MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09) i lanka 4. stavka 1. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljuje:

TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRA

GODINA 2011.

SADRAJ 1. 2. 3. 4.
4.1. 4.2. 4.3.

UVOD ............................................................................................................................................... 4 NAJMANJA OBRADIVA POVRINA ........................................................................................ 4 OBRADA TLA ................................................................................................................................ 4 GNOJIDBA...................................................................................................................................... 4
Gnojidba organskim gnojivom....................................................................................................................................5 Gnojidba makroelementima........................................................................................................................................5 Gnojidba duikom .......................................................................................................................................................6

5. 6.

NAVODNJAVANJE ....................................................................................................................... 6 SORTE ............................................................................................................................................. 7

6.1. Izbor sorti..........................................................................................................................................................................7 6.2. Sjeme i presadnice............................................................................................................................................................7

7. 8. 9. 10. 11. 12.

12.

LOKACIJA...................................................................................................................................... 7 PLODORED I PLODOSMJENA .................................................................................................. 7 PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA .................................................................. 8 BERBA ............................................................................................................................................. 8 SKLADITENJE ............................................................................................................................ 8 INTEGRIRANA ZATITA POVRA ......................................................................................... 9
1. Openito...................................................................................................................................................................9 Integrirana zatita povra u zatienom prostoru ..................................................................................................9

12.2.

12.3. Mjere zatite povra na otvorenom .......................................................................................................................13 12.3.1. Mehanike mjere................................................................................................................................................13 12.3.2. Bioloke mjere ...................................................................................................................................................13 12.3.3. Biotehnike mjere...............................................................................................................................................14 12.3.4. Kemijske mjere ..................................................................................................................................................14 12.4. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja ..........................................................................................................16

13. EKOLOKA SVIJEST I STRUNA OSPOSOBLJENOST POVRARA UKLJUENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU........................................................................................................ 16 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

PRILOZI ........................................................................................................................................ 17 INTEGRIRANA ZATITA RAJICE....................................................................................... 26 INTEGRIRANA ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA ........................................................ 41 INTEGRIRANA ZATITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA.................. 49 INTEGRIRANA ZATITA GRAHA.......................................................................................... 58 INTEGRIRANA ZATITA GRAKA ....................................................................................... 63 INTEGRIRANA ZATITA BLITVE I CIKLE......................................................................... 68 INTEGRIRANA ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE............................................... 70 INTEGRIRANA ZATITA KUPUSNJAA ............................................................................ 76 INTEGRIRANA ZATITA MRKVE ......................................................................................... 84 INTEGRIRANA ZATITA CELERA........................................................................................ 88 INTEGRIRANA ZATITA PERINA....................................................................................... 89
2

26. 27. 28. 29. 30.

INTEGRIRANA ZATITA PAROGA..................................................................................... 90 INTEGRIRANA ZATITA PINATA....................................................................................... 92 INTEGRIRANA ZATITA LUKOVIASTOG POVRA ..................................................... 94 INTEGRIRANA ZATITA HRENA .......................................................................................... 99 INTEGRIRANA ZATITA POVRA OD PARAZITA IZ TLA (klijalita i mlade biljke)102

1. UVOD Integrirana proizvodnja povra (u daljnjem tekstu IPP) je sustav uzgoja koji podrazumijeva primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama. Cilj integrirane proizvodnje povra je proizvodnja povra vodei pritom rauna o: smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita, uvanju i poticanju plodnosti tla, uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije, optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane. 2. NAJMANJA OBRADIVA POVRINA Minimalna ukupna povrina pod povrem za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha na otvorenom ili 0,10 ha u zatienim prostorima. 3. OBRADA TLA Zahtijevane mjere: sve mjere obrade tla moraju biti usmjerene na zatitu i poboljavanje plodnosti tla, odravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu, osiguravanje razliitog i uravnoteenog plodoreda. Zabranjuje se: cjelogodinja nepokrivenost tla, koritenje herbicida u zatienim prostorima, kemijska dezinfekcija tla, otvoren sustav hidroponske proizvodnje povra u zatienu prostoru.

Preporuke: Svi postupci obrade tla moraju uzeti u obzir zatitu i poboljanje plodnosti tla. Tomu doprinose: sprjeavanje nastanka erozije i zbijanja tla, dubinsko rahljenje pri optimalnoj vlazi tla, obrada tla na nagnutoj povrini popreno na pad terena (sprjeavanje erozije), izbjegavanje ugara tla zimi (neposijane povrine zimi), obrada koja odrava strukturu tla, osiguravanje dovoljne koliine humusa, odnosno uravnoteene bilance humusa u tlu.

