PITANJA

SISTEMI GRIJANJA 1. Gubici kroz ovojnicu kotla ovise o: a) Srednjoj temperaturi vode u kotlu b) Debljini izolacije c) Temperaturi u kotlovnici d) Odgovori a), b) i c) su tani 2. Gubici dimnim plinovima ovise o ? Temperaturi dimnih plinova i sadraju CO 3. Donja toplotna mo goriva uzima u obzir toplotu kondenzacije vodene pare ? DA/NE 4. Nabrojite osnovne elemente kotlovskog postrojenja na ulje/plin koji potrauju pomonu energiju ? Plamenik, zatitna cirkulacijska pumpa 5. Koja je snaga kotla relevantna za proraun gubitaka u promatranom periodu ? Prosjena snaga za posmatrani period 6. Napiite bilancu energije za kotao uzevi u raun i pomonu energiju ? Energija unesena gorivom=Energija isporuena sistemu + gubici iskoritena povrativa energija Rashladni ureaji s razliitim izvorima toplote 1. Ako je uinak isparivaa 4,5 kW, a faktor hlaenja 3, kolika je privedena snaga kompresoru? hl = isp/Pkomp Pkomp = 1,5 kW 2. Kako je definiran faktor hlaenja kompresijskog rashladnog ureaja? Navedite izraz i objasnite lanove.
hl =
isp Pkomp

kond Pkomp

- rashladni uinak isparivaa - elektrina snaga kompresora

3. Nabrojite tri prirodne radne tvari kompresijskih rashladnih ureaja amonijak (NH3), ugljini dioksid (R744), izo-butan (R600a), propan (R290)

4. Navedite razloge izolacije cijevi i komponenti rashladnih ureaja? Koji se vodovi na rashladnom ureaju moraju izolirati? Moraju se izolirati usisni vodovi na rashladnim i klima ureajima. Namjena izolacije je spreavanje kondenzacije vodene pare na hladnim stjenkama usisnih vodova, a kod posrednih sistema hlaenja, spreavanje kondenzacije i smanjenje gubitaka sistema (isparivaa i cjevovoda) 5. Navedite etiri tipa rashladnih kompresora? klipni, lamelni, spiralni, vijani, centrifugalni Sistemi regulacije i automatizacije
1. Oznaka norme Energijske karakteristike zgrada - Utjecaj automatizacije zgrada,

nadzor i upravljanje zgradama je:

a) BAS EN 15232 b) BAS ISO 2010 c) BAS EN 15242 d) BAS 15000

2. Potencijalna uteda energije za grijanje, kod energetski upravljanih zgrada u odnosu

na neupravljane, koristei podeavanje sobne temperature - vremenski i ovisno o prisutnosti (prema Fachhochschule Hannover, FB Energiesystemtechnik) moe iznositi do: a) 2% b) 10% c) 15% d) 25%

3. Potencijalna uteda energije za hlaenje prostora, kod energetski upravljanih zgrada

u odnosu na neupravljane, iskljuivanjem kod otvaranja prozora (prema Fachhochschule Hannover i IWU Darmstadt) moe iznositi do:

a) 2% b) 10% c) 15% d) 35%

Sistemi grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije a) Koliko mora najmanje iznositi broj izmjena unutranjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi prema Tehnikom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplotnoj zatiti u zgradama (NN110/08) ? a) n = 0,2 h-1 b) n = 0,5 h-1 c) n = 0,7 h-1 d) n = 1,0 h-1 2. Koliko mora najmanje iznositi broj izmjena unutranjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade namijenjen za rad i/ili boravak ljudi u vrijeme kada ljudi ne borave u zgradi prema Tehnikom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplotnoj zatiti u zgradama (NN110/08) ? a) n = 0,2 h-1 b) n = 0,5 h-1 c) n = 0,7 h-1 d) n = 1,0 h-1 3. Prostori kao to su unutranji bazenski prostori, kuhinje, prostori s puno biljaka znaajno su prije svega oneieni s: a) CO2 b) vlagom u obliku vodene pare sadrane u vlanom zraku c) NOx, CO d) CxHy 4. Odavanje vlage u stanu ovisi prije svega o (zaokrui sve tone odgovore):

