KARENCA

- NAJKRAE VRIJEME KOJE MORA

PROI OD ZADNJE PRIMJENE SREDSTVA

ZA ZATITU BILJA DO PRVE BERBE ILI

ETVE

OSTALE VRSTE KARENCA

RADNA KARENCA- NAJKRAE VRIJEME KOJE MORA PROI OD ZADNJE PRIMJENE DO ULASKA RADNIKA U USJEV RADI OBAVLJANJA NEKIH ZAHVATA

KARENCA ZA DOMAE IVOTINJE-NAJKRAE

VRJEME KOJE MORA PROI OD ZADNJEG

TRETIRANJA DO PUTANJA DOMAIH IVOTINJA

U TRETIRANI USJEV NA ISPAU

TOLERANCA (MDK)
- MAKSIMALNA DOPUTENA KOLIINA

DJELATNE TVARI (I PROIZVODA

RAZGRADNJE TE TVARI) NEKOG

SREDSTVA ZA ZATITU BILJA

(PESTICIDA) U NAMIRNICI (ILI STONOJ

HRANI) ILI NA NJOJ, U TRENUTKU

NJEZINA STAVLJANJE U PROMET

Sustav utvrivanja maksimalnih doputenih koliina MDK = TOLERANCE

CCPR/Joint FAO/WHO
No Observed Adverse 1 Effect Level- NOAEL lab. ivotinje- mg/kg hrane Nacionalni toksikolozi, nutricionisti ADI x prosj. teina hranidbeni faktor PERMISSIBLE LEVEL (mg/kg hrane) Nacionalni fitomedicinari Maksimalni ostatak 6 kod pravilne primjene SZB na odreenoj kulturi (mg/kg hrane) 4 Acceptable Daily Intake 2 ADI : 100 = lab. ivotinje- mg/kg teine Acceptable Daily Intake 3 ADI Ljudi - mg/kg teine tijela PERMITTED LEVEL Nia vrijednost izmeu 5. i 6. (mg/kg hrane) Min. Zdravstva i MPVG MAKS. DOPUT. KOLIINA8 MDK= toleranca- zakonska vrijednost (mg/kg hrane) 7

ODREIVANJE KARENCE
Inicijalni reziduum (A) Inicijalni reziduum (B)
Dinamika razgradnje SZB na biljci A

Dinamika razgradnje SZB na biljci B

Toleranca (A)

Toleranca (B)

OTROVNOST ZOOCIDA ZA DOMAE IVOTINJE Veina mjera koje spreavaju mogunost trovanja ljudi vrijede i za domae ivotinje: I ZA STOKU VRIJEDE TOLERANCE,

KARENCE I DRUGA OGRANIENJA!

Najea trovanja domaih ivotinja

1. Trovanje peradi mamcima za glodavce (u polju, okunica, staje)

2. Opasnost od trovanja hranom krmno bilje se smije tretirati uz pridravanje svih propisanih ogranienja
3. Opasnost od trovanja nakon ispae u tretiranim vonjacima karence propisane za nasade vrijede i za podnasade 4. Voditi rauna o tome da li e kukuruzinac biti koriten za stelju ili za ishranu

Rukovanje zoocidima

ne ostavljati zoocide ili prskalice na mjestima dostupnim stoci ne prati, puniti ili prazniti prskalice na mjestima dostupnim stoci

SREDNJA LETALNA DOZA

orijentacijsko mjerilo za otrovnost domaih ivotinja LD50

takor
maka konj perad

250
500 300 1300

OTROVNOST ZA DIVLJA

Otrovanja divljai se deavaju uglavnom

uslijed nepravilne primjene, iako ima

sluajeva da i kod pravilne primjene doe

do trovanja!

ZOOCIDE KORISTITI NA STROGO

PROPISANI NAIN!