4. GNOJIDBA

Pri gnojidbi je potrebno uzeti u obzir: rezultate analize tla, iznoenje biljnih hraniva obzirom na planirani prinos, stupanj iskoritenja hraniva iz gnojiva, gnojidbu organskim gnojivima u prethodnim godinama i nain gnojidbe. Optimalan rast biljaka mogu je samo pri dovoljnoj i uravnoteenoj opskrbi biljke lako dostupnim hranivima. To se osigurava kombinacijom organske i mineralne gnojidbe uz sljedea naela: unos hraniva prilagoditi razini opskrbljenosti tla i potrebama kulture, u proraunu gnojidbe uzeti u obzir hraniva iz organske tvari u tlu (ostaci predusjeva, humus), odabir odgovarajuih gnojiva zbog sprjeavanja nakupljanja pojedinih hraniva (npr. fosfata), prednost dati fertirigaciji zbog viekratnog dodavanja manjih koliina gnojiva, gnojiva primijeniti jednakomjerno i precizno, neobraene povrine izuzeti iz gnojidbe, uzeti u obzir sadraj hraniva u vodi za navodnjavanje. Zabranjuje se: primjena mulja, odnosno komposta od mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, primjena duinih gnojiva izvan razdoblja uzgoja, viekratno prekoraivanje graninih vrijednosti Nmin u dvije uzastopne godine poslije berbe. Zahtijevane mjere: analiza tla u zatienim prostorima jednom godinje i na otvorenom najmanje svake 3. godine te koritenje rezultata pri gnojidbi tla, potivati reakciju kulture na organsku i mineralnu gnojidbu, prije gnojidbe duikom provesti analizu Nmin za proraun svake prihrane, gnojidbu duikom pri ukupnoj potrebi iznad 80 kg/ha podijeliti u obroke, bilanca ukupnih hraniva ukljuuje hraniva iz organske i mineralne gnojidbe, organske tvari je potrebno kompostirati tako da iscijeena voda ne moe otjecati u podzemne vode, najvea ukupna koliina upotrijebljenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 170 kg/ha godinje, osim za povre koje je posebno oznaeno u tablicama 14.6 i 14.7 za koje najvea koliina koritenog duika iz mineralnih gnojiva moe biti 200 kg/ha godinje. 4.1. Gnojidba organskim gnojivom Prije uporabe nedeklariranih organskih gnojiva osobito je vano da se ona analiziraju kako bi se izbjeglo unoenje nepoeljnih tvari poput tekih metala i drugih toksinih tvari. Kompost iz vlastite proizvodnje potrebno je skladititi tako da njegova drenana voda ne dolazi u vodotoke i podzemne vode. Zreli stajski gnoj treba skladititi na povrinama nepropusnima za vodu i opremljenom jamom za skupljanje drenane vode. Hraniva iz komposta, stajskog gnoja i iz zelene gnojidbe, ine bilancu hraniva u tlu. Kulturu za zelenu gnojidbu potrebno je uzeti u obzir pri planiranju plodoreda. 4.2. Gnojidba makroelementima