a) korisne povrine stana b) ponaanju korisnika u stanu c) broju tueva/kada u stanu 7. Vea koliina svjeeg vanjskog zraka za odvlaivanje prostora potrebna je u : a) zimskom razdoblju b) ljetnom razdoblju 9. Koji su osnovni nedostaci prisilne ventilacije ? a) ovisnost o vremenskim uvjetima b) slaba mogunost upravljanja c) poveana potronja energije 13. Sistem kojim se ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoru i kojim se djeluje na temperaturu (grija, hladnjak) i kvalitetu zraka je : a) sistem ventilacije b) sistem djelomine klimatizacije c) sistem klimatizacije Koji se dijagram koristi u Europi za prikaz procesa s vlanim zrakom ? a) psihrometrijski dijagram b) Mollier-ov h,x-dijagram 26. U vanjskoj jedinici SPLIT/MULTISPLIT sistema nalazi se: a) kompresor i ispariva b) kompresor i kondenzator c) kompresor 36. Koji od navedenih rekuperatora ima najvei stepen povrata toplote ? a) unakrsni ploasti rekuperator b) protustrujni ploasti rekuperator c) protustrujni kanalni rekuperator d) rekuperatori s posrednim medijem

45. Navedite dvije osnovne vrste rashladnih stropova ? a) jednostavni i sloeni rashladni stropovi b) otvoreni i zatvoreni rashladni stopovi 49. Navedite barem tri zahtjeva koji se postavljaju na materijale za izradu kanalnog razvoda ? a) lako obradiv materijal, magnetian, mala povrinska hrapavost b) mala specifina teina, korozijski postojan, mala povrinska hrapavost c) nemagnetian, korozijski nepostojan, jednostavan za ienje Obnovljivi izvori energije Solarni sistemi 1. Efikasnost proizvodnje elektrine iz suneve energije je najvea kod primjene a) fotonaponskih elija b) parabolinih korita c) parabol. tanjurastih koncentratora 3. Prednosti solarnih toplozranih sistema nad toplovodnim su a) vie efikasnosti pretvorbe suneve u toplotnu energiju u kolektorima b) nema problema sa zamrzavanjem medija i korozijom c) nia cijena kolektora d) odgovori b) i c) su tani

8. Faktor hlaenja COP se kod rashladnih solarnih sistema kree u granicama od a) 0,5-0,8 b) 2-3 c) 0,1-0,15 11. Efikasnosti komercijalno koritenih fotonaponskih elija kreu se u intervalu od a) 30-50% b) 15-30% c) 4-15% 13. Najvei gubici energije u fotonaponskim sistemima nastaju a) u fotonaponskim elijama b) kod baterija pri pretvorbi kemijske u elektrinu c) na regulatoru d) odgovori a) i b) su tani

16. Kod solarnih toplovodnih sistema za pripremu PTV-a kao dodatni izvor energije preporuuje se a) ugradnja el. grijaa u spremnik b) koritenje toplovodnog kotla c) ne koristiti dodatni izvor uope d) odgovori a) i c) su tani 18. Kod solarnih sistema sa ukupno potrebnom zapremninom spremnika >1000 m3 proprua se koritenje a) jednog spremnika d) dva manja spremnika c) broj i veliina spremnika ne utjeu na efikasnost sistema 19. Provoenje prorauna komponenti preporua se za solarne sisteme s povrinom kolektora veom od a) 4 m2 b) 8 m2 c) 10 m2 23. Krai period povrata investicije u solarnom toplovodnom sistemu e se ostvariti u zadanom objektu s a) kotlom manje nazivne snage b) vee nazivne snage c) period povrata ne ovisi o snazi kotla Mikro i mala kogeneracija u zgradarstvu 1. Male kogeneracije predstavljaju grupu postrojenja iji nazivni elektrini kapacitet ne prelazi ... a) 50 kW b) 1 MW c) 10 MW 2. Prema vaeim pravilnicima postrojenja iji nazivni elektrini kapacitet premauju 1 MW nazivaju se visokoefikasnim kogeneracijama ukoliko omoguavaju utedu primarne energije u usporedbi s odvojenom proizvodnjom toplotne i elektrine energije od najmanje: a) 5 % b) 10 % c) 15 %