NAJOPASNIJI:

CINKFOSFID
RODENTICIDI

VANO

NAIN RASIPANJA MAMACA TRETIRANO SJEME

VELIKA OPASNOST

Dananji insekticidi nisu tako opasni kao oni dienske sinteze, iz grupe kloriranih ugljikovodika.
Ptice mogu pojesti i insekticid hranei se tretiranim sjemenom. Toksafen je bio opasan za pernatu divlja ako ga je pila

OTROVNOST ZOOCIDA ZA RIBE

Ovisi o:
a) VRSTI RIBE pastrve su osjetljive, tuke otpornije, aran najotporniji b) STAROSTI I VELIINI RIBE c) TEMPERATURI VODE poviena temperatura poveava toksinost d) SADRAJU KISIKA U VODI manje O2 vea otrovnost e) SADRAJU MINERALNIH SOLI U VODI poveanje sadraja vapna (tvrda voda) smanjuje otrovnost

f) FORMULACIJI ZOOCIDA emulzije su toksinije od suspenzija i praiva

g) VRSTI ZOOCIDA 3 grupe otrovnosti

OTROVNOST ZOOCIDA ZA PELE

SZB poseban problem otrovnosti zoocida (insekticida) za pele

Najvea opasnost za pele:

organizirano masovno suzbijanje nekih tetnika
suzbijanje tetnika blizu cvatnje suzbijanje tetnika u kulturama u kojima cvatu korovi primjena zoocida u blizini konica

Najvee tete u pelarstvu

Vea teta od unitavanja pela nego od prodaje meda

NAINI PRODORA I MEHANIZAM DJELOVANJA INSEKTICIDA

Zato je vaan nain prodora?

Ako poznajemo nain prodora moemo ga pojaati

Mehanizam djelovanja vano zbog antirezistenata

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida

3 naina prodora:

1. PROBAVNI TRAKT
2. RESPIRATORNI SISTEM

3. KUTIKULA

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida

1. PROBAVNI TRAKT
- djelotvornost ovisi u tom sluaju o prodrljivosti insekata naroito su prodrljive liinke zadnjih razvojnih stadija

INTENZITET ISHRANE OVISI O: 1. RAZVOJNOM STADIJU

2. TEMPERATURI 3. VRSTI HRANE

4. SONOSTI, STAROSTI BILJKE

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida 1. PROBAVNI TRAKT

VANO JE DA ELUANI INSEKTICIDI NE POKAZUJU REPELENTNO DJELOVANJE

Gusjenice Euxoa izbacuju hranu (zajedno s insekticidom) ako nadrauje

Neki kukci prebrzo izbace hranu kroz analni otvor, a neki razgrade insekticide u neotrovne sastojke valvulu cardiaca

Resorpcija ovisi o kiselosti eluanog soka

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida

2. RESPIRATORNI SISTEM
- kukci diu pomou stigmi rasporeenih po cijelom tijelu

- preko respiratornog sistema dijeluju fumiganti, ali i insekticidi s fumigantniom djelovanjem

- tekuine smanjene napetosti povrine mogu u veoj mjeri prodrijeti kroz stigme

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida

3. KUTIKULA
Razlikujemo: a) IZRAVNO KONTAKTNO DJELOVANJE - kad se tretira izravno kukac b) REZIDUALNO KONTAKTNO DJELOVANJE - tretira se povrina po kojoj se kukac kree

Vano

DEBLJINA

SASTAV

KUTIKULE epikutikula eksokutikula endokutikula

oko 40 m

voda bjelanevine hitin lipidi

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida 3. KUTIKULA

Smatralo se da DDT ima kontaktno djelovanje jer se topi u lipidima, no njih ima samo na epikutikuli koja je debela 1 mm. Kroz druga 2 sloja prodire kanalima (lijezde, dlake).
Insekticidi najee prodiru preko tarsusa na njima je kutikula tanja i proeta je kemoreceptornim stanicama. BRA DJELOTVORNOST

VEA DODIRNA POVRINA

SMANJUJU JE: - DLAKE - VOSAK (gusjenice sovica pozemljua) - DRUGE IZLUEVINE

Naini prodora i mehanizam djelovanja insekticida 3. KUTIKULA

BOLJI PRODOR

postie se formulacijama (otapala u formulacijama) * uljne formulacije su 4-6 puta toksinije

KOMBINIRANO DJELOVANJE insekticidi prodiru uglavnom na sva 3 naina

SPINOSAD

Mehanizam djelovanja insekticida nakon prodora u organizam Ovisi o grupi insekticida:

a) KLORIRANI UGLJIKOVODICI nervni otrovi (stimuliraju ili djeluju depresivno na CNS)
b) ORGANOFOSFORNI INSEKTICIDI inhibiraju enzim kolinesterazu ime se omoguuje nakupljanje acetilkolina. Nakon nagomilavanja izaziva nekoordiniranu aktivnost, tremor, paralizu miia i smrt. c) KARBAMATI inhibiraju enzim kolinesterazu d) PIRETROIDI nervni otrovi e) IGR regulatori rasta i razvoja juvenilni i antijuvenilni hormoni