Za pristupanost svih hraniva, a osobito fosfora i mikroelemenata presudnu ulogu ima reakcija tla. Stoga se pH i koliina biogenih makroelemenata (N, P, K, Mg) te po potrebi mikroelemenata i aktivnog vapna odreuje standardnim analizama za tlo. Pri tome je potrebno: provesti analizu tla u zatienim prostorima svake godine, a na otvorenom najmanje svake 3. godine pridravati se optimalne opskrbljenosti sukladno klasi zasienosti C, kod klase C opskrbljenosti tla fosforom i kalijem, gnojidbu odrediti prema prinosu, odnosno, potronji kulture, potivati preporuke za gnojidbu kako bi se postigle optimalne vrijednosti. 4.3. Gnojidba duikom Potrebe za duikom izraunavaju se s posebnom pozornou radi sprjeavanja nepotrebnog unoenja koje moe rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode kao i njihovim nakupljanjem u biljci. Gnojidbu duikom potrebno je ograniiti na minimum neophodan za proizvodnju kvalitetnog povra. Uvjeti za to su: redovito provoenje analize Nmin ili jednakovrijednih postupaka za odreivanje zaliha duika u tlu, analizu Nmin je potrebno provesti u punom obliku za: a) vrstu povra s najveom povrinom na gospodarstvu koje proizvodi do 3 kulture, b) barem tri vrste povra koje obuhvaaju najveu povrinu na gospodarstvu koje proizvodi 4 do 10 kultura, koritenje suvremenih postupaka za prognoziranje mineralizacije duika, potivanje referentnih vrijednosti Nmin kao osnove za gnojidbu duikom, raspodjela velikih koliina duika na vie obroka, koritenje sporo djelujuih duinih gnojiva, podatak o provedenoj Nmin analizi je potrebno upisati u Zapise o proizvodnji. 5. NAVODNJAVANJE Odgovarajuim snabdijevanjem tla vodom optimalno iskoritavamo gnojiva i sprjeavamo unos nitrata u podzemne vode. Pri tome treba voditi rauna o: vrsti tla i klimatskim prilikama, koritenju suvremenih sustava navodnjavanja, npr. odreeni sustavi kienja te sustavi lokaliziranog navodnjavanja (kapanje i minirasprskiva), sadraju hranjivih tvari u vodi gdje je potrebno uzeti u obzir bilancu gnojidbe (analiza sadraja N u podzemnim vodama i vodi za navodnjavanje), osiguranju jednakomjerne raspodjele vode, zapisivanju padalina (praenje dostupnih podataka za prognoziranje potreba za navodnjavanjem) i koliina vode za navodnjavanje. Zabranjuju se: obroci vode iznad 20 l/m2 na lakim pjeskovitim i teim glinastim tlima. Zahtijevane mjere: koritenje sustava navodnjavanja koje osigurava tednju vode,
6

 prilagodba reima navodnjavanja (broj, obroci i intervali navodnjavanja), vrsti biljaka, razvojnom stadiju, fizikalnim karakteristikama tla i vremenskim prilikama.

6. SORTE 6.1. Izbor sorti Pri odabiru sorti potrebno je uzeti u obzir sljedee kriterije: tolerantnost na bolesti i tetnike, tolerantnost na meteoroloke prilike i okoline utjecaje, sorte koje u manjoj mjeri nakupljaju nitrate, stabilnost prinosa, unutarnja kvaliteta: koliina nutritivnih tvari i okus, vanjska kvaliteta: izgled prema standardu kvalitete te primjerenost za skladitenje i transport, stupanj tehnoloke zrelosti ovisno o namjeni proizvoda, odrivost u skladitu i na prodajnom mjestu. 6.2. Sjeme i presadnice Kvaliteta sjemena i presadnica neposredno u velikoj mjeri utjee na normalan razvoj usjeva povra te na manju pojavu tetnih organizama. Potrebno je uzeti u obzir sljedee uvjete: uporaba certificiranog sjemena za izravnu sjetvu i proizvodnju presadnica, strogi odabir u uzgoju presadnica (odstraniti zaraene i slabo razvijene presadnice), cijepljenje presadnica, minimum stresa pri sadnji presadnica.

7. LOKACIJA Pri odabiru lokacije za proizvodnju povra potrebno je uzeti u obzir sljedee kriterije: meteoroloke prilike (oborine, pojava mraza, relativna vlaga zraka), tip tla (dubina, kapacitet za biljna hraniva, razina opskrbljenosti hranivima, koliina humusa, mikrobioloka aktivnost), reljef (nagib i ekspozicija terena), opskrbu vodom (razina podzemne vode, mogunost navodnjavanja, retencijska sposobnost tla), infrastrukturu za zatitu stanita (zatita od vjetra, zatita od erozije tla, zatita podzemnih voda i dr.). 8. PLODORED I PLODOSMJENA Plodored predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu (poljosmjena) i vremensku (plodosmjena), na proizvodnim povrinama.
7