3. Utjee li i kako proizvodnja elektrine energije u kogeneracijskom postrojenju prikljuenom na sistem podrunog grijanja na faktor primarne energije sistema a) smanjuje b) poveava c) ne utjee 4. to nije korisna toplota prema definicijama datim u direktivi EU 2004/8/EZ o kogeneraciji? a) toplota utroena u tehnolokom procesu b) toplota isporuena sistemu podrunog grijanja c) toplota povratnog kondenzata Dizalice toplote 1. Navedite izraz za toplotni koeficijent (faktor grijanja) kompresijske dizalice toplote i objasnite lanove u izrazu gr = kond Pkomp kond Pkomp - toplotni uinak kondenzatora - elektrina snaga kompresora

2. Kako je definiran godinji toplotni koeficijent kompresijske dizalice toplote? Navedite izraz i objasnite lanove. Q gr,G(SPF ) = DT Euk QDT- ukupna toplotna energija isporuena sistemu dizalicom toplote u tijeku godine Euk - ukupna elektrina energija privedena sistemu u tijeku godine 3. Dizalice toplote koriste se za: a) povrinske sisteme grijanje b) radijatorske sisteme grijanja c) kalorifersko grijanje d) ventilokonvektorske sisteme grijanja e) Odgovori a) i d) su tani

4. Dizalica toplote slui a) poveanju energetske razine toplote b) ostvarivanju rashladnog uinka c) ostvarivanju ogrjevnog uinka d) svi odgovori su tani 5. Navedite osnovne komponente apsorpcijske dizalice toplote (uz dvojnu smjesu):

kondenzator; priguni ventil; ispariva, apsorber, generator (kuhalo), pumpa 6. Ako je split klima ureaj razreda A energetske efikasnosti, njegov toplotni koeficijent (COP) je minimalno vei od: a) 2,6 b) 3,6 c) 4,6 d) 5,6 7. Uinak dizalice toplote zrak-voda a) pada s padom vanjske temperature b) raste s padom vanjske temperature c) pada s porastom temperature ogrjevne vode d) raste s porastom temperature ogrjevne vode e) odgovori a) i c) su tani d) iznad 0 K 8. Izvor toplote za dizalicu toplote moe biti: a) zrak iz okoline b) voda iz okoline c) zemlja d) svi odgovori su tani 9. Koliko iznosi dubina polaganja horizontalnog kolektorskog polja dizalice toplote tlo-voda a) 0,5 do 1 m b) 1 do 1,5 m c) 1,5 do 2 m d) 2 do 2,5 m 10. Koliko iznosi minimalni razmak izmeu dvije buotine u koje se polae vertikalni izmjenjiva toplote toplotna soda dizalice toplote a) 4 m b) 5 m c) 6 m d) 7 m 11. Termodinamiki gledano najefikasnija dizalica toplote je ona koja kao toplotni izvor koristi a) tlo

b) c) d)