Sredstva za zatitu bilja

Sistemici
(translokacijski)

Nesistemici
(kontaktni)

Selektivni

Univerzalni

UNIVERZALNOST I SELEKTIVNOST
UNIVERZALNOST JE SVOJSTVO NEKOG
SREDSTVA ZA ZATITU BILJA DA DJELUJE NA VELIKI BROJ NAMETNIKA (NAJEE DJELUJE NEGATIVNO I NA NJIHOVE PRIRODNE NEPRIJATELJE);

SELEKTIVNOST JE SVOJSTVO NEKOG

SREDSTVA DA ZBOG SVOG SPECIFINOG NAINA PRODORA ILI MEHANIZMA DJELOVANJA SUZBIJE SAMO ODREENU (UU) GRUPU TETOINJA

PREDNOSTI UNIVERZALNIH SREDSTAVA

ISTOVREMENO DJELUJU NA VIE RAZLIITIH TETNIKA IME OMOGUAVAJU:
SUZBIJANJE VIE NAMETNIKA JEDNIM TRETIRANJEM BEZ DODATNOG KOMBINIRANJA PRIPRAVAKA; JEFTINIJI SU I JEDNOSTAVNIJI ZA PRIMJENU;

NEDOSTATCI UNIVERZALNIH SREDSTAVA

ISTOVREMENO DJELUJU I NA PRIRODNE NEPRIJATELJE TETNIKA PA NJIHOVA UPOTREBA MOE DOVESTI DO:
POREMETNJE PRIRODNE RAVNOTEE IZMEU TETNIKA I NJIHOVIH PRIRODNIH NEPRIJATELJA BREG RAZVOJA REZISTENTNOSTI ZBOG NEGATIVNOG DJELOVANJA NA PRIRODNE NEPRIJATELJE

PREPORUAJU SE ZA USJEVE U KOJIMA SE INSEKTICIDI RIJETKO UPOTREBLJAVAJU

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEE (II)

UNITAVANJE KORISNIH ORGANIZAMA, PARAZITA I PREDATORA KOJI SU KONTROLIRALI POPULACIJU TETNIKA KOJI NIJE PREDSTAVLJAO PROBLEM U NASADU

PRENAMNOENJE TETNIKA KOJI DO TADA NIJE BIO PROBLEM JER SU GA SUZBIJALI NJEGOVI PRIRODNI NEPRIJATELJI KOJE SMO UNITILI PESTICIDIMA (PRIMJER:JABUNA KRVAVA U PROBLEM KAD SE INSEKTICIDI ZA DRUGE TETNIKE NE PRIMJENJUJU STRUNO)

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEE (III)

DIREKTNO DJELOVANJE PESTICIDA NA STIMULIRANJE RASTA I RAZVOJA NEKIH VRSTA TETNIKA

DDT POVEAVA PLODNOST ENKI CRVENOG VONOG PAUKA DJELOVANJE PESTICIDA NA BILJKU TAKO DA MIJENJAJU NJENA SVOJSTVA I DA BILJKA POSTAJE POGODNIJA ZA ISHRANU TETNIKU- TROFOBIOZA

MEVINFOS NA DUHANU POVEAVA DULJINU IVOTA I FERTILITET LISNIH UIJU (KORISTIO SE ZA SUZBIJANJE TRIPSA)

POREMETNJA PRIRODNE RAVNOTEE (III)

UTJECAJ HERBICIDA UTJEU NA SMANJENJE BROJNOSTI KORISNE FAUNE TLA

ZBOG UNITENJA KOROVA U POVRINSKOM SLOJU TLA NASTAJU NEPOVOLJNI UVJETI ZA IVOT KUKCIMA U TLU UTJEU NA POVEANU TETNOST ZEMLJINIH TETNIKA

TETNICI U TLU SU POLIFAGNI, HRANE SE I KULTUROM I KOROVOM, AKO UNITIMO KOROV SVI KUKCI SE KONCENTRIRAJU NA KULTURU

KAKO SPRIJEITI I UBLAITI POREMETNJU PRIRODNE RAVNOTEE?