Uspostava plodoreda je obvezna. Uravnoteen plodored je uvjet za bioloki aktivno tlo i zdrav usjev. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir: iroko postavljen i raznolik plodored s izmjenom kultura prema botanikim porodicama (tablice 14.4 i 14.5), primjereno prekrivanje tla s ukljuivanjem dodatnih usjeva, odnosno meuusjeva (sprjeavanje ispiranja nitrata, zatita od erozije), ouvanje plodnosti tla, uzimanje u obzir uinka pretkulture na bilancu hraniva, sprjeavanje opasnosti od tetnih organizama koji su posljedica loeg plodoreda. 9. PROIZVODNJA U ZATIENIM PROSTORIMA Proizvodnja u zatienim prostorima omoguava cjelogodinji uzgoj kultura kojima je potrebno mnogo topline, a namijenjena je i proizvodnji presadnica. U proizvodnji u zatienim prostorima naelno vrijede odredbe iz svih poglavlja tehnolokih uputa, a preporuuju se dopuniti sljedeim mjerama: kontrolirano navodnjavanje, sprjeavanje nakupljanja soli u tlu i/ili supstratu, regulacija klime, tednja energije pomou energetskih zavjesa, dopunsko osvjetljenje presadnica. U hidroponskom uzgoju na supstratima i/ili hranjivim otopinama obvezna je uporaba zatvorenog ili recirkulirajueg sustava. 10. BERBA Zbog ouvanja vanjske i unutarnje kvalitete povra potrebno je pri berbi uzeti u obzir sljedee: optimalno vrijeme berbe s obzirom na tehnoloku zrelost i koliinu nitrata, koritenje postupaka berbe koji ne oteuju povre, zatitu ubranog povra od vjetra i sunca, brz odvoz s polja zbog ouvanja svjeine, koritenje ekoloki prihvatljive ambalae, npr. ambalae za viekratno koritenje, odravanje higijene u transportu.

11. SKLADITENJE Brzo hlaenje je uvjet za ouvanje vanjske i unutarnje kvalitete. Kratkotrajno i dugotrajno skladitenje je potrebno zbog kontinuiranog snabdijevanja trita. Zahtijevane mjere: osigurati optimalne uvjete skladitenja koji odgovaraju pojedinoj vrsti povra, skladititi samo zdravo povre, im prije postii optimalnu temperaturu skladitenja,
8

 skladite puniti s obzirom na kapacitet rashladnog ureaja, prema potrebi u etapama, redovito kontrolirati skladitenu robu, odravati higijenu tijekom skladitenja, sprijeiti pristup glodavcima.

12. INTEGRIRANA ZATITA POVRA 12. 1. Openito U integriranoj proizvodnji povra za zatitu biljaka posee se za sredstvima za zatitu bilja (u daljnjem tekstu SZB) samo kada su iscrpljene ostale mogunosti (izvoenje preventivnih mjera, briga za higijenu bilja, mehaniko suzbijanje, bioloko i dr. Za suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji prednost je potrebno dati nekemijskim postupcima (koritenje maleva, suzbijanje korova pri pripremi povrine za sjetvu/sadnju, odnosno, metode provokacije, koritenje drljaa, kultivatora, solarizacija tla i dr. U sluaju pojave tetnih organizama, SZB se koriste kada tetni organizmi premae prag tetnosti (za tetne organizme za koje je dan prag tetnosti). U proizvodnji povra u zatienim prostorima za suzbijanje tetnih organizama, prednost ima upotreba korisnih organizama pred koritenjem SZB. Za gljivine bolesti u veini sluajeva se ne moe odrediti prag tetnosti pa je zbog toga potreban jo vei oprez pri odabiru i primjeni fungicida i uvijek se uzima u obzir prognoza pojave (za tetne organizme za koje se prognoza provodi), kako bi se smanjio broj tretiranja. U odabiru SZB prednost se daje sredstvima koja nisu tetna za korisne organizme. Za kemijsko suzbijanje tetnih organizama poljoprivredni proizvoa smije koristiti iskljuivo SZB iz tehnolokih uputa. 12.2. Integrirana zatita povra u zatienom prostoru

Biljke u zatienom prostoru rastu u drukijim uvjetima nego na otvorenom pa njihovu zatitu od tetnih organizama treba primjereno prilagoditi. U zatienom prostoru vlaga i temperatura zraka mogu se donekle podeavati i kontrolirati. Procesi se dogaaju bre i intenzivnije, a pogreke u tehnologiji brzo rezultiraju jaom pojavom gljivinih i bakterijskih zaraza biljaka ili velikim brojem tetnih organizama. Zatita od gljivinih, virusnih i bakterijskih bolesti U zatienom prostoru ak se i manje greke brzo vide na biljkama. Zbog toga, uzgoj biljaka u zatienom prostoru zahtijeva vie strunog znanja. Sve se promjene, pojave i irenje bolesti dogaaju puno bre i intenzivnije nego na otvorenom. Zbog toga je vano da je proizvoa u zatienom prostoru dnevno prisutan, da se biljke detaljno promatraju i da se pri pojavi simptoma bolesti brzo reagira. U integriranoj proizvodnji povra posebno je vana stalna prisutnost i nadzor jer se pri tomu SZB mogu uinkovito upotrijebiti samo lokalno. Agrotehnike mjere: dezinfekcija tla u zatienom prostoru u integriranoj proizvodnji povra mogua je samo vodenom parom i/ili solarizacijom jer kemijska zatita nije dozvoljena, redovito provjetravanje zatienog prostora: bez obzira na temperaturu zraka na otvorenom, svakodnevno je provjetravanje zatienog prostora jedna od vanijih mjera za uinkovitu zatitu bilja. Bez obzira na vanjsku temperaturu zraka, zatieni prostor se prozrauje rano ujutro, prema potrebi takoer i tijekom dana. Odgovarajuim
9