podzemne vode povrinske vode zrak

Cjeline za ispitivanja i pregled sistema na koje treba obratiti posebnu panju 1. Ureaji s kojima se mjeri moraju biti (zaokruite): a) novi, b) umjereni, c) u propisanoj klasi tanosti, d) digitalni, e) analogni. f) odgovori b) i c) su tani 11. Toplotna mo odreuje se a) vaganjem, b) preko sastava goriva 13. Produkti izgaranja mjere se pomou:.? Ureaja za mjerenje sastava dimnih plinova 16. Ugljini monoksid u dimnim plinovima rezultat je: a) Sastava goriva, b) pretika zraka c) loeg izgaranja 17. Zato rezultate svodimo na referente vrijednosti kisika ? Da bi ih mogli usporeivati 18. to je nuno provjeriti kod tehnikog audita kotlovnice (navedite bar 5 provjera) Da li postoji dokumentacija za kotao i njegovu opremu te shema spajanja Podatke na ploici kotla Stanje kotla, oplate, izolacije, instalacije Stanje sigurnosne opreme Knjigu pregleda i odravanja kotla Podatke s kotla i podatke iz projektne dokumentacije Potronju goriva

Stanje dimnjaka i prikljuka na dimnjak Podatke o izmjerenim GVE Podatke o periodikim pregledima ako kotao spada u opremu pod pritiskom Dokumentaciju za plamenik Podatke na ploici plamenika Broj sati rada plamenika Knjigu servisiranja pamenika

10

Proraun toplotne energije za grijanje i hlaenje 2. to obuhvaa koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka HT? Koeficijent transmisijskog toplotnog gubitaka HT, W/K sadri sljedee koeficijente koji se zbrajaju: HT = HD + HU+ Hg+ HA HD koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka prema vanjskom okoliu, W/K HU koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka kroz negrijani prostor prema vanjskom okoliu, W/K Hg stacionarni koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka prema tlu, W/K HA koeficijent transmisijskog toplotnog gubitka prema susjednoj zgradi, W/K 3. Za proraun godinje potrebne toplotne energije za grijanje koristi se norma: EN 12831 EN ISO 13789 EN ISO 13790 ISO 7730

a) b) c) d)

Proraun toplotne energije za ventilaciju i klimatizaciju 1. U kojem smjeru se provodi proraun sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije sukladno normi EN 15243? a. od potroaa prema izvoru energije, b. od izvora prema potroau energije, c. od sistema distribucije rashladnog i/ili ogrjevnog uinka, d. od sistema predaje/primanja toplotnog/rashladnog uinka. 2. Od kojih se elemenata sastoji ukupna potrebna energija za grijanje ili hlaenje u sistemima hlaenja, ventilacije i klimatizacije sukladno normi EN 15243? a. toplotnih gubitaka podsistema izmjene toplote, toplotnih gubitaka podsistema razvoda, toplotnih gubitaka podsistema spremnika toplote i toplotnih gubitaka podsistema izvora energije, b. potrebne korisne energije za grijanje ili hlaenje prostora, toplotnih gubitaka podsistema izmjene toplote, toplotnih gubitaka podsistema razvoda, toplotnih gubitaka podsistema spremnika toplote i toplotnih gubitaka podsistema izvora energije, c. toplotnih gubitaka podsistema izmjene toplote, toplotnih gubitaka podsistema spremnika toplote i toplotnih gubitaka podsistema izvora energije, d. toplotnih gubitaka podsistema izmjene toplote, toplotnih gubitaka podsistema razvoda, toplotnih gubitaka podsistema spremnika toplote, toplotnih gubitaka podsistema izvora energije i energije za grijanje ili hlaenje.