KORISTITI SELEKTIVNE PESTICIDE KOJI DJELUJU NA MANJI BROJ ORGANIZAMA (SKUPLJI SU), PRI TOM PREDNOST DATI SISTEMICIMA

INSEKTICIDIMA ELUANOG DJELOVANJA

INSEKTICIDIMA KRATKOG DJELOVANJA INSEKTICIDIMA MANJE OTROVNOSTI REGULATORIMA RASTA I RAZVOJA BIOLOKIM INSEKTICIDIMA

IZBJEGAVATI SVAKU NEPOTREBNU UPORABU PESTICIDA IZBJEGAVATI PREDOZIRANJA IZABRATI POVOLJNIJI NAIN PRIMJENE ZAJEDNO S ATRAKTANTOM TRETIRANJE TRAKE UMJESTO IROM

IZABRATI ONE ROKOVE KADA NEMA PRIRODNIH NEPRIJATELJA

SISTEMICI ILI ENDOTERAPEUTSKI ENTOMOCIDI

SISTEMINOST JE SVOJSTVO SREDSTVA DA GA BILJKE NAKON NANOENJA UPIJU I PROVEDU SVOJIM PROVODNIM SISTEMOM U SVE BILJNE ORGANE, TE DA GA U BILJNIM ORGANIMA SKLADITE U KOLIINI KOJA DJELUJE ENTOMOCIDNO SISTEMICI DJELUJU SAMO NA ONE KUKCE KOJI SE HRANE BILJNIM DJELOVIMA ILI IZ NJIH SIUSELEKTIVNI SU

PREDNOSTI SISTEMIKA
SELEKTIVNI SU, DJELUJU SAMO NA KUKCE KOJI SIU NA BILJKAMA ILI SE HRANE BILJNIM DJELOVIMA;
POTEUJU PRIRODNE NEPRIJATELJE; DJELOVANJE MANJE OVISNO O OBORINAMA- TEE SE ISPIRU IZ BILJKE; DOBRO DJELUJU NA KUKCE KOJI IVE SKRIVENIM NAINOM IVOTA (KOVRAJU LIST, PRAVE IKE) DO KOJIH KONTAKTNI INSEKTICIDI TEE DOPIRU; MJESTO PRIMJENE I MJESTO NA KOJEM DJELUJU NIJE ISTO; PODNOSE NETO LOIJU PRIMJENU (NIJE NUNO DA POKROVNOST TRETIRANIH BILJNIH DJELOVA BUDE POTPUNA JER NE DJELUJU KONTAKTNO NEGO SE RASPOREDE PO BILJCI)

NEGATIVNE STRANE SISTEMIKA

USKI SPEKTAR- ESTO NIJE MOGUE JEDNIM SREDSTVOM SUZBITI VIE TETNIKA ODJEDNOM; OBINO SU SKUPLJI; NAJEE SU OTROVNIJI OD OSTALIH INSEKTICIDA; DUE SE ZADRAVAJU U BILJCI PA SU KARENCE DUE; ZBOG NAVEDENOG OBINO SU OGRANIENJA U PRIMJENI VEA;

Osnovni uvjeti za mijeanje sredstava za zatitu bilja

1. FIZIKALNO-KEMIJSKA KOMPATIBILNOST DJELATNIH TVARI ILI FORMULACIJA

2. RAZLIITI SPEKTAR ILI NAIN DJELOVANJA KOMPONENTI U CILJU PROIRENJA SPEKTRA DJELOVANJA KOMBINACIJE ILI POBOLJANJA DRUGIH SVOJSTAVA
3. POVOLJNI UINCI INTERAKCIJE KOMPONENTI 4. KORITENJE ISTOM METODOM APLIKACIJE 5. POTPUNO POKLAPANJE OPTIMALNOG ROKA PRIMJENE

