago imamo u glinenim posudama da izvanredna ona snaga bude oito Boja, a ne od nas. U svemu pritisnuti, ali ne pritijenjeni; dvoumei, ali ne zdvajajui; progonjeni, ali ne naputeni; obarani, ali ne oboreni. (2 Kor 4,6-9)

Iskustva i vienja

45

Ta ova malenkost nae asovite nevolje donosi nam obilato, sve obilatije, breme vjene slave jer nama nije do vidljivog nego do nevidljivog: ta vidljivo je privremeno, a nevidljivo vjeno. (2 Kor 4,17.18) Vas koje snaga Boja po vjeri uva za spasenje, spremno da se objavi u posljednje vrijeme. Zbog toga se radujte, makar se sada moda trebalo malo i alostiti zbog razliitih kunja: da prokuanost vae vjere dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri kua stekne hvalu, slavu i ast o Objavljenju Isusa Krista. (1 Pt 1,5-7) Da, sada ivimo kada ste vi postojani u Gospodinu! (1 Sol 3,8) A ovi e znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime e moje izganjati zloduhe, novim e jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li to smrtonosno, ne, nee im nauditi; na nemonike e ruke polagati, i bit e im dobro. (Mk 16,17.18) Njegovi roditelji odvrate: Znamo da je ovo na sin i da se slijep rodio. A kako sada vidi, to mi ne znamo; i tko mu je otvorio oi, ne znamo. Njega pitajte! Punoljetan je: neka sam o sebi govori! Rekoe tako njegovi roditelji jer su se bojali idova. idovi se doista ve bijahu dogovorili da se iz sinagoge ima izopiti svaki koji njega prizna Kristom. Zbog toga rekoe njegovi roditelji: Punoljetan je, njega pitajte! Pozvae stoga po drugi put ovjeka koji bijae slijep i rekoe mu: Podaj slavu Bogu! Mi znamo da je taj ovjek grenik! Nato im on odgovori: Je li grenik, ja ne znam. Jedno znam: slijep sam bio, a sada vidim. Rekoe mu opet: to ti uini? Kako ti otvori oi? Odgovori im: Ve vam rekoh i ne posluaste me. to opet hoete uti? Da ne kanite i vi postati njegovim uenicima? (Iv 9,20-27) I to god zaitete u moje ime, uinit u, da se proslavi Otac u Sinu. Ako me to zaitete u moje ime, uinit u. Ako me ljubite, zapovijedi ete moje uvati. (Iv 14,13-15) Ako ostanete u meni i rijei moje ako ostanu u vama, to god hoete, itite i bit e vam. Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji uenici. (Iv 15,7.8) A u njihovoj se sinagogi upravo zatekao ovjek opsjednut neistim duhom. On povika: to ti ima s nama, Isuse Nazareanine? Doao si da nas uniti? Znam tko si: Svetac Boji! Isus mu zaprijeti: Umukni i izii iz njega! (Mk 1,23-25) Uvjeren sam doista: ni smrt ni ivot, ni aneli ni vlasti, ni sadanjost ni budunost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikoji drugi 30 29

46

Rani spisi

stvor nee nas moi rastaviti od ljubavi Boje u Kristu Isusu Gospodinu naem. (Rim 8,38.39) Anelu Crkve u Filadelfiji napii: Ovo govori Sveti, Istiniti, Onaj koji ima klju Davidov i kad otvori, nitko nee zatvoriti; kad zatvori, nitko nee otvoriti: Znam tvoja djela. Evo, otvorio sam pred tobom vrata kojih nitko zatvoriti ne moe. Doista, malena je tvoja snaga, a ouvao si moju rije i nisi zatajio mog imena. Evo, dovest u neke iz sinagoge Sotonine koji sebe zovu idovi, a nisu, nego lau evo, prisilit u ih da dou da ti se do nogu poklone te upoznaju da te ja ljubim. Budui da si ouvao moju rije o postojanosti, i ja u ouvati tebe od asa kunje koji ima doi na sav svijet da se iskuaju svi pozemljari. Dolazim ubrzo. vrsto dri to ima da ti nitko ne ugrabi vijenca. Pobjednika u postaviti stupom u hramu Boga moga i odande on vie nee izii i napisat u na njemu ime Boga svoga i ime grada Boga svoga, novog Jeruzalema koji sie s neba od Boga mojega, i ime moje novo. Tko ima uho, nek poslua to Duh govori crkvama! (Otk 3,7-13) Ti se ne okaljae sa enama, djevci su! Oni prate Jaganjca kamo god poe. Otkupljeni su od ljudi kao prvine Bogu i Jaganjcu; na ustima se njihovim la ne nae, neporoni su. (Otk 14,4.5) Naa je pak domovina na nebesima, odakle iekujemo Spasitelja, Gospodina naega Isusa Krista. (Fil 3,20) Strpite se dakle, brao, do Dolaska Gospodnjega! Evo: ratar iekuje dragocjeni urod zemlje, strpljiv je s njime dok ne dobije kiu ranu i kasnu. Strpite se i vi, ovrsnite srca jer se Dolazak Gospodnji pribliio! (Jak 5,7.8) Snagom kojom ima mo sve sebi podloiti on e preobraziti ovo nae bijedno tijelo i suobliiti ga tijelu svomu slavnomu. (Fil 3,21) I vidjeh: gle, bijel oblak, a na oblak sjede Netko kao Sin ovjeji; na glavi mu zlatan vijenac, u ruci otar srp. I drugi jedan aneo izie iz hrama viui iza glasa onomu to sjedi na oblaku: Mahni srpom i anji jer doe as etvi, zrela je etva zemaljska! I onaj to sjedi na oblaku baci srp na zemlju i zemlja bi ponjevena. I drugi jedan aneo izie iz hrama nebeskoga. I on imae otar srp. (Otk 14,14-17) Dakle: preostaje neki subotni poinak narodu Bojemu! (Heb 4,9) I Sveti grad, novi Jeruzalem, vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zarunica nakiena za svoga mua. (Otk 21,2)

31

Iskustva i vienja

47

I vidjeh: gle, Jaganjac stoji na gori Sionu, a s njime sto etrdeset i etiri tisue na elima im napisano ime njegovo i ime Oca njegova! (Otk 14,1) I pokaza mi rijeku vode ivota, bistru kao prozirac: izvire iz prijestolja Bojeg i Jaganjeva. Posred gradskoga trga, s obje strane rijeke, stablo ivota to rodi dvanaest puta, svakog mjeseca svoj rod. A lie stabla za zdravlje je narodima. I nee vie biti nikakva prokletstva. I prijestolje e Boje i Jaganjevo biti u gradu i sluge e mu se njegove klanjati i gledati lice njegovo, a ime e im njegovo biti na elima. Noi vie biti nee i nee trebati svjetla od svjetiljke ni svjetla suneva: obasjavat e ih Gospod Bog i oni e kraljevati u vijeke vjekova. (Otk 22,1-5)

* * *

Kasnija vienja
Gospodin mi je sljedee vienje dao 1847. u Topshamu u saveznoj dravi Maine, za vrijeme okupljanja brae u subotu. Osjeali smo posebnu potrebu za molitvom. Za vrijeme molitve na nas je siao Sveti Duh. Bili smo presretni. Ubrzo sam izgubila osjeaj za zemaljsko i bila potpuno zaokupljena vienjem Boje slave. Vidjela sam kako je jedan aneo brzo doletio k meni. Ponio me sa Zemlje u Sveti Grad. U gradu sam ugledala hram u koji sam ula. Prola sam kroz vrata i stigla do prvog zastora. Zastor je bio podignut i ja sam ula u Svetinju. Tu sam ugledala kadioni rtvenik, svijenjak sa sedam svjetiljki i stol s prinesenim kruhovima. Nakon to sam vidjela slavu Svetinje, Isus je podigao drugi zastor i uao u Svetinju nad svetinjama. U Svetinji nad svetinjama ugledala sam Koveg; poklopac Kovega i njegove stranice bile su od istog zlata. Na svakom kraju Kovega nalazio se ljupki kerubin koji ga je pokrivao krilima. Kerubini su bili licem okrenuti jedan prema drugome pogleda usmjerenih na Koveg. Izmeu anela nalazila se zlatna kadionica. Nad Kovegom, tamo gdje su stajali aneli, vidjelo se iznimno jarko svjetlo nalik na Boje prijestolje. Isus je stajao pokraj Kovega i kad su se k Njemu dizale molitve svetih, iz kadionice se dizao dim tamjana, a

32

48

Rani spisi

33

34

On je njihove molitve s dimom tamjana prinosio svojem Ocu. U Kovegu sam vidjela zlatnu posudu s manom i Aronov procvjetali tap te kamene ploe sloene kao knjiga. Isus ih je otvorio i ja sam na njima ugledala Deset zapovijedi napisanih Bojim prstom. Na jednoj ploi bilo je etiri, a na drugoj est zapovijedi. etiri zapovijedi na prvoj ploi sjale su jae od ostalih est. Ali etvrta, zapovijed o suboti, sjala je jae od svih ostalih jer je subota bila odvojena da sauva ast Bojeg svetog imena. Sveta je subota izgledala velianstveno, okruena vijencem slave. Vidjela sam da zapovijed o suboti nije bila prikovana na kri jer da je bila ona, bilo bi i ostalih devet; u tom bismo ih sluaju smjeli prekriti kao i etvrtu. Vidjela sam da Bog nije promijenio subotu, jer se On nikada ne mijenja. Ali ju je papa promijenio iz sedmog u prvi dan tjedna jer je proreeno da e promijeniti blagdane i Zakon. Da je Bog premjestio subotu sa sedmog na prvi dan, vidjela sam da bi promijenio i tekst etvrte zapovijedi napisan na kamenim ploama koje se sada nalaze u Kovegu u najsvetijem dijelu nebeskog hrama. U tom bi sluaju pisalo: A prvoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Meutim, vidjela sam da je zapovijed glasila jednako kao kad je prstom Bojim napisana na kamene ploe i predana Mojsiju na Sinaju. A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Vidjela sam da subota jest i da e biti zid razdvajanja izmeu pravog Bojeg Izraela i nevjernika kao i da je subota znaajno pitanje oko kojeg e se ujediniti srca Bojih dragih svetaca koji Ga ekaju. Vidjela sam da Bog ima djece koja subotu ne poznaju niti je svetkuju. Ona nisu odbacila svjetlo koje je obasjava. A na poetku vremena nevolje mi smo poli ispunjeni Svetim Duhom i jo jasnije navijetali subotu.10 To je rasrdilo crkve i nominalne adventiste11 jer nisu mogli osporiti istinu o suboti. A u to su vrijeme Boji izabranici jasno vidjeli da imamo istinu pa su izili i s nama trpjeli progonstvo. Vidjela sam u zemlji ma, glad, epidemije i veliku zbunjenost. Zli su mislili da smo mi krivi za izlijevanje kazni pa su ustali i
10 11

Vidi str. 87. Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

49

odluili nas istrijebiti sa zemlje, uvjereni da e tada zlo prestati. U vrijeme nevolje svi smo pobjegli iz gradova i sela, ali su nas zli progonili i s maem ulazili u kue svetih. Podigli su ma da nas ubiju, ali se on slomio i pao krhak kao da je od slame. Onda smo svi danju i nou vapili za izbavljenjem i taj je vapaj dospio pred Boga. Sunce je zasjalo, a mjesec je i dalje sjao. Rijeke su prestale tei. Pojavili su se tamni, tmasti oblaci i poeli se sudarati. Ali ostalo je jedno mjesto vedrine neopisiva sjaja odakle se zauo Boji glas kao um mnogih voda koji je potresao nebo i zemlju. Nebo se otvaralo i zatvaralo, neprekidno u pokretu. Planine su se tresle kao trska na vjetru i na sve strane izbacivale raskomadane stijene. More je poelo kljuati kao voda u loncu i izbacivati kamenje na obalu. Dok je objavljivao dan i as Isusova dolaska i ponavljao vjeni Savez sa svojim narodom, Bog je izgovarao reenicu po reenicu a onda zastao, dok su se Njegove rijei pronosile zemljom. Boji Izrael stajao je oiju uprtih prema gore sluajui rijei koje su izlazile iz Jahvinih usta i prolamale se zemljom slino najsnanijoj grmljavini. Bilo je izuzetno sveano. Na kraju svake reenice sveti su uzvikivali: Slava! Aleluja! Lica su im bila obasjana Bojom slavom i svijetlila kao Mojsijevo lice kad je siao sa Sinaja. Zli ih nisu mogli gledati od sjaja slave. I kad je izgovoren beskonani blagoslov nad onima koji su potovali Boga svetkujui Njegovu subotu, zauo se silan poklik pobjede nad zvijeri i njezinim kipom. Tada poinje slavlje jer se Zemlja treba odmoriti. Vidjela sam pobonog roba kako pobjedonosno ustaje i odbacuje lance kojima je bio okovan, dok je njegov zao gospodar bio smeten ne znajui to da ini, jer zli nisu mogli razumjeti rijei koje je Bog izgovorio. Uskoro se pojavio veliki bijeli oblak. Izgledao je ljepi nego ikad. Na njemu je sjedio Sin ovjeji. Isprva nismo na oblaku vidjeli Isusa, ali kako se pribliavao Zemlji, mogli smo vidjeti Njegov dragi lik. Kad se prvi put pojavio, ovaj oblak je bio znak Sina ovjejeg na nebu. Glas Sina Bojeg pozvao je zaspale svete obuene u besmrtnu slavu. ivi sveti preobrazili su se u tren oka i zajedno s njima bili uzeti u kola od oblaka koja su, uzdiui se k Nebu, izgledala velianstveno. Kola su sa svake stra-

35

50

Rani spisi

ne imala krila, a odozdo kotae. Kako su se uzdizala, kotai su klicali: Svet!, a krila su u pokretu klicala: Svet! Sveti aneli pratioci koji su okruivali oblak takoer su klicali: Svet, svet, svet Gospodin Bog, Svemogui! I sveci na oblaku su klicali: Slava! Aleluja! A kola su se uzdizala prema Svetome Gradu. Isus je otvorio vrata zlatnog grada i poveo nas u njega. Doekani smo dobrodolicom jer smo odrali Boje zapovijedi i imali pravo na stablo ivota.
36

Zapeaenje
Na poetku subote 5. sijenja 1849. bili smo na molitvi s obitelji brata Beldena u Rocky Hillu u saveznoj dravi Connecticut, kad je na nas siao Sveti Duh. U vienju sam bila prenesena u Svetinju nad svetinjama gdje sam vidjela Isusa kako jo uvijek posreduje za Izrael. Na skutu Njegove haljine ugledala sam zvonie i ipke. Bilo mi je pokazano da Isus nee napustiti Svetinju nad svetinjama dok ne bude rijeen sluaj svakog ovjeka bilo na spasenje bilo na unitenje, i da se Boja srdba nee izliti dok Isus ne zavri svoje djelo u Svetinji nad svetinjama, odloi svoju sveeniku odoru i obue haljinu osvete. Tada e napustiti mjesto posrednika izmeu svojeg Oca i ovjeka i Bog se vie nee ustezati da na one koji su odbacili Njegovu istinu izlije svoju srdbu. Vidjela sam da su srdba naroda i srdba Boja kao i vrijeme suenja mrtvima bile jasno odvojene pojave koje slijede jedna za drugom, kao i to da Mihael jo nije ustao i da jo nije nastupilo vrijeme nevolje kakve nikad prije nije bilo. Narodi se ve gnjeve, ali kad na Veliki sveenik zavri svoje djelo u Svetitu, On e ustati, obui haljinu osvete i tek tada e doi do izlijevanja sedam posljednjih zala. Vidjela sam da e etiri anela drati etiri vjetra sve dok Isusovo djelo u Svetitu ne bude zavreno, a zatim e uslijediti sedam posljednjih zala. Ova zla raspaljuju gnjev zlih protiv pravednika jer smatraju da smo mi navukli Boje kazne na njih i da bi nevolje prestale kad bi nas istrijebili s lica zemlje. Tada je izdan proglas da se sveti pobiju, to je njih potaknulo da dan i no vape za izbavljenjem. To je bilo vrijeme Jakovljeve nevolje. Tada su svi sveti zavapili u duevnoj tjeskobi i Bog ih je izbavio svojim glasom. Sto etr-

37

Iskustva i vienja

51

deset i etiri tisue su trijumfirale, dok su im lica bila obasjana Bojom slavom. Zatim mi je pokazana skupina koja je gorko plakala. Na njihovoj je odjei velikim slovima bilo napisano: Bio si vagnut na tezulji i naen si prelagan. Upitala sam tko je ova skupina. Aneo je rekao: To su oni koji su neko svetkovali subotu, ali su je napustili. ula sam kako glasno viu: Vjerovali smo u Tvoj dolazak i revno ga navijetali. I dok su to govorili, pogled im je pao na njihovu odjeu pa su ugledali to je napisano; sada su jo glasnije zavapili. Vidjela sam da su pili iz duboke vode, ali su ostatak gazili nogama pogazili su subotu i zbog toga su vagnuti na tezulji i naeni laki. Zatim me moj aneo pratilac ponovno poveo u grad gdje sam vidjela kako etiri anela lete prema gradskim vratima. Upravo su pokazivali zlatne karte anelu na ulazu, kad sam ugledala jo jednog anela kako brzo dolijee iz neusporedive slave i jakim glasom vie drugim anelima: mahao je neim to je drao u ruci. Zamolila sam svojeg anela pratioca za objanjenje, a on mi je rekao da zasad ne mogu vidjeti vie od toga, ali da e mi ubrzo pokazati to znai ono to sam vidjela. U subotu poslijepodne jedan izmeu nas se razbolio i traio da se molimo za njegovo ozdravljenje. Svi smo se ujedinili u molbi Lijeniku koji nikad nije izgubio nijedan sluaj, kad je Duh siao na mene i ja sam dobila vienje. Vidjela sam da su etiri anela bila na putu da obave odreeni posao na Zemlji. Isus je bio obuen u sveeniku odjeu. Sa saaljenjem je pogledao na ostatak, a zatim podigao ruke i glasom punim samilosti povikao: Moja krv, Oe, moja krv, moja krv, moja krv! Zatim sam vidjela kako od Boga, koji je sjedio na velikom bijelom prijestolju, izlazi neopisivo jako svjetlo koje je obasjalo Isusa. Potom sam ugledala jednog anela s nalogom od Isusa kako brzo dolijee do etvorice anela kojima je bilo povjereno da obave posao na Zemlji. Maui neim u svojoj ruci, glasno je povikao: Drite! Drite! Drite! Drite! dok sluge Boje ne budu zapeaene na elima. Molila sam svojeg anela pratioca da mi objasni znaenje ovoga to sam ula i to etiri anela trebaju obaviti. Rekao mi je da je Bog obuzdao sile i da je svojim anelima zapo-

38

52

Rani spisi

vjedio da vode rauna o onome to se dogaa na Zemlji; da etiri anela imaju vlast od Boga da zadre etiri vjetra koje su upravo namjeravali pustiti, ali dok su ih njihove ruke otputale, Isusovo je milosrdno oko ugledalo ostatak koji jo nije bio zapeaen pa je podigao ruke Ocu i molio Ga govorei da je za njih prolio svoju krv. Zatim je drugi aneo dobio nalog da brzo odleti do etvorice anela s nalogom da zadre vjetrove dok Boji sluge ne budu zapeaeni peatom ivoga Boga na svojim elima.
39

Boja ljubav prema Njegovom narodu

Vidjela sam kako Bog njeno i jako voli svoj narod. Vidjela sam kako aneli ire svoja krila nad svetima. Svaki sveti imao je anela pratioca. Kad bi sveti plakali zbog razoaranja ili bi se nali u opasnosti, aneli koji im slue brzo bi odletjeli gore nosei vijesti, a aneli u gradu bi prestali pjevati. Zatim bi Isus poslao drugog anela da sie i da ih ohrabri, da bdije nad njima i da ih pokua zadrati na uskome putu; ali ako ne bi marili za brinu skrb ovih anela i ako ih aneli ne bi mogli utjeiti ve bi nastavili ii stranputicom, aneli bi se rastuili i zaplakali. Oni bi vijest o tome ponijeli gore i svi aneli u gradu bi zaplakali, a nakon toga glasno rekli: Amen. Ali ako bi sveti uprli pogled na nagradu koja ih eka i slavili Boga, aneli bi prenijeli radosnu vijest u grad i aneli u gradu bi dotaknuli svoje zlatne harfe i glasno zapjevali: Aleluja! tako da bi nebeski svod odzvanjao njihovim umilnim pjesmama. U Svetom Gradu vlada savreni red i sklad. Svi aneli kojima je naloeno da odlaze na Zemlju nose zlatnu kartu koju pokazuju anelima na gradskim vratima kad ulaze i izlaze. Nebo je predivno mjesto. eznem da budem tamo, da gledam svojega milog Isusa koji je dao ivot za mene i budem preobraena u Njegovo slavno oblije. O kad bih imala rijei kojima bih opisala slavu prelijepog budueg svijeta! udim za potocima ive vode koji vesele grad naega Boga. Gospodin mi je omoguio da vidim i druge svjetove. Dobila sam krila i jedan aneo otpratio me od grada do blistavog i velianstvenog mjesta. Trava je bila svjee zelena, a ptice su cvrkutale svoje milozvune pjesmice. Stanovnici

Iskustva i vienja

53
40

na tom mjestu bili su razliitih uzrasta; bili su plemeniti, velianstveni i veoma ljubazni. Izgledom su bili slini Isusu i njihova su lica zraila svetom radou koja je izraavala slobodu i sreu koje su vladale na tom mjestu. Upitala sam jednog od njih zato su toliko umilniji od stanovnika Zemlje. Odgovorio je: Mi smo ivjeli u potpunoj poslunosti Bojim zapovijedima i nismo bili neposluni kao oni na Zemlji. Zatim sam ugledala dva stabla: jedno je upadljivo nalikovalo na stablo ivota u gradu. Plod je na obima bio prelijep, ali s jednoga nisu smjeli jesti. Mogli su jesti plodove s oba stabla, ali s tog jednog bilo im je zabranjeno. Moj aneo pratilac mi je rekao: Nitko na ovom mjestu nije okusio plod sa zabranjenog stabla; kad bi ga okusili, pali bi. Onda me poveo na svijet oko kojeg je kruilo sedam mjeseci. Tu sam vidjela dobrog starog Henoka koji je preobraen bio uznesen na Nebo. U desnici je imao prekrasnu palmu; na svakom njezinom listu bilo je napisano: Pobjeda. Na glavi je imao blistav bijeli vijenac od lia, a po sredini svakog lista bilo je napisano: istoa; vijenac je bio optoen raznobojnim dragim kamenjem koje je blistalo jae od zvijezda obasjavajui slova tako da su se jae isticala. Na stranjem dijelu nalazila se vrpca koja je povezivala vijenac, a na njoj je bilo napisano: Svetost. Iznad vijenca je bila prelijepa kruna, sjajnija od sunca. Upitala sam ga je li to mjesto na koje je doao kada se uznio sa Zemlje. Rekao je: Ne, moj dom je Grad, a ovamo sam doao u posjet. Kretao se po tom svijetu tako slobodno kao da je njegov dom. Molila sam svojeg anela pratioca da mi dopusti da ostanem na tom svijetu. Nisam mogla podnijeti pomisao da se moram ponovno vratiti na ovaj mrani svijet. A onda je aneo rekao: Mora se vratiti i ako ostane vjerna, imat e zajedno sa sto etrdeset i etiri tisue prednost posjeivati sve svjetove i promatrati djela Bojih ruku.

I nebeska zvijea e se uzdrmati

Gospodin mi je 16. prosinca 1848. u vienju pokazao kako e izgledati kad se uzdrmaju nebeska zvijea. Kad je Gospodin rekao nebo govorei o znakovima koje je zapisao Matej, Marko i Luka, vidjela sam da je mislio na Nebo,

41

54

Rani spisi

a kad je rekao zemlja, mislio je na Zemlju. Nebeske sile su Sunce, Mjesec i zvijezde. Oni vladaju nebesima. Zemaljske sile pak vladaju Zemljom. Na Boji glas pokrenut e se nebeske sile. Sunce, Mjesec i zvijezde pomaknut e se sa svojih mjesta. Oni nee nestati, nego e se samo potresti na Boji glas. Tamni, gusti oblaci poeli su se gomilati i sudarati. Atmosfera se razdvojila i poela savijati; sad smo mogli kao kroz otvoren prostor vidjeti Orion odakle je dolazio Boji glas. Sveti Grad spustit e se kroz taj otvoreni prostor. Vidjela sam da su se uzdrmale zemaljske sile i da su se dogaaji poeli odvijati odreenim redoslijedom. Ratovi, glasine o ratovima, ma, glad i epidemije prve e uzdrmati zemaljske sile, a onda e Boji glas uzdrmati Sunce, Mjeseci i zvijezde kao i Zemlju. Vidjela sam da pokretanje sila u Europi nije, kako neki nauavaju, pokretanje nebeskih sila, ve uzdrmanost gnjevnih naroda.
42

Otvorena i zatvorena vrata

U subotu 24. oujka 1849. imali smo ugodan i vrlo zanimljiv sastanak s braom u Topshamu u saveznoj dravi Maine. Sveti Duh izlio se na nas i ja sam u Duhu bila prenesena u grad ivoga Boga. Tu mi je pokazano da se Boje zapovijedi i svjedoanstvo Isusa Krista ne mogu razdvojiti kad je rije o zatvorenim vratima i da je vrijeme kad su Boje zapovijedi trebale zasjati najveim sjajem te da Boji narod bude iskuan u pogledu istine o suboti, bilo kad su se otvorila vrata u Svetinji nad svetinjama u nebeskom Svetitu gdje se nalazi Koveg u kojemu je Deset zapovijedi. Ova se vrata nisu smjela otvoriti dok ne bude zavreno Isusovo posredovanje u Svetinji Svetita 1844. Tada je Isus ustao i zatvorio vrata Svetinje, a otvorio vrata Svetinje nad svetinjama te uao iza drugog zastora gdje sada stoji pokraj Kovega i kamo dopire Izraelova vjera. Vidjela sam da je Isus zatvorio vrata Svetinje i nitko ih nije mogao otvoriti; a onda je otvorio vrata Svetinje nad svetinjama i nitko ih nije mogao zatvoriti (Otk 3,7.8);12 a u tre12

Vidi str. 87. Vidi i Dodatak.

Iskustva i vienja

55

nutku kad je Isus otvorio vrata Svetinje nad svetinjama u kojoj se nalazi Koveg, Boje zapovijedi su obasjale Boji narod i on se naao na ispitu svetkovanja subote. Vidjela sam da sadanja kunja u vjernosti suboti nije mogla doi dok Isus nije zavrio posredovanje u Svetinji i dok nije stupio iza drugog zastora. Zato krani koji su zaspali prije otvaranja vrata Svetinje nad svetinjama, kad je zavren pononi poklik u srpnju 1844., a koji nisu svetkovali subotu, sada poivaju u nadi; oni nisu znali za subotu pa nisu bili ni kuani kao to smo mi otkad su vrata otvorena. Vidjela sam da Sotona kua neke u ovom pitanju. Budui da su toliki dobri krani zaspali u pobjedonosnoj vjeri a nisu svetkovali subotu, oni smatraju da to ne moe biti predmet kunje ni za nas. Neprijatelji sadanje istine pokuavaju otvoriti vrata Svetinje koja je Isus zatvorio i zatvoriti vrata Svetinje nad svetinjama koja je On 1844. otvorio i gdje se nalazi Koveg s dvije kamene ploe na koje je Jahvinim prstom napisano Deset zapovijedi. Sotona se danas, u ovo vrijeme zapeaenja, slui svim moguim sredstvima kako bi misli Bojeg naroda odvratio od sadanje istine i pokolebao ga. Vidjela sam da Bog postavlja zatitno pokrivalo preko svojeg naroda da bi ga zatitio u vrijeme nevolje; svaku duu koja se odluila za istinu i koja je istog srca treba pokriti zatita Svemoguega. Sotona to zna pa se svom silom trudi da misli to je mogue veeg broja ljudi zadri u stanju kolebanja i nesigurnosti u pogledu istine. Vidjela sam da je tajanstveno kucanje u New Yorku i na drugim mjestima bila Sotonina sila na djelu i da e se takvo to sve ee javljati pod platem religije kako bi obmanute uljuljalo u veu sigurnost i, ako je mogue, privuklo pozornost Bojeg naroda takvim stvarima i navelo ga da posumnja u nauavanje i silu Svetoga Duha.13 Vidjela sam da Sotona na razliite naine radi preko svojih orua. Djelovao je preko propovjednika koji su odbacili istinu pa im je poslana djelotvorna zabluda da vjeruju u lai kako bi bili osueni. Dok bi propovijedali ili se molili, neki bi pali i ostali bespomono leati, ali ne silom Svetoga Duha,
13

43

44

Vidi str. 88. Vidi i Dodatak.

56

Rani spisi

45

ve silom kojom je Sotona nadahnuo ova orua, a preko njih vjernike. Dok su propovijedali, molili se ili razgovarali, neki nazovi-adventisti, koji su odbacili sadanju istinu, sluili su se mesmerizmom da bi zadobili sljedbenike i narod bi se radovao njihovom utjecaju vjerujui da djeluje Sveti Duh. Neki koji su se njime koristili tako su daleko upali u avolju tamu i obmanu da su mislili kako im je dana Boja sila da se njome slue. Tako su Boga izjednaili sa sobom i omalovaili Njegovu mo. Neki od tih Sotoninih pomagaa fiziki su napali neke svete one koje Sotona svojim utjecajem nije mogao prevariti i odvratiti od istine. O kad bi to svi mogli vidjeti onako kako je meni Bog otkrio, bolje bi poznavali Sotonine varke i vie se uvali! Vidjela sam da Sotona radi na ove naine kako bi zbunio, prevario i odvratio misli Bojeg naroda upravo sada u vrijeme zapeaenja. Vidjela sam kako neki nisu uvreni u sadanjoj istini. Njihova su koljena klecala, a noge im klizile jer nisu bili uvreni u istini i zatitniko pokrivalo Svemogueg Boga ih nije moglo pokriti dok su tako drhtali. Sotona je pokuavao sve mogue da ih zadri tamo gdje su bili dok zapeaenje ne proe, dok zatitniko pokrivalo ne pokrije Boji narod, a oni za vrijeme sedam posljednjih zala ostanu bez zaklona od strane Boje srdbe. Bog je poeo svoj narod prekrivati ovim pokrivalom i ono e uskoro pokriti sve koji e imati zaklon u dan pogibli. Bog e silno djelovati u prilog svojem narodu, a i Sotoni e biti doputeno da djeluje. Vidjela sam da e se umnoiti i rasprostraniti tajanstveni znaci, udesa i lane reformacije. Reformacije koje su mi pokazane nisu bile reformacije koje vode od zablude k istini. Moj aneo pratilac pozvao me da vidim radi li se jo uvijek za due grenika kao nekada. Pogledala sam, ali to nisam vidjela jer je vrijeme njihovog spasenja prolo.14
14 Autorica ovih rijei nije eljela da se one shvate kao da je vrijeme za spasenje svih grenika prolo. Upravo u vrijeme kad je ovo pisala, sama je radila na spaavanju grenika, kao to je uvijek inila. Njezino razumijevanje ovog predmeta kako joj je bio prikazan nalazimo u sljedeim ulomcima od kojih je prvi objavljen 1854., a drugi 1888.: Ovdje spomenute lane reformacije tek e se kasnije potpunije oitovati. Vienje se odnosi posebno na one koji su uli i odbacili svjetlo

Iskustva i vienja

57
46

Kunja nae vjere

U ovo vrijeme kunje trebamo se uzajamno hrabriti i tjeiti. Sotonine kunje danas su vee nego ikad jer je svjestan da ima samo jo malo vremena i da e sluaj svakog ovjeka vrlo brzo biti odluen bilo za ivot ili za smrt. Sada nije vrijeme da podlegnemo obeshrabrenju i kunjama, ve da podnesemo sve nevolje i da se potpuno pouzdamo u Svemogueg Boga Jakovljeva. Gospodin mi je pokazao da je Njegova milost dovoljna za sve nae tekoe i premda su one vee nego ikada, ako se potpuno pouzdamo u Boga, mi moemo nadvladati svaku kunju i zahvaljujui Njegovoj milosti izvojevati pobjedu. Ako svladamo svoje tekoe i pobijedimo Sotonine kunje, mi smo proli kuanje nae vjere dragocjenije od propadljivog zlata pa smo jai i spremniji da se suoimo s kunjama koje e doi. Ali ako klonemo i popustimo Sotoninim kunjama, sve emo vie slabiti, a neemo biti nagraeni za podnesenu kunju niti emo biti spremniji da se suoimo s onima koje dolaze. Tako emo sve vie slabiti dok nas Sotona ne zarobi da vrimo njegovu volju. Moramo se obui u svu Boju bojnu opremu i u svakom trenutku biti spremni za borbu protiv sila tame. Kad na nas navale kunje i neadventnog nauka. Oni su predani djelotvornim zabludama. Takvi nee raditi za due grenika kao nekada. Budui da su odbacili advent i prihvatili Sotonine zablude, vrijeme njihovog spasenja je prolo. Meutim, to se ne odnosi na one koji nisu uli pa nisu ni odbacili nauk o Kristovom drugom dolasku. Opasno je olako se odnositi prema istini koja nas je osvjedoila i dirnula nae srce. Ne moemo nekanjeno odbaciti upozorenja koja nam Bog milosrdno alje. U Noino vrijeme Nebo je poslalo vijest svijetu i spasenje ljudi ovisilo je o nainu na koji su se odnosili prema njoj. Budui da su upozorenje odbacili, Boji Duh se povukao od grenog roda i on je izginuo u vodama potopa. U Abrahamovo vrijeme milost je prestala moliti za grene stanovnike Sodome i osim Lota sa enom i dvjema kerima, sve ih je progutala vatra poslana s Neba. Tako je bilo i u Kristovo vrijeme. Boji Sin objavio je narataju nevjernih idova: Evo, vaa e kua biti preputena vama pusta! Gledajui posljednje dane, ista beskonana sila objavljuje u vezi s onima koji nisu prihvatili ljubav prema istini da bi se tako spasili: Zato im Bog alje djelotvornu zabludu da vjeruju lai, da budu osueni svi koji nisu vjerovali u istinu, ve pristali uz nepravednost. Kada odbace nauk Njegove Rijei, Bog povlai svojeg Duha i preputa ih zabludama koje vole.

58

Rani spisi

47

48

volje, obratimo se Bogu i borimo se s Njim u molitvi. On nas nee otpustiti prazne, ve e nam dati milost i snagu da nadvladamo i slomimo neprijateljevu mo. O kad bi svi mogli ovo vidjeti u pravom svjetlu i podnijeti napore kao dobri Isusovi vojnici! Tada bi Izrael napredovao, jak u Bogu i u Njegovoj silnoj moi. Bog mi je pokazao da je svojem narodu dao da popije gorku au da bi ga potpuno oistio. Gorki je to gutljaj i moe postati jo gori ako mrmljamo, jadamo se i opiremo. Ali oni koji ga prime s takvim duhom moraju progutati jo jedan, jer prvi nije proizveo eljeno djelovanje na srce. A ako ni drugi ne ostvari cilj, uslijedit e jo jedan, pa jo jedan dok ne postigne eljeni cilj ili emo ostati prljavi, neista srca. Vidjela sam da strpljenje, ustrajnost i molitva mogu zasladiti ovu gorku au i da e ona imati eljeno djelovanje na srca onih koji je tako prime pa e Bog biti potovan i proslavljen. Nije mala stvar biti kranin i Boja svojina koju On prihvaa. Bog mi je pokazao neke koji priznaju sadanju istinu, ali njihov ivot ne odgovara njihovim tvrdnjama. Mjerilo njihove pobonosti je prenisko i oni su daleko od biblijskog posveenja. Neki se uputaju u isprazne i nedoline razgovore, a drugi daju mjesta samouzvisivanju. Ne moemo ugaati sebi, ivjeti i postupati kao svijet i uivati u njegovim zadovoljstvima i u drutvu onih koji pripadaju svijetu, a vladati s Kristom u slavi. Ako elimo sudjelovati u Njegovoj slavi u buduem svijetu, moramo biti sudionici Kristovih patnji ovdje. Ako gledamo samo svoje interese, kako da to bolje ugodimo sebi umjesto da nastojimo ugoditi Bogu i unaprijediti Njegovo dragocjeno djelo izloeno napadima, mi samo sramotimo Boga i sveto djelo koje tvrdimo da volimo. Preostalo nam je jo samo malo vremena da radimo za Boga. Nita nam ne bi smjelo biti teko rtvovati za spasenje rasprenog i izranjenog Isusovog stada. Oni koji sada rtvom sklope savez s Bogom, uskoro e se nai u domu da sudjeluju u bogatoj nagradi i zauvijek zaposjednu novo kraljevstvo. ivimo potpuno za Gospodina i pokaimo urednim ivotom i pobonim razgovorom da smo bili s Isusom i da ostajemo Njegovi smjerni i ponizni sljedbenici. Moramo raditi dok traje dan jer kad doe mrana no nevolja i tjeskobe,

Iskustva i vienja

59

bit e prekasno da radimo za Boga. Isus je u svojem svetom hramu i danas je spreman prihvatiti nae rtve, nae molitve i priznanje naih pogreaka i grijeha; On e oprostiti Izraelu sve prijestupe da bi ih mogao izbrisati prije nego to napusti Svetite. Kad Isus napusti Svetite, tada e oni koji se zateknu sveti i pravedni i dalje ostati sveti i pravedni jer e njihovi grijesi biti izbrisani, a oni zapeaeni peatom ivoga Boga. Meutim, nepravedni i neisti i dalje e ostati nepravedni i neisti jer u Svetitu za njih nee biti Sveenika koji bi njihove rtve, njihova priznanja i njihove molitve donosio pred Oevo prijestolje. Stoga ono to trebamo uiniti za spasenje dua od oluje gnjeva koji dolazi, moramo uiniti prije nego to Isus napusti Svetinju nad svetinjama u nebeskom Svetitu.

Malome stadu
Draga brao: Gospodin mi je 26. sijenja 1850. dao vienje koje vam prenosim. Vidjela sam da su neki od Bojeg naroda nerazumni, da drijemaju i da su samo napola budni; oni nisu svjesni vremena u kojem ivimo, da je tu ovjek s metlom15 i da su neki izloeni opasnosti da budu pometeni. Molila sam Isusa da ih spasi, da ih jo malo potedi, da im pomogne uvidjeti u kakvoj su stranoj opasnosti da bi se mogli pripremiti prije nego to bude prekasno. Aneo je rekao: Propast dolazi kao snaan vihor. Molila sam anela da se smiluje i spasi one koji ljube ovaj svijet, koji su prionuli uz svoj imetak, nespremni da se od njega odvoje i rtvuju za ubrzano slanje vjesnika koji trebaju nahraniti gladne ovce koje propadaju zbog nestaice duhovne hrane. Dok sam promatrala jadne due koje umiru zato to nemaju sadanju istinu, a neki od onih koji su tvrdili da vjeruju u istinu putali su ih da umru uskraujui sredstva potrebna za unapreenje Bojeg djela, prizor je bio toliko bolan da sam zamolila anela da ga ukloni. Vidjela sam da su, kad je Boje djelo zahtijevalo neto od njihova imetka, odlazili alosni kao mladi koji je doao k Isusu (Mt 19,16-22) i da e uskoro naii bujica zla i otplaviti njihov imetak, a onda
15

49

Vidi San Williama Millera, str. 83.

60

Rani spisi

50

e biti prekasno da rtvuju zemaljska dobra i skupljaju blago na Nebu. Zatim sam vidjela velianstvenog Otkupitelja, prekrasnog i umilnog; On je napustio kraljevstvo slave i siao na ovaj mrani i pusti svijet da rtvuje svoj dragocjeni ivot i umre, pravednik za nepravednike. Pretrpio je okrutno izrugivanje i ibanje, nosio je krunu spletenu od trnja, dok Ga je u vrtu probijao znoj s krupnim kapljama krvi kad je na Njega stavljeno breme grijeha cijeloga svijeta. Aneo je upitao: Za koga? O, ja sam vidjela i znala da je to bilo radi nas. On je sve to pretrpio radi nas da bi nas Njegova dragocjena krv mogla iskupiti za Boga. Nakon toga opet su mi bili pokazani oni koji se nisu htjeli liiti dobara ovog svijeta da spase due koje propadaju upuujui im istinu dok Isus stoji pred Ocem i umjesto njih nudi svoju krv, svoje patnje i svoju smrt. Za to vrijeme Boji vjesnici ekaju, spremni da im ponesu spasonosnu istinu da bi mogli biti zapeaeni peatom ivoga Boga. Nekima koji tvrde da vjeruju u sadanju istinu teko je uiniti i najmanje to mogu, pruiti Bojim vjesnicima novac koji im je On povjerio na upravljanje. Ponovno mi je pokazano Isusovo stradanje, Njegova ljubav tako duboka da Ga je potaknula da svoj ivot poloi za ovjeka kao i ivot onih koji tvrde da su Njegovi sljedbenici, koji su imali dobra ovoga svijeta, ali su ih smatrali odvie dragocjenima da bi njima pomogli djelo spaavanja. Aneo je rekao: Mogu li takvi ui u Nebo? Drugi je aneo odgovorio: Ne, nikad, nikad, nikad. Oni koji nisu zainteresirani za Boje djelo na Zemlji nikad gore nee moi pjevati pjesmu o ljubavi otkupljenja. Vidjela sam da e hitro djelo koje Bog vri na Zemlji uskoro zavriti u pravdi i da se vjesnici moraju pouriti u potrazi za rasprenim stadom. Jedan je aneo upitao: Zar su svi vjesnici? Drugi je odgovorio: Ne, ne; Boji vjesnici imaju vijest. Vidjela sam da se Boje djelo ometa i obeauje od strane nekih koji putuju a nisu dobili vijest od Boga.16 Takvi e morati poloiti raun Bogu za svaki dolar koji su potroili putujui tamo gdje im nije bila dunost jer je taj no16

Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

61

vac mogao biti na korist Bojem djelu; a zbog nestaice duhovne hrane koju su vjesnici to ih je Bog pozvao i izabrao mogli donijeti da su imali ta sredstva, due ne bi gladovale i umrle. Vidjela sam da su oni koji su imali snage da rade svojim rukama i tako potpomau djelo bili odgovorni za svoju snagu, kao to su drugi bili odgovorni za svoj imetak. Silno reetanje je poelo i ono e se nastaviti; bit e izreetani svi koji nisu spremni odvano i nepokolebljivo zastupati istinu i rtvovati se za Boga i Njegovo djelo. Aneo je rekao: Misli li da e itko biti primoran da se rtvuje? Ne, ne. rtva mora biti dragovoljna. Bit e potrebno dati sve za kupnju njive. Povikala sam Bogu da potedi svoj narod; neki su ve malaksali i umirali. Zatim sam vidjela da brzo dolaze kazne Svemoguega pa sam molila anela da se svojim rijeima obrati narodu. On je odgovorio: Ni svi gromovi i munje s gore Sinaja ne bi mogli pokrenuti one koje ne pokreu jasne istine Boje rijei niti bi ih probudila aneoska vijest. Zatim sam ugledala Isusovu ljepotu i umilnost. Njegova je odjea bila bjelja od snijega. Nema rijei kojima bi se mogla opisati Njegova slava i uzviena umilnost. Svi, svi koji vre Boje zapovijedi ui e na vrata u grad i imati pravo na stablo ivota i zauvijek boraviti u prisutnosti dragog Isusa ije lice svijetli jae od podnevnog sunca. Pokazani su mi Adam i Eva u Edenu. Okusili su plod sa zabranjenog stabla i bili istjerani iz vrta; zatim je oko stabla ivota postavljen ognjeni ma kako ne bi mogli okusiti njegov plod i postali besmrtni grenici. Stablo ivota trebalo je odravati besmrtnost. ula sam jednog anela kako pita: Tko je od Adamova potomstva proao pokraj ognjenog maa i okusio plod sa stabla ivota? Drugi je aneo odgovorio: Nitko od Adamova potomstva nije proao pokraj ognjenog maa i okusio plod s tog stabla; zato nema besmrtnog grenika. Dua koja sagrijei umrijet e vjenom smru smru koja e trajati zauvijek, nakon koje nema nade u uskrsnue; i Boja srdba e biti zadovoljena. Sveti e poivati u Svetom Gradu i vladati kao kraljevi i sveenici tisuu godina. Zatim e Isus sa svetima sii na Maslinsku goru i ona e se raspoloviti i postati velika rav-

51

62
52

Rani spisi

nica da na njoj poiva Boji raj. Ostala Zemlja nee biti oiena prije kraja tisuu godina kad e zli mrtvi uskrsnuti i okruiti grad. Noge zlih nikad vie nee oskvrnuti novu Zemlju. Tada e od Boga sii vatra s Neba i progutati ih saei e korijen i grane. Sotona je korijen, a njegova djeca su grane. Ista vatra koja e progutati zle, oistit e Zemlju.

Posljednja zla i sud

Na generalnoj konferenciji onih koji vjeruju u sadanju istinu, odranoj u rujnu 1850. u Suttonu u saveznoj dravi Vermont, pokazano mi je da e se sedam posljednjih zala izliti nakon to Isus napusti Svetite. Aneo je rekao: Boja i Janjetova srdba uzrokuje unitenje i smrt zlih. Na Boji glas sveti e postati silna i strana vojska sa zastavama, ali oni jo nee izvriti presudu. Presude e se izvriti po zavretku tisuu godina. Nakon to se sveti preobraze besmrtnou i pou u zrak u susret Isusu, nakon to prime harfe, odjeu i krune i uu u grad, Isus i sveti sjest e da sude. Knjige e se otvoriti knjiga ivota i knjiga smrti. U knjizi ivota zapisana su dobra djela svetih, a u knjizi smrti zapisana su zla djela zlih. Ove se knjige usporeuju sa Zakonikom, Biblijom, prema kojem e se suditi ljudima. Sveti jednoglasno, s Isusom, izriu presudu nad mrtvim zlima. Gledaj, rekao je aneo, sveti zajedno s Isusom sude i presuuju zlima prema djelima koja su uinili u tijelu i koju kaznu moraju primiti sukladno presudi zapisanoj pokraj njihovog imena. Ovo je, vidjela sam, posao koji e sveti s Isusom obavljati tisuu godina u Svetom Gradu prije nego to se spusti na Zemlju. A onda, po zavretku tisuu godina, Isus, zajedno s anelima i svim svetima, naputa Sveti Grad i dok s njima silazi na Zemlju, mrtvi zli uskravaju, a oni koji su ga proboli iz daleka e Ga ugledati u svoj Njegovoj slavi, s anelima i svetima, pa e zbog Njega proplakati. Ugledat e oiljke od klinova na Njegovim rukama i nogama, i mjesto gdje je koplje probolo Njegovu slabinu. Oiljci od klinova i koplja bit e tada Njegov ponos. Na svretku tih tisuu godina Isus e stati na Maslinsku goru koja e se razdvojiti i pretvoriti u veliku ravnicu. Oni koji u to vrijeme budu bjeali, bit e

53

Iskustva i vienja

63

zli koji su upravo uskrsnuli. Zatim se Sveti Grad sputa na ravnicu. Sada Sotona nadahnjuje zle svojim duhom. Laskanjem ih uvjerava da je vojska u gradu mala a njegova je vojska velika i da mogu nadvladati svete i osvojiti grad. Dok je Sotona okupljao svoju vojsku, sveti su bili u gradu i promatrali ljepotu i slavu Bojeg raja. Isus ih je predvodio. Odjednom je dragi Spasitelj nestao iz naeg drutva, ali smo uskoro uli Njegov umilni glas: Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta! Okupili smo se oko Isusa i u trenutku kad je zatvorio vrata grada, nad zlima je izgovoreno prokletstvo. Vrata su se zatvorila. Zatim su sveti svojim krilima poletjeli na vrh gradskih zidina. S njima je bio i Isus; Njegova je kruna bila blistava i velianstvena. Bila je to kruna u kruni, njih sedam. Krune svetih bile su od najieg zlata, prekrivene zvijezdama. Njihova su lica odsjajivala slavom jer su bila odraz Isusova lica. Kad su se podigli i zajedno stali na vrh grada, bila sam ushiena prizorom. Tada su zli shvatili to su izgubili, a Bog je na njih dahnuo vatru koja ih je progutala. To je bilo izvrenje presude. Zli su tako kanjeni u skladu s presudama koje su izrekli sveti zajedno s Isusom tijekom tisuu godina. Ista ona vatra od Boga koja je progutala zle, oistila je cijelu Zemlju. Uruene planine rastopile su se na velikoj vruini, kao i atmosfera, a sav je strn izgorio. Zatim se pojavila naa batina, velianstvena i prelijepa, i mi smo naslijedili cijelu novostvorenu Zemlju. Svi smo glasno povikali: Slava! Aleluja!

54

Kraj 2300 dana

Vidjela sam prijestolje i na njemu Oca i Sina. Promatrala sam Isusovo lice i divila se Njegovoj umilnosti. Oca nisam mogla vidjeti jer Ga je zaklanjao oblak bljetave svjetlosti. Upitala sam Isusa je li Njegov Otac tijelom slian Njemu. Potvrdio je da jest, ali Ga nisam mogla vidjeti jer, rekao je: Kad bi samo jednom vidjela Njegovu slavu, ne bi ostala iva. Pred prijestoljem sam ugledala adventni narod Crkvu i svijet. Vidjela sam dvije skupine: jednu koja je skrueno kleala pred prijestoljem, duboko zainteresiranu, dok je druga stajala nezainteresirano i ravnoduno. Oni koji su kleali pred

64

Rani spisi

55

56

prijestoljem, iznosili su svoje molitve i gledali samo u Isusa, a onda bi On pogledao u Oca; inilo mi se da Ga moli za njih. Svjetlo od Oca obasjalo bi Sina, a od Sina skupinu na molitvi. Zatim sam ugledala izuzetno jako svjetlo kako dolazi od Oca na Sina, a od Sina je prelo na narod pred prijestoljem. Ali malo je njih primilo ovo veliko svjetlo. Mnogi su se udaljili od njega i odmah mu se oduprli; drugi su bili nemarni i nisu marili za svjetlo pa ih je ono napustilo. Neki su ga cijenili, prili mu i kleknuli s malom skupinom koja se molila. Svi su u ovoj skupini prihvatili svjetlo i radovali mu se pa su njihova lica bila ozarena njegovom slavom. Vidjela sam kako Otac ustaje sa svojeg prijestolja17 i u ognjenim kolima odlazi u Svetinju nad svetinjama iza zastora i sjeda. Zatim je Isus ustao s prijestolja i veina onih koji su kleali ustala je s njim. Nisam vidjela nijednu zraku svjetla kojom bi Isus obasjao nemarno mnotvo nakon to je ustao pa je ostalo u najveem mraku. Oni koji su ustali zajedno s Isusom, nisu skidali pogleda s Njega dok je napustio prijestolje i poveo ih nedaleko odatle. Onda je podignuo desnicu i mi smo uli kako milozvunim glasom govori: Priekajte ovdje. Idem k svojem Ocu da primim kraljevstvo; uvajte odjeu neumrljanom, a ja u se uskoro vratiti sa svadbe i uzeti vas k sebi. Zatim su do mjesta gdje se Isus nalazio dola kola od oblaka, s kotaima kao ognjeni plamen, okruena anelima. Stupio je u kola i bio prenesen u Svetinju nad svetinjama gdje je sjedio Otac. Tu sam vidjela Isusa, Velikog sveenika, kako stoji pred Ocem. Na skutu Njegove odjee bili su naizmjence poredani zvonii i ipci. Oni koji su ustali s Isusom vjerom su Mu se obratili u Svetinji nad svetinjama i molili: Oe moj, daj nam svojega Duha. Tada bi ih Isus nadahnuo Svetim Duhom. U tom nadahnuu bilo je svjetla, sile i mnogo ljubavi, radosti i mira. Osvrnula sam se da vidim skupinu koja je jo uvijek kleala pognuta pred prijestoljem; oni nisu znali da ih je Isus napustio. Kod prijestolja se pojavio Sotona pokuavajui oponaati Boje djelo. Vidjela sam kako su podigli pogled prema prijestolju i molili: Oe, daj nam svojega Duha! Na to ih je Sotona nadahnuo svojim nesvetim utjecajem. U njemu
17

Vidi str. 92.

Iskustva i vienja

65

je bilo svjetla i mnogo sile, ali bez slatke ljubavi, radosti i mira. Sotonin je cilj bio da ih zadri u zabludi, da povrati i prevari Boju djecu.

Dunost s obzirom na vrijeme nevolje

Gospodin mi je vie puta pokazao da je suprotno Bibliji stvaranje bilo kakvih zaliha za nae zemaljske potrebe u vrijeme nevolje. Kada bi sveti imali zalihe hrane u kui ili na njivama u vrijeme nevolje, kad naie ma, glad i epidemije, vidjela sam da bi im nasilnici sve to oduzeli, a tuinci poeli njihove njive. To e biti vrijeme da se potpuno pouzdamo u Boga i On e se pobrinuti za nas. Vidjela sam da nam u to vrijeme nee uzmanjkati kruha i vode i da neemo trpjeti oskudicu ili glad jer je Bog u stanju za nas prostrti stol u pustinji. Kad bi bilo potrebno, On bi poslao gavrane da nas hrane kao to je hranio Iliju, ili bi uinio da mana pada s neba kao to je uinio za Izraelce. U vrijeme nevolje kue i imanja nee biti svetima ni od kakve koristi jer e morati pobjei pred razbjenjelom ruljom; u to vrijeme svoje imanje nee moi dati za unapreivanje djela sadanje istine. Pokazano mi je da je Boja volja da se sveti oslobode svakog bremena prije nego to nastupi vrijeme nevolje i uine savez s Bogom na rtvi. Ako svoj imetak poloe na rtvenik i ozbiljno budu pitali Boga to im je dunost, On e ih pouiti kad bude potrebno da se oslobode tih stvari. Onda e u vrijeme nevolje biti slobodni i nee imati nita to bi ih moglo sputavati. Ako se bilo tko vee uz svoj imetak i ne pita Gospodina to mu je dunost, On tu dunost nee objaviti i takvima e biti doputeno da zadre svoj imetak koji e se u vrijeme nevolje pojaviti pred njima kao planina da ih satre; oni e ga se pokuati rijeiti, ali to nee biti u stanju. ula sam neke kako jadikuju: Djelo je slabilo, Boji narod je umirao za istinom, a mi se nismo trudili da nadoknadimo taj nedostatak; sada je na imetak beskoristan. O da smo ga bar razdali i skupljali blago na Nebu! Vidjela sam da rtve nisu poveane, ve smanjene i propale. Takoer sam vidjela da Bog ne zahtijeva da se sav Njegov narod istodobno lii imetka, ali ako eli da ga poui, On e ga pouiti u vrije-

57

66

Rani spisi

58

me potrebe, kada i koliko da proda. Od nekih se trailo da se u prolosti lie svojeg imetka kako bi poduprli adventno djelo, dok je drugima bilo doputeno da ga zadre do vremena potrebe. Tada je, kad je djelu potrebno, njihova dunost da ga prodaju. Vidjela sam da vijest Prodajte svoje imanje i dajte ga kao milostinju! neki nisu objavili u pravom svjetlu i da nakana rijei naeg Spasitelja nije bila jasno prikazana. Cilj prodaje nije da se daje onima koji su sposobni raditi i uzdravati se, ve da se iri istina. Grijeh je podupirati i trpjeti lijenost onih koji mogu raditi. Neki su revno pohaali sve sastanke ne zato da proslave Boga, ve radi kruha i ribica. Za njih bi bilo bolje da su ostali kod kue i radili svojim rukama to je dobro da bi mogli zadovoljiti potrebe svoje obitelji i da imaju to dati za podupiranje dragocjenog djela sadanje istine. Sada je vrijeme da skupljamo blago na nebesima i utvrdimo svoja srca da budu spremna za vrijeme nevolje. Samo oni koji imaju iste ruke i isto srce opstat e u to vrijeme kunje. Sada je vrijeme da Boji zakon bude u naim mislima, na naim elima i upisan u nae srce. Gospodin mi je pokazao kojoj se opasnosti izlaemo ako dopustimo da na um bude zaokupljen svjetovnim mislima i brigama. Vidjela sam da su neki umovi okrenuti od sadanje istine i ljubavi prema svetoj Bibliji zbog itanja drugih uzbudljivih knjiga; drugi su ispunjeni nedoumicama i brigom oko toga to e jesti, piti i u to e se odjenuti. Neki smatraju da je Gospodnji dolazak jo veoma daleko. Prolo je nekoliko godina vie nego to su oekivali pa misle da to moe potrajati jo nekoliko godina; na taj se nain njihov um odvraa od sadanje istine i okree k svijetu. U svemu ovome vidjela sam veliku opasnost, jer ako je um ispunjen drugim stvarima, sadanja je istina iskljuena i na naim elima nema mjesta za peat ivoga Boga. Vidjela sam da je vrijeme koje je Isus proveo u Svetinji nad svetinjama skoro pri kraju i da ekanje moe potrajati samo malo. Svoje slobodno vrijeme trebamo provesti u istraivanju Biblije po kojoj e nam se suditi u posljednji dan. Draga moja brao i sestre, neka u naim mislima stalno budu Boje zapovijedi i svjedoanstvo Isusa Krista; neka oni

Iskustva i vienja

67

istisnu svjetovne misli i brige. Neka budu predmet vaeg razmiljanja kad lijeete i ustajete. ivite i radite stalno drei na umu dolazak Sina ovjejeg. Vrijeme zapeaenja vrlo je kratko i uskoro e zavriti. Sada je vrijeme, dok etiri anela zadravaju etiri vjetra, da utvrdimo svoj poziv i izbor.

Tajanstveno kucanje
Dana 24. kolovoza 1850. vidjela sam da je tajanstveno kucanje bilo djelovanje Sotonine sile; neko je kucanje potjecalo izravno od njega, a neko neizravno, preko njegovih pomagaa, ali su sva potekla od njega. To je bilo njegovo djelo koje je ostvario na razliite naine, ali su mnogi u crkvama i u svijetu bili toliko obavijeni gustom tamom da su bili uvjereni kako djeluje Boja sila. Aneo je rekao: Ne treba li narod da pita Boga svojega? Zar da pita mrtve za ive? Zar ivi trebaju ii k mrtvima po spoznaju? Mrtvi ne znaju nita. Idete li pokraj ivog Boga k mrtvima? Oni su napustili ivoga Boga da razgovaraju s mrtvima koji nita ne znaju. (Vidi Izaija 8,19.20 ari.) Vidjela sam da e se uskoro smatrati bogohulnim ako tko bude govorio protiv tog kucanja i da e se ono iriti sve vie i vie, da e se Sotonina mo poveati i da e neki od njegovih odanih sljedbenika imati mo da ine uda i ak uiniti da vatra sie s neba na oigled ljudi. Pokazano mi je da e kucanjem i mesmerizmom ovi suvremeni vraevi oponaati sva uda koja je inio na Gospodin Isus Krist i da e mnogi povjerovati da su sva silna djela Sina Bojeg dok je bio na Zemlji bila ostvarena istom silom.18 Ukazano mi je na Mojsijevo vrijeme; vidjela sam znakove i udesa koja
18 Kad je imala ovo vienje, spiritizam se tek poeo javljati i bio je ogranien; bilo je samo nekoliko medija. Od tog vremena proirio se po svijetu i ima na milijune pristaa. Openito govorei, spiritisti su nijekali Bibliju i ismijavali kranstvo. U raznim vremenima bilo je pojedinaca koji ga nisu odobravali i prosvjedovali su protiv njega, ali ih je bilo tako malo da im nije posveivana pozornost. Danas spiritisti mijenjaju svoje metode i mnogi se nazivaju kranskim spiritistima tvrdei da ne podcjenjuju religiju i da imaju pravu kransku vjeru. Drei isto tako na umu da mnoge poznate crkvene linosti simpatiziraju spiritizam, mi danas vidimo otvoren put za potpuno ispunjenje ovog proroanstva iz 1850. Proitajmo i primjedbe spisateljice na str. 88.

59

60

68

Rani spisi

je Bog preko njega uinio pred faraonom. Veinu njih oponaali su egipatski vraevi. Takoer sam vidjela da e Bog silno djelovati za svoj narod i da e ovim suvremenim vraevima biti doputeno da oponaaju Boje djelovanje. Uskoro e nastupiti vrijeme kad emo se morati uhvatiti za monu Jahvinu ruku jer su svi ovi veliki znakovi i silna udesa smiljeni da prevare i upropaste Boji narod. Svojim se umom moramo vrsto osloniti na Boga; ne smijemo se bojati kao to se zli boje, bojati se onoga ega se oni boje i tovati ono to oni tuju, ve odvano i smjelo zastupati istinu. Kad bi nam se oi mogle otvoriti, vidjeli bismo oko sebe spodobe zlih anela koji smiljaju nove naine da nas mue i unite. Vidjeli bismo i Boje anele koji nas uvaju od njihove moi jer Boje oko stalno bdije nad Izraelom i On e zatititi i izbaviti svoj narod ako se potpuno pouzda u Njega. Kada neprijatelj navali kao rijeka, Duh Gospodnji podignut e zastavu nasuprot njemu. Aneo je rekao: Zapamti da se nalazi na zaaranom tlu. Vidjela sam da moramo bdjeti, staviti na sebe svu bojnu opremu i uzeti tit vjere pa emo biti u stanju oduprijeti se i gorue strijele Zlog nee nam nauditi.
61

Vjesnici19
Bog mi je u vienju esto pokazivao situaciju i potrebe rasprenih dragulja koji jo nisu doli do svjetla sadanje istine; pokazao mi je da se vjesnici trebaju pouriti do takvih to je bre mogue da im prue to svjetlo. Mnoge oko nas treba samo osloboditi predrasuda i iz Rijei im pokazati dokaze naeg sadanjeg stajalita, i oni e s radou prihvatiti sadanju istinu. Vjesnici trebaju biti u potrazi za duama svjesni da e morati podnijeti raun. Njihov ivot mora biti ispunjen radom i tjeskobom dok na njima poiva breme ovog dragocjenog, ali esto prezrenog Kristovog djela. Takvi e morati rtvovati svjetovne probitke i udobnost i u skladu sa svojim osnovnim ciljem uiniti sve to je u njihovoj moi za napredovanje djela sadanje istine i spaavanje dua koje propadaju.
19

Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

69

Oni e zato biti bogato nagraeni. Oni koje su izbavili i na kraju spasili u njihovim e krunama radosti zauvijek sjati kao zvijezde. I kroz svu vjenost osjeat e zadovoljstvo to su uinili ono to je bilo u njihovoj moi da prikau istinu u njezinoj istoi i ljepoti tako da su se due u nju zaljubile, bile njome posveene i iskoristile neprocjenjivu vrijednost da se obogate, operu u Janjetovoj krvi i budu otkupljene za Boga. Vidjela sam da se pastiri trebaju savjetovati s onima u koje se mogu pouzdati, s onima koji su objavljivali sve vijesti i koji su postojani u cjelokupnoj sadanjoj istini, prije nego to budu iznosili nove vane toke koje misle da Biblija podupire. Tada e pastiri biti savreno ujedinjeni i to e jedinstvo Crkva osjetiti. Vidjela sam da se na takav nain mogu sprijeiti nesretne podjele i tada nee biti opasnosti da se dragocjeno stado podijeli, a ovce raspre bez pastira. Takoer sam vidjela da je Bog imao vjesnike koje je elio uporabiti u svojem djelu, ali oni nisu bili spremni. Bili su odvie lakomisleni i neozbiljni da bi mogli vriti dobar utjecaj na stado i nisu osjeali breme djela i vrijednost dua koju Boji vjesnici moraju osjeati da bi mogli initi dobro. Aneo je rekao: Oistite se, vi koji nosite posude Jahvine! Oistite se, vi koji nosite posude Jahvine! Oni ne mogu ostvariti mnogo dobra ako nisu potpuno predani Bogu i ne shvate vanost i sveanost posljednje vijesti milosti koja se sada objavljuje rasprenom stadu. Neki koje Bog nije pozvao, jako ele poi s vijeu. Ali kad bi takvi osjeali breme djela i odgovornost takvog poloaja, ustuknuli bi i rekli s apostolom: A tko je za ovo sve sposoban? Jedan od razloga to toliko silno ele poi jest to Bog nije na njih stavio teret djela. Nisu svi koji su objavljivali vijesti prvog i drugog anela pozvani da objave i vijest treeg anela, ak i nakon to je potpuno prihvate, jer su izloeni mnogim zabludama i obmanama tako da jedva mogu spasiti svoju duu, i ako bi poli da vode druge, bili bi samo sredstvo njihove propasti. Ali sam vidjela da bi neki, koji su prije duboko upadali u fanatizam, sada istravali prije nego to ih Bog poalje, prije nego to budu oieni od svojih prijanjih zabluda; oni bi hranili Boje stado mijeajui istinu sa zabludom i kad bi im se dopustilo da tako nastave, stado bi se razbo-

62

70

Rani spisi

63

64

ljelo, a posljedice bi bile pometnja i smrt. Vidjela sam da takve treba stalno reetati dok se ne oslobode svih svojih zabluda, inae nikad nee ui u kraljevstvo. Vjesnici ne mogu imati povjerenja u prosudbu i sposobnost razluivanja onih koji su bili u zabludama i fanatizmu kao da su bili u istini a ne u opasnim zabludama. Mnogi su takoer skloni pozivati na rad u polju neke koji su tek nedavno prihvatili sadanju istinu i trebaju mnogo toga nauiti i uiniti prije nego to sami budu ispravni u Bojim oima, a kamoli da drugima pokazuju put. Vidjela sam potrebu da vjesnici posebno paze i sprijee svaki fanatizam gdje god vide da se pojavljuje. Sotona navaljuje sa svih strana i ako ne budemo bdjeli i drali oi otvorene za njegova lukavstva i zamke, te ako ne uzmemo svu Boju bojnu opremu, pogodit e nas gorue strijele Zloga. U Bojoj rijei ima mnogo dragocjenih istina, ali stadu je sada potrebna sadanja istina. Vidjela sam da postoji opasnost da vjesnici prelaze preko vanih toaka sadanje istine i bave se predmetima iji cilj nije ujedinjenje stada i posveenje due. Sotona e iskoristiti svaku mogunost da na taj nain nakodi djelu. A upravo su predmeti kao to su Svetite povezano s 2300 dana, Boje zapovijedi i Isusova vjera savreno podesni da objasne raniji adventni pokret i pokau da je naa sadanja namjera utvrditi vjeru sumnjiavih i pruiti sigurnost u slavnu budunost. Vieput sam vidjela da su to glavni predmeti na kojima se vjesnici trebaju zadravati. Kad bi Gospodnji vjesnici ekali dok se s njihovog puta ukloni svaka prepreka, mnogi nikad ne bi poli u potragu za rasprenim ovcama. Sotona e stvoriti mnoge prepreke kako bi ih odvratio od njihove dunosti. Ali e oni poi s vjerom uzdajui se u Onoga koji ih je pozvao u svoje djelo i On e pred njima otvoriti put koliko to bude za njihovo dobro i Njemu na slavu. Isus, veliki uitelj i uzor, nije znao gdje da skloni glavu. Njegov je ivot bio ispunjen radom, tugom i patnjom; On je sebe dao za nas. Oni koji u Kristovo ime pozivaju due da se pomire s Bogom i koji e vladati s Kristom u slavi, moraju oekivati da e ovdje biti sudionici Njegovih patnji. Oni koji siju u suzama, anju u pje-

Iskustva i vienja

71

smi. Ili su plaui nosei sjeme sjetveno: vraat e se s pjesmom, nosei snoplje svoje. (Ps 126,5.6)

ig zvijeri
U vienju koje mi je dano 27. lipnja 1850. moj je aneo pratilac rekao: Vrijeme je gotovo na izmaku. Odraava li kao to bi trebala Isusov umilni lik? Zatim mi je pozornost usmjerio na Zemlju i ja sam vidjela potrebu za pripremom meu onima koji su nedavno prihvatili vijest treeg anela. Aneo je rekao: Pripremite se, pripremite se, pripremite se. Morat ete umrijeti svijetu vie nego ikad prije. Vidjela sam da je za njih trebalo obaviti veliko djelo, a da je za to bilo malo vremena. Zatim sam vidjela da se sedam zala treba uskoro izliti na one koji nemaju zaklona, ali svijet za to nije mario vie nego to bi mario za kiu koja pada. Bila sam pripremljena da mogu izdrati stranu pojavu sedam posljednjih zala, Boju srdbu. Vidjela sam da je Njegov gnjev uasan i straan, i kad bi ispruio ruku ili je podigao u srdbi, stanovnika ovog svijeta nestalo bi kao da ih nikad nije bilo ili bi patili od neizljeivih rana i smrtonosnih epidemija, a oni se ne bi oslobodili, ve bi ih one unitile. Spopao me uas i ja sam pala na lice pred anelom i molila ga da ukloni ovaj prizor, da ga sakrije od mene jer je bio previe grozan. Tada sam shvatila, kao nikad prije, vanost ozbiljnog istraivanja Boje rijei da bih saznala kako mogu izbjei zla za koja Rije kae da e doi na sve bezbonike koji e se pokloniti zvijeri i njezinom kipu i primiti njezin ig na elo ili ruku. Jako me udilo da itko moe prestupati Boji zakon i gaziti Njegovu svetu subotu kad su protiv njih izreene takve prijetnje i optube. Papa je promijenio dan odmora sa sedmoga na pr vi. Namjeravao je promijeniti upravo onu zapovijed koju je ovjek dobio da se sjea svojega Stvoritelja. On je odluio promijeniti najveu zapovijed u Dekalogu i tako se izjednaiti s Bogom, ak se i uzdii iznad Boga. Bog se ne mijenja; zbog toga je Njegov Zakon nepromjenjiv. Ali nastojei promijeniti Boje nepromjenjive propise svetosti, pravde i dobrote, papa se uzdigao iznad Boga. On je pogazio Boji

65

72

Rani spisi

66

posveeni dan i svojom vlau stavio na njegovo mjesto jedan od est radnih dana. Sav narod slijedi zvijer i svakog tjedna otima Bogu Njegovo sveto vrijeme. Papa je nainio pukotinu u Bojem svetom zakonu, ali ja sam vidjela da je dolo vrijeme da Boji narod ovu pukotinu popravi i sagradi stare razvaline. Molila sam pred anelom da Bog spasi svoj narod koji je zabludio, da ga spasi radi svojega milosra. Kad se zla ponu izlijevati, oni koji i dalje budu krili svetu subotu, nee imati rijei opravdanja kojima se sada opravdavaju to je ne svetkuju. Dok se zla budu izlijevala, njihova e usta biti nijema, a veliki Zakonodavac zahtijevat e pravdu za one koji su se izrugivali Njegovom svetom Zakonu i nazivali ga prokletstvom za ovjeka, bijednim i klimavim. Kada takvi osjete eljezni stisak tog Zakona, ovi e se izrazi pojaviti pred njima ivim slovima i oni e shvatiti kakav su grijeh poinili kad su se rugali Zakonu koji Boja rije naziva svetim, pravednim i dobrim. Tada mi je pozornost bila usmjerena na slavu Neba, na blago koje su sabirali vjerni. Sve je bilo prelijepo i slavno. Aneli su zapjevali umilnu pjesmu, a kad su prestali, skinuli su svoje sjajne krune i spustili ih pred noge dragom Isusu; umilnim glasom su povikali: Slava, aleluja! Pridruila sam se njihovim pjesmama hvale i slavljenja Janjeta i svaki put kad sam otvorila usta da Ga hvalim, imala sam neopisiv osjeaj slave koja me je okruivala. To je bila izvanredno velika i vjena slava. Aneo je rekao: Mali ostatak koji bude ljubio Boga, vrio Njegove zapovijedi i ostao vjeran do kraja, uivat e u ovoj slavi i zauvijek biti pred Isusom i pjevati sa svetim anelima. Zatim sam odvratila pogled s te slave pa mi je pokazan ostatak na Zemlji. Aneo im je rekao: elite li izbjei sedam posljednjih zala? elite li ui u slavu i uivati u svemu to je Bog pripravio za one koji Ga ljube i koji su spremni trpjeti radi Njega? Ako elite, morate umrijeti da biste mogli ivjeti. Pripremite se, pripremite se, pripremite se. Morate se pripremati vie nego dosad jer dolazi dan Gospodnji, nesmiljen, s gnjevom i jarou, da u pusto zemlju prometne, da istrijebi iz nje grenike. rtvujte sve za Boga. Stavite na Njegov rtvenik sve sebe, svoj imetak i sve kao ivu r-

Iskustva i vienja

73
67

tvu. Morat ete dati sve da uete u slavu. Sabirajte sebi blago na Nebu, gdje ga ni moljac ni ra ne izgriza i gdje lopovi ne kradu. Morate ovdje biti dionici Kristovih patnji da biste poslije mogli biti dionici Njegove slave. Nebo e biti jeftino ako ga steknemo stradanjem. Moramo se sve vrijeme odricati sebe, svakodnevno umirati sebi, gledati samo na Isusa i stalno imati pred oima Njegovu slavu. Vidjela sam da oni koji su nedavno prihvatili istinu trebaju upoznati to znai stradati za Krista, da e trebati proi kroz velike i bolne kunje da bi se oistili i stradanjem osposobili za primanje peata ivoga Boga, proi kroz vrijeme nevolje, gledati Kralja u Njegovoj slavi i ivjeti pred Bogom i istim, svetim anelima. Kad sam vidjela kakvi moramo biti da bismo mogli batiniti nebesku slavu, a zatim koliko je Isus propatio da nam osigura tako veliku batinu, molila sam da moemo biti krteni Kristovim patnjama kako ne bismo ustuknuli pred nevoljama, ve ih podnosili sa strpljenjem i radou drei na umu to je Isus podnio da bismo se mi obogatili Njegovim siromatvom i stradanjem. Aneo je rekao: Odrecite se sebe; morate ubrzati korak. Neki od nas imali su vremena da prime istinu i napreduju korak po korak; a svaki korak koji smo uinili dao nam je snagu za sljedei. Ali sada je vrijeme gotovo isteklo i ono to smo mi uili godinama, oni e sada morati nauiti za nekoliko mjeseci. Mnogo toga e morati zaboraviti, a i mnogo ponovno nauiti. Oni koji ne ele primiti ig zvijeri i njezina kipa kad bude objavljen proglas, moraju sada odluno rei: Ne, mi neemo potovati ustanovu zvijeri.

