Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword or section
Like this
2Activity
×
P. 1
13. - 2.

13. - 2.

Ratings: (0)|Views: 4,137|Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Feb 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

02/29/2012

pdf

text

original

 
1
REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIHNACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI,S KONA
Č
NIM PRIJEDLOGOM ZAKONAZagreb, velja
č
a 2012.
 
2
PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBII. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u
č
lanku 2. stavku 4. alineji 1.,
č
lanku 58. stavcima 1. i 2.,
č
lanku 63. te
č
lanku 64. stavku 5. Ustava Republike Hrvatske(Narodne novine, broj 85/2010 pro
č
ć
eni tekst).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITIZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE
Ć
E DONOŠENJEM ZAKONA PROISTE
Ć
I
Republika Hrvatska Ustavom se opredijelila kao socijalna država koja odre
đ
enimkategorijama stanovništva osigurava posebnu zaštitu, posebice pojedincima i obiteljima kojezbog socijalno-ekonomskih uvjeta ili zdravstvenih okolnosti ne mogu podmirivati osnovneživotne potrebe, djeci i odraslim osobama s invaliditetom i zaštiti njihovih prava kao injihovom uklju
č
ivanju u društveni život te djeci bez roditelja i djeci bez odgovaraju
ć
eroditeljske skrbi.Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj propisan je Zakonom o socijalnoj skrbi(Narodne novine, broj 57/2011-u daljnjem tekstu: Zakon), koji se primjenjuje od 2. lipnja2011. godine. Isti je donesen uz obrazloženje da je na
č
in ostvarivanja prava i usluga premaZakonu o socijalnoj skrbi potrebno uskladiti s ve
ć
zapo
č
etim reformama u sustavu socijalneskrbi kao i promjenama u podru
č
 ju socijalne politike
č
ime su ponu
đ
ena druga
č
ija rješenja uzadovoljavanju potreba korisnika.Korisnici socijalne skrbi su samci i obitelji koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, dijete s invaliditetom ili psihi
č
ki bolesno dijete i dijete prema kojem je ili bi trebala biti primijenjena mjera obiteljsko-pravne ili kazneno-pravnezaštite, osoba koja je u nevolji zbog poreme
ć
enih odnosa u obitelji ili drugih oblika društvenoneprihvatljivog ponašanja, te odrasla osoba kojoj je radi invalidnosti, starosti, psihi
č
ke bolesti,trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ovisnosti ili drugih razloga potrebna pomo
ć
.Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se pretežno iz državnog prora
č
una, i to oko 96%, dok se ostalih 4% osigurava iz prihoda za posebne namjene sukladnoZakonu i Pravilniku o sudjelovanju i na
č
inu pla
ć
anja korisnika i drugih obveznikauzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji (Narodne novine, broj 112/98 i5/2002). Prihod za posebne namjene ostvaruje se od sredstava kojima korisnik i obveznik uzdržavanja sudjeluju u pla
ć
anju cijene skrbi izvan vlastite obitelji.U financiranju socijalne skrbi manjim dijelom sudjeluju i jedinice lokalne i podru
č
ne(regionalne) samouprave.U Republici Hrvatskoj na državnoj razini prije donošenja Zakona djelovalo je 80centara za socijalnu skrb s 25 podružnica radi obavljanja 146 funkcija koje se mogu podijelitina javne ovlasti u podru
č
 ju socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno-pravne zaštite, testru
č
no-analiti
č
ke, financijske i druge poslove.Važe
ć
im Zakonom ustrojen je 21 Zavod za socijalnu skrb u županiji s ciljemracionalizacije po principu jedinstvenog upravnog mjesta, a postoje
ć
i centri za socijalnu skrb postali su podružnice, uz napomenu da je dio bivših centara za socijalnu skrb izgubio status
 