11

3. Koji utjecaji se uzimaju u obzir prilikom izrauna gubitaka toplote ili rashladnog uinka radi naina izmjene toplote prema normi EN 15243? a. radi stratifikacije zraka po visini prostorije, b. radi tanosti regulacijskog ureaja temperature, c. navedeno pod a i b, d. nita od navedenog. 4. Kako se raunaju toplotni gubici sistema razvoda hladnog zraka kada se ventilacijski kanali nalaze unutar zone/zgrade? a. umnoak toplotnog toka, povrine stjenke kanala i vremena rada klimatizacijskog sistema, b. 9 W/m2, c. jednaki su nuli, d. ni jedno od navedenog. 5. Prema kojem prijedlogu se proraunava godinja potrebna energija za potrebe grijanja, hlaenja, ovlaivanja i odvlaivanja kod klimatizacijskih sistema i u kojoj normi te prilogu je on opisan? a. prema nizozemskom modelu, EN ISO 13790, prilog D, b. prema nacionalnom prijedlogu, EN 15243, prilog E, c. pod a i b, d. prema njemakom modelu, EN 15243, prilog E. 6. Koje veliine je potrebno znati kako bi se izraunala potrebna energija za pogon ventilatora? a. pad pritiska dovodnog i odvodnog kanala te protok zraka, b. korisnost ventilatora i vrijeme rada ventilatora, c. snagu ventilatora, d. pod a i b, 7. Odgovorite opisno kako se rauna konana energija potrebna za pogon kompresijske rashladne jedinice? ODGOVOR: kao omjer ukupne potrebne energije generatora rashladnog uinka (koji ukljuuje potrebe klimatizacijskog i vodenog sistema hlaenja i sistema hlaenja s direktnim isparivanjem) i sezonskog faktora hlaenja 8. Od kojih elemenata se sastoji potrebna energija za ventilaciju u sistemima prisilne ventilacije i klimatizacije? a. godinje potrebne energije ventilatora i gubitaka ventilacijskih kanala, b. godinje potrebne energije za predgrijavanje i predhlaenje zraka, c. ukupne toplotne potrebe zone, d. pod a i b.

12

9. Prema pojednostavljenoj metodi prorauna gubitak zraka kroz ventilacijske kanale u sistemima prisilne ventilacije i klimatizacije rauna se uzevi u obzir? a. povrinu ventilacijskih kanala, b. razliku pritiska zraka, c. klasu izvedbe kanala, d. a, b i c, e. ni jedno od navedenog. Proraun toplotne isporuene i primarne energije, ispunjavanje certifikata 1. Toplotni gubici QH,ls i Qw,ls koji se upisuju na 2. stranici certifikata za nestambene zgrade predstavljaju a) ukupne toplotne gubitke b) ukupne iskoristive gubitke c) ukupne neiskoritene gubitke 2. Neiskoriteni gubici pojedinog podsistema su jednaki a) razlici ukupnih i iskoristivih gubitaka b) razlici ukupnih i iskoritenih gubitaka 5. Toplotni gubici generatora toplote koji se, osim za potrebe grijanja prostora, koristi i za pripremu PTV-a raunaju se prema normi BAS EN 15316-4-1 a) kao za jedan generator uz poveanje njegove srednje snage zbog pripreme PTV-a b) kao za dva odvojena generatora snaga koje odgovarju potrebama grijanja i PTV-a 8. Pri odreivanju stvarno iskoritenih toplotnih gubitka podsistema distribucije PTV-a potrebno je izraunati ukupne i iskoristive gubitke a) samo za sezonu grijanja b) za cijelu godinu 12. Toplotni gubici generatora kroz kuite se uzimaju kao potpuno ili djelomino iskoristivi ako je generator smjeten a) u grijanom prostoru b) u kotlovnici u sklopu zgrade c) u kotlovnici izvan zgrade d) odgovori a) i b) su tani 13. Toplotni gubici spremnika PTV-a se uzimaju kao potpuno ili djelomino iskoristivi ako je spremnik smjeten a) u grijanom prostoru b) u kotlovnici u sklopu zgrade c) u kotlovnici izvan zgrade d) odgovori a) i b) su tani 14. Godinja potrebna energija za ventilaciju QVe obuhvaa

13

a) b) c) c)

potrebnu toplotu za pripremu zraka (grijanje/hlaenje, ovlaivanje) toplotne gubitke sistema ventilacije energiju za pogon pomonih ureaja odgovori a), b) i c) su tani