Slijepac vodi slijepca

Vidjela sam kako slijepi vodii nastoje due oslijepiti da budu kao oni sami, a nemaju pojma to ih eka. Oni se suprotstavljaju istini i kad ona pobjeuje, mnogi koji su u tim uiteljima vidjeli Boje ljude i od njih oekivali svjetlo bivaju zbunjeni. Oni e od tih voa zahtijevati objanjenje o suboti, a ovi e im odgovoriti s namjerom da se otarase etvrte zapovijedi. Vidjela sam da u mnogim gleditima koja su zauzimali protiv subote nisu bili poteni. Glavni im je

68

74

Rani spisi

69

cilj bio zaobii Gospodnju subotu i svetkovati drugi dan, a ne onaj koji je Jahve posvetio i blagoslovio. Ako su bili prisiljeni napustiti jedno gledite, oni bi zauzeli suprotno, ak i ono koje su malo prije proglaavali nerazumnim. Boji narod dolazi k jedinstvu u vjeri. Oni koji svetkuju biblijsku subotu jedinstveni su u svojim pogledima na biblijsku istinu. Ali oni koji se meu adventnim narodom protive suboti, razjedinjeni su i udno podijeljeni. Jedan ustaje protiv subote i tvrdi o njoj ovo i ono, a u zakljuku kae da je stvar rijeena. A budui da to pitanje ne moe rijeiti svojim naporima i budui da subota napreduje a Gospodnja djeca je i dalje prihvaaju, dolazi drugi kako bi je ukinuo. Ali dok iznosi svoja gledita kako bi zaobiao subotu, on potpuno pobija argumente onoga koji je prvi ustao protiv istine i iznosi teoriju koja je potpuno suprotna njegovoj kao i naoj. Tako je i s treim i etvrtim, ali nijedan od njih ne eli da bude onako kako stoji u Bojoj rijei: A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Vidjela sam da takvi imaju tjelesan um i zato se ne pokoravaju Bojem svetom zakonu. Oni se ne slau meusobno, ali se marljivo trude da svojim zakljucima izvru Pisma kako bi nainili pukotinu u Bojem zakonu i promijenili, ukinuli ili uinili bilo to s etvrtom zapovijedi samo da je ne svetkuju. Oni u tom pitanju nastoje uutkati stado; zbog toga izmiljaju neto drugo u nadi da e ga uutkati i da to vie njihovih sljedbenika to manje istrauje svoje Biblije kako bi zabludu mogli lako prikazati kao istinu, a ovi je prihvatiti kao takvu ne gledajui dalje od svojih voa.

Priprema za svretak
U Oswegu u saveznoj dravi New York Gospodin mi je 7. rujna 1850. pokazao veliko djelo koje treba obaviti za Njegov narod da bi mogao opstati u bici u dan Gospodnji. Ukazano mi je na one koji tvrde da su adventisti, ali odbacuju sadanju istinu; vidjela sam da propadaju i da se Gospodnja ruka nalazi u njihovoj sredini da ih podijeli i raspri sada u vrijeme etve kako bi se skupocjenim draguljima meu njima, koji su prije bili obmanuti, otvorile oi da vide svoje pravo stanje. A sada, kad im Gospodnji vjesnici iznose isti-

Iskustva i vienja

75

nu, oni su spremni sluati i vidjeti njezinu ljepotu i sklad, ostaviti svoje prijanje drutvo i zablude, prigrliti dragocjenu istinu i stati u obranu svojeg stajalita. Vidjela sam da protivnici Gospodnje subote ne mogu uzeti Bibliju i dokazati da je nae stajalite pogreno. Zato e klevetati one koji vjeruju i nauavaju istinu i napadati njihov karakter. Mnogi koji su prije bili savjesni i ljubili Boga i Njegovu Rije tako su zbog odbacivanja svjetla istine otvrdnuli da bez oklijevanja pogreno prikazuju i lano optuuju one koji vole svetu subotu, ako na taj nain mogu nakoditi utjecaju onih koji neustraivo objavljuju istinu. Ali to nee sprijeiti razvitak Bojeg djela. Naprotiv, upravo e ponaanje onih koji mrze istinu biti sredstvo koje e nekima otvoriti oi. Svaki e se dragulj pokazati i prikupiti jer Boja ruka nastoji ponovno okupiti ostatak svojeg naroda i On e to djelo slavno ostvariti. Mi koji vjerujemo u istinu moramo biti vrlo oprezni kako ne bismo dali povoda da se o naem dobru runo govori. Moramo paziti da svaki na korak bude u skladu s Biblijom, jer e oni koji mrze Boje zapovijedi likovati zbog naih pogreaka i mana kao to su to zli inili 1843. godine. Dana 14. svibnja 1851. vidjela sam Isusovu ljepotu i ljupkost. Dok sam promatrala Njegovu slavu, nisam ni pomislila da bih se ikad mogla odvojiti od Njega. Vidjela sam svjetlo koje je dolazilo od slave koja je okruivala Oca i kad mi se pribliilo, tijelo mi je zadrhtalo i ja sam ustreptala kao list na vjetru. Pomislila sam da u, ako mi se priblii, nestati, ali svjetlo je prolo pokraj mene. Tada sam mogla donekle shvatiti koliko je velik i straan Bog s kojim imamo posla. Vidjela sam kako neki nemaju pojma o Bojoj svetosti i esto uzalud uzimaju Njegovo sveto i potovano ime, nesvjesni da govore o Bogu, velikome i stranome. Dok se mole, mnogi se izraavaju nemarno i bez potovanja ime aloste njenog Duha Gospodnjeg i zbog toga Nebo ne prima njihove molitve. Takoer sam vidjela kako mnogi ne shvaaju kakvi bi trebali biti da u vrijeme nevolje mogu opstati pred Gospodinom bez Velikog sveenika u Svetitu. Oni koji dobiju peat ivoga Boga i budu zatieni u vrijeme nevolje, moraju u potpunosti odraavati Isusov lik.

70

71

76

Rani spisi

Vidjela sam da mnogi zanemaruju toliko potrebnu pripremu i da oekuju da ih vrijeme osvjeenja i kasne kie osposobi da opstanu u dan Gospodnji i ive u Njegovoj prisutnosti. O, koliko sam mnogo njih vidjela u vrijeme nevolje bez Boje zatite! Oni su zanemarili toliko potrebnu pripremu i zato nisu mogli primiti osvjeenje koje ih sve mora pripremiti da bi mogli ostati ivi pred svetim Bogom. Oni koji odbiju da ih proroci teu, koji proputaju oistiti svoje due poslunou cijeloj istini i koji su skloni miljenju da je njihovo stanje daleko bolje nego to zapravo jest, probudit e se u vrijeme izlijevanja zala i uvidjeti da je tesanje i oblikovanje bilo potrebno za izgradnju. Ali tada nee biti vremena da to uine niti Posrednika da pred Ocem moli za njihov sluaj. Prije ovog vremena objavljena je izuzetno utjena vijest: Tko ini nepravdu, neka je jo ini, tko je neist, neka jo bude neist; tko ini pravdu, neka jo ini pravdu, tko je svet, neka se jo sveti. Vidjela sam da nitko nije mogao sudjelovati u osvjeenju dok nije pobijedio svaki ukorijenjeni grijeh, ponos, sebinost, ljubav prema svijetu i svladao svaku runu rije i djelo. Zato bismo se trebali sve vie pribliavati Gospodinu i ozbiljno nastojati da nas nezaobilazna priprema osposobi da opstanemo u bici u dan Gospodnji. Neka svi dre na umu da je Bog svet i da nitko osim svetih bia ne moe prebivati u Njegovoj prisutnosti.
72

Molitva i vjera
Vieput sam vidjela da Gospodnja djeca preesto zanemaruju molitvu, posebno tajnu molitvu; da mnogi ne pokazuju onu vjeru koju imaju prednost i dunost pokazati, esto ekajui osjeaj koji samo vjera moe izazvati. Osjeaji nisu vjera; to dvoje se razlikuje. Mi trebamo pokazati vjeru, ali osjeaj radosti i blagoslov daje Bog. Dua prima Boju milost preko protonika ive vjere, a u naoj je moi da tu vjeru pokaemo. Prava vjera prihvaa i usvaja obeane blagoslove prije nego to se ostvare ili osjete. Svoje molbe trebamo u vjeri slati iza drugog zastora i pustiti svojoj vjeri da se pozove na obeani blagoslov pa ga usvoji. Zatim trebamo vjerovati da smo blagoslov primili zato to ga je naa vjera usvojila i

Iskustva i vienja

77

on nam pripada u skladu s Rijeju. to god molei pitate, vjerujte da ste to ve primili, i bit e vam. (Mk 11,24) To je prava vjera vjerovati da smo primili blagoslov prije nego to se ostvari. Kad se obeani blagoslov ostvari i mi u njemu uivamo, vjera je ispunjena. Ali mnogi misle da e imati puno vjere kad prime obilje Svetoga Duha i da ne mogu imati vjere dok ne osjete Njegovu silu. Takvi mijeaju vjeru s blagoslovom koji je posljedica vjere. Pravi trenutak da pokaemo vjeru jest kad se osjeamo lieni Duha. Kad se ini da gusti oblaci tame lebde nad umom, tada je vrijeme da iva vjera probije tamu i raspri oblake. Prava vjera poiva na obeanjima u Bojoj rijei i samo oni koji se pokore toj Rijei mogu polagati pravo na njezina slavna obeanja. Ako ostanete u meni i ako moje rijei ostanu u vama, traite to god hoete, i bit e vam. (Iv 15,7) I to god ga zamolimo, primamo od njega, jer vrimo njegove zapovijedi i inimo to je njemu ugodno. (1 Iv 3,22) Trebamo se esto moliti u tajnoj molitvi. Krist je trs, a mi smo mladice. Ako elimo rasti i razvijati se, moramo stalno crpsti sok i hranu od ivoga Trsa, jer bez Njega nemamo snage. Upitala sam anela zato u Izraelu nema vie vjere i sile. On je rekao: Vi prebrzo isputate Gospodnju ruku. Iznosite ozbiljno svoje molbe pred prijestolje i ustrajte u vrstoj vjeri. Obeanja su sigurna. Vjerujte da ete primiti ono to traite i bit e vam. Bilo mi je ukazano na Iliju. On je bio ovjek ba kao i mi i usrdno je molio. Njegova je vjera izdrala kunju. Sedam puta izlazio je u molitvi pred Gospodina i na kraju se pojavio oblak. Vidjela sam da smo sumnjali u sigurna obeanja i nedostatkom vjere ranjavali Spasitelja. Aneo je rekao: Naoruajte se svom Bojom opremom i uvijek imajte uza se tit vjere jer on e uvati srce, sam ivot, od ognjenih strijela Zloga. Ako neprijatelj uspije navesti potitene da odvrate oi od Isusa pa, umjesto da razmiljaju o Isusovoj dostojnosti, Njegovoj ljubavi, zaslugama i velikoj milosti, gledaju na sebe i bave se svojom nedostojnou, on e im oduzeti tit vjere i postii svoj cilj; oni e biti izloeni njegovim ognjenim kunjama. Zbog toga slabi trebaju gledati u Isusa i vjerovati Mu; tada pokazuju vjeru.

73

78
74

Rani spisi

Vrijeme sabiranja
Gospodin mi je 23. rujna pokazao da je po drugi put ispruio ruku da izbavi ostatak svojeg naroda20 i da u ovo vrijeme sabiranja treba udvostruiti napore. U rasulu je Izrael bio udaren i razderan, ali sada u vrijeme sabiranja Bog e iscijeliti i zaviti rane svojeg naroda. Dok je narod bio raspren, vreni su napori na irenju istine, ali bez uspjeha; bilo je ostvareno malo ili nita. Ali sada, kad je Bog podignuo ruku da sabere svoj narod, nastojanja da iri istinu bit e uspjena. Svi se trebaju ujediniti i biti gorljivi u tom radu. Vidjela sam da je pogreno da itko govori o vremenu rasprenosti kao primjeru na koji se trebamo ugledati kod sabiranja, jer kada Bog za nas ne bi uinio vie nego to je uinio onda, Izrael se ne bi nikada sabrao. Vidjela sam da je izrada proroke karte 1843. bila voena Gospodnjom rukom i da je ne treba mijenjati; da je Njegova ruka bdjela nad njom i sakrila pogreke u nekim brojevima da ih nitko ne vidi dok nije sklonio svoju ruku.21 Zatim sam u vezi sa svagdanjom (Dn 8,12) vidjela da je rije rtva umetnuta po ljudskoj mudrosti i da ne pripada tom tekstu i da je Gospodin dao ispravno razumijevanje onima koji su objavljivali as suda. Kad je prije 1844. vladalo jedinstvo, skoro svi su imali pravo shvaanje o svagdanjoj, ali u pometnji nakon 1844. prihvaena su druga miljenja nakon kojih je uslijedio mrak i zabuna. Nakon 1844. godine vrijeme nije bilo test i nikad vie nee biti. Gospodin mi je pokazao da se vijest treeg anela treba objaviti Gospodnjoj rasprenoj djeci, ali se ne smije vezati za vrijeme. Vidjela sam da su neki zbog odreivanja vremena zapali u lano uzbuenje, ali je vijest treeg anela silnija od vremena. Vidjela sam da ova vijest moe stajati na vlastitom temelju i da joj ne treba vrijeme da bi jaala; ona e
Vidi str. 88. Ovo se odnosi na kartu koja je koritena u pokretu 1843., a posebno na raunanje prorokog razdoblja prikazanog na karti. Sljedea reenica objanjava da je sadravala jednu netonost koju je Bog u svojoj providnosti ostavio neispravljenom. Ali to nije sprijeilo izradu nove karte koja e ispraviti pogreku kad je pokret 1843. postao prolost i raunanje iz onog vremena postiglo svoju svrhu.
20 21

75

Iskustva i vienja

79

se objaviti velikom silom i obaviti svoj posao i brzo e zavriti svoje djelo u pravednosti. Zatim mi je ukazano na pojedince koji su u velikoj zabludi, uvjereni da je njihova dunost otii u stari Jeruzalem22 mislei da tamo trebaju obaviti neko djelo prije Gospodnjeg dolaska. Takvo je gledite smiljeno kako bi se misli i zanimanje odvratili od sadanjeg rada za Gospodina pod vijeu treeg anela, jer oni koji razmiljaju o tome da trebaju otii u Jeruzalem mislit e samo na to pa e svoja sredstva uskratiti djelu sadanje istine da bi to putovanje omoguili sebi i drugima. Vidjela sam da takva zadaa nee donijeti nikakvo stvarno dobro, da e dugo potrajati dok nekolicina idova ne povjeruje u Kristov prvi, a jo manje u Njegov drugi dolazak. Vidjela sam da je Sotona neke u tom pogledu jako prevario i da bi oni mogli duama svuda oko sebe u ovoj zemlji pomoi i dovesti ih do vrenja Bojih zapovijedi, ali ih putaju da propadnu. Vidjela sam takoer da se stari Jeruzalem nikad vie nee sazidati i da Sotona ulae krajnje napore kako bi misli Gospodnje djece sada, u ovo vrijeme sabiranja, sprijeio da se potpuno posvete sadanjem Gospodnjem djelu i zanemare nunu pripremu za dan Gospodnji. * * * Dragi itatelju: Osjeaj dunosti prema brai i sestrama i elja da se krv dua ne nae na mojoj odjei navela me na pisanje ovog malenog djela. Svjesna sam da mnogi ne vjeruju u vienja i premda tvrde kako oekuju Krista i nauavaju da smo u posljednjim danima, smatraju da ona potjeu od Sotone. Od takvih oekujem veliko protivljenje, i da nisam smatrala da to Gospodin trai od mene, svoja vienja ne bih objavila jer e kod nekih vjerojatno izazvati mrnju i ruganje. Ali ja se vie bojim Boga nego ovjeka. Isprva, kad mi je Gospodin dao vijesti koje sam trebala prenijeti Njegovom narodu, bilo mi ih je teko objaviti pa sam ih esto ublaavala i iznosila na to umjereniji nain bojei se da neke ne oalostim. Bilo mi je jako teko objaviti vijesti onako kako mi ih je Gospodin dao. Nisam shvaala
22

76

Vidi Dodatak.

80

Rani spisi

77

da sam na taj nain nevjerna niti sam vidjela grijeh i opasnost takvog postupka dok u vienju nisam bila prenesena pred Isusa. On me je promatrao s negodovanjem i okrenuo lice od mene. Nisam u stanju opisati uas i tjeskobu koje sam osjetila u tom trenutku. Pala sam niice pred Njim, ali nisam imala snage da izgovorim nijednu rije. O, kako sam u tom trenutku eljela da budem sklonjena i sakrivena od tog stranog prijekora! Mogla sam donekle shvatiti to e osjeati izgubljeni kad poviu: Padnite na nas, gore i stijene, i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od srdbe Jaganjeve. Onda mi je jedan aneo rekao da ustanem, ali ono to sam ugledala teko se moe opisati. Pokazana mi je skupina ljudi razbaruene kose i razderane odjee. Na njihovim se licima ocrtavao oaj i uas. Pribliili su mi se i poeli svoju odjeu otirati o moju. Kad sam pogledala svoju odjeu, primijetila sam da je umrljana krvlju koja u njoj izjeda rupe. Ponovno sam pala kao mrtva pred noge svojeg anela pratioca. Nisam mogla nai nijednu rije opravdanja. Jezik je odbio poslunost i ja sam se eljela to prije udaljiti s ovog svetog mjesta. Aneo me ponovno podignuo i rekao: Ovo sada nije tvoj sluaj, ali ti je ovaj prizor pokazan da bi vidjela u kakvom e se poloaju nai ako ne objavi drugima ono to ti je Gospodin otkrio. Ali ako bude vjerna do kraja, jest e plodove sa stabla ivota i piti vode iz rijeke ivota. Mnogo e morati propatiti, ali e ti Boja milost biti dovoljna. Odjednom sam se osjetila spremnom da uinim sve to Gospodin zatrai od mene, samo da zadobijem Njegovo odobravanje a ne Njegov straan pogled negodovanja. esto su me lano optuivali za nauavanja svojstvena spiritizmu. Ali prije nego to je urednik Day-Stara23 nasjeo na ovu prijevaru, Gospodin mi je pokazao alosne i porazne posljedice koje e on i drugi prouzroiti stadu nauavanjem spiritistikih gledita. esto sam viala dragog Isusa kao osobu. Upitala sam Ga je li Njegov Otac osoba i je li pojavom slian njemu: Ja sam otisak osobe mojeg Oca. esto sam vidjela da je spiritistiko gledite oduzelo Nebu svu slavu i da u mislima mnogih Davidovo prijestolje i dragi
23

Vidi Dodatak.

Iskustva i vienja

81

Isusov lik nestaju u ognju spiritizma. Vidjela sam da e neki koji su bili prevareni i dovedeni u tu zabludu upoznati svjetlo istine, ali e biti gotovo nemogue da se potpuno oslobode zavodnike sile spiritizma. Takvi trebaju temeljito priznati svoje zablude i zauvijek ih napustiti. Preporuujem ti, dragi itatelju, Boju rije kao pravilo tvoje vjere i ivota. Po toj e nam Rijei biti sueno. Bog je u svojoj Rijei obeao da e u posljednje dane dati vienja; ne zato da postavi novo pravilo vjere, ve da utjei svoj narod i ispravi one koji zastranjuju od biblijske istine. Tako je Bog postupio s Petrom kad ga je namjeravao poslati da propovijeda poganima (Dj 10). Onima koji e iriti ovo malo djelo rekla bih da je namijenjeno samo iskrenima, a ne onima koji bi se izrugivali onome to je od Bojega Duha.

78

Snovi Ellen White

[Spomenuti na str. 32] U snu sam vidjela hram u koji je hrlilo mnotvo naroda. Samo oni koji potrae zaklon u hramu, spasit e se kada doe svretak vremena. Svi koji ostanu izvan hrama, bit e zauvijek izgubljeni. Mnotvo koje je ostalo vani i ilo svojim putovima, rugalo se i ismijavalo one koji su ulazili u hram i govorilo im da je ovakav plan spasenja lukava prijevara, da zapravo nema opasnosti koju bi trebalo izbjegavati. ak su pojedince spreavali da se brzo sklone unutar hramskih zidova. Plaei se da u biti ismijana i izrugana, pomislila sam da je bolje priekati dok se mnotvo razie ili da nekako neprimijeeno uem. Ali mnotvo se poveavalo umjesto smanjivalo i, bojei se da ne zakasnim, urno sam napustila dom i poela se probijati kroz mnotvo. U strepnji hou li stii do hrama nisam zamjeivala niti obraala pozornost na mnotvo koje me je okruivalo. im sam ula, primijetila sam da je prostrani hram podupirao jedan silan stup za koji je bilo privezano izranjeno i krvavo Janje. Mi prisutni ini se da smo bili svjesni kako je ovo Janje bilo satrto i ranjeno radi nas. Svi koji su uli u hram morali su stati pred Njega i priznati svoje grijehe.

79

82

Rani spisi

80

Upravo pred Janjetom bila su postavljena sjedala na kojima je sjedila skupina ljudi vrlo sretna izgleda. inilo se da im lica obasjava nebesko svjetlo; oni su hvalili Boga i pjevali pjesme zahvalnice koje su zvuale kao aneoska glazba. To su bili oni koji su izili pred Janje, priznali svoje grijehe, dobili oprost i sada su s veseljem ekali neki radostan dogaaj. Nakon to sam ula u zgradu, obuzeo me osjeaj straha i stida to se moram poniziti pred tim ljudima. Ali mene kao da je neto tjeralo naprijed, i dok sam polako obilazila stup kako bih dola pred Janje, odjeknuo je zvuk trube, hram se zatresao, povici pobjede odjeknuli su iz okupljenih svetih, a jarko svjetlo obasjalo je graevinu da bi nakon toga sve utonulo u gustu tamu. Svi oni radosni ljudi nestali su sa svjetlom i ja sam ostala sama u groznoj nonoj tiini. Probudila sam se s tjeskobom u dui i s naporom se uvjeravala da je sve to bio samo san. inilo mi se da je moja sudbina zapeaena, da me je napustio Duh Gospodnji s namjerom da se nikad vie ne vrati. Moje se neraspoloenje produbilo pri pomisli da bi to bilo mogue. Ubrzo nakon toga usnila sam jo jedan san. inilo mi se da sjedim duboko oajna, licem zaronjenim u ruke, razmiljajui: Da je Isus na Zemlji, otila bih k Njemu, bacila se pred Njegove noge i iznijela Mu sve svoje patnje. On se ne bi odvratio od mene, bio bi mi milostiv i ja bih Ga zauvijek voljela i sluila Mu. U tom su se trenutku otvorila vrata i uao je netko prekrasnog izgleda i pojave. Pogledao me suutno i rekao: eli li vidjeti Isusa? On je ovdje i ako eli moe Ga vidjeti. Uzmi sve to ima i hajde za mnom. Sluala sam to s neopisivom radou i brzo skupila ono malo to sam imala, svaku dragocjenu sitnicu i pola za svojim vodiem. Poveo me do strmih i prividno nesigurnih stuba. Kad sam se poela uspinjati, upozorio me da stalno gledam naprijed, u protivnom u dobiti vrtoglavicu i pasti. Mnogi koji su se uspinjali strmim stubama pali su prije nego to su stigli na vrh. Konano smo stupili na posljednju stubu i stali pred vratima. Ovdje mi je moj vodi rekao da ostavim sve to sam ponijela sa sobom. Rado sam to uinila; nato mi je otvorio vrata i rekao da uem. U tom sam se trenutku nala pred

Iskustva i vienja

83

Isusom. Nije bilo sumnje da je to Njegovo divno lice. Nitko drugi ne moe tako zraiti dobrotom i velianstvenou. Kad je Njegov pogled poinuo na meni, odmah sam znala da su Mu poznate sve okolnosti mojeg ivota i sve moje unutarnje misli i osjeaji. Pokuala sam se zakloniti od Njegovog pogleda osjeajui se nesposobnom da podnesem Njegov prodoran pogled, ali On mi se pribliio s osmijehom, poloio svoju ruku na moju glavu i rekao: Ne boj se. Zvuk Njegovog milog glasa ispunio mi je srce sreom kakvu nikad prije nisam iskusila. Od prevelike radosti nisam mogla izgovoriti nijednu rije, ali svladana neizrecivom sreom, spustila sam se niice pred Njegove noge. Dok sam tako bespomono leala, ispred mene su prolazili prizori ljepote i slave pa mi se inilo da sam dospjela u nebesku sigurnost i mir. Konano mi se vratila snaga i ja sam ustala. Dragi Isusov pogled jo uvijek je poivao na meni i Njegov osmijeh ispunjavao mi je duu radou. Njegova prisutnost ispunila me svetim strahopotovanjem i neizrecivom ljubavlju. Moj vodi je sada otvorio vrata i oboje smo izili. Zamolio me da ponovno uzmem sve stvari koje sam prije ostavila. Kad sam to uinila, pruio mi je vrsto u klupko umotanu zelenu vrpcu. Rekao mi je da je stavim blizu srca i kad poelim vidjeti Isusa da je izvadim iz njedara i odmotam to je vie mogu. Upozorio me je da vrpcu ne ostavljam predugo zamotanu jer bi se mogla zamrsiti pa bi je bilo teko odmotati. Ja sam je spremila blizu svojeg srca, s radou sila uskim stubama hvalei Gospodina i veselo govorila svima koje sam srela gdje mogu nai Isusa. Ovaj mi je san ulio nadu. Zelena vrpca predstavljala je u mojim mislima vjeru, i mojoj je tamom obuzetoj dui poela svanjivati ljepota i jednostavnost pouzdanja u Boga.

81

San Williama Millera

[Spomenut na str. 85] Sanjao sam da mi je Bog nevidljivom rukom poslao neobino izraen etverokutni kovei od ebanovine duine oko 24 i visine oko 15 cm, ukraen neobinim biserima.

84

Rani spisi

82

83

Uz kovei nalazio se klju. Odmah sam ga uzeo i otvorio kovei koji je, ustanovio sam na svoje uenje i iznenaenje, bio prepun svakovrsnih dragulja, dijamanata, dragog kamenja svih veliina i zlatnih i srebrnih kovanica raznih veliina i vrijednosti, prekrasno razvrstanih u koveiu; tako sloeni odsjajivali su svjetlo i ljepotu usporedivu samo sa suncem. Pomislio sam kako nije pravo da sam uivam u ovom predivnom prizoru premda mi je srce bilo oduevljeno sjajem, ljepotom i vrijednou njegovog sadraja. Zbog toga sam kovei stavio nasred stola u svojoj sobi i objavio da svatko tko eli moe doi i vidjeti najljepi i najsjajniji prizor to ga je ovjek ikada vidio u ovom ivotu. Ljudi su poeli dolaziti, ispr va tek njih nekoliko, da bi mnotvo bivalo sve vee. Kad bi prvi put pogledali u kovei, divili bi se i klicali od radosti. Ali kako se broj promatraa poveao, svatko je poeo dirati dragulje, vaditi ih iz koveia i razbacivati po stolu. Pomislio sam da e vlasnik traiti kovei i dragulje iz moje ruke; ako dopustim da budu razbacani, nikad ih vie neu moi staviti na njihovo mjesto u koveiu. Osjetio sam da takvu odgovornost ne mogu prihvatiti; bila bi prevelika. Nato sam poeo moliti ljude da ne diraju dragulje i da ih ne vade iz koveia; ali to sam vie molio, to su ih vie razbacivali; inilo se da su rasuti po cijeloj sobi, po podu i na svakom komadu namjetaja u prostoriji. Tada sam primijetio da su osim pravih dragulja i kovanicarazbacali veliku koliinu lanih dragulja i krivotvorenih kovanica. Njihovo me pokvareno ponaanje i nezahvalnost jako rasrdila pa sam im prigovorio i ukorio ih; ali to sam ih vie korio, to su meu prave ubacivali sve vie sumnjivih dragulja i lanih kovanica. To me uznemirilo do dna due pa sam se posluio fizikom snagom da ih izguram iz sobe; ali dok bih jednoga izbacio, jo bi trojica ula i unijela zemlju, iverje i pijesak i svakovrsno smee dok nisu zatrpali sve prave dragulje, dijamante i kovanice tako da ih se vie nije moglo vidjeti. Takoer su unitili moj kovei i komade bacili meu smee. Pomislio sam kako nikome nije stalo za moju tugu i srdbu. Potpuno sam se obeshrabrio i postao maloduan, pa sam sjeo i zaplakao.

Iskustva i vienja

85

Dok sam tako plakao i alovao zbog velikog gubitka i osjeaja odgovornosti, sjetio sam se Boga i ozbiljno Ga zamolio za pomo. Odmah su se otvorila vrata i kad su svi ovi ljudi otili, u sobu je uao jedan ovjek. Drei u ruci metlu, otvorio je prozore i poeo pometati zemlju i smee u sobi. Doviknuo sam mu da pazi jer se meu smeem nalaze razbacani skupocjeni dragulji. Rekao mi je da se ne bojim jer e se on pobrinuti za njih. A onda, dok je pometao zemlju i smee, lani dragulji i krivotvorene kovanice podigle su se i izletjele kroz prozor kao oblak i odnio ih je vjetar. U tom komeanju za trenutak sam zaklopilo oi; kad sam ih opet otvorio, sve je smee nestalo. Skupocjeni dragulji, dijamanti, zlatni i srebrni novac leali su rasuti posvuda po prostoriji. Zatim je na stol stavio kutiju mnogo veu i ljepu od prve, pokupio sve dragulje, dijamante i kovanice i ubacio ih u kutiju dok ih sve nije skupio, premda neki od dijamanata nisu bili vei od vrha igle. Onda me je pozvao: Doi i vidi. Pogledao sam u kovei, ali oi mi je zabljesnuo sjaj. Sjali su deset puta jae nego prije. Pomislio sam da su bili ostrugani pijeskom od nogu onih zlih osoba koje su ih prosule i pogazile. Bili su sloeni u kutiji, svaki na svojem mjestu mada se ovaj ovjek pri slaganju oito nije muio. Povikao sam od velike radosti i taj me je povik probudio.

86

Rani spisi

Nadopuna

87

Nadopuna
Jedno objanjenje
Dragi kranski prijatelji: Poto sam ukratko opisala svoja iskustva i vienja objavljena 1851., smatram da trebam istaknuti neke pojedinosti iz tog malog djela, ali i dodati novija vienja. 1. Na stranici 48 nalazimo ovo: Vidjela sam da subota jest i da e biti zid razdvajanja izmeu pravog Bojeg Izraela i nevjernika kao i da je subota znaajno pitanje oko kojeg e se ujediniti srca Bojih dragih svetaca koji Ga ekaju. Vidjela sam da Bog ima djece koja subotu ne poznaju niti je svetkuju. Ona nisu odbacila svjetlo koje je obasjava. A na poetku vremena nevolje mi smo poli ispunjeni Svetim Duhom i jo jasnije navijetali subotu. Ovo sam vienje dobila 1847. kad je tek nekoliko brae adventista svetkovalo subotu, i samo je nekoliko njih smatralo da njezino svetkovanje povlai crtu izmeu Bojeg naroda i nevjernika. Sada postaje uoljivo ispunjenje tog vienja. Spomenuti poetak vremena nevolje ne odnosi se na vrijeme kad e poeti izlijevanje zala, ve na kratko razdoblje prije njihova izlijevanja, dok je Krist jo u Svetitu. U to vrijeme, kad se djelo spaavanja priblii kraju, na Zemlju e naii nevolje i narodi e se rasrditi, ali e biti zadrani kako ne bi sprijeili djelo treeg anela. U to e se vrijeme spustiti kasna kia, ili osvjeenje od Gospodnjeg lica, da bi osnaila glasnu viku treeg anela i pripremila svete da se odre u vrijeme izlijevanja sedam posljednjih zala. 2. Vienje Otvorena i zatvorena vrata na stranicama 5456 dobila sam 1849. Primjena Otkrivenja 3,7.8 na nebesko Svetite i Kristovu slubu bila je za mene potpuno nova. Nikad nisam ula da netko iznosi tu misao. Sada, kada (87)
85

86

88

Rani spisi

87

je predmet Svetita bio jasno shvaen, ova se primjena vidjela u punoj snazi i ljepoti. 3. Vienje kako je Gospodin po drugi put pruio ruku da izbavi ostatak svojeg naroda na stranici 78 odnosi se samo na jedinstvo i snagu koja je u prolosti postojala meu onima koji su ekali Krista i na injenicu da je ponovno poeo ujedinjavati i okupljati svoj narod. 4. Manifestacije duhova.24 Na stranici 55 itamo: Vidjela sam da je tajanstveno kucanje u New Yorku i na drugim mjestima bila Sotonina sila na djelu i da e se takvo to sve ee javljati pod platem religije kako bi obmanute uljuljalo u veu sigurnost i, ako je mogue, privuklo pozornost Bojeg naroda takvim stvarima i navelo ga da posumnja u nauk i silu Svetoga Duha. Ovo sam vienje dobila 1849.; otad je prolo skoro pet godina. Ove manifestacije duhova bile su ograniene uglavnom na grad Rochester i poznate kao rochestersko kucanje. Od tog vremena ovo se krivovjerje proirilo iznad svih oekivanja. Vei dio vienja na stranici 67 pod naslovom Tajanstveno kucanje, koje sam imala u kolovozu 1950., ispunio se i jo uvijek se ispunjava. Evo dijela tog vienja: Vidjela sam da e se uskoro smatrati bogohulnim ako tko bude govorio protiv tog kucanja i da e se ono iriti sve vie i vie, da e se Sotonina mo poveati i da e neki od njegovih odanih sljedbenika imati mo da ine uda i ak uiniti da vatra sie s neba na oigled ljudi. Pokazano mi je da e kucanjem i mesmerizmom ovi suvremeni vraevi oponaati sva uda koja je inio na Gospodin Isus Krist i da e mnogi povjerovati da su sva silna djela Sina Bojeg dok je bio na Zemlji bila ostvarena istom silom. Vidjela sam prijevaru s kucanjem kako je napredovala i da e, kad bi bilo mogue, prevariti i same izabrane. Sotona e imati mo da nam prikae osobe za koje e tvrditi da su nai roaci i prijatelji koji spavaju u Isusu. Izgledat e kao da su ovi prijatelji prisutni; izgovarat e rijei koje su izgovarali dok su bili ovdje, nama poznate, i ui e uti isti ton glasa koji su imali za svojeg ivota. A sve to s namjerom da prevari svete i navede ih da povjeruju u ovu obmanu.
24

Vidi Dodatak.

Nadopuna

89

Vidjela sam da sveti moraju stei temeljito razumijevanje sadanje istine koju e trebati dokazati iz Svetoga pisma. Oni moraju razumjeti stanje mrtvih jer e im se prikazati avolski duhovi tvrdei da su voljeni prijatelji i roaci; oni e im objaviti da je subota promijenjena, kao i druga nebiblijska nauavanja. Uiniti e sve to je u njihovoj moi da izazovu naklonost i uinit e pred njima uda da potvrde ono to objavljuju. Boji narod se mora pripremiti da se ovim duhovima odupre biblijskom istinom kako mrtvi nita ne znaju i da su oni koji im se javljaju avolski duhovi. Ne smijemo dopustiti da se nae misli bave onim to nas okruuje, ve sadanjom istinom te s krotkou i strahom uvijek biti spremni na odgovor svakomu tko zatrai razlog nae nade. Moramo traiti mudrost odozgo da moemo opstati u ove dane zablude i obmane. Moramo temeljito ispitati osnovu nae nade jer emo je morati obrazloiti iz Svetoga pisma. Ova e se prijevara proiriti i mi emo joj se morati suprotstaviti licem u lice; ako za to nismo pripremljeni, bit emo zavedeni i nadvladani. Ali ako sa svoje strane uinimo sve to moemo da se pripremimo za sukob koji nam neposredno predstoji, Bog e uiniti svoj dio i Njegove e nas svemone ruke zatititi. On bi prije poslao sve anele s Neba da izbavi vjerne due, da podigne ogradu oko njih, nego ih ostavio da budu prevarene i zavedene prijevarnim Sotonim udima. Vidjela sam kojom se brzinom iri ova obmana. Pokazan mi je vlak koji se munjevito kretao. Aneo me pozvao da pozorno promatram. Uprla sam pogled u vlak. inilo mi se da je u njemu itav svijet, da nitko nije izuzet. Aneo je rekao: Veu se u snopove da budu spaljeni. Onda mi je pokazao vlakovou, naoitu i lijepu osobu koju su svi putnici gledali s potovanjem. Bila sam zbunjena pa sam svojeg anela pratioca upitala tko je to. On je rekao: Sotona. On je vlakovoa u liku anela svjetla. Zarobio je svijet. Ljudi su predani djelotvornim zabludama da vjeruju lai kako bi bili osueni na propast. Onaj pomonik, po rangu odmah iza njega, je strojovoa, a drugi njegovi pomonici su zaposleni u razliitim slubama, ve prema potrebi, i munjevitom brzinom jure u propast.

88

90

Rani spisi

89

90

Upitala sam anela je li itko ostao. Pozvao me da pogledam u suprotnom smjeru; ugledala sam malu skupinu kako putuje uskim putem. Izgledali su vrsto ujedinjeni, povezani istinom u snopove ili skupine. Aneo je rekao: Trei aneo ih povezuje ili zapeauje u snopove za nebesku itnicu. Ova je mala skupina izgledala izmueno, kao da je prola kroz teke kunje i sukobe. A onda se inilo kao da se sunce upravo pojavilo iza oblaka i obasjalo im lica koja su imala pobjedniki izraz, kao da su upravo izvojevali pobjedu. Vidjela sam da je Bog dao svijetu priliku da otkrije zamku. Ve je to dovoljan dokaz za krane, kad i ne bi bilo drugoga, da se ne pravi razlika izmeu onoga to je dragocjeno i onoga to je zlo. Thomasa Painea, ije se tijelo raspada u prah i koji e uskrsnuti na kraju tisuu godina o drugom uskrsnuu da primi nagradu i umre drugom smru, Sotona prikazuje kao da je na Nebu, posebno cijenjen. Sotona ga je na Zemlji iskoritavao dokle god je mogao i sada to nastavlja prikazujui ga kao da je posebno cijenjen i poaen na Nebu; Sotona e se potruditi da ga prikae kako poduava na Nebu kako je i ovdje inio. Neki su s gnuanjem promatrali njegov ivot i smrt te njegovo iskvareno nauavanje dok je bio iv, a sada pristaju da ih poduava on, jedan od najgorih i najpokvarenijih ljudi, koji je prezirao Boga i Njegov Zakon.25 Otac lai zasljepljuje i vara svijet tako to alje svoje anele da govore umjesto apostola i da se ini kao da opovrgavaju ono to su pod nadahnuem Svetoga Duha napisali dok su bili na zemlji. Ovi laljivi aneli prikazuju apostole
25 Da bi shvatio snagu ovih rijei, itatelj treba znati da je zahvaljujui mediju, veleasnom C. Hammondu, objavljena knjiga pod naslovom Hodoae Thomasa Painea u svijetu duhova, u kojoj je Paine prikazan kao uzvieni duh sedme sfere. A u Investigating Class in New York reeno je da je sam Krist razgovarao s medijem i otkrio mu da se nalazi u estoj sferi. Proturjenost je lako razumjeti kad se sjetimo da sfere znae napredovanje duhova u duhovnom svijetu i da je Krist, nakon vie od 1800 godina, dospio do este sfere, dok je Thomas Paine, za oko stotinu godina, dospio do sedme. Jo jedno objanjenje moe se nai u izjavi doktora Harea da je njegova duhovna sestra rekla kako je ometena u napredovanju zbog svojeg vjerovanja u Kristovo pomirenje. Tako spiritizam uzdie nevjernike i nevjeru. Vidi i Dodatak.

Nadopuna

91

kao osobe koje izvru vlastiti nauk i proglaavaju da je promijenjen. Ovim postupcima Sotona s uitkom nazovikrane i cijeli svijet navodi da posumnjaju u Boju rije. Sveta knjiga izravno presijeca njegov put i ometa njegove planove; zato ih on navodi da posumnjaju u njezino boansko podrijetlo. Zatim prikazuje nevjernika, Thomasa Painea, kao da je nakon smrti otiao na Nebo i da se sada, zajedno sa svetim apostolima koje je mrzio dok se nalazio na Zemlji, ukljuio u pouavanje svijeta. Sotona svakome od svojih anela dodjeljuje odreeni posao. On ih nagovara da budu lukavi, prepredeni i podmukli. Upuuje ih da preuzmu ulogu apostola i da govore u njihovo ime, dok drugi trebaju glumiti ulogu nevjernika i zlih ljudi koji su umrli proklinjui Boga, a sada se pojavljuju kao vrlo poboni. Tako nema razlike izmeu najsvetijih apostola i najgoreg nevjernika. I jedni i drugi naizgled nauavaju isto. Sotoni nije vano koga e izabrati da govori, glavno je da ostvari cilj. Bio je tijesno povezan s Paineom dok je ovaj bio na zemlji pomaui mu u njegovom radu, tako da mu uope nije teko sluiti se rijeima kojima se Paine sluio pa i rukopisom ovjeka koji mu je tako vjerno sluio i tako dobro ostvario njegove ciljeve. Sotona je diktirao dosta toga to je napisao pa mu sada nije teko diktirati osjeaje preko svojih anela da izgledaju kao da dolaze preko Thomasa Painea koji je, dok je ivio, bio vjerni sluga Zloga. To je Sotonino remek-djelo. Sve njegovo nauavanje, premda tvrdi da dolazi od apostola i svetih i zlih ljudi koji su umrli, dolazi izravno od njegovog sotonskog velianstva. injenica to Sotona tvrdi da je onaj kojeg je tako volio i koji je tako silno mrzio Boga, sada sa svetim apostolima i anelima u slavi, trebala bi biti dovoljna da ukloni veo sa svih umova i pokae im mrano, tajanstveno djelovanje Sotone. On zapravo kae svijetu i nevjernicima: Koliko god ovdje bili zli, bez obzira na to vjerujete li u Boga i Bibliju ili ne, ivite kako vam se svia, Nebo je va dom; jer svi znaju da e, ako je Thomas Paine na Nebu i tako cijenjen, i oni sigurno tamo dospjeti. Ova je zabluda tako oita da je mogu vidjeti svi samo ako hoe. Sotona sada radi preko ljudi slinih Thomasu Paineu ono to pokuava uiniti nakon pada u grijeh. Svojom silom i lanim udesima rui temelj kranske nade

91

92

Rani spisi

92

i zamrauje sunce koje treba osvjetljavati usku stazu koja vodi u Nebo. On uvjerava cijeli svijet da Biblija nije nadahnuta, da je slina knjizi pripovjedaka, a on ima neto to e je zamijeniti, naime manifestacije duhova. To je kanal potpuno posveen njemu i pod njegovim nadzorom i on moe navesti svijet da vjeruje to njemu odgovara. Knjigu koja e suditi njemu i njegovim sljedbenicima ostavlja u sjeni, tamo gdje eli da bude. Spasitelja svijeta pretvara u obina ovjeka, i kao to je rimska straa koja je uvala Isusov grob proirila lani izvjetaj kako su im naredili veliki sveenici i starjeine, tako e jadni, prevareni sljedbenici ovih navodnih manifestacija duhova ponavljati i pokuavati prikazati kako nema niega udesnog u roenju, smrti i uskrsnuu naega Spasitelja. Nakon to Isusa stave u stranu, oni privlae pozornost svijeta na sebe i na svoja neobina djela i lana uda koja, tvrde, daleko nadilaze Kristova djela. Tako svijet upada u zamku i biva uljuljan u osjeaj sigurnosti da ne bi otkrio stranu prijevaru dok se ne izlije sedam posljednjih zala. Sotona se smije kad vidi kako je njegov plan tako uspjean i kako je cijeli svijet uhvatio u zamku. 5. Na stranici 64 rekla sam da je oblak sjajnog svjetla pokrio Oca i da se Njegovu osobu nije moglo vidjeti. Takoer sam rekla da sam vidjela Oca kako ustaje s prijestolja. Bio je zaogrnut u svjetlo i slavu tako da Ga se nije moglo vidjeti, ali sam znala da je Otac i da od Njega zrai to svjetlo i slava. Kad sam vidjela da se to svjetlo i slava podie s prijestolja, znala sam da se Otac pokrenuo; zato sam rekla da sam vidjela Oca kako ustaje. Slavu, odnosno velianstvo Njegovog lika nikad nisam vidjela; nitko Ga ne bi mogao vidjeti i ostati iv, ali se moglo vidjeti svjetlo i slava koja je okruivala Njega kao osobu. Takoer sam tvrdila: Kod prijestolja se pojavio Sotona pokuavajui oponaati Boje djelo. Jo u navesti jednu reenicu s iste stranice: Osvrnula sam se da vidim skupinu koja je jo uvijek kleala pognuta pred prijestoljem. Ova skupina na molitvi bila je u svojem smrtnom stanju, na Zemlji, ali mi je prikazana kao da se poklonila pred prijestoljem. Nikad mi nije palo na pamet da bi oni bili u Novom Jeruzalemu. Niti sam pomislila da bi ijedan smrtnik mogao zakljuiti kako vjerujem da je Sotona u Novom Jeruzalemu. Nije li Ivan

Nadopuna

93

vidio velikog crvenog Zmaja na Nebu? Jest. Zatim se pokaza drugi znak u nebu: velik Zmaj plamene boje sa sedam glava i deset rogova. (Otk 12,3) Kakvo udovite na Nebu! Ovdje se prua isto tako dobra prilika za ismijavanje kao u tumaenju koje su neki dali mojim izjavama. 6. Na stranicama 5962 nalazi se vienje koje sam dobila u sijenju 1850. Dio tog vienja, koji se odnosi na sredstva uskraena vjesnicima, odnosilo se na ono vrijeme. Otad su se pojavili prijatelji djela sadanje istine koji su traili prigodu da svojim sredstvima uine dobro. Neki su ih davali previe dareljivo, na tetu primatelja. U posljednje dvije godine pokazano mi je vie o nemarnoj i preslobodnoj uporabi Gospodnjeg novca, nego o njegovom nedostatku. Ovdje navodim vienje koje sam dobila u Jacksonu u saveznoj dravi Michigan 2. lipnja 1853. Vei dio tog vienja iznijela sam brai u tome mjestu: Vidjela sam da su braa poela rtvovati svoj imetak i davati ga a da im nije objanjen pravi cilj za one koji stradaju pa su ga davali preslobodno, previe i preesto. Vidjela sam da su uitelji u tome mjestu trebali ustati da isprave zabludu i proire dobar utjecaj u crkvi. Novac je prikazivan kao da ima malu ili nikakvu vrijednost; to ga se prije rijee, to bolje. Neki su dali lo primjer primivi velike donacije a da pritom nisu uputili nikakvo upozorenje onima koji su imali sredstva da ih ne koriste tako slobodno i nemarno. Uzimanjem tako velikih svota, ne pitajui je li Bog potaknuo tu brau da tako obilno daju, odobravano je preobilno davanje. I oni koji su davali, takoer su pogrijeili jer se nisu posebno zanimali za potrebe djela, ima li potrebe ili nema. Oni koji su imali sredstva, nali su se u velikoj nedoumici. Jednom je bratu nanesena velika teta time to je u njegove ruke poloena prevelika koliina sredstava. On nije bio tedljiv, ve je ivio rasipno i na svojim je putovanjima novac troio bez razmiljanja. Takvom uporabom Gospodnjeg novca irio je lo utjecaj; govorio bi u sebi, a i drugima: U J... ima dovoljno sredstava, vie nego to se moe potroiti prije Gospodnjeg dolaska. Nekima je takvim postupcima nanesena velika teta; doli su u istinu s pogrenim shvaanjima, nesvjesni da su koristili Gospodnji novac a da nisu osjeali njegovu vrijednost. Ove jadne due koje su upravo prigrlile

93

94

94

Rani spisi

95

vijest treega anela i kojima je pruen takav primjer, morat e mnogo uiti da se odreknu sebe i stradaju zbog Krista. Morat e nauiti odrei se lagodnosti i prestati voditi rauna o svojoj koristi i udobnosti, a misliti na vrijednost dua. Oni koji na sebi osjeaju teko vama, nee vriti velike pripreme kako bi lako i udobno putovali. Neki koje Bog nije pozvao, pozvani su u slubu u djelu. Drugi su bili time pogoeni pa nisu osjeali potrebu za tednjom, za samoodricanjem i stavljanjem sredstava u Boju riznicu. Oni su smatrali i govorili: Ima drugih koji imaju dovoljno sredstava; oni e dati za asopis. Ja ne moram nita uiniti. asopis e se odrati bez moje pomoi. Za mene nije bila mala kunja kad sam vidjela da su neki uzeli dio mojih vienja koja su se odnosila na rtvovanje imetka za odravanje djela i pogreno ih uporabili; oni rastrono troe sredstva, dok zanemaruju naela iznesena u drugim dijelovima. Na stranici 50 stoji ovo: Vidjela sam da se Boje djelo ometa i obeauje od strane nekih koji putuju a nisu dobili vijest od Boga. Takvi e morati poloiti raun Bogu za svaki dolar koji su potroili putujui tamo gdje im nije bila dunost jer je taj novac mogao biti na korist Bojem djelu. Takoer na stranici 61: Vidjela sam da su oni koji su imali snage da rade svojim rukama i tako potpomau djelo bili odgovorni za svoju snagu, kao to su drugi bili odgovorni za svoj imetak. Ovdje bih posebno upozorila na vienje o ovom predmetu izneseno na stranici 66. Evo kratkog izvoda: Nakana rijei naeg Spasitelja [Luka 12,33] nije bila jasno prikazana. Vidjela sam da cilj prodaje nije da se daje onima koji su sposobni raditi i uzdravati se, ve da se iri istina. Grijeh je podupirati i trpjeti lijenost onih koji mogu raditi. Neki su revno pohaali sve sastanke ne zato da proslave Boga, ve radi kruha i ribica. Za njih bi bilo bolje da su ostali kod kue i radili svojim rukama to je dobro da bi mogli zadovoljiti potrebe svoje obitelji i da imaju to dati za podupiranje dragocjenog djela sadanje istine. U prolosti je Sotonin plan bio potaknuti neke naglog duha da se preslobodno slue sredstvima i utjeu na brau da se nepromiljeno oslobode imetka, kako bi nemarnim i brzim troenjem velikih sredstava due mogle biti povrijeene i izgub-

Nadopuna

95

ljene i da se sada, kad istinu treba proiriti, osjeti nedostatak. Njegov se plan, u nekoj mjeri, ostvario. Gospodin mi je pokazao zabludu mnogih koji oekuju da samo imuni podupiru izdavanje asopisa i traktata. Svi trebaju uiniti svoj dio. Oni koji imaju snage raditi svojim rukama i zaraditi sredstva da mogu pomoi u podupiranju djela, odgovorni su isto tako kao drugi koji imaju imetak. Svako Boje dijete koje tvrdi da vjeruje u sadanju istinu treba revno ispuniti svoj udio u ovom djelu. U srpnju 1853. vidjela sam da nije u redu da asopis koji pripada Bogu i koji je On odobrio, izlazi tako rijetko. U vrijeme u kojemu ivimo djelo zahtijeva izlaenje tjednika26 i izdavanje mnogo vie traktata koji e ukazati na zablude ovog vremena, a djelo trpi zbog nedostatka sredstava. Vidjela sam da se istina mora iriti i da ne smijemo biti odvie straljivi te da je bolje da traktati i asopisi dou do trojice kojima nisu potrebni nego da ne dou do jednoga koji ih cijeni i moe od njih imati koristi. Vidjela sam da treba javno ukazivati na znakove posljednjeg vremena, jer su Sotonina oitovanja sve uestalija. Izdanja Sotone i njegovih pomagaa umnoavaju se, njihova mo raste i ono to inimo da istinu iznesemo drugima, moramo uiniti brzo. Pokazano mi je da e istina koja se sada objavljuje opstati, jer je istina za posljednje dane; ona e ivjeti pa e se o njoj manje trebati govoriti u budunosti. Ne treba na papir staviti bezbrojne rijei da opravdaju ono to govori samo za sebe i jasno svijetli. Istina je otvorena, jednostavna, jasna i odvano ustaje u vlastitu obranu; ali tako nije sa zabludom. Ona je tako iskrivljena i zamrena da je potrebno mnotvo rijei koje e je objasniti u njezinom izopaenom obliku. Vidjela sam da je sve svjetlo koje je u nekim mjestima primljeno dolo iz asopisa, da su due na ovaj nain primile istinu i onda o njoj govorile drugima; i da su sada u mjestima gdje je bilo samo nekoliko osoba, te osobe ustale zato to ih je pridobio ovaj tihi glasnik. On je bio njihov jedini propovjednik. Napredovanje djela istine ne treba spreavati nedostatak sredstava.
26 asopis Review and Herald izlazio je do tog vremena jako neredovito i sada je izlazio polumjeseno.

96

96
97

Rani spisi

Evaneoski red
Gospodin mi je pokazao da se ljudi previe boje i zanemaruju evaneoski red.27 Treba izbjegavati formalnosti, ali pritom ne treba zapostavljati red. Na Nebu vlada red. Red je postojao u Crkvi dok je Krist bio na Zemlji, a nakon Njegova odlaska apostoli su odravali strogi red. A sada u ove posljednje dane, dok Bog dovodi svoju djecu u jedinstvo vjere, potreba za redom je vea nego prije, jer dok Bog ujedinjuje svoju djecu, Sotona i njegovi zli aneli nastoje svim silama to jedinstvo sprijeiti i unititi. Zbog toga se u polje ure ljudi kojima nedostaje mudrosti i prosuivanja, koji moda ne upravljaju ispravno svojim vlastitim domom pa ne odravaju red niti vladaju nad nekolicinom koju im je Bog povjerio u domu; a osjeaju su se sposobnima da vode stado. Takvi ine mnoge pogreke i oni koji ne poznaju nau vjeru, smatraju da su svi vjesnici slini ovim samozvancima. Zbog toga se sramoti Boje djelo. i mnogi nevjernici koji bi inae otvoreno i zabrinuto pitali: Je li to tako? izbjegavaju istinu. U polje odlaze ljudi iji ivot nije svet i koji nisu osposobljeni da iznose sadanju istinu, koje Crkva ili braa nisu openito priznala, a posljedice su zabuna i nejedinstvo. Neki poznaju teoriju istine i mogu iznijeti dokaze, ali im nedostaje duhovnosti, prosuivanja i iskustva; nedostaje im mnogo toga to bi i te kako trebali razumjeti prije nego to budu mogli poduavati istinu. Drugi nemaju sposobnost izlaganja, ali zato to ih je nekoliko brae ulo da se lijepo mole i s vremena na vrijeme iznose uzbudljive opomene, gura ih se u polje da rade posao za koji ih Bog nije osposobio i za koji nemaju dovoljno iskustva i prosuivanja. Onda se javlja duhovna oholost, oni se uzdiu i djeluju u lanom miljenju da su radnici. Oni ne poznaju sebe. Njima nedostaje prosuivanja i strpljivog razmatranja, hvalisavo govore o sebi i tvrde
27 Adventisti su doli iz svih crkava; isprva nisu namjeravali osnovati jo jednu crkvu. Nakon 1844. dolo je do velike zabune i veina se odluno opirala svakoj organizaciji smatrajui je nespojivom sa savrenom slobodom Evanelja. Ellen White je u svjedoanstvima i radu uvijek bila protiv fanatizma i u uputama koje je dobila od poetka je ustrajavala na potrebi organizacije u nekom obliku da se sprijei nered.

98

Nadopuna

97

mnogo toga to ne mogu dokazati iz Rijei. Bog to zna; zbog toga ne poziva takve da rade u ova ozbiljna vremena, a braa trebaju paziti da ne guraju u polje one koje On nije pozvao. Upravo su ovi ljudi koje Bog nije pozvao najvie uvjereni da su pozvani i da je njihov rad vrlo vaan. Oni odlaze u polje i najee ne vre dobar utjecaj; u nekim mjestima imaju neto uspjeha koji njih i druge navodi da misle kako ih je Bog pozvao. To to ljudi imaju neto uspjeha nije pozitivan dokaz da su pozvani od Boga, jer Boji aneli pokreu srca Njegove iskrene djece da ih prosvijetle za razumijevanje sadanje istine kako bi je mogli usvojiti i ivjeti po njoj. I ak kad samozvani ljudi sebe stave tamo gdje ih Bog nije postavio i tvrde da su uitelji a due primaju istinu nakon to su je ule od njih, to nije dokaz da su pozvani od Boga. Due koje od njih prime istinu suoit e se s kunjama i ropstvom kad poslije ustanove da ovi ljudi nisu bili u Bojem vijeu. ak i kad zli ljudi iznose istinu, neki je mogu prihvatiti, ali to ne pribliava Bogu one koji o njoj govore. Zli ljudi su i dalje zli i prema prijevari kojom su prevarili ljude drage Bogu i zabuni koju unose u Crkvu, primit e kaznu; njihovi grijesi nee ostati pokriveni, ve e se otkriti u dan Bojeg estokog gnjeva. Ovi samozvani vjesnici su prokletstvo za djelo. Iskrene due se uzdaju u njih mislei da su u Bojem vijeu i u zajednici s Crkvom pa im zato doputaju da slue u obredima i, kad im postane jasno da moraju vriti pr va djela, doputaju da ih takvi krste. Ali kada doe svjetlo, a ono sigurno dolazi, i postanu svjesni da ti ljudi nisu ono to su mislili da jesu, od Boga pozvani i izabrani vjesnici, onda zapadnu u kunju i sumnjaju u istinu koju su primili uvjereni da je moraju ponovno upoznati; neprijatelj ih mui i zbunjuje jer se pitaju je li Bog vodio ili nije. Takvi nisu zadovoljni dok god se ponovno ne krste i ponu iznova. Duh Bojih vjesnika vie zamara odlazak u mjesta u kojima su ti ljudi irili lo utjecaj nego da uu u nova polja. Boji sluge moraju postupati jasno i otvoreno, a ne pokrivati zlo, jer stoje izmeu ivih i mrtvih i moraju odgovarati za svoju vjernost, svoju zadau i utjecaj koji vre na stado u kojemu ih je Gospodin postavio nadglednicima.

99

98

Rani spisi

100

101

Oni koji prihvate istinu i budu izloeni takvim kunjama, upoznali bi istinu i da se ti ljudi nisu pojavili ve da su ostali na skromnome mjestu koje im je Gospodin namijenio. Boje oko bdije nad Njegovim draguljima i On bi ih uputio svojim pozvanim i izabranim vjesnicima ljudima koji bi razumno postupali. Svjetlo istine pokazalo bi i otkrilo ovim duama njihovo pravo stanje i one bi razumno prihvatile istinu i bile zadovoljne njezinom ljepotom i jasnoom. I kad bi osjetile njezino snano djelovanje, bile bi jake i irile bi sveti utjecaj. Ponovno mi je pokazana opasnost od onih koji rade a nisu pozvani od Boga. Ako i imaju kakvog uspjeha, osjetit e se nedostatak odreenih vrlina. Donosit e nepromiljene odluke pa zbog nedostatka mudrosti neke dragocjene due mogu biti odagnane tamo gdje ih se vie nikad ne moe dosegnuti. Vidjela sam da se Crkva treba smatrati odgovornom da briljivo i pomno razmotri ivot, kvalifikacije i opi smjer onih koji ele biti uitelji. Ako nema savreno jasnog dokaza da ih je Bog pozvao i da im je upuen jao vama ako ne posluaju poziv, dunost je Crkve da djeluje i objavi da ona te osobe nije priznala za uitelje. To je jedini nain da Crkva postupi ispravno jer na njoj poiva teret odgovornosti. Vidjela sam da se mogu zatvoriti ova vrata kroz koja neprijatelj ulazi da zbunjuje i uznemiruje stado. Upitala sam anela kako se mogu zatvoriti. Rekao je: Crkva mora traiti oslonac u Bojoj rijei i biti utemeljena na redu koji propisuje Evanelje. Dosada se na to nije gledalo; bio je zanemaren svaki red. Ovo je prijeko potrebno da se Crkva dovede u jedinstvo vjere. Vidjela sam da je Crkva u apostolske dane bila u opasnosti da je lani uitelji prevare i zavedu. Zato su braa izabrala ljude koji su imali dobro svjedoanstvo i koji su znali dobro upravljati svojim domom, bili sposobni odravati red u vlastitim obiteljima i prosvjetljavati one koji ive u tami. O njima su se raspitali kod Boga i onda su ih, prema odluci Crkve i Svetoga Duha, odvojili polaganjem ruku. Kad su primili nalog od Boga i odobrenje od Crkve, poli su krtavajui u ime Oca, Sina i Svetoga Duha primjenjujui propise Gospodnje kue, esto iznosei pred svete simbole slomljenog tijela i prolivene krvi razapetog Spasite-

Nadopuna

99

lja da kod Boje voljene djece odre u svjeoj uspomeni Njegovo stradanje i smrt. Vidjela sam da nismo nita sigurniji od lanih uitelja od ljudi koji su ivjeli u dane apostola i ako ne uinimo neto vie, trebamo poduzeti posebne mjere kao to su ih oni poduzeli da osiguramo mir, sklad i jedinstvo stada. Imamo njihov primjer i trebamo ga slijediti. Braa s iskustvom i zdravim razumom trebaju se sastati i pridravajui se Boje rijei i uputa Svetoga Duha uz usrdnu molitvu poloiti ruke na one koji su dokazali da su dobili nalog od Boga te ih odvojiti da se potpuno posvete Bojem djelu. Ovim e inom Crkva dati svoj pristanak da mogu ii kao vjesnici i nositi najsveaniju vijest koja je ikada povjerena ljudima. Bog nee brigu nad svojim dragocjenim stadom povjeriti ljudima iji su um i prosuivanje oslabljeni zabludama koje su prije odobravali, kao to su takozvani perfekcionizam28 i spiritizam, i koji su svojim ivotom dok su bili u tim zabludama osramotili sebe i nanijeli sramotu istini. Premda se sada mogu osjeati slobodnima od zablude i sposobni da idu i iznose ovu posljednju vijest, Bog ih nee primiti. On nee povjeriti dragocjene due njihovoj brizi jer im je prosuivanje bilo izopaeno dok su bili u zabludi i ono je sada oslabljeno. Veliki i Sveti je ljubomorni Bog i On eli da Njegovu istinu ire sveti ljudi. Sveti Zakon koji je Bog izgovorio na Sinaju dio je Njega samog i samo e Mu sveti ljudi koji ga strogo potuju moi odati ast time to e pouavati druge. Boji sluge koji nauavaju istinu trebaju biti ljudi zdravog prosuivanja. To trebaju biti ljudi koji mogu podnijeti protivljenje a da se pritom ne uzbude, jer e se protivnici istine okomiti na one koji je navjeuju i iznositi svaki mogui prigovor u najgorem moguem obliku protiv istine. Boji sluge koji nose vijest moraju biti spremni da ih svjetlom istine hladnokrvno i u duhu krotkosti uklone. Protivnici se esto obraaju Bojim propovjednicima izazivajui ih da u njima potaknu neto slino, da bi to iskoristili u najveoj moguoj mjeri i drugima priali kako su uitelji Zakona puni ogorenja i grubi, kako se to ve govori. Vidjela sam da moramo
28

102

Vidi Dodatak.