3 podružnice na na
č
in da su postali sjedište Zavoda za socijalnu skrb, pa Zakon nije dosljedno proveden.Složenost propisa kojima se ure
đ
uju prava iz socijalne skrbi uzrokuju i složeni postupak ostvarivanja prava, što utje
č
e na korisnike pojedinih socijalno osjetljivih skupina
č
iji osobni resursi (nedostatna informiranost, obrazovanje i dr.) dodatno otežavaju pristup pravima. Uslijed nedostatka integriranog informacijskog sustava, te automatske razmjene,kontrole i verifikacije podataka, veliki dio administrativnog posla obavljaju stru
č
ni radnici,što iziskuje puno vremena i otežava kvalitetan stru
č
ni rad s korisnicima.Usluge socijalne skrbi korisnima pružaju putem institucijskih i izvaninstitucijskihoblika skrbi domovi socijalne skrbi, centri za pomo
ć
i njegu u ku
ć
i, udomiteljske obitelji,obiteljski domovi, vjerske zajednice i udruge, te druge pravne i fizi
č
ke osobe, te centar zasocijalnu skrb prema uvjetima propisanim Zakonom.U Republici Hrvatskoj osnovana su 73 državna doma s ukupno 9.766 korisnika i 154doma drugih osniva
č
a (uklju
č
uju
ć
i 46 domova za starije i nemo
ć
ne osobe nad kojima su prenijeta osniva
č
ka prava na jedinice podru
č
ne (regionalne) samouprave) s ukupno 17.316korisnika, a broj pružatelja usluga i nadalje raste. Domovi socijalne skrbi i drugi pružateljiusluga pružaju usluge smještaja, boravka, pomo
ć
i i njege u ku
ć
i, odgoja i obrazovanja,osposobljavanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije i dr. Postoje
ć
a mreža udjelatnosti socijalne skrbi ne zadovoljava više potrebe korisnika.Cjelokupni sustav socijalne sigurnosti obilježen je zna
č
ajnim promjenama u podru
č
 juobiteljske politike, obrazovanja, zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, te zdravstva izdravstvenog osiguranja. U tom sustavu socijalna skrb
č
ini posljednju socijalno-zaštitnumrežu sa svrhom zbrinjavanja i uklju
č
ivanja u društvo socijalno najugroženije populacije,odnosno socijalno osjetljivih skupina.Projekt razvoja sustava socijalne skrbi, koji je rezultat suradnje resornog Ministarstva iSvjetske banke, uslijedio je kao odgovor na potrebu za sustavnim promjenama u ovom podru
č
 ju, kojima se sustav socijalne skrbi uskla
đ
uje s kriterijima i standardima važe
ć
im uzemljama Europske unije.U
č
inci Projekta razvoja sustava socijalne skrbi usmjereni su na djelotvornije idostupnije službe gra
đ
anima; sustavnije poticanje i financijsku potporu djelovanju nevladinihorganizacija i humanitarnih udruga; bolju usmjerenost nov
č
anih naknada pri
č
emu
ć
e seuvažavati specifi
č
nosti odre
đ
enih podru
č
 ja zbog obi
č
aja i na
č
ina življenja, te potreba iinteresa korisnika; kvalitetnije pružanje socijalnih usluga u instituciji i izvaninstituciji;kvalitetniju informiranost o socijalnim pravima, te informatizaciju sustava.Važe
ć
i Zakon nije osigurao provedbu o
č
ekivanih u
č
inaka, a donošenje ovoga zakona
č
ini prvi korak u stvaranju novog, racionalnijeg i djelotvornijeg sustava socijalne skrbiusmjerenog prema socijalno najugroženijim gra
đ
anima.Važno je napomenuti da je Projekt razvoja sustava socijalne skrbi samo dio potrebnihreformi koje se moraju provesti kako bi se zacrtani ciljevi Projekta ostvarili, odnosno kako biu
č
inci Projekta bili vidljivi za korisnika, za sustav socijalne skrbi i za stru
č
njaka u sustavu.Korisnik treba dobiti sustav u kojem
ć
e podnošenje zahtjeva biti jednostavnije i brže, ukojem
ć
e pomo
ć
i biti bolje usmjerene ka onima kojima je zaista potrebna, a boljom kontrolomizbjegavat
ć
e se dupliciranje prava i pomo
ć
i. Tako
đ
er je potrebno razvijati ve
ć
i opseg uslugau zajednici, te poboljšati uvjete za boravak korisnika u ustanovama socijalne skrbi i kod

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->