18. Isporuena energija sistemu hlaenja zgrade jednaka je a) zbroju potrebne toplotne energije za hlaenje, pomone energije i toplotnih gubitaka b) potrebnoj el. energiji za pogon kompresora i pom. ureaja c) nita od navedenog 19. Izraun godinje emisije CO2 se temelji na a) primarnoj b) isporuenoj energiji Godinja potrebna energija za rasvjetu, CNUS 1. Godinja potrebna energija za rasvjetu (El) je: a) raunski odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za rasvjetu b) modelirano odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za rasvjetu c) proizvoljno odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za rasvjetu d) koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za rasvjetu s obzirom na graevinsku zonu 2. Kojom oznakom i kojom mjernom jedinicom se oznaava godinja potrebna energija za rasvjetu: a) b) c) d) El [kWh/god] Edel [kWh/god] El [kW/god] Edel [kW/god]

3. Godinja potrebna energija za pogon pomonih sistema (Qaux) je: a) odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za pogon pomonih sistema b) proizvoljno odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za pogon pomonih sistema c) raunski odreena koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za pogon pomonih sistema d) koliina energije koju treba dovesti zgradi tijekom jedne godine za pogon pomonih sistema s obzirom na graevinsku zonu

14

4. Kojom oznakom i kojom mjernom jedinicom se oznaava godinja potrebna energija za pogon pomonih sistema: a) b) c) d) Qaux [kWh/god] Edel [kWh/god] Qaux [kW/god] Edel [kW/god]

5. Navedite normu za odreivanje godinje potrebne energije za rasvjetu (El) a) BAS EN 15193:2008 b) BAS EN 15316:2007 c) BAS EN 15241:2007 d) BAS EN 15243:2007 6. Poredajte po efikasnosti slijedee izvore svjetlosti (od najboljeg prema najloijem): arulja sa standardnom arnom niti (A), LED rasvjeta (B), standardna halogena rasvjeta (C) a) b) c) d) LED, Halogen, Standardna arulja Halogen, Standardna arulja, LED Halogen, LED, Standardna arulja LED, Standardna arulja, Halogen

7. Prodajni centar ima Pn=20 W/m2 t0=5000 h i A = 10000 m2. Godinja potrebna energija za rasvjetu (El) je: a) 100 kWh/m2 b) 1.000.000 kWh/god c) 100 kW/god d) 10.000 kWh/god 8. Godinja potronja elektrine energije za rasvjetu i pogon pomonih sistema ovisiti e o (najmanje 3 odgovora) : Potrebama i standardu korisnika Profilu i nainu koritenja zgrade Nainu upravljanja potronjom - DSM Elementima potronje HVAC, PTV, rasvjeta Efikasnosti sistema Odabranom energentu i njegovoj cijeni na tritu Ekolokoj osvijetenosti/barijerama

14. to je CNUS? a) Centralizirano napredni unaprjeeni sistem b) Centralni nadzorni i upravljaki sistem

15

c) Cjenovno najpovoljniji upravljaki sistem d) Centralizirano najpovoljniji upravljaki sistem 15. Kriteriji tehnike regulacije rasvjete u prostoru definiu se: a) S obzirom na cijenu instalacija i rasvjetnog tijela b) S obzirom na koliinu danjeg svjetla, potrebe korisnika i njegove aktivnosti c) S obzirom na cijenu odravanja energetskog sistema 16. Prednosti CNUS-a (najmanje 3):: Smanjeni trokovi (i potronja) Jednostavniji nadzor i odravanje Povean stepen sigurnosti 17. Upravljanje potronjom i trokovima je financijski opravdano : U svim veim zgradama sa sloenim tehnikim sistemima U zgradama sa posebnim tehnikim karakteristikama ili namjenama: bolnice, prodajni centri, hoteli, javne zgrade i sl. U podrujima gdje se ovisi o jednom energentu (el.en.) te se upravljanjem mogu ostvariti bitne utede u energiji i snazi 18. Radi smanjenja trokova pogodno je upravljati (najmanje tri primjera): o Grijanjem o Hlaenjem o Rasvjetom o Radom EMP (motori i kompresori) o Pogonskim potroaima o .. Primjena termografije kod provoenja energetskih pregleda Mjerenje temperature i osnove termografije
4. x