100

Rani spisi

103

biti spremni za prigovore i dati im teinu koju zasluuju sa strpljenjem, prosudbom i smjernou, a ne odbaciti ih ili zanemariti pozitivnim tvrdnjama, a onda se okomiti na osobu koja je prigovorila i grubo se prema njoj ponaati; ne umanjujte teinu prigovora, ve iznesite svjetlo i silu istine i neka ona prevagne i ukloni zablude. Tako emo ostaviti dobar dojam, a iskreni e protivnici priznati da su prevareni i da vritelji Zakona nisu onakvi kakvima su ih prikazivali. Oni koji tvrde da su sluge ivoga Boga moraju biti spremni sluiti svima umjesto da se uzdiu iznad brae i moraju pokazati da su ljubazni i utivi. Ako su u emu pogrijeili, trebaju to iskreno priznati. Iskrena namjera ne moe biti izgovor za nepriznavanje pogreke. Priznanje nee umanjiti povjerenje crkve u vjesnika, a on e dati dobar primjer; u crkvi e se poticati duh priznanja, a posljedica e biti iskreno zajednitvo. Oni koji se smatraju uiteljima, trebaju pruiti primjer pobonosti, krotkosti i poniznosti pokazujui duh ljubaznosti kako bi zadobili due za Isusa i biblijsku istinu. Kristov propovjednik treba biti ist u razgovoru i postupcima. On treba uvijek drati na umu da prenosi nadahnute rijei, rijei svetoga Boga. Takoer treba drati na umu da je njemu povjerena briga za stado i da njegove probleme treba iznositi pred Isusa i moliti za njega kao to Isus moli za nas pred Ocem. Ukazano mi je na sinove Izraelove u staro vrijeme i ja sam vidjela kako su isti i sveti trebali biti oni koji su sluili u Svetitu jer ih je njihova sluba dovodila u prisnu vezu s Bogom. Oni koji slue moraju biti sveti, isti i bez mane; u protivnom e ih Bog unititi. Bog se nije promijenio. On je isto tako svet i ist, isto tako pedantan kakav je uvijek bio. Oni koji se smatraju Isusovim propovjednicima trebaju biti ljudi s bogatim iskustvom i dubokom pobonou, pa e u svakom trenutku i na svakom mjestu moi iriti sveti utjecaj. Vidjela sam da je sada vrijeme da vjesnici krenu gdje god se pojavi mogunost i da e Bog ii pred njima i otvoriti srca nekih da uju. Treba ui u nova mjesta i tamo gdje je to uinjeno bilo bi dobro da idu dvojica po dvojica, kako bi jedan drugome podupirali ruke. Bio mi je pokazan sljedei plan: bilo bi dobro da dva brata krenu zajedno i pou na najmranija mjesta, gdje vlada veliko protivljenje i gdje

Nadopuna

101
104

treba mnogo raditi i ujedinjenim naporima i jakom vjerom iznijeti istinu onima koji su u tami. A zatim, ako mogu postii vei uspjeh posjeivanjem vie mjesta, neka idu odvojeno, s tim da se, dok su na putu, esto sastaju i time jedan drugome snae i dre ruke. Neka se dogovaraju o mjestima koja im se otvaraju i odlue koji e od njihovih darova biti najpotrebniji i kako mogu najbolje uspjeti da dopru do srca ljudi. Kad se zatim razdvoje, oni e se ohrabreni i s obnovljenom energijom moi suoiti s protivljenjem i tamom i sa suosjeajnim srcem raditi na spaavanju dua koje propadaju. Vidjela sam da se Boji sluge ne trebaju stalno vraati u isto polje rada, ve traiti due u novim mjestima. Oni koji su ve utvreni u istini, ne smiju toliko raunati na njihov rad, ve bi trebali sami stajati i hrabriti druge oko sebe dok Boji vjesnici posjeuju mrana i osamljena mjesta iznosei istinu onima koje nije obasjala sadanja istina.

Tekoe u Crkvi29
Draga brao i sestre: Budui da se zabluda brzo iri, nastojmo biti budni u Bojem djelu svjesni vremena u kojem ivimo. Tmina e pokriti zemlju i mrklina narode. I dok su gotovo svi oko nas obavijeni gustom tamom zablude i obmane, mi se trebamo otresti tuposti i ivjeti blizu Boga da bismo s Isusova lica mogli crpiti boanske zrake svjetlosti i slave. to tama postaje gua i zabluda se mnoi, mi trebamo stjecati temeljitije znanje istine i biti spremniji da na temelju Svetoga pisma zastupamo svoje stajalite. Moramo biti potpuno posveeni istinom, potpuno posveeni Bogu i ivjeti u skladu sa svojim svetim zvanjem da bismo Njegovom svjetlou vidjeli svjetlost i bili osnaeni Njegovom silom. Kad nismo budni, neprijatelj nas moe napasti u svakom trenutku pa smo u velikoj opasnosti da nas nadvladaju sile tame. Sotona nareuje svojim anelima da budu budni i da upropaste sve koje mogu; da otkriju samovolju i ukorijenjene grijehe onih koji ispovijedaju istinu i okrue ih tamom da prestanu bdjeti i krenu putem na kojem e osramotiti djelo koje tvrde da vole i oalostiti Crkvu. Due
29

105

Iz Reviewa od 11. kolovoza 1853.

102

Rani spisi

106

ovako zavedenih i neopreznih sve vie obuzima tama i nebesko svjetlo ih polako naputa. Oni ne mogu otkriti svoje ukorijenjene grijehe, a Sotona plete oko njih svoju mreu i hvata ih u svoju zamku. Bog je naa snaga. Od Njega trebamo traiti mudrost i vodstvo, imati na umu Njegovu slavu, dobro Crkve i spasenje vlastite due; moramo nadvladati svoje duboko ukorijenjene grijehe. Svakog dana trebamo osobno nastojati da izborimo nove pobjede. Moramo nauiti sami stajati i potpuno se oslanjati na Boga. to prije to nauimo, to bolje. Neka svatko od nas ustanovi gdje doivljava neuspjeh i onda vjerno pazi da ga njegovi grijesi ne svladaju, ve da ih pobijedi. Tada emo se moi pouzdati u Boga i Crkva e biti poteena velikih tekoa. Kad Boji vjesnici naputaju svoje domove da rade na spaavanju dua, oni provode mnogo vremena u radu za one koji su godinama u istini, ali su jo uvijek slabi jer nepotrebno olabave uzde, prestaju bdjeti nad sobom i ponekad mi se ini da izazivaju neprijatelja da ih kua. Upadaju u neke beznaajne tekoe i nevolje, a Gospodnji sluge gube vrijeme u posjeivanju. Zadravaju ih satima, ak i danima, i optereuju ih i ranjavaju im due prisiljavajui ih da sluaju prie o beznaajnim tekoama i nevoljama, dok svaki svoje albe preuveliava da bi izgledale to ozbiljnije bojei se da e ih Boji sluge smatrati toliko sitnima da na njih ne treba obraati pozornost. Umjesto to od Gospodnjih slugu oekuju da im pomognu osloboditi se tih kunji, oni bi se trebali poniziti pred Bogom, postiti i moliti dok se tekoe ne uklone. Neki misle da je Bog pozvao vjesnike u polja samo zato da im ispunjavaju elje i da ih nose na rukama; i da je najvaniji dio njihovog posla rjeavanje malih problema i tekoa koje su sami navukli svojim nepromiljenim postupcima, poputanjem neprijatelju i pokazivanjem nepopustljivog, kritizerskog duha prema onima koji ih okruuju. A gdje su u to vrijeme gladne ovce? Umiru od gladi za kruhom ivota. Oni koji poznaju istinu i prihvatili su je ali joj nisu posluni kad bi bili posluni, izbjegli bi mnoge od tih tekoa zadravaju vjesnike pa se cilj zbog kojeg ih je Bog pozvao u polje ne ostvaruje. Takve pojave u Crkvi oalouju i obes-

Nadopuna

103

hrabruju Boje sluge, umjesto da se svi trude da njihovom ionako tekom bremenu nita ne dodaju, ve da im pomognu ohrabrujuim rijeima i molitvama vjere. Koliko bi svi koji tvrde da vjeruju u istinu bili slobodniji kad bi se osvrnuli oko sebe i pokuali pomoi drugima, umjesto da pomo trae samo za sebe. A onda, kad Boji sluge dolaze na mrana mjesta gdje istina jo nije objavljena, dolaze s ranjenim duhom optereeni nepotrebnim kunjama svoje brae. A uza sve to trebaju se suoiti s nevjerom i predrasudama protivnika i biti ak gaeni od nekih. Koliko bi lake bilo djelovati na srce i koliko bi se Bog vie proslavio kad bi Njegovi sluge bili osloboeni obeshrabrenja i tekoa i sa slobodnim duhom iznosili istinu u njezinoj ljepoti. Oni koji svojom krivnjom toliko zapoljavaju Gospodnje sluge i optereuju ih problemima koje bi sami trebali rijeiti, morat e odgovarati Bogu za vrijeme i sredstva koja su potroili da udovolje sebi ugaajui tako neprijatelju. Oni trebaju traiti prilike da pomognu svojoj brai. Nikad ne bi smjeli ekati da svojim tekoama i problemima opterete itav skup ili ekati dok ne dou neki vjesnici da ih rijee, ve bi trebali odmah izii pred Boga, ukloniti sve to im se isprijeilo na putu i pripremiti se da radnicima, kad dou, krijepe ruke umjesto da ih oslabljuju.

107

Nada Crkve30
Kada sam se nedavno osvrnula oko sebe da vidim ponizne sljedbenike krotkoga i skromnoga Isusa, jako sam se uznemirila. Mnogi koji tvrde da oekuju skori Kristov dolazak prilagoavaju se ovome svijetu i vie im je stalo do odobravanja onih oko sebe nego do Bojeg odobravanja. Hladni su i formalisti, kao nominalne crkve od kojih su se nedavno odvojili. Njihovo sadanje stanje savreno je opisano rijeima koje su upuene crkvi u Laodiceji. (Vidi Otkrivenje 3,1420.) Nisu ni vrui ni studeni, ve mlaki. I ako ne posluaju savjet vjernog svjedoka i ne pokaju se i kupe u vatri eenog zlata, bijele haljine i pomasti, On e ih izbaciti iz svojih usta.
30

108

Iz Reviewa od 10. lipnja 1852.

104

Rani spisi

109

Dolo je vrijeme kada se velik dio onih koji su se neko veselili i klicali od radosti oekujui neposredni Gospodnji dolazak, izjednauje s crkvama i svijetom koji im se prije rugao zato to vjeruju da Isus dolazi i koji je irio sve mogue lai da protiv njih izazove predrasude i uniti njihov utjecaj. Ako sada netko ezne za ivim Bogom gladujui i eajui za pravednou i Bog mu dade da osjeti Njegovu silu i zadovolji enju njegovog srca pa on zbog toga proslavlja i hvali Boga, njega takvi vjernici, koji tvrde da vjeruju u skori Gospodnji dolazak, esto smatraju zavedenim i tvrde da je mesmeriziran ili opsjednut zlim duhom. Mnogi od tih nazovikrana oblae se, govore i postupaju kao svijet i jedino po emu se prepoznaju jest to tvrde da su krani. Premda tvrde da oekuju Krista, oni ne razgovaraju o Nebu, ve o svjetovnim stvarima. Kakvim bi svetim ivljenjem i pobonou trebali ivjeti oni koji tvrde da oekuju dolazak dana Bojega (2 Pt 3,11.12)! Tko god je poloio ovu nadu u njega, isti se od grijeha kao to je on ist. (1 Iv 3,3) No oito je da mnogi koji nose ime adventist vie prouavaju kako da ukrase svoje tijelo i kako da se to bolje pokau u oima svijeta nego da iz Boje Rijei ue kako da zadobiju Njegovo odobravanje. to bi se dogodilo kad bi se dragi Isus, na uzor, pojavio meu njima i onima koji tvrde da su poboni, kao prilikom svojeg prvog dolaska? On se rodio u talici. Pratimo Ga u njegovom ivotu i slubi. Bio je ovjek boli i vian patnjama. Ovi bi se nazovikrani postidjeli krotkog i poniznog Spasitelja koji je nosio jednostavan plat bez avova, koji nije imao gdje glave zakloniti. Osuivao bi ih Njegov ist ivot pun samoodricanja; Njegovo sveto dostojanstvo bilo bi bolno obuzdavanje njihove lakomislenosti i praznog smijeha; Njegov iskren razgovor bio bi prepreka njihovim svjetovnim razgovorima punim zavisti; Njegovo iznoenje neiskrivljene, iste istine otkrilo bi njihov pravi karakter i oni bi se htjeli to je bre mogue rijeiti smjernog primjera, dragoga Isusa. Bili bi meu prvima koji bi Ga nastojali uhvatiti u rijeima i vikali: Raspni ga! Raspni Ga! Pratimo Isusa kako smjerno ulazi u Jeruzalem kad poe sve mnotvo uenika radosno i glasno hvaliti Boga ... Govorili su: Blagoslovljen koji dolazi kralj u ime Gospod-

Nadopuna

105

nje! Mir na nebu! Slava na visini! Tada mu rekoe neki od farizeja to su bili meu narodom: Uitelju, zabrani to svojim uenicima! On odgovori: Kaem vam, ako oni uute, kamenje e vikati. Veina onih koji tvrde da ekaju Krista bili bi isto tako drski kao farizeji kad su traili da uutka uenike i bez sumnje bi povikali: Fanatizam! Mesmerizam! Mesmerizam! A za uenike koji su prostirali svoje plateve i polagali palmine grane na put, govorili bi da pretjeruju i divljaju. Ali Bog eli na Zemlji imati narod koji nije tako hladan i mrtav, ve koji e Ga hvaliti i slaviti. Neki e Ga ljudi slaviti, a kad bi i oni koje je izabrao, oni koji vre Njegove zapovijedi, zautjeli, samo kamenje bi povikalo. Isus dolazi, ali ne onako kao to se prigodom svojeg prvog dolaska pojavio kao novoroene u Betlehemu; ne onako kao kad je jaui ulazio u Jeruzalem, kad su uenici glasno slavili Boga i klicali Hosana, ve u Oevoj slavi i praen svim svetim anelima na putu prema Zemlji. Nebo e ostati prazno dok e Ga sveti ekati i netremice gledati u nebo kao Galilejci kad se uznio s Maslinske gore. Tada e samo oni koji su sveti, samo oni koji su vjerno slijedili krotki Primjer, uskliknuti s neizrecivom radou kad Ga ugledaju: Gle, ovo je Bog na, kojega ekasmo, on e nas spasiti. I oni e se preobraziti u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube to je truba koja budi usnule svete i poziva ih da ustanu sa svojih pranjavih leajeva, obueni u slavnu besmrtnost, i oni kliu: Pobjeda! Pobjeda nad smru i grobom! Preobraeni sveti bit e zatim odneseni zajedno s anelima na oblacima u susret Gospodinu da se vie nikad ne odvoje od predmeta svoje ljubavi. Hoemo li utjeti s takvim ciljem pred sobom, takvom slavnom nadom, takvim otkupljenjem koje je Krist svojom krvlju osigurao za nas? Zar neemo hvaliti Boga glasno kao uenici kad je Isus ulazio u Jeruzalem? Nije li na pogled u budunost daleko slavniji od njihovog? Tko se onda usuuje braniti nam da glasno proslavljamo Boga kad imamo takvu nadu, prepunu besmrtnosti i slave? Mi smo okusili sile onoga svijeta i teimo za jo veom silom. itavo moje bie ezne za ivim Bogom i ja se neu zadovoljiti dok ne budem ispunjena itavom Njegovom puninom.

110

106
111

Rani spisi

Priprema za Kristov dolazak21

Draga brao i sestre: Vjerujemo li cijelim srcem da e Krist uskoro doi i da sada imamo posljednju vijest milosti koju trebamo objaviti grenom svijetu? Je li na primjer takav kakav bi trebao biti? Pokazujemo li svojim ivotom i svetim razgovorima ljudima oko sebe da oekujemo slavni dolazak naega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista koji e preobraziti nae bijedno tijelo i uiniti ga jednakim svojem slavnom tijelu? Bojim se da ovo ne vjerujemo i ne shvaamo kako bismo trebali. Oni koji vjeruju u znaajne istine koje ispovijedamo trebaju djelovati u vjeri. Previe teimo za razonodom i stvarima koje zaokupljaju pozornost ovoga svijeta; putamo da se um previe bavi odjeom, a jezik se preesto uputa u lakomislene i isprazne razgovore koji nae ispovijedanje pretvaraju u la, jer nai razgovori nisu usmjereni prema Nebu odakle postojano oekujemo Spasitelja. Aneli bdiju nad nama i uvaju nas; mi ih esto alostimo kad sudjelujemo u beznaajnim razgovorima, zadirkivanju i alama, a i time to tonemo u stanje nemara i tuposti. Premda se s vremena na vrijeme trudimo da pobijedimo i u tome uspijevamo, ako ne ustrajemo u tome, ve ponovno utonemo u isto stanje nemara i ravnodunosti, nesposobni da svladavamo kunje i suprotstavljamo se neprijatelju, mi ne odolijevamo kunji nae vjere dragocjenije od zlata. Mi ne trpimo radi Krista i ne proslavljamo Ga u nevoljama. Osjea se veliki nedostatak kranske vrstine i naelnog sluenja Bogu. Mi ne smijemo ugaati sebi i svojim eljama, ve veliati i slaviti Boga i u svemu to inimo i kaemo trebamo drati na umu Njegovu slavu. Kad bismo dopustili da nam srca budu ispunjena sljedeim znaajnim rijeima i stalno ih drali na umu, ne bismo tako lako pali u kunji i manje bismo i promiljenije govorili: Za nae grijehe probodoe njega, za opaine nae njega satrijee. Na njega pade kazna radi naeg mira, njegove nas rane iscijelie. Ja vam kaem da e ljudi za svaku nekorisnu rije to je izreknu odgovarati na Sudnji dan. Ti si Bog Svevidljiv.
31

112

Iz Reviewa od 7. veljae 1853.

Nadopuna

107

Ne moemo razmiljati o ovim znaajnim rijeima i prisjeati se Isusova stradanja da bi nama jadnim grenicima moglo biti oproteno i da budemo otkupljeni Bogu Njegovom predragocjenom krvlju, a da pritom ne osjetimo sveto sputavanje i iskrenu elju da stradamo za Onoga koji je za nas toliko patio i trpio. Kad bismo se bavili tim stvarima, nae omiljeno ja sa svojim dostojanstvom ponizilo bi se i na njegovo bi mjesto dola djetinja jednostavnost koja moe podnijeti ukor od drugih i koju ne bi bilo lako izazvati. Duh samovolje tada ne bi zavladao duom. Prava radost i utjeha kranina mora biti i bit e na Nebu. eznutljive due onih koji su okusili sile buduega svijeta i gostile se nebeskim radostima, nee se zadovoljiti onim to je na Zemlji. Takvi e nai dovoljno posla u trenucima oputanja. Njihove e due eznuti za Bogom. Njihovo e srce biti tamo gdje je njihovo blago odravajui umilnu zajednicu s Bogom kojeg ljube i tuju. Razmiljanje o njihovom blagu Svetome Gradu, obnovljenoj zemlji i njihovom vjenom domu init e im zadovoljstvo. I dok budu razmiljali o ovim uzvienim, istim i svetim stvarima, pribliit e im se Nebo i oni e osjetiti silu Svetoga Duha, a to e ih sve vie i vie odvajati od svijeta tako da e njihova utjeha i najvea radost biti ono to je nebesko, njihov dragi dom. Boja i nebeska privlanost bit e tada tolika da nita nee moi odvratiti njihove misli od velikog cilja spasenja due i velianja i slavljenja Boga. Kad pomislim koliko je uinjeno da ostanemo vjerni, moram uskliknuti: O kakvu je ljubav, kakvu udesnu ljubav Sin Boji imao za nas grenike! Zar da budemo toliko glupi i nemarni kad je za nae spasenje uinjeno sve to se moglo uiniti? itavo je Nebo zainteresirano za nas. Trebali bismo biti ivi i budni da veliamo, slavimo i oboavamo Velikoga i Uzvienoga. Naa bi srca trebala biti preplavljena ljubavlju i zahvalnou prema Onomu koji je bio toliko pun ljubavi i suosjeanja prema nama. Mi Ga trebamo potovati svojim ivotom i istim i svetim razgovorima pokazati da smo roeni odozgo, da ovaj svijet nije na dom, ve da smo ovdje putnici i tuinci koji putuju u bolju zemlju. Mnogi koji ispovijedaju Kristovo ime i tvrde da oekuju Njegov skori dolazak ne znaju to znai trpjeti za Krista.

113

108

Rani spisi

114

Njihovo srce nije pokoreno milou i oni nisu umrli sebi, to pokazuju na razliite naine. Istodobno priaju kako su izloeni kunjama. Ali glavni razlog njihovih kunji je nepokoreno srce koje ih ini tako osjetljivima da se esto vrijeaju. Kad bi takvi shvatili to znai biti ponizni Kristov sljedbenik i pravi kranin, oni bi ozbiljno poeli raditi na sebi i to odmah. Prvo bi umrli sebi, zatim bi se neprekidno molili i obuzdali svaku strast svojeg srca. Odrecite se svoje samouvjerenosti i samodovoljnosti, brao, i slijedite krotki Uzor. Uvijek imajte na umu da je Isus va primjer i da morate ii Njegovim stopama. Gledajte na Isusa, zaetnika i zavritelja nae vjere, koji je umjesto odreene Mu radosti podnio kri ne marei za sramotu. On je od grenika podnio protivljenje. On je radi naih grijeha bio krotko, zaklano janje, bio je ranjen, satrt, bijen i poniavan. Trpimo zato radosno neto za Isusa, razapinjimo svakodnevno svoje ja i budimo ovdje dionici Kristovih patnji da bismo s Njim bili dionici Njegove slave i okrunjeni slavom, au, besmrtnou i vjenim ivotom.

Vjernost u dolaenju na sastanke

Gospodin mi je pokazao da svetkovatelji subote trebaju pokazati veliko zanimanje za odravanje svojih sastanaka i uiniti ih zanimljivima. Postoji velika potreba da se u ovom pogledu pokae vee zanimanje i uloi vie energije. Svi trebaju imati neto za rei Gospodinu jer kad to ine, dobit e blagoslov. Knjiga spomenica pie se za one koji ne ostavljaju vlastitog sastanka nego meusobno esto razgovaraju. Ostatak treba pobijediti Janjetovom kr vlju i rijeju svojega svjedoanstva. Neki oekuju da e pobijediti samo Janjetovom krvlju bez ikakvog napora sa svoje strane. Vidjela sam da nam je Bog bio milostiv kad nam je dao dar govora. Dao nam je jezik i mi smo Njemu odgovorni kako ga koristimo. Svojim ustima trebamo slaviti Boga, astiti istinu i Njegovo neizrecivo milosre i nadvladati rijeju svojega svjedoanstva pomou Janjetove krvi. Ne bismo se smjeli sastajati da bismo utjeli; Gospodin e se sjetiti samo onih koji se okupljaju da razgovaraju o Njegovoj asti i slavi i razglauju Njegovu silu; na takvima

115

Nadopuna

109

e poivati Boji blagoslov i oni e dobiti osvjeenje. Kad bi svi inili to treba, ne bi se gubilo dragocjeno vrijeme i ne bi bilo potrebno ukoravati zbog predugih molitava i opirnih izlaganja; sve bi vrijeme bilo ispunjeno kratkim, jezgrovitim svjedoanstvima i molitvama. Traite, vjerujte i primit ete. Previe je izrugivanja Gospodinu, previe molitava koje nisu molitve to zamara anele i izaziva Boje negodovanje, previe ispraznih, besmislenih molbi. Prvo trebamo osjeati potrebu, a zatim moliti Boga upravo za ono to nam je potrebno vjerujui da e nam On to dati jo dok budemo molili; tada e naa vjera rasti, svi e biti poueni, slabi ojaani a obeshrabreni i turobni bit e potaknuti da podignu pogled i vjeruju da Bog nagrauje sve one koji Ga marljivo trae. Neki se ustruavaju govoriti na sastancima jer nemaju nita novo za rei, pa ako progovore, moraju ponavljati istu priu. Vidjela sam da je u osnovi tome oholost, da su Bog i aneli bili svjedoci svjedoanstava svetih i da su bili vrlo zadovoljni i proslavljeni time to su ih svakog tjedna ponavljali. Gospodin voli jednostavnost i poniznost, ali Mu nije po volji i aneli su alosni kad oni koji tvrde da su batinici Boji i subatinici s Isusom doputaju da se na njihovim sastancima trati dragocjeno vrijeme. Kad bi braa i sestre bili na mjestu na kojem bi trebali biti, uvijek bi imali neto rei u ast Isusu koji je poradi njihovih grijeha visio na golgotskom kriu. Kad bi vie cijenili svijest o Bojoj milostivosti kad je dao svojega jedinog voljenog Sina da umre kao rtva za nae grijehe i prijestupe, i Isusovo stradanje i patnju da omogui krivcu da izbjegne kaznu, da dobije oprost i ivi, bili bi spremniji uzvisivati i veliati Isusa. Onda ne bi utjeli, ve bi sa zahvalnou govorili o Njegovoj slavi i sili. A zbog toga bi na njima poinuo Boji blagoslov. ak i ako bi se ista pria ponavljala, Bog bi se proslavljao. Aneo mi je pokazao one koji dan i no nisu prestajali klicati: Svet, svet je Gospodin Bog Svemogui. Stalno ponavljaju, rekao je aneo, ali time ipak slave Boga. Premda moemo stalno ponavljati ono to smo ve rekli, time veliamo Boga i pokazujemo da nismo ravnoduni prema dobroti i milosti koju nam ukazuje. Vidjela sam da su nominalne crkve pale, da u njihovoj sredini vladaju hladnoa i smrt. Da su slijedile Boju rije,

116

110

Rani spisi

117

ona bi ih uinila poniznima. Ali one se izdiu iznad Gospodnjeg djela. Kad se okupe, ini im se odvie poniavajuim da ponavljaju istu jednostavnu priu o Bojoj dobroti pa prouavaju neto sasvim novo, neto veliko, pa svoje rijei podeavaju da budu ugodne uhu i da ugaaju ovjeku, dok ih Boji Duh naputa. Kada slijedimo skromni biblijski put, imamo pokretaku silu Bojeg Duha. Sve e biti u savrenom skladu ako budemo slijedili skromne kanale istine oslanjajui se potpuno na Boga pa nee biti opasnosti da na nas utjeu zli aneli. Meutim, kad se due izdiu iznad Bojeg Duha djelujui u svojoj sili, aneli prestaju bdjeti nad njima pa one ostaju preputene Sotoninim udarcima. U Bojoj su rijei iznesene dunosti koje e Boji narod, ako ih bude vrio, odrati poniznim i odvojenim od svijeta i sauvati od otpada koji je zahvatio velike crkve. Pranje nogu i Gospodnju veeru trebalo bi ee odravati. Isus nam je ostavio primjer i poruio nam da inimo kao to je On inio. Vidjela sam da Njegov primjer trebamo slijediti to je mogue tonije, ali braa i sestre kod pranja nogu nisu uvijek postupala promiljeno kao to je trebalo i to je izazvalo zabunu. U novim mjestima, osobito tamo gdje narod u tom pogledu nije upoznat s primjerom i naukom naega Gospodina pa postoje mnoge predrasude, ljude treba uvoditi paljivo i mudro. Mnoge iskrene due pod utjecajem bivih uitelja u koje su imale povjerenja pune su predrasuda to se tie ove jednostavne dunosti i s ovim ih se predmetom treba upoznati u odgovarajue vrijeme i na pravi nain. U Rijei ne nalazimo primjer da bi braa prala noge sestrama,32 ali postoje primjeri da su sestre prale noge brai. Marija je Isusu oprala noge svojim suzama i obrisala ih svojom kosom. (Vidi i 1. Timoteju 5,10.) Vidjela sam da je Gospodin pokrenuo sestre da brai peru noge i da je to bilo u skladu s evaneoskim redom. Svi trebaju postupati razumno i ne pretvarati pranje nogu u muan obred. Sveti pozdrav koji je apostol Pavao spomenuo u Evanelju Isusa Krista treba uvijek razmatrati imajui u vidu njegov pravi karakter. To je sveti cjelov.33 Treba ga smatrati zna32 33

Vidi Dodatak. Vidi Dodatak.

Nadopuna

111

kom zajednitva kranskih prijatelja pri rastanku i susretu nakon nekoliko tjedana ili mjeseci razdvojenosti. U 1. Solunjanima 5,26 Pavao kae: Pozdravite svu brau svetim cjelovom! U istom poglavlju kae: Uklanjajte se svakom zlu! Nema nikakvog zla ako se sveti cjelov daje u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Vidjela sam da je neprijatelj podigao snanu ruku protiv Bojeg djela i da treba iskoristiti pomo i snagu svih koji ljube djelo istine; oni trebaju pokazati veliko zanimanje da podre ruke onih koji brane istinu kako bi stalnom budnou mogli suzbiti neprijatelja. Svi trebaju stajati kao jedan, ujedinjeni u radu. Sve snage due treba probuditi jer to treba uiniti, mora se uiniti brzo. Zatim sam vidjela treeg anela. Moj aneo pratilac je rekao: Njegov je posao zastrauju. Strana je njegova zadaa. To je aneo koji treba odvojiti penicu od kukolja i zapeatiti ili povezati snoplje za nebesku itnicu. To bi trebalo zaokupiti cijeli um, itavu pozornost.

118

Neiskusnima
Vidjela sam neke koji nisu shvatili vanost istine i njezina djelovanja i postupajui prema trenutanim pobudama ili uzbuenju, esto se povode za svojim osjeajima i zanemaruju crkveni red. Takvi izgleda misle da se religija sastoji uglavnom od stvaranja buke.34 Neki koji su tek prihvatili vijest treeg anela spremni su koriti i uiti one koji su godinama utvreni u njoj, koji su zbog nje trpjeli i osjetili njezinu posveujuu silu. Takvi, koje je neprijatelj tako uzoholio, trebaju tek osjetiti posveujui utjecaj istine i shvatiti kakvi su bili kad su je upoznali nesretan, i bijedan, i siromaan, i slijep, i go. Kad ih istina pone istiti i oslobaati troske i ljake, to e sigurno uiniti ako je prihvate iz ljubavi, onaj tko je svjestan da je ovo veliko djelo uinjeno za njega, nee se osjeati bogatim, da se obogatio i da mu nita ne treba. Oni koji tvrde da su prihvatili istinu i misle da sve znaju prije nego to su nauili njezina osnovna naela, koji misle
34

Vidi Dodatak.

112
119

Rani spisi

120

da mogu zauzeti mjesto uitelja i koriti one koji su godinama vrsto stajali za istinu, jasno pokazuju da ne razumiju istinu i ne poznaju njezino djelovanje; jer kad bi ita znali o njezinoj posveujuoj sili, donosili bi mironosne plodove pravednosti i pokorili se njihovom svetom, snanom utjecaju. Donosili bi plod na slavu Bogu svjesni to je istina uinila za njih pa bi druge cijenili vie nego sebe. Vidjela sam da ostatak nije bio spreman za ono to dolazi na svijet. inilo se kao da je otupjelost, slina mrtvilu, obuzela duh onih koji tvrde da imamo posljednju vijest. Moj aneo pratilac uzviknuo je zastraujue sveano: Pripremite se! Pripremite se! Pripremite se jer uskoro dolazi strani gnjev Gospodnji. Njegov gnjev samo to se nije izlio nepomijean s milosrem, a vi niste spremni. Razderite srca, a ne svoje halje. Veliko djelo treba biti obavljeno za ostatak. Mnogi od njih bave se neznatnim tekoama. Rekao je: Legije zlih anela okruuju vas i nastoje vas zaviti u svoju stranu tamu da bi vas uhvatili u zamku i upropastili. Doputate da vam se misli odvie brzo odvrate od potrebne pripreme i prevanih istina za ove posljednje dane. Bavite se neznatnim kunjama i uputate se u podrobno objanjavanje sitnica da biste time zadovoljili ovoga ili onoga. Kad srca obiju strana nisu pokorena milou, razgovori se oduuju satima i ne samo to one gube svoje vrijeme, nego se i Boji sluge zadravaju da ih sluaju. Kad ne bi bilo oholosti i sebinosti, pet minuta bi bilo dovoljno za uklanjanje veine tekoa. Aneli su oaloeni i Bog je nezadovoljan zbog sati provedenih da ljudi opravdaju sebe. Vidjela sam da se Bog nee sagnuti sluati duga opravdanja niti eli da to ine Njegovi sluge, da se tako trati dragocjeno vrijeme kada bi prijestupnicima trebali ukazati na pogrenost njihovih putova i izvlaiti due iz ognja. Vidjela sam da se Boji narod nalazi na zaaranom tlu i da neki uope nemaju svijest o kratkoi vremena i vrijednosti due. Meu svetkovatelje subote uvukla se oholost oholost u oblaenju i vanjskom ukraavanju. Aneo je rekao: Svetkovatelji subote moraju umrijeti sebi, oholosti i tenji za odobravanjem. Duama koje u tami umiru od gladi treba odnijeti istinu, spasonosnu istinu. Vidjela sam da mnogi mole da ih Bog ponizi, ali kad bi Bog usliao njihove molitve, pravda bi iza-

Nadopuna

113

zvala strane posljedice. Njihova je dunost bila da se sami ponize. Ako dopuste samouzvienju da se uvue u srce, vidjela sam da e ono due sigurno odvesti na stranputicu, i ako ga ne pobijede, ono e ih upropastiti. Kad se netko pone uzvisivati u vlastitim oima i misliti da sam moe neto uiniti, Boji Duh se povlai i on nastavlja ii u vlastitoj sili dok ne propadne. Vidjela sam da jedan svetac, ako je ispravan, moe pokrenuti Boju ruku, a da mnotvo ujedinjenih, ukoliko nisu ispravni, nemaju snage i nita ne mogu ostvariti. Srca mnogih nisu pokorena i poniena pa na svoje male pritube i tekoe misle vie nego na due grenika. Kad bi mislili na Boju slavu, bili bi osjetljivi za due koje oko njih propadaju; shvatili bi da se nalaze u opasnoj situaciji, vjerom u Boga snano bi podrali ruke Njegovih slugu da odvano, ali s ljubavlju, objave istinu i upozore due da je prihvate prije nego to umukne blagi glas milosti. Aneo je rekao: Oni koji ispovijedaju Njegovo ime nisu spremni. Vidjela sam da sedam posljednjih zala dolazi na nezatiene glave zlih, a oni koji su im stajali na putu sluat e ogoreno predbacivanje grenika tako da e im srce klonuti. Aneo je rekao: Vi ste skupljali slamu bavili ste se neznatnim tekoama a zbog toga grenici moraju propasti. Bog eli djelovati za nas na naim sastancima i On to ini sa zadovoljstvom. Ali Sotona kae: Ja u omesti ovo djelo. A njegovi pomonici kau: Amen. Oni koji tvrde da vjeruju u istinu bave se svojim neznatnim kunjama i tekoama koje im Sotona uveliava. Tako izgubljeno vrijeme ne moe se vie nikad vratiti. Neprijatelji istine uoili su nau slabost, Bog je oaloen, Krist ranjen. Sotonin je cilj ostvaren, njegovi su planovi uspjeli i on likuje.

121

Samoodricanje
Vidjela sam da su sveti u opasnosti da vre prevelike pripreme za konferencije; da se neki odvie optereuju posluivanjem; da apetit treba ustupiti mjesto suzdravanju. Postoji opasnost da neki na sastanke dolaze samo zbog kruha i riba. Vidjela sam da svi koji se odaju prljavoj navici puenja trebaju odbaciti duhan i svoja sredstva uporabiti za neto bolje. Oni koji se liavaju nekog uitka, rtvuju se i stav-

114

Rani spisi

122

ljaju u Gospodnju riznicu sredstva koja su prije koristili da zadovolje apetit. Bog e takve darove zamijetiti kao to je zamijetio udoviine dvije lepte. Iznos moe biti neznatan, ali ako svi budu tako inili, to e se osjetiti u riznici. Kad bi svi pazili da s odjevnim predmetima budu ekonominiji liavajui se nekih stvari koje im nisu prijeko potrebne, izostavljajui ono to je beskorisno i tetno kao to su aj i kava, a tu svotu davali za djelo, primili bi vie blagoslova ovdje na Zemlji i nagradu na Nebu. Budui da im je Bog dao sredstva, mnogi misle da mogu ivjeti rastrono, obilno se hraniti i raskono oblaiti i da samoodricanje nije vrlina s obzirom na to da svega imaju dovoljno. Takvi nita ne rtvuju. Kad bi ivjeli malo skromnije i davali za Boje djelo da pomognu u irenju istine, to bi bila rtva s njihove strane i kad Bog bude nagraivao svakoga prema njegovim djelima, On bi ih se opomenuo.

Nepotovanje
Vidjela sam da se Boje ime treba izgovarati s dubokim strahopotovanjem. Rijei Bog Svemogui povezane su i neki ih u molitvi izgovaraju lakomisleno i nepromiljeno; time vrijeaju Boga. Takvi nemaju jasan pojam o Bogu ili istini, inae ne bi s tolikim nepotovanjem govorili o velikome i stranome Bogu koji e im uskoro suditi u posljednji dan. Aneo je rekao: Ne povezujte ih, jer je strano Njegovo ime. Oni koji su svjesni Boje veliine i uzvienosti, izgovarat e Njegovo ime sa svetim strahopotovanjem. On prebiva u nepristupanoj svjetlosti; nitko Ga ne moe vidjeti i ostati iv. Vidjela sam da ovo trebamo razumjeti i ispraviti kako bi Crkva mogla napredovati.
123

Lani pastiri
Pokazano mi je da su lani pastiri bili pijani, ali ne od vina; posrtali su, ali ne od estoka pia. Boja istina je za njih zapeaena i oni je ne mogu razumjeti. Kad ih netko zapita o suboti kao sedmom danu, je li to prava biblijska subota ili nije, oni se brane bajkama. Vidjela sam da su ovi proroci bili slini pustinjskim lisicama. Oni nisu skoili u

Nadopuna

115

prolom i nisu postavili obranu kue Izraelove da bi Boji narod mogao opstati u boju u dan Gospodnji. Kad se srca nekih uznemire i ove lane uitelje stanu ispitivati o istini, oni na najlaki i najbolji nain nastoje ostvariti svoj cilj i smiriti one koji ih ispituju. Ako zatreba, spremni su promijeniti i svoje stajalite. Mnogi su od ovih pastira primili svjetlo, ali ga nisu htjeli priznati. Bezbroj puta su mijenjali svoje stajalite samo da bi zaobili istinu i pobjegli od zakljuaka do kojih su morali doi da su ostali pri svojem prvom uvjerenju. Sila istine uzdrmala je njihov temelj, ali umjesto da joj se pokore, oni su postavili drugi temelj s kojim prije nisu bili zadovoljni. Vidjela sam da su mnogi od ovih pastira poricali raniji Boji nauk; da su poricali i odbacili slavne istine koje su neko revno zastupali i zakrilili se mesmerizmom i svakovrsnim obmanama. Vidjela sam da su pijani od zablude i da svoje stado vode u smrt. Mnogi protivnici Boje istine smiljaju zlo na svojim posteljama, a danju provode svoje zle planove da srue istinu i smisle neto novo ime bi privukli zanimanje ljudi i odvratili njihove misli od dragocjene, prevane istine. Vidjela sam da e sveenici koji vode svoje stado u smrt uskoro biti sprijeeni u svojem zastraujuem poslu. Uskoro e doi Boja zla, ali za lane uitelje nee biti dovoljno muenje jednim ili dvama zlima. U to e vrijeme Bog ispruiti svoju ruku u gnjevu i pravdi i nee je povui dok se ne ostvare Njegove namjere i sveenici najamnici se ne poklone pred nogama svetih i priznaju da ih je Bog ljubio zato to su se vrsto drali istine i vrili Boje zapovijedi, i sve dok svi nepravednici ne budu uklonjeni sa zemlje. Razliite skupine onih koji tvrde da vjeruju u drugi Kristov dolazak imaju poneto istine, ali Bog je sve ove istine dao svojoj djeci koja se pripremaju za Boji dan. Osim ovih dao im je istine koje nijedna od ovih skupina ne poznaje niti e ih razumjeti. Ono to je njima zapeaeno, Gospodin je otpeatio onima koji to hoe vidjeti i koji su spremni razumjeti. Ako Bog ima jo neko novo svjetlo koje treba objaviti, On e dati da ga razumiju Njegovi voljeni izabranici pa nee biti potrebno da ih prosvjetljuju oni koji su u tami i zabludi.

124

116

Rani spisi

125

Vidjela sam potrebu da se oni koji vjeruju da imamo posljednju vijest milosti trebaju odvojiti od onih koji stalno prihvaaju nove zablude. Vidjela sam da ni mladi ni stari ne trebaju prisustvovati njihovim sastancima jer nije dobro da ih ohrabrujemo dok nauavaju zabludu koja je smrtonosni otrov dui i nauavaju zapovijedi ljudske. Utjecaj takvih sastanaka je tetan. Kad nas je Bog oslobodio takve tame i zablude, stojmo vrsto u slobodi kojom nas je oslobodio i radujmo se u istini. Bogu nije drago kad odlazimo tamo i sluamo zabludu ako ne moramo. Moemo ii samo ako nas On alje na sastanke gdje se ljudima silom namee zabluda; u protivnom nas nee uvati. Aneli vie nee bdjeti nad nama i mi emo biti preputeni neprijateljevim udarima te e nas on i sila njegovih zlih anela zaslijepiti i oslabiti na um, a nae svjetlo pomijeati s tamom. Vidjela sam da nemamo vremena za sluanje bajki. Ne smijemo dopustiti da nam misli na ovaj nain budu preusmjerene, ve se trebamo baviti sadanjom istinom i traiti mudrost da moemo temeljitije upoznati svoj poloaj i osposobiti se da s krotkou iz Svetog pisma damo razlog nae nade. Dokle god je na um izloen lanim nauavanjima i opasnim zabludama, ne moe se baviti istinom koja e dom Izraelov osposobiti i pripremiti ga da opstane u dan Gospodnji.

Boji dar ovjeku

Pokazana mi je Boja velika ljubav i milost kad je dao svojega Sina da umre kako bi ovjek mogao dobiti oprost i ivjeti. Pokazano mi je da je Adamu i Evi, koji su imali prednost promatrati ljepotu i ljupkost Edenskog vrta, bilo doputeno da jedu sa svakoga stabla u vrtu osim jednoga. Ali je zmija navela Evu, a ona svojeg mua pa su oboje jeli sa zabranjenog stabla. Time su prekrili Boju zapovijed i postali grenici. Vijest o tome pronijela se Nebom i sve su harfe utihnule. Aneli su tugovali i bojali se da Adam i Eva ne prue ruku i okuse sa stabla ivota te postanu besmrtni grenici. Ali Bog je rekao da e prijestupnike izgnati iz vrta i da e kerubin s ognjenim maem uvati pristup stablu ivota kako mu ovjek ne bi mogao prii i okusiti njegove plodove koji ovjekovjeuju besmrtnost.

126

Nadopuna

117

Tuga je ispunila nebeska bia kad su saznala da je ovjek izgubljen i da e se svijet koji je Bog stvorio napuniti smrtnim biima osuenima na bijedu, bolest i smrt, i da za prijestupnika nema spasenja. Svi Adamovi potomci morat e umrijeti. Tada sam vidjela Isusa i na Njegovom licu primijetila izraz saaljenja i tuge. Malo kasnije vidjela sam kako pristupa izuzetno jakom svjetlu koje je okruivalo Oca. Moj aneo pratilac rekao mi je: On ima tajni razgovor s Ocem. Dok su Otac i Sin razgovarali, zabrinutost je kod anela dosegnula vrhunac. Triput je bljetavo svjetlo kojim je Otac bio obavijen pokrilo Isusa, i kad se trei put vratio od Oca, mogli smo vidjeti Njegovo lice. Bilo je smireno, bez ikakvog straha i nedoumice i blistalo je dobrotom i milinom koju je nemogue opisati. Tada je obavijestio anele da je naen put za spasenje izgubljenog ovjeka. Rekao im je da je razgovarao s Ocem i da je ponudio svoj ivot kao otkup, da e smrtnu presudu uzeti na sebe kako bi zaslugama Njegove krvi ovjek mogao dobiti oprost prolih grijeha i poslunou se vratiti u vrt iz kojeg je bio istjeran. Tada bi mogao ponovno imati pristup slavnom, besmrtnom plodu stabla ivota na koji je sada izgubio pravo. Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost i nebeski zbor je zapjevao pjesmu hvale i oboavanja. Aneli su zasvirali u svoje harfe i pjevali za ton vie nego prije zato to je Bog u svojoj velikoj milosti i milosru dao svojega premilog Sina da umre za buntovniki rod. Zatim su izrazili hvalu i oboavanje za Isusovo samoodricanje i rtvu, to je pristao napustiti Oevo naruje i izabrao ivot patnje i tjeskobe i najprezreniju smrt da bi mogao dati ivot drugima. Aneo je rekao: Misli li da je Otac dao svojega premilog Sina bez borbe? Ne, nije. To je bila borba i za samog nebeskog Boga, hoe li pustiti palog ovjeka da propadne ili e dopustiti da za nj umre Njegov ljubljeni Sin. Aneli su bili toliko zainteresirani za ovjekovo spasenje da je meu njima bilo onih koji su bili spremni napustiti svoju slavu i dati svoj ivot za palog ovjeka. Ali, rekao je moj aneo pratilac, to ne bi vrijedilo. Prijestup je bio toliki da ni aneoski ivot ne bi mogao platiti dug. Samo su smrt i posredovanje Bojeg Sina mogli platiti dug i spasiti ovjeka od beznadnog jada i bijede.

127

118

Rani spisi

Ali aneli su dobili dunost da uzlaze i silaze s okrepljujuim nebeskim melemom i da tjee Sina Bojeg u Njegovom patnikom ivotu. I oni su sluili Isusu. Dobili su i dunost da uvaju i sauvaju podanike milosti od zlih anela i tame koju je Sotona stalno irio oko njih. Vidjela sam da Bog nije mogao promijeniti svoj Zakon i tako spasiti izgubljenog, na propast osuenog ovjeka; zato je dopustio da Njegov premili Sin umre za ovjekov prijestup.

119

DUHOV NI DAROVI

120

Rani spisi

121

Uvod
Dar prorotva oitovao se u Crkvi tijekom idovske povijesti. Zatim je pri kraju tog razdoblja na nekoliko stoljea ieznuo zbog pokvarenosti Crkve, da bi se pojavio pri kraju tog vremena da najavi Mesiju. Zaharija, otac Ivana Krstitelja, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati. imun, pravedan i poboan ovjek, koji je oekivao ... utjehu Izraelovu, doao je u Hram potaknut Duhom i prorokovao za Isusa da e biti svjetlo da rasvijetli pogane i slava naroda tvoga Izraela, a proroica Ana govorila je o Djetetu svima koji su oekivali otkupljenje Jeruzalema. A nije bilo veeg proroka od Ivana Krstitelja kojega je Bog izabrao da Izraelu predstavi Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta. Kranska era otpoela je izlijevanjem Duha i pojavom veoma raznolikih duhovnih darova meu vjernicima. Oni su bili toliko obilni da je Pavao mogao rei korintskoj crkvi: Svakomu se daje objava Duha na opu korist. Kad je dolo do velikog otpada, ovi su se darovi rijetko kad pojavljivali i to je vjerojatno razlog zato krani openito smatraju da su bili ogranieni samo na razdoblje prve Crkve. Meutim, nisu li ovi darovi iezli zbog zabluda i nevjere Crkve? A kad se Boji narod vrati jednostavnoj vjeri i ivotu, to e se svakako dogoditi objavljivanjem Bojih zapovijedi i vjere Isusove, nee li kasna kia ponovno razviti darove? Prema usporedbi trebali bismo to oekivati. Bez obzira na otpad u razdoblju idovstva, ono je poelo i zavrilo posebnim oitovanjima Bojeg Duha. I nerazumno je pretpostaviti da bi razdoblje kranstva ije je svjetlo u usporedbi s ranijim razdobljem kao svjetlo sunca prema blijedim zrakama mjeseca trebalo otpoeti i zavriti u mraku. Budui da je za pripremu naroda za Kristov prvi dolazak bilo potrebno (121)
133

134

122

Rani spisi

135

posebno djelovanje Duha, koliko je ono vie potrebno za Njegov drugi dolazak; posebno zato to e posljednji dani biti opasniji od svih u prolosti i to e lani proroci imati mo da ine velike znakove i uda da bi zaveli, kad bi bilo mogue, i same izabranike. Ali vratimo se istinitom Pismu: Tada im ree: Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju. Tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit e se; tko ne bude vjerovao, osudit e se. Ova e udesa pratiti one koji budu vjerovali: pomou mog imena izgonit e zle duhove; govorit e novim jezicima; zmije e uzimati rukama; ako popiju to smrtonosno, nee im nauditi; na bolesnike stavljat e ruke, i oni e ozdravljati! (Mk 16,15-18) Ovi darovi nisu bili namijenjeni samo apostolima, ve i vjernicima. Tko e ih imati? Oni koji budu vjerovali. Koliko dugo? Nema ogranienja; obeanje ide uz veliki nalog da se propovijeda Evanelje i dopire do posljednjeg vjernika. Meutim, uje se prigovor da je ova pomo bila obeana samo apostolima i onima koji su povjerovali zahvaljujui njihovom propovijedanju; da su oni ispunili nalog, utvrdili Evanelje i da su darovi nestali s onim naratajem. Pogledajmo je li veliki nalog zavrio s onim naratajem. Matej 28,19.20: Zato idite i nainite sve narode uenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Uite ih da vre sve to sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. Da propovijedanje Evanelja prema ovom nalogu nije zavrilo s prvom Crkvom, vidi se iz obeanja: Ja sam s vama u sve vrijeme do svretka svijeta. On ne kae: Ja sam s vama, apostolima, svuda, ak do kraja zemlje, ve: Ja sam s vama u sve vrijeme, do svretka svijeta. Nema smisla rei da se to odnosilo na razdoblje idovstva jer je ono ve zavrilo kod kria. Stoga zakljuujem da e propovijedanje i vjerovanje u prvo Evanelje uvijek biti popraeno istim duhovnim pomagalom. Apostolski nalog pripada kranskom dobu i obuhvaa itavo to razdoblje. Darovi su izgubljeni samo zbog otpada i bit e obnovljeni buenjem prve vjere i ivota. Iz 1. Korinanima 12,28 saznajemo da je Bog dao Crkvi odreene duhovne darove. S obzirom na to da nema biblij-

Uvod

123

skog dokaza da ih je uklonio ili ukinuo, moramo zakljuiti da su ostali. Gdje je dokaz da su ukinuti? U istom poglavlju u kojemu je ukinuta idovska i uspostavljena kranska subota u poglavlju u Djelima o tajni bezakonja i ovjeku grijeha. Ali onaj tko se protivi, tvrdi da se biblijski dokaz kako e darovi prestati nalazi u sljedeem tekstu: Ljubav nigda ne prestaje. Prorotva? Ona e ieznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je nae znanje, i nesavreno nae proricanje. Kada doe to je savreno, ieznut e to je nesavreno. Kad sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam postao zreo ovjek, odbacio sam to je djetinje. Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nesavreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat. Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav to troje ali je najvea meu njima ljubav. (1 Kor 13,8-13) Ovaj tekst prorie nestanak duhovnih darova, ali i vjere i nade. Ali kada e one ieznuti? Jo uvijek oekujemo vrijeme kad Nada e se pretvoriti u radosnu stvarnost, Vjera u gledanje, a molitva u hvalu. One e ieznuti kada doe savreno, kad vie neemo gledati kroz mutno staklo, ve licem u lice. Savreni dan, kad e pravedni postati savreni i spoznati kao to su spoznati, jo je budunost. Istina je da je ovjek bezakonja, kad se potpuno razvio, odbacio djetinje stvari kao to su prorotvo, jezici i znanje, ali i vjeru, nadu i ljubav prvih krana. U ovom tekstu nema niega to bi pokazalo da je Bog naumio ukloniti darove koje je dao Crkvi sve do dana kad e se ostvariti njezina vjera i nada, kad e neiskazana slava besmrtnosti nadmaiti najsjajniji prikaz duhovne sile i znanja ikada oitovanog u ovom smrtnom stanju. Prigovor utemeljen na 2. Timoteju 3,16 koji su neki ozbiljno isticali, ne zasluuje vie od usputne primjedbe. Ako je Pavao, time to je rekao da Pismo ini Bojeg ovjeka savrenim, opremljenim za svako djelo ljubavi, smatrao da se vie ne treba nita pisati po nadahnuu, zato je u tom trenutku dodavao ovim Pismima? Zato nije ostavio pero im je napisao tu reenicu? I zato je Ivan, trideset godina kas-

136

124
137

Rani spisi

138

nije, napisao Otkrivenje? Ova knjiga sadri jo jedan tekst koji neki citiraju da bi dokazali ukidanje duhovnih darova. Ja svakome koji uje proroanske rijei ove knjige izjavljujem: Tko ovomu to nadoda, Bog e mu dodati zla opisana u ovoj knjizi; a ako to oduzme od rijei ove proroke knjige, Bog e mu oduzeti njegov dio na stablo ivota i na Sveti grad, opisane u ovoj knjizi. (Otk 22,18.19) Na temelju ovog teksta tvrdi se da je Bog, koji je neko u mnogo navrata i na mnogo naina govorio ocima po prorocima, na poetku evaneoskog vremena preko Isusa i Njegovih apostola sveano obeao da na ovaj nain nikad vie nee nita objaviti ovjeku. Zbog toga svako proricanje nakon ovog datuma mora biti lano. On, kau, oznaava zavretak kanona nadahnua. Ako je tako, zato je Ivan napisao svoje evanelje po povratku s Patmosa u Efez? Je li tim postupkom dodao rijei prorotva knjizi napisanoj na Patmosu? Iz samog je teksta oito da se upozorenje protiv dodavanja ili oduzimanja ne odnosi na Bibliju kao cjelinu, ve samo na Otkrivenje kako je poteklo iz apostolovih ruku. Ali nitko od ljudi nema pravo dodati ili oduzeti nijednoj drugoj knjizi napisanoj pod Bojim nadahnuem. Je li Ivan, piui Otkrivenje, ita dodao Danielovom prorotvu? Nipoto. Prorok nema pravo mijenjati Boju rije. Ali Ivanova vienja potvruju Danielova i jo bolje rasvjetljavaju predmete koje je on iznio. Zato zakljuujem da se Bog nije obvezao na utnju, ve da jo uvijek slobodno govori. Neka rijei mojeg srca uvijek budu: Govori, Gospodine, preko koga god eli; Tvoj sluga uje. Prema tomu, pokuaj da se iz Pisma dokae ukidanje duhovnih darova potpuni je promaaj. A budui da vrata pakla nisu nadvladala Crkvu i da Bog jo uvijek ima narod na Zemlji, moemo oekivati razvijanje darova u vezi s vijeu treeg anela, vijeu koja e Crkvu vratiti na apostolske temelje i uiniti je svjetlom svijetu a ne tamom. Ponavljam: upozoreni smo da e u posljednje dane biti lanih proroka, a Biblija daje mjerilo kojim moemo ispitati njihovo nauavanje da bismo mogli razlikovati istinu od lai. Veliki ispit je Boji zakon koji treba primijeniti na proricanje kao i na moralni karakter proroka. Kad u posljednje dane ne bi bilo pravog proricanja, ne bi li bilo jednostavnije us-

Uvod

125

tvrditi tu injenicu i time onemoguiti svaku priliku za prijevaru nego dati mjerilo kojim treba proroke ispitati, to znai da e biti i pravih i lanih. U Izaiji 8,19.20 nalazimo proroanstvo o poznatim duhovima u ono vrijeme, a kao mjerilo je dan Zakon: Traite zakon i objavu! Tko ne govori tako, njemu vie nema zore. Zato rei: Tko ne govori, ako u isto vrijeme nije bilo pravog duhovnog oitovanja ili proricanja? Isus kae: uvajte se lanih proroka ... Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. (Mt 7,15.16) Ovo je dio iz Propovijedi na gori i svi mogu vidjeti da ova rasprava ima opu primjenu na Crkvu u itavom evaneoskom razdoblju. Lane proroke treba prepoznati po njihovim rodovima; drugim rijeima, po njihovom moralnom karakteru. Boji zakon je jedino mjerilo prema kojem se odreuje je li rod dobar ili nije. Tako dolazimo do Zakona i objave. Pravi e proroci ne samo tako govoriti, ve i ivjeti. Onoga tko tako govori i ivi, ja se ne usuujem osuivati. Za lane proroke uvijek je bilo karakteristino da imaju vienja o miru pa kad budu govorili Mir i sigurnost, ba tad e se na njih iznenada oboriti propast. Pravi proroci odvano ukoravaju grijeh i upozoravaju na gnjev koji dolazi. Moramo odbaciti proroanstva koja su u suprotnosti s jasnim i pozitivnim objavama Rijei. Tako je na Spasitelj poduavao svoje uenike kad ih je upozorio na nain svojeg drugog dolaska. Kad je pred njima uziao na Nebo, aneli su izriito objavili da e ovaj Isus doi isto onako kako su Ga vidjeli da odlazi na Nebo. Zato, proriui djelovanje lanih proroka u posljednje dane, Isus kae: Reknu li vam: Eno ga u pustinji! nemojte izlaziti! Eno ga u tajnim odajama! nemojte vjerovati. Svako pravo proroanstvo o tom predmetu mora priznati Njegov vidljivi dolazak s Neba. Zato Isus nije rekao: Odbacite svako proricanje u to vrijeme jer tada nee biti pravih proroka? On dade jedne kao apostole, druge kao proroke, jedne kao evaneliste, druge kao pastire i uitelje, da priprave svete za djelo slube, za izgradnju Kristova Tijela, dok svi zajedno ne doemo k jedinstvu u vjeri i u pravoj spoznaji Sina Bojega, k savrenom ovjeku, k mjeri punine veliine Kristove. (Ef 4,11-13)

139

126

Rani spisi

140

141

Ve smo iz jednog prije navedenog teksta saznali da je Krist, kad je uzaao u visine, dao darove ljudima. Meu tim darovima spominju se apostoli, proroci, evanelisti, pastori i uitelji. Oni su dani s ciljem da usavre svete u jedinstvu i spoznaji. Neki od onih koji danas tvrde da su pastori i uitelji smatraju da su ovi darovi u potpunosti ostvarili cilj prije tisuu osamsto godina35 pa su zbog toga prestali postojati. Zato onda ne odbace titule pastora i uitelja? Ako je sluba proroka ovim tekstom ograniena na prvu Crkvu, onda je ograniena i sluba evanelista i svih ostalih, jer se u tekstu ne pravi razlika. Razmatrajmo jo koji trenutak ovaj predmet. Svi ovi darovi dani su za usavravanje svetih u jedinstvu, spoznaji i duhu. Pod njihovim utjecajem prva je Crkva neko vrijeme uivala ovo jedinstvo: Mnotvo je vjernika bilo jedno srce i jedna dua. I ini se prirodnim da zahvaljujui ovom stanju jedinstva apostoli pak velikom silom davahu svjedoanstvo o uskrsnuu Gospodina Isusa i svi uivahu veliku naklonost (Dj 4,31-33). Koliko bismo trebali danas eznuti za takvim stanjem! Ali otpad je svojim utjecajem u smjeru podjele i zatiranja upropastio ljepotu svete Crkve i obukao je u kostrijet. Posljedice su bile podjela i nered. Nikad u kranstvu nije bilo toliko razliitih vjera kao danas. Ako su darovi bili potrebni da se sauva jedinstvo prve Crkve, koliko su potrebniji danas da ga obnove! A da je Boja namjera da u posljednje dane obnovi njezino jedinstvo, posebno se vidi iz proroanstava. Reeno nam je da e straari na svoje oi vidjeti kako se Gospodin vraa na Sion kao i to da e u vrijeme svretka mudri razumjeti. Kad se to ispuni, doi e do jedinstva u vjeri sa svima koje Bog smatra mudrima jer oni koji ispravno razumiju svakako moraju razumjeti jednako. to e dovesti do ovog jedinstva ako ne darovi koji su dani upravo s tom svrhom? Na osnovi takvih razmatranja oito je da je ovdje proreeno savreno stanje Crkve u budunosti; prema tomu, ovi darovi jo nisu ostvarili cilj. Poslanica Efeanima napisana je 64. godine, oko dvije godine prije nego to je Pavao rekao Timoteju da je spreman da bude rtvovan i da je prispjelo
35

Pisano 1858. godine.

Uvod

127

vrijeme njegova odlaska. Sjeme otpada tada je poelo nicati u Crkvi jer je Pavao deset godina ranije u svojem drugom pismu Solunjanima rekao: Jer tajna bezakonja ve djeluje. Okrutni vuci samo to se nisu pojavili ne tedei stada. Crkva u to vrijeme nije napredovala prema savrenstvu u jedinstvu o kojem je rije u tekstu, ve ju je razjedinjavalo stranarenje i uznemirile podjele. Apostol je to znao; zbog toga je morao gledati iza velikog otpada, na razdoblje prikupljanja ostatka Bojeg naroda kad je rekao: Dok svi zajedno ne doemo k jedinstvu u vjeri. (Ef 4,13) Otuda zakljuujemo kako darovi koji su poslani Crkvi jo nisu odsluili svoju ulogu. Duha ne gasite! Proroke govore ne prezirite, nego sve provjeravajte, to je dobro, zadravajte. (1 Sol 5,19-21) U ovoj poslanici apostol uvodi temu o Gospodnjem drugom dolasku. Zatim opisuje stanje nevjernikog svijeta u to vrijeme koji e govoriti Mir i sigurnost, upravo kada dan Gospodnji samo to nije naiao i to ih iznenadna propast nije zaskoila kao lopov u noi. S obzirom na sve to poziva Crkvu da bude budna, trijezna i da bdije. Meu opomenama koje slijede nalaze se rijei koje smo naveli: Duha ne gasite i druge. Neki moda misle da smisao u ova tri retka nije jedinstven, ali su oni prirodno povezani tim redoslijedom. Osoba koja gasi Duha prezirat e proricanje koje je oitovanje roda Duha. Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako tijelo, i proricat e vai sinovi i keri. (Jl 3,1) Rijei Sve provjeravajte odnose se na propovijedi i proricanje, i mi trebamo ispitati duhove mjerilima koja nam je Bog dao u svojoj Rijei. Dananje vrijeme obiluje duhovnim prijevarama i lanim proricanjima pa nema sumnje da ovaj tekst ovdje ima posebnu primjenu. Ali zapazimo da apostol ovdje ne kae: Odbacite sve, ve: Sve provjeravajte, to je dobro, zadravajte. Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako tijelo, i proricat e vai sinovi i keri, vai e starci sanjati sne, a vai mladii gledati vienja. ak u i na sluge i slukinje izliti Duha svojeg u dane one. Pokazat u znamenja na nebu i zemlji, krv i oganj i stupove dima. Sunce e se prometnut u tminu a mjesec u krv, prije nego svane Jahvin dan, velik i straan. Svi to prizivaju ime Jahvino spaeni e biti, jer

142

128

Rani spisi

143

e na brdu Sionu i u Jeruzalemu biti spasenje, kao to Jahve ree, a meu preivjelima oni koje Jahve pozove. (Jl 3,1-5) Ovo Joelovo proroanstvo, koje govori o izlijevanju Svetoga Duha u posljednje dane, nije se potpuno ispunilo na poetku evaneoskog razdoblja. To se vidi iz znamenja na nebu o kojima je rije u ovom tekstu, koja e prethoditi Jahvinu danu, velikom i stranom. Premda su se ova znamenja pokazala, ovaj strani dan jo je uvijek budunost. itavo evaneosko razdoblje moemo nazvati posljednjim danima, ali apsurdno je rei da su posljednji dani istekli prije tisuu osamsto godina. Oni seu do Gospodnjeg dana i do izbavljenja ostatka Bojeg naroda: Jer e na brdu Sionu i u Jeruzalemu biti spasenje, kao to Jahve ree, a meu preivjelima36 oni koje Jahve pozove. Ovaj ostatak koji postoji usred znakova i uda koja najavljuju veliki i strani dan Gospodnji, bez sumnje je ostatak enina sjemena o kojem je rije u Otkrivenju 12,17 posljednji narataj Crkve na Zemlji. Zmaj ode da vodi rat protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vre Boje zapovijedi i uvaju Isusovo svjedoanstvo. Ostatak evaneoske Crkve imat e darove. Protiv njega e se voditi rat zato to vri Boje zapovijedi i uva Isusovo svjedoanstvo (Otk 12,17). U Otkrivenju 19,10 Isusovo svjedoanstvo prikazano je kao duh prorotva. Aneo je rekao: Ja sam sluga kao i ti i tvoja braa koja uvaju Isusovo proroanstvo. U Otkrivenju 22,9 on ponavlja istu misao: Ja sam sluga kao i ti i tvoja braa proroci. Usporeivanjem ovih dvaju redaka zapaamo kako se naglaava izraz: Proroki je duh, zapravo, svjedoanstvo Isusovo. Ali Isusovo svjedoanstvo ukljuuje sve darove jednog te istog Duha. Pavao kae: Zahvaljujem Bogu svojemu svagda za vas zbog milosti Boje koja vam je dana u Kristu Isusu: u njemu se obogatiste u svemu u svakoj rijei i svakom spoznanju. Kako li se svjedoanstvo o Kristu utvrdilo u vama te ne oskudijevate ni na jednom daru ekajui Objavljenje Gospodina naega Isusa Krista! (1 Kor 1,4-7) Svjedoanstvo o Kristu utvrdilo se u korintskoj crkvi i kakav je bio rezultat? Nisu imali nedostatka ni u jednome
36

Preostalima pripada, koga pozove Gospodin. (Jl 2,32 ari)

Uvod

129

daru. Nemamo li onda pravo zakljuiti da ni ostatak, ako se potpuno utvrdi u Isusovom svjedoanstvu, nee oskudijevati ni u jednome daru ekajui na dolazak naega Gospodina Isusa Krista? Roswell F. Cottrell

130

Rani spisi

131

Duhovni darovi
Pad Sotone
Sotona je neko bio cijenjeni aneo na Nebu, odmah do Krista. Njegovo lice, kao i lica drugih anela, bilo je blago i izraavalo je sreu. Njegovo visoko i iroko elo odavalo je visoku inteligenciju. Njegova je pojava bila savrena, a izgled plemenit i velianstven. Meutim, kad je Bog rekao svojem Sinu: Nainimo ovjeka na svoju sliku, Sotona je postao ljubomoran na Isusa. elio je da se i njega pita za savjet u vezi sa stvaranjem ovjeka, a budui da nije, ispunio se zaviu, ljubomorom i mrnjom. udio je za tim da primi najvie poasti na Nebu kao onaj koji dolazi odmah iza Boga. Do tog vremena cijelim Nebom vladao je red sklad i savrena pokornost Bojoj vladavini. Pobuniti se protiv Njegovog poretka i volje znailo je najvei grijeh. itavo se Nebo uskomealo. Aneli su bili rasporeeni u satnije, a na elu svake bojne bio je vii aneo zapovjednik. U tenji da se uzvisi i ne elei se pokoriti Isusovoj vlasti, Sotona je poeo kritizirati Boju vladavinu. Neki od anela sloili su se s njim u njegovoj pobuni, a drugi su snano branili Boju ast i mudrost to je dao vlast svojemu Sinu. Meu anelima je dolo do prepirke. Sotona i njegovi simpatizeri nastojali su reformirati Boju vladavinu. Htjeli su proniknuti u Boju neistraivu mudrost i ustanoviti zato je uzvisio Isusa i obdario Ga neogranienom silom i vlau. Pobunili su se protiv autoriteta Sina. Sve su nebeske vojske bile pozvane pred Oca da se sva ta pitanja rijee. Tada je odlueno da Sotona bude istjeran s Neba sa svim anelima koji su mu se pridruili u pobuni. Tako je izbio rat na Nebu. Aneli su se ukljuili u borbu; Sotona je elio pobijediti Bojeg Sina i one koji su (131)
145

146

132

Rani spisi

147

se pokorili Njegovoj volji. Ali dobri i vjerni aneli su nadvladali i Sotona je sa svojim sljedbenicima bio istjeran s Neba. Nakon to su Sotona i njegovi istomiljenici izbaeni iz Neba i kad je on shvatio da je zauvijek izgubio svoju istou i slavu, pokajao se i traio da bude ponovno primljen na Nebo. Bio je spreman zauzeti svoje prijanje mjesto ili bilo koji poloaj koji bi mu bio odreen. Ali ne, Nebo ne moe biti izloeno takvoj opasnosti. Da se vratio, itavo bi Nebo bilo u opasnosti jer se grijeh zaeo u njemu i u njemu je bilo sjeme pobune. On i njegovi sljedbenici plakali su i preklinjali da ponovno steknu Boju naklonost. Ali njihov grijeh mrnja, zavist i ljubomora bio je tolik da ga Bog nije mogao izbrisati. Morao je ostati da na kraju dobije konanu kaznu. Kad je Sotona shvatio da ne postoji mogunost za ponovno stjecanje Boje naklonosti, poela se oitovati njegova zloba i mrnja. U dogovoru sa svojim anelima nainio je plan kako da i dalje radi protiv Boje vladavine. Kad su Adam i Eva bili smjeteni u prekrasan vrt, Sotona je kovao planove da ih uniti. Da su bili posluni Bogu, ovaj sretni par ne bi mogao biti lien sree. Sotona nije mogao zavladati njima dokle god nisu bili neposluni Bogu i izigrali Njegovu naklonost. Zato je trebalo smisliti plan da ih se nekako navede na neposlunost kako bi se izloili Bojem negodovanju i doli pod izravniji utjecaj Sotone i njegovih anela. Odlueno je da Sotona uzme drugi oblik i pokae zanimanje za ovjeka. On mora uiniti upitnom Boju istinitost i izazvati sumnju je li Bog stvarno mislio ono to je rekao; zatim mora potaknuti njihovu radoznalost, navesti ih da pokuaju ispitati Boje nedokuive namjere na isti grijeh za koji je Sotona bio kriv i razmiljati o razlogu Njegovih ogranienja u vezi sa stablom spoznaje.