Posljedice inkompatibilnosti sredstava

1. NEMOGUNOST PRIMJENE FIZIKALNO-KEMIJSKA INKOMPATIBILNOST
2. UTJECAJ NA ORGANIZME KOJI SE SUZBIJAJU MEUSOBNE INTERAKCIJE 2 ILI VIE SZB - SINERGIZAM - POTENCIJACIJA - ANTAGONIZAM - ADIRANJE - NEZAVISAN UINAK 3. PROMJENE DJELOVANJA NA DRUGE ORGANIZME POTENCIJACIJA ILI SMANJENJE OTROVNOSTI 4. UTJECAJ NA BILJKU FITOTOKSINOST, STIMULACIJA

SINERGIZAM kombinacija 2 ili vie pripravaka daje vei uinak od same uinkovitost svakog pripravka za sebe 2+2=5 ANTAGONIZAM kombinacija 2 ili vie pripravaka daje slabiji uinak od same uinkovitosti svakog pripravka za sebe 2+2=3 POTENCIJACIJA jedna inaktivna tvar pojaava djelovanje nekog pripravka 0+2=4 ADIRANJE djelovanje kombinacije pripravaka koje rezultira konanim uinkom jednakim zbroju uinaka svakog pripravka 2+2=4

NEZAVISAN UINAK konani uinak kombinacije pripravaka jednak je uinku najaktivnijeg pripravka
A+B+C=B

FITOTOKSINOST
POJAVA NEGATIVNOG DJELOVANJA SREDSTVA ZA ZATITU BILJA NA TRETIRANU BILJKU (ZA IJE TRETIRANJE JE NAMIJENJENO)

RAZLOZI ZBOG KOJIH DOLAZI DO FITOTOKSINOSTI

DRIFT- ZANOENJE PRILIKOM TRETIRANJA SUSJEDNE PARCELE; PREVELIKA DOZA, TJ. KONCENTRACIJA; EKSTREMNO VISOKE ILI NISKE TEMPERATURE PRILIKOM TRETIRANJA; PRIMJENA U POGRENO VRIJEME (OBZIROM NA FENOFAZU BILJKE); ZAOSTATAK DRUGOG SREDSTVA (NAJEE HERBICIDA) U PRSKALICI; MIJEANJE SREDSTAVA- PRIPREMA KOKTELA

Fitotoksinost uzrokovana bakrom

Fitotoksinost uzrokovana insekticidom

Fitotoksinost uzrokovana herbicidom (Diuron)

Cress-test

REZISTENTNOST - pojava postupnog sniavanja uinkovitosti nekog pesticida na odreenu vrstu tetoinja

Najei uzroci rezistentnosti

1. Preesta primjena sredstava za zatitu bilja
- nepesticidne metode: - prag tolerantnosti PREVENTIVA
plodored

KURATIVA mehanike mjere

2. Ponavljanje istog pripravka ili grupe pripravaka

- cross rezistentnost = fizioloka - spot rezistentnost = zemljopisna

3. Predoziranje

Mehanizam nastanka rezistentnosti

osjetljive jedinke

rezistentne jedinke

imbenici koji uvjetuju brzinu pojave rezistentnosti

1. Karakteristike kukca kojeg suzbijamo
-Genetska sposobnost; -Broj generacija; -Broj potomaka po generaciji -Nain razmnoavanja -Pokretljivost kukca;

2. Karakteristike sredstva koje primjenjujemo

-Djelotvornost = selekcijski pritisak -Mehanizam djelovanja; -Nain prodora u organizam kukca

3. ovjek i tretirana biljka

-Broj tretiranja; -Veliina tretirane povrine; -Vrsta nasada; -Metoda aplikacije; -Predoziranje

Neke mogunosti alterniranja insekticida ABAB AABBAA AABBCC AB C AB C AB AB C AB itd.

Kros rezistentnost - pojava da se djelovanjem jednog pesticida pojavljuju sojevi rezistentni ne samo na taj, ve i na neke druge pesticide srodnih grupa

Rezistentnost kukaca
1. FIZIOLOKI UVJETOVANA REZISTENTNOST
- sposobnost organizma da putem biokemijskih procesa odoli nekom otrovu 2. MORFOLOKI UVJETOVANA REZISTENTNOST - sastoji se u svojstvu nekog organizma da sprijei prodor pesticida u njega

3. PSIHOFIZIKI UVJETOVANA REZISTENTNOST - sastoji se u odreenom ponaanju nekih individua koje dovodi do smanjenja ili izbjegavanja njihovog dodira s insekticidom