Rezultat kontaktnog mjerenja temperature bitno ovisi o: a uspostavljenoj toplotnoj ravnotei objekta i osjetnika b temperaturi okoline c toplotnim svojstvima objekta d toplotnim svojstvima osjetnika Termometri punjeni tekuinom mjere temperaturu temeljem: a promjene toplotne provodnosti mjerne tekuine s temperaturom b promjene volumena mjerne tekuine s temperaturom c promjene toplotnog kapaciteta mjerne tekuine s temperaturom d niti jedan od odgovora nije taan

5. x

16

16 Beskontaktno mjerenje temperature se obavlja: . a termometrima rastezanja b bolometrima c termografskim ureajima x d odgovori pod b i c su tani 20 Termografija je: . a beskontaktna metoda mjerenja temperature objekata b kontaktna metoda mjerenja raspodjele temperature na povrini objekata c beskontaktna metoda mjerenja prosjene temperature povrine objekata x d beskontaktna metoda mjerenja raspodjele temperature na povrini objekata 22 Termogram moe biti kodiran: . a sivim tonovima b crno-bijelo c bojenim tonovima x d odgovori pod a i c su tani 23 Prednost termografskog mjerenja je u . a beskontaktnosti b mogunosti odreivanja razdiobe temperature c mjerenju u realnom mjerenju x d sva tri odgovora su tana 24 Nedostaci termografskog mjerenja su . a glomaznost opreme b kompliciranost mjernog postupka x c mogunost mjerenja samo povrinske temperature d nemogunost mjerenja na vee udaljenosti Primjena termografije u zgradarstvu 3. Izmjena toplote zraenjem se odvija: a samo u vrstim tijelima b samo izmeu tekuina i vrstih tijela c samo u kapljevinama

17

x 4. x

d kroz medije propusne za toplotno zraenje Crno tijelo je: a tijelo koje ima emisijski faktor 1,0 b tijelo koje izgleda crno c tijelo koje reflektira cjelokupno dozraenu energiju d tijelo koje djelomino reflektira, a djelomino proputa dozraenu energiju Realna tijela imaju: a emisijski faktor vei od 1 b emisijski faktor vei od 2 c emisijski faktor izmeu 0 i 1 d emisijski faktor manji od 0

6. x

10 Uvjeti koji moraju biti ispunjeni kod kvantitativnog termografskog mjerenja u . zgradarstvu su: a velike brzine vjetra x b brzina vjetra ne vea od 1 m/s c dan s padalinama d prisustvo vlage na mjernim povrinama 11 Vanjska kvantitativna termografija zahtijeva: . x a minimalnu temperaturnu razliku zraka unutar i izvan objekta od 10 C b minimalnu temperaturnu razliku zraka unutar i izvan objekta od 5 C c objekt bez unutranjeg grijanja d Temperaturna razlika nije bitna. 12 Temperaturna razluivost kamera koje se koriste za termografska mjerenja u . zgradarstvu: a nije bitna b treba iznositi minimalno 1 K x c treba iznositi minimalno 0,1 K d treba iznositi minimalno 0,01 K 13 Termografska mjerenja se u zgradarstvu naelno obavljaju: . x a u zimskom periodu godine, prije izlaska Sunca ili nakon zalaska Sunca b u ljetnom periodu zbog velikog zraenja Sunca c u ljetnom periodu zbog smanjene vlanosti zraka d u proljetnom periodu godine zbog padavina 18

14 Prisustvo vlage se na termogramu, kod unutranje termografije zimi, pokazuje kao: . a podruje jasnih granica i viih temperatura b podruje jasnih granica i istih temperatura kao ostatak objekta c sjenovito podruje viih temperatura x d sjenovito podruje niih temperatura 5. x Greke u izolaciji objekta (nedostatak izolacije na pojedinim podrujima na objektu) se na termogramu, kod unutranje termografije zimi: a ne vide na termogramu b pokazuju kao pravilna podruja niih temperatura c pokazuju kao pravilna podruja viih temperatura d Termografija se ne koristi za kontrolu kvalitete postavljanja izolacije na objektu.