Pad ovjeka
Sveti aneli esto su posjeivali vrt i pouavali Adama i Evu u njihovim poslovima; takoer su ih izvijestili o Sotoninoj pobuni i padu. Opomenuli su ih da ga se uvaju i savjetovali im da se ne razdvajaju jedno od drugoga jer bi inae

Duhovni darovi

133

mogli doi u dodir s ovim palim neprijateljem. Aneli su ih takoer molili da neizostavno slijede upute koje im je Bog dao jer mogu biti sigurni samo ako budu savreno posluni. Tada ovaj pali neprijatelj nee imati vlasti nad njima. Sotona je poeo svoje djelo s Evom nagovorivi je na neposlunost. Ona je najprije pogrijeila to se odvojila od svojeg mua, zatim se zadravala oko zabranjenog stabla i najzad je sluala to govori kua pa se ak usudila posumnjati u ono to je Bog rekao: U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti! Pomislila je da Gospodin moda nije mislio tako kao to je govorio pa se osmjelila, pruila ruku, ubrala plod i poela jesti. Bio je za oi zamamljiv i ukusan. Bilo joj je krivo to im je Bog uskratio ono to bi zapravo bilo za njihovo dobro pa je plod ponudila Adamu i time ga dovela u kunju. Ispriala je Adamu sve to joj je zmija rekla i izrazila uenje to je imala mo govora. Vidjela sam kako se Adamovo lice rastuilo. Izgledao je uplaen i zaprepaten. Vidjelo se da se u njegovim mislima vodi borba. Bio je siguran da se radilo o neprijatelju na kojeg su upozoreni i da njegova ena mora umrijeti. Morat e se rastati. Njegova ljubav prema Evi bila je toliko velika da je potpuno obeshrabren odluio s njom podijeliti njezinu sudbinu. Uzeo je plod i naglo ga pojeo. Sada je Sotona likovao. Sjetio se kako se pobunio na Nebu i stekao pristae koji su ga voljeli i slijedili u njegovoj pobuni. Pao je i bio je uzronikom pada drugih. Sada je naveo enu da pokae nepovjerenje prema Bogu, da posumnja u Njegovu mudrost i pokua istraiti dubine Njegovih mudrih planova. Sotona je znao da ena nee pasti sama. Adam je zbog svoje ljubavi prema Evi bio neposluan Bojoj zapovijedi pa je pao s njom. Vijest o ovjekovu padu proirila se Nebom. Sve su harfe utihnule. Aneli su u boli skinuli svoje krune. itavo se Nebo uznemirilo. Odrano je savjetovanje kako bi se odluilo to uiniti s krivim parom. Aneli su s bojali da Adam i Eva ne prue ruku i okuse sa stabla ivota i postanu besmrtni grenici. Ali Bog je rekao da e prijestupnike izagnati iz vrta. Aneli su odmah dobili nalog da brane pristup stablu ivota. Sotona je pomno isplanirao da Adam i Eva pokau neposlunost Bogu, da budu izloeni Njegovom negodovanju i da zatim jedu sa stabla ivota kako bi zauvijek ivjeli u grijehu

148

134

Rani spisi

149

i nepokornosti; time bi grijeh bio ovjekovjeen. Ali sveti aneli su dobili nalog da ih istjeraju iz vrta i ne dopuste im pristup stablu ivota. Svaki od ovih silnih anela drao je u desnici neto slino blistavom mau. Sada je Sotona likovao. Svojim padom uspio je i druge upropastiti. Bio je izbaen s Neba, a oni iz raja.

Plan spasenja
Tuga je ispunila Nebo kad se saznalo da je ovjek izgubljen i da e se svijet koji je Bog stvorio napuniti smrtnim biima osuenima na bijedu, bolest i smrt, i da za prijestupnike nema izlaza. Svi Adamovi potomci morat e umrijeti. Tada sam vidjela Isusa i na Njegovom licu primijetila saaljenje i tugu. Malo kasnije vidjela sam da je pristupio izuzetno jakom svjetlu koje je okruivalo Oca. Moj aneo pratilac rekao mi je: On ima tajni razgovor s Ocem. Dok su Otac i Sin razgovarali, zabrinutost je kod anela dosegnula vrhunac. Triput je bljetavo svjetlo kojim je Otac bio okruen prekrilo Isusa, i kad se vratio trei put, moglo se vidjeti Njegovo lice. Bilo je smireno, bez ikakvog straha i nedoumice i blistalo je dobrotom i milinom koju je nemogue opisati. Tada je obavijestio anele da se naao put za spasenje izgubljenog ovjeka. Rekao im je da je razgovarao s Ocem i da je ponudio svoj ivot kao otkup, da e smrtnu osudu uzeti na sebe kako bi po Njemu ovjek mogao dobiti oprost. Zaslugama Njegove krvi i poslunou Bojem zakonu ovjek e moi stei Boju naklonost, vratiti se u prekrasni vrt i uivati plodove sa stabla ivota. Aneli se isprva tome nisu mogli radovati jer njihov Zapovjednik nije nita skrivao pred njima, ve im je iznio plan spasenja. Isus im je rekao da e stati izmeu Oeva gnjeva i palog ovjeka, da e sam ponijeti grijeh i porugu i da e Ga malo njih primiti kao Sina Bojeg. Skoro svi e Ga zamrziti i odbaciti. On e ostaviti svu svoju slavu na Nebu, sii na Zemlju kao ovjek, poniziti se kao ovjek, upoznati se osobno s raznim napastima kojima je ovjek izloen da bi znao kako pomoi onima koji su izloeni kunji. A na kraju, kad zavri svoju uiteljsku zadau, bit e predan u ruke ljudima i izloen svakoj okrutnosti i muci koju mogu nanijeti bezbo-

150

Duhovni darovi

135

ni ljudi, potaknuti od Sotone i njegovih anela. Umrijet e najstranijom smru visei izmeu neba i zemlje kao okrivljeni grenik. Pretrpjet e duge sate agonije, tako strane da je aneli nee moi gledati, ve e pred tim prizorom zakloniti lice. Trpjet e ne samo tjelesnu, ve i duevnu bol s kojom se tjelesna patnja ne moe usporediti. Na Njega e pasti teret grijeha cijelog ovjeanstva. Priopio im je da e umrijeti, ali da e treeg dana uskrsnuti i uzii k Ocu da moli za zabludjelog, palog ovjeka. Na to su se aneli bacili pred Njega i ponudili svoj ivot za rtvu. Isus im je odgovorio da e On svojom smru spasiti mnoge, a da ivot jednog anela ne moe platiti dug. Otac moe kao otkup za ovjeka primiti samo Njegov ivot. Takoer im je rekao da e oni sudjelovati u Njegovu planu, da e biti s Njim i da e Ga snaiti u raznim trenucima; da e On uzeti narav palog ovjeka i da Njegova mo nee biti jednaka njihovoj; da e biti svjedoci Njegova ponienja i velike patnje; da e gledajui Njegove muke i mrnju ljudi prema Njemu, biti toliko ogoreni da e Ga iz ljubavi prema Njemu htjeti osloboditi od Njegovih ubojica, ali da ne smiju niim sprijeiti ono to e gledati svojim oima; i da e sudjelovati u Njegovom uskrsnuu; da je nainjen plan spasenja i da ga je Otac prihvatio. Sa svetom tugom Isus je tjeio i umirivao anele govorei im da e poslije svi koje izbavi ivjeti s Njim i da e svojom smru otkupiti mnoge i unititi onoga koji ima vlast nad smru. Njegov e Mu Otac dati kraljevstvo, vlast i velianstvo pod cijelim Nebom i On e vjeno vladati. Sotona i grenici bit e uniteni da nikad vie ne uznemiruju Nebo ili oienu novu Zemlju. Isus je zapovjedio anelima da se pomire s planom koji je Njegov Otac odobrio i da se raduju to e se Njegovom smru pali ovjek moi ponovno podii i stei Boju naklonost te uivati Nebo. Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost i nebeske ete zapjevale su pjesmu oboavanja i hvale. Svi su zasvirali u svoje harfe i pjevali za ton vie nego prije radi Boje velike milosti i milosra to je dao svojega premilog Sina da umre za buntovniki rod. Zatim su od anela potekli izljevi oboavanja i hvale radi Isusovog samoodricanja i rtve, to je bio voljan napustiti naruje svojeg Oca i izabrati ivot

151

136

Rani spisi

152

153

patnje i tjeskobe te umrijeti najprezrenijom smru da bi dao ivot drugima. Aneo je rekao: Misli li da je Otac dao svojeg premilog Sina bez borbe? Ne, nije. To je bila borba i za samog nebeskog Boga, hoe li ostaviti palog ovjeka da propadne ili e dopustiti da za nj umre Njegov ljubljeni Sin. Aneli su bili toliko zainteresirani za ovjekovo spasenje da je meu njima bilo onih koji su bili spremni napustiti slavu i dati svoj ivot za palog ovjeka. Ali, rekao je moj aneo pratilac, to ne bi vrijedilo. Prijestup je bio toliki da ni aneoski ivot ne bi mogao platiti dug. Samo su smrt i posredovanje Bojeg Sina mogli platiti dug i spasiti ovjeka od beznadnog jada i bijede. Ali aneli su dobili dunost da uzlaze i silaze s okrepljujuim nebeskim melemom i da tjee Sina Bojeg u Njegovom patnikom ivotu. Dobili su jo i dunost da uvaju i sauvaju podanike milosti od zlih anela i razgone tamu koju je Sotona stalno irio oko njih. Vidjela sam da Bog nije mogao promijeniti svoj Zakon i tako spasiti izgubljenog, na propast osuenog ovjeka; zato je dopustio da Njegov premili Sin umre za ovjekov prijestup. Sotona je sa svojim anelima ponovno likovao to e padom ovjeka moi ukloniti Sina Bojeg s Njegovog uzvienog poloaja. Onda je svojim anelima priopio da e sigurno nadvladati Isusa kad ovaj uzme grenu narav i tako sprijeiti ostvarenje plana spasenja. Pokazan mi je Sotona onakav kakav je bio nekada kao sretan i uzvien aneo. Zatim mi je pokazan kakav je sada. Jo i sada je kraljevske pojave. Crte lica su mu jo uvijek plemenite jer je pali aneo. Ali izraz na njegovom licu prepun je nemira, zabrinutosti, nezadovoljstva, zlobe, mrnje, podlosti, prijevare i svakog zla. Posebno sam primijetila neko tako plemenito lice. elo mu se poelo povlaiti od oiju. Vidjela sam da je dugo poputao zlu tako da je svaka dobra osobina bila izopaena, a svaka zla crta razvijena. Oi su mu bile lukave, podmukle i pokazivale veliku prodornost. Bio je visoka rasta, ali mu je koa na rukama i licu mlitavo visjela. Dok sam ga promatrala, bradom je bio naslonjen na lijevi dlan. Izgledao je duboko zamiljen. Onda sam mu na licu opazila osmijeh od kojeg sam zadrhtala jer je bio pun

Duhovni darovi

137

zloe i sotonskog lukavstva. Tako se osmjehuje u trenutku kad mu je neka rtva sigurna, a im je ulovi u svoju zamku, taj osmijeh postaje grozan.

Pr vi Kristov dolazak
Bila sam prenesena u vrijeme kad je Isus uzeo na sebe ljudsku narav, kad se ponizio da bude ovjek i trpi Sotonine kunje. Njegovo roenje nije pratila svjetovna slava. Rodio se u talici i bio poloen u jasle. Ali je Njegovo roenje bilo proslavljeno vie od roenja ijednog ljudskog sina. Nebeski aneli obavijestili su pastire o Isusovom dolasku i njihovo je svjedoenje popratila Boja svjetlost i slava. Nebeske vojske zasvirale su u svoje harfe i slavile Boga. One su trijumfalno najavile dolazak Bojeg Sina na pali svijet da ostvari djelo otkupljenja i da ovjeku svojom smru donese mir, sreu i vjeni ivot. Bog je proslavio dolazak svojeg Sina. Aneli su Mu se klanjali. Boji aneli su bdjeli nad prizorom Njegova krtenja, a Sveti Duh je siao u obliku goluba i poinuo na Njemu. Dok je narod stajao u uenju, oiju uprtih u Njega, s Neba se zauo Oev glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Ivan nije bio siguran da je Onaj koji je doao na Jordan da Ga krsti Spasitelj. Ali Bog je obeao da e mu dati znak po kojemu e prepoznati Jaganjca Bojeg. Taj je znak dobio kad je nebeski golub siao na Isusa i kad Ga je obasjala Boja slava. Ivan je pruio ruku i pokazujui na Isusa, glasno povikao: Evo Jaganjca Bojeg koji uzima grijeh svijeta. Ivan je svojim uenicima rekao da je Isus obeani Mesija, Spasitelj svijeta. Kad se njegovo djelo pribliilo kraju, pouio je uenike da gledaju na Isusa i da Ga slijede kao Velikog Uitelja. Ivanov ivot bio je prepun tuge i samoodricanja. On je najavio prvi Kristov dolazak, ali mu nije bilo doputeno da vidi Njegova uda i uiva u sili koja se oitovala u Njemu. Kad se Isus potvrdio kao uitelj, Ivan je znao da on mora umrijeti. Rijetko kad se uo njegov glas, osim u pustinji. ivio je kao osamljenik. Nije se vezao uz oevu obitelj da uiva u njihovom drutvu, ve ju je napustio da

154

138

Rani spisi

155

bi mogao ispuniti svoju zadau. Mnotvo ljudi naputalo je gradove i sela i odlazilo u pustinju da uje rijei udesnog proroka. Ivan je poloio sjekiru na korijen stablu. Ukoravao je grijeh ne marei za posljedice i pripremao put Bojem Jaganjcu. Herod se uznemirio kad je uo Ivanovo snano izravno svjedoanstvo i s iskrenim je zanimanjem pitao to mora uiniti da postane njegov uenik. Ivanu je bila poznata injenica da se upravo namjeravao oeniti enom svojeg brata dok joj je mu jo bio iv pa je odluno rekao Herodu da je to protuzakonito. Herod nije bio spreman ita rtvovati. Oenio se enom svojeg brata i pod njezinim je utjecajem uhitio Ivana i bacio ga u tamnicu namjeravajui ga kasnije pustiti. U tamnici je Ivan preko svojih uenika uo za silna Isusova djela. Nije imao prilike uti Njegove milostive rijei, ali su mu ih prenijeli uenici i tjeili ga onim to su uli. Zahvaljujui utjecaju Herodove ene, Ivanu je uskoro odrubljena glava. Vidjela sam da je i najskromniji uenik koji je slijedio Isusa, koji je bio svjedokom Njegovih uda i uo utjene rijei koje su silazile s Njegovih usana, bio vei od Ivana Krstitelja, odnosno da su takvi uenici doivjeli vee priznanje i ast i imali u ivotu vie zadovoljstva. Ivan je doao u Ilijinom duhu i sili da objavi Isusov prvi dolazak. Ukazano mi je na posljednje dane pa sam vidjela da Ivan prikazuje one koji trebaju poi u Ilijinom duhu i sili da navijeste dan gnjeva i Isusov drugi dolazak. Nakon krtenja u Jordanu Duh je Isusa odveo u pustinju da Ga avao kua. Sveti Duh ga je pripremio za ovaj poseban susret sa estokom kunjom. Sotona Ga je kuao etrdeset dana i za to vrijeme nije nita jeo. Sve je oko Njega bilo odbojno, pred im bi ljudska priroda ustuknula. Bio je sa zvijerima i avlom na pustom, samotnom mjestu. Boji Sin bio je blijed i izmuen postom i patnjom. Ali Njegov je put bio zacrtan i On mora izvriti djelo radi kojeg je doao. Sotona je iskoristio patnju Bojeg Sina i pripremio se da Ga pritisne brojnim kunjama nadajui se da e Ga pobijediti jer se ponizio i postao kao ovjek. Sotona je doao s ovom kunjom: Ako si zaista Sin Boji, naredi da ovo kamenje postane kruh. Kunjom je elio navesti Isusa da mu uporabom boanske sile dokae da je Mesija. Isus mu je mirno

Duhovni darovi

139

odvratio: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei to izlazi iz Bojih usta. Sotona je nastojao s Isusom raspravljati o tome je li On Sin Boji. Ukazao je na Njegovu slabost i ispaenost i oholo tvrdio kako je jai od Isusa. Ali rijei izgovorene s Neba: Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! bile su dovoljne da krijepe Isusa tijekom sveg stradanja. Vidjela sam da Krist nije morao nita uiniti da uvjeri Sotonu u svoju silu ili da je Spasitelj svijeta. Sotona je imao dovoljno dokaza o Njegovom uzvienom poloaju i vlasti kao Sina Bojeg. Upravo ga je njegova nespremnost da se pokori Kristovoj vlasti iskljuila iz Neba. Da pokae svoju mo, Sotona je Isusa odnio u Jeruzalem i postavio na vrh Hrama. Tu Ga je pozvao da skoi s vrtoglave visine i dokae kako je Sin Boji. Sotona se ovaj put posluio rijeima nadahnua: Ta pisano je: Anelima e svojim zapovjediti za tebe i na rukama e te nositi da se gdje nogom ne spotakne o kamen. Isus mu je odgovorio: Pisano je takoer: Ne iskuavaj Gospodina, Boga svojega! Sotona je Isusa elio navesti da iskoristi milosre svojeg Oca i svoj ivot stavi na kocku prije ostvarenja svoje zadae. Nadao se da e tako plan spasenja propasti; ali je ovaj plan bio odvie dobro postavljen da bi ga Sotona mogao upropastiti ili osujetiti. Krist je primjer svim kranima. Kad su iskuavani ili kad im se osporavaju njihova prava, oni to trebaju strpljivo podnijeti. Ne bi trebali smatrati da imaju pravo pozvati Gospodina da uporabi svoju snagu kako bi pobijedili svoje neprijatelje, osim ako se time Bog izravno tuje i proslavlja. Da se Isus bacio s vrha Hrama, time ne bi proslavio svojeg Oca jer taj in ne bi vidio nitko osim Sotone i Bojih anela. A znailo bi iskuavanje Gospodina da svoju mo pokazuje svojem najogorenijem neprijatelju. To bi bilo poputanje onome koga je Isus doao pobijediti. avao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu, pa mu ree: Sve u ti to dati ako mi se niice pokloni. Tada mu ree Isus: Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom slui! Sotona je Isusu prikazao svjetska kraljevstva u najprivlanijem svjetlu. Ako mu se Isus tu pokloni, obeao Mu je

156

157

140

Rani spisi

158

da e se odrei svojih prava na posjedovanje Zemlje. Ako se plan spasenja provede i Isus umre za otkup ovjeka, Sotona je znao da e mu sila biti ograniena i na kraju oduzeta i da e biti uniten. Zbog toga je njegov lukavo smiljeni plan bio da sprijei, ako bude mogue, dovrenje velikog djela koje je Boji Sin zapoeo. Ako propadne plan ovjekova otkupljenja, Sotona e zadrati kraljevstvo koje je prisvajao. Laskao je sebi da e, ako u tome uspije, vladati nasuprot nebeskome Bogu. Sotona je likovao kad se Isus odrekao svoje sile i slave i napustio Nebo. Mislio je da je Sin Boji doao pod njegovu vlast. Kunja svetog para u Edenu prola je tako dobro da se nadao kako e svojom sotonskom silom i lukavou prevariti ak i Bojeg Sina i tako spasiti svoj ivot i kraljevstvo. Kad bi mogao navesti Isusa da odstupi od volje svojega Oca, ostvario bi cilj. Ali Isus se kuau suprotstavio ukorom: Odlazi, Sotono! On se klanjao samo svojem Ocu. Sotona je tvrdio da njemu pripada zemaljsko kraljevstvo i uvjeravao je Isusa da bi si mogao utedjeti patnje: da ne mora umrijeti kako bi dobio kraljevstvo ovoga svijeta; ako mu se pokloni, mogao bi imati sva zemaljska blaga i njima slavno vladati. Ali Isus je bio vrst. Znao je da e doi vrijeme kad e polaganjem svojeg ivota to kraljevstvo otkupiti od Sotone i da e Mu se nakon nekog vremena pokoriti itavo Nebo i Zemlja. Izabrao je ivot patnje i uasnu smrt kako je odredio Njegov Otac da bi mogao biti zakoniti batinik zemaljskog kraljevstva i dobiti ga u vjeni posjed. I Sotona e Mu biti predan u ruke da ga uniti kako nikad vie ne bi dodijavao Isusu ili svetima u slavi.

Kristova sluba
Nakon to je zavrio s kunjom, Sotona je za neko vrijeme napustio Isusa, a aneli su Mu u pustinji pripremili hranu i okrijepili Ga, dok je na Njemu poinuo blagoslov Njegovog Oca. Sotona nije uspio sa svojom najeom kunjom, ali je ekao na razdoblje Isusove slube, kad e protiv Njega u raznim prilikama iskuati svoju lukavost. Jo uvijek se nadao da e Ga nadvladati potiui ljude da Ga ne prihvate, ve mrze i nastoje unititi. Sotona je odrao poseban sasta-

Duhovni darovi

141

nak sa svojim anelima. Bili su razoarani i gnjevni to nisu nita postigli protiv Bojeg Sina. Zakljuili su da moraju biti lukaviji i do krajnjih granica iskoristiti svoju mo da Njegov narod navedu da ne povjeruje kako je On Spasitelj svijeta i na taj nain obeshrabre Isusa u Njegovom radu. Koliko god idovi bili toni u svojim obredima i rtvama, ako ih uspiju zadrati slijepima za proroanstva i uvjeriti da e se Mesija pojaviti kao moni svjetski kralj, mogli bi ih navesti da prezru i odbace Isusa. Vidjela sam da su Sotona i njegovi aneli bili vrlo zaposleni tijekom Kristove slube nadahnjujui ljude nevjerom, mrnjom i prijezirom. Kad bi Isus izgovorio neku otru istinu ukoravajui ih za grijeh, ljudi bi se esto razbjesnjeli. Sotona i njegovi aneli poticali su ih da ubiju Bojeg Sina. Vieput su dohvatili kamenje da Ga kamenuju, ali su Ga aneli uvali od gnjevnog mnotva i sklanjali na sigurno mjesto. Jednom prigodom, kad je s Njegovih svetih usana potekla istina, mnotvo Ga je uhvatilo i odvelo na vrh brijega s namjerom da Ga strmoglavi. Dok su se meusobno svaali oko toga to da uine s Njim, aneli su Ga ponovno sakrili pa je proao izmeu njih i otiao svojim putem. Sotona se jo uvijek nadao da e veliki plan spasenja propasti. Uloio je svu svoju mo da ljudima otvrdne srca i izazove ogorenost protiv Isusa. Nadao se da e Ga toliko malo njih prihvatiti kao Bojeg Sina da e svoje patnje i rtvu smatrati prevelikom za tako malo drutvo. Ali vidjela sam da bi Isus proveo predvieni plan da je bilo samo dvoje koje bi Ga prihvatilo kao Sina Bojeg i povjerovalo u Njega za spasenje svoje due. Isus je svoj rad poeo krei Sotoninu mo nad onima koji pate. Vraao je bolesnima zdravlje, davao vid slijepima i lijeio uzete tako da su skakali od radosti i slavili Boga. Obnavljao je snagu nemonima i onima koje je Sotonina okrutna sila godinama vezala. Ljubaznim rijeima tjeio je slabe, nemone i oajne. Nemone, patnike koje je Sotona pobjedonosno drao, Isus je istrgnuo iz njegovih ruku donosei zdravlje njihovom tijelu i veliku radost i sreu. Vraao je mrtve u ivot i oni su slavili Boga za silno oitovanje Njegove moi. Djelovao je silno za sve koji su vjerovali u Njega.

159

160

142

Rani spisi

161

Kristov ivot bio je ispunjen rijeima i djelima dobrote, suuti i ljubavi. Uvijek je bio spreman sasluati i osloboditi muka one koji su dolazili k Njemu. Samo mnotvo je svjedoilo o Njegovoj boanskoj sili. Ali nakon to bi djelo bilo obavljeno, mnogi su se stidjeli tog skromnog a ipak silnog uitelja. Budui da knezovi nisu u Njega vjerovali, narod Ga nije bio spreman prihvatiti. On je bio ovjek boli i vian patnjama. Nisu mogli podnijeti da se trebaju ravnati prema Njegovom trijeznom, samoportvovnom ivotu. Htjeli su uivati u asti koju prua svijet. Pa ipak su mnogi slijedili Bojeg Sina i sluali Njegove upute uivajui u rijeima koje su tako milostivo silazile s Njegovih usana. Njegove su rijei bile prepune znaenja, a opet tako jednostavne da ih je i najslabiji mogao razumjeti. Sotona i njegovi aneli oslijepili su oi i zamraili razumijevanje idova te poticali narodne knezove i starjeine da ubiju Isusa. Druge su slali da im Ga dovedu, ali kad bi Mu se pribliili, iznenadili bi se i zaudili. Vidjeli su da je ispunjen saaljenjem i suuti kad bi vidio ljudsku bijedu. uli su kako je njeno i s ljubavlju hrabrio slabe i nevoljne. Takoer su uli kako zapovjednikim glasom ukorava Sotoninu silu i zahtijeva da oslobodi svoje zarobljenike. Sluali su mudre rijei koje su dolazile s Njegovih usana i bili su zadivljeni; nisu mogli dii ruke na Njega. Vratili su se k sveenicima i starjeinama bez Isusa. Kad su ih pitali: Zato ga ne dovedoste? oni su izvijestili kako su bili svjedoci Njegovih uda i kako su uli svete rijei mudrosti, ljubavi i znanja te dodali: Nikada nitko nije ovako govorio. Glavari sveeniki optuili su ih da su se dali prevariti i neki od njih su se postidjeli to Ga nisu doveli. Sveenici su ih podrugljivo pitali je li itko od glavara povjerovao u Njega. Vidjela sam da su mnogi upravitelji i starjeine vjerovali u Isusa, ali ih je Sotona sprijeio da to priznaju; vie su se bojali prijekora ljudi nego Boga. Pokraj svega toga Sotonino lukavstvo i mrnja nisu onemoguili plan spasenja. Pribliavalo se vrijeme za ostvarenje cilja zbog kojeg je Isus doao na svijet. Sotona i njegovi aneli dogovarali su se i odluili potaknuti Kristov vlastiti narod da trai Njegovu krv i da Ga izvrgne okrutnostima i prijeziru. Nadali su se da e Isusa ogoriti takvim postupkom i da nee uspjeti ostati ponizan i krotak.

Duhovni darovi

143

Dok je Sotona stvarao planove, Isus je briljivo upoznao svoje uenike sa stradanjem koje Ga oekuje da e Ga razapeti i da e trei dan uskrsnuti. Ali njihov je um otupio i oni nisu mogli shvatiti to im govori.

Preobraenje
Vjera uenika bila je jako osnaena preobraenjem kad im je bilo doputeno da vide Kristovu slavu i uju glas s Neba koji je posvjedoio o Njegovoj boanskoj naravi. Bog je odluio Isusovim sljedbenicima pruiti snaan dokaz da je On obeani Mesija, kako u velikoj tuzi i razoaranju zbog Njegova raspea ne bi potpuno izgubili pouzdanje. Prigodom preobraenja Gospodin je poslao Mojsija i Iliju da razgovaraju s Isusom o Njegovom stradanju i smrti. Umjesto da izabere anele za razgovor sa svojim Sinom, Bog je izabrao one koji su na Zemlji sami proli kunje. Ilija je hodio s Bogom. Njegov je rad bio muan i teak jer je Gospodin preko njega korio Izraela za grijeh. Ilija je bio Boji prorok, ali je bio prisiljen bjeati od mjesta do mjesta da sauva ivot. Njegov vlastiti narod progonio ga je kao divlju zvijer da ga ubije. Ali Bog je Iliju preobrazio i aneli su ga u slavi trijumfalno prenijeli na Nebo. Mojsije je bio vei od ijednog ovjeka koji je ivio prije njega. Bog ga je visoko cijenio pa je imao prednost da s Gospodinom razgovara licem u lice kao to ovjek razgovara s prijateljem. Bilo mu je doputeno da vidi neopisivo svjetlo i izuzetnu slavu koja je okruivala Oca. Gospodin je preko Mojsija oslobodio sinove Izraelove iz egipatskog ropstva. Mojsije je posredovao za svoj narod i esto je stajao izmeu njega i Bojega gnjeva. Kad se Gospodin jako razgnjevio na Izrael zbog nevjere, mrmljanja i tekih grijeha, Mojsijeva se ljubav prema njima nala na ispitu. Bog je predloio da njih uniti, a od njega naini veliki narod. Mojsije je pokazao koliko voli Izrael time to je za njih iskreno molio. Uznemiren, molio je Boga da odvrati svoj estoki gnjev i oprosti Izraelu ili da njegovo ime izbrie iz svoje knjige. Kad su Izraelci mrmljali protiv Boga i Mojsija jer nije bilo vode, optuili su ga da namjerava pobiti njih i njihovu djecu. Bog je uo njihovo mrmljanje i zapovjedio Mojsiju

162

163

144

Rani spisi

164

da progovori stijeni kako bi narod dobio vodu. Mojsije je u gnjevu udario u stijenu i slavu pripisao sebi. Stalna samovolja i mrmljanje sinova Izraelovih nanosila mu je veliku bol i za trenutak je zaboravio koliko je Gospodin bio strpljiv s njima i da ne mrmljaju protiv njega, ve protiv Boga. Mislio je samo na sebe, kako su ga duboko uvrijedili i kako su mu malo zahvalnosti uzvraali za njegovu veliku ljubav prema njima. Boji je plan bio da svoj narod esto dovodi u tekoe i da ga onda u nevolji izbavi svojom silom kako bi shvatio da ga voli i da se brine za njega; to ga je trebalo navesti da Mu slui i ukae potovanje. Ali Mojsije ovaj put nije dao Bogu ast i uzvisio Njegovo ime pred narodom da bi ga mogao slaviti. Time je na se navukao Gospodnje nezadovoljstvo. Kad je Mojsije siao s gore s dvije kamene ploe i vidio kako se Izrael klanja zlatnom teletu, jako se razgnjevio: bacio je ploe i razbio ih. Vidjela sam da u tome nije sagrijeio. Obuzeo ga je gnjev zbog Boga jer je gorljivo branio Njegovu slavu. Ali kad je popustio prirodnim osjeajima svojega srca i na sebe uzeo ast koja je pripadala Bogu, sagrijeio je i zbog tog grijeha Bog mu nije dopustio da ue u Kanaan. Sotona je pokuavao nai neto ime bi Mojsija mogao optuiti pred anelima. Likovao je kad ga je uspio navesti da ozlovolji Boga; rekao je anelima da e moi pobijediti i Spasitelja svijeta kada doe otkupiti ovjeka. Zbog svojeg prijestupa Mojsije je doao pod Sotoninu vlast vlast smrti. Da je ostao vrst, Gospodin bi ga odveo u Obeanu zemlju i prenio na Nebo da ne okusi smrti. Mojsije je umro, ali je Mihael siao i dao mu ivot prije nego to se njegovo tijelo raspalo. Sotona je pokuao zadrati tijelo tvrdei da pripada njemu, ali je Mihael uskrisio Mojsija i poveo ga na Nebo. Sotona je ogoreno ustao protiv Boga optuivi Ga za nepravdu to je dopustio da mu se otme plijen, ali Krist nije ukorio svojeg protivnika premda je Boji sluga pao zbog njegove kunje. On ga je blago uputio na svojeg Oca rijeima: Gospodin da te ukori. Isus je svojim uenicima rekao da neki koji su Njim nee okusiti smrti dok ne vide kako Boje kraljevstvo dolazi sa silom. Ovo se obeanje ispunilo prigodom preobraenja. Isu-

Duhovni darovi

145

sovo lice se preobrazilo i zasjalo kao sunce. Njegova je odjea bila bijela i sjajna. Mojsije je bio tu kao predstavnik onih koji e uskrsnuti prigodom Isusovog drugog dolaska. A Ilija, koji se uznio na Nebo a da nije okusio smrt, predstavnik je onih koji e se preobraziti u besmrtnost pri Kristovom drugom dolasku i biti uzeti na Nebo a da nisu okusili smrt. Dok su uenici s iznenaenjem i strahom promatrali veliku Isusovu slavu i oblak koji ih je prekrio, zauli su Boji glas pun zastraujueg velianstva: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Sluajte ga!

Izdaja Krista
Bila sam prenesena u vrijeme kad je Isus sa svojim uenicima blagovao pashalnu veeru. Sotona je prevario Judu i naveo ga da misli kako je jedan od Kristovih pravih uenika, ali njegovo je srce uvijek bilo tjelesno. Vidio je silna Isusova djela, pratio Ga je tijekom Njegove slube i pokorio se neoborivom dokazu da je Mesija, ali je bio zatvoren i gramzljiv; volio je novac. Ljutito je prigovarao zbog skupe pomasti kojom je Isus bio pomazan. Marija je ljubila Isusa. On joj je oprostio mnoge grijehe, uskrisio je njezinog brata kojeg je jako voljela pa je smatrala da nita nije preskupo za Isusa. to je pomast skuplja, to e Spasitelju bolje moi izraziti svoju zahvalnost kad je rtvuje za Njega. Juda je pak tvrdio, kao izgovor za svoju pohlepu, da se pomast mogla prodati i novac dati siromasima. Ali to nije rekao zato to mu je bilo stalo do siromaha; bio je sebian i esto je za sebe uzimao ono to mu je bilo povjereno da dade siromasima. Juda nije mario za Isusovu udobnost pa ak ni za Njegove potrebe, a kao izgovor za svoju lakomost esto je spominjao siromahe. Ovaj in Marijine dareljivosti bio je najotriji ukor njegovoj pohlepnosti. Tako je bio pripremljen put da ga Sotona iskua, to e Judino srce spremno prihvatiti. idovski sveenici i knezovi mrzili su Isusa, ali mnotvo Ga je pratilo da slua Njegove mudre rijei i vidi Njegova silna djela. U narodu se probudilo ozbiljno zanimanje pa je gorljivo slijedio Isusa da uje rijei ovog udesnog uitelja. Mnogi od knezova su povjerovali u Njega, ali se nisu usudili priznati svoju vjeru zbog straha da ne budu izope-

165

166

146

Rani spisi

167

ni iz sinagoge. Sveenici i starjeine zakljuili su da se neto mora uiniti kako bi se pozornost naroda odvratila od Isusa. Bojali su se da e svi povjerovati u Njega pa e njihova sigurnost biti ugroena. Ako ne ubiju Isusa, izgubit e svoj poloaj. I nakon to Ga ubiju, jo uvijek e ostati ivi spomenici Njegove sile. Isus je uskrisio Lazara pa su se bojali da e ako Isusa ubiju, Lazar svjedoiti o Njegovoj velikoj sili. Ljudi su hrlili da vide ovjeka koji je uskrsnuo pa su knezovi odluili ubiti i Lazara i tako utiati uzbuenje. Tada e se narod vratiti ljudskim predajama i uenjima, desetkovati metvicu i rutu, a oni e povratiti svoj utjecaj. Sloili su se da uhvate Isusa kad bude sam jer ako to pokuaju u mnotvu, kad je narod oko Njega, mogli bi ih kamenovati. Juda je znao koliko im je stalo do toga da uhvate Isusa pa je sveenikim glavarima i starjeinama ponudio da Ga izda za nekoliko srebrnika. Njegova ljubav prema novcu navela ga je da izda svojega Gospodina u ruke Njegovih najogorenijih neprijatelja. Sotona je djelovao izravno preko Jude i na ganutljivoj posljednjoj veeri izdajica je smiljao planove za izdaju svojeg Uitelja. Isus je s tugom rekao uenicima da e se te noi svi sablazniti o Njega. Ali Petar je gorljivo rekao da Ga se nee odrei ako Ga se svi drugi odreknu. Isus mu je odgovorio: Sotona je dobio doputenje da vas moe reetati kao penicu, ali ja sam se molio za te da tvoja vjera ne malake. Tako i ti kad se jedanput vrati k meni, uvrsti svoju brau! (Lk 22,31.32) Promatrala sam Isusa u vrtu s uenicima. U najdubljoj alosti zamolio ih je da bdiju i mole da ne padnu u napast. Znao je da e njihova vjera biti izloena kunji, da e njihove nade doivjeti razoaranje i da e im biti potrebna svaka snaga koju mogu stei bdjenjem i arkom molitvom. Isus se snanim glasom i sa suzama molio: Oe! Ako hoe, otkloni ovaj kale od mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja! Boji Sin se molio u mukama. Na Njegovom su se licu pojavile velike kaplje krvi i padale na zemlju. Aneli su lebdjeli iznad tog mjesta promatrajui prizor, ali je samo jedan dobio nalog da okrijepi Bojeg Sina u Njegovoj muci. Na Nebu nije bilo radosti. Aneli su skinuli krune i spustili harfe i s najveim zanimanjem utke promatrali Isusa. eljeli su okruiti Bojeg Sina, ali im to aneoski zapovjedni-

Duhovni darovi

147

ci nisu dopustili jer bi Ga, gledajui tu izdaju, izbavili; a plan je bio nainjen i morao se ispuniti. Nakon molitve Isus se vratio k uenicima, ali su oni spavali. U tom uasnom asu ak ni Njegovi uenici nisu imali saaljenja niti su se molili za Njega. Petar, koji je malo prije bio tako revan, sada je spavao dubokim snom. Isus ga je podsjetio na njegove izjave i rekao: Tako, ne mogoste sa mnom probdjeti ni jednoga sata? Triput se Sin Boji molio u stranoj muci. A onda se pojavio Juda s naoruanom ruljom. Kao obino, priao je Uitelju i pozdravio Ga. Rulja je opkolila Isusa, ali je On pokazao svoju boansku silu kad je rekao: Koga traite? Ja sam. Na to su se odmaknuli i pali na zemlju. Isus ih je to pitao da vide Njegovu silu i imaju dokaz da se mogao osloboditi iz njihovih ruku da je htio. Kad su vidjeli kako je mnotvo s toljagama i maevima tako brzo popadalo, uenici su se ponadali. Nakon to su ustali i ponovno okruili Bojeg Sina, Petar je izvukao ma i udario slugu velikog sveenika te mu je odsjekao uho. Isus mu je zapovjedio da skloni ma rijeima: Ili misli da ne mogu zamoliti Oca da mi u ovaj as poalje vie od dvanaest legija anela? Vidjela sam kako je na ove rijei nada obasjala lica anel. eljeli su na licu mjesta okruiti svojeg Zapovjednika i rastjerati gnjevnu rulju. Ali ponovno ih je obuzela tuga kad je Isus dodao: Ali kako bi se onda ispunila Pisma, prema kojima tako mora biti? I srca uenika obuzeo je oaj i duboko razoaranje kad je Isus dopustio da Ga njegovi neprijatelji odvedu. Uenici su se uplaili za svoj ivot pa su Ga svi ostavili i pobjegli. Isus je ostao sam u rukama ubilake rulje. O kako je Sotona trijumfirao! A kakva je tuga zavladala meu Bojim anelima! Mnoge ete svetih anela, sa svojim visokim anelima zapovjednicima na elu, bile su poslane da budu svjedoci ovog prizora. Trebali su zapisati svaku uvredu i okrutnost uinjenu Bojem Sinu i zapamtiti svaku bol i tjeskobu koju e Isus podnijeti jer e ovi ljudi, koji su sudjelovali u ovom stranom prizoru, sve to jo jednom ivo vidjeti.

168

148
169

Rani spisi

Suenje Kristu
Kad su napustili Nebo, aneli su s tugom odloili svoje sjajne krune. Nisu ih mogli nositi dok njihov Zapovjednik pati i nosi trnov vijenac. Sotona i njegovi aneli bili su u sudnici zaokupljeni time da unite ljudske osjeaje i saaljenje. Ozraje je bilo teko i okaljano njihovim utjecajem. Sveeniki glavari i starjeine pod njihovim su nadahnuem vrijeali i zlostavljali Isusa na najtei nain koji je ljudska priroda mogla podnijeti. Sotona se nadao da e takvim izrugivanjem i nasiljem nagnati Bojeg Sina da se ali ili mrmlja, ili da e pokazati svoju boansku mo i istrgnuti se iz vlasti mnotva pa bi tako plan spasenja ipak mogao propasti. Petar je nakon izdaje slijedio svojega Gospodina. Htio je vidjeti to e biti s Isusom. Ali kad su ga optuili da je jedan od Njegovih uenika, strah za vlastitu sigurnost naveo ga je da izjavi kako ne poznaje tog ovjeka. Uenici su bili poznati po istoi svojega govora pa je Petar, kad su ga po trei put optuili, proklinjanjem i psovanjem uvjeravao svoje tuitelje da nije jedan od Kristovih uenika. Isus, koji je bio samo neto malo udaljen od Isusa, uputio mu je tuan prijekorni pogled. Tada se uenik sjetio rijei koje mu je Isus uputio u gornjoj sobi i svoje revne tvrdnje: Ako se i svi sablazne o tebe, ja se nikada neu. A on se odrekao Gospodina, ak uz proklinjanje i psovke; ali je taj Isusov pogled smekao Petrovo srce i spasio ga. Gorko je plakao i pokajao se za svoj veliki grijeh pa se obratio i bio spreman utvrditi svoju brau. Mnotvo je buno zahtijevalo Isusovu krv. Okrutno su Ga izbievali, obukli u stari grimizni kraljevski plat, a na Njegovu svetu glavu stavili vijenac od trnja. U ruku su Mu stavili trsku, klanjali se pred Njim i rugajui se pozdravljali Ga: Zdravo, kralju idovski! Zatim su Mu uzimali trsku iz ruke i njome Ga udarali po glavi tako da se trnje zabijalo u sljepooice pa Mu je krv kapala niz lice i bradu. Aneli su teko podnosili ovaj prizor. Oni bi rado izbavili Isusa, ali su im to njihovi zapovjednici zabranili rekavi da je to velika cijena koju valja platiti za ovjeka, da e ona biti plaena i donijeti smrt Onomu koji je imao vlast nad smru. Isus je znao da su aneli svjedoci Njegova ponie-

170

Duhovni darovi

149

nja. I najslabiji od njih mogao je uiniti da razjarena rulja bespomono popada i osloboditi Isusa. Znao je da bi Ga aneli, kad bi zatraio od Oca, istog trenutka oslobodili. Ali On je trebao podnijeti nasilje zlikovaca kako bi ostvario plan spasenja. Isus je stajao krotko i ponizno pred razbjenjelim mnotvom koje Ga je zlostavljalo na najgori mogui nain. Pljuvali su Mu u lice lice od kojega e se jednog dana htjeti sakriti, koje e osvjetljavati Boji grad i sjati jae od sunca. Krist grenicima nije uputio srditi pogled. Pokrili su Mu glavu iznoenom odjeom, pljuskali Ga i govorili: Proreci tko te udario! Meu anelima je nastalo komeanje. Istog trena bi Ga oslobodili, ali su ih u tome sprijeili njihovi zapovjednici. Neki su se uenici odvaili ui za Isusom i prisustvovati Njegovom suenju. Oekivali su da e posegnuti za svojom boanskom silom i osloboditi se iz ruku svojih neprijatelja te ih kazniti za njihovu okrutnost. Njihove nade e rasti i padati kako se budu mijenjali prizori. Ponekad su sumnjali u strahu da su se prevarili. A li glas koji su uli na gori preobraenja i slava koju su vidjeli, jaala je vjeru da je On doista Sin Boji. Prisjeali su se prizora koje su doivjeli, uda koja su vidjeli kad je lijeio bolesne, otvarao oi slijepima i ui gluhima te korio i izgonio avle, uskrisivao mrtve i ak smirivao vjetar i more. Nisu vjerovali da e umrijeti. Nadali su se da e se podii u sili i sa zapovjednikim glasom raspriti krvoedno mnotvo, kao onda kad je uao u Hram i istjerao one koji su Boji dom pretvorili u mjesto trgovanja, kad su pred Njim pobjegli kao da ih progoni odred naoruanih vojnika. Uenici su se nadali da e Isus pokazati svoju silu i osvjedoiti sve da je Kralj Izraela. Judu je ispunila gorka grinja savjesti i stid zbog podle izdaje Isusa. A kad je vidio zlostavljanje koje je Spasitelj trpio, slomio se. Volio je Isusa, ali je vie volio novac. Nije mislio da e Isus dopustiti da Ga uhvati rulja koju je on predvodio. Oekivao je da e uiniti udo i osloboditi se tih ljudi. Ali kad je vidio kako razbjenjelo mnotvo u sudskoj dvorani ea za krvlju, osjetio je veliinu svoje krivnje; i dok su mnogi estoko optuivali Isusa, Juda je jurnuo

171

150
172

Rani spisi

173

kroz mnotvo priznajui da je sagrijeio izdavi nevinu krv. Ponudio je sveenicima novac koji su mu platili i molio ih da oslobode Isusa, tvrdei da je potpuno nevin. Sveenici su kratko vrijeme utjeli, ozlojeeni i zbunjeni. Nisu eljeli da narod dozna kako su potkupili jednog od navodnih Isusovih sljedbenika da im Ga izda. Htjeli su sakriti da su Isusa lovili kao lopova i potajno Ga uhvatili. Ali Judino priznanje i njegov ispijen izgled krivca raskrinkao je sveenike pred mnotvom; pokazalo se da ih je na hvatanje Isusa potaknula mrnja. Kad je Juda javno rekao da je Isus nevin, sveenici su odgovorili: to se to nas tie? Tvoja stvar. Imali su Isusa u svojoj vlasti i svakako su Ga namjeravali ukloniti. Svladan tjeskobom, Juda je novac koji je sada prezirao bacio pred noge onih koji su ga potkupili i ispunjen tjeskobom i uasom otiao te se objesio. U mnotvu koje je Isusa okruivalo mnogi su Mu bili naklonjeni pa su se iznenadili to uope ne odgovara na mnoga pitanja koja su Mu postavljali. Unato ruganju i nasilju rulje, na Njegovom se licu nije mogao primijetiti prijekor niti nezadovoljstvo. Bio je dostojanstven i sabran. Promatrai su Ga gledali s uenjem. Usporedili su Njegov savreni nastup i odluno, dostojanstveno ponaanje s izgledom onih koji su Mu sudili; govorili su jedan drugome da je sliniji kralju nego bilo koji knez. Na Njemu nije bilo obiljeja zloinca. Njegove su oi bile blage, bistre i neustraive, Njegovo elo iroko i uspravljeno. Svaku crtu lica obiljeavala je dobrota i plemenitost naela. Njegovo strpljenje i podnoenje toliko se razlikovalo od ljudskog da su mnogi uzdrhtali. ak je i Heroda i Pilata uznemirilo Njegovo plemenito ponaanje nalik na Boje. Od samog poetka Pilat je bio uvjeren da Isus nije obian ovjek. Bio je uvjeren da pred sobom ima izvanredan karakter, potpuno nevin u pogledu optubi iznesenih protiv Njega. Aneli koji su prisustvovali prizoru primijetili su razmiljanje rimskog upravitelja i da bi ga spasili da ne poini grozan in predavanja Krista da se razapne, jedan je aneo bio poslan Pilatovoj eni i u snu ju je obavijestio da njezin mu sudi Bojem Sinu koji je nevini patnik. Ona je odmah poslala poruku Pilatu i obavijestila ga da je u snu mnogo pretrpjela zbog Isusa i upozorila ga da se ne mijea u stvar

Duhovni darovi

151

tog svetog ovjeka. Glasnik se progurao kroz mnotvo i predao pismo Pilatu. Dok ga je ovaj itao, problijedio je i poeo drhtati te je odmah odluio da Krista nee osuditi na smrt. Ako idovi ele Njegovu krv, on na to nee pristati, ve e Ga nastojati osloboditi. Kad je Pilat uo da je Herod u Jeruzalemu, osjetio je veliko olakanje jer se elio osloboditi svake odgovornosti za suenje Isusu. Odmah Ga je poslao Herodu zajedno s Njegovim tuiteljima. Ovaj je vladar potpuno otvrdnuo u grijehu. Umorstvo Ivana Krstitelja ostavilo je na njegovoj savjesti mrlju koje se nije mogao osloboditi. Kad je uo za Isusa i silna djela koja je inio, uplaio se i zadrhtao uvjeren da je uskrsnuo Ivan Krstitelj. Kad je Isus doao u ruke Pilatu, Herod je ovaj in smatrao priznanjem svoje moi, vlasti i prava da sudi. Tako su se dva vladara, koji su prije bili neprijatelji, pomirila. Herodu je bilo drago to vidi Isusa; oekivao je da e zadovoljiti njegovu radoznalost i uiniti neko udo. Ali Isusov posao nije bio da zadovolji znatielju ili da zatiti sebe. Svoju boansku udotvornu silu rabio je za spaavanje drugih, a ne sebe. Isus nije odgovarao na pitanja koja mu je Herod postavljao; nije odgovarao ni svojim neprijateljima koji su Ga estoko optuivali. Herod se razbjesnio zato to se Isus nije bojao njegove vlasti pa se sa svojim vojnicima narugao Bojem Sinu, ismijao Ga i zlostavljao. Ali se zaudio Isusovoj plemenitoj pojavi, slinoj Bogu, kad su Ga sramotno zlostavljali; bojei se da Ga osudi, poslao Ga je natrag Pilatu. Sotona i njegovi aneli okruili su Pilata i nastojali ga navesti da se upropasti. Upozorili su ga da e, ako ne bude sudjelovao u osuivanju Isusa, to uiniti drugi; mnotvo je ealo za Njegovom krvlju i ako Ga ne preda na razapinjanje, izgubit e vlast i svjetovnu ast pa e biti optuen da vjeruje u varalicu. Zbog straha da ne izgubi mo i vlast, Pilat je pristao na Isusovu smrt. Premda je za Isusovu smrt proglasio odgovornima Njegove tuitelje, a mnotvo je to prihvatilo viui: Krv njegova neka padne na nas i na nau djecu, Pilat nije bio osloboen krivnje; bio je kriv za Kristovu krv. Zbog sebinog interesa, tenje za pohvalom velikih ljudi na zemlji, predao je nevinog ovjeka da umre. Da je Pilat sluao svoju savjest, ne bi pristao da se Isus osudi.

174

152

Rani spisi

175

Isusovo ponaanje i rijei na suenju duboko su se dojmile mnogih koji su prisustvovali tom dogaaju. Rezultat tog utjecaja bio je oit nakon Njegovog uskrsnua. Meu onima koji su pristupili Crkvi bilo je mnogo onih koji su bili osvjedoeni tijekom suenja Isusu. Sotona je bio silno bijesan kad je vidio da ni sva okrutnost koju su idovi pokazali prema Isusu nije kod Njega izazvala ni najmanje negodovanje. Premda je uzeo ovjekovu narav, krijepila Ga je postojanost slina Bojoj i On ni u emu nije odstupio od volje svojega Oca.

Kristovo raspee
Boji Sin bio je predan ljudima da Ga razapnu. Uz povike trijumfa odveli su dragog Spasitelja. Premda je oslabio od umora, boli i gubitka krvi od bievanja i primljenih udaraca, ipak su Mu natovarili teki kri na koji e Ga ubrzo prikovati. Triput su Mu ga stavljali na ramena i triput se onesvijestio. Onda su uhvatili jednog od Njegovih sljedbenika, ovjeka koji nije otvoreno priznao da vjeruje u Krista premda je vjerovao. Natovarili su mu kri i on ga je nosio do kobnog mjesta pogubljenja. Aneoske ete okupile su se u zraku iznad tog mjesta. Vie je Kristovih uenika slijedilo Isusa na Golgotu; bili su obuzeti tugom i gorko plakali. Prisjetili su se Njegovog pobjedonosnog ulaska u Jeruzalem prije samo nekoliko dana kad su Ga slijedili kliui: Hosana na visini! i prostirali svoje plateve i palmine grane po putu. Mislili su da e On tada preuzeti kraljevstvo i vladati kao zemaljski vladar nad Izraelom. Kako se prizor promijenio! Kako su bila iznevjerena njihova oekivanja! Ne s radou, ne s radosnim nadama, ve srca ispunjenih strahom i oajem sada su polako, alosni slijedili osramoenog i ponienog Isusa kojega je ekala smrt. Tu je bila Isusova majka. Njezino srce probadala je tjeskoba koju nitko osim voljene majke ne moe osjeati, ali se zajedno s uenicima nadala da e Krist uiniti neko silno udo i osloboditi se svojih ubojica. Nije mogla podnijeti pomisao da e dopustiti da Ga razapnu. Ali pripreme su bile izvrene i Isusa su poloili na kri. Donijeli su eki i avle. Srca uenika su se ukoila. Isusovu majku shrvala

176

Duhovni darovi

153

je nepodnoljiva bol. Prije nego to su Spasitelja prikovali na kri, uenici su je odnijeli s tog mjesta da ne bi ula udarce ekia koji su klinovima probijali Njegove njene ruke i noge. Isus nije mrmljao, ve stenjao od boli. Bio je blijed i na elu su Mu izbile velike kaplje znoja. Sotona je likovao zbog patnji koje trpi Boji Sin, ali je slutio da su njegovi napori da osujeti plan spasenja uzaludni, da je izgubio svoje kraljevstvo i da e na kraju biti uniten. Kad su Isusa pribili na kri, podigli su Ga i naglo spustili na mjesto koje je bilo pripravljeno u tlu; ovaj trzaj je kidao meso i uzrokovao strahovitu patnju. Da bi Isusovu smrt uinili to sramotnijom, razapeli su s Njim dva razbojnika, po jednoga sa svake strane. Razbojnike su svladali silom i nakon snanog otpora rairili su im ruke i prikovali ih na kri. Ali Isus se mirno pokorio. Nitko nije morao uporabiti silu da Mu rairi ruke na kriu. Dok su razbojnici proklinjali krvnike, Spasitelj je u mukama molio za svoje neprijatelje: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine! Krist nije trpio samo tjelesne bolove; na Njemu su poivali grijesi cijeloga svijeta. Dok je visio na kriu, neki od prolaznika su Mu se rugali maui glavom kao da se klanjaju kralju i govorili: Ti, koji razvaljuje hram i u tri dana ga opet sagrauje, spasi sam sebe. Ako si Sin Boji, sii s kria! Sotona se u pustinji obratio Kristu istim rijeima: Ako si Sin Boji. Sveeniki glavari, starjeine i knjievnici podrugljivo su govorili: Druge je spasio, a sam sebe ne moe spasiti. On je kralj Izraelov! Neka sada sie s kria pa emo vjerovati u njega! Anele koji su lebdjeli nad mjestom Kristova raspea obuzelo je ogorenje na knezove koji su Mu se rugali i govorili: Ako je Sin Boji, neka sebe spasi. eljeli su prii, osloboditi Isusa i spasiti Ga, ali im to nije bilo doputeno. Cilj Njegove zadae jo nije bio ostvaren. Dok je visio na kriu tijekom tih dugih sati muka, Isus nije zaboravio na svoju majku. Ona se vratila do stranog prizora jer vie nije mogla podnijeti da ostane odvojena od svojeg Sina. Posljednja Isusova gesta bila je lekcija suuti i humanosti. Pogledao je od boli izmueno lice svoje majke, a zatim svojeg voljenog uenika Ivana. Svojoj je majci rekao: eno, evo ti sina! Onda se obratio Ivanu: Evo ti majke! I od tog asa uenik ju je uzeo u svoj dom.

177

154

Rani spisi

178

179

U svojoj muci Isus je oednio pa su Mu prinijeli ocat i u, ali kad je okusio, odbio je piti. Aneli su gledali muke svojeg Zapovjednika, a kad vie nisu mogli podnijeti taj prizor, zakrilili su lice. I sunce je odbilo gledati grozni prizor. Isus je glasno povikao da je Njegove ubojice spopao uas: Svreno je! Na to se hramski zastor razderao od vrha do dna, zemlja se zatresla i stijene se raspuknule. Gusta tama spustila se na zemlju. Kad je Isus umro, nestala je i posljednja nada uenika. Mnogi od Njegovih sljedbenika vidjeli su prizor Njegove patnje i smrt i aa njihove boli bila je puna. Sotona vie nije likovao kao prije. Nadao se da e onemoguiti plan spasenja, ali je on bio odvie duboko postavljen. Sada, poto je Krist umro, znao je da e na kraju i on morati umrijeti, a njegovo e kraljevstvo biti predano Isusu. Odrao je vijeanje sa svojim anelima. Nije uspio nadvladati Bojeg Sina pa sada moraju poveati napore i okrenuti se svom silom i lukavou protiv Njegovih sljedbenika. Moraju sprijeiti koga god mogu da ne prihvati spasenje koje mu je Isus osigurao. Na ovaj e nain Sotona i dalje moi raditi protiv Boje vladavine. A bit e i u njegovom interesu da zadri to je mogue vie ljudi. Jer grijesi onih koji su otkupljeni Kristovom krvlju na kraju e se vratiti zaetniku grijeha i on e morati trpjeti njihovu kaznu, dok e oni koji ne prihvate spasenje po Isusu podnijeti kaznu za vlastite grijehe. Kristov je ivot uvijek bio lien svjetovnog bogatstva, asti i razmetanja. Njegova poniznost i samoodricanje bili su u potpunoj suprotnosti s oholou i sebinim ugaanjem sveenika i starjeina. Njegova neumrljana istoa bila je stalni prijekor njihovim grijesima. Prezirali su Ga zbog Njegove krotkosti, svetosti i istoe. A li svi oni koji su Ga tada prezirali, jednog e Ga dana vidjeti u nebeskom sjaju i nenadmanoj slavi Njegova Oca. U sudnici je bio okruen neprijateljima ednima Njegove krvi, a otvrdnuli ljudi koji su vikali: Krv njegova neka padne na nas i na nau djecu, vidjet e Ga kao slavnog Kralja. Na Njegovom putu pratit e Ga sve nebeske vojske pjesmama pobjede, velianja i sile Onome koji je zaklan, ali ponovno ivi, silnom pobjedniku.

Duhovni darovi

155

Jadan, slab i bijedan ovjek pljuvao je u lice Kralja slave, dok se povik brutalnog trijumfa dizao od rulje kao poniavajua uvreda. Udarcima i okrutnou unakazili su lice koje je cijelo Nebo gledalo s divljenjem. Ponovno e vidjeti to lice, svjetlije od podnevnog sunca i nastojat e pobjei od njega. Umjesto brutalnog trijumfalnog poklika, tada e zbog Njega zaridati. Isus e pokazati svoje ruke s tragovima raspea. Zauvijek e nositi obiljeja ove okrutnosti. Svaki oiljak od klinova govorit e o ovjekovu udesnom izbavljenju i velikoj cijeni kojom je otkupljen. Isti oni ljudi koji su kopljem proboli slabinu Gospodara ivota vidjet e taj oiljak od koplja i u dubokoj tjeskobi aliti zbog udjela u ranjavanju Njegovog tijela. Njegove ubojice jako je smetao natpis Kralj idovski koji je bio pribijen iznad Njegove glave. Ali tada e Ga biti prisiljeni gledati u svoj Njegovoj slavi i kraljevskoj moi. Gledat e Njegovu odjeu i vidjeti na Njegovom bedru ivim slovima napisano: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. Dok je visio na kriu, podrugljivo su Mu dobacivali: On je kralj Izraelov! Neka sada sie s kria pa emo vjerovati u njega! Sada e Ga gledati u Njegovoj kraljevskoj sili i moi. Nee im biti potreban dokaz da je Kralj Izraelov, jer e svladani prizorom Njegova velianstva i neopisive slave biti prisiljeni priznati: Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. Potres, pucanje stijena, tama koja se spustila na zemlju i glasni Isusov povik: Svreno je! kad je izdisao, uznemirili su Njegove neprijatelje i natjerali Njegove ubojice da zadrhte. Uenici su bili iznenaeni ovim izuzetnim pojavama, ali su njihove nade bile pokopane. Bojali su se da e idovi nastojati i njih pobiti. Bili su uvjereni da se silna mrnja koju su pokazali prema Bojem Sina tu nee zaustaviti. Proveli su duge sate plaui zbog svojeg razoaranja. Oekivali su da e Isus zavladati kao zemaljski kraljevi, ali su njihove nade umrle s Njim. U svojoj tuzi i razoaranju posumnjali su da ih je prevario. Kolebala se ak i vjera Njegove majke da je On Mesija. Mada su doivjeli razoaranje svojih nada u Isusa, uenici su Ga voljeli i eljeli su Njegovo tijelo dostojno pokopati, ali nisu znali kako da ga dobiju. Josip iz Arimateje, bogati i utjecajni idovski vijenik i pravi Isusov uenik, privatno

180

156

Rani spisi

181

je ali odvano otiao k Pilatu i zamolio ga za Spasiteljevo tijelo. To se zbog mrnje idova nije usuivao uiniti otvoreno. Uenici su se bojali da im nee dopustiti da Krista dostojno pokopaju. Pilat je udovoljio njihovoj molbi i uenici su skinuli beivotno tijelo s kria dok su u dubokoj tjeskobi alili za svojim propalim nadama. Paljivo su umotali tijelo u platno i poloili ga u Josipov novi grob. ene koje su bile ponizne Kristove sljedbenice za Njegova ivota, nisu Ga htjele napustiti dok nisu vidjele da je poloen u grob i da je na vrata navaljen teki kamen, kako Njegovi neprijatelji ne bi mogli doi do Njegovog tijela. Ali se nisu trebale bojati jer sam vidjela da je aneoska vojska bdjela s neiskazanom panjom nad Isusovim poivalitem eljno ekajui zapovijed da krenu u oslobaanje Kralja slave iz Njegove tamnice. Kristovi ubojice bojali su se da bi On mogao oivjeti i pobjei. Zato su od Pilata traili da postavi strau koja e uvati grob do treeg dana. Zahtjev im je bio odobren pa je kamen na vratima zapeaen da Isusovi uenici ne bi mogli ukrasti Njegovo tijelo i rei da je uskrsnuo.

Kristovo uskrsnue
Uenici su poinuli u subotu oplakujui smrt svojega Gospodina, dok je Isus, Kralj slave, leao u grobu. Kad se pribliila no, oko Spasiteljeva poivalita postavljena je straa, dok su nevidljivi aneli lebdjeli nad svetim mjestom. No je polako odmicala, ali dok je jo bilo mrano, aneoski straari su znali da e skoro nastupiti vrijeme za oslobaanje dragog Bojeg Sina, njihovog omiljenog Zapovjednika. Dok su s najveim uzbuenjem oekivali as Njegovog trijumfa, moni aneo je brzo doletio s Neba. Njegovo je lice bilo kao munja, a odjea bijela kao snijeg. Njegovo svjetlo rasprilo je tamu ispred njega i zli aneli, koji su pobjedonosno htjeli zadrati Isusovo tijelo, uasnuto su pobjegli pred njegovim svjetlom i slavom. Jedan od aneoske vojske koji je bio svjedok Kristova ponienja i koji je uvao Njegovo poivalite, pridruio se anelu s Neba i obojica su prila grobnici. Kad su prili, zemlja je zadrhtala i potresla se; snaan potres je uzdrmao tlo.

Duhovni darovi

157
182

Uas je spopao rimsku strau. Gdje je sada bila njihova mo da zadre Isusovo tijelo? Sada vie nisu razmiljali o svojoj dunosti niti o tome da bi ga uenici mogli ukrasti. Kad je svjetlo anela zasjalo jae od sunca, rimski straari su popadali kao mrtvi. Jedan od anela dotaknuo je veliki kamen i otkotrljao ga s ulaza u grobnicu te sjeo na njega. Drugi je uao u grob i skinuo ubrus s Isusove glave. Zatim je aneo s Neba, koji je izazvao potres, povikao: Sine Boji, tvoj te Otac zove! Izii! Smrt Ga vie nije mogla zadrati u svojoj vlasti. Isus je ustao od mrtvih, pobjedonosni osvaja. Aneoske vojske su sa sveanim divljenjem promatrale prizor. Kad je Isus iziao iz groba, ovi su Mu se sjajni aneli poklonili do zemlje i odali ast pjesmama pobjede i trijumfa. Sotonini aneli bili su prisiljeni pobjei pred sjajnim, prodornim svjetlom nebeskih anela pa su se gorko poalili svojemu kralju to im je njihov plijen tako nasilno otet i to je Onaj kojega su toliko mrzili ustao iz mrtvih. Sotona i njegove vojske likovale su to je njihova vlast nad palim ovjekom dovela do toga da je Gospodar ivota poloen u grob, ali je njihov pakleni trijumf bio kratkoga vijeka, jer im je Isus iziao iz svoje tamnice kao velianstveni osvaja, Sotona je znao da e nakon nekog vremena morati umrijeti i da e njegovo kraljevstvo prijei u ruke Onoga kojemu s pravom pripada. Kukao je i bjesnio to unato svim svojim naporima nije mogao nadvladati Isusa koji je otvorio put za spasenje ovjeka i tko god poe njime, bit e spaen. Zli aneli su se ponovno savjetovali sa svojim zapovjednikom kako da i dalje rade protiv Boje vladavine. Sotona je svojim slugama zapovjedio da pou sveenikim glavarima i starjeinama. Rekao je: Uspjeli smo ih prevariti, zaslijepiti im oi i otvrdnuti srca protiv Isusa. Naveli smo ih da povjeruju kako je Isus varalica. Rimska straa e pronijeti mrsku vijest da je Krist uskrsnuo. Mi smo naveli sveenike i starjeine da mrze Isusa i da Ga ubiju. Sada ih uvjerite da e ih narod kamenovati ako se sazna za Isusovo uskrsnue, zato to su smaknuli nevina ovjeka. Kad je vojska nebeskih anela otila od groba i kad su svjetlo i slava iezli, rimski straari su se usudili podignuti

183

158

Rani spisi

184

glavu i osvrnuti se oko sebe. Zapanjeno su gledali veliki kamen maknut s ulaza u grob i vidjeli da vie nema Isusovog tijela. Pourili su u grad da izvijeste sveenike i starjeine o onome to su vidjeli. Dok su ovi ubojice sluali zaprepaujui izvjetaj, problijedjelo im je lice. Pri pomisli na ono to su uinili, spopao ih je uas. Ako je izvjetaj istinit, oni su izgubljeni. Neko su vrijeme sjedili bez rijei gledajui jedan drugoga; nisu znali to da uine ili kau. Prihvatiti izvjetaj znailo bi sebe osuditi. Povukli su se da se posavjetuju to da rade. Zakljuili su da bi, ako se izvjetaj straara proiri u narodu, oni koji su Krista dali pogubiti, bili pobijeni kao Njegovi ubojice. Odluili su potkupiti vojnike ne bi li sve zadrali kao tajnu. Sveenici i starjeine ponudili su im veliku svotu govorei: Kaite: Njegovi uenici dooe nou te ga ukradoe dok smo mi spavali. A kad su straari upitali to e se dogoditi ako kau da su spavali na strai, idovski glavari su obeali da e to srediti s upraviteljem pa im se nita nee dogoditi. Tako su rimski vojnici prodali svoju ast za novac i pristali postupiti prema nagovoru sveenika i starjeina. Kad je Isus, dok je visio na kriu, povikao: Svreno je! stijene su se raspale, zemlja se zatresla i grobovi se otvorili. Kad je ustao kao pobjednik nad smru i grobom, dok je zemlja podrhtavala i nebeska slava obasjavala sveto mjesto, mnogi su pravedni uskrsnuli na Njegov zov i izili kao svjedoci da je uskrsnuo. Ovi poaeni ljudi ustali su proslavljeni. To su bili izabranici i sveti iz svih vremena, od stvaranja do Kristovih dana. I dok su idovski voe nastojali prikriti injenicu da je Krist uskrsnuo, Bog je odluio iz grobova podignuti skupinu koja e svjedoiti o Isusovom uskrsnuu i objavljivati Njegovu slavu. Ovi uskrsli razlikovali su se u stasu i liku; neki su izgledali otmjenije od drugih. Reeno mi je da su se stanovnici Zemlje izopaili, da su izgubili snagu i pristalost. Sotona ima vlast nad boleu i smru i sa svakim su razdobljem posljedice prokletstva bile sve vidljivije, a Sotonina mo oitija. Oni koji su ivjeli u Noino i Abrahamovo vrijeme bili su po stasu, pristalosti i snazi slini anelima. Ali svaki je narataj bio sve slabiji i podloniji bolesti pa je i njegov ivot bio krai. Sotona je nauio kako da mui i oslabi ljudski rod.

Duhovni darovi

159

Oni koji su ustali nakon Isusova uskrsnua javili su se mnogima govorei im da je rtva za ovjeka dovrena, da je Isus kojeg su idovi razapeli uskrsnuo iz mrtvih i kao dokaz svojih rijei izjavili su: Mi smo uskrsnuli s Njim. Svjedoili su kako su zahvaljujui Njegovoj velikoj sili ustali iz svojih grobova. Bez obzira na irenje lanih izvjetaja, Sotona, njegovi aneli i sveeniki glavari nisu mogli sakriti Kristovo uskrsnue jer je ova sveta skupina, koja je izila iz svojih grobova, proirila udesnu, radosnu vijest. I sam se Isus pokazao svojim oaloenim, skrenim uenicima i odagnao njihove strahove te ih ispunio radou i veseljem. Kad se ova vijest poela iriti od grada do grada i od mjesta do mjesta, idovi su se uplaili za svoj ivot i poeli prikrivati mrnju koju su gajili prema uenicima. Njihova je jedina nada bila irenje lanog izvjetaja, a oni koji su eljeli da ova la bude istina, prihvatili su je. Pilat je zadrhtao kad je uo da je Krist uskrsnuo. Nije sumnjao u svjedoanstvo i od tog trenutka vie nije imao mira. Zbog svjetovne asti, iz straha da ne izgubi vlast i ivot, dao je pogubiti Isusa. Sada je bio potpuno uvjeren da nije kriv samo za prolijevanje krvi nevinog ovjeka, ve Sina Bojeg. Njegov ivot bio je ispunjen tjeskobom do smrti. Oaj i jad uguili su svaki osjeaj nade i zadovoljstva. Odbio je utjehu i zavrio bijednom smru. Herodovo36 je srce jo vie otvrdnulo pa kad je uo da je Krist uskrsnuo, nije se mnogo uznemirio. Smaknuo je Jakova i kad je shvatio da time ugaa idovima, uhvatio je i
36 U suenju Kristu sudjelovao je Herod Antipa, a Herod Agripa I. smaknuo je Jakova. Agripa je bio Antipin neak i ogor. Pomou intriga oteo je prijestolje Antipi i kad je doao na vlast, postupao je prema kranima kao i Antipa. U Herodovoj dinastiji estorica su se zvala istim imenom. Zato je to ime u neku ruku sluilo kao opa titula, pa su se razlikovali po drugim imenima kao Antipa, Filip, Agripa i drugim. To je kao da kaemo car Nikola, car Aleksandar i drugi. U ovom sluaju uporaba ovog izraza postaje prirodnija i prikladnija, posebice stoga to je Agripa, kad je smaknuo Jakova, stupio na Antipino prijestolje, koji je neto prije toga sudjelovao u suenju Kristu. Bio je to isti herodovski duh, samo u drugoj osobi, kao zmaj iz Otkrivenja 12,17, koji je isti zmaj iz treeg retka s obzirom na to da je prava sila koja je nadahnjivala jednog i drugog bila zmaj u devetom retku. U jednom sluaju djeluje preko poganskog Rima, a u drugome vlastitom snagom.

185

186

160

Rani spisi

187

Petra namjeravajui i njega smaknuti. Ali Bog je imao posao za Petra pa je poslao anela da ga izbavi. Dok se Herod uzvisivao pred velikim mnotvom, udario ga je Gospodnji aneo i umro je najgroznijom smru. Rano ujutro prvog dana tjedna, prije zore, na grob su dole svete ene i donijele mirise da pomau Isusovo tijelo. Kad su ustanovile da je teki kamen odmaknut s vrata groba i da nema Isusovog tijela, srce im je klonulo; pomislile su se da su ga uzeli njihovi neprijatelji. Odjednom su primijetile dva anela u bijelim haljinama, sjajnih i bljetavih lica. Ova nebeska bia znala su zbog ega su ene dole i odmah su rekla da Isus nije ovdje, da je uskrsnuo, ali mogu pogledati mjesto gdje je leao. Zatim su im zapovjedili da idu i kau Njegovim uenicima da e pred njima otii u Galileju. ene su sa strahom i velikom radou pourile oaloenim uenicima i ispriale to su vidjele i ule. Uenici nisu mogli vjerovati da je Krist uskrsnuo, ali su sa enama koje su donijele vijest pourili do groba. Ustanovili su da Isusa nema; vidjeli su platna, ali nisu mogli povjerovati u radosnu vijest da je ustao od mrtvih. Vratili su se udei se onome to su vidjeli, kao i izvjetaju koji su ene donijele. Marija je odluila ostati pokraj groba razmiljajui o onome to je vidjela, zbunjena milju da je moda prevarena. Osjeala je da je oekuju nove kunje. Tuga ju je ponovno shrvala pa je briznula u gorki pla. Ponovno je zavirila u grob i ugledala dva anela obuena u bijele haljine. Jedan je sjedio na mjestu gdje je leala Isusova glava, a drugi do nogu. Obratili su joj se njeno i upitali je zato plae. Odgovorila je: Uzee moga Gospodina i ne znam kamo ga stavie. Kad se okrenula od groba, ugledala je Isusa kako stoji, ali Ga nije prepoznala. On joj se njeno obratio i upitao je zato plae i koga trai. Mislei da je vrtlar, molila Ga je da joj, ako je odnio njezinoga Gospodina, kae kamo Ga je stavio da bi Ga mogla uzeti. Nato je Isus progovorio svojim boanskim glasom: Marija! Poznavajui ton Njegovog dragog glasa, brzo je odgovorila: Uitelju! i u velikoj Ga radosti htjela zagrliti, ali je On rekao: Nemoj me se dodirnuti, jer jo nisam uzaao k Ocu svojemu. Nego idi brai mojoj i kai im: Uzlazim k Ocu svojemu i Ocu vaemu, Bogu svojemu i Bogu vaemu. Ispunjena radou, Marija je pourila k ueni-

Duhovni darovi

161

cima s radosnom vijesti. Isus je brzo uzaao svojem Ocu da s Njegovih usana uje kako je primio Njegovu rtvu i primi svu vlast na Nebu i na Zemlji. Aneli su kao oblak okruili Bojega Sina i zapovjedili vjenim vratima da se uzvise da moe ui Kralj slave. Dok je bio sa sjajnim nebeskim vojskama pred Ocem i okruen Njegovom slavom, vidjela sam da Isus nije zaboravio svoje uenike na Zemlji, ve je od svojeg Oca primio silu da se moe vratiti i njih obdariti silom. Isus se istog dana vratio i pokazao uenicima. Dopustio im je da Ga dotaknu jer je uziao k Ocu i primio silu. Tom prilikom Toma nije bio prisutan. Nije bio spreman ponizno prihvatiti izvjetaj uenika, ve je vrsto i samouvjereno izjavio da nee povjerovati dok na Isusovim rukama ne vidi oiljak od avala i svoj prst ne stavi na to mjesto, a svoje ruke na Njegovu slabinu gdje Ga je okrutno probolo koplje. Time je pokazao nepovjerenje prema svojoj brai. Kad bi svi traili isti dokaz, nitko danas ne bi prihvatio Isusa i povjerovao da je uskrsnuo. Ali bila je Boja volja da oni koji sami nisu mogli vidjeti i uti uskrslog Spasitelja prime izvjetaj uenika. Bogu nije bila draga Tomina nevjera. Kad se Isus ponovno javio svojim uenicima, s njima je bio i Toma i kad je ugledao Isusa, povjerovao je. Ali on je izjavio da nee biti zadovoljan dok opipom ne potvrdi ono to vidi i Isus mu je dao dokaz za kojim je eznuo. Toma je uskliknuo: Gospodin moj i Bog moj! ali ga je Isus ukorio zbog njegove nevjere rijeima: Toma, jer me vidi, vjeruje. Blago onima koji e vjerovati, a da nisu vidjeli! Na slian nain oni koji nisu doivjeli vijest prvog i drugog anela, moraju ih primiti od drugih koji su ih doivjeli i posluali. Kao to je bio odbaen Isus, vidjela sam da e biti odbaene i ove vijesti. I kao to su uenici objavili da nema spasenja ni po jednom drugom imenu, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti, tako i Boji sluge trebaju vjerno i neustraivo upozoravati one koji prihvaaju samo dio istina povezanih s vijeu treega anela da moraju radosno prihvatiti sve vijesti kako ih je Bog dao ili nee imati udjela u njima. Dok su svete ene nosile izvjetaj da je Isus uskrsnuo, rimska straa je irila la koju su izmislili sveeniki glavari

188

189

162

Rani spisi

190

i starjeine, da su uenici doli nou dok su spavali i ukrali Isusovo tijelo. Sotona je ovu la stavio u srce i usta sveenikih glavara, a narod im je spremno povjerovao. Meutim, Bog se pobrinuo da s ovog vanog dogaaja, o kojem ovisi spasenje, skine svaku sumnju; sveenici i starjeine nisu ga mogli prikriti. Podignuo je svjedoke od mrtvih da posvjedoe o Kristovom uskrsnuu. Isus je sa svojim uenicima ostao etrdeset dana; obradovao ih je kad im je potpunije objasnio stvarnosti Bojeg kraljevstva. Zapovjedio im je da posvjedoe o onome to su vidjeli i uli u vezi s Njegovim stradanjem, smru i uskrsnuem, da je prinio rtvu za grijeh i da svi koji ele mogu doi k Njemu i nai ivot. S velikom im je njenou rekao da e biti progonjeni i izloeni nevoljama, ali da e nai utjehu u prisjeanju na svoje iskustvo i rijei koje im je uputio. Rekao im je da je kroz nevolje i patnju nadvladao Sotonine kunje i pobijedio. Sotona vie nema vlasti nad Njim, ali e svoje kunje usmjeriti izravno na njih i na one koji e povjerovati u Njegovo ime. Ali oni e pobijediti kao to je On pobijedio. Isus je svoje uenike obdario silom da ine uda i rekao im da e, premda ih zli ljudi budu progonili, s vremena na vrijeme slati svoje anele da ih izbavljaju; da im zli ljudi nee moi uzeti ivot dok ne ostvare svoju zadau, a onda e se od njih moi zatraiti da krvlju zapeate svoje svjedoenje. Njegovi zabrinuti sljedbenici s radou su sluali svaku rije koja je dolazila s Njegovih usana. Sada su bili sigurni da je On Spasitelj svijeta. Njegove su im se rijei duboko urezale u srce; bilo im je ao to se tako brzo moraju rastati od svojeg nebeskog Uitelja i to s Njegovih usana vie nee sluati utjene, milostive rijei. Ali srca im je ponovno obuzela ljubav i neopisiva radost kad im je rekao da e otii i pripraviti im stanove, a onda ponovno doi i uzeti ih k sebi da budu tamo gdje je On. Takoer je obeao da e im poslati Utjeitelja, Svetoga Duha. Zatim podie ruke pa ih blagoslovi.

Kristovo uzaae
itavo je Nebo ekalo as trijumfa kad e Isus uzii svojem Ocu. Aneli su doli po Kralja slave da Ga trijumfalno

Duhovni darovi

163

otprate na Nebo. Nakon to je blagoslovio svoje uenike, Isus se rastao od njih i bio uznesen. I dok se uzdizao, slijedilo Ga je mnotvo zarobljenika koji su uskrsnuli zajedno s Njim. Pratilo ih je mnotvo nebeskih vojski dok je na Nebu bezbroj anela ekao Njegov dolazak. Kad su doli do Svetog Grada, aneli koji su pratili Isusa, povikali su: Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da unie Kralj slave! Aneli u gradu povikali su ushieno: Tko je taj Kralj slave? A aneli u Isusovoj pratnji pobjedonosno su odgovorili: Jahve silan i junaan, Jahve silan u boju! Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da unie Kralj slave! Ponovno su aneli na ekanju upitali: Tko je taj Kralj slave? a pratei su aneli milozvunim glasovima odgovorili: Jahve nad Vojskama on je Kralj slave! Zatim je nebeska povorka ula u Boji grad. A onda je sva nebeska vojska okruila svojeg velianstvenog Zapovjednika i s najdubljim se potovanjem poklonila pred Njim i spustila svoje sjajne krune pred Njegove noge. Zatim su zasvirali u svoje zlatne harfe i slatki melodini zvuci ispunili su cijelo Nebo bogatom glazbom i pjesmama Janjetu koje je bilo zaklano, ali opet ivi u velianstvu i slavi. Dok su uenici obuzeti tugom gledali u nebo da posljednjim pogledom uhvate svojega Gospodina koji se uzdizao, pojavila su se dva anela obuena u bijele haljine i rekla im: Galilejci, to stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto e tako doi kao to ste vidjeli da odlazi na nebo. Uenici i Isusova majka koja je s njima pratila uzaae Bojega Sina, proveli su sljedeu no razgovarajui o Njegovim udesnim djelima i neobinim i slavnim dogaajima koji su se zbili u tako kratko vrijeme. Sotona se ponovno savjetovao sa svojim anelima i pun ogorene mrnje protiv Boje vladavine rekao im je da dok jo ima mo i vlast nad Zemljom moraju udeseterostruiti svoje napore protiv Isusovih sljedbenika. Nita nisu mogli uiniti Kristu, ali ako je ikako mogue, moraju nadvladati Njegove sljedbenike. Objasnio im je da jeIsus svojim uenicima dao silu da ih ukoravaju i istjeruju i da lijee one koje e oni muiti. Na to su Sotonini aneli krenuli kao riui lavovi nastojei unititi Isusove sljedbenike.

191

192

164

Rani spisi

Kristovi uenici
Uenici su s velikom silom propovijedali raspetoga i uskrsloga Spasitelja. U Isusovo ime inili su znakove i uda; bolesni su ozdravljali, a jedan ovjek, uzet od roenja, potpuno je ozdravio i s Petrom i Ivanom uao u Hram hodajui, skaui i slavei Boga na oigled svim ljudima. Kad se vijest o tome proirila, ljudi su se poeli okupljati oko uenika. Mnogi su prili silno zaueni udom koje se dogodilo. Kad je Isus umro, sveenici su mislili da se meu njima vie nee dogaati uda, da e se uzbuenje stiati a narod ponovno vratiti ljudskim predajama. Ali ne! Uenici su inili uda i narod je bio iznenaen. Budui da je Isus bio razapet, pitali su se odakle Njegovim sljedbenicima ova sila. Dok je bio iv, mislili su da im je On davao silu; ali kad je umro, oekivali su da vie nee biti uda. Petar je razumio njihovu zbunjenost pa im je rekao: Izraelci, to se ovomu udite? Ili to nas gledate kao da smo svojom snagom ili pobonou postigli da ovaj prohoda? Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naih, proslavi slugu svoga, Isusa kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom kad ve bijae odluio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Zaetnika ivota ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, emu smo mi svjedoci. I po vjeri u njegovo ime, to je ime dalo snagu ovomu kojega gledate i poznate. Sveeniki glavari i starjeine nisu mogli podnijeti ove rijei pa su zapovjedili da se Petar i Ivan uhvate i zatvore. Ali tisue ljudi obratilo se i povjerovalo u Kristovo uskrsnue i uzaae nakon samo jedne propovijedi uenika. Sveenici i starjeine su se uznemirili. Ubili su Isusa kako bi misli ljudi svratili na sebe, a sada je situacija bila gora nego prije. Uenici su ih otvoreno optuivali za ubojstvo Bojeg Sina, a oni nisu mogli predvidjeti to e se iz toga razviti i kako e narod gledati na njih. Najradije bi smaknuli Petra i Ivana, ali se nisu usuivali zbog straha od naroda. Sljedei dan izveli su apostole pred Vijee. Meu njima su bili upravo oni koji su gorljivo zahtijevali krv Pravednika. uli su kako se Petar kletvom i psovkom odrekao svoje-

193

Duhovni darovi

165

ga Gospodina kad su ga optuili da je jedan od Njegovih uenika i sada su se nadali da e ga opet zastraiti. Ali je Petar doivio obraenje i sada je vidio priliku da skine ljagu onog naglog, kukavikog odricanja i uzvisi ime Onoga kojega je osramotio. Sa svetom odvanou i u sili Duha, neustraivo je objavio: Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu: po imenu Isusa Krista Nazareanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji pred vama zdrav! On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste, ali koji postade kamen zaglavni. I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se moemo spasiti. Narod je bio zauen Petrovom i Ivanovom odvanou i shvatio je da su bili s Isusom jer je njihovo plemenito, neustraivo ponaanje bilo slino Isusu kad je stajao pred svojim neprijateljima. Isus je jednim pogledom saaljenja i tuge ukorio Petra kad Ga se ovaj odrekao i sada, kad je hrabro priznao svojega Gospodina, Petar je primio Boje odobravanje i blagoslov. Kao znak Isusova odobravanja, ispunio se Svetim Duhom. Sveenici se nisu usuivali pokazati mrnju koju su osjeali prema uenicima. Zapovjedili su im da iziu i onda su se meusobno savjetovali govorei: to emo s tim ljudima? Ta uinili su oit znak, poznat svim Jeruzalemcima, ne moemo ga nijekati. Bojali su se da se izvjetaj o ovom dobrom djelu ne proiri u narodu. Ako bude iroko poznat, sveenici su osjeali da e izgubiti mo i da e ih se smatrati Isusovim ubojicama. I sve to su se usudili uiniti bilo je da apostolima uz prijetnju smru zabrane da vie ne govore u Isusovo ime. Meutim, Petar je odvano izjavio da oni mogu govoriti samo ono to su vidjeli i uli. Isusovom silom uenici su nastavili lijeiti nemone i bolesne koje su im donosili. Stotine ljudi svakodnevno se svrstavalo pod zastavu raspetog, uskrslog i uzalog Spasitelja. Sveenici i starjeine i ljudi povezani s njima uznemirili su se. Ponovno su uhitili apostole nadajui se da e se uzbuenje stiati. Sotona i njegovi aneli su likovali, ali su Boji aneli otvorili tamnika vrata i suprotno zapovijedi velikih sveenika i starjeina, naredili apostolima: Poite i postojano u Hramu navjeujte narodu sve rijei ivota ovoga.

194

195

166

Rani spisi

196

Kad se Vijee sastalo, poslali su po zatvorenike. Straari su otkljuali tamnika vrata, ali onih koje su traili nije bilo. Vratili su se sveenicima i starjeinama govorei: Zatvor smo nali sa svom pomnjom zatvoren i uvare na strai pred vratima, ali kad smo otvorili, nikoga unutra ne naosmo. Na to pristigne netko i dojavi im: Eno, ljudi koje baciste u tamnicu, u Hramu stoje i ue narod. Tada zapovjednik sa straarima ode te ih dovede ne na silu jer se bojahu da ih narod ne kamenuje. Dovedoe ih i privedoe pred Vijee. Veliki ih sveenik zapita: Nismo li vam strogo zabranili uiti u to Ime? A vi ste eto napunili Jeruzalem svojim naukom i hoete na nas navui krv toga ovjeka. Ovi idovski voe bili su licemjeri; umjesto da ljube Boga, vie im je stalo do pohvale ljudi. Srca su im toliko otvrdnula da su i najsilnija djela koja su apostoli uinili u njima izazivala bijes. Znali su da e oni biti proglaeni Isusovim ubojicama ako uenici budu propovijedali Njegovo raspee, uskrsnue i uzaae. Sada nisu bili spremni prihvatiti Isusovu krv kao onda kad su silovito vikali: Krv njegova neka padne na nas i na nau djecu! Apostoli su odvano izjavili da Boga moraju sluati vie nego ljude. Petar je rekao: Bog otaca naih uskrisi Isusa kojega vi smakoste objesivi ga na drvo. Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Zaetnika i Spasitelja da obraenjem podari Izraela i oprotenjem grijeha. I mi smo svjedoci tih dogaaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima to mu se pokoravaju. Neustraive Petrove rijei razbjesnile su ove ubojice i oni su odluili ponovno umrljati ruke krvlju ubijenih apostola. Upravo kad su to namjeravali uiniti, Boji aneo potaknuo je Gamalielovo srce da se obrati sveenicima i knezovima: I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi i otpustite ih. Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast e; ako li je pak od Boga, neete ga moi unititi da se i s Bogom u ratu ne naete. Zli aneli su upravo nagovarali sveenike i starjeine da smaknu apostole, ali je Bog poslao anela da to sprijei podiui meu idovskim voama glas u prilog svojim slugama. Djelo apostola jo nije bilo zavreno. Trebali su biti izvedeni pred kraljeve da svjedoe za Isusovo ime i o onome to su vidjeli i uli.

Duhovni darovi

167

Sveenici su nerado pustili svoje zatvorenike nakon to su ih dali iibati i zapovjedili im da vie ne govore u Isusovo ime. Oni pak odu ispred Vijea radosni to bijahu dostojni podnijeti pogrde za Ime. I svaki su dan u Hramu i po kuama neprestance uili i navjeivali Krista, Isusa. Tako je rije Boja rasla i mnoila se. Uenici su odvano svjedoili o onome to su vidjeli i uli i Isusovim imenom inili velika uda. Neustraivo su za Isusovu krv optuivali one koji su je bili spremni prihvatiti dok im je bilo doputeno da imaju vlast nad Bojim Sinom. Vidjela sam da je Bojim anelima zapovjeeno da s posebnom brigom uvaju svete, vane istine koje su u svakom narataju trebale sluiti kao sidro za Kristove uenike. Sveti Duh je posebno poivao na apostolima koji su bili svjedoci raspea, uskrsnua i uzaaa naega Gospodina ovih vanih istina koje su trebale biti nada Izraela. Svi su u Spasitelju svijeta trebali vidjeti svoju jedinu nadu i hoditi putem koji je On otvorio rtvovanjem vlastitog ivota, vriti Boji zakon i ivjeti. Vidjela sam Isusovu mudrost i dobrotu to je uenicima dao silu da nastave rad zbog kojeg su Ga idovi mrzili i ubili. U Njegovo ime imali su vlast nad Sotoninim djelima. Vijenac svjetla i slave osvijetlio je trenutak Isusove smrti i uskrsnua inei besmrtnom istinu da je On Spasitelj svijeta.

197

Stjepanova smrt
U Jeruzalemu se uvelike umnoio broj uenika i veliko je mnotvo sveenika prihvaalo vjeru. Stjepan je pun vjere inio velika uda i znamenja u narodu. idovski su se voe jako razgnjevili kad su vidjeli da se sveenici odvraaju od njihovih predaja, od rtava i prinosa, i prihvaaju Isusa kao veliku rtvu. Silom koju je dobio odozgo, Stjepan je korio sveenike i starjeine koji nisu povjerovali i pred njima uzdizao Isusa. Oni nisu mogli odoljeti mudrosti i sili kojom je govorio i kad su zakljuili da ne mogu nai nita za to bi ga optuili, podmitili su neke ljude da se lano zakunu kako su uli da govori pogrdne rijei protiv Mojsija i Boga. Podjarili su narod i zgrabili Stjepana te ga pomou lanih svjedoka optuili da govori protiv Hrama i Zakona. Ovi su

168
198

Rani spisi

199

svjedoili da su uli kako govori da e taj Isus iz Nazareta ukinuti obiaje koje im je dao Mojsije. Kad je Stjepan bio izveden pred svoje suce, svjetlo Boje slave obasjalo je njegovo lice. A svi koji su sjedili u Vijeu uprijee pogled u Stjepana te opazie lice mu kao u anela. Kad su ga pozvali da odgovori na optube, poeo je od Mojsija i proroka i ponovio povijest sinova Izraelovih i Boje postupanje s njima i pokazao im kako je Krist proreen u proroanstvima. Podsjetio ih je na povijest Hrama i izjavio da Bog ne prebiva u hramovima nainjenima ljudskim rukama. idovi su tovali Hram i zato bi se na onoga tko bi govorio protiv te graevine vie razgnjevili nego da je govorio protiv Boga. Kad je govorio o Kristu i spomenuo Hram, Stjepan je primijetio da odbacuju njegove rijei. Zato ih je neustraivo ukorio: Tvrdovrati i neobrezanih srdaca i uiju, vi se uvijek opirete Duhu Svetomu. Premda su potovali vanjske propise svoje religije, njihova su srca bila pokvarena i puna smrtonosnog zla. Spomenuo je okrutnost njihovih otaca koji su proganjali proroke i izjavio da su oni kojima se obraa poinili vei grijeh time to su odbacili i razapeli Krista. Kojega od proroka nisu progonili oci vai? I pobie one koji su unaprijed navijestili dolazak Pravednika iji ste vi sada izdajice i ubojice. Na ove jasne, otre rijei, sveenici i knezovi su se razbjesnili i jurnuli na Stjepana kripei zubima. Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Boju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu pa ree: Evo vidim nebesa otvorena i Sina ovjejega gdje stoji zdesna Bogu. Oni ga nisu htjeli uti. Viui iza glasa, oni zatisnue ui i navalie jednoduno na njega. Izbacie ga iz grada pa ga kamenovahu. A on je kleknuo i povikao iza glasa: Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh! Vidjela sam da je Stjepan bio silni Boji ovjek, posebno pozvan da popuni vano mjesto u Crkvi. Sotona je likovao zbog njegove smrti jer je znao da e za uenike to biti veliki gubitak. Ali Sotonin je trijumf bio kratkog vijeka, jer se u mnotvu koje je nazoilo Stjepanovoj smrti nalazio jedan kome e se sam Isus otkriti. Savao nije sudjelovao u kamenovanju Stjepana, ali je pristao da se smakne. Bio je revan u proganjanju Boje crkve, hvatao je krane u njiho-

Duhovni darovi

169

vim kuama i predavao ih njihovim ubojicama. Savao je bio vrlo sposoban i obrazovan ovjek; zbog svoje je revnosti i uenosti bio veoma cijenjen meu idovima. Sotona je vrlo djelotvorno koristio njegove talente da unaprijedi svoju pobunu protiv Bojeg Sina i onih koji su u Njega vjerovali. Ali Bog moe slomiti silu i najveeg protivnika i osloboditi one koje je zarobio. Krist je izabrao Savla kao orue izabrano da propovijeda Njegovo ime, da ojaa Njegove uenike u njihovom radu i da obilno popuni Stjepanovo mjesto.

Pavlovo obraenje
Kad je Savao krenuo u Damask s pismima punomoi da pohvata mueve i ene koji propovijedaju Isusa i okovane ih dovede u Jeruzalem, zli aneli oko njega su likovali. Ali iznenada ga je obasjalo svjetlo s neba koje je zle anele nagnalo u bijeg, a on se sruio na zemlju. Tada je zauo glas: Savle, Savle, zato me progoni? On je upitao: Tko si, Gospodine? A Gospodin je odgovorio: Ja sam Isus kojega ti progoni! Teko ti je protiv ostana praakati se. Savao je nato drui i zapanjen upitao: Gospodine to hoe da inim? A Gospodin je rekao: Ustani, ui u grad i rei e ti se to ti je initi. Njegovi suputnici su stajali bez rijei; uli su, dodue, glas, ali nisu nikoga vidjeli. Kad je svjetlo nestalo i Savao ustao, otvorio je oi,ali je ustanovio da je potpuno slijep. Sjaj nebeskog svjetla oslijepio ga je. Poveli su ga za ruku i uveli u Damask gdjetri dana nije vidio niti jeo i pio. Gospodin je poslao anela jednome od onih koje je Savao namjeravao uhvatiti i u vienju mu pokazao da treba otii u ulicu koja se zove Ravna i potraiti u kui Judinoj Taranina imenom Savla. Eno, moli se; i u vienju vidje ovjeka imenom Ananiju gdje ulazi i polae na nj ruke da bi progledao. Ananija je bio uvjeren da se radi o pogreki pa je poeo Gospodinu govoriti to je uo za Savla. Ali Gospodin je Ananiji rekao: Poi jer on mi je orue izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. Ja u mu uistinu pokazati koliko mu je za ime moje trpjeti. Ananija je posluao Gospodnju uputu, uao u kuu i stavljajui

200

170

Rani spisi

202

ruke na Savla, rekao: Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si iao, posla me da progleda i napuni se Duha Svetoga. Savlu se tog trenutka vratio vid i on se krstio. Zatim je u sinagogama nauavao da je Isus uistinu Sin Boji. Svi koji su ga uli bili su zapanjeni i pitali: Nije li ovo onaj koji je u Jeruzalemu istrebljivao sve koji Ime ovo prizivlju, pa i ovamo zato doao da ih okovane odvede pred velike sveenike? Savao je sve vie jaao i zbunjivao idove. Opet su se nali u nevolji. Svima je bilo poznato Savlovo protivljenje Isusu i njegova revnost u hvatanju i predavanju da se pobiju svi koji su vjerovali u Isusovo ime pa je njegovo udesno obraenje osvjedoilo mnoge da je Isus bio Sin Boji. Savao je svoj doivljaj iznosio u sili Svetoga Duha. Progonio je na smrt, hvatao mueve i ene i bacao ih u tamnicu dok ga na putu u Damask nije obasjalo snano svjetlo s neba i Isus mu se otkrio i rekao da je Sin Boji. Dok je tako odvano propovijedao Isusa, vrio je snaan utjecaj. Dobro je poznavao Pisma i nakon njegova obraenja boansko svjetlo obasjalo je proroanstva o Isusu; zato je jasno i odvano mogao iznositi istinu i ispraviti svako izvrtanje Pisma. S Duhom Bojim koji je poivao na njemu, on bi svoje sluatelje jasno i snano vodio kroz proroanstva do vremena Kristovog prvog dolaska i pokazivao im da su se ispunila pisma koja su govorila o Njegovom stradanju, smrti i uskrsnuu.

idovi odluuju ubiti Pavla

Kad su sveeniki glavari i knezovi vidjeli posljedice iznoenja Pavlovog doivljaja, zamrzili su ga iz dna due. Vidjeli su da odvano propovijeda Isusa i ini uda u Njegovo ime, da ga mnotvo slua i odvraa se od njihovih predaja i u idovskim voama gleda ubojice Bojeg Sina. Razgnjevili su se i okupili da se posavjetuju to bi valjalo uiniti da stiaju ovo uzbuenje. Sloili su se da je jedina sigurna odluka da Pavla smaknu. Ali Bog je znao njihove namjere i aneli su dobili nalog da ga uvaju kako bi mogao izvriti svoju zadau. Voeni Sotonom, nevjerni su idovi u Damasku danju i nou uvali vrata kako bi Pavla, kada proe, odmah ubili.

Duhovni darovi

171

Ali Pavla su obavijestili da mu idovi rade o glavi pa su ga uenici nou u koari spustili sa zida. idovi su se osramotili i rasrdili to nisu uspjeli ostvariti svoje namjere i Sotonin je plan bio onemoguen. Nakon toga je Pavao otiao u Jeruzalem da se pridrui uenicima, ali svi su ga se bojali. Nisu mogli vjerovati da je postao uenik. idovi u Damasku htjeli su mu oduzeti ivot, a njegova vlastita braa nisu ga htjela primiti. Ali Barnaba ga je uzeo i odveo k apostolima i objasnio im kako je Pavao na putu vidio Gospodina i kako je u Damasku odvano propovijedao u Isusovo ime. Meutim, Sotona je poticao idove da smaknu Pavla pa mu je Isus naloio da napusti Jeruzalem. U drutvu s Barnabom poao je u druge gradove propovijedajui Isusa i inei uda, i mnogi su se obratili. Kad je ozdravio ovjek koji je bio uzet od roenja, narod koji je tovao idole, namjeravao je uenicima prinijeti rtvu. Pavla je to zaboljelo pa im je objasnio da su on i njegov suradnik samo ljudi i da se trebaju klanjati samo Bogu koji je stvorio nebo i zemlju, more i sve to je u njima. Tako je Pavao uzvisio Boga pred narodom i jedva ga obuzdao. Time su u mislima ljudi bili oblikovani osnovni pojmovi o vjeri u pravoga Boga i da samo Njemu pripada tovanje i ast. Ali dok su jo sluali Pavla, Sotona je poticao nevjerne idove da ga slijede i upropaste dobro djelo koje je uinio. Oni su lanim izvjetajima ove idolopoklonike uspjeli okrenuti protiv Pavla. uenje i divljenje naroda pretvorilo se u mrnju pa su oni koji su se maloprije htjeli pokloniti uenicima, sada kamenovali Pavla i izbacili ga iz grada, uvjereni da je mrtav. Ali kad su se uenici okupili oko njega oplakujui ga, on je na njihovu radost ustao i s njima uao u grad. Drugom prigodom, kad su Pavao i Sila propovijedali Isusa, slijedila ih je neka ena opsjednuta pogaakim duhom i vikala: Ovi su ljudi sluge Boga Svevinjega; navjeuju vam put spasenja. To je inila mnogo dana. Ali Pavla je to rastuilo jer je svojom vikom odvlaila pozornost ljudi od istine. Sotona ju je na to naveo kako bi izazvao nezadovoljstvo naroda i unitio utjecaj uenika. Pavlu je to dodijalo pa se okrenuo i rekao duhu: Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: izii iz nje! i on ju je tog trenutka napustio.

203

204

172

Rani spisi

205

Njezinim je gospodarima odgovaralo to je vikala za uenicima, ali su se razgnjevili kad ju je zli duh napustio i oni vidjeli da je postala krotka Kristova uenica. Svojim vraanjem pribavljala im je veliku zaradu, a sada im je nada u zaradu propala. Sotonin plan je doivio poraz, ali su njegovi sluge uhvatili Pavla i Silu i odvukli ih na trg pred gradske poglavare govorei: Ovi ljudi, idovi, bune na grad. Mnotvo je ustalo protiv njih, suci su ih dali nasilno svui i naredili da se iibaju. Poto su ih izudarali, bacili su ih u tamnicu i zapovjedili tamniaru da ih pomno uva. Primivi takvu zapovijed, bacio ih je u nutarnju tamnicu, a noge im stavio u klade. Ali Gospodnji aneli su ih pratili u tamnicu i pobrinuli se da njihovo utamnienje bude na slavu Bogu i da pokau narodu kako je ovo Gospodnje djelo i da je On sa svojim izabranim slugama. Oko ponoi su Pavao i Sila molili i pjevali hvalu Bogu, kad je odjednom snaan potres poljuljao temelje zatvora. Vidjela sam kako je Bojianeo svima istog trenutka skinuo okove. Tamniar se probudio, pa kad je ugledao otvorena tamnika vrata, uplaio se. Mislio je da su zatvorenici pobjegli i da e zbog toga biti pogubljen. Ali kad se namjeravao ubiti, Pavao je povikao iza glasa: Ne ini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje! Boja sila osvjedoila je tamniara. Nato je zatraio svjetlo, uletio je i drui se bacio pred Pavla i Silu. Izveo ih je i upitao: Gospodo, to mi je initi da se spasim? Oni su mu odgovorili: Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit e se ti i dom tvoj! Tamniar je na to okupio ukuane i Pavao ih je upoznao s Isusom. Tako se srce tamniara sjedinilo sa srcima njegove brae i on im je oprao rane pa su se te noi krstili on i svi njegovi. Zatim je prostro stol pa se zajedno sa svim domom radovao to je povjerovao u Boga. Neobina vijest o oitovanju Boje sile koja je otvorila tamnika vrata i obraenju tamniara i njegove obitelji brzo se proirila. Poglavari su to douli i uplaili se. Poslali su tamniaru poruku da pusti Pavla i Silu. Ali Pavao nije htio potajice napustiti tamnicu, nije htio da se sakrije oitovanje Boje sile. Rekao im je: Javno su nas neosuene iibali, nas rimske graane, i bacili u tamnicu. A sada da nas potajno izbace? Nipoto, nego neka oni sami dou i izvedu

Duhovni darovi

173

nas! Kad su ove rijei prenijeli sucima i kad su ovi razumjeli da su apostoliRimljani, uplaili su se da e se poaliti caru zbog nezakonitog postupka. Zato su im se doli ispriati pa su ih izveli i zamolili da odu iz grada.

Pavao posjeuje Jeruzalem

Nakon obraenja Pavao je posjetio Jeruzalem i tamo propovijedao o Isusu i udima Njegove milosti. Govorio je o svojem udesnom obraenju, to je sveenike i knezove toliko razgnjevilo da su smiljali nain kako da ga ubiju. Da bi ga spasio, Isus mu se ponovno javio u vienju dok se molio i rekao: Pouri i izai iz Jeruzalema jer nee primiti tvoga svjedoanstva o meni. Pavao je odgovorio: Gospodine, oni znaju da sam ja u tamnice bacao i bievao po sinagogama one koji vjeruju u te. I dok se prolijevala krv Stjepana, svjedoka tvoga, i ja sam ondje stajao i odobravao te uvao haljine onih koji ga ubijahu. Pavao je mislio da se idovi u Jeruzalemu nee moi oduprijeti njegovom svjedoenju te e shvatiti da je veliku promjenu u njemu mogla izvriti samo Boja sila. Ali odgovor je bio jo odluniji: Poi jer u te poslati daleko k poganima! Tijekom svoje odsutnosti iz Jeruzalema, Pavao je poslao mnoga pisma u razna mjesta iznosei svoje iskustvo i snano svjedoei. Ali neki su nastojali unititi utjecaj tih pisama. Bili su prisiljeni priznati da su njegova pisma uvjerljiva i snana, ali su tvrdili da je njegova tjelesna nazonost nemona i rije bezvrijedna. injenica je da je Pavao bio uen ovjek i da su njegova mudrost i ponaanje oaravali sluatelje. Uenim ljudima je odgovaralo njegovo znanje i mnogi od njih su povjerovali u Isusa. Kad bi se naao pred kraljevima i velikim skupovima, bio je tako rjeit da bi oarao sve pred sobom. To je jako razgnjevilo sveenike i starjeine. Pavao je spremno ulazio u duboke rasprave i diui se, poveo bi sa sobom ljude u najuzvienije razmiljanje iznosei velika bogatstva Boje milosti i prikazujui im udesnu Kristovu ljubav. Onda bi se s jednostavnou spustio do razumijevanja obinog naroda i na najsilniji nain iznosio svoje iskustvo koje je u njima izazivalo iskrenu elju da postanu Kristovi uenici.

206

207

174

Rani spisi

208

Kada se Gospodin ponovno javio Pavlu, otkrio mu je da mora otii u Jeruzalem gdje e biti svezan i stradati za Njegovo ime. Premda je dugo bio zatvoren, Gospodin je preko njega i dalje vrio svoje posebno djelo. Njegovi su okovi bili sredstvo za irenje spoznaje o Kristu i tako proslavljali Boga. Dok su ga iz grada u grad slali na suenje, on je o Isusu i zanimljivim dogaajima iz svojeg vlastitog obraenja mogao svjedoiti pred kraljevima i upraviteljima, tako da to se tie Isusa nisu mogli imati izgovora. Tisue ljudi mu je povjerovalo i radovalo se u Isusovom imenu. Vidjela sam da se Boja posebna namjera ostvarila na Pavlovoj plovidbi morem; On se pobrinuo da preko Pavla mornari budu svjedoci Boje sile pa i da neznaboci uju za Isusovo ime i da se mnogi obrate Pavlovim pouavanjem i vide uda koja je uinio. Kraljevi i upravitelji bili su oarani njegovim prosuivanjem i kad bi gorljivo i sa silom Svetoga Duha propovijedao Isusa i iznosio zanimljive dogaaje iz svojeg obraenja, oni bi se uvjerili da je Isus bio Sin Boji. Dok su se sluajui Pavla neki udili, jedan od njih je uskliknuo: Zamalo pa me uvjeri te kraninom postah! Ali veina onih koji su ga sluali mislili su da e poslije razmisliti o onome to su uli. Sotona je iskoristio odgaanje i budui da su zanemarili priliku dok su im srca omekala, ona je zauvijek prola. Njihova su srca otvrdnula. Pokazano mi je da je Sotona prvo oslijepio idove da ne prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja, a onda ih je naveo da Ga poele ubiti iz zavisti zbog Njegovih silnih djela. Sotona je uao u jednog od Kristovih sljedbenika i naveo ga da Ga izda Njegovim neprijateljima da bi mogli razapeti Gospodina ivota i slave. Nakon to je Isus uskrsnuo, idovi su dodali grijeh na grijeh u nastojanju da sakriju injenicu Njegova uskrsnua potkupivi rimsku strau da svjedoi la. Ali Kristovo uskrsnue bilo je dvostruko potkrijepljeno istodobnim uskrsnuem mnotva svjedoka. Nakon uskrsnua Isus se javio svojim uenicima i jednom Ga je vidjelo njih pet stotina, dok su se oni koji su uskrsnuli s Njim javili mnogima, objavljujui da je Isus uskrsnuo. Sotona je naveo idove da se pobune protiv Boga time to su odbili prihvatiti Njegova Sina i to su umrljali ruke

Duhovni darovi

175

Njegovom predragocjenom kr vlju. Bez obzira na snane dokaze da je Isus Sin Boji, Otkupitelj svijeta, oni su Ga pogubili i nisu htjeli prihvatiti nikakav dokaz Njemu u prilog. Jedinu nadu i utjehu, kao i Sotona nakon svojega pada, nalazili su u pokuaju da nadvladaju Bojeg Sina. Zato su nastavili s pobunom progonei i ubijajui Kristove uenike. Nita im nije toliko paralo ui kao ime Isusa kojega su razapeli i oni su vrsto odluili da nee posluati nijedan dokaz Njemu u prilog. Kao onda kad je Sveti Duh preko Stjepana iznio vrste dokaze da je Isus Boji Sin, zaepili su ui samo da se ne bi osvjedoili. Sotona je vrsto u aci drao Isusove ubojice. Zlim djelima oni su postali njegovi podanici i on je preko njih nastojao muiti i uznemirivati one koji su povjerovali u Krista. Djelovao je preko idova da potakne neznaboce protiv Isusa i onih koji su Ga slijedili. Ali Bog je slao svoje anele da ojaaju uenike u njihovom radu, da mogu svjedoiti o onome to su vidjeli i uli i na kraju svojom ustrajnou zapeatiti krvlju svoje svjedoanstvo. Sotona je uivao to su idovi uhvaeni u njegovu zamku. Oni su i dalje ustrajavali na beskorisnim formama, rtvama i obredima. Kad je Isus visio na kriu i povikao: Svreno je! hramski se zastor razderao od vrha do dna kao znak da se Bog vie nee sastajati u Hramu sa sveenicima, da nee prihvaati njihove rtve i obrede, ali i da pokae kako je sruen zid koji je razdvajao idove od neznaboaca. Isus je prinio rtvu za jedne i druge i ako se ele spasiti, i jedni i drugi moraju vjerovati u Njega kao jedinu rtvu za grijeh, u Spasitelja svijeta. Kad je onaj vojnik probo Isusovu slabinu dok je visio na kriu, iz nje je potekla krv i voda. Krv je trebala oprati grijehe onih koji e povjerovati u Njegovo ime, a voda je trebala prikazivati ivu vodu koju vjernik dobiva od Isusa da ima ivot.

209

Veliki otpad
Bila sam prenesena u vrijeme kad su neznaboaki idolopoklonici okrutno progonili i ubijali krane. Krv je tekla potocima. Plemeniti, ueni i obini ljudi ubijani su bez milosti. Bogate obitelji su osiromaile jer se nisu htjele poko-

210

176

Rani spisi

211

riti njihovoj religiji. Bez obzira na progonstvo i stradanje koje su ovi krani trpjeli, oni nisu umanjivali mjerila. Krani su svoju vjeru odravali istom. Vidjela sam kako je Sotona likovao i trijumfirao gledajui njihove patnje. Ali Bog je s velikim odobravanjem gledao na svoje vjerne muenike. Bog je silno volio krane koji su ivjeli u to strano vrijeme zato to su bili spremni trpjeti za Njega. Svako stradanje koje su podnosili uveavalo je njihovu nagradu na Nebu. Premda se Sotona radovao stradanju svetih, nije bio zadovoljan. elio je zagospodariti umom, a ne samo tijelom. Patnje koje su podnosili samo su ih vie pribliavale Gospodinu, poticale da ljube jedan drugoga i da se vie nego ikada boje uvrijediti Boga. Sotona ih je elio navesti da izazovu Boje negodovanje; onda e izgubiti snagu, ustrajnost i vrstinu. Premda je tisue krana ubijeno, na njihovo su mjesto uskakali drugi. Sotona je vidio da gubi podanike; premda su bili izloeni progonstvu i smrti, bili su sigurni u Isusu Kristu kao podanici Njegovog kraljevstva. Zbog toga je Sotona nainio planove kako bi se uspjenije borio protiv Boje vladavine i svladao Crkvu. Naveo je neznaboake idolopoklonike da prihvate samo jedan dio kranske vjere. Tvrdili su da vjeruju u Kristovo raspee i uskrsnue i predlagali ujedinjenje s Isusovim sljedbenicima, ali bez promjene srca. O, kako je to bila strana opasnost za Crkvu! To je bilo vrijeme duevne tjeskobe. Neki su smatrali da e poputanje i ujedinjenje s idolopoklonicima koji su prihvatili jedan dio kranske vjere, dovesti do njihovog potpunog obraenja. Sotona je nastojao izopaiti biblijske doktrine. Vidjela sam da su na kraju mjerila kranstva sniena i da su se neznaboci ujedinjavali s kranima. Premda su ovi tovatelji idola tvrdili da su obraeni, oni su u Crkvu unijeli svoju idolatriju samo mijenjajui predmet tovanja u kipove svetaca, ak i u Krista i Njegovu majku Mariju. Kad su se Kristovi sljedbenici postupno ujedinili s njima, kranska vjera se izopaila i Crkva je izgubila svoju istou i silu. Pojedinci su se odbili ujediniti s njima; takvi su sauvali svoju istou i klanjali se samo Bogu. Nisu se htjeli pokloniti pred kipom bilo ega to je gore na nebu ili dolje na zemlji. Sotona je likovao zbog pada tolikih ljudi i onda je potaknuo palu crkvu da primorava one koji su uvali istou svoje

Duhovni darovi

177

vjere da se pokore njezinim ceremonijama i tovanju kipova ili da budu osueni na smrt. Ponovno su zapaljene vatre progonstva protiv prave Kristove crkve i milijuni ljudi pobijeni su bez milosti. To mi je pokazano na ovaj nain: Velika skupina neznaboakih idolopoklonika nosila je crnu zastavu na kojoj su bili naslikani Sunce, Mjesec i zvijezde. Ova je skupina izgledala vrlo estoko i gnjevno. Zatim mi je pokazana druga skupina s bijelom zastavom na kojoj je bilo napisano: istoa i svetost Gospodinu. Na njihovim se licima odraavala odlunost i nebeski mir. Vidjela sam kako su im se pribliili neznaboaki idolopoklonici i nastalo je veliko krvoprolie. Krani su se rasprili pred njima; pa ipak, skupina krana zbila se jo vre drei zastavu. Dok su mnogi padali, drugi su se okupljali oko zastave i zauzimali njihova mjesta. Vidjela sam skupinu idolopoklonika kako se savjetuju. Budui da nisu uspjeli svladati krane, sloili su se oko drugog plana. Vidjela sam kako sputaju svoju zastavu i pristupaju toj nepokolebljivoj kranskoj skupini i iznose svoje prijedloge. Isprva su svi prijedlozi bili odmah odbijeni. A onda sam vidjela kako se kranska skupina savjetuje. Neki su rekli da bi trebali spustiti zastavu, prihvatiti njihove prijedloge i sauvati ivot pa e moi prikupiti snagu i svoju zastavu podignuti meu neznabocima. Meutim, nekolicina nije htjela pristati na ovaj plan, ve je vrsto odluila umrijeti drei zastavu, a ne sputati je. Zatim sam vidjela kako su mnogi spustili zastavu i ujedinili se s neznabocima, ali oni koji su bili vrsti i nepokolebljivi, ponovno su je dohvatili i visoko uzdigli. Vidjela sam da ljudi koji su stalno naputali skupinu onih s istom zastavom i ujedinjavali se s idolopoklonicima pod crnom zastavom, progone one koji su nosili bijelu zastavu. Mnogi su bili pobijeni, ali je bijela zastava ostala visoko uzdignuta i novi su se vjernici okupljali oko nje. idovi koji su prvi potaknuli gnjev neznaboaca protiv Isusa nisu proli nekanjeno. U sudnici, dok je Pilat oklijevao da osudi Isusa, gnjevni su idovi vikali: Krv njegova neka padne na nas i na nau djecu. idovski je narod doivio ispunjenje ovog stranog prokletstva koje su zazvali na svoje glave. Njihovi neprijatelji bili su i neznaboci i nazovikrani. Tobonji krani, u svojoj gorljivosti za Krista ko-

212

178
213

Rani spisi

jeg su idovi razapeli, smatrali su da e Bog biti tim zadovoljniji to im budu nanosili vee patnje. Zato su pobijeni mnogi idovi koji nisu vjerovali, dok su drugi protjerivani iz mjesta u mjesto i kanjavani na sve mogue naine. Na njima je bila krv Krista i uenika koje su smaknuli pa su bili izloeni raznim strahotama. Pratilo ih je Boje prokletstvo pa su postali predmet ruganja neznaboaca i tobonjih krana. Poniavali su ih, izbjegavali i prezirali kao da su bili obiljeeni Kajinovim znakom. Ali sam vidjela da je Bog udesno sauvao ovaj narod i rasprio ga po svijetu kako bi se moglo vidjeti da je izloen posebnom Bojem gnjevu. Vidjela sam da je Bog odbacio idove kao narod, ali da e se pojedinci obratiti i da e uspjeti skinuti pokrivalo sa svojega srca i vidjeti kako se proroanstvo o njima ispunilo. Oni e prihvatiti Isusa kao Spasitelja svijeta i uvidjeti koliko je veliki grijeh uinio njihov narod kad Ga je odbacio i razapeo.

Tajna bezakonja
Sotona je oduvijek nastojao skrenuti misli ljudi s Isusa na ovjeka i unititi odgovornost pojedinca. Doivio je neuspjeh svojeg plana kad je kuao Bojeg Sina, ali je bolje uspio kad je priao k palom ovjeku. Kranstvo se pokvarilo. Pape i sveenici drznuli su se zauzeti najvie poloaje pa su uili ljude da oprost grijeha oekuju od njih umjesto da gledaju na Krista. Narod je bio potpuno prevaren. Uili su ga da su pape i sveenici Kristovi predstavnici, a oni su zapravo bili predstavnici Sotone, pa su oni koji su im se klanjali tovali Sotonu. Narod je traio Bibliju, ali su sveenici smatrali da je opasno dopustiti ljudima da je sami itaju kako se ne bi prosvijetlili i otkrili grijehe svojih voa. Uili su narod da svaku rije ovih varalica primi kao rije iz Bojih usta. Zadrali su vlast nad umovima ljudi koja inae pripada samo Bogu. Tko god se usudio slijediti vlastita uvjerenja, bio je izloen istoj mrnji koju su Sotona i idovi pokazivali prema Isusu, pa bi vlasti eale za njihovom krvlju. Pokazano mi je vrijeme kad je Sotona posebno likovao. Mnotvo krana pobijeno je na najstranije naine zato to su htjeli sauvati istou svoje vjere. Biblija je bila omrz-

214

Duhovni darovi

179

nuta pa su je nastojali ukloniti sa zemlje. Ljudima je uz prijetnju smru bilo zabranjeno da je itaju i svi primjerci koji bi se nali bili su spaljeni. Ali vidjela sam da se Bog posebno brinuo za svoju Rije. Zatitio ju je. U nekim razdobljima bilo je jako malo primjeraka Biblije, ali On nije dopustio da Njegova Rije nestane jer e u posljednje dane biti toliko umnoena da e je moi imati svaka obitelj. Vidjela sam kako je, dok je bilo malo primjeraka Biblije, ona bila dragocjena i izvor utjehe za progonjene Isusove sljedbenike. itali su je potajno, i oni koji su imali ovu posebnu prednost osjeali su da razgovaraju s Bogom, s Njegovim Sinom Isusom i Njegovim uenicima. Ali ova blagoslovljena prednost mnoge je stajala ivota. Ako su ih otkrili, odvodili su ih do krvnikova panja, na lomau ili u tamnicu da umru od gladi. Meutim, Sotona nije mogao osujetiti plan spasenja. Isus je bio razapet i trei je dan ustao. Onda je Sotona rekao svojim anelima kako e uiniti da raspee i uskrsnue govore njemu u prilog. elio je da oni koji su tvrdili da vjeruju u Isusa povjeruju kako su Kristovom smru ukinuti zakoni koji su se odnosili na idovske rtve i prinose, i potaknuti ih da idu i dalje i nagnati da povjeruju kako je i zakon Deset zapovijedi umro s Kristom. Vidjela sam da su mnogi spremno prihvatili ovo Sotonino lukavstvo. Cijelo je Nebo zahvatilo ogorenje kad su vidjeli gaenje svetog Bojeg zakona. Isus i sva nebeska bia bili su upoznati s naravi Bojeg zakona; znali su da ga Bog nee promijeniti niti ukinuti. Beznadno stanje ovjeka nakon pada u grijeh izazvalo je veliku tugu na Nebu i potaknulo Isusa da se ponudi umrijeti za prijestupnike Bojeg svetog zakona. Ali da je taj Zakon bilo mogue ukinuti, ovjek bi se mogao spasiti bez Isusove smrti. Njegova smrt nije ukinula Oev Zakon, ve ga je uzveliala i proslavila i zato On zahtijeva poslunost svim njegovim svetim propisima. Da je Crkva ostala ista i nepokolebljiva, Sotona je ne bi mogao prevariti i navesti da pogazi Boji zakon. U skladu sa svojim smjelim planom, Sotona udara izravno u temelj Boje vladavine na Nebu i na Zemlji. Zbog pobune je bio zbaen s Neba. Nakon to se pobunio, da bi spasio sebe, htio je da Bog promijeni svoj Zakon, ali mu je pred cijelim nebeskim zborom reeno da je Boji zakon nepromjenjiv.

215

180

Rani spisi

216

217

Sotona zna da e za sebe pridobiti druge ako ih uspije navesti da prekre Boji zakon, jer svaki prijestupnik Zakona mora umrijeti. Sotona je odluio ii korak dalje. Rekao je svojim anelima da e neki toliko braniti Boji zakon da ih nee moi uhvatiti u ovu zamku; Deset zapovijedi su tako jasne da e mnogi vjerovati kako su jo uvijek obvezujue i da zato mora nastojati promijeniti samo jednu od njih. Onda je naveo svoje predstavnike da pokuaju promijeniti etvrtu, subotnju zapovijed; time e promijeniti samo jednu zapovijed od deset koja prikazuje pravoga Boga, Stvoritelja neba i zemlje. Sotona ih je uputio na Isusovo slavno uskrsnue i rekao da je Isus svojim uskrsnuem prvog dana tjedna prenio subotu sa sedmog na prvi dan tjedna. Tako je Sotona uporabio uskrsnue da poslui njegovom cilju. On i njegovi aneli radovali su se zabludama koje su tako dobro pripremili s tobonjim Kristovim prijateljima. Na ono to e jedan gledati s religijskim uasom, drugi e prihvatiti. Tako su prihvaene i gorljivo branjene razliite zablude. Boja volja, tako jasno otkrivena u Njegovoj Rijei, zastrta je zabludama i predajama koje se nauavaju kao zapovijedi Boje. Premda e ovoj drskoj prijevari biti doputeno da djeluje do Isusovog drugog dolaska, sve to vrijeme zablude i prijevare Bog nije ostao bez svjedoka. Usred tame i progonstva Crkve, uvijek je bilo vjernih koji su vrili sve Boje zapovijedi. Vidjela sam da su aneoske vojske bile iznenaene dok su promatrale patnje i smrt Kralja slave. Ali sam vidjela da ih nije zaudilo da e Gospodin ivota i slave, koji je Nebo ispunio radou i sjajem, raskinuti okove smrti i izii iz svoje tamnice kao pobjedonosni osvaja. Zato, ako se ijednog od ovih dogaaja treba prisjeati u dan odmora, onda je to raspee. Ali vidjela sam da nijedan od ovih dogaaja nije namijenjen da promijeni ili ukine Boji zakon; naprotiv, oni su najsnaniji dokaz njegove nepromjenjivosti. Oba ova vana dogaaja imaju svoje spomendane. Sudjelovanjem u Gospodnjoj veeri, u lomljenju kruha i uzimanju ploda loze, mi navjeujemo Gospodnju smrt dok ne doe. Tako u mislima osvjeavamo prizore Njegova stradanja i smrti. Kristovo uskrsnue slavimo tako to zajedno

Duhovni darovi

181

s Njim bivamo ukopani krtenjem i ustajemo iz vodenog groba slino Njegovom uskrsnuu da ivimo novim ivotom. Pokazano mi je da e Boji zakon vrsto ostati zauvijek i da e na novoj Zemlji postojati za svu vjenost. Prilikom stvaranja, kad su poloeni temelji Zemlji, sinovi Boji s divljenjem su promatrali Stvoriteljevo djelo i sve su nebeske vojske klicale od radosti. Tada je bio postavljen temelj suboti. A na kraju est dana stvaranja, Bog je u sedmi dan poinuo od svih svojih djela i blagoslovio sedmi dan i posvetio ga jer je taj dan poinuo od svih svojih djela. Subota je uspostavljena u Edenu prije pada; svetkovali su je Adam i Eva i sve nebeske vojske. Bog je poinuo u sedmi dan, blagoslovio ga i posvetio. Vidjela sam da subota nikad nee biti ukinuta, ve e je otkupljeni sveti i sve aneoske vojske za svu vjenost svetkovati u ast velikog Stvoritelja.

Smrt, a ne vjeni ivot u patnji

Sotona je poeo svoju prijevaru u Edenu kad je Evi rekao: Ne, neete umrijeti! To je bila prva Sotonina lekcija o besmrtnosti due i on ovu prijevaru iri od onog vremena do danas i nastavit e je iriti dok ne prestane ropstvo Boje djece. Pokazani su mi Adam i Eva u Edenu. Okusili su plod sa zabranjenog stabla i bili istjerani iz vrta; zatim je oko stabla ivota postavljen ognjeni ma kako ne bi mogli okusiti njegov plod i postati besmrtni grenici. Plod s ovog stabla trebao je odravati besmrtnost. ula sam kako jedan aneo pita: Tko je od Adamova potomstva proao pokraj ognjenog maa i okusio plod sa stabla ivota? Zatim sam ula kako drugi aneo odgovara: Nitko od Adamova potomstva nije proao pokraj ognjenog maa i okusio plod s tog stabla; zato nema besmrtnog grenika. Dua koja sagrijei umrijet e vjenom smru smru koja e trajati zauvijek, nakon koje nema nade u uskrsnue; i Boja srdba bit e zadovoljena. Bilo mi je udno to je Sotona mogao uvjeriti ljude da Boje rijei Dua koja sagrijei umrijet e znae da dua koja sagrijei nee umrijeti, ve e vjeno ivjeti u mukama. Aneo je rekao: ivot je ivot, bilo da protjee u muci ili srei. Smrt je bez boli, bez radosti, bez mrnje.

218

182

Rani spisi

219

220

Sotona je svojim anelima zapovjedio da se posebno potrude na irenju lai koju je prvi put izgovorio Evi u Edenu: Ne, neete umrijeti! Kad su ljudi prihvatili ovu zabludu i povjerovali da je ovjek besmrtan, Sotona ih je naveo da povjeruju kako e grenici ivjeti u vjenim mukama. Tako je Sotoni pripremljen put da djeluje preko svojih predstavnika i Boga prikae narodu kao osvetoljubivog tiranina koji baca u pakao sve koji Mu ne ugode i ini da zauvijek osjeaju Njegov gnjev; a dok trpe neopisive muke i uvijaju se u vjenom ognju, Bog je prikazan kako ih promatra sa zadovoljstvom. Sotona zna da e mnogi, ako prihvate ovu zabludu, mrziti Boga umjesto da Ga ljube i oboavaju, ali i da e mnogi zakljuiti da se prijetnje Boje rijei nee doslovno ispuniti jer bi bilo protivno Njegovom karakteru dobrote i ljubavi da izloi vjenim mukama bia koja je stvorio. Sotona je naveo ljude da prihvate jo jednu krajnost da potpuno zanemare Boju pravdu i prijetnje u Njegovoj Rijei i da Boga prikae kao svemilostivog, tako da nitko nee propasti ve e svi, svetac i grenik, na kraju biti spaeni i doi u Njegovo kraljevstvo. Kao posljedica rasprostranjene zablude o besmrtnosti due i beskonanim mukama, Sotona iskoritava jo jednu skupinu i navodi je da Bibliju smatra nenadahnutom knjigom. Oni smatraju da Biblija nauava mnogo toga to je dobro, ali da se na nju ne moe osloniti niti je voljeti jer navodno sadri nauk o vjenim mukama. Jednu drugu skupinu Sotona vodi jo dalje, koja ak nijee Boje postojanje. Oni ne vide dosljednost u karakteru Boga iz Biblije ako dio ljudske obitelji namjerava za svu vjenost izloiti groznim mukama. Zbog toga odbacuju Bibliju i njezinog autora i smrt smatraju vjenim snom. Postoji jo jedna skupina koja je straljiva i bojaljiva. Takve Sotona navodi na grijeh i kada sagrijee, tvrdi im da plaa grijeha nije smrt, ve ivot u stranim mukama koje e trpjeti u beskrajnim vjekovima vjenosti. Uveliavajui uas beskonanog pakla, on zaposjeda njihov oslabljeni um i oni gube razum. Onda Sotona i njegovi aneli likuju, a nevjernici i ateisti udruuju se u sramoenju kranstva. Oni tvrde da su ova zla prirodna posljedica vjerovanja u Bibliju

Duhovni darovi

183

i njezinog autora, a zapravo su posljedica prihvaanja ovog popularnog krivovjerja. Vidjela sam da su nebeske vojske ispunjene gorinom zbog ovog drskog Sotoninog djelovanja. Pitala sam zato Bog trpi da sve ove prijevare djeluju na umove ljudi kad su Boji aneli moni i da dobiju nalog, lako bi skrili neprijateljevu silu. A onda sam vidjela da je Bog znao da e Sotona nastojati na svaki nain unititi ovjeka; zato je dao da se napie Njegova Rije i objavio ljudskom rodu svoje namjere kako i najslabiji ne bi zalutao. Kad je svoju Rije dao ovjeku, On ju je briljivo uvao da je Sotona i njegovi aneli niti itko od njegovih pomagaa i predstavnika ne uniti. Dok druge knjige mogu biti unitene, ona treba ostati besmrtna. A pred svretak vremena bit e toliko umnoavana da e svi koji budu eljeli moi imati svoj primjerak i naoruati se protiv Sotoninih obmana i lanih uda. Vidjela sam da je Bog posebno uvao Bibliju, ali kad je bilo malo primjeraka, ueni ljudi su u nekim sluajevima promijenili rijei, uvjereni da je ine jasnijom, a zapravo su mistificirali ono to je bilo jasno jer su se oslanjali na utvrena gledita nastala pod utjecajem tradicije. Ali sam vidjela da je Boja rije, kao cjelina, savreni lanac u kojem je jedna karika povezana s drugom i tako je objanjava. Iskreni istraivai istine ne moraju zabludjeti, jer Boja rije ne samo to je jasna i jednostavna u objavljivanju puta ivota, ve je dan Sveti Duh kao vodi u razumijevanju tog puta ivota koji je u njoj otkriven. Vidjela sam da Boji aneli nikad ne kontroliraju volju ljudi. Bog pred ovjeka postavlja ivot i smrt. ovjek bira. Mnogi eznu za ivotom, ali i dalje hodaju irokim putem. Odluuju ustati protiv Boje vladavine ne marei za Njegovu veliku milost i saaljenje to je dao svojega Sina da umre za njih. Oni koji ne ele prihvatiti spasenje ponueno uz tako veliku cijenu, moraju podnijeti kaznu. Ali vidjela sam da ih Bog nee zatvoriti u pakao da se vjeno mue, niti e ih povesti na Nebo; jer kad bi ih doveo u drutvo istih i svetih, oni bi se osjeali jadno. On e ih potpuno unititi i uiniti kao da ih nikad nije bilo; tako e biti zadovoljena Njegova pravda. On je nainio ovjeka iz praha pa e neposlune i nesvete progutati vatra i oni e se vratiti u prah.

221

184

Rani spisi

222

Vidjela sam da Boja dobrota i saaljenje u tom pitanju treba navesti sve da se dive Njegovom karakteru i uzvisuju Njegovo sveto ime. Nakon to zli nestanu sa zemlje, sva e nebeska vojska rei: Amen! Sotona gleda s velikim zadovoljstvom na one koji ispovijedaju Kristovo ime, ali se vrsto dre obmana iji je on zaetnik. On jo uvijek smilja nove obmane i njegova mo i sposobnost u tome stalno jaa. On je naveo svoje predstavnike, pape i sveenike, da se uzvise i potaknu narod da estoko progoni i unitava one koji nisu bili voljni prihvatiti njegove obmane. O, kakve su patnje i muke Kristovi sljedbenici morali trpjeti! Aneli su sve to vjerno zapisivali. Sotona i njegovi zli aneli s uivanjem su govorili anelima koji su sluili ovim napaenim svetima da e ih sve pobiti tako da na Zemlji nee ostati nijedan iskreni kranin. Vidjela sam da je Boja crkva tada bila ista. Nije bilo opasnosti da joj se prikljue ljudi pokvarena srca, jer su pravi krani, koji su se usudili objaviti svoju vjeru, bili u opasnosti da zavre u mukama, na lomai, izloeni svakojakom muenju koje su izmislili Sotona i njegovi zli aneli ili su nadahnuli misli ovjeka.