16 Toplotni mostovi se, kod vanjske termografije zimi, pokazuju kao: . a podruja niih temperatura x b podruja viih temperatura c toplotni mostovi se ne mogu otkriti termografijom d toplotni mostovi se mogu otkriti samo unutranjem termografijom Priprema potrebnih podataka za proraun 1. Navedite bar etiri mogua dodatna mjerenja za postojee i nove zgrade: (mjerenje zrakopropusnosti zgrade; mjerenje koeficijenta prolaska toplote in situ; mjerenje parametara potronje elektrine energije; mjerenje parametara potronje vode; mjerenje parametara rasvjete) 2. Termografski pregled je: a) kvalitativna metoda b) kvantitativna metoda 4. Koje podatke o zgradi korisnik nije duan osigurati: a) broj korisnika, reim koritenja b) adresu c) datum izgradnje i rekonstrukcije, naziv izvoaa d) projekat 5. Za potrebe energetskog certificiranja zgrade obavezno se prikupljaju rauni: a) elektrina energija b) plin c) daljinsko grijanje d) voda e) nita od navedenog 6. Vrijednost unutanjih dobitaka toplote od 5W/m odreena je: a) normom BAS EN 13790:2008 19

b) Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada c) Tehnikim propisom o racionalnoj upotrebi energije i toplotnoj zatiti u zgradama 7. Kod metode B ispitivanja zrakopropusnosti ovojnice zgrade prema BAS EN 13829:2008 otvori u vanjskoj ovojnici zgrade su: a) otvoreni b) zatvoreni i zabrtvljeni c) svejedno

IZRADA IZVJETAJA 1. Za to primjenjujemo termografiju u zgradarstvu ? Mjerenja stanja ovojnice, propusnosti za zrak, toplotne mostove, prisustvo vlage 2. Do kojih se brzina vjetra smatra da isti nema utjecaja na rezultat mjerenja ? Do 2 (2,2) m/s Primjeri energetskog pregleda, izgled i sadraj certifikata 1. Mainski dio energetskog pregleda nekog objekta zapoinje: ? a) u uredu osobe koja Vas doeka u objektu b) u prostorima gdje se nalazi toplotni izvor c) pregledom vanjske ovojnice objekta 3. Osnovne prednosti kotla na biomasu (peleti i sjeka) u odnosu na niskotemperaturni kotao na EL loivo ulje su: a) povoljnija cijena goriva, ekoloki prihvatljivije gorivo b) povoljnija cijena opreme, ekoloki prihvatljivije gorivo 4. Glavni nedostatak kotla na biomasu (peleti i sjeka) u odnosu na niskotemperaturni kotao na EL loivo ulje je: a) nemogunost automatskog loenja kotla b) cijena opreme c) problem odstranjivanja pepela d) potrebno je osigurati prostor za skladitenje biomase 5. Koje od navedenih goriva je najjeftinije (cijena svedena po jedininoj koliini goriva): a) peleti (cijena/kg) b) sjeka (cijena/kg)

20

c) EL loivo ulje (cijena/litri) d) prirodni plin (cijena/m3) e) ukapljeni naftni plin (cijena/kg) 6. Toplotna mo peleta je vea u odnosu na toplotnu mo sjeke zbog: a) manjeg udjela vlage b) toga to su drvni ostaci od kojih se proizvode peleti spreani, a sjeka je u rastresitom stanju 7. Koji sistem ima veu efikasnost: a) vie pojedinanih ureaja b) jedan centralni ureaj 8. Glavni uzrok nepravilne regulacije temperature po pojedinim prostorijama nekog objekta (korisnici nekog objekta se ale da im je u pojedinim prostorijama prevrue, a u drugima prehladno): a) neizbalansirani sistem grijanja b) krivo namjeteni termostatski radijatorski ventil

21