Reformacija
Bez obzira na progonstvo svetih, svuda su se pojavljivali ivi svjedoci za Boju istinu. Gospodnji aneli vrili su posao koji im je bio povjeren. Odlazili su u najmranija mjesta i iz mraka izvodili ljude potena srca. Bili su utonuli u zablude, ali Bog ih je kao Savla pozvao da budu izabrani sudovi koji e nositi Njegovu istinu i podignuti glas protiv grijeha Njegovog tobonjeg naroda. Boji aneli pokrenuli su srca Martina Luthera, Melanchthona i drugih na raznim mjestima i u njima izazvali e za ivim svjedoanstvom Boje rijei. Neprijatelj je navalio kao rijeka i trebalo je podignuti zastavu protiv njega. Bog je izabrao Luthera da se suprotstavi oluji, da ustane protiv gnjeva pale crkve i osnai nekolicinu koja je bila vjerna svojem svetom zvanju. On se uvijek bojao da ne uvrijedi Boga. Pokuao je djelima zadobiti Njegovu naklonost, ali nije bio zadovoljan dok zraka svjetlosti s Neba nije iz njegovog uma odagnala tamu i navela ga da se ne

Duhovni darovi

185
223

uzda u djela, ve u zasluge Kristove krvi. Sada je mogao sam pristupiti Bogu, ne preko pape i ispovjednik, ve samo preko Isusa Krista. Kako je za Luthera bilo dragocjeno ovo novo i slavno svjetlo koje je rasvijetlilo njegovo neshvaanje i odagnalo praznovjerje! On ga je cijenio vie od najveeg zemaljskog blaga. Bila je to nova Boja rije. Sve se promijenilo. Knjiga koje se straio jer u njoj nije vidio ljepote, sada mu je bila ivot, vjeni ivot. Bila je njegova radost, njegova utjeha, njegov blagoslovljeni uitelj. Nita ga nije moglo navesti da je prestane prouavati. Bojao se smrti; ali kad je itao Boju rije, nestalo je svih strahova i on se divio Bojem karakteru i zavolio Boga. Sam je pretraivao Bibliju i uivao u bogatstvu koje je sadravala; a onda ju je pretraivao radi Crkve. Zgraavao se zbog grijeha onih u koje se uzdao za spasenje i kad je vidio kako su mnogi drugi okrueni tamom koja je i njega pokrivala, ozbiljno je traio prigodu da im ukae na Boje Janje koje uzima grijehe svijeta. Diui glas protiv zabluda i grijeha papinske crkve, ozbiljno se trudio da raskine lance tame koji su vezali tisue ljudi i potaknule ih da se za spasenje uzdaju u djela. eznuo je za tim da im moe otvoriti um za pravo bogatstvo Boje milosti i izvrsnost spasenja dobivenog po Isusu Kristu. U sili Svetoga Duha povikao je protiv postojeih grijeha crkvenih voa i kad je od sveenika naila oluja protivljenja, on se nije obeshrabrio jer se vrsto oslanjao na jaku Boju ruku i u Njega pouzdao za pobjedu. I to se sve vie uputao u borbu, bijes sveenika prema njemu bivao je sve vei. Oni se nisu eljeli reformirati. Htjeli su da ih pusti na miru, u ispraznim zadovoljstvima, u zlu; i eljeli su da i Crkva ostane u tami. Vidjela sam da je Luther bio vatren i gorljiv, neustraiv i odvaan u ukoravanju za grijeh i u zastupanju istine. Nije mario za zle ljude ni avle; znao je da je Onaj koji je s njim moniji od svih njih. Luther je imao gorljivosti, hrabrosti i odvanosti i ponekad je bio u opasnosti da ide u krajnosti. Ali Bog je podigao Melanchthona, koji je po karakteru bio sasvim suprotan, da pomogne Lutheru u voenju reformacije. Melanchthon je bio povuen, bojaljiv, oprezan i veoma strpljiv ovjek. Bog ga je jako volio. Imao je veliko pozna-

224

186

Rani spisi

225

vanje Svetoga pisma i bio vrlo pronicav i mudar. Njegova ljubav za Boje djelo bila je jednaka Lutherovoj. Srca ova dva Gospodnja ovjeka bila su vrsto povezana, bili su nerazdruivi prijatelji. Luther je bio od velike pomoi Melanchthonu kad je ovaj bio u opasnosti da bude straljiv i spor, a Melanchthon je zauzvrat bio od velike pomoi Lutheru kad je ovaj bio u opasnosti da se prenagli. Melanchthon je svojim dalekosenim oprezom esto izbjegavao nevolje koje bi dole na Boje djelo da je ono bilo preputeno samo Lutheru; a ono esto ne bi napredovalo da je bilo preputeno samo Melanchthonu. Bila mi je pokazana Boja mudrost u izboru ove dvojice da izvre reformaciju. Zatim sam bila vraena u dane apostola; vidjela sam da je Bog kao druga vatrenom, revnom Petru izabrao blagog i strpljivog Ivana. Ponekad je Petar bio nagao i kad bi se to dogodilo, voljeni uenik bi ga esto obuzdavao. No to Petra nije promijenilo. Ali nakon to se odrekao svojega Gospodina, pokajao se i ponovno obratio, sve to je bilo potrebno da obuzda njegovu vatrenost i revnost bilo je blago Ivanovo upozorenje. Kristovo bi djelo esto trpjelo da je bilo preputeno samo Ivanu. Petrova revnost je bila potrebna. Njegova odvanost i energija esto su ih izbavljali iz tekoa i uutkali njihove neprijatelje. Ivan je privlaio ljude. Svojim strpljivim podnoenjem i dubokim posveenjem mnoge je zadobio za Kristovo djelo. Bog je podignuo ljude koji e se usprotiviti postojeim grijesima papinske crkve i nastaviti reformaciju. Sotona je nastojao unititi ove ive svjedoke, ali Gospodin ih je ogradio. Neki su u slavu Njegovog imena smjeli svojom krvlju zapeatiti svoje svjedoanstvo, ali tu su bili silni ljudi kao Luther i Melanchthon koji su Boga mogli najbolje proslaviti svojim ivotom i razotkrivanjem grijeha sveenika, papa i kraljeva koji su drhtali pred Lutherovim glasom i glasom njegovih suradnika. Preko ovih izabranih ljudi zrake svjetla poele su razgoniti tamu i mnogi su radosno prihvatili svjetlo i hodili u njemu. A kad bi jedan od tih svjedoka bio smaknut, pojavila su se dvojica i vie njih da zauzmu njegovo mjesto. Meutim, Sotona nije bio zadovoljan. Mogao je vladati samo tijelom. Nije mogao natjerati vjernike da se odreknu svoje vjere i nade. ak i u smrti trijumfirali su sa svijetlom

Duhovni darovi

187

nadom u besmrtnost koja ih eka pri uskrsnuu pravednih. Imali su vie nego energiju smrtnog ovjeka. Nisu se usudili zaspati ni za trenutak, ve su se naoruali kranskom bojnom opremom, pripremljeni za sukob ne samo s duhovnim neprijateljima, ve i sa Sotonom u obliju ljudi koji su stalno vikali: Odreci se svoje vjere ili umri! Ovi malobrojni krani bili su jaki u Bogu i dragocjeniji u Njegovim oima od polovice svijeta koji je nosio Kristovo ime ali je bio kukavica u Njegovom djelu. Dok je Crkva bila progonjena, njezini su pripadnici bili ujedinjeni i meusobno se voljeli; bili su jaki u Bogu. Grenicima nije bilo doputeno da se ujedine s Crkvom. Samo oni koji su bili spremni odrei se svega radi Krista, mogli su biti Njegovi uenici. Oni su rado bili siromani, ponizni i slini Kristu.

226

Ujedinjenje Crkve i svijeta

Nakon toga sam vidjela Sotonu kako se savjetuje sa svojim anelima i razmatraju to su postigli. Istina, pomou straha od smrti sprijeili su neke povuene due da prihvate istinu, ali mnogi, ak i najplaljiviji, prihvatili su istinu i nakon toga su strah i povuenost odmah nestali. Kad su bili svjedoci smrti svoje brae i vidjeli njihovu odlunost i strpljenje, znali su da im je pomogao Bog i aneli da trpe takve patnje pa su i oni postali odvani i neustraivi. A kad su bili pozvani da poloe svoj ivot, odrali su svoju vjeru s takvim strpljenjem i nepokolebljivou da su ak i njihovi ubojice zadrhtali. Sotona i njegovi aneli zakljuili su da mora postojati neki pouzdaniji nain unitavanja dua koji bi na kraju bio mnogo uspjeniji. Premda su krani trpjeli, njihova nepokolebljivost i svijetla nada koja ih je hrabrila, uinila je da i najslabiji ojaaju i osposobila ih da neustraivo pristupe muilitu i plamenu. Oni su pred svojim ubojicama pokazali plemenito Kristovo ponaanje i svojom ustrajnou i Bojom slavom koja je poivala na njima mnoge osvjedoili u istinu. Zato je Sotona zakljuio da mora pristupiti u blaem obliku. Ve je uspio izopaiti biblijski nauk, a tradicije koje e upropastiti milijune hvatale su duboki korijen. Obuzdavajui mrnju, odluio je svoje podanike ne poticati na ta-

188

Rani spisi

227

228

ko ogoreno progonstvo, ve je naveo Crkvu da se zalae za razliite tradicije umjesto za vjeru koja je neko dana svetima. Kad je uspio da Crkva, pod izlikom da prima potporu, prihvati naklonost i poasti svijeta, ona je poela gubiti Boju naklonost. Izbjegavajui objavljivati iste istine koje su pogaale ljubitelje uivanja i prijatelje svijeta, ona je postupno izgubila silu. Crkva danas vie nije odvojen i poseban narod kakva je bila kad su protiv nje gorjele vatre progonstva. Kako je zlato izblijedjelo! Kako se najfinije zlato promijenilo! Da je Crkva zadrala svoj osobiti, sveti karakter, vidjela sam da bi sila Svetoga Duha koju su dobili uenici jo uvijek bila s njom. Bolesni bi ozdravljali, demoni bi bili ukoreni i istjerani, a ona bi bila silna i strana za svoje neprijatelje. Vidjela sam veliku skupinu koja ispovijeda Kristovo ime, ali Bog ih nije priznao svojima. Oni Mu nisu inili zadovoljstvo. Sotona je poprimio poboni karakter i bio vrlo zadovoljan to ljudi misle da su krani. ak mu je stalo do toga da vjeruju u Isusa, u Njegovo raspee i uskrsnue. On i njegovi aneli to i sami vjeruju i dru. Ali ako ova vjera ne proizvodi dobra djela i one koji je ispovijedaju ne vodi na oponaanje Kristovog ivota samoodricanja, Sotona se ne uznemiruje, jer oni samo imaju Kristovo ime, dok su im srca i dalje tjelesna pa ih moe bolje uporabiti u svojoj slubi nego da je ne ispovijedaju. Skrivajui svoju izopaenost pod imenom krana, oni se provlae uz ostale sa svojom neposveenom naravi i nepokorenim zlim strastima. To nevjernicima prua priliku da svojim nesavrenostima sramote Krista pa oni koji imaju istu i neokaljanu vjeru, dolaze na zao glas. Propovjednici propovijedaju ono to odgovara tjelesnim ljudima. Oni se ne usuuju propovijedati Isusa i otre biblijske istine; kad bi to uinili, tjelesni ljudi ne bi ostali u Crkvi. Budui da su mnogi od njih bogati, treba ih zadrati premda nisu dostojni da budu u njoj vie od Sotone i njegovih anela. Upravo to Sotona eli. Isusovu vjeru treba u oima svijeta uiniti popularnom i cijenjenom. Narodu treba rei da e svijet vie cijeniti one koji ispovijedaju vjeru. Takav se nauk jako razlikuje od Kristova nauka. Njegove doktrine i doktrine svijeta ne mogu se pomiriti. Oni koji su Ga

Duhovni darovi

189

slijedili, morali su se odrei svijeta. Ova prijetvornost potekla je od Sotone i njegovih anela. Oni su nainili plan i tobonji krani su ga proveli. Iznose se bajke koje gode uhu i spremno primaju, a licemjeri i oni koji otvoreno grijee ujedinjuju se s Crkvom. Kad bi se iznosila istina u njezinoj istoi, ona bi ubrzo iskljuila ove ljude. Ali izmeu onih koji tvrde da slijede Krista i svijeta nije bilo razlike. Kad bi ovaj lani pokriva bio povuen s vjernika tih crkava, vidjela sam da bi se pokazalo takvo bezakonje, zloa i pokvarenost da i najstidljivije Boje dijete ne bi oklijevalo ove tobonje krane nazvati njihovim pravim imenom, djecom svojega oca avla, jer ine njegova djela. Isus i sva nebeska bia sa zgraanjem su promatrali ovaj prizor. Ali Bog je za Crkvu imao svetu i vanu vijest. Kad bi je prihvatila, ona bi dovela do temeljite reforme u Crkvi, oivjela bi ivo svjedoanstvo koje bi uklonilo licemjere i grenike i Crkvi ponovno priskrbilo Boju naklonost.

William Miller37
Bog je poslao svojeg anela da potakne srce jednog farmera koji nije vjerovao u Bibliju da pone istraivati proroanstva. Boji aneli su stalno posjeivali tog izabranika da vode njegove misli i otvore njegov um za razumijevanje proroanstava koja su dotad bila nerazumljiva Bojem narodu. Tako je dobio poetak lanca istine, to ga je potaknulo da istrauje kariku za karikom dok Boju rije nije gledao s uenjem i divljenjem. Vidio je savreni lanac istine. Rije koju je smatrao nenadahnutom sada je pred njegovim oima otvorila svoju ljepotu i sjaj. Vidio je da jedan dio Pisma objanjava drugi i kad neki ulomak nije mogao razumjeti, objanjenje je naao u drugom dijelu Rijei. Sada se prema svetoj Bojoj rijei poeo odnositi s radou i najdubljim potovanjem i divljenjem. Prouavajui proroanstva, ustanovio je da stanovnici Zemlje ive u zavrnim prizorima povijesti ovoga svijeta a da im to nije poznato. Promatrao je crkve i vidio da su pokvarene; svoju su ljubav odvratile od Isusa i usmjerile na
37

229

Vidi Dodatak.

190

Rani spisi

230

231

svijet; traile su svjetovnu ast umjesto asti koja dolazi odozgo; posezale su za svjetovnim blagom umjesto da svoje blago skupljaju na Nebu. Posvuda je vidio licemjerje, tamu i smrt. Duh mu se uznemirio. Bog ga je pozvao da napusti svoju farmu kao to je pozvao Elizeja da ostavi svoje volove i svoj posao i slijedi Iliju. William Miller drui je poeo narodu iznositi tajne Bojega kraljevstva vodei sluatelje kroz proroanstva do Kristovog drugog dolaska. Sa svakim naporom dobivao je veu snagu. Kao to je Ivan Krstitelj najavio Isusov prvi dolazak i pripremio Mu put, tako je William Miller i oni koji su mu se pridruili objavljivao drugi dolazak Sina Bojeg. Bila sam povedena unatrag u vrijeme uenika i pokazano mi je da je Bog imao posebno djelo koje je voljeni Ivan trebao obaviti. Sotona je odluno nastojao sprijeiti njegov rad pa je poveo svoje sluge da ga unite. Svi koji su bili svjedoci oitovanja velike Boje sile u Ivanovu izbavljenju bili su zapanjeni i mnogi su bili uvjereni da je Bog s njim i da je svjedoanstvo koje je iznosio o Isusu bilo ispravno. Oni koji su ga nastojali unititi, nisu se usudili ponovno pokuati oduzeti mu ivot pa mu je bilo doputeno da postrada za Isusa. Njegovi su ga neprijatelji lano optuili pa je ubrzo prognan na usamljeni otok kamo je Gospodin poslao svojega anela da mu otkrije dogaaje koji e se odigrati na Zemlji i stanje Crkve sve do kraja njezin otpad i stanje u kojem bi trebala biti ako eli ugoditi Bogu i na kraju nadvladati. Aneo s Neba doao je k Ivanu u velianstvenom prizoru; njegovo je lice zrailo izuzetnom Bojom slavom. On je Ivanu pokazao uzbudljive prizore od velikog znaenja u povijesti Boje crkve i otkrio mu opasne sukobe koje e Kristovi sljedbenici morati pretrpjeti. Ivan je vidio kako prolaze kroz velike nevolje, kako su ubijeljeni i okuani i na kraju ih vidi kao trijumfalne pobjednike slavno spaene u Bojem kraljevstvu. Lice anela bilo je ozareno radou i posebno sjajno dok je Ivanu pokazivao konanu pobjedu Boje crkve. Dok je apostol promatrao konano izbavljenje Crkve, slavni prizor toliko ga je zanio da se s dubokim potovanjem i divljenjem spustio pred noge anela da mu se pokloni. Nebeski vjesnik odmah ga je podignuo i blago ukorio govorei: Nemoj! Ja sam sluga kao i ti i braa tvoja, koja

Duhovni darovi

191

imaju svjedoanstvo Isusovo. Bogu se klanjaj! Jer je svjedoanstvo Isusovo duh proroanstva. Aneo je zatim Ivanu pokazao nebeski grad sa svim njegovim sjajem i bljetavom slavom, i on je zadivljen i svladan zaboravio na ukor anela i opet je pao pred njega. Ponovno je bio blago ukoren: Nemoj, jer sam i ja sluga kao i ti, i braa tvoja proroci, i oni koji dre rije ove knjige. Bogu se klanjaj! Propovjednici i narod smatrali su Otkrivenje tajanstvenom i manje vanom knjigom od ostalih dijelova Svetoga pisma. Ali ja sam vidjela da je ova knjiga stvarno otkrivenje dano da bude od posebne koristi onima koji e ivjeti u posljednje dane i voditi ih u potvrivanju ispravnosti svojeg poloaja i svoje dunosti. Bog je usmjeravao um Williama Millera na proroanstva i dao mu veliko svjetlo o Otkrivenju. Da su razumjeli Danielova vienja, ljudi bi bolje razumjeli Ivanova vienja. Ali Bog je u pravom trenutku djelovao na svojeg izabranog slugu, koji je s jasnoom i u sili Svetoga Duha otvorio proroanstva i pokazao sklad izmeu Danielovih i Ivanovih vienja i drugih dijelova Biblije te u srca ljudi utisnuo sveta, zastraujua upozorenja Rijei da se priprave za dolazak Sina ovjejeg. Duboko i sveano uvjerenje zahvatilo je umove onih koji su ga sluali pa su se propovjednici i narod, grenici i nevjernici, obratili Gospodinu i traili da se pripreme kako bi opstali na sudu. Boji aneli pratili su Williama Millera u obavljanju njegove zadae. Bio je vrst i nepokolebljiv neustraivo navijetajui vijest koja mu je bila povjerena. Svijet koji lei u zlu i hladna, svjetovna Crkva bili su dovoljni da pokrenu sve njegove snage i navedu ga da dragovoljno trpi napor, oskudicu i patnju. Premda su mu se tobonji krani i svijet usprotivili, a Sotona i njegovi aneli udarali po njemu, on nije prestao propovijedati vjeno Evanelje mnotvu gdje god je bio pozvan irei na sve strane povik: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda.

232

192

Rani spisi

Vijest pr vog anela38

Vidjela sam da je Bog bio u objavljivanju vremena 1843. godine. Njegova je namjera bila da probudi narod i da ga iskua hoe li se odluiti za istinu ili protiv nje. Propovjednici su se osvjedoili u ispravnost razumijevanja prorokih razdoblja i neki od njih su se odrekli svojeg ponosa, ostavili svoje plae i crkve te poli od mjesta do mjesta nosei vijest. Ali budui da je nebeska vijest nala mjesto u srcima samo nekolicine onih koji su se smatrali Kristovim propovjednicima, djelo je preneseno na mnoge koji nisu bili propovjednici. Neki su ostavili svoja polja da objave vijest, dok su drugi bili pozvani iz svojih radionica i trgovina. ak su i neki od obrazovanih ljudi bili prisiljeni napustiti svoje zvanje i posvetiti se nepopularnom radu objavljivanja vijesti prvog anela. Propovjednici su odloili svoje sektake poglede i osjeaje i ujedinili se u navijetanju Isusova dolaska. Gdje god je vijest bila iznesena, pokrenula je ljude. Grenici su se kajali, plakali i molili za oprost i oni iji je ivot bio obiljeen nepotenjem, sada su nastojali izvriti nadoknadu. Roditelji su bili duboko zabrinuti za svoju djecu. Oni koji su prihvatili vijest, radili su za svoje neobraene prijatelje i roake i sa srcem optereenim teinom sveane vijesti upozoravali ih i molili da se priprave za dolazak Sina ovjejeg. Oni koji su bili toliko tvrdi da nisu htjeli popustiti pred takvom teinom dokaza, odlazili su kui praeni iskrenim upozorenjima. Ovo djelo ienja due odvratilo je ljubav od svjetovnih stvari na posveenje kakvo dosad nikad nije bilo doivljeno. Tisue su prihvatile istinu koju je propovijedao William Miller i Boji su sluge ustali u Ilijinom duhu i sili da objave vijest. Kao Ivan, Isusov prethodnik, oni koji su objavljivali ovu sveanu vijest, osjeali su se potaknutima da poloe sjekiru na korijen stablu i pozovu ljude da donose plodove koji odgovaraju pokajanju. Njihovo svjedoanstvo trebalo je probuditi i snano djelovati na crkve i otkriti njihov pravi karakter. I kad je odjeknula sveana opomena da bjee od gnjeva
38

233

Vidi Dodatak.

Duhovni darovi

193

koji dolazi, mnogi koji su bili povezani s crkvama prihvatili su ovu iscjeljujuu vijest, uvidjeli su svoj otpad i s gorkim suzama pokajanja i dubokom patnjom due ponizili se pred Bogom. Kad je Boji Duh poinuo na njima, i oni su pomogli u objavljivanju vijesti: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda. Objavljivanje odreenog vremena izazvalo je veliko protivljenje svih stalea, od propovjednika za propovjedaonicom do najbezobzirnijeg, prkosnog grenika. Nitko ne zna ni dana ni asa, ulo se od licemjernih propovjednika i smjelih rugaa. Nisu htjeli da ih pouavaju i ispravljaju oni koji su ukazivali na godinu u kojoj e prema njihovom miljenju istei proroka razdoblja i na znakove koji su pokazivali da je Krist blizu, na samim vratima. Mnogi pastiri stada koji su tvrdili da ljube Isusa, rekli su da se ne protive objavljivanju Kristova dolaska, ali se protive odreivanju vremena. Boje oko koje sve vidi italo je njihova srca. Oni uope nisu ljubili Isusa. Znali su da njihov nekranski ivot ne bi izdrao ispit jer nisu hodili uskom stazom koju je On obiljeio. Ovi lani pastiri isprijeili su se na putu Bojeg djela. Istina iznesena s osvjedoavajuom silom probudila je ljude i oni su kao tamniar poeli pitati: to moram uiniti da se spasim? Ali ovi su pastiri stali izmeu istine i naroda i poeli propovijedati umirujue stvari da ih odvedu od istine. Oni su se ujedinili sa Sotonom i njegovim anelima viui: Mir, mir, kad mira nije bilo. Oni koji su voljeli lagodnost i bili zadovoljni svojom udaljenou od Boga, nisu se dali probuditi iz svoje tjelesne sigurnosti. Vidjela sam da su Boji aneli sve to biljeili; odjea ovih neposveenih pastira bila je umrljana krvlju dua. Propovjednici koji sami nisu htjeli prihvatiti ovu spasonosnu vijest spreavali su druge da je prime. Na njima je krv ovih dua. Propovjednici i narod udruili su se u protivljenju ovoj vijesti s Neba i progonili Williama Millera i one koji su se u ovom radu ujedinili s njim. irili su lai da nakode njegovom utjecaju i u vie prilika, nakon to je jasno objavio Boju rije primjenjujui otre istine na srca svojih sluatelja, protiv njega se raspalio veliki gnjev pa kad je odlazio s mjesta sastanka, neki su ga vrebali ne bi li mu uzeli ivot. Ali Bog je poslao anele da ga zatite i oni su ga si-

234

194

Rani spisi

235

236

gurno odveli od gnjevne rulje. Njegovo djelo jo nije bilo dovreno. Najpoboniji su s radou prihvaali vijest. Znali su da dolazi od Boga i da je objavljena u pravi as. Aneli su s najdubljim zanimanjem pratili rezultate nebeske vijesti i kad su se crkve okrenule od nje i odbacile je, oni su se sa alou savjetovali s Isusom. On je odvratio svoje lice od tih crkava i zapovjedio anelima da vjerno bdiju nad dragocjenim duama koje nisu odbacile svjedoanstvo, jer ih je trebalo obasjati jo jedno svjetlo. Da su se tobonji krani radovali dolasku svojeg Spasitelja, da su voljeli Isusa i da su smatrali kako se nitko na zemlji ne moe usporediti s Njim, vidjela sam da bi klicali od radosti na sam spomen Njegova dolaska. Ali negodovanje koje su pokazali kad su uli za dolazak svojega Gospodina bilo je siguran dokaz da Ga nisu voljeli. Sotona i njegovi aneli su trijumfirali i otvoreno dobacivali Kristu i Njegovim svetim anelima kako Njegov navodni narod toliko malo voli Isusa da ne ezne za Njegovim drugim dolaskom. Vidjela sam da je Boji narod radosno oekivao dolazak svojega Gospodina.Ali Bog ga je naumio iskuati. Njegova je ruka pokrila pogreku u raunanju prorokih razdoblja. Oni koji su oekivali svojega Gospodina nisu otkrili tu pogreku, a nije je vidjela ni veina uenih ljudi koji su se protivili odreenom vremenu. Bog je odredio da se Njegov narod razoara. To vrijeme je prolo i oni koji su radosno oekivali svojega Spasitelja bili su alosni i obeshrabreni, dok su oni koji se nisu radovali Isusovu dolasku, ve su prihvatili vijest iz straha, bili zadovoljni to nije doao u oekivano vrijeme. Njihovo ispovijedanje nije djelovalo na srce niti je oistilo njihov ivot. Protjecanje vremena bilo je dobro smiljeno da otkrije takva srca. Oni su bili meu prvima koji su se okrenuli i ismijavali alosne i razoarane koji su se istinski radovali dolasku svojega Spasitelja. Vidjela sam Boju mudrost u kuanju svojeg naroda i u tome to je dao priliku za ispitivanje da otkrije one koji bi u asu nevolje ustuknuli i vratili se. Isus i sva nebeska bia gledali su s naklonou i ljubavlju na one koji su s iskrenim oekivanjem eznuli da vide Onoga koga je ljubila njihova dua. Aneli su lebdjeli oko

Duhovni darovi

195

njih da ih krijepe u asu kunje. Oni koji su zanemarili nebesku vijest, bili su ostavljeni u tami i protiv njih se raspalio Boji gnjev jer nisu htjeli primiti svjetlo koje im je poslao s Neba. Oni pak vjerni, razoarani ljudi, koji nisu mogli razumjeti zato njihov Gospodin nije doao, nisu bili ostavljeni u tami. Bog ih je ponovno poveo k Bibliji da istrauju proroka razdoblja. Bog je sklonio ruku s brojki i pogreka je objanjena. Vidjeli su da proroka razdoblja seu do 1844. i da isti dokazi koje su iznosili da dokau kako su proroka razdoblja zavrila 1883. godine pokazuju da e zavriti 1844. Svjetlo iz Boje rijei obasjalo je njihovo stajalite i oni su otkrili vrijeme odgaanja Ako stie polako [vienje], ekaj. U svojoj ljubavi prema Kristovom neposrednom dolasku previdjeli su kanjenje vienja koje je bilo smiljeno da se pokau pravi ekaoci. Sada su ponovno imali odreeno vrijeme. Ali vidjela sam da mnogi od njih nisu mogli nadvladati veliko razoaranje da bi imali onu gorljivost i energiju koja je njihovu vjeru obiljeavala 1843. Sotona i njegovi aneli trijumfirali su nad njima i oni koji nisu primili vijest, estitali su sami sebi na svojoj dalekosenoj prosudbi i mudrosti to nisu prihvatili zabludu, kako su je nazvali. Nisu shvatili da odbacuju Boju preporuku pa su se ujedinili sa Sotonom i njegovim anelima u zbunjivanju Bojeg naroda koji je nastojao postupati u skladu s nebeskom vijeu. Crkve su progonile one koji su vjerovali u ovu vijest. One koji nisu prihvatili vijest neko je vrijeme obuzdavao strah da ne postupe prema osjeajima svojega srca, ali je vrijeme otkrilo njihove prave osjeaje. Htjeli su uutkati svjedoenje koje su iznosili ekaoci da su se proroka razdoblja protegnula do 1844. Vjernici su jasno objanjavali svoju pogreku i iznosili razloge zato oekuju svojega Gospodina 1844. Njihovi protivnici nisu mogli iznijeti nikakve argumente protiv jasno iznesenih razloga. Ali gnjev crkava se raspalio; nisu htjele sluati dokaze i iskljuile su svjedoenje iz crkava kako ga drugi ne bi mogli uti. Oni koji se nisu usudili zadrati od drugih svjetlo koje im je Bog dao, iskljueni su iz crkava; ali Isus je bio s njima i oni su se radovali u svjetlu Njegova lica. Bili su spremni prihvatiti drugu vijest.

237

196

Rani spisi

Vijest drugog anela39

Kad su crkve odbacile vijest pr vog anela, odbacile su svjetlo s Neba i izgubile Boju naklonost. One su se pouzdale u vlastitu snagu i protivljenjem prvoj vijesti stavile se u poloaj u kojemu nisu mogle vidjeti svjetlo vijesti drugog anela. Ali Bogu dragi, oni koji su bili progonjeni, prihvatili su vijest Pade Babilon i napustili te crkve. Pri kraju objavljivanja vijesti drugog anela40 vidjela sam kako je Boji narod obasjalo snano svjetlo s Neba. Njegove zrake bile su sjajne kao sunce. ula sam glasove anela kako viu: Zarunik dolazi! Iziite mu u susret! To je bio pononi poklik koji je dao silu vijesti drugog anela. Aneli su poslani s Neba da podignu obeshrabrene svete i pripreme ih za veliko djelo koje ih je oekivalo. Najdarovitiji nisu meu prvima prihvatili ovu vijest. Aneli su bili poslani poniznima, pobonima i potaknuli ih da ponu razglaavati: Zarunik dolazi! Iziite mu u susret! Oni kojima je ova vijest bila povjerena urili su se i objavili je u sili Svetoga Duha; tako su podigli svoju obeshrabrenu brau. Ovo djelo nije vreno u ljudskoj mudrosti i znanju, ve u Bojoj sili i Njegovi sveti koji su je uli nisu joj se mogli oduprijeti. Prvo su je primili najduhovniji, a posljednji su je primili oni koji su prije vodili djelo i pomogli da poklik Zarunik dolazi! Iziite mu u susret! preraste u glasnu viku. U svim dijelovima Zemlje vijest drugog anela obasjalo je svjetlo i poklik je omekao srce tisuama. Iao je od grada do grada i od sela do sela dok se Boji narod koji je ekao nije potpuno podigao. U mnogim crkvama nije se smjela iznositi ova vijest pa su velike skupine, koje su imale ivo svjedoanstvo, napustile ove pale crkve. Pononim poklikom izvreno je silno djelo. Vijest je zahtijevala ispitivanje srca i vodila vjernike da sami tee za ivim iskustvom. Znali su da se ne mogu osloniti na druge. Sveti su napeto ekali svojega Gospodina u postu, bdjenju i gotovo neprekidnoj molitvi. ak su i neki grenici to vrijeme oekivali s uasom, ali veliko mnotvo pokazalo je Sotonin
39 40

238

Vidi Dodatak. Vidi Dodatak.

Duhovni darovi

197
239

duh protivljenja toj vijesti. Ismijavali su se i rugali stalno ponavljajui: Nitko ne zna ni dana ni asa. Zli aneli poticali su ih da otvrdnu svoja srca i odbiju svaku zraku svjetla s Neba da bi ostali uhvaeni u Sotoninu zamku. Mnogi koji su tvrdili da oekuju Krista nisu imali udjela u irenju ove vijesti. Boja slava koju su vidjeli, poniznost i duboko posveenje ekalaca te neodoljivi dokazi nagnali su ih da tvrde kako su prihvatili istinu, ali se nisu obratili; nisu bili spremni za Gospodnji dolazak. Sveti su svuda osjeali duh sveane i ozbiljne molitve. Na njima je poivala sveta ozbiljnost. Aneli su s najveim zanimanjem pratili djelovanje vijesti, podizali su one koji su je prihvatili i odvlaili ih od zemaljskih stvari da obilno crpe iz izvora spasenja. Bog je tada prihvatio svoj narod. Isus ih je promatrao sa zadovoljstvom jer se u njima odraavao Njegov lik. Oni su se potpuno rtvovali, potpuno posvetili i oekivali da se preobraze u besmrtnost. Ali ekalo ih je veliko razoaranje. Trenutak koji su oekivali nadajui se izbavljenju, proao je; jo uvijek su bili na Zemlji i posljedice nikad nisu bile vidljivije. Svoja su oekivanja usmjerili na Nebo i u iskrenom oekivanju okusili besmrtno izbavljenje, ali se njihove nade nisu ostvarile. Strah koji je obuzeo mnoge u narodu nije odjednom nestao; nisu odmah trijumfirali nad razoaranima. Ali kad se nisu pojavili vidljivi znakovi Bojega gnjeva, oslobodili su se straha koji su osjeali i nastavili s ismijavanjem i ruganjem. Boji narod ponovno je bio izloen kunji. Svijet im se smijao, rugao i sramotio ih, a oni koji su ne sumnjajui vjerovali da e Isus doi da uskrisi mrtve i preobrazi ive svete i povede ih u kraljevstvo da ga zauvijek zaposjednu, osjeali su se kao uenici kod Kristova groba. Uzee moga Gospodina i ne znam kamo ga stavie.

240

Prikaz adventnog pokreta

Vidjela sam vie skupina koje kao da su bile povezane konopima. Mnoge od njih bile su u potpunom mraku, oiju usmjerenih prema zemlji;inilo se da nema veze izmeu njih u Isusa. Ali meu ovim razliitim skupinama bilo je onih ija su lica izgledala vedro, njihov je pogled bio uprt pre-

198

Rani spisi

241

ma Nebu. Njih su osvjetljavale zrake svjetla od Isusa, sline zrakama sunca. Jedan mi je aneo rekao da pozorno gledam i ja sam primijetila kako je jedan aneo bdio nad onima koji su bili osvijetljeni zrakom svjetla, dok su zli aneli okruivali one koji su bili u tami. ula sam glas jednog anela kako vie: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda. Zatim je na ovim skupinama poinulo snano svjetlo i obasjalo one koji e ga prihvatiti. Neki od onih koji su bili u mraku prihvatili su svjetlo i radovali se. Drugi su se oduprli svjetlu s Neba govorei da je poslano da ih zavede. Svjetlo ih je napustilo i oni su ostali u mraku. Oni koji su primili svjetlo od Isusa, s radou su prihvatili jaanje dragocjenog svjetla koje ih je obasjavalo. Njihova su lica zraila radou dok im je pogled s najveim zanimanjem bio upravljen na Isusa; njihovi su se glasovi ujedinili s glasom anela: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda. Kad su povikali te rijei, vidjela sam da su ih oni koji su bili u mraku gurali tijelom i rukama. Na to su mnogi koji su cijenili sveto svjetlo raskinuli veze koje su ih vezivale i odvojili se od tih skupina. Dok su to inili, ljudi koji su pripadali razliitim skupinama i koje su oni cijenili, prolazili su pokraj njih, neki s ljubaznim rijeima, a drugi s gnjevnim pogledom i prijeteim pokretima i uvrivali konopce koji su se olabavili. Ovi su ljudi stalno govorili: Bog je s nama. Mi stojimo u svjetlu. Mi imamo istinu. Pitala sam tko su ti ljudi i reeno mi je da su to propovjednici i vodei ljudi koji su sami odbacili svjetlo, a ne ele da ga drugi prime. Vidjela sam one koji su cijenili svjetlo kako s usrdnom enjom gledaju gore oekujui Isusa da doe i povede ih k sebi. Ubrzo je preko njih preao oblak i njihova su se lica rastuila. Upitala sam za uzrok pojave ovog oblaka pa mi je pokazano da je to bilo njihovo razoaranje. Vrijeme kada su oekivali svojega Spasitelja prolo je, a Isus nije doao. Kad je meu ekaocima zavladalo obeshrabrenje, propovjednici i vodei ljudi koje sam prije vidjela, radovali su se i svi koji su odbacili svjetlo silno su trijumfirali, dok su Sotona i njegovi aneli takoer likovali. Onda sam zaula glas drugog anela kako govori: Pade, pade veliki Babilon. Jedno svjetlo obasjalo je malodune i

Duhovni darovi

199

oni su s usrdnom enjom da se Isus pojavi ponovno usmjerili svoj pogled na njega. Vidjela sam kako brojni aneli razgovaraju s onim koji je povikao Pade Babilon! i onda su se ujedinili s njim u pokliku: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda. inilo se da umilni glasovi ovih anela dopiru posvuda. Posebno jako i bljetavo svjetlo obasjavalo je one koji su cijenili svjetlo koje su dobili. Njihova su lica zraila posebnim sjajem i oni su se ujedinili s anelima u pokliku: Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doao as njegova Suda. Dok su tako skladno klicali meu razliitim skupinama, oni koji su odbacili svjetlo gurali su ih i uz srdite poglede im se rugali i ismijavali ih. Ali Boji aneli su pruili svoja krila nad ove progonjene, dok su ih Sotona i njegovi aneli nastojali okruiti tamom i navesti da odbace svjetlo s Neba. Zatim sam zaula glas koji se obratio onima koji su bili izloeni guranju i ismijavanju: Iziite izmeu njih i ne dotiite se niega neista. Posluni ovome glasu, velik broj njih raskinuo je konopce koji su ih vezali i ostavili skupine koje su bile u mraku te se pridruili onima koji su se oslobodili prije i s radou ujedinili svoje glasove s njihovima. ula sam glas ozbiljne, tjeskobne molitve nekolicine koji su jo uvijek ostali u skupinama u mraku. Propovjednici i vodei ljudi kruili su u ovim razliitim skupinama i jae pritezali konopce, ali sam jo uvijek ula glas iskrene molitve. Onda sam vidjela kako su ovi molitelji pruili ruke za pomo prema ujedinjenoj, slobodnoj skupini radujui se u Bogu. Njihov odgovor, dok su ozbiljno gledali u Nebo i pokazivali prema gore, glasio je: Iziite izmeu njih i odvojite se. Vidjela sam kako se pojedinci bore za slobodu da bi konano prekinuli konopce koji su ih vezivali. Oni su se oduprli nastojanjima da budu jo vre vezani i odbili posluati ponavljanje tvrdnje: Bog je s nama. Mi imamo istinu. Stalno je bilo onih koji su naputali skupine koje su bile u mraku i pridruivali se slobodnoj skupini koja je bila na otvorenom polju uzdignutom iznad zemlje. Njihov je pogled bio uprt prema gore, na njima je poivala Boja slava i oni su Mu radosno klicali hvalu. Bili su vrsto ujedinjeni i inilo se da su okrueni nebeskim svjetlom. Oko ove skupine bilo je nekih koji su doli pod utjecaj svjetla, ali se

242

243

200

Rani spisi

244

nisu posebno ujedinili s njom. Svi koji su se radovali svjetlu koje ih je obasjavalo gledali su s najveom pozornou prema gore, a Isus ih je promatrao s iskrenim odobravanjem. Oekivali su da doe i eznuli su za Njegovim dolaskom. Uope nisu sputali pogled na zemlju. Ali ponovno je ove ekaoce pokrio oblak pa sam vidjela kako su spustili svoj umorni pogled. Moj je aneo pratilac rekao: Opet su se razoarali u oekivanju. Isus jo ne moe doi na Zemlju. Moraju trpjeti vee nevolje radi Njega. Moraju se liiti zabluda i tradicija koje su primili od ljudi i potpuno se obratiti Bogu i Njegovoj Rijei. Moraju biti oieni, ubijeljeni i prokuani. Oni koji izdre ovu gorku kunju, izvojevat e vjenu pobjedu. Isus nije doao na Zemlju kako je to oekivala spremna, radosna skupina da oisti Svetite ienjem Zemlje ognjem. Vidjela sam da su ispravno izraunali proroka razdoblja; proroko vrijeme je zavrilo 1844. i Isus je uao u Svetinju nad svetinjama da na kraju dana oisti Svetite. Pogrijeili su u tome to nisu razumjeli to je Svetite i kakva je narav njegova ienja. Kad sam ponovno pogledala skupinu razoaranih ekalaca, vidjela sam da su alosni. Oni su pomno ispitivali dokaze svoje vjere i pratili raunanje prorokih razdoblja, ali nisu mogli otkriti pogreku. Vrijeme se ispunilo, ali gdje je njihov Spasitelj? Izgubili su Ga. Pokazano mi je razoaranje uenika kad su doli do groba i ustanovili da nema Isusovog tijela. Marija je rekla: Uzee moga Gospodina i ne znam kamo ga stavie. Aneli su oaloenim uenicima rekli da je njihov Gospodin uskrsnuo i da e ii pred njima u Galileju. Na slian nain vidjela sam da je Isus s dubokim saaljenjem gledao razoarane koji su ekali Njegov dolazak pa je poslao svoje anele da njihove misli usmjere tamo gdje e Ga nai. Pokazao im je da ova Zemlja nije Svetite, ve da On mora ui u Svetinju nad svetinjama u nebeskom Svetitu da izvri pomirenje za svoj narod i primi kraljevstvo od svojeg Oca, a onda e se vratiti na Zemlju i povesti ih da zauvijek budu s Njim. Razoaranje prvih uenika dobro ilustrira razoaranje onih koji su 1844. oekivali svojega Gospodina. Bila sam vraena u vrijeme Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem. Radosni uenici vjerovali su da e On sada

Duhovni darovi

201

preuzeti kraljevstvo i vladati kao zemaljski kraljevi. Slijedili su svojega Kralja s najveim nadama. Rezali su prekrasno palmino lie i svlaili svoje plateve te ih s oduevljenom gorljivou prostirali po putu; neki su ili ispred, a drugi su Ga slijedili kliui: Hosana sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana na nebu! Uzbuenje je uznemirilo farizeje i oni su traili da Isus ukori uenike. Ali On im je odgovorio: Kaem vam, ako oni uute, kamenje e vikati. Morao se ispuniti tekst iz Zaharije 9,9, ali je uenike oekivalo gorko razoaranje. Nekoliko dana kasnije slijedili su Isusa na Golgotu i gledali Ga krvavog i izmuenog na okrutnom kriu. Bili su svjedoci Njegove strane smrti i poloili Ga u grob. Srca su im bila shrvana tugom; njihova se oekivanja nisu ni u emu ispunila i njihove su nade umrle zajedno s Isusom. Ali kad je uskrsnuo i javio se svojim oaloenim uenicima, njihove su nade oivjele. Ponovno su Ga nali. Vidjela sam da razoaranje onih koji su vjerovali da e Gospodin doi 1844. nije bilo slino razoaranju prvih uenika. Prorotvo se ispunilo u vijestima prvog i drugog anela. One su objavljene u pravom trenutku i bile popraene djelom koje im je Bog namijenio.

245

Jo jedan prikaz
Pokazano mi je kako je itavo Nebo zainteresirano za djelo koje se odvija na Zemlji. Isus je zapovjedio jednom monom anelu da sie i upozori stanovnike Zemlje da se pripreme za Njegov drugi dolazak. Kad je aneo napustio Isusa na Nebu, pred njim se pojavilo izuzetno jako i sjajno svjetlo. Reeno mi je da je njegova zadaa da rasvijetli Zemlju svojom slavom i upozori ljude na dolazak Bojega gnjeva. Mnotvo ljudi prihvatilo je to svjetlo. Neki od njih su izgledali vrlo sveano, dok su drugi bili puni radosti i zanosa. Svi koji su to svjetlo primili, okrenuli su lice prema Nebu i hvalili Boga. Premda je svjetlo obasjalo sve, neki su bili izloeni njegovom utjecaju, ali ga nisu srdano prihvatili. Mnoge je ispunila velika srdba. Propovjednici i narod ujedinili su se sa zlima i prkosno se oduprli svjetlu monog anela. Ali svi koji su ga primili povukli su se od svijeta i meusobno se vrsto ujedinili.

246

202

Rani spisi

247

Sotona i njegovi aneli bili su jako zaposleni nastojanjem da to je mogue vie ljudi odvuku od svjetla. Skupina koja ga je odbila ostala je u mraku. Vidjela sam kako Boji aneo s najdubljim zanimanjem promatra one koji su prihvatili Boga s namjerom da zapie kakav su karakter razvili nakon to im je iznesena vijest s Neba. I kad se jako mnogo onih koji su tvrdili da ljube Isusa, s prijezirom, ruganjem i mrnjom odvratilo od nebeskog svjetla, jedan aneo s pergamentom u rukama pripremao je sramotni izvjetaj. itavo je Nebo bilo ispunjeno negodovanjem to Isusa tako omalovaavaju oni koji tvrde da Ga slijede. Vidjela sam razoaranje vjernih kad u oekivano vrijeme nisu doekali svojega Gospodina. Boja je namjera bila da sakrije budunost i da svoj narod dovede do trenutka odluke. Bez propovijedanja odreenog vremena Kristovog dolaska ne bi bilo ostvareno djelo koje je Bog odredio. Sotona je mnoge naveo da velike dogaaje povezane sa sudom i krajem vremena milosti smatraju dalekom budunou. Ljudi su trebali doi u situaciju da se ponu ozbiljno pripremati. Kad je to vrijeme prolo, oni koji nisu potpuno prihvatili svjetlo anela, ujedinili su se s onima koji su prezreli vijest i s ruganjem se odvratili od razoaranih. Aneli su vodili rauna o situaciji u kojoj su se nalazili oni koji su tvrdili da slijede Krista. Tijekom odreenog vremena iskuani su i ispitani, i mnogi su izmjereni na tezulji i naeni laki. Oni su glasno tvrdili da su krani, ali gotovo ni u jednoj pojedinosti nisu slijedili Krista. Sotona je likovao zbog stanja onih koji su tvrdili da slijede Isusa. Drao ih je u svojoj zamci. Veinu je naveo da napusti uski put i oni su pokuavali doi na Nebo nekim drugim putem. Aneli su vidjeli da su isti i sveti pomijeani s grenicima na Sionu i s licemjerima koji ljube svijet. Oni su bdjeli nad pravim Isusovim uenicima, ali su pokvareni utjecali na svete. Onima ija su srca gorjela snanom eljom da vide Isusa, njihova nazovibraa zabranila su da govore o Njegovom dolasku. Aneli su promatrali ovaj prizor i suosjeali s ostatkom koji se radovao dolasku svojega Gospodina. Jo jedan moni aneo dobio je nalog da sie na Zemlju. Isus mu je u ruke stavio neki spis i kad je doao na Zemlju, povikao je: Pade, pade veliki Babilon! Onda sam

Duhovni darovi

203

vidjela kako su razoarani ponovno podigli pogled k Nebu oekujui s vjerom i nadom dolazak svojega Gospodina. Ali inilo se da su mnogi ostali u stanju otupjelosti, kao da spavaju, a na njihovim sam licima mogla vidjeti duboku tugu. Razoarani su iz Svetog pisma zakljuili da se nalaze u vrijeme odgode i da moraju strpljivo ekati na vienje. Isti dokazi koji su ih vodili da ekaju svojega Gospodina 1843. vodili su ih da ga oekuju 1844. Ali sam vidjela da veina nije imala snagu koja je 1843. obiljeavala njihovu vjeru. Razoaranje je oslabilo njihovu vjeru. Kad se Boji narod ujedinio u navjeivanju vijesti drugog anela, nebeska bia pokazala su najdublje zanimanje za djelovanje te vijesti. Vidjela su kako se mnogi koji su se izdavali za krane s prijezirom i ruganjem odvraaju od onih koji su doivjeli razoaranje. Kad su s njihovih podrugljivih usana sile rijei: Jo se niste uznijeli! jedan ih je aneo zapisao. Rekao je: Oni se rugaju Bogu. Ukazano mi je na slian grijeh poinjen u drevna vremena. Ilija je bio prenesen na Nebo i njegov je plat dopao Elizeju. Zla mlade koja je od svojih roditelja nauila prezirati Bojeg ovjeka, slijedila je Elizeja i podrugljivo vikala: Hodi elo, hodi elo, hodi elo! Vrijeajui Bojeg slugu, vrijeali su Boga i zato su bili odmah kanjeni. Na slian e nain one koji su se rugali i ismijavali ideju da sveti uzlaze stii Boji gnjev pa e shvatiti koliko je opasno aliti se sa Stvoriteljem. Isus je poslao druge anele da brzo odlete te osnae i ojaaju malaksalu vjeru svojeg naroda i da ga pripreme za razumijevanje vijesti drugog anela i vanog ina koji e se uskoro dogoditi na Nebu. Vidjela sam da su ovi aneli dobili veliku mo i svjetlo od Isusa i brzo odletjeli na Zemlju da ispune svoju zadau i pomognu drugom anelu u njegovom radu. Kad su aneli povikali: Zarunik dolazi! Iziite mu u susret! veliko je svjetlo obasjalo Boji narod. Ono je na svim mjestima prodrlo kroz tamu. Sotona i njegovi aneli pokuavali su sprijeiti irenje ovog svjetla da ne bi postiglo svoj cilj. Prepirali su se s nebeskim anelima govorei kako je Bog prevario narod i da usprkos svem svjetlu i sili nee moi uvjeriti svijet da Krist dolazi. Ali bez obzira na to to je Sotona nastojao zatvoriti put i odvui misli naroda od svjetla, Boji su aneli nastavili svoj posao.

248

204

Rani spisi

249

250

Oni koji su prihvatili svjetlo izgledali su jako sretni. Stalno su gledali prema Nebu i eznuli za Isusovim dolaskom. Neki su plakali i molili se ispunjeni velikom tjeskobom. ini se da su pogled usmjerili na sebe pa se nisu usuivali gledati prema gore. Svjetlo s Neba rasprilo je tamu oko njih i sada su svoj pogled, koji su u oaju usmjerili na sebe, podigli prema gore i na svaijem se licu pokazala zahvalnost i sveta radost. Isus i svi aneli gledali su s odobravanjem na vjerne ekaoce. Oni koji su odbacili vijest prvog anela i protivili se njezinu svjetlu, izgubili su svjetlo druge vijesti i nisu mogli imati koristi od sile i slave koja ju je pratila: Zarunik dolazi! Iziite mu u susret! Isus se s negodovanjem okrenuo od njih jer su Ga omalovaili i odbacili. Oni koji su prihvatili vijest, bili su okrueni oblakom slave. Silno su se bojali da ne uvrijede Boga i ekali, bdjeli i molili se da spoznaju Njegovu volju. Vidjela sam kako Sotona i njegovi aneli nastoje zastrti ovo boansko svjetlo od Bojeg naroda, ali dokle god su ekaoci cijenili svjetlo i drali pogled usmjeren sa Zemlje na Isusa, Sotona ih nije mogao liiti njezinih dragocjenih zraka. Vijest s Neba razbjesnila je Sotonu i njegove anele i navela one koji su tvrdili da ljube Isusa, ali su prezirali Njegov dolazak, da se rugaju i ismijavaju vjerne koji su se uzdali u Boga. Jedan je aneo biljeio svaku uvredu, svako omalovaavanje, svaku nepravdu koju su Boja djeca trpjela od svoje navodne brae. Velik broj ljudi podigao je glas viui: Zarunik dolazi! i ostavio svoju brau koja se nisu radovala Isusovom dolasku i nisu im doputala da se bave Njegovim drugim dolaskom. Vidjela sam da se Isusovo lice okrenulo od onih koji su odbacili i prezreli Njegov dolazak i da je anelima zapovjedio da izvedu Njegov narod izmeu neistih kako se ne bi ukaljao. Oni koji su bili posluni vijesti, stajali su slobodni i ujedinjeni. Obasjavalo ih je sveto svjetlo. Oni su se odrekli svijeta, rtvovali su svoje zemaljske probitke, liili se svojeg zemaljskog blaga i svoj zabrinuti pogled upravili prema Nebu oekujui da vide svojeg voljenog Izbavitelja. Sveto svjetlo obasjavalo je njihova lica govorei o miru i radosti koji su vladali u njima. Isus je svojim anelima zapovjedio da pou i da ih ojaaju jer se pribliio as njihove kunje. Oni

Duhovni darovi

205

nisu bili slobodni od zabluda. Vidjela sam Boje milosre i dobrotu to je narodu na Zemlji poslao upozorenje i vie vijesti da ga potakne na marljivo ispitivanje srca i prouavanje Pisma, da bi se mogao osloboditi zabluda koje je poprimio od neznaboaca i papista. Ovim je vijestima Bog izvodio svoj narod tamo gdje e na njega moi djelovati s veom silom i gdje e moi vriti sve Njegove zapovijedi.

Svetite
Pokazano mi je razoaranje Bojeg naroda to u oekivano vrijeme nije ugledao Isusa. Nisu znali zato njihov Spasitelj nije doao jer nisu mogli nai nijedan dokaz da proroko vrijeme nije zavrilo. Aneo je rekao: Zar se Boja rije nije ispunila? Zar Bog nije ispunio svoja proroanstva? Ne, On je ispunio sve to je obeao. Isus je ustao i zatvorio vrata Svetinje u nebeskom Svetitu i otvorio vrata Svetinje nad svetinjama da ue i oisti Svetite. Svi koji strpljivo ekaju, razumjet e ovu tajnu. ovjek je pogrijeio, ali na Bojoj strani nije bilo pogreke. Sve se ostvarilo kako je Bog obeao, ali je ovjek pogreno vjerovao da je Zemlja Svetite koje treba oistiti na kraju prorokih razdoblja. Nisu se ispunila ljudska oekivanja, a ne Boja obeanja. Isus je poslao svojeg anela da usmjeri misli razoaranih na Svetinju nad svetinjama kamo je otiao da oisti Svetite i izvri posebno pomirenje za Izrael. Isus je rekao anelima da e svi koji su Ga nali razumjeti djelo koje On treba obaviti. Dok je Isus bio u Svetinji nad svetinjama, vidjela sam da se trebao vjenati s Novim Jeruzalemom; i nakon to zavri svoje djelo u Svetinji nad svetinjama, sii e u kraljevskoj sili na Zemlju i uzeti k sebi sve dragocjene due koje su strpljivo ekale na Njegov povratak. Pokazano mi je to se dogodilo na Nebu po zavretku prorokih razdoblja 1844. Kad je Isus zavrio slubu u Svetinji i zatvorio vrata tog odjela, gusti mrak se spustio na one koji su uli i odbacili vijest o Njegovom dolasku; oni su Ga izgubili iz vida. Isus je onda obukao posebnu odjeu. Na skutu Njegove odjee bili su naizmjence poredani zvonii i ipci, zvonii i ipci. Na prsima je imao posebno izraen naprsnik. Kad se kretao, naprsnik je svjetlucao

251

206

Rani spisi

252

kao dijamanti poveavajui slova koja su izgledala kao imena napisana ili urezana na njemu. Na glavi Mu je bilo neto to je izgledalo kao kruna. Nakon to se spremio, okruili su Ga aneli i On je u ognjenim kolima poao iza drugog zastora. Bila sam pozvana da vidim dva odjela nebeskog Svetita. Bio je otvoren zastor ili vrata i ja sam smjela ui. U prvom odjelu vidjela sam svijenjak sa sedam svjetiljki, stol s postavljenim kruhovima, kadioni rtvenik i kadionicu. Sav namjetaj u ovom odjelu izgledao je od istog zlata koje je odsjajivalo lik onoga koji bi uao. Zastor koji je razdvajao ova dva odjela bio je drukije boje i materijala, s prekrasnim porubom na kojemu su bili zlatom izvezeni likovi koji su trebali prikazivati anele. Zastor se podignuo i ja sam pogledala u drugu prostoriju. Tu sam vidjela Koveg saveza nainjen od najieg zlata. Rub na poklopcu bio je prekrasan rad slian krunama. U Kovegu su bile kamene ploe s Deset zapovijedi. Dva prelijepa kerubina, svaki s jedne strane Kovega, stajala su rairenih krila pruenih iznad Kovega i dodirivala se iznad Isusove glave dok je stajao pred prijestoljem milosti. Lica su im bila okrenuta jedno prema drugome, a pogled usmjeren na Koveg prikazujui nebeske vojske koje sa zanimanjem gledaju Boji zakon. Izmeu kerubina bila je zlatna kadionica i kad su se molitve svetih, upuene vjerom, dizale do Isusa kojiih je prinosio svojem Ocu, iz kadionice se podigao oblak tamjana, nalik na dim prekrasnih boja. Iznad mjesta gdje je Isus stajao pred Kovegom nalazila se izuzetno jaka svjetlost u koju nisam mogla gledati; izgledala je kao Boje prijestolje. Kad se tamjan podignuo k Ocu, posebno svjetlo zasjalo je s prijestolja na Isusa, a od Njega na one ije su se molitve dizale kao mirisni tamjan. Svjetlo je obilno obasjalo Isusa i zasjenilo prijestolje milosti, a boanska slava je ispunila hram. Vie nisam mogla gledati u neopisivo jako svjetlo. Nema jezika koji bi ga mogao opisati. Bila sam svladana velianstvom i slavom prizora pa sam se okrenula od njega. Takoer mi je bilo pokazano zemaljsko Svetite s dva odjela. Bilo je slino nebeskom; reeno mi je da je ono bilo slika nebeskog. Predmeti u prvom dijelu zemaljskog Sveti-

Duhovni darovi

207
253

ta bili su slini predmetima u prvom dijelu nebeskog Svetita. Kad se zastor podignuo, pogledala sam u Svetinju nad svetinjama i vidjela da su predmeti isti kao i u nebeskoj Svetinji nad svetinjama. U oba dijela zemaljskog Svetita sluio je sveenik. U prvi odjel ulazio je svakodnevno, ali u Svetinju nad svetinjama samo jednom u godini da je oisti od grijeha koji su se tamo nakupili. Vidjela sam da je Isus sluio u oba dijela nebeskog Svetita. U zemaljsko Svetite ulazili su sveenici s krvlju ivotinje prinesene kao rtve za grijeh. U nebesko Svetite Krist je uao prinosei svoju vlastitu krv. Zemaljske sveenike uklonila bi smrt i zbog toga nisu mogli dugo sluiti, a Isus je sveenik zauvijek. Prinoenjem rtava i prinosa u zemaljskom Svetitu sinovi Izraelovi trebali su se osloniti na zasluge budueg Spasitelja. A u svojoj mudrosti Bog nam je omoguio da promatranjem razumijemo Isusovo djelo u nebeskom Svetitu. Kad je umro na Golgoti, Isus je povikao: Svreno je, i hramski zastor se razderao u dva dijela, od vrha do dna. Time je pokazano da je obredima u zemaljskom Svetitu zauvijek doao kraj i da se Bog vie nee sastajati sa sveenicima u zemaljskom Hramu da bi primio njihove rtve. Tada je prolivena Isusova krv koju e On sam prinijeti u nebeskom Svetitu. Kao to je sveenik jednom godinje ulazio u Svetinju nad svetinjama da oisti zemaljsko Svetite, tako je Isus na kraju 2300 dana iz Daniela 8 uao 1844. u nebesku Svetinju nad svetinjama da izvri konano pomirenje kako bi se svi mogli koristiti Njegovim posredovanjem, i tako oisti Svetite.

Vijest treeg anela41

Kad je zavrio slubu u Svetinji, Isus je preao u Svetinju nad svetinjama i stao pred Koveg u kojem se nalazio Boji zakon te poslao drugog monog anela s treom vijesti upuenom svijetu. Aneo je u ruke dobio pergament i kad je sa silom i velianstvom siao na Zemlju, objavio je zastraujue upozorenje uz najstranije prijetnje ikada upuene ovjeku. Ova je vijest trebala Boju djecu potaknuti
41

254

Vidi Dodatak.

208

Rani spisi

255

na oprez jer im je pokazala as kunje i tjeskobe koji ih je ekao. Aneo je rekao: Oni e se sukobiti u borbi sa zvijeri i njezinim kipom. Njihova je jedina nada u vjeni ivot da ostanu postojani. Premda im je ivot na kocki, moraju se vrsto drati istine. Trei aneo ovako zavrava svoju vijest: Na tome se temelji postojanost svetih koji uvaju Boje zapovijedi i vjeru u Isusa. Kad je ponovio ove rijei, pokazao je prema nebeskom Svetitu. Misli svih koji su prihvatili ovu vijest bile su upuene prema Svetinji nad svetinjama gdje Isus stoji pred Kovegom i vri konano posredovanje za sve za koje milost jo traje i one koji su u neznanju prekrili Boji zakon. Ovo se pomirenje vri za mrtve kao i za ive pravednike. Ono obuhvaa sve koji su umrli uzdajui se u Krista, ali koji su, budui da nisu imali svjetlo o Bojim zapovijedima, sagrijeili prestupajui u neznanju ove propise. Kad je Isus otvorio vrata Svetinje nad svetinjama, vidjelo se svjetlo subote i Boji narod je bio iskuan kao to su bili iskuani sinovi Izraelovi u davno vrijeme, da se vidi hoe li vriti Boji zakon. Vidjela sam kako trei aneo upire prst prema Nebu pokazujui razoaranima put u nebesko Svetite. Kada vjerom uu u Svetinju nad svetinjama, nalaze Isusa pa se ponovno raa nada i radost. Vidjela sam kako se okreu i prisjeaju prolosti, od objave Isusovog drugog dolaska do svega to su doivjeli do 1844. Sad vide objanjenje za svoje razoaranje i ponovno ih obuzima radost i sigurnost. Trei aneo je osvijetlio prolost, sadanjost i budunost, i oni su svjesni da ih je Bog vodio svojom tajanstvenom providnou. Pokazano mi je kako je ostatak slijedio Isusa u Svetinju nad svetinjama i gledajui Koveg i prijestolje milosti bio oaran njihovom slavom. Isus je podignuo poklopac s Kovega i, gle, tu su bile kamene ploe s Deset zapovijedi napisanih na njima. Oni prate pogledom ive rijei, ali poinju drhtati kad vide da je meu deset svetih propisa etvrta zapovijed obasjana jaom svjetlou od ostalih devet i okruena vijencem slave. Ne nalaze nita to bi pokazivalo da je subota ukinuta ili promijenjena u prvi dan tjedna. Zapovijed glasi isto onako kao to ju je Boji glas najsveanije i najvelianstvenije objavio uz sijevanje munja i grmljavinu;

Duhovni darovi

209

to je ona ista zapovijed koju je napisao svojim prstom na kamene ploe: est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Oni se ude kad vide kolika se pozornost posveuje Deset zapovijedi. Vide kako su postavljene blizu Jahve, zasjenjene i zatiene Njegovom svetou. Vide da su gazili etvrtu zapovijed Dekaloga i da su svetkovali dan koji su uspostavili neznaboci i papisti umjesto dana koji je posvetio Jahve. Vidjela sam kako se die tamjan iz kadionice kad je Isus prinosio Ocu njihova priznanja i molitve. I kad se tamjan uzdizao, sjajno svjetlo poinulo je na Isusu i prijestolju milosti, a ozbiljni molitelji, alosni kad su otkrili da su prestupali Boji zakon, primili su blagoslov i njihova su se lica ozarila nadom i radou. Oni su se pridruili djelu treeg anela i podigli glasove u navijetanju sveane opomene. Premda je malo njih isprava prihvatilo opomenu, oni su vjerno nastavili snano objavljivati vijest. Zatim sam vidjela mnoge koji su prihvatili vijest treeg anela i ujedinili svoje glasove s onima koji su prvi primili upozorenje; i oni su odali ast Bogu svetkujui Njegov posveeni dan odmora. Mnogi koji su prihvatili vijest treeg anela nisu imali iskustva u dvjema ranijim vijestima. Sotona je to znao pa ih je promatrao ne bi li ih nekako svladao; ali trei aneo im je ukazivao na Svetinju nad svetinjama i oni koji su prije doivjeli vijest, pokazivali su im put u Svetinju nad svetinjama. Mnogi su u vijestima ovih anela vidjeli savreni lanac istine i radosno ih prihvatili prema njihovom redoslijedu te vjerom slijedili Isusa u nebesko Svetite. Ove su mi vijesti prikazane kao sidro za Boji narod. Svi koji ih razumiju i prihvate bit e sauvani od mnogih Sotoninih obmana. Nakon velikog razoaranja 1844. Sotona i njegovi aneli posebno su se trudili da postave zamke kako bi pokolebali vjeru zajednice. On je utjecao na umove onih koji su stekli iskustvo u vijestima i imali oblije pobonosti. Neki su tvrdili da se prva i druga vijest trebaju ostvariti u budunosti, dok su drugi ukazivali na prolost tvrdei da su ispunjene. Poeli su utjecati na neiskusne i kolebati ih u njihovoj vjeri. Neki su istraivali Bibliju da izgrade vlastitu vjeru, odvojeno od zajednice. Sotona je na ovo likovao jer je znao da

256

257

210

Rani spisi

258

na one koji se odvoje od sidra moe djelovati razliitim zabludama i tjerati ih okolo svakim vjetrom nauke. Mnogi koji su vodili u prvoj i drugoj vijesti sada su ih nijekali i u zajednici je dolo do podjele i zabune. Tada mi je pozornost skrenuta na Williama Millera. Izgledao je uznemiren i skren brigom i zbunjenou za svoj narod. Skupina koja je 1844. bila ujedinjena i prepuna ljubavi, sada je poela gubiti ljubav protivei se jedan drugome i zapadala u hladno stanje otpada. Dok je to promatrao, bol je naela njegovu snagu. Vidio je kako ga vodei ljudi promatraju bojei se da ne prihvati vijest treeg anela i Boje zapovijedi. I kad bi se naginjao prema svjetlu s Neba, ovi bi ljudi stvarali neki plan da odvrate njegove misli. Nastojali su ga svojim utjecajem drati u tami i zadrati meu onima koji su se protivili istini. Na kraju je William Miller podignuo svoj glas protiv nebeskog svjetla. Nije prihvatio vijest koja bi potpuno objasnila njegovo razoaranje i osvijetlila prolost, a koja bi mu obnovila iscrpljenu snagu, povratila nadu i navela ga da proslavlja Boga. On se oslonio na ljudsku umjesto na boansku mudrost, ali budui da se napornim radom u djelu svojeg Uitelja iscrpio i ostario, nije bio toliko odgovoran kao oni koji su ga odvraali od istine. Oni su odgovorni i na njima poiva grijeh. Da je William Miller mogao vidjeti svjetlo tree vijesti, shvatio bi mnogo toga to mu je izgledalo mrano i tajanstveno. Ali njegova su braa pokazivala toliku ljubav i brigu za njega da je mislio kako se od njih ne moe odvojiti. Njegovo se srce priklanjalo istini, a onda je pogledao u svoju brau ona su joj se protivila. Moe li se odvojiti od onih koji su s njim stajali rame uz rame navijetajui Isusov dolazak? Smatrao je da ga oni nee odvesti u zabludu. Bog je dopustio da doe pod Sotoninu vlast, pod vladavinu smrti i tako ga sakrije u grob od onih koji su ga stalno odvlaili od istine. Mojsije je pogrijeio pred sam ulazak u Obeanu Zemlju. Vidjela sam da je isto tako pogrijeio William Miller pred sam ulazak u nebeski Kanaan doputajui da se njegov utjecaj koristi protiv istine. Drugi su ga na to naveli i oni za to moraju odgovarati. Ali aneli bdiju nad dragocjenim prahom ovog Bojeg sluge i on e ustati na zvuk posljednje trube.

Duhovni darovi

211

Sigurna platforma
Vidjela sam skupinu koja je budno straarila i nepokolebljivo stajala ne poputajui onima koji su nastojali pokolebati utvrenu vjeru zajednice. Bog je tu skupinu promatrao s odobravanjem. Pokazane su mi tri stepenice vijesti prvog, drugog i treeg anela. Moj je aneo pratilac rekao: Teko onome tko ukloni ijednu ciglu ili pomakne ijednu iglu ovih vijesti. Njihovo pravilno razumijevanje od najvee je vanosti. Sudbina dua ovisi o nainu na koje ih primaju. Ponovno mi je pokazano to su uinile ove vijesti i ja sam vidjela kako je skupo Boji narod platio svoje iskustvo. Ono je steeno uz mnoge patnje i teke borbe. Bog ga je vodio korak po korak dok ga nije stavio na vrstu, nepominu platformu. Vidjela sam pojedince kako prilaze toj platformi i ispituju njezin temelj. Neki su odmah s radou stupili na nju. Drugi su poeli nalaziti greke u temelju. Htjeli su da se izvre poboljanja kako bi platforma bila savrenija i narod sretniji. Neki su sili s nje da je ispitaju i izjavili da je pogreno postavljena. Ali sam vidjela da su gotovo svi vrsto stajali na njoj i pozivali one koji su s nje sili da prestanu s prigovaranjem jer je Bog bio Graditelj pa su se borili protiv Njega. Ponavljali su kako je Bog djelovao i doveo ih na vrstu platformu pa su zajedno podigli oi prema Nebu i glasno slavili Boga. To je utjecalo na neke koji su prigovarali pa su se ponizno vratili na nju. Bila sam vraena natrag u vrijeme objavljivanja Kristovog prvog dolaska. Ivan je bio poslan da u Ilijinom duhu i sili pripravi put Isusu. Oni koji su odbacili Ivanovo svjedoanstvo nisu imali koristi od Isusova nauka. Njihovo protivljenje vijesti koja je pretkazivala Njegov dolazak dovelo ih je dotle da nisu mogli prihvatiti ni najsnanije dokaze da je On Mesija. One koji su odbacili Ivanovu vijest Sotona je poveo jo dalje, da odbace i razapnu Krista. Time su se stavili u poloaj da nisu mogli primiti blagoslov na Pedesetnicu koji bi im otkrio put u nebesko Svetite. Kidanje hramskog zastora pokazalo je da se vie ne primaju idovske rtve i obredi. Velika je rtva prinesena i prihvaena i Sveti Duh, koji je siao na Pedesetnicu, poveo je misli uenika sa zemaljskog na nebesko Svetite u koje je Isus uao svojom krvlju,

259

260

212

Rani spisi

261

da bi na uenike mogao izliti blagoslove svojega pomirenja. Ali idovi su ostali u mraku. Izgubili su svjetlo o planu spasenja koje su mogli imati pa su se i dalje uzdali u svoje beskorisne rtve i prinose. Nebesko je Svetite zauzelo mjesto zemaljskoga, ali oni nisu imali pojma o ovoj promjeni. Zato nisu mogli imati koristi od Kristova posredovanja u Svetinji. Mnogi s uasom gledaju na prokletstvo idova zbog toga to su odbacili i razapeli Krista i kad itaju kako je sramotno zlostavljan, misle da Ga ljube i da Ga se ne bi odrekli kao Petar ili razapeli kao idovi. Ali Bog koji ita srca sviju iskuao je tu navodnu ljubav prema Isusu. itavo je Nebo s najveim zanimanjem pratilo primanje vijesti prvog anela. Ali mnogi koji su tvrdili da ljube Isusa i ronili suze itajui o dogaajima povezanima s kriem, izrugivali su se radosnoj vijesti o Njegovom dolasku. Umjesto da radosno prihvate ovu vijest, oni su je proglasili obmanom. Mrzili su one koji su se radovali Njegovom dolasku i iskljuivali ih iz crkava. Oni koji su odbacili prvu vijest, nisu mogli imati koristi od druge niti su mogli imati koristi od pononog poklika koji ih je trebao pripremiti da s Isusom vjerom uu u Svetinju nad svetinjama nebeskog Svetita. Odbacivanjem prvih dviju vijesti tako su zamraili svoje razumijevanje da nisu mogli vidjeti svjetlo vijesti treeg anela koja pokazuje put u Svetinju nad svetinjama. Kao to su idovi razapeli Isusa, tako sam vidjela da su nominalne crkve razapele ove vijesti i zbog toga nemaju pojma o putu u Svetinju nad svetinjama pa ne mogu imati koristi od Isusovog posredovanja. Kao idovi koji su prinaali svoje beskorisne rtve, tako oni prinaaju svoje beskorisne molitve u dijelu koji je Isus napustio; a Sotona, zadovoljan ovom prijevarom, preuzima vjerski karakter pa misli onih koji se izdaju za krane navodi na sebe djelujui silom, znakovima i lanim udesima kako bi ih uhvatio u svoju zamku. Jedne vara na jedan, a druge na drugi nain. Pripremio je razliite obmane da utjee na njihov um. Neki na jednu prijevaru gledaju s uasom, dok drugu spremno prihvaaju. Neke Sotona vara spiritizmom. Nekima se javlja kao aneo svjetla i lanim reformacijama iri svoj utjecaj po Zemlji. Crkve su oduevljene, uvjerene da Bog udesno radi za njih, a to je zapravo djelo drugog

Duhovni darovi

213

duha. Njihovo e oduevljenje ieznuti i ostaviti svijet i Crkvu u gorem stanju nego to su bili. Vidjela sam da Bog ima iskrenu djecu meu nominalnim adventistima i palim crkvama pa e prije izlijevanja zala propovjednici i narod biti pozvani da iziu iz tih crkava i oni e radosno prihvatiti istinu. Sotona to zna, pa prije glasne vike treeg anela u ovim vjerskim zajednicama izaziva uzbuenje kako bi oni koji su odbacili istinu povjerovali da je Bog s njima. On se nada da e prevariti iskrene i navesti ih na pomisao da Bog jo uvijek djeluje u tim crkvama. Ali svjetlo e sjati i svi koji su iskreni napustit e pale crkve i prii ostatku.

Spiritizam
Pokazana mi je prijevara s kucanjem; vidjela sam da Sotona ima mo prikazati osobe za koje e tvrditi da su nai roaci i prijatelji koji spavaju u Isusu. Izgledat e kao da su ovi prijatelji prisutni; izgovarat e rijei koje su izgovarali dok su bili ovdje, nama poznate, i ui e uti isti glas koji su imali za svojeg ivota. A sve to s namjerom da prevari svete i navede ih da povjeruju u ovu obmanu. Vidjela sam da sveti moraju stei temeljito razumijevanje sadanje istine koju e trebati dokazati iz Svetoga pisma. Oni moraju razumjeti stanje mrtvih jer e im se ukazati avolski duhovi tvrdei da su voljeni roaci i prijatelji; oni e im objaviti nebiblijska nauavanja. Uinit e sve to je u njihovoj moi da kod svetih steknu naklonost i uinit e pred njima uda da potvrde ono to objavljuju. Boji narod se mora pripremiti da se ovim duhovima odupre biblijskom istinom kako mrtvi nita ne znaju i da su oni koji im se javljaju avolski duhovi. Moramo temeljito ispitati osnovu nae nade jer emo je morati obrazloiti iz Svetoga pisma. Ova e se prijevara proiriti i mi emo joj se morati suprotstaviti licem u lice; ako za to nismo pripremljeni, bit emo zavedeni i nadvladani. Ali ako sa svoje strane uinimo sve to moemo da se pripremimo za sukob koji nam neposredno predstoji, Bog e uiniti svoj dio i Njegove e nas svemone ruke zatititi. On bi prije poslao sve anele s Neba da izbavi vjerne due, da

262

214

Rani spisi

263

264

podigne ogradu oko njih, nego ih ostavio da budu prevarene i zavedene prijevarnim Sotonim udima. Vidjela sam kojom se brzinom iri ova obmana. Pokazan mi je vlak koji se munjevito kretao. Aneo me pozvao da pozorno promatram. Uprla sam pogled u vlak. inilo mi se da je u njemu itav svijet, da nitko nije izuzet. Aneo je rekao: Veu se u snopove da budu spaljeni. Onda mi je pokazao vlakovou, naoitu i lijepu osobu koju su svi putnici gledali s potovanjem. Bila sam zbunjena pa sam svojeg anela pratioca upitala tko je to. On je rekao: Sotona. On je vlakovoa u liku anela svjetla. Zarobio je svijet. Ljudi su predani djelotvornim zabludama da vjeruju lai kako bi bili osueni na propast. Onaj pomonik, po rangu odmah iza njega, je strojovoa, a drugi njegovi pomonici su zaposleni u razliitim slubama, ve prema potrebi, i munjevitom brzinom jure u propast. Upitala sam anela je li itko ostao. Pozvao me da pogledam u suprotnom smjeru; ugledala sam malu skupinu kako putuje uskim putem. Izgledali su vrsto ujedinjeni, povezani istinom u snopove ili skupine. Aneo je rekao: Trei aneo ih povezuje ili zapeauje u snopove za nebesku itnicu. Ova je mala skupina izgledala izmueno, kao da je prola kroz teke kunje i sukobe. A onda se inilo kao da se sunce upravo pojavilo iza oblaka i obasjalo im lica koja su imala pobjedniki izraz, kao da su upravo izvojevali pobjedu. Vidjela sam da je Bog dao svijetu priliku da otkrije zamku. Ve je to dovoljan dokaz za krane, kad i ne bi bilo drugoga, da se ne pravi razlika izmeu onoga to je dragocjeno i onoga to je zlo. Thomasa Painea, ije se tijelo raspada u prah i koji e uskrsnuti na kraju tisuu godina o drugom uskrsnuu da primi nagradu i umre drugom smru, Sotona prikazuje kao da je na Nebu, posebno cijenjen. Sotona ga je na Zemlji iskoritavao dokle god je mogao i sada to nastavlja prikazujui ga kao da je posebno cijenjen i poaen na Nebu; Sotona e se potruditi da ga prikae kako poduava na Nebu kako je i ovdje inio. Neki su s gnuanjem promatrali njegov ivot i smrt te njegovo iskvareno nauavanje dok je bio iv, a sada pristaju da ih poduava on, jedan od najgorih i najpokvarenijih ljudi, koji je prezirao Boga i Njegov Zakon.

Duhovni darovi

215

Otac lai zasljepljuje i vara svijet tako to alje svoje anele da govore umjesto apostola i da se ini kao da opovrgavaju ono to su pod nadahnuem Svetog Duha napisali dok su bili na zemlji. Ovi laljivi aneli prikazuju apostole kao osobe koje izvru vlastiti nauk i proglaavaju da je promijenjen. Ovim postupcima Sotona s uitkom nazovikrane i cijeli svijet navodi da posumnjaju u Boju rije. Sveta knjiga izravno presijeca njegov put i ometa njegove planove; zato ih on navodi da posumnjaju u njezino boansko podrijetlo. Zatim prikazuje nevjernika, Thomasa Painea, kao da je nakon smrti otiao na Nebo i da se sada, zajedno sa svetim apostolima koje je mrzio dok se nalazio na Zemlji, ukljuio u pouavanje svijeta. Sotona svakome od svojih anela dodjeljuje odreeni posao. On ih nagovara da budu lukavi, prepredeni i podmukli. Upuuje ih da preuzmu ulogu apostola i da govore u njihovo ime, dok drugi trebaju glumiti ulogu nevjernika i zlih ljudi koji su umrli proklinjui Boga, a sada se pojavljuju kao vrlo poboni. Tako nema razlike izmeu najsvetijih apostola i najgoreg nevjernika. I jedni i drugi naizgled nauavaju isto. Sotoni nije vano koga e izabrati da govori, glavno je da ostvari cilj. Bio je tijesno povezan s Paineom dok je ovaj bio na zemlji pomaui mu u njegovom radu, tako da mu uope nije teko sluiti se rijeima kojima se Paine sluio pa i rukopisom ovjeka koji mu je tako vjerno sluio i tako dobro ostvario njegove ciljeve. Sotona je diktirao dosta toga to je napisao pa mu sada nije teko diktirati osjeaje preko svojih anela da izgledaju kao da dolaze preko Thomasa Painea koji je, dok je ivio, bio vjerni sluga Zloga. To je Sotonino remek-djelo. Sve njegovo nauavanje, premda tvrdi da dolazi od apostola i svetih i zlih ljudi koji su umrli, dolazi izravno od njegovog sotonskog velianstva. injenica to Sotona tvrdi da je onaj kojeg je tako volio i koji je tako silno mrzio Boga, sada sa svetim apostolima i anelima u slavi, trebala bi biti dovoljna da ukloni veo sa svih umova i pokae im mrano, tajanstveno djelovanje Sotone. On zapravo kae svijetu i nevjernicima: Koliko god ovdje bili zli, bez obzira na to vjerujete li u Boga i Bibliju ili ne, ivite kako vam se svia, Nebo je va dom; jer svi znaju da e, ako je Thomas Paine na Nebu i tako cijenjen, i oni

265

216

Rani spisi

266

sigurno tamo dospjeti. Ova je zabluda tako oita da je mogu vidjeti svi samo ako hoe. Sotona sada radi preko ljudi slinih Thomasu Paineu ono to pokuava uiniti nakon svojega pada. Svojom silom i lanim udesima rui temelj kranske nade i zamrauje sunce koje treba osvjetljavati usku stazu koja vodi u Nebo. On uvjerava cijeli svijet da Biblija nije nadahnuta, da je slina knjizi pripovjedaka, a on ima neto to e je zamijeniti, naime manifestacije duhova. To je kanal potpuno posveen njemu i pod njegovim nadzorom i on moe navesti svijet da vjeruje to njemu odgovara. Knjigu koja e suditi njemu i njegovim sljedbenicima ostavlja u sjeni, tamo gdje eli da bude. Spasitelja svijeta pretvara u obina ovjeka, i kao to je rimska straa koja je uvala Isusov grob proirila lani izvjetaj kako su im naredili veliki sveenici i starjeine, tako e jadni, prevareni sljedbenici ovih navodnih manifestacija duhova ponavljati i pokuavati prikazati kako nema niega udesnog u roenju, smrti i uskrsnuu naega Spasitelja. Nakon to Isusa stave u stranu, oni privlae pozornost svijeta na sebe i na svoja neobina djela i lana uda koja, tvrde, daleko nadilaze Kristova djela. Tako svijet upada u zamku i biva uljuljan u osjeaj sigurnosti da ne bi otkrio stranu prijevaru dok se ne izlije sedam posljednjih zala. Sotona se smije kad vidi kako je njegov plan tako uspjean i kako je cijeli svijet uhvatio u zamku.

Pohlepa
Vidjela sam kako je Sotona zapovjedio svojim anelima da postave zamke i to posebno onima koji oekuju Kristov drugi dolazak i vre sve Boje zapovijedi. Sotona je rekao svojim anelima da crkve spavaju. On e poveati svoju mo i lana uda kako bi ih zadrao u tom stanju. Ali, rekao je, mi mrzimo sektu svetkovatelja subote; oni stalno rade protiv nas i oduzimaju nam podanike da vre omrznuti Boji zakon. Idite, opijte brigama posjednike zemlje i novca. Ako uspijete da tome posvete svoju ljubav, imat emo ih. Neka ispovijedaju to im drago, samo nastojte da se vie brinu za novac nego za uspjeh Kristovog kraljevstva ili irenje istine koju mrzimo. Prikaite im svijet u najprivlanijem svjetlu da bi ga zavoljeli i oboavali. Moramo zadrati u svojim redovima

Duhovni darovi

217
267

sva sredstva nad kojima moemo stei nadzor. to vie sredstava Kristovi sljedbenici posvete Njegovoj slubi, to e veu tetu nanijeti naem kraljevstvu odvlaei nae podanike. Kad zakau sastanke na razliitim mjestima, mi smo u opasnosti. Tada budite posebno oprezni. Ako je mogue, izazovite nemir i pometnju. Unitite njihovu meusobnu ljubav. Obeshrabrite i uinite malodunima njihove propovjednike jer ih mrzimo. Prikaite sve mogue izgovore onima koji imaju sredstva da ih ne daju. Ako moete, zagospodarite stvarima u vezi s novcem i njihove propovjednike izloite oskudici i nevolji. To e oslabiti njihovu odvanost i revnost. Borite se za svaki centimetar tla. Uinite da pohlepa i ljubav prema zemaljskom blagu budu glavne osobine njihovog karaktera. Dokle god ove osobine vladaju, spasenje i milost ostaju po strani. Okruite ih svim moguim privlanostima i onda smo sigurni da e biti nai. I ne samo to e biti nai, ve svojim omrznutim utjecajem nee druge voditi u Nebo. Kad god netko pokua dati, nadahnite ga duhom krtosti da dade tedljivo. Vidjela sam da Sotona uspjeno provodi svoje planove. Kad Boji sluge zakau sastanke, Sotona dolazi za svojim anelima da omete rad. On svoje misli stalno namee Bojem narodu. Jedne vodi na jedan, a druge na drugi nain uvijek iskoritavajui loe osobina brae i sestara, budei i potiui njihove prirodne slabosti. Ako su skloni sebinosti i pohlepi, Sotona zauzima mjesto pokraj njih i svom silom ih nastoji navesti na poputanje ukorijenjenim grijesima. Boja milost i svjetlo istine mogu za neko vrijeme potisnuti njihove pohlepne i sebine osjeaje, ali ako ih potpuno ne pobijede, Sotona dolazi kad nisu pod spasiteljskim utjecajem i upropatava svako naelo plemenitosti i dareljivosti pa misle da se od njih zahtijeva previe. Takvi se umore od injenja dobra i zaboravljaju na veliku rtvu koju je Isus podnio da ih oslobodi od Sotonine vlasti i beznadne bijede. Sotona je iskoristio Judinu sklonost lakomosti i sebinosti pa ga je naveo na mrmljanje kad je Marija izlila skupocjeni miris na Isusa. Juda je to smatrao velikim rasipanjem i izjavio kako se miris mogao prodati i dati siromasima. On nije mario za siromahe, ve je velikodunu rtvu Isusu smatrao pretjeranom. Juda je toliko cijenio svojega Gospodina

268

218

Rani spisi

269

da ga je prodao za trideset srebrnika. Vidjela sam da meu onima koji tvrde da ekaju svojega Gospodina ima nekih koji su slini Judi. Sotona vlada njima a da oni toga nisu svjesni. Bog ne moe odobriti ni najmanju pohlepu ili sebinost i Njemu su mrske molitve i opomene onih koji poputaju ovim runim osobinama. Budui da vidi kratkou vremena, Sotona navodi ljude da budu sve sebiniji i pohlepniji, a onda likuje kad vidi da su se povukli u sebe, da su zatvoreni, krti i sebini. Kad bi se oi takvima mogle otvoriti, vidjeli bi Sotonin pakleni trijumf, kako likuje i kako se smije ludosti onih koji prihvaaju njegove prijedloge i upadaju u njegove zamke. Sotona i njegovi aneli zapisuju sva runa i pohlepna djela tih osoba pa ih iznose pred Isusa i Njegove svete anele s prijekornim rijeima: To su Kristovi sljedbenici! Oni se pripremaju za preobraenje! Sotona usporeuje njihovo ponaanje s biblijskim tekstovima u kojima je ono jasno osueno i onda se ruga nebeskim anelima govorei: Ovi slijede Krista i Njegovu Rije! Oni su plod Kristove rtve i otkupljenja! Aneli se s gnuanjem odvraaju od tog prizora. Bog zahtijeva da Njegov narod stalno ini dobro i kad mu to dosadi, on dosadi Njemu. Vidjela sam da je vrlo nezadovoljan i najmanjim pokazivanjem sebinosti kod naroda koji tvrdi da pripada Njemu, za koji Isus nije tedio svoj dragocjeni ivot. Svaka sebina, lakoma osoba sii e s puta. Slino Judi koji je prodao svojega Gospodina, ona e prodati dobra naela i plemenitu, dareljivu narav za malo zemaljskog dobitka. Svi e takvi biti izreetani iz Bojeg naroda. Oni koji ele Nebo, moraju svim snagama jaati nebeska naela. Umjesto da se osue od sebinosti, njihove se due trebaju obogatiti dobroinstvom. Trebaju iskoristiti svaku priliku da ine dobro jedan drugome i tako njeguju nebeska naela. Isus mi je prikazan kao savren uzor. Njegov je ivot bio lien sebinih interesa i uvijek obiljeen nesebinim dobroinstvom.

Reetanje
Vidjela sam kako neki s jakom vjerom i bolnim ridanjem vape Bogu. Njihova su lica bila blijeda i na njima se vidjela

Duhovni darovi

219

velika uznemirenost koja je odavala njihovu unutarnju borbu. Odlunost i velika ozbiljnost vidjela se na njihovim licima, a krupne kapi znoja padale su s njihovih ela. S vremena na vrijeme njihova bi lica rasvijetlilo Boje odobravanje, ali bi se uskoro pojavio isti izraz sveanosti, ozbiljnosti i nemira. Zli aneli tiskali su se oko njih i obavijali ih tamom da im onemogue pogled na Isusa i primoraju ih da gledaju u tamu koja ih je okruivala i tako ih navedu da izraze nepovjerenje prema Bogu i mrmljaju protiv Njega. Njihova jedina sigurnost bila je da svoj pogled upiru gore. Boji aneli bili su zadueni za Njegov narod i dok je otrovno ozraje zlih anela okruivalo ove uznemirene due, nebeski su aneli iznad njih neprestano mahali krilima da rastjeraju gustu tamu. Dok su ovi molitelji nastavili upuivati svoje usrdne vapaje, do njih su s vremena na vrijeme dopirale zrake Kristovog svjetla da im ohrabre srca i osvijetle lica. Vidjela sam da neki ne sudjeluju u ovom bolnom ridanju i moljenju. inilo se da su ravnoduni i bezbrini. Oni se nisu opirali tami oko sebe pa ih je okruila kao gusti oblak. Boji aneli su ih napustili i otili pomoi onima koji su se usrdno molili. Vidjela sam kako Boji aneli ure da pomognu svima koji su se svom svojom snagom opirali zlim anelima i nastojali sami sebi pomoi ustrajno zazivajui Boga. Ali Njegovi su aneli napustili one koji nisu uinili nikakav napor da pomognu sebi i ja ih vie nisam vidjela. Zapitala sam kakvo je znaenje reetanja koje sam vidjela i pokazano mi je da e ono biti prouzroeno nedvosmislenim svjedoanstvom koje se zasniva na savjetu Vjernog Svjedoka upuenom Laodicejcima. Ono e djelovati na srce onoga koji ga prihvati i navesti ga da sebi postavi vii cilj i objavljuje cijelu istinu. Neki ovo otvoreno svjedoanstvo nee htjeti prihvatiti. Ustat e protiv njega i to e izazvati reetanje u Bojem narodu. Vidjela sam da ljudi slabo primaju svjedoanstvo Vjernog Svjedoka. Ovo svjedoanstvo, od kojega ovisi sudbina Crkve, cijeni se vrlo malo, pa ak i potpuno odbacuje. Ono mora izazvati duboko pokajanje i svi koji ga prihvate posluat e njegov savjet i oistiti se.

270

220

Rani spisi

271

272

Aneo je rekao: Posluaj! Uskoro sam zaula zvuk mnogih glazbala koja su izvodila savrene zvukove, umilne i skladne. Ova je glazba nadilazila sve to sam ikada ula; inilo se da je prepuna milosra, saaljenja i uzviene, svete radosti. Proela je itavo moje bie. Aneo mi je rekao: Pogledaj ovamo! Tada mi je pozornost bila usmjerena na skupinu koja je bila estoko reetana. Pokazani su mi oni koje sam prije vidjela da s tjeskobom plau i mole se. Skupina anela uvara oko njih se udvostruila i oni su od glave do pete bili obueni u bojnu opremu. Kretali su se u savrenom redu kao vojska. Njihova pojava svjedoila je o ljutoj borbi kroz koju su proli. Ali njihova lica, obiljeena ozbiljnom unutarnjom tjeskobom, sada su bila ozarena nebeskim svjetlom i slavom. Oni su izvojevali pobjedu i to je u njima izazvalo najdublju zahvalnost i svetu radost. Broj ove skupine se smanjio. Neki su bili izreetani i ostavljeni pokraj puta. Nemarni i ravnoduni, koji se nisu pridruili onima koji su pobjedu i spasenje cijenili toliko da za nju ustrajno mole i vape, nisu je izvojevali pa su ostali u tami, a njihovo mjesto odmah su popunili drugi koji su prihvatili istinu i uli u bojne redove. Zli aneli i dalje su se tiskali oko njih, ali ih nisu mogli nadvladati. ula sam one koji su bili obueni u sve Boje oruje kako objavljuju istinu s velikom silom. To je imalo snaan utjecaj. Mnogi su prije bili vezani, neke ene od strane svojih mueva, a djeca od strane svojih roditelja. Iskrene osobe, prije sprijeene da uju istinu, sada su je prihvaale cijelim srcem. Nestalo je svakog straha od rodbine i sada im je bila vana samo istina. Oni su gladovali i eali za istinom; sada im je bila draa i dragocjenija od ivota. Upitala sam to je dovelo do ove velike promjene. Aneo je odgovorio: Kasna kia, odmaranje od lica Gospodnjeg, glasna vika treeg anela. Velika Boja sila pratila je Boje izabranike. Aneo mi je rekao: Pogledaj tamo! Pozornost sam obratila na zle, na nevjernike. Meu njima je vladala velika zabuna. Razgnjevila ih je vjernost i sila Bojeg naroda. Na sve strane je vladao nemir. Vidjela sam da su poduzete mjere protiv skupine koja je imala Boje svjetlo i silu. Tama oko njih postajala je gua, ali su oni ostali nepokolebljivi; na njima je

Duhovni darovi

221

poivalo Boje odobravanje i oni su se uzdali u Njega. Vidjela sam da su bili uznemireni; zatim sam ula kako ozbiljno vape k Bogu. Danju i nou nisu prestajali vapiti: Neka se vri Tvoja volja, Boe! Ako to moe pridonijeti slavi Tvojega imena, pripremi put za osloboenje svojeg naroda. Izbavi nas od neznaboaca koji nas okruuju. Oni su nam namijenili smrt, ali nas Tvoja ruka moe izbaviti. To su sve rijei kojih se mogu sjetiti. inilo se da su svi bili duboko svjesni svoje nedostojnosti i da su pokazali potpunu pokornost Bojoj volji, ali su se kao Jakov, svi do jednoga, bez izuzetka, ozbiljno molili i traili izbavljenje. Uskoro nakon to su poeli ozbiljno vapiti, aneli su, puni saaljenja, htjeli poi da ih izbave. Ali jedan visoki, moni aneo nije im to dopustio. Rekao je: Boja volja jo nije ispunjena. Oni moraju popiti ovu au. Moraju primiti to krtenje. Ubrzo sam ula Boji glas koji je potresao nebo i zemlju. Nastao je silan potres. Na sve strane su se ruile kue. Zatim sam zaula trijumfalni povik pobjede, glasan, zvuan i jasan. Pogledala sam na skupinu koja je malo prije bila u velikoj nevolji i podlona robovanju. Sada se sve promijenilo. Obasjavalo ih je silno svjetlo. Kako su divno sada izgledali! Nestalo je svakog traga brige i umora, a zdravlje i ljepota blistali su na svaijem licu. Njihovi neprijatelji, neznaboci koji su ih okruivali, padali su kao mrtvi; nisu mogli podnijeti svjetlo koje je obasjavalo izbavljene svete. Ovo svjetlo i slava zadrali su se na njima dok se Isus nije pojavio na nebeskim oblacima, a vjerna, prokuana skupina preobrazila se najedanput, u tren oka, iz slave u slavu. Grobovi su se otvorili i sveti su ustali obueni u besmrtnost kliui: Pobjeda nad grobom i smru! i skupa sa ivim svetima bili su odneseni u zrak na oblacima u susret Gospodinu uz bogate, zvune poklike slave i pobjede koji su odjekivali s njihovih besmrtnih usana.

273

Grijesi Babilona
Otkad je drugi aneo objavio pad crkava, vidjela sam da se stanje u njima stalno pogoravalo. Pripadnici tih crkava nose ime Kristovih sljedbenika, ali ih je nemogue razli-

222

Rani spisi

274

kovati od svijeta. Propovjednici uzimaju tekstove iz Boje rijei, ali propovijedaju kako godi njihovim uima. Na to tjelesno srce nema primjedbe. Njemu je mrzak samo duh i sila istine i spasenje po Kristu. U izlaganju popularnih propovjednika nema niega to bi izazvalo Sotonin gnjev, to bi uinilo da grenik zadrhti ili to bi srcu i savjesti ukazalo na zastraujuu stvarnost bliskog suda. Zli ljudi su openito zadovoljni vanjskim oblikom pobonosti bez prave pobonosti i oni e pomagati i podupirati takvu religiju. Aneo je rekao: Samo itava bojna oprema pravednosti moe omoguiti ovjeku da nadvlada sile tame i sauva pobjedu nad njima. Sotona je potpuno ovladao crkvama kao tijelom. Bave se ljudskim kazivanjima i djelima umjesto jasnim, otrim istinama Boje rijei. Duh i prijateljstvo ovoga svijeta neprijatelj je Bogu. Kad se istina kakva je u Isusu iznese u svojoj jednostavnosti i snazi protiv duha svijeta, ona odjednom budi duh progonstva. Velika veina onih koji tvrde da su krani ne poznaju Boga. Njihovo prirodno srce nije se promijenilo i tjelesni um ostaje u neprijateljstvu prema Bogu. Oni su Sotonini vjerni sluge bez obzira na to to su uzeli drugo ime. Vidjela sam da su se crkve, otkad je Isus napustio Svetinju u nebeskom Svetitu i uao iza drugog zastora, poele puniti svim neistim i omrznutim pticama. Vidjela sam u njima veliko bezakonje i podlost, ali njihovi vjernici tvrde da su krani. Njihovo ispovijedanje, njihove molitve i njihova izlaganja gadost su u Bojim oima. Aneo je rekao: Bog nee primirisati u njihova okupljanja. Oni gaje sebinost, prijevaru i obmanu bez prijekora savjesti. A sve ove zle karakterne crte pokrivaju platem religije. Pokazana mi je oholost nominalnih crkava. U njihovim mislima nema Boga; njihov tjelesni um bavi se njima samima; oni ukraavaju svoja jadna smrtna tijela, a onda se promatraju s uivanjem i zadovoljstvom. Isus i aneli srdito ih promatraju. Aneo je rekao: Njihovi grijesi i oholost dopiru do Neba. Njihov dio im je pripremljen. Pravda i sud dugo su drijemali, ali e se uskoro probuditi. Osveta je moja veli Gospodin ja u vratiti. Zastraujue prijetnje treeg anela ostvarit e se i svi e zli piti au gnjeva Bojega. Bezbrojne postrojbe zlih anela ire se po itavoj Zemlji i masovno ulaze u crkve.

Duhovni darovi

223
275

Ovi Sotonini predstavnici s likovanjem gledaju na vjerske zajednice jer plat religije pokriva najvee zloine i bezakonje. Cijelo Nebo s negodovanjem promatra ljudska bia, djelo Bojih ruku, kojima su njihovi blinji oduzeli svaku ast i stavili ih na razinu sa ivotinjama. Takozvani sljedbenici dragog Spasitelja, koji se uvijek saalio na prizor ljudske patnje, bezduno ine ovaj golem i straan grijeh trgujui robovima i ljudskim duama. Ljudsku bijedu vuku od mjesta do mjesta, kupuju i prodaju. Aneli su sve to zabiljeili; zapisano je u knjizi. Suze pobonih robova i ropkinja, oeva, majki i djece, brae i sestara, uvaju se u posudi na Nebu. Bog e samo jo malo zadravati svoju srdbu. Njegov se gnjev raspalio protiv ove zemlje i posebno protiv vjerskih tijela koja su odobrila ovu groznu trgovinu i sama u njoj sudjelovala. Mnogi koji tvrde da su sljedbenici krotkog i poniznog Isusa gledaju na takvu nepravdu, takvo ugnjetavanje i takvu patnju s bezdunom ravnodunou. Mnogi od njih i sami sa zadovoljstvom ispunjenim mrnjom nanose ovu neopisivu patnju; a ipak se usuuju pokloniti Bogu. To je strano izrugivanje; Sotona likuje i predbacuje Isusu i Njegovim anelima takvu nedosljednost i s paklenim trijumfom govori: Takvi su Kristovi sljedbenici! Dok takvi nazovikrani itaju o stradanju muenika, niz obraze im teku suze. Pitaju kako ljudi mogu toliko otvrdnuti da tako okrutno postupaju sa svojim blinjima. Ali oni koji tako misle i govore, istodobno dre ljudska bia kao robove. I to nije sve; kidaju prirodne veze i okrutno ugnjetavaju svoje blinje. Oni se slue najneovjenijim muenjem s istom bezobzirnom okrutnou koju su papisti i neznaboci pokazali prema Kristovim sljedbenicima. Aneo je rekao: U dan izvrenja Bojeg suda lake e biti neznabocima i papistima nego takvim ljudima. Vapaji tlaenih doprli su do Neba i aneli su zapanjeni neiskazanim mukama i patnjama koje ovjek, stvoren na sliku svojega Stvoritelja, nanosi svojim blinjima. Aneo je rekao: Imena ovih tlaitelja napisana su krvlju, precrtana udarcima i preplavljena bolnim i vrelim suzama muka. Boji aneli nee prestati dok Bog ovu zemlju svjetla ne natjera da do dna ispije au Njegove srdbe, dok Babilonu ne naplati dvostruko. Platite joj kao to

276

224

Rani spisi

je ona plaala! Vratite joj dvostruko prema njezinim djelima! U au u koju je lijevala, ulijte joj dvostruko! Vidjela sam da e robovlasnik42 morati odgovarati za duu svojeg roba kojega je drao u neznanju; za grijehe roba bit e kanjen gospodar. Bog ne moe uzeti na Nebo roba koji je dran u neznanju i ponienju, koji nema pojma o Bogu ili Bibliji, koji se ne boji niega osim gospodareva bia i na niem je poloaju od ivotinja. Ali On ini za njega najbolje to saaljivi Bog moe uiniti. On doputa da bude kao da ga nikad nije bilo, dok e gospodar morati trpjeti sedam posljednjih zala i onda uskrsnuti u drugom uskrsnuu i umrijeti drugom, najgroznijom smru. Tek e tada biti zadovoljena Boja pravda.
277

Glasna vika
Vidjela sam anele kako se ure amo-tamo, sputaju se na Zemlju pa se vraaju na Nebo vrei pripreme za neki vaan dogaaj. Zatim sam vidjela jednog silnog anela kojem je bilo zapovjeeno da sie na Zemlju i svoj glas ujedini s glasom treeg anela; time je dodao posebnu silu njegovoj vijesti. Ovom je anelu dana velika mo i slava i kad je siao, Zemlja se rasvijetlila od njegova sjaja. Svjetlo koje je pratilo ovog anela doprlo je svuda dok je snanim glasom vikao: Pade, pade veliki Babilon i posta boravitem demona i sklonitem svih neistih duhova, sklonitem svih neistih ptica. Tako se ponovila vijest o padu Babilona koju je objavio drugi aneo, uz dodatno spominjanje svih opaina koje su se uvukle u crkve od 1844. godine. Pomo ovog anela dolazi u pravo vrijeme da se pridrui posljednjem velikom djelu vijesti treeg anela, koja prerasta u glasnu viku. Tako se Boji narod priprema da opstane u asu kunje koji e uskoro doi. Vidjela sam kako na njima poiva veliko svjetlo i oni su se ujedinili u objavljivanju vijesti treeg anela. S Neba su poslani aneli da pomognu monom anelu; ula sam kako na sve strane odjekuju glasovi: Iziite iz nje, moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i
42

Vidi Dodatak.

Duhovni darovi

225

da ne dijelite njezinih zala! Jer njezini su grijesi doprli do neba i Bog se sjetio njezinih opaina. Izgledalo je da je ova vijest dodatak treoj vijesti, jer joj se pridruila kao to se 1844. pononi poklik pridruio vijesti drugog anela. Boja je slava poivala na svetima koji su strpljivo ekali i neustraivo objavljivali posljednju sveanu opomenu objavljujui pad Babilona i pozivajui Boji narod da izie iz njega kako bi izbjegao njegovu stranu sudbinu. Svjetlo koje je obasjavalo ekaoce dopiralo je svuda i oni u crkvama koji su imali neto svjetla, a nisu uli ni odbacili tri vijesti, odazvali su se pozivu i napustili pale crkve. Otkad su objavljene ove vijesti, mnogi su uli u godine u kojima odgovaraju sami za sebe. Svjetlo ih je obasjalo pa su bili u stanju birati izmeu ivota i smrti. Neki su izabrali ivot i pridruili se onima koji su ekali svojega Gospodina i vrili sve Njegove zapovijedi. Dolo je vrijeme da trea vijest obavi svoje djelo, da okua sve i pozove dragocjene due da iziu iz vjerskih zajednica. Neodoljiva sila ispunila je iskrene due pa je ovo otkrivenje Boje sile uplailo i obuzdalo njihovu nevjernu rodbinu i prijatelje tako da se nisu usuivali niti mogli sprijeiti one koji su osjeali djelovanje Bojeg Duha. Posljednji poziv dopro je ak i do jadnih robova i poboni meu njima oduevljeno su zapjevali pjesme radosti oekujui konano osloboenje. Njihovi ih gospodari nisu mogli sprijeiti; uutkao ih je strah i zapanjenost. Vjerni su inili uda, ozdravljali su bolesne, a pratili su ih znakovi i udesa. Bog je vodio ovo djelo i svi sveti, ne marei za posljedice, slijedili su osvjedoenje svoje savjesti i ujedinili se s onima koji su vrili sve Boje zapovijedi i sa silom objavljivali treu vijest. Vidjela sam da e ova vijest zavriti djelo sa silom i snagom koja e daleko nadmaiti pononi poklik. Boji sluge, naoruani silom odozgo i ozarenih lica koja svijetle svetom odanou, izili su da objave vijest s Neba. Due koje su bile ratrkane po raznim vjerskim zajednicama, odazvale su se pozivu i dragocjene su due urno izvedene iz crkava osuenih na propast, kao to je Lot bio izveden iz Sodome prije unitenja. Boji narod ojaala je izvanredna slava koja je izobilno poinula na njima i pripremila ih da opstanu u asu kunje. Svuda sam ula mnotvo gla-

278

279

226

Rani spisi

sova koji govore: Ovdje je strpljivost svetih koji dre zapovijedi Boje i vjeru Isusovu.

Kraj tree vijesti

U duhu sam bila prenesena u vrijeme kad se objavljivanje vijesti treeg anela privodilo kraju. Boja sila poivala je na Njegovom narodu; on je zavrio svoje djelo i bio spreman za as kunje koji ga je oekivao. Primio je kasnu kiu ili osvjeenje od Gospodnjega lica i ivo je svjedoenje ponovno oivjelo. Posljednja velika opomena svugdje je odjeknula i to je razbjesnilo stanovnike Zemlje koji nisu eljeli prihvatiti vijest. Vidjela sam anele kako se na Nebu ure amo-tamo. Jedan se aneo s pisarskim priborom vratio sa Zemlje i javio Isusu da je obavio zadatak i da su sveti izbrojeni i zapeaeni. Zatim sam vidjela kako je Isus, koji je sluio pred Kovegom u kome se nalazilo Deset zapovijedi, bacio kadionicu. Podigao je ruke i snanim glasom rekao: Svreno je! Svi su aneli skinuli krune dok je Isus sveano objavio: Tko ini nepravdu, neka jo ini nepravdu; i tko je neist, neka se jo kalja; i tko je pravedan, neka jo ini pravdu; i tko je svet, neka se jo posveuje! Sluaj svakog pojedinca odluen je za ivot ili za smrt. Dok je Isus sluio u Svetitu, najprije se sudilo mrtvim, a potom ivim pravednicima. Krist je primio svoje kraljevstvo nakon to je izvrio pomirenje za svoj narod i izbrisao njihove grijehe. Podanici Njegovog kraljevstva su odreeni. Nastupila je Janjetova svadba. A kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesima predano je Isusu i batinicima spasenja, i Isus treba vladati kao Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. Dok je Isus izlazio iz Svetinje nad svetinjama, ula sam zveket zvonia na Njegovoj odjei, a im je iziao, stanovnike Zemlje pokrio je oblak tame. Vie nije bilo posrednika izmeu grenih ljudi i uvrijeenog Boga. Dok je Isus stajao izmeu Boga i grenog ovjeka, svijet je bio obuzdavan, ali kad je napustio mjesto izmeu ovjeka i Oca, obuzdavanje je prestalo i Sotona je potpuno zagospodario nepokajanima. Posljednja zla nisu se mogla izliti dok je Isus sluio u Sveti-

280

Duhovni darovi

227

tu; ali kad je u njemu zavrio svoje djelo i kad je Njegovo posredovanje prestalo, nita vie nije moglo zadravati Boji gnjev i on se svom estinom sruio na nezatiene glave grenika koji su prezreli spasenje i odbacili opomenu. U to strano vrijeme, nakon to zavri Isusovo posredovanje, sveti e ivjeti pred Bogom bez posrednika. Svaki je sluaj odluen, svaki dragulj prebrojen. Isus se zadrao jo jedan trenutak u vanjskom dijelu nebeskog Svetita i svi grijesi koji su priznati dok je sluio u Svetinji nad svetinjama prenose se na Sotonu, zaetnika grijeha, koji za njih mora podnijeti kaznu. Zatim sam vidjela kako Isus svlai svoje sveenike haljine i oblai najljepu kraljevsku odjeu. Na Njegovoj su glavi bile mnoge krune, kruna u kruni. Okruen mnotvom anela, napustio je Nebo. Na zemaljske stanovnike izlijevalo se sedam zala. Neki su optuivali i proklinjali Boga. Drugi su pourili k Bojem narodu i molili ga da ih poui kako mogu izbjei Njegove sudove. Ali oni im ne mogu pomoi. Posljednja suza za grenike je prolivena, posljednja arka molitva izmoljena, posljednji teret ponesen, posljednja opomena upuena. Umilni glas milosti vie ih ne poziva. Dok su sveti, a i cijelo Nebo, bili zainteresirani za njihovo spasenje, oni sami nisu marili za sebe. Pred njih su bili izneseni ivot i smrt. Mnogi su eljeli ivot, ali se nisu potrudili da ga zadobiju. Nisu izabrali ivot i sada vie nije bilo krvi pomirenja da oisti krivce, nije bilo suutnog Spasitelja da moli za njih, ni povika: Potedi, jo malo potedi grenika. itavo Nebo ujedinilo se s Isusom kad su zauli zastraujue rijei: Gotovo je. Svreno je. Plan spasenja je ostvaren, ali malo ga je njih odluilo prihvatiti. I kad je utihnuo umilni glas milosti, zle je obuzeo strah i uas. Sa stranom jasnoom uli su rijei: Prekasno! Prekasno! Oni koji nisu cijenili Boju rije, urili su se amo-tamo tumarajui od mora do mora i od sjevera do istoka itui Gospodnju rije. Aneo je rekao: Nee je nai. U zemlji je glad, ne glad kruha ni e vode, ve sluanja rijei Gospodnje. to bi sada dali za jednu rije Bojeg odobravanja! Ali ne, oni moraju gladovati i eati. Dan za danom prezirali su spasenje, cijenili su zemaljska blaga i zadovoljstva vie od svakog nebeskog blaga i poticaja. Odbacili su Isusa i

281

282

228

Rani spisi

prezreli Njegove svete. Neisti moraju zauvijek ostati neisti. Mnogi od zlih jako su se razgnjevili to moraju trpjeti muke zala. Prizor je bio uasan. Roditelji su ogoreno predbacivali svojoj djeci, djeca svojim roditeljima, braa svojim sestrama, sestre svojoj brai. Na sve strane uli su se alosni jauci: Ti si me sprijeio da ne primim istinu koja bi me spasila od ovog uasnog asa. Ljudi su se puni ogorenosti i mrnje okomili na svoje propovjednike optuujui ih: Niste nas upozorili. Govorili ste da se itav svijet treba obratiti i vikali: mir, mir, potiskujui svaki strah koji bi se pojavio. Niste nam nita govorili o ovom trenutku, a one koji su nas opominjali proglaavali ste fanaticima i zlim ljudima koji nas ele upropastiti. Vidjela sam da ti propovjednici nisu izbjegli Boji gnjev. Njihove su muke bile deset puta vee od muka ostalog naroda.

Vrijeme nevolje
Vidjela sam svete kako naputaju gradove i sela i kako se u skupinama nastanjuju u najskrovitijim mjestima. Aneli su ih opskrbljivali hranom i vodom, dok su zli patili od gladi i ei. Zatim sam vidjela kako se vodei ljudi Zemlje meusobno savjetuju, a oko njih su bili zaposleni Sotona i njegovi aneli. Vidjela sam spis iji su primjerci bili poslani u razne dijelove Zemlje, kojim se stanovnitvu doputa da svete, ukoliko se ne odreknu svoje neobine vjere, ne napuste subotu i ne budu svetkovali pr vi dan tjedna, u odreeno vrijeme pobiju. Ali u tom asu kunje sveti su bili staloeni i smireni uzdajui se u Boga i oslanjajui se na Njegovo obeanje da e se otvoriti put za njihovo izbavljenje. U nekim su mjestima, prije stupanja proglasa na snagu, zli navalili na svete da ih pobiju, ali su se aneli u liku ratnika borili s njima. Sotona je elio stei prednost da uniti svece Svevinjega, ali je Isus svojim anelima zapovjedio da bdiju nad njima. Kad sk lopi savez s onima koji su drali Njegov zakon, Bog e se proslaviti pred oima neznaboaca koji su ih okruili, a Isus e se proslaviti preobraavanjem vjernih koji su Ga tako dugo oekivali da ne vide smrti.

283

Duhovni darovi

229

Ubrzo zatim vidjela sam kako svete obuzima velika tjeskoba. Izgledalo je da su opkoljeni zlim stanovnicima Zemlje. Sve se urotilo protiv njih. Neki su se poeli plaiti da ih je Bog ostavio i prepustio rukama zlih da ih pobiju. Ali da su im se oi mogle otvoriti, vidjeli bi da su okrueni Bojim anelima. Zatim je dolo mnotvo gnjevnih zlih uz mnotvo zlih anela koji su nagovarali zle da pobiju svete. Ali da bi se mogli pribliiti Bojem narodu, zli su se morali probiti kroz redove monih, svetih anela. To je bilo nemogue. Boji aneli prisilili su ih na povlaenje, a i zle anele koji su se tiskali oko njih. To je za svete bio as strane i grozne agonije. Vapili su dan i no Bogu za izbavljenje. Na prvi pogled nije bilo mogunosti za bijeg. Zli su ve poeli trijumfirati viui: Zato vas va Bog ne izbavi iz naih ruku? Zato se ne uznesete i spasite ivot? Ali sveti nisu na njih obraali pozornost. Kao Jakov borili su se s Bogom. Aneli su ih htjeli izbaviti, ali su jo malo morali priekati; Boji narod mora ispiti au do dna i krstiti se ovim krtenjem. Vjerni svojoj dunosti, aneli su i dalje bdjeli nad njima. Bog nee dopustiti da se Njegovo ime sramoti meu neznabocima. Doao je trenutak da otkrije svoju silnu mo i slavno izbavi svoje svete. On e radi slave svojeg imena izbaviti sve one koji su Ga strpljivo ekali i ija su imena zapisana u knjizi. Ovom mi je prilikom ukazano na vjernog Nou. Kad je poela padati kia i doao potop, Noa i njegova obitelj uli su u korablju i Bog ih je zatvorio u njoj. Noa je neumorno opominjao stanovnike pretpotopnog svijeta, ali su mu se oni rugali i ismijavali ga. Kad su vode preplavile Zemlju i kad su se jedan za drugim poeli utapati, primijetili su da korablja koja im je prije sluila za ismijavanje, sigurno plovi uvajui Nou i njegovu obitelj. Vidjela sam da e Boji narod, koji je vjerno upozoravao svijet na dolazak Bojega gnjeva, tako biti izbavljen. Bog nee dopustiti da zli unite one koji su oekivali uznesenje i nisu se htjeli pokoriti naredbi zvijeri i primiti njezin ig. Da je zlima bilo doputeno da pobiju svete, vidjela sam da bi to donijelo veliko zadovoljstvo Sotoni i itavoj njegovoj zloj vojsci i svima koji mrze Boga. O kakav bi to bio trijumf za njegovo sotonsko velianstvo da u toj zavrnoj borbi ima vlast nad onima koji su

284

230

Rani spisi

285

tako dugo ekali da vide Onoga koga ljube! Oni koji su se rugali ideji da bi sveti mogli uzii, bit e svjedoci Boje brige za Njegov narod i njegovog slavnog izbavljenja. Kad su sveti napustili gradove i sela, zli su ih progonili nastojei da ih pobiju. Ali maevi podignuti na Boji narod slomili su se i pali na zemlju krhki kao da su od slame. Boji aneli su titili svete. I dok su dan i no vapili Bogu za izbavljenje, njihov je vapaj dospio pred Gospodina.

Izbavljenje svetih
Upravo je u pono Bog odluio osloboditi svoj narod. Dok su se zli kojima je bio okruen rugali, odjednom je sunce zasjalo svom snagom, a mjesec se zaustavio. Zli su taj prizor gledali iznenaeno, dok su sveti sa sveanom radou gledali znakove svojeg izbavljenja. Velikom brzinom redali su se znakovi i uda. inilo se da je sve u prirodi skrenulo sa svojeg normalnog puta. Rijeke su presuile. Tamni, teki oblaci gomilali su se i meusobno sudarali. Ali ostalo je jedno mjesto vedrine neopisiva sjaja odakle se zauo Boji glas kao um mnogih voda koji je potresao nebo i zemlju. Nebo se otvaralo i zatvaralo, neprekidno u pokretu. A onda je nastao silan potres. Grobovi su se otvorili i oni koji su umrli u vjeri za vrijeme vijesti treeg anela, koji su svetkovali subotu, izili su iz svojih pranjavih postelja, proslavljeni, da uju savez mira koji e Bog uiniti s onima koji su vrili Njegov Zakon. Nebo se otvaralo i zatvaralo, neprekidno u pokretu. Planine su se tresle kao trska na vjetru i na sve strane izbacivale raskomadane stijene. More je poelo kljuati kao voda u loncu i izbacivati kamenje na obalu. Dok je objavljivao dan i as Isusova dolaska i ponavljao vjeni Savez sa svojim narodom, Bog je izgovarao reenicu po reenicu a onda zastao, dok su se Njegove rijei pronosile Zemljom. Boji Izrael stajao je oiju uprtih prema Nebu sluajui rijei koje su izlazile iz Jahvinih usta i prolamale se zemljom slino najsnanijoj grmljavini. Bilo je izuzetno sveano. Na kraju svake reenice sveti su uzvikivali: Slava! Aleluja! Lica su im bila obasjana Bojom slavom i svijetlila kao Mojsijevo lice kad je siao sa Sinaja. Zli ih nisu mogli gledati od sjaja sla-

286

Duhovni darovi

231

ve. I kad je izgovoren beskonani blagoslov nad onima koji su potovali Boga svetkujui Njegovu subotu, zauo se silan poklik pobjede nad zvijeri i njezinim kipom. Tada je poelo slavlje jer se Zemlja treba odmoriti. Vidjela sam pobonog roba kako pobjedonosno ustaje i odbacuje lance kojima je bio okovan, dok je njegov zao gospodar bio zbunjen ne znajui to da ini, jer zli nisu mogli razumjeti rijei koje je Bog izgovorio. Uskoro se pojavio veliki bijeli oblak na kojem je sjedio Sin ovjeji. Kada se prvi put pojavio u daljini, izgledao je vrlo mali. Aneli su rekli da je to znak Sina ovjejega. Kako se pribliavao Zemlji, mogli smo vidjeti nevjerojatnu Isusovu slavu i velianstvo dok se kretao kao osvaja. A pratila Ga je svita svetih anela sa svijetlim, bljetavim krunama na glavi. Nijedan jezik ne moe opisati slavu ovog prizora. ivi oblak velianstva i neopisive slave jo se vie pribliio i mi smo mogli vidjeti Isusov dragi lik. Na Njegovom svetom elu nije poivao trnov vijenac, ve kruna slave. Na Njegovom ogrtau, na boku, bilo je napisano ime: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. Njegovo je lice sjalo kao sunce u podne, oi su Mu bile kao ognjeni plamen, a noge sline uarenoj mjedi. Glas Mu je zvuao kao zvuk mnogih glazbala. Zemlja je podrhtavala pred Njim, a Nebo se izmaklo kao knjiga koja se smota. Sa svojih mjesta pomaknule su se sve gore i svi otoci. Zemaljski kraljevi, velikai, vojskovoe, bogatai, mogunici, svi robovi i slobodni sakrie se po piljama i gorskim peinama, govorei gorama i peinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolju i od Janjetove srdbe! Tko moe opstati? Oni koji su do maloprije naumili istrijebiti Boju vjernu djecu sa Zemlje, sada su bili svjedoci Boje slave koja je poivala na njima. U svojem strahu uli su glasove svetih kako radosno kliu: Evo, ovo je Bog na, njega smo ekali i On e nas spasiti. Zemlja se snano potresla kad je Boji Sin svojim glasom pozvao svete koji su spavali. Oni su se odazvali pozivu i izili obueni u slavnu besmrtnost kliui: Pobjeda, pobjeda nad smru i grobom. Gdje je, smrti, tvoj alac? O, grobe, gdje je tvoja pobjeda? Onda su ivi sveti i uskrsli podigli svoje glasove u dugi, snaan poklik pobjede. Tijela

287

232

Rani spisi

288

koja su sila u grob s obiljejima bolesti i smrti, ustala su u besmrtnom zdravlju i snazi. ivi sveti su se preobrazili u istom trenutku, u tren oka, i zajedno s uskrslima poli u zrak u susret svome Gospodinu. Kakav je to bio slavni sastanak! Prijatelji koje je smrt razdvojila sad su se ujedinili da se nikad vie ne rastanu. Na svakoj strani kola od oblaka bila su krila a ispod njih ivi kotai, i kako su se kola uzdizala, kotai su klicali: Svet, krila su u pokretu klicala: Svet, a pratnja svetih anela oko oblaka klicala je: Svet, svet, svet Gospodin Bog, Svemogui! I sveci u oblaku klicali su: Slava! Aleluja! A kola su se uzdizala prema Svetome Gradu. Prije ulaska u grad sveti su postavljeni u savren etverokut s Isusom u sredini. Isus je bio za glavu i ramena vii od svetih i anela. Svi u etverokutu mogli su vidjeti Njegov velianstveni lik i umilno lice.

Nagrada svetih
Vidjela sam veliki broj anela kako iz grada donose slavne krune po jednu za svakog svetog, na kojoj je bilo napisano njegovo ime. Kad je Isus dao znak da se krune donesu, aneli su pristupili, a dragi Isus je svojom desnicom stavio krune na glave svetih. Zatim su aneli donijeli harfe, pa je i njih Isus predao svetima. Aneli predvodnici dali su prvi ton, a onda su se podigli svi glasovi slijevajui se u radosnu pjesmu hvale. Sve su ruke vjeto prebirale po harfinim icama stvarajui bogatu i skladnu glazbu. Zatim sam vidjela kako je Isus drutvo otkupljenih poveo prema gradskim vratima. Na dodir Njegove ruke ona su se pokrenula na svojim sjajnim arkama pozivajui narode koji su drali istinu da uu. U gradu je bilo svega ime su se oi mogle naslaivati. Na sve strane vidjela se raskona slava. Tada je Isus pogledao spaene svete ija su lica odsjajivala slavom; upro je u njih pogled prepun ljubavi i svojim bogatim, milozvunim glasom rekao: Vidim trud svoje due i zadovoljan sam. Vaa je sva ova bogata slava da u njoj vjeno uivate. Vaim je patnjama kraj. Vie nee biti smrti, ni tuge, ni plaa, vie nee biti boli. Vidjela sam kako su se spaeni poklonili i svoje sjajne krune stavili pred Isusove noge,

289

Duhovni darovi

233

a zatim, kad ih je Njegova draga ruka podigla, oni su dodirnuli svoje zlatne harfe i ispunili Nebo svojom bogatom glazbom i pjesmama Janjetu. Tada sam vidjela Isusa kako vodi svoj narod do stabla ivota i mi smo ponovno uli Njegov umilni glas, ljepi od svake glazbe koju je ulo ljudsko uho, kako govori: Lie na ovom stablu je za iscjeljenje naroda. Jedite svi od njega. Na drvetu ivota raslo je najljepe voe koje su sveti mogli slobodno ubrati. U gradu je bilo prekrasno prijestolje od kojeg je tekla ista rijeka vode ivota, bistra kao kristal. Sa svake strane rijeke bilo je drvo ivota, a na obalama te rijeke bilo je i drugog predivnog drvea koje je raalo plodove dobre za jelo. Jezik je odvie slab da opie Nebo. I kako se prizor preda mnom odvijao, ostala sam zadivljena. Ponesena nenadmaivim sjajem i slavom, odloila sam pero i uskliknula: O, kakve li ljubavi! Kakve udesne ljubavi! Ni najuzvieniji jezik ne moe opisati nebesku slavu i neusporedivu dubinu Spasiteljeve ljubavi.

Opustoena Zemlja
Moja je pozornost ponovno bila usmjerena na Zemlju. Zli su bili pobijeni i njihova su mrtva tijela leala na njezinoj povrini. Boji gnjev pohodio je stanovnike Zemlje u vrijeme posljednjih sedam zala da su od muke grizli jezike i psovali Boga. Lani pastiri bili su poseban predmet Jahvina gnjeva. Oi su im iiljele i jezici im usahnuli dok su jo stajali na nogama. Nakon to je Boji glas izbavio svete, mnotvo zlih iskalilo je svoj gnjev jedan na drugome. Izgledalo je da je zemlja preplavljena krvlju i mrtva tijela leala su na sve strane. Zemlja je izgledala kao nenastanjena pustinja. Gradovi i sela, razoreni potresom, leali su u ruevinama. Planine su se pomaknule sa svojih mjesta ostavljajui za sobom duboke provalije. Po itavoj Zemlji leale su goleme stijene koje je more izbacilo ili su bile odvaljene od brda, kao i velika stabla iupana s korijenjem. To e biti dom Sotone i njegovih zlih anela za tisuu godina. Tu e biti sputan da luta po razvaljenoj povrini Zemlje i gleda posljedice svoje pobune

290

234

Rani spisi

291

protiv Bojeg zakona. Tijekom tisuu godina moi e uivati plodove prokletstva koje je prouzroio. Ogranien samo na Zemlju, nee imati mogunost obilaziti druge planete da kua i uznemiruje one koji nisu pali. Za to vrijeme Sotona e uasno patiti. Otkako je pao, stalno je razvijao svoje zle osobine i bio neprekidno aktivan. Ali sada, lien svoje moi i ostavljen da razmilja o ulozi koju je odigrao od trenutka svojeg pada, on sa strahom i drhtanjem gleda na stranu budunost kad e morati ispatati za sve to je uinio i biti kanjen za sve grijehe na koje je druge potaknuo. ula sam pobjedniki povik anela i otkupljenih svetih koji je odjeknuo kao deset tisua glazbala jer ih Sotona vie nee moi muiti ni kuati, a i stanovnici drugih svjetova oslobodili su se njega i njegovih kunji. Zatim sam vidjela prijestolja i Isusa s otkupljenim svetima kako sjede na njima; a sveti su vladali kao kraljevi i sveenici Boji. Krist je zajedno sa svojim narodom sudio mrtvim zlima usporeujui njihova djela sa Zakonikom, Biblijom, sudei svaki sluaj prema djelima koja su uinjena u tijelu. Zatim su zlima odredili kaznu koju moraju pretrpjeti prema svojim djelima; a ona je bila zapisana pokraj njihovog imena u knjigu smrti. Isus i sveti sudili su i Sotoni i njegovim anelima. Sotonina kazna bila je daleko vea od kazne onih koje je prevario. Njegovo ispatanje toliko je premaivalo njihovo da se ne moe usporediti. Nakon to nestanu svi koje je prevario, Sotona e jo uvijek biti iv i mnogo due ispatati. im je suenje zlim mrtvima zavreno, na kraju tisuu godina, Isus je napustio grad, a slijedili su Ga sveti i povorka aneoskih vojski. Isus se spustio na veliku goru koja se raspolovila im su je dotaknule Njegove noge i postala velika ravnica. Tada smo podigli pogled i ugledali veliki i lijepi grad s dvanaest temelja i dvanaest vrata, po troja sa svake strane i s po jednim anelom na svakim vratima. Povikali smo: Dolazi grad! Veliki grad silazi s Neba od Boga! I on je silazio u svoj svojoj krasoti i blistavoj slavi i spustio se na veliku ravnicu koju je Isus za njega pripremio.

Duhovni darovi

235
292

Drugo uskrsnue
Tada su Isus i Njegova pratnja svetih anela, zajedno sa svim otkupljenim svetima, napustili grad. Aneli su okruili svojeg Zapovjednika i pratili Ga na Njegovom putu, a slijedila ih je povorka otkupljenih svetih. A onda je ozbiljno i zastraujue velianstveno Isus pozvao mrtve zle i oni su uskrsnuli s istim slabim, bolesnim tijelima s kojima su sili u grob. Kakav prizor! Prigodom prvog uskrsnua svi su ustali u besmrtnom cvijetu mladosti, ali u drugom uskrsnuu na svima bili su vidljivi tragovi prokletstva. Kraljevi i zemaljski velikani, obini i prezreni ljudi, ueni i neuki, ustali su zajedno. Svi promatraju Sina ovjejeg; i oni koji su Ga prezirali i rugali Mu se, koji su trnov vijenac stavili na Njegovo sveto elo i udarali Ga trskom, gledaju Ga u Njegovom kraljevskom velianstvu. Oni koji su Mu pljuvali u lice prilikom sasluavanja, sada se okreu od Njegovog prodornog pogleda i od slave Njegova lica. Oni koji su Mu klinovima pribijali ruke i noge, sada vide oiljke od Njegova raspea. Oni koji su Mu kopljem proboli slabine, sada na Njegovom tijelu vide oiljke svoje okrutnosti. Oni sada znaju da je to upravo Onaj koga su razapeli i kome su se rugali u Njegovoj najteoj muci. Tada e odjeknuti dugotrajan jauk muke dok budu bjeali da se sakriju pred licem Kralja kraljeva i Gospodara gospodara. Svi se nastoje sakriti meu stijenama da se zatite od strahovite slave Onoga koga su neko prezirali. I svladani i utueni Njegovim velianstvom i neiskazanom slavom, oni e kao jedan podii glas i sa stranom jasnoom uskliknuti: Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Tada e se Isus i sveti aneli, praeni svim svetima, vratiti u grad, dok e gorki pla i jauci zlih ispuniti zrak. Primijetila sam da se Sotona opet vraa svojem poslu. Otiao je meu svoje podanike da ojaa slabe i iznemogle; govorio im je kako su moni njegovi aneli. Ukazivao je na bezbrojne milijune uskrslih. Meu njima su bili silni ratnici i kraljevi vjeti ratovanju i osvajai kraljevstava. Tu su bili moni divovi i junaci koji nikad nisu izgubili bitku. Tu je bio i oholi, ambiciozni Napoleon od ijeg su pribliavanja drhtala kraljevstva. Tu su stajali ljudi visoka rasta i dostojanstvena dr-

293

236

Rani spisi

294

anja koji su pali u borbi dok su eljeli pobijediti. Kad su ustali iz grobova, njihove su misli nastavile tei tamo gdje ih je smrt prekinula. Imaju istu elju za osvajanjem koja ih je opijala kad su pali. Sotona se dogovara sa svojim anelima, a zatim i s tim kraljevima, osvajaima i junacima. Gledajui na silnu vojsku, uvjerava ih da je drutvo u gradu maleno i slabo i da mogu poi i zauzeti grad, protjerati njegove stanovnike i prisvojiti sve bogatstvo i slavu. Sotona ih uspijeva prevariti i svi se odmah poinju pripremati za bitku. U toj golemoj vojsci ima mnogo vjetih ljudi i oni izrauju svakovrsno oruje. Zatim mnotvo kree sa Sotonom na elu. Slijede ga kraljevi i ratnici, a mnotvo ide za njima u etama. Svaka postrojba ima svojeg vou i svi kreu u borbenom poretku preko ispucale i izobliene zemlje prema Svetom Gradu. Isus zatvara gradska vrata, a golema vojska okruuje grad i zauzima borbene poloaje oekujui estoki okraj. Isus sa svim aneoskim vojskama i svima svetima, s blistavim krunama na glavi, izlazi na vrh gradskog zida. On progovara sveanim glasom: Grenici, pogledajte nagradu pravednih! I gledajte, moji otkupljeni, nagradu zlih! Nepregledno mnotvo gleda slavno drutvo na gradskim zidinama. Kad vide sjaj njihovih blistavih kruna i lica ozarena slavom kako odraavaju Isusov lik, a zatim nezamislivu slavu i velianstvo Kralja kraljeva i Gospodara gospodara, njihove hrabrosti nestaje. Obuzima ih osjeaj da su izgubili to blago i slavu i da je plaa grijeha smrt. Vide svete, sretne spaene koje su prezirali, obuene u slavu, ast, besmrtnost i vjeni ivot, dok su oni izvan grada sa svime to je neisto i odurno.

Druga smrt
Sotona se uri meu svoje sljedbenike pokuavajui mnotvo pokrenuti na akciju. Ali s Neba od Boga silazi vatra i prodire ih sve: velikane i junake, ugledne, siromane i bijedne. Vidjela sam da su neki brzo uniteni, dok drugi pate due. Kanjeni su prema djelima koja su uinili u tijelu. Neki su danima gorjeli, toliko dugo dok je neto moglo gorjeti, potpuno svjesni svega. Aneo je rekao: Crv njihovog ivota nee umrijeti i njihov se oganj nee ugasiti dokle god ne izgori i najsitniji dio.

Duhovni darovi

237

Sotona i njegovi aneli dugo su patili. Sotona nije ponio teret kazne samo za svoje vlastite grijehe, ve i za grijehe otkupljenog mnotva koji su stavljeni na njega, a mora patiti i za due koje je upropastio. Zatim sam vidjela kako su Sotona i itavo mnotvo zlih uniteni, a Boja pravda zadovoljena. A sve aneoske vojske i svi otkupljeni sveti glasno su rekli: Amen. Aneo je rekao: Sotona je korijen, a njegova djeca su grane. Sada su uniteni i korijen i grane. Oni su umrli vjenom smru. Nikad vie nee uskrsnuti i Bog e imati ist svemir. Kad sam pogledala, vidjela sam da je vatra progutala zle, palila neistou i istila Zemlju. Ponovno sam pogledala i vidjela Zemlju oienu. Nigdje nije bilo znaka prokletstva. Razrovana, neravna povrina Zemlje sada je bila ravna, kao velika ravnica. Cijeli Boji svemir bio je ist, a velika borba zauvijek zavrena. Kamo god bih pogledala i na emu god bi mi se pogled zaustavio, sve je bilo lijepo i sveto. A sve mnotvo otkupljenih, stari i mladi, veliki i mali, spustili su svoje blistave krune pred noge svojeg Otkupitelja, poklonili Mu se s dubokim potovanjem i slavili Onoga koji ivi zauvijek i dovijeka. A kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesima dano je puku Svetaca Svevinjega, i oni e ga posjedovati zauvijek, za vijeke vjekova.

295

238

Rani spisi

Dodatak
Stranice 3338: Moje prvo vienje. Ono to je izneseno u ovom poglavlju, prvo je objavio urednik Day-Stara 24. sijenja 1846. kao Pismo sestre Harmon datirano Portland, Maine, 20. prosinca 1845. Ono se ponovno pojavilo u tisku 1846., 1847. i 1851. pod naslovom Rasprenom ostatku. Sadanji naslov dan je 1882. u ponovljenom izdanju Iskustava i vienja. Detaljni autobiografski zapisi objavljeni 1860. i 1885. iznose ono to se ovdje pojavljuje kao dva razliita vienja. Vidi Moje prvo vienje u Spiritual Gifts, sv. 2, str. 3035; Testimonies, sv. 1, str. 5861 i vienje Nove Zemlje u Spiritual Gifts, sv. 2, str. 5255; Testimonies, sv. 1, str. 6770. Stranice 3438: Prikaz buduih dogaaja. Kad Ellen White opisuje ono to joj je Bog otkrio o buduim dogaajima, ona to ponekad ini kao sudionik ovih prizora bilo da pripadaju prolosti, sadanjosti ili budunosti. Kao odgovor na pitanja o njezinom stanju u vienjima, pisala je: Kada Gospodin smatra potrebnim da mi dade vienje, bivam uzeta u prisutnost Isusa i anela i potpuno sam izgubljena za sve zemaljsko. ... Pozornost mi se esto usmjerava na prizore koji se odigravaju na Zemlji. Ponekad bivam prenesena daleko u budunost pa mi se pokazuje to e se zbiti. A u drugim mi se sluajevima pokazuje to se dogodilo u prolosti. (Spiritual Gifts, sv. 2, str. 292) Ellen White, koja je i sama ekala advent, pisala je kao da je tamo prisutna pa je vidjela i ula ono to e se tek dogoditi; na primjer u Ranim spisima: Uskoro smo uli Boji glas poput uma mnogih voda, koji nam je objavio dan i as Isusova dolaska. (str. 34) Svi smo se skupa na oblaku uznosili sedam dana do staklenog mora, kamo nam je Isus donio krune i vlastitom ih desnicom stavio na glavu svakome od nas. (str. 35) Svi smo uli osjeajui da imamo puno pravo na ovaj grad. Tu smo ugledali drvo ivota i Boje prijestolje. 297

(238)

Dodatak

239

163

S Isusom na elu sili smo iz grada na ovu Zemlju. (str. 36) Upravo kad smo trebali ui u sveti hram ... Ne mogu opisati ljepotu koju sam tamo vidjela. (str. 37) Nakon vienja mogla se sjetiti mnogo toga to joj je bilo pokazano, ali se nije mogla sjetiti onoga to je bilo tajno, to nije trebalo otkriti. U prizoru koji e se dogoditi kad Boji narod bude izbavljen (str. 230), ula je dan i as Isusova dolaska (str. 34; vidi i str. 49). Ali o tome je kasnije pisala: Pojma nemam o vremenu koje je objavio Boji glas. ula sam objavljivanje asa, ali ga se nakon vienja nisam mogla sjetiti. Preda mnom su se odvijali uzbudljivi, sveani prizori koje ne moe opisati nijedan jezik. Sve je to za mene bila iva stvarnost. (Ellen G. White, Letter 38, 1888.; objavljeno u Selected Messages, sv. 1, str. 76) injenica da joj se inilo kako sudjeluje u odreenim dogaajima nije bila jamstvo da e biti sudionikom kad se ti dogaaji budu odigravali. Stranica 36: Braa Fitch i Stockman. U opisu svojeg prvog vienja Ellen White spominje brau Fitcha i Stockmana koje je srela i s njima razgovarala u Novom Jeruzalemu. Obojica su bili propovjednici koje je Ellen White poznavala i koji su aktivno sudjelovali u navijetanju vijesti o oekivanom Kristovom dolasku, ali su umrli neposredno uoi razoaranja 22. listopada 1844. Charles Fitch, prezbiterijanski pastor, prihvatio je adventnu vijest itajui predavanja Williama Millera i zahvaljujui susretu s Josiahom Litchem. On se cijelim srcem posvetio navijetanju oekivanog Kristovog dolaska na kraju razdoblja od 2300 godina i postao istaknuti voa adventnog buenja. Godine 1842. pripremio je proroku kartu koja je uspjeno koritena i o kojoj je rije u Ranim spisima na stranici 78. Umro je neto manje od tjedan dana prije 22. listopada 1844. Njegova smrt bila je posljedica bolesti koju je navukao zbog prevelikog napora kad je jednog hladnog jesenjeg dana krtavao u tri navrata. (Vidi Prophetic Faith of Our Fathers, sv. 4, str. 533545) Levi F. Stockman bio je mladoliki metodistiki propovjednik u saveznoj dravi Maine koji je 1842. s tridesetak metodistikih propovjednika prihvatio i poeo propovijedati Kristov drugi dolazak. Radio je u Portlandu u istoj dravi kad mu se 1843. zdravlje pogoralo. Umro je od tuberkuloze 25. lipnja 1844. K njemu je Ellen White, jo kao djevojka, otila po savjet kad joj se Bog u njezinom obeshrabrenju obratio u dvama snovima. (Vidi Rani spisi, str. 32, 8183; Prophetic Faith of Our Fathers, sv. 4, str. 780782) Stranica 39: Mesmerizam. Da bi opravdali svoje protivljenje, neki od prvih neprijatelja vienja ustvrdili su da su iskustva

240

Rani spisi

Ellen White izazvana mesmerizmom, pojavom koju danas poznajemo kao hipnozu. Hipnoza je stanje slino snu, izazvano snagom sugestije, s tim to je hipnotizirana osoba tijesno povezana s onim tko ju je doveo u to stanje i reagira na njegove prijedloge. Meutim, kako ovdje izvjetava Ellen White, kad ju je jedan od lijenika, koji se bavio mesmerizmom, pokuao hipnotizirati, u tome nije uspio. Ellen White je vrlo rano u svojim doivljajima upozorena na opasnost hipnoze; godinama kasnije u vie je navrata dobila upute o njoj. Upozorena je na velike opasnosti koje prijete kad neiji um nastoji zavladati umom drugog ovjeka. (Vidi Put u bolji ivot, str. 149151; Medical Ministry, str. 110112; Selected Messages, sv. 2, str. 349,350,353.) Stranica 48: Nominalni adventisti. Ellen White smatrala je nominalnim adventistima one koji su se ujedinili u objavljivanju vijesti prvog i drugog anela, ali su odbacili vijest treeg anela zajedno s istinom o suboti premda su i dalje prihvaali adventnu nadu, ili one koji su odbacili sadanju istinu (str. 74). U naoj ranoj literaturi za ove se ljude takoer govorilo da su adventisti prvoga dana. Velik broj krana razoarao se kad Krist nije doao ujesen 1844. kako su oekivali. Adventisti su se podijelili u vie skupina; preivjeli iz onog vremena danas su poznati kao Adventna kranska crkva, jedna mala zajednica, i adventisti sedmoga dana. Malo njih je meu adventistima sauvalo povjerenje u ispunjenje proroanstva 1844. godine, ali oni koji jesu, krenuli su naprijed u vijesti treeg anela sa subotom. O zbivanjima u tom kritinom razdoblju Ellen White je poslije pisala: Da su se adventisti nakon velikog razoaranja 1844. godine vrsto drali svoje vjere i ujedinjeni slijedili boansku promisao primivi vijest treeg anela i objavili je svijetu u sili Svetoga Duha, vidjeli bi spasenje Boje, Gospodin bi silno djelovao zajedno s njihovim naporima i Krist bi ve doao da svojem narodu dade njegovu nagradu. Ali u razdoblju sumnje i neizvjesnosti koja je pratila razoaranje, mnogi od onih koji su vjerovali u advent napustili su svoju vjeru. Veina se glasom i perom usprotivila nekolicini onih koji su, slijedei Boju promisao, prihvatili reformu subote i poeli objavljivati vijest treeg anela. Mnogi koji su trebali svoje vrijeme i talente posvetiti zajednikoj zadai objavljivanja upozorenja svijetu bili su zaokupljeni protivljenjem istini o suboti, a branitelji su, opet, morali ulagati napore da ovim protivnicima odgovore i brane istinu. Tako je posao bio zaustavljen, a svijet je ostao u tami. Da se itavo adventistiko tijelo ujedinilo oko Bojih zapovijedi i vjere Isu-

222

Dodatak

241

163

sove, kako je sasvim drukija mogla biti naa povijest! (Selected Messages, sv. 1, str. 68) Stranice 54456: Otvorena i zatvorena vrata. Kad je Ellen White u Velikoj borbi raspravljala o velikom adventnom pokretu i razoaranju 22. listopada 1844. i spomenula stajalita koja su bila zauzeta odmah nakon razoaranja, ona spominje neizbjeni zakljuak koji je opstao kratko vrijeme, da su vrata milosti zatvorena. Ali, kako kae, jasnije svjetlo je dolo istraivanjem pitanja Svetita. Vidi Povijesni prolog u ovoj knjizi i Veliku borbu, str. 369, te itavo poglavlje U Svetinji nad svetinjama na str. 364371. U vezi s vlastitim odnosom prema ovom pitanju, ona je 1874. pisala da nikad nije imala vienje da se grenici vie nee obraati niti je ikada takvo to nauavala. Bog mi je dao svjetlo, pisala je drugom prilikom, koje je ispravilo nau pogreku i omoguilo nam da vidimo pravo stajalite. (Selected Messages, sv. 1, str. 74,63) Stranice 54 i 56 i 88: Tajanstveno kucanje u New Yorku i Rochesteru. Ovdje je rije o dogaajima koji se odnose na poetke suvremenog spiritizma. U domu obitelji Fox u Hydesvilleu, mjestu udaljenom oko pedeset est kilometara istono od Rochestera u saveznoj dravi New York, 1848. zaulo se tajanstveno kucanje. U to vrijeme, kad su postojala razliita miljenja o uzroku tih kucanja, Ellen White je na osnovi vienja koje je dobila objavila da je to spiritizam, da e se ta pojava naglo iriti i da e u ime religije stei popularnost i prevariti mnotvo da bi se na kraju razvila u Sotonino remek-djelo prijevare. Stranica 60 i 61: Vjesnici bez vijesti. Ovaj izraz pojavljuje se u izvjetaju o jednom vienju koje je Ellen White dobila 26. sijenja 1850. U to vrijeme adventisti koji su svetkovali subotu nisu imali crkvene organizacije. Gotovo svi su se plaili bilo kakve organizacije koja bi meu vjernike unijela formalnost. Ali kako je vrijeme prolazilo, u redove vjernika poeli su se uvlaiti elementi nesloge. Ellen White je dobila vijesti upozorenja i adventisti koji su svetkovali subotu voeni su korak po korak da prihvate odreeni oblik crkvene organizacije. Posljedica je bila da su vjernici bili mnogo povezaniji nego prije; naen je nain da se oda priznanje propovjednicima koji su dokazali da mogu propovijedati vijest i poduprijeti je svojim ivotom, a doneseni su propisi koji su omoguili da se izbace oni koji su pod izlikom da iznose istinu nauavali zabludu. Vidi Povijesni prolog. Stranice 68 i 69: Jedinstvo pastira. Vidi biljeku za stranicu 60 i 61: Vjesnici bez vijesti. Stranica 79: Dunost da idu u stari Jeruzalem. Ellen White spominje pogrena gledita koja je usvojila samo nekolicina. Sljedee godine u asopisu Review and Herald od 7. listopada

242

Rani spisi

1851. James White pie o zbunjujuim, nekorisnim gleditima u vezi sa starim Jeruzalemom i idovima, i tako dalje, koja su danas prisutna i o neobinim idejama koje su neki prihvatili, da sveti tek trebaju otii u stari Jeruzalem itd. itd. Stranica 80: Urednik Day-Stara. Enoch Jacobs ivio je u Cincinnatiju u saveznoj dravi Ohio; izdavao je Day-Star, jedan od prvih asopisa koji su navijetali Kristov drugi dolazak. Upravo je Enochu Jacobsu Ellen Harmon u prosincu 1845. poslala opis svojeg prvog vienja nadajui se da e ga ono utvrditi. Primijetila je da se kolebao u povjerenju u Boje voenje adventnog pokreta. Upravo je u Day-Staru urednik objavio prvo vienje Ellen White u broju od 14. sijenja 1846. U izvanrednom izdanju svojeg asopisa, DayStar Extra, od 7. veljae 1846., objavljen je znaajni lanak o nebeskom Svetitu i njegovom ienju, koji su pripremili Hiram Edson, dr. Hahn i O. R. L. Crozier. U njemu je iznesena biblijska doktrina u vezi s Kristovom slubom u Svetinji nad svetinjama u nebeskom Svetitu s poetkom 22. listopada 1844. U tom je asopisu 14. oujka 1846. objavljen drugi lanak iz pera Ellen Harmon. (Vidi Rani spisi, str. 4750) Spominjanje gospodina Jacobsa odnosi se na kasnija gledita i na spiritistike obmane koje je prihvatio. Stranica 88: Vidi biljeku u Dodatku za stranice 5456. Stranica 90: Thomas Paine. Spisi Thomasa Painea bili su u Sjedinjenim Dravama 1840-ih godina jako poznati i nairoko itani. Njegova knjiga Age of Reason (Doba razuma) bila je deistiko djelo, potpuno suprotno kranskoj vjeri i ivotu. Knjiga je poinjala rijeima: Vjerujem u jednoga Boga i nita vie. Paine nije vjerovao u Krista i Sotona ga je uspjeno koristio u svojim napadima na Crkvu. Kako je Ellen White pokazala, ako je takav grenik mogao doi na Nebo i uivati takve poasti, onda tamo moe biti primjen svaki grenik bez obnove ivota i vjere u Isusa Krista. Ona je otrim rijeima razotkrila ovu la i ukazala na nerazumnost spiritizma. Stranica 99: Perfekcionizam. Neki od prvih adventista ubrzo su nakon 1844. izgubili oslonac u Bogu i preli u fanatizam. Ellen White suoila se s ovim ekstremistima rijeima Tako kae Gospodin. Ukorila je one koji su nauavali o stanju savrenstva u tijelu i bezgrenosti. O takvima je kasnije pisala: Smatrali su da oni koji su posveeni ne mogu grijeiti. I to je, naravno, dovelo do uvjerenja da su osjeaji i elje posveene osobe uvijek ispravne i da nikad nije u opasnosti da je navedu na grijeh. U skladu s ovim izvrtanjem pod platem posveenja inili su najgore grijehe i svojim su prijevarnim, mesmeristikim utjecajem stjecali neobinu silu nad nekima iz svojeg drutva, koji nisu vidjeli zlo u njihovim naizgled prekrasnim ali zavodnikim teorijama. ...

222

Dodatak

243

163

Prijevare ovih lanih uitelja jasno su mi pokazane i ja sam vidjela zastraujui izvjetaj koji je protiv njih stajao u knjizi izvjetaja i stranu krivnju koja je poivala na njima zato to su tvrdili da su potpuno sveti dok su njihovi svakidanji postupci bili uvredljivi za Boga. (Life Sketches, str. 83,84) Stranice 110: Gospodnja veera; ene peru noge mukarcima i Sveti cjelov. Nakon to su prihvatili istinu o suboti, pioniri Crkve adventista sedmoga dana odluili su u svemu slijediti Boju rije, dok su istodobno pomno pazili da ne iskrivljavaju tumaenja Rijei i odlaze u bilo kakve krajnosti ili fanatizam. Jasno su vidjeli prednosti i obveze Gospodnje veere uspostavljene za Crkvu naega Gospodina. Bilo je nekih pitanja o pranju nogu i svetom cjelovu. U ovom je vienju Gospodin objasnio neke delikatne toke koje e voditi i uvati Crkvu koja se raala. to se tie uestalosti kojom treba vriti ove obrede, neki su zahtijevali da to bude jednom godinje, ali je dana uputa da bi se Gospodnja veera trebala ee odravati. Danas Crkva ove obrede odrava etiri puta godinje. Dan je savjet u pogledu pranja nogu. Oito su postojale neke razlike u miljenjima o samome postupku. Neki su postupili nerazumno i posljedica je bila zabuna. Prema savjetu ovaj obred treba vriti briljivo i oprezno da se ne izazovu predrasude. Postavilo se i pitanje je li prikladno da mukarci i ene meusobno peru noge. U tom je pogledu Ellen White iznijela biblijske dokaze koji pokazuju da bi bilo u redu da ena oito pod odreenim uvjetima pere noge mukarcu, ali je savjetovala da mukarac ne pere noge eni. U vezi sa svetim cjelovom SDA Bible Commentary kae: Na Istoku je poljubac bio uobiajeni nain iskazivanja ljubavi i prijateljstva prilikom pozdravljanja. (Vidi Luka 7,45; Djela 20,37.) Sveti cjelov ili poljubac ljubavi (1 Pt 5,14) bio je simbol kranske ljubavi. ini se da je meu prvim kranima postojao obiaj da se ovako pozdravljaju u vrijeme odravanja Gospodnje veere (Justin Muenik, Prva apologija 65). Kasniji spisi pokazuju da nije bilo uobiajeno ovaj sveti cjelov dati osobama suprotnog spola (Apostolske konstitucije, ii. 57; viii. 11). (The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 257,258) Meu prvim adventistima svetkovateljima subote bio je obiaj da se pri obredu poniznosti izmijeni sveti cjelov. Nema naznake kako bi bilo neprikladno da se sveti cjelov izmijeni izmeu mukarca i ene, ali se svima upuuje savjet da se uklanjaju svakom zlu. Stranica 111: Pravljenje buke. Mrea Evanelja zahvaa sve vrste ljudi. Bilo je nekih koji su smatrali da njihovo vjersko iskustvo ne bi bilo iskreno ako ne bi bilo obiljeeno bunim, snanim

244

Rani spisi

klicanjem hvale Bogu, glasnim molitvama popraenima uzbuenjem i ivahnim amen. I u tome je Crkva jo rano dobila upozorenje kad je bila pozvana na pristojnost i sveanost u tovanju Boga. Stranice 189191: William Miller. Kad se govori o adventnom buenju u Americi tijekom 1830-ih i 1840-ih godina, esto se spominje ime Williama Millera. U knjizi Velika borba, pod naslovom Jedan ameriki reformator (str. 274295), itavo je poglavlje posveeno njegovom ivotu i djelu. William Miller rodio se 1782. u Pittsfieldu u saveznoj dravi Massachusetts, a umro je 1849. u Low Hamptonu u saveznoj dravi New York. Kad mu je bilo etiri godine, s roditeljima se preselio u Low Hampton, u blizinu jezera Champlain, gdje je i odrastao na pograninoj farmi. Bio je uvijek revan i paljiv itatelj. Postao je voa u svojoj drutvenoj zajednici. Godine 1816. posvetio se pomnom prouavanju Boje rijei i ovo ga je prouavanje dovelo do velikih vremenskih proroanstava i proroanstava koja su se odnosila na drugi Kristov dolazak. Zakljuio je da je Kristov drugi dolazak blizu. Nakon to je nekoliko godina kritiki ispitivao svoja stajalita i uvjerio se da su tona, odazvao se poetkom kolovoza 1831. na poziv da javno iznese svoja gledita o proroanstvima. Od tog vremena posvetio se najveim dijelom navijetanju adventne vijesti. Nakon nekog vremena pridruile su mu se stotine drugih protestantskih propovjednika koji su sudjelovali u velikom adventnom buenju 1840-ih. U vrijeme razoaranja 22. listopada 1844. Miller je bio iscrpljen i bolestan. On se jako oslanjao na svoje mlae suradnike koji su stajali s njim u objavljivanju adventne vijesti. Oni su ga naveli da odbaci istinu o suboti kad mu je na nju ukazano ubrzo nakon razoaranja. Za to e odgovarati oni, a ne William Miller. Ellen White o ovome pie na stranici 210 i uvjerava nas da e Miller biti meu onima koji e na zvuk posljednje trube biti pozvani iz svojih grobova. Stranica 192197, 207210: Vijesti trojice anela u Otkrivenju 14. U nizu od tri poglavlja, s poetkom na stranici 192, Ellen White raspravlja o vijestima prvog, drugog i treeg anela. Ona je pisala za one koji su s njom proli veliko adventno buenje i razoaranja u proljee i jesen 1844. Nije pokuala objasniti ove tri vijesti jer je pretpostavljala da je njezinim itateljima to iskustvo dobro poznato. Izloila je ono to e donijeti ohrabrenje i razumijevanje njezinim itateljima koji su sve to doivjeli. U knjizi Velika borba iscrpno je iznesen sadraj ovih vijesti. Vijest prvog anela upozorava na pribliavanje asa Bojeg suda. Vidi Velika borba, poglavlja Pretee jutra, str. 259273; Jedan ameriki reformator, str. 274295 i Veliko vjersko buenje, str. 306322. Za prikaz vijesti drugog anela vidi poglavlje Odbaena opomena s poetkom na str. 232. Izvjetaj o razoaranju prikazan je u poglav-

222

Dodatak
163

245

ljima Ispunjena proroanstva, str. 337351; to je Svetite?, str. 352363 i U Svetinji nad svetinjama, str. 364371. Vijest treeg anela prikazana je u poglavlju Nepromjenjivost Bojeg zakona, str. 372386 i Djelo reforme, str. 387395. Stranica 196: Zavretak vijesti drugog anela. Premda je jasno da vijesti prvog, drugog i treeg anela i danas imaju svoju primjenu, moramo priznati da je u svojoj prvobitnoj objavi vijest prvog anela, da je doao as njegova Suda, povezana s navijetanjem oekivanog Kristovog dolaska 1830-ih i ranih 1840-ih. Vijest drugog anela prvi put je odjeknula rano u ljeto 1844. preko poziva onima koji su vjerovali u advent da iziu iz nominalnih crkava koje su odbacile objavu vijesti prvog anela. I premda je tono da je vijest drugog anela i u nae vrijeme sadanja istina, ona je kulminirala neposredno uoi 22. listopada 1844. Kad se vijesti trojice anela upadljivo iznesu svijetu ponovno neposredno uoi Kristova drugog dolaska, aneo iz Otkrivenja 18,1 udruit e se s objavljivanjem vijesti drugog anela da je Babilon pao. Iziite iz nje, moj narode. Vidi poglavlje Posljednja opomena u Velikoj borbi, str. 519527. Stranica 207: Vidi biljeku u Dodatku za stranice 192197. Stranica 224: Rob i robovlasnik. Prema Otkrivenju 6,15.16 bit e ropstva i prigodom Kristovog drugog dolaska. Ovdje nalazimo rijei robovi i slobodni. Izjava Ellen White o kojoj je rije pokazuje da joj je u vienju pokazan rob i robovlasnik prigodom Kristovog drugog dolaska. U ovome se savreno slae s Biblijom. I Ivan i Ellen White vidjeli su stanje koje e vladati u vrijeme drugog dolaska naega Gospodina. Premda je tono da su crnaki robovi u Sjedinjenim Dravama bili osloboeni Proglasom o oslobaanju robova (Emancipation Act) koji je stupio na snagu tek est godina nakon to je napisana izjava o kojoj je rije, sama vijest nije izgubila na znaenju jer su i danas milijuni mukaraca i ena u razliitim krajevima svijeta u stvarnom ili virtualnom ropstvu. Nije mogue suditi o nekom proroanstvu o budunosti dok ne doemo do vremena kad e se ono ispuniti.

246

Rani spisi

Biblijski navodi
Postanak 1,26 ........................... 131 3,4 ............................. 181 16,13 ......................... 106 Izlazak 20,9.10 ...................... 219 20,10 ...................... 48,74 Brojevi 14,10 ........................... 33 Psalmi 24,7-10 ...................... 163 126,5.6 ........................ 70 Izija 8,19.20 ........................ 67 25,9 .................... 105,231 52,11 ........................... 69 53,5 ........................... 106 Daniel 8,12 ............................. 78 Amos 8,11 ........................... 227 Habakuk 2,3 ............................. 195 Zaharija 9,9 ............................. 201 Matej 3,17 ........................... 139 4,6.7 .......................... 139 7,6-12.15 ..................... 42 12,36 ......................... 106 19,16-22 ...................... 59 21,9 ........................... 235 24,24 ........................... 42 25,6 ........................... 199 26,33 ......................... 148 26,40 ......................... 147 26,53.54 .................... 147 27,4 ........................... 150 27,25 ........... 154,166,177 27,29 ......................... 148 27,40.42 .................... 153 28,13 ......................... 158 Marko 1,23-25 ........................ 45 11,9 ........................... 155 11,9.10 ...................... 201 11,24 ........................... 77 15,26 ......................... 155 15,32 ......................... 155 16,17.18 ...................... 45 Luka 1,20 ............................. 42 4,3 ............................. 138 4,4 ............................. 139 4,5-8 .......................... 139 4,10.11 ........................ 44 9,35 ........................... 145 23,3-7 .......................... 44 12,33 ...................... 66,94 19,37-40 .................... 105 19,40 ......................... 201 22,31 ......................... 146 22,34 ......................... 153 22,42 ......................... 146 22,64 ......................... 149 24,50 ......................... 162 Ivan 1,29 ........................... 137 7,45.46 ...................... 142 9,20.27 ........................ 45 13,34.35 ...................... 43 14,13-15 ...................... 45 15,7 ............................. 77 15,7.8 .......................... 45 16,15 ........................... 42 18,4.6 ........................ 147 19,6 ........................... 104 19,26.27 .................... 153 19,30 ......................... 154 20,13.16.17 ....... 160,197 20,28.29 .................... 161 Djela 1,11 ........................... 163 2,4 ............................... 42 3,12-16 ...................... 165 4,10-12 ...................... 165 4,16 ........................... 165 4,29-31 ........................ 42 5,20 ........................... 165 5,23.25-28 ................. 165 5,30-32 ...................... 166 5,38.39 ...................... 167 5,41.42 ...................... 167 6,15 ........................... 168 7,51.52 ...................... 168 7,55-58.60 ................. 168 9,4-6 .......................... 169 9,11.12 ...................... 169 9,15.16.17 ................ 169 9,21 ........................... 170 10 ................................ 81 16,17 ......................... 171 16,18 ......................... 171 16,20 ......................... 172 16,28 ......................... 172 16,30.31 .................... 193 16,37 ......................... 172 20,28-30 ...................... 44 22,18-21 .................... 173 26,28 ......................... 174 Rimljanima 7,12 ............................. 72 8,38.39 ........................ 46

(246)

Biblijski navodi
1. Korinanima 3,10-13 ........................ 44 15,55 ......................... 231 2. Korinanima 2,16 ............................. 69 4,6-9 ............................ 44 4,17.18 ........................ 45 6,17 ........................... 199 13,5 ............................. 44 Galaanima 1,6-9 ............................ 44 Efeanima 4,32 ............................. 43 6,10-18 ........................ 43 Filipljanima 1,6.27-29 ..................... 2,13-15 ........................ 3,20 ............................. 3,21 ............................. 1. Solunjanima 3,8 ............................... 45 5,22 ........................... 111 5,26 ........................... 111 1. Timoteju 5,10 ........................... 110 Hebrejima 4,9 ............................... 46 4,10-12 ........................ 43 10,35-39 ...................... 42 Jakov 5,7.8 ............................ 46 1. Petrova 1,5-7 ............................ 45 1,22 ............................. 41 2. Petrova 3,11 ........................... 104 1. Ivanova 3,3 ............................. 104 3,22 ............................. 77

247
Juda 9 ................................ 144 Otkrivenje 3,7.8 ............................ 54 3,7-13 .......................... 46 3,14-20 ...................... 103 3,17 ........................... 111 4,8 ................. 50,109,232 6,15-17 ...................... 231 6,16 ............................. 80 12,3 ............................. 93 14,1 ............................. 47 14,4.5 .......................... 46 14,7 ..... 191,193,198,199 14,8 .................... 196,199 14,12 .................. 208,226 14,14-17 ...................... 46 18,2 ........................... 224 18,4.5 ........................ 224 18,6 ........................... 223 19,10 ......................... 183 21,2 ............................. 46 22,1-5 .......................... 47 22,2 ........................... 233 22,9 ........................... 183 22,11 ......................... 226 22,14 ........................... 50

43 43 46 46

Koloanima 2,6-8 ............................ 42

248

Rani spisi

Predmetno kazalo
144.000, vidi Sto etrdeset etiri tisue 1843. vidi Tisuu osamsto etrdeset i trea 1844. vidi Tisuu osamsto etrdeset i etvrta 2300, vidi Dvije tisue tristo dana A DA M, pad 116,133 u Edenu 116,132 Adventisti, nominalni, pravi krani meu nominalnim adventistima 213 protivljenje 48 svjetovnost 104 Vidi i Ostatak; Otpali svetkovatelji subote; Pohlepa; Svetkovatelji subote Ananija, vienje 169 Aneli, dobri, broj 147 dali san Pilatovoj eni 150 dali upute Ananiji 169 djelo, u prilog uenika 166 godine 1844. 203 da prosvijetle iskrene 97,213 u vezi s vienjima 34,38,47,51, 56,80,89,190 glazba anela 52,72,117,135 Isusova kola sastavljena od anela 40 iznad kovega 47 javljanje 156 kod Spasiteljeva groba 156,160 nude ivot kao rtvu za pomirenje 117,135,136 obeali Isusov povratak 163 obeali nagradu E. G. White 39 odjea 156 oslobaali zatvorenike 172 ponijeli Iliju na Nebo 143 posjet Williamu Milleru 189 pouavali Adama 132 prate Isusa na Nebo 162 pratioci spaenih 73 prigodom drugog dolaska 34,49,105, 232 prigodom Isusova krtenja 137 prigodom Isusova roenja 137 prigodom Kristovih muka 146,149 prigodom raspea 153 povlae zatitu od onih koji prouavaju zabludu 116 rasvijetlili zemlju 201 razgovaraju o besmrtnosti due 181 red meu anelima 131,147 s pisarskom opremom 226 sila 149 sjedinjeni s ljudima u pononom pokliku 199 sluba 52,118,135,140,175 Sotona se prikazuje kao aneo 89 tite od prevarljivih zabluda 89 tite svete 52,106,170,220 tugovanje 52,106,112,133,146,153 unutar zatvorskih zidina 172 uz svakog svetog 52 veoma glasni 51 zadravaju etiri vjetra 50,51 zapisuju 202 Vidi i Plan spasenja Aneli, pali, djelo 91,102,157,164,169, 172,215,218 izbaeni s Neba 132 Apetit, treba nadzirati 113 Apostoli, prikazani od Sotone kako ue s Thomasom Paineom 91 Aronov tap, procvjetao 47 Ateizam, vidi Nevjera BA BILON, grijesi 151 kazna 224 pad 198 pozvani iz Babilona 224,225

(248)

Predmetno kazalo
zli aneli u Babilonu 222 Barnaba, rad, s Pavlom 170 Besmrtnost, posljedice vjerovanja razliitih klasa u besmrtnost 182,183 razgovor anela o besmrtnosti 181 Sotonina prva prijevara 181 Biblija, glad za sluanjem 227,236 Luther ju je cijenio 185 potrebna da otkrije zabludu 205,213 proroanstva, otvorena Williamu Milleru 189 prouavanje evaneoskog reda iz Biblije 98 prouavanje, vano 66,71,88,89,213 Sotona potkopava vjeru u Bibliju 215 sveenici je zabranili 179 u posljednje dane 183 ueni ljudi je promijenili 183 vanost Daniela i Otkrivenja 191 zatiena od Boga 179,183 Bitka na Nebu 132 priprema za posljednju veliku bitku 74,75,115 Bog, darovao svoga Sina 117,135 Boja osobnost 63,80,92 Boja svetost 75,114 Boja zatita, od Sotoninih prijevara 68,89 u vrijeme izlijevanja zala 56 u vrijeme nevolje 65 Boje prijestolje 63 Boji glas, ini svete silnima 62 objavio dan i sat Isusova dolaska 34,49,54,230 pravedni ga razumjeli 34 prouzroio potres 149,159 sveti izbavljeni Bojim glasom 51,234 zli ga nisu razumjeli 49 zli smatrali da se radi o grmljavini i potresu 34 Boji gnjev, izliven 50,71,112,115 paziti na uporabu imena Svemogui Bog 114 svetost imena 75,114 Vidi i Svjetlo; Slava Bolest, u usponu 158 Boja vladavina, Sotonin plan protiv Boje vladavine 132 Boje prijestolje, iznad nebeskog hrama 47 Krist moli pred prijestoljem 51 svetih 234

249

u Novom Jeruzalemu 233 vienje o Bojem prijestolju 63 Boji Duh, vidi Sveti Duh Boji peat 51,59,66,73 djelo zapeaenja, zavretak 66,226 po treem anelu 90 priprema za njegovo primanje 76 spominje se 51,55,56,59,60 CVIJEE, djeca ga beru na novoj Zemlji 37,38 AJ i kava, treba ih ostaviti 114 uda, Isusova 149 Isusova, objanjenje suvremenih vraara 67 Isusovo odbijanje da ini uda 149, 151,153 Pavlova 170,171 sila da ine uda dana uenicima 162 u zavrnom djelu 225 uenika 164,167 Vidi i Sotona uda, vidi Znakovi DA MASK, Savao na putu u Damask 169 Daniel, knjiga, vidi Biblija Darovi, cilj je irenje istine 65 nemudri 93,94 omogueni zahvaljujui samoodricanju 113,114 potrebni za spasenje 60,61 Sotonini napori da sprijei njihovo davanje 216,217 svi ih trebaju dati 94 treba ih dati prije vremena nevolje 65 treba ih davati prema potrebi 93 treba prodati kue i zemlju 65 Day-Star, urednik 80 Deset zapovijedi, u Kovegu 47 Desetina, idovski obiaj 146 Djeca, propovjednika, dobro obuena 99 u vienju nove Zemlje 37 viena meu muenicima 37 Drugi dolazak, aneli prorek li 163 aneli u vrijeme drugog dolaska 34, 105,231 blizina 66,189 dogaaji u vezi s njim 105,221 duga nad oblakom 34 fanatizam u pogledu vremena drugog dolaska 40

250

Rani spisi
treeg anela 88,220,224 Glasovi, anela 157 Isusa 37,49,169,231 Vidi i Bog Glazba, anela 52,72,117,135 otkupljenih 36,232,233 Gora Sion, sveti odlaze na nju 37 Gospodnja veera, vidi Obredi Grmljavina, Boji glas kao grmljavina 34,49 Grob, ene kod groba 160 HALJINE, vidi Odjea Harfe, sveti 36 sviraju ih aneli 52 Henok, posjetio svijet sa sedam mjeseci 53 Herod, djeluje protiv Jakova, Petra 160 Isus poslan Herodu 151 Ivan Krstitelj 137 smrt 160 Hram, nebeski, opis 38 samo 144.000 e ui 38 Vidi i Svetite vienje Hrama, u gradu 47 Hvala, anela 117,135 djelovanje, na Nebu 52 razlog za hvalu 105 ILIJA, kunja vjere 77 prigodom uzimanja na Nebo 143 Imetak, kada prodati 55,94 Iscjeljenje, Isusovom silom 141,142 molitvom 51 Istina o Svetitu, pogreno miljenje 1844. 207 prouavanje nakon razoaranja 70, 209 Isus, uda 149 dobrota 218 drugi dolazak 231 izdaja 145,147 Janjetova svadba 205,226 javio se Savlu 169 javljanje uenicima nakon uskrsnua 159,161 jednostavnost i svetost 75,104 kao uitelj 145 kruna 62,63 kuanje 138-140 molitva 153 na putu na Golgotu 152,201 nauk 142,143

Isus na bijelom oblaku 49,231 nebesa se savijaju kao svitak 231 oblak, znak 34 oekivanje 1844. 204 odreivanje vremena 79,192,193 otvaranje Neba 48,54 pogreka u vremenu 194,205 pojava Isusa prigodom drugog dolaska 34,105,231 poremeaji u prirodi u vrijeme drugog dolaska 49,229 priprema za drugi dolazak 106-108 radosno oekivan od Isusovih prijatelja 194,212 vide Ga oni koji su proboli Isusa 154, 155 vjerovanje E. G. White 31 vrijeme drugog dolaska, otkriva Boji glas 34,49,229 Drutveni sastanci, karakter svjedoanstava 110 ne treba gubiti vrijeme na njih 109 svi trebaju sudjelovati 108-111 Drvee, vrste na novoj Zemlji 37 Drvo ivota, obeanje da e s njega jesti 39 opis 36 sveti sjede ispod dr veta 36 u Novom Jeruzalemu 233 za trajnu besmrtnost 61,117 Drvo, na drugim svjetovima 53 zabranjeno, na ovoj Zemlji 61 Duga, pri drugom dolasku 35 Duhan, treba ga ostaviti 113 Dvije tisue tristo dana, kraj 63,207 vanost prouavanja 70 ELIZEJ, ruganje mladih 203 Eva, koraci koji vode u grijeh 132 kuala Adama 133 pad 116,132 u Edenu 116,132 FAIRHAVEN, Massachusetts, plovidba do Wests Islanda 40 Fanatizam, opasnosti 69,70 u vezi s drugim dolaskom 40 Fitch, Charles, vien u Novom Jeruzalemu 36 GETSEM ANI, Isusove patnje 146 Glad za Bojom rijei 227 Glasna vika, anela 51

Predmetno kazalo
opis 61,63,134 osobnost 80,117,134 pokop 155 pomazan od Marije 145 pred Herodom 151 pred Pilatom 151 preobraenje 143,144,149 primanje kraljevstva 564 rad u nebeskom Hramu 47,51,135 u Svetinji 54,200,205,206,208, 212 u Svetinji nad svetinjama 50,64, 66,76,155,205 raspee 152,153,174,175 ruganje od strane sveenika i naroda 149 sveenika odjea 50,64 trijumfalni ulazak u Jeruzalem 200 u Getsemaniju 150 u sudskoj dvorani 150 upute, tijekom 40 dana 162,174 uskrsnue 156-160 uvijek nosi oiljke od klinova 163, 155 uzaae 161,162-164 zatita anela 141 znaenje vode i kr vi iz probodenih slabina 175 iva loza 77 rtva za grijeh 58,59,70,93,116,135, 207 rtvovao svoj ivot za ovjeka 117, 134,135 Vidi i Svjetlo; Prvi dolazak; Drugi dolazak; Iscjeljenje; Plan spasenja; Odjea Isusovo kraljevstvo 135 Ivan Krstitelj, Isusov pretea 137,138 manje asti od najmanjeg uenika 138 predstavlja vjesnike drugog dolaska 138,190 smrt 138 Ivan, voljeni uenik, s Petrom 186 otkrivenje dano Ivanu 190 prigodom raspea 153 prognan na Patmos 190 utamnien 164,165 Izbavljenje svetih u vrijeme nevolje 49, 51,230 JA DANJE ini nevolje teima 58 Jakov, vidi Vrijeme nevolje

251

Janjetova svadba 64,205,226 Jedinstvo, potrebno u zavrnom radu 96 Sotonin napor da ga uniti 217 Jeruzalem, nikad vie sagraen 79 revnost nekih da idu u Jeruzalem 79 Vidi i Novi Jeruzalem Josip iz Arimateje, i Isusovo tijelo 162 Joua, vidi Kaleb i Joua Jubilarna godina, za zemlju 49 Juda, izdao Isusa 146 pohlepa 145 priznanje 149,150 samoubojstvo 150 K A DIONIK, vidi Svetite Kaleb i Joua, izvjetaj 33 Kanaan, izvjetaj iz nebeskog Kanaana 33 Karta, aneli je pokazuju na vratima grada 51,52 koja sadri 50 biblijskih tekstova, u vienju 40,41 Kasna kia, kao priprema za opstanak prigodom izlijevanja zala 88 potie iskrene da prihvate istinu 220 pri kraju tree vijesti 226 za one koji su ostvarili potpunu pobjedu 76 Kava, vidi aj i kava Kazna, vjena, sotonski nauk 182,183 Kanjavanje zlih, na svretku svijeta 233, 234 potpuno unitenje 183 vjena smrt 181,182 Kerubin, iznad Kovega saveza 47 na vratima Edena 117 Kip zvijeri, otkriven u vijesti treeg anela 208 pobjeda nad kipom zvijeri 49 Knjiga, Biblija, Zakonik 62 izvjetaj koji piu aneli 202 smrti 62 za spomen 108 ivota 62 Kola, Isusova 49,64,205,231 Oeva 64 Koveg saveza u vienju 38 Vidi Svetite Krila, anela 47,52 Bojih kola 49 male djece 38 prorokova 52 svetih 63 Krist, vidi Isus; Drugi dolazak

252

Rani spisi
MANA, zlatna posuda u Kovegu 47 Manifestacije duhova 88,213-215 obmana kucanjem 67,88,89,213 tajanstveno kucanje u Rochesteru 55,56,88 Vidi i Spiritizam Marija, majka Isusova, prigodom raspea 154,155,156 Marija, kod groba 161 pomazala Spasitelja 110,152,218 Maslinska gora, dijeli se kad Isus silazi 36,61,63,234 Nebesa, dom Isusa i anela 52 otvaraju se kao svitak 231 prilikom drugog dolaska 49,54 Melanchthon, druenje s Lutherom 186, 187 karakter 186 pozvan od Boga 184 Mesmerizam, E. G. White u kunji da vienja proglasi mesmerizmom 40 ludost proglaavanja vienja mesmerizmom 40 oduprijeti mu se vjerom 176 Sotona se njime koristi da prevari 56, 67,89 zao izvor 39 Metla, ovjek s metlom 59 san Williama Millera o metli 83-85 Metodistika crkva, E. G. White i oeva obitelj izbaena iz nje 33 Milenij (tisuu godina), ienje zemlje na kraju milenija 62 istrani sud se nastavlja tijekom milenija 63 izvrenje presude na kraju milenija 62 silazak Isusa i sveti na kraju milenija 63 Sotona tijekom milenija 233,234 stanje na Zemlji tijekom milenija 233 sveti tijekom milenija 61 Miller, William, drugi niz predavanja 31 pozvan u slubu od Boga 189-192 proganjanje 193 propovijedanje 193 prouavanje proroanstava 189,190 slika Ivana Krstitelja 190 u obeshrabrenju i mraku 210 ustat e prigodom prvog uskrsnua 210 zatien od anela 103 Vidi i Snovi

Kranski karakter 106-108 Kranstvo, istoa umrljana neznabotvom 176 otpalo 176 zlo formalnosti kranstva 188 Vidi i Tajna bezakonja Krtenje, Ellene White 31 Isusovo 137 nevoljama u vrijeme reetanja 221 Saulovo 170 tamniara i obitelji 173 u Kristovim patnjama 73 uspomena na Kristovo uskrsnue 181 vreno od nedostojnih osoba 97 Kruh i voda, vidi Vrijeme nevolje Krune, anela 72,148,231 Henokova 53 Isus ih predaje 232 Isusove 63,148,149,227 muenika 37 otkupljenih 35,63,232,236 poloene na zlatne police 37 Kucanje u Rochesteru, vidi Manifestacije duhova Kucanje, tajanstveno, vidi Spiritizam Kue, vidi Vrijeme nevolje; Nova Zemlja, Imetak Kunja, Krist na primjer 139 Vidi i Isus LAODICEJCI, reetanje 219 Lazar, uskrsnue 146 Lani uitelji, dre narod u zabludi 198 izloeni izlijevanju zala 115 kazna 233,234 odbacuju Gospodnju subotu 115 klanjaju se pred nogama svetih 115, 116 u posljednje dane 99 ukoreni od strane izgubljenih 228 Lijenost, grijeh ju je podupirati 65,94 Literatura, podjela 95 Lot, poziv da izie iz Sodome, kao izlazak iz Babilona 226 Luther, druenje s Melanchthonom 186, 187 potovao Bibliju 185 pozvan od Boga 184,185 protivljenje sveenika 185,186 LJUBOMOR A, Evina 133 Mojsijeva za Boga 144 Sotonina 131

Predmetno kazalo
Mjeseci, planet sa sedam mjeseci 53 Moja krv, Oe, moja krv, moja krv! 51 Mojsije, grijeh 143,144 kod Sinaja 34 posrednik 143 prilikom preobraenja 143 razbija ploe Zakona 144 Molitva, duga i beivotna 109 E. G. White da drugi bude izabran za proroka 38 da se sauva od samouzvisivanja 39 neispunjene dunosti prikazane u vrijeme molitve 31 Isusova 146,147,153 javna, kao dunost E. G. White 31,32 Krist prinosi tamjan s molitvom 47, 206,209 odgovori na molitvu 113 Pavla i Sile u tamnici 172 poslana iza zastora 76 potreba za molitvom 77 prevladavajua 77 svetih pred Bojim prijestoljem 63 u vrijeme nevolja 57 u vrijeme reetanja 218-221 uporaba Bojeg imena u molitvi 75, 114 vienje dano za vrijeme molitve 33, 39,47,48,51 za bolesne 51 Mrtvi, Krist uskrisio mrtve 142 Sotona ih prikazuje kao ive stanje mrtvih, vano za razumijevanje biblijskog nauka o 89 Vidi i Stanje mrtvih; Besmrtnost, Smrt Muenici, cr veni porub na odjei 37,38 NA DVLA DATI, Krist na primjer 162 rijeju svjedoanstva 108,109 sva potrebna bojna oprema 221 svakidanji rad 102 Nagrada vjernih 72,232 Napoleon u vojsci koja okruuje Novi Jeruzalem 236 Narodi, srdba 50,54 u vrijeme nevolje 87 Nebo, pogled na Nebo 35,36 Nepotovanje Bojeg imena 114 Nevjera, opasnosti od nevjere 211,260, 213 prikazana nestajanjem svjetla 34

253

Sotona njezin osniva 183 Tomina 161 Nevolje u crkvi, kako se rijeiti 102,103 zadovoljavaju Sotonu 113 zlo 112 Nevolje, cilj 73 E. G. White ih pretkazala 38 pogled na nevolje u Novom Jeruzalemu 36 postaju gorke prigovaranjem 58 previe razmiljanja o nevoljama 113 svetih 34,73 uzrok 107 Vidi i Nevolje u crkvi Neznaboci, Pavao poslan da ide k neznabocima 173 pobunjeni protiv Isusa 175 ujedinjeni s kranima 176 Nijema, E. G. White jedan dan 40,41 Noa, posljednji dani usporeeni s Noinim vremenom 229 Nova polja, kako ui u njih 100,101 Nova Zemlja, pr va pojava 63 opis 37 Novac, ljubav prema novcu 216 Sotonini planovi da upravlja njegovom uporabom 216-218 Vidi i Sredstva Novi Jeruzalem, braa Fitch i Stockman u Novom Jeruzalemu 36 glazba u Novom Jeruzalemu 232 nastojanje Sotone da ga osvoji 63,236 opis 36,232,233 prijestolje u Novom Jeruzalemu 233 silazi na kraju 1000 godina 37,54,234 sputa se na isto mjesto na Zemlji 62 ulazak 144.000 u Novi Jeruzalem 38, 49,232 vienje Hrama 47 Novo svjetlo, propovjednici se trebaju savjetovati prije nego to ga iznose 115 OBESHR A BRENJE, ne popustiti 57 svetih, alosti anele 52 Oblak, Sina ovjejega 34,49 znak razoaranja 1844. 198 Obmana kucanjem, vidi Manifestacije duhova Obraenje E. G. White 31 Obred, Gospodnje veere 99 uspomena na raspee 181

254

Rani spisi
Papa, Luther ga odbacio 185 promijenio subotnju zapovijed 48,71 strah od Lutherova rada 187 uskratio ljudima Bibliju 179 uzvisivanje 178,179 Pasha, posljednja 145,146 Pastiri, vidi Propovjednici; Uitelji Pavao, vidi Savao Petar, branio Isusa maem 147 druenje s Ivanom 186,187 izraava odanost Isusu 142 naglost 186 odricanje 148,164 pokajanje 148,149 sila i propovijedanje 164-167 spava u vrtu 146 utamnienje 164,165 Pilat, odobrava uenicima da uzmu tijelo 155 osvjedoenja o Isusu 151 postavlja strau kod groba 156 Sotonina sila nad Pilatom 151 strah, nakon uskrsnua 159 enin san 151 Pjevanje, anela pri drugom dolasku 35 prigodom Kristova uzaaa 163 Plan spasenja, aneli ponudili svoje ivote 117,135,136 bio bi nainjen za dvije osobe 141 cijena 149 Isus razgovara s Ocem o planu spasenja 117,134 Sotonin napor da ga uniti 148,154 Planeti, pogled na planete 53 Planine, tresu se prigodom drugog dolaska 49 Plod, na Janjetovoj svadbenoj veeri 38 sa stabla ivota 36 sa zabranjenog stabla na dr ugim svjetovima 53 sa zabranjenog stabla u Edenu 133 Pobjeda, kako je zadrati 221 nad smru i grobom 231 nad zvijeri i kipom 49 svetih 220,221,231,234 Pobonost, kod propovjednika 100 naelnost, preniska 58 Podjele spreavaju savjetovanje meu braom 69 Pohlepa, Sotonina zamka 216-218 Poljubac, sveti, mjesto i vrijeme 34,111 Pomirenje, Isusovo djelo u Svetinji nad svetinjama 205,207

Obred poniznosti 34,110 dati upute o obredu poniznosti 111 Oaj, E. G. White zbog neispunjenih dunosti 31 Odgaanje vremena, vidi Tisuu osamsto etrdeset i etvrta Odjea, 144.000 36 anela 227 Isusova 50,61,64,155,205,227,231 izgubljenih 80 muenika 37 nevjernih radnika 80 otpalih svetkovatelja subote 51 zlih 51 Oholost 113 Oluja, Boja zatita u 41 Oprost, Isusov primjer u molitvi za neprijatelje 153 Organizacija, dosljedna i jedinstvena 96 evaneoski red treba je prouavati 98 Orion, Boji glas dolazi iz Oriona 54 Vidi i Nebesa Ostatak, Boje djelo za ostatak 75 istinom vezan u snopove 89,90,214 Isusovo posredovanje za ostatak 51 nadvladao Janjetovom kr vlju i rijeju svjedoanstva 108 nagrada vjernih 72 nagrada za ostatak 72 priprema za Gospodnji dan 112 s Isusom u Svetinji nad svetinjama 208 simpatije anela 203 Vidi i Adventisti; Svetkovatelji subote Otkrivenje, knjiga, vidi Biblija Otkupljeni, odjea 36 silazak na Zemlju 36 ulaze u grad 36 Otpad, vidi Tajna bezakonja Otpali svetkovatelji subote, muke, kad su izgubljeni 36 odjea 36 Vidi i Adventisti Otvorena i zatvorena vrata, objanjenje, biljeka 56 vienje 54,55,205 PA D, vidi Adam; Eva Paine, Thomas, prikazan da je na Nebu 90-92,215 spisi, diktirao ih Sotona 91,215 Platforma, vrsta 205,211

Predmetno kazalo
koristi od pomirenja kad je Isus uao u nebesko Svetite 212 za koga je uinjeno 208 Vidi i Plan spasenja; Isus Poniznost, vidi Obredi Pononi poklik, odgovara glasnoj vici treeg anela 224 simbolizira ga sjajno svjetlo 34,196 vrijeme 54,55 Zarunik dolazi! 199,203,204,210 Portland, Maine, prvo vienje 38 Posluajte! Pogledajte! 219,220 Poslunost, posljedica 53 sredstvo ienja 76 Posrednik, nema ga kad Isus napusti Svetinju nad svetinjama 226 tijekom izlijevanja zala 76 Posuda s manom 47 Potres, Pavao i Sila u tamnici 172 pri konanom izbavljenju Bojeg naroda 230 prigodom drugog dolaska 231,233 prigodom Isusova razapinjanja 154, 158 prigodom Isusova uskrsnua 156,157 prigodom opeg uskrsnua 35 u vrijeme reetanja 221 zli mislili da je to Boji glas 34 Pranje nogu, vidi Obredi Prekasno 227 Preobraenje, vidi Isus Prenesen na Nebo, Ilija 143 Mojsije, sprijeen svojim grijehom 144 ivi sveti preneseni na Nebo 35,49, 229,231 Prijevare, vidi Sotona, Spiritizam; Mesmerizam Pripremite se 71,72,112 Priroda, poremeaji u vrijeme drugog dolaska 49 Priznanje, ostatka, tamjan s priznanjem 42 primjer propovjednika 100 Proglas, Boji na kraju vremena milosti 59,76,226 da se sveti pobiju 73,221,227,228 Progonstvo, krana od strane neznaboaca 176 krana od strane pale Crkve 176, 177,223 maevi podignuti da pobiju svete 34,49,230

255

prvih krana od strane Sotone 184 Savao ga vrio 169 u vrijeme nevolje 48,222 u vrijeme reformacije 186,187 uenika 165,166 uenika proreeno 162 zbog iste istine 222 zbog itanja Biblije 179 Propovjednici, 1843. godine 191-193 crkva ih treba priznati 96-98 djelovanje lanih propovjednika, protiv subote 74,75 izbor, u vrijeme apostola 98,99 kvalifikacije za propovjednika 99-101 obitelji 96 odvojeni 99 opasni 69,74 popularni 189,221 savjetovati o novim tokama istine 68,69 Sotonina nastojanja da ih obeshrabri 217 ui u nova polja 100,101 Vidi i Radnici; Uitelji; Lani uitelji Proroanstva, vidi Biblija Protivljenje, kako se postaviti 99,101 Prvi advent, Isusovo roenje 137 nevjera u objavljivanju 211 Put, adventistikog naroda prema nebeskom gradu 34,89,90 nevjerni padaju s puta 34 Putovanje, onih koje Bog nije pozvao 98 novac nepotrebno potroen na putovanja 60,94,95 R A DNICI, djelo 69 karakter 69,96,97 nagrada 69 nevolje 70 novi vjernici kao radnici 70,111,112 odgovornosti 69 odjea nevjernih radnika 80 pozvani od Boga 97 sami se poslali 97,98 Vidi i Vjernici crkve Radost, istinska 107 na Nebu 135 Raspee, Gospodnja veera uspomena na raspee 181 Vidi i Isus Razoaranje 1844. 194,195,197,200 aneo ga objanjava 205,208 prikazano oblakom 198

256

Rani spisi
Sila, vidi Savao Sile neba i zemlje, definicija 54 potresene Bojim glasom 49,54,221, 230 Sile zemaljske, potresene 54 Slava, na licima svetih 49,51,63 na subotnjoj zapovijedi 48 Savao oslijepljen 169 Smrt, druga 236 pobjeda nad drugom smru 232,233 svojem ja 72,73,107,113 vjena 61,181 Vidi i Besmrtnost; Stanje umrlih; Mrtvi Sotona, aktivnost 70 aneo svjetla 89,131,214 djelovanje, prigodom raspea 153 kako zavodi due 102 kazna 62,140,225,227,233,234,236, 237 kunje, u posljednje dane 57 napori protiv vjernih 56 da izopai vjeru 176,177 da zavlada umovima ljudi 176, 202 da uvede neznaboake ideje 176 odnos prema Bibliji 91,92 opis 131,136,137 pad 131 plan da uniti Isusa 141 da uniti Pavla 171 da uniti svete 229 pokajanje 132 pokuaji da zauzme Boji grad 63 poraz, u Kristovom ivotu 152,157 potie progonstvo 184,187 prijevare, otkrivene tijekom zala 92, 216 u Edenu 233 u zavrnom djelu 65,89,213,216 prisutan kod nevolja u Crkvi 113 puta vatru s neba 67,89 radost, u proganjanju krana 176 zbog otpada krana 176,202, 203 raspravljanje oko Mojsijeva tijela 144 savjetuje se s palim anelima 154, 158,163 sila, nad crkvama 221 ograniena 132 sotonski duh, u onima koji odbacuju svjetlo 65

ruganje i prijezir svijeta nakon razoaranja 203 Sotona ga koristi da poljulja vjeru 209,210 usporeeno s razoaranjem uenika 200 Red, na Nebu 52 Vidi i Organizacija Reformacija, lana 57,213 velika 184 Vidi i Luther; Melanchthon Reetanje, Boji narod zatien 220 Bojeg naroda 60,219,220 Vidi i Nebeske sile Review and Herald, povremeno izdanje 95 Rijei, isprazne 106 Robovi, drani od tobonjih krana 223 grijesi, svaljeni na robovlasnika 224 konano osloboeni 49,50,231 posljednji poziv 225 suze, pamte se na Nebu 223 Rocky Hill, Connecticut, vienje 50 Roaci, nevjerni, mo nad vjernima 220, 225 SA BORI konferencija, prevelike pripreme 113 Sadanja istina, sadanja potreba 70 vanost njezine spoznaje 88,89 San E. G. White, o ulaenju ljudi u Hram radi sigurnosti 81,82 o uspinjanju stubitem 81-83 San Pilatove ene 151 San Williama Millera, o kutiji s draguljima i ovjeku s metlom 83-85 Sastanak razreda, E. G. White kod metodista 33 Sastanci, vidi Drutveni sastanci Savao, kamenovali ga idovi 171 obraenje 170 osloboen 172,173 Pavao i Sila u tamnici 172 plovidba morem 174 posjet Jeruzalemu 173 poslan neznabocima 173 pristao na Stjepanovu smrt 168,169 progonjen od idova 170,171 propovijedanje i vrenje uda 171174 put u Damask 169 suenje 174 talenti 168,173

Predmetno kazalo
trijumfirao nad Mojsijem 144 tuitelj brae 218,223 ui zablude u pogledu Bojeg karaktera 182,183,187 utjecaj, preko nominalnih krana 188,189 utjelovljuje Boga 65,92 vlakovoa, predstavnik spiritizma 89 zaetnik bolesti i smrti 158 zadovoljstvo kad prevari ljude 183 Vidi i Aneli, pali; Boji zakon; Tajna bezakonja; Subota, Zmija; Manifestacije duhova Sotonski duh, dan onima koji odbacuju istinu 65 Spiritizam, djelovanje na um 98,99 E. G. White optuena za spiritizam 80 majstorsko Sotonino djelo 91,215 nijee Boju osobnost 80 prikazan vlakom koji vozi Sotona 214 razvoj, biljeka 67,88 Sotonina sila 67,88,212 tvrdnja da je T. Paine na Nebu 90, 91,92,214,215 Sredstva, novana, uskraena Bojem djelu 60 Vidi i Novac Stakleno more, izvan grada 36 putovanje svetih do staklenog mora 35 Stanje mrtvih, nuno razumijevanje 213 Stijena, Mojsije udario stijenu 144 Stjepan, Savao nasljednik 168 suenje i smrt 168 Sto etrdeset i etiri tisue, imena urezana na kamene ploe 38 na staklenome moru 35 natpis na elima 34 odjea 36 prednost da posjete druge svjetove 53 sastanak s uskrslim prijateljima 35 trijumf 51 ulaze u nebeski Hram 38 ivi sveti 34 Stockman, ohrabrio Ellen G. White 32 u Novom Jeruzalemu 36 Stol, s postavljenim kruhovima, vidi Svetite srebrni u Novom Jeruzalemu 38 Stvaranje, subota je uspomena na stvaranje 181

257

Subota, blagoslov za one koji je svetkuju 49 kao ispit 54,55,208 kritelji 51,57,74 objavljivanje potie neprijateljstvo 48 obvezni zahtjevi 48,71,208 promijenio je papa 48,71 promjena, Sotona najavio 88 temelji se na Kristovom uskrsnuu 180,181 protivljenje 73,74 Sotonin napad na subotu 180 svetkovatelji, iz svih vremena 180 svjetlo, na ploama zakona 47,48,208 treba je vie objavljivati 48,87 uspomena na stvaranje 181 vanost, od 1844. 54,208 zid izmeu vjernih i nevjernih 48, 74,87 Vidi i Zapovijedi; Boji zakon Sud, biblijsko mjerilo 66 istrani 50,226 nad zlima na kraju 1000 godina 62, 63 tijekom 1000 godina, sudjeluju sveci 62,63,233,234 William Miller propovijedao sud 191, 192 Sudovi Boji, Boji narod optuen kao njihov uzronik 49,50 dolaze brzo 61 Sutton, Vermont, vizija u Suttonu 61 Svakidanja, u Danielu 8 32,78 Sveenici, iznenaeni radom uenika 164,165 ljuti na Pavla 173 mrnja prema Isusu 148,150 obraenje nekih sveenika 167 potkupljuju lane tuitelje 167 vojnike da dre tajnu 158 protivljenje Lutheru 185 strah od ljudi 166 urota protiv Isusa 146 Sveti Duh, dan Savlu 170 kad se bavio nebeskim mislima 107 izlijevanje, na uenike 167,168,174 prigodom objave asa Isusova dolaska 34 prije nego to Isus primi kraljevstvo 64 u vrijeme nevolje 48 nedostatak u Crkvi 188

258

Rani spisi
pononi poklik, prikazan kao svjetlo 33,196 pred anelom poslanim da upozori na Boji gnjev 201 prihvatila samo nekolicina 64 s neba na Savla 169,170 Svjetovi, drukiji od Zemlje 52,53 imaju zabranjeno drvo 53 stanovnici 53 Svjetovnost, vidi pohlepa Svreno je! 153,155,175,189,207,226, 227 Svretak vremena, blizina 71,73,112 priprema za svretak 71,72,112 Vidi i Noa; Lot; Pripremite se TOVANJE kipova 176 uma, na novoj Zemlji 37 TABLICA iz 1843., Boja ruka pokrila greku 78 Tajanstveno kucanje, vidi Spiritizam Tajna bezakonja, mo nad savjeu 179 napad na Boji zakon 180 razvitak 189 Sotona zaetnik 178 Tama, aneli je razgone 156,219 na zemlji, prigodom raspea 154 kad Isus naputa Svetite 226 okruuje one koji se ne mole 219, 220 okruuje one koji odbacuju svjetlo 64,195,198 prevladava u svijetu 101 sile 101,102 u zlom svijetu 38,53 Tamjan prinesen s molitvama svetih 47, 206,209 Tamniar, obraenje ovjeka iz Filipa 172 Tekstovi na jednoj karti u vienju 42-47 Tele, zlatno, tovali ga Izraelci 144 Tisuu osamsto etrdeset i etvrta, djelovanje anela 203 odreeno vrijeme nakon toga nije kunja 79 proroka razdoblja zavrena 200 vrijeme odgaanja 195,203 zavreno Isusovo posredovanje u Svetinji 54,200 Tisuu osamsto etrdeset i trea, karta 78 odreivanje vremena 1843. 192 Tlo na novoj Zemlji 37

obeanje o Svetom Duhu 162 odnos prema vjeri 76 povlai se zbog samodostatnosti 113 primila Ga E. G. White 33 sila, krivotvorena od Sotone 56 ukazao na uenje 55 Sveti, nagrada 232 pred Bojem prijestoljem 63,64 uzlaze u Novi Jeruzalem 231,232 zatita svetih u vrijeme nevolje 55, 65,228 Svetinja nad svetinjama, vidi Isus: Svetite Vidi i Svetite; Isus Svetite, nebesko, ienje 200,205,207 Isus u nebeskom Svetitu 50,54,76, 207,226 Otac u Svetinji nad svetinjama 64 vienje 47,48 zavrno djelo u Svetinji nad svetinjama 226 Svetite, zemaljsko, karakter slube u zemaljskom Svetitu 100,207 namjetaj u zemaljskom Svetitu 205207 objanjava nebesko Svetite 207 zastor raskinut 152,175 zavretak djela u zemaljskom Svetitu 212 Svetkovatelji subote, posebna opasnost 216,217 Vidi i Adventisti; Ostatak Svijenjak, vidi Svetite Svijet sa sedam mjeseci 53 Svijet, vidi Zemlja Svjedoanstva, na drutvenim sastancima 108,110 nevjernost u iznoenju 80 Svjedoanstvo Vjernog Svjedoka uzrokuje reetanje 219 Svjetlo, Bojega grada 149 djelovanje na zle 221 izlazi iz Isusovih ruku 34 na Stjepanovu licu 168 na Svetom pismu 170 nestanak, uzrokovan nevjerom 34 obasjalo vjerne 197-199,203,221,224, 231 od Boga i Isusa 75 od Boga na Isusa 51 od Isusa na svete 64 okruuje anele 157 okruuje Boga 64,92,117,143 opasnost odbacivanja 75

Predmetno kazalo
Toma, sumnja 161 Topsham, Maine, vienje u Topshamu 47, 54 Traktati, vidi Literatura Trava, na drugim svjetovima 52 na novoj Zemlji 37 Trei aneo, djelo zapeaenja 90 glasna vika 213,220,224 misija 111 UENICI, aneli ih snae 175 uda 164 na putu na Golgotu 152 na suenju Isusu 149 sumnjaju, nakon raspea 155 svjedoe za Isusa 57 vijest o uskrsnuu 160 Uitelji, neiskusni i nagli 111,112 neposveeni 1843. 193 Vidi i Propovjednici Utivost, propovjednici je trebaju njegovati 99 Unitenje Zemlje i zlih 61-63 Uskrsnue, drugo 224,235 Isusovo 135,156-160,174 krtenje kao uspomena 181 Lazara 146 Mojsija 144 posebno, prigodom Kristova uskrsnua 158,162,174 promjena subote temeljena na uskrsnuu 180 svetih 35,49,221,231 svetkovatelja subote 230 zlih 62,63,189 Uzaae, Kristovo 160-163 svetih tijekom sedam dana 35,49,231, 232 Uzoholiti se, bojazan E. G. White 38,39 VELIKI sveenik, vidi Isus Vienja, Ananije 169,170 E. G. White, Bog obeao za posljednje dane 81 lano nazvana mesmerizmom 39,40 na jedrilici za vrijeme oluje 40 nevjerovanje u vienja 79 o nevjernosti u iznoenju vienja 80 o Savlu 169,173,174 onijemjela zbog opiranja Duhu 40

259

prvo vienje 33-38 trebala ih prenijeti drugima 38 Ivanovo u Otkrivenju 190,191 Vijest pr vog anela, odbacivanje 161 propovijedanje 192-195 Vijest drugog anela, objavljena 196,197 odaziv na poziv Iziite iz nje 199 odbaena 161 ponovljena u vrijeme glasne vike 224 proroanstvo o vijesti 194 Vijest treeg anela, kraj 226 ne treba ovisiti o vremenu 79 objanjava razoaranje 1844. 208 odbacivanje, slijedi nakon odbacivanja prethodnog svjetla 212 oni koji su je odbacili usporeeni sa idovima koji su odbacili Krista 212 pri zavretku Isusovog rada u Svetinji 208 vjerovanje u vijest trojice anela 162 Vijesti trojice anela, prikazane kao tri stepenice 210,211 Vjera, Isusova, prouavanje 70 kako ojaati oslabljenu vjeru 77 odnos vjere i osjeaja 76 prema Svetome Duhu 77 prema poslunosti 77 prava, definicija 76 prikazana snom sa zelenom vrpcom 83 Vjernici, aktivni u radu 101 ne uzimati vrijeme propovjednicima 101,102 odnos prema istinu o drugom dolasku 104 pomagati propovjednicima 102 svjetovnost i formalnost 103,104,106 Vidi i Radnici Vjetrovi, zadravanje 51 Voda i krv iz Isusove probodene slabine, znaenje 175 Vidi i Vrijeme nevolje Vojska, otkupljenih, sigurni u gradu 63 Sotonina na kraju 1000 godina 63 Vraevi, suvremeni 67,89 u Egiptu 68 Vrijeme prikupljanja 78 Vrijeme milosti, ukaz po zavretku 59 vrijeme njihova spasenja je prolo, objanjeno u biljeki 57 Vrijeme nevolje, doivljaji svetih 51,221, 229

260

Rani spisi
Zemlje, vidi Darovi; Vrijeme nevolje Zla, dolaze na zle 113-115,228,233 kada se izlijevaju 71,87,226 nema Posrednika tijekom zala 76, 227 prijevare otkrivene tijekom zala 92, 216,228 priprema da opstanemo 76,213 sedam posljednjih zala 50,56,62,224 Zli, nema milosti za zle 227 od Sotone vezani u snopove 89 osjeaji, kad su izgubljeni 80 padaju pred pravednima 221 progonjeni od 49 razgnjevili se na istinu 48,221 u crkvi 222 u vrijeme drugog dolaska 49 unitenje 233,236 uskrsnue 62,63,235 zla ih pogaaju 113-115,228,233 Zmija u Edenu 116,133 Znak, tajanstven i prijevaran 57,68 Kristovog dolaska 54 Sina ovjejeg 34,49,231 Zvijer, otkrivena vijeu treeg anela 208 pobjeda nad zvijeri 49 Vidi i ig zvijeri IDOVI, mrnja svijeta prema idovima, posljedica njihovih vlastitih grijeha 177 odbacili Krista 212 rad na obraenju idova 79,178 Sotona ih nastojao okrenuti protiv Isusa 142 Sotona suraivao sa idovima 174, 175 tvrdoglavost 174 urota protiv Pavla 170,171 ig zvijeri ili peat Boji, svi se pripremaju za jedno ili za drugo 73 ivotinje, na novoj Zemlji 37 na drugim svjetovima 52,53 rtva, potrebna za spasenje 60,72,73 tetnih poputanja 114

Jakovljeve, kue i zemljite u to vrijeme 65,66 maevi zlih slomljeni 49,230 osiguranje zemaljskih potreba 65 prije izlijevanja zala 87 subota potpunije objavljena 48,87 priprema srca za vrijeme nevolje 66, 73,76 progonstvo 48,49,229 zatita svetih 55,65,229 Vrijeme, nije ispit nakon 1844. 79 objavljivanje 1843. 192,193 pogreka u raunanju 194,205 Vidi i Svretak vremena; Drugi dolazak WESTS Island, putovanje 41 ZABLUDA, sluanje 115,116 Zabranjeno drvo, na drugim svjetovima 53 u Edenu 61,117 Zaarano tlo, Boji narod na zaaranom tlu 68,113 Zakon Boji, dio samoga Boga 99 grijeh krenja 72 nepromjenjivost 71,117,118,136, 179,181 ploe, Mojsije ih razbio 144 razvalina koju treba popraviti 71,115 Sotonin napad 179 uzvien Isusovom smru 179 Vidi i Zapovijedi; Subota Zapovijedi, ploe 47 poslunost, djeluje na fizike karakteristike 53 vanost prouavanja 70 Vidi i Boji zakon; Subota Zastava, Kristova 177 Sotonina 177 Zatvorena vrata, vidi Otvorena i zatvorena vrata Zemlja, ienje 237 potresena Bojim glasom 49,221,230 pusta tijekom 1000 godina 233 u mraku nakon promatranja Neba 38

261

Kazalo
Predgovor ............................................................................... 5 Povijesni prolog .................................................................... 9 ISKUSTVA I VIENJA Moje prvo vienje ............................................................... 33 Kasnija vienja ..................................................................... 47 Zapeaenje ......................................................................... 50 Boja ljubav prema Njegovom narodu .............................. 52 I nebeska zvijea e se uzdrmati .................................... 53 Otvorena i zatvorena vrata ................................................. 54 Kunja nae vjere ................................................................ 57 Malome stadu ....................................................................... 59 Posljednja zla i sud ............................................................. 62 Kraj 2300 dana .................................................................... 63 Dunost s obzirom na vrijeme nevolje ............................. 65 Tajanstveno kucanje ......................................................... 67 Vjesnici ................................................................................. 68 ig zvijeri ............................................................................. 71 Slijepac vodi slijepca ........................................................... 73 Priprema za svretak ........................................................... 74 Molitva i vjera ...................................................................... 76 Vrijeme sabiranja ................................................................. 78 Snovi Ellen White ................................................................ 81 San Williama Millera ........................................................... 83 NA DOPUNA Jedno objanjenje ................................................................ 87 Evaneoski red .................................................................... 96 (261)

Rani spisi 262 Tekoe u Crkvi ................................................................. 101 Nada Crkve ......................................................................... 103 Priprema za Kristov dolazak ............................................ 106 Vjernost u dolaenju na sastanke .................................... 108 Neiskusnima ....................................................................... 111 Samoodricanje .................................................................... 113 Nepotovanje ...................................................................... 114 Lani pastiri ....................................................................... 114 Boji dar ovjeku ............................................................... 116 DUHOV NI DAROVI Uvod ................................................................................... 121 Pad Sotone ......................................................................... 131 Pad ovjeka ........................................................................ 132 Plan spasenja ...................................................................... 134 Prvi Kristov dolazak .......................................................... 137 Kristova sluba ................................................................... 140 Preobraenje....................................................................... 143 Izdaja Krista ....................................................................... 145 Suenje Kristu ................................................................... 148 Kristovo raspee ................................................................ 152 Kristovo uskrsnue ............................................................ 156 Kristovo uzaae............................................................... 162 Kristovi uenici .................................................................. 164 Stjepanova smrt ................................................................. 167 Pavlovo obraenje .............................................................. 169 idovi odluuju ubiti Pavla .............................................. 170 Pavao posjeuje Jeruzalem ............................................... 173 Veliki otpad ........................................................................ 175 Tajna bezakonja ................................................................. 178 Smrt, a ne vjeni ivot u patnji ...................................... 181 Reformacija ........................................................................ 184 Ujedinjenje Crkve i svijeta ............................................... 187 William Miller .................................................................... 189 Vijest prvog anela ........................................................... 192 Vijest drugog anela ......................................................... 196 Prikaz adventnog pokreta ................................................. 197 Jo jedan prikaz ................................................................. 201 Svetite ................................................................................ 205 Vijest treeg anela ........................................................... 207

Sigurna platforma .............................................................. 211 263 Spiritizam ............................................................................ 213 Pohlepa ............................................................................... 216 Reetanje ............................................................................ 218 Grijesi Babilona .................................................................. 221 Glasna vika ......................................................................... 224 Kraj tree vijesti ................................................................ 226 Vrijeme nevolje .................................................................. 228 Izbavljenje svetih ............................................................... 230 Nagrada svetih ................................................................... 232 Opustoena Zemlja ............................................................ 233 Drugo uskrsnue ............................................................... 235 Druga smrt ......................................................................... 236 Dodatak ............................................................................. 238 Biblijski navodi ................................................................ 246 Predmetno kazalo ............................................................ 248