zaslonima osigurava se da hladan zrak ne pue izravno po biljkama, ako isto ne sprjeava izvedba zatienog prostora, koritenje ventilatora: sustavi grijanja toplim zrakom (ventilatori potiskuju zrak uzdu zatiena prostora) i toplom vodom (cijevni registri zrae toplinu u okolni zrak) sniavajui relativnu vlagu zraka mogu biti uinkovita preventivna mjera pri prvoj pojavi bolesti, maliranje tla osim to sprjeava rast korova, smanjuje vlanost zraka pri navodnjavanju kapanjem. Uslijed vie temperature zraka u zatienom prostoru, isparavanje vode pri navodnjavanju je intenzivnije. Zbog vee vlanosti zraka u prizemnom sloju, mnoge gljivine bolesti najee se pojavljuju na donjim dijelovima biljke. Polietilenske (PE) folije koje se koriste za maliranje tla ne smiju biti oteene, plodosmjena: dovoljno iroka plodosmjena temelj je sprjeavanja jaeg razvoja gljivinih i drugih bolesti u zatienom prostoru. U zatienom prostoru, u veini sluajeva iz ekonomskih razloga, uzgaja se plodovito povre koje pripada u dvije razliite porodice, pomonice (Solanaceae) i tikvenjae (Cucurbitaceae). Vrste iz navedenih porodica imaju zajednike zemljine gljivine bolesti, a posljednjih godina i bakterijske bolesti na nadzemnim biljnim dijelovima. Usprkos tome, preporuuje se uzgoj vrsta iz pojedine porodice svake druge godine, uz obvezni uzgoj meukultura. Ako se niski i visoki tuneli ne koriste tijekom zime, primjerena je mjera sjetva ozimih strnih ita, jema ili penice. Osim uloge lana u plodoredu, jo im je vea uloga u akumuliranju hranjivih tvari. Korijen itarica zadrava hranive tvari koje prethodne kulture nisu iskoristile u gornjem sloju tla. Tako e biti na raspolaganju sljedeim kulturama, to je potrebno uzeti u obzir u planu gnojidbe. itarice se u proljee zaoru, a time se i tlo obogauje humusom, gnojidba: struna gnojidba temeljena na potrebi povrtne vrste za hranivima, kemijskoj analizi tla i ostatku hranivih tvari prethodne kulture (etveni ostaci), zajedno s plodosmjenom, osnovna je agrotehnika mjera kojom se jaa otpornost biljaka. Pri fertirigaciji, odnosno, primjeni kompleksnih vodotopivih gnojiva zajedno s navodnjavanjem, potrebno je koristiti odgovarajue formulacije gnojiva obzirom na razvojne faze biljke. Posebno je znaajna gnojidba duikom. U zatienom prostoru, uslijed povoljnih mikroklimatskih uvjeta, mineralizacija duika je bra i kontinuirana pa se iz organske tvari oslobaa vea koliina biljkama dostupnog duika. Upravo u zatienom prostoru viak duika moe uzrokovati fizioloke bolesti biljaka. Zbog pregnojenosti duikom mogu biti osjetljivije na gljivine i bakterijske bolesti. U zatienom prostoru preporuuje se gnojidba duikom na osnovi Nmin analiza ili brzih testova tla, pripravci koji jaaju otpornost biljaka: koritenje pripravaka na bazi algi i aminokiselina moe dodatno smanjiti rizik od zaraze gljivinim ili bakterijskim bolestima, navodnjavanje sustavom kapanja u zatienom prostoru je neophodno jer smanjuje vlanost zraka. Za odreivanje koliine i vremena navodnjavanja preporuuje se koritenje tenziometara i drugih mjernih ureaja, koritenje sjemena i presadnica: koristiti sjeme i presadnice proizvedeno prema propisima Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu (Narodne novine, br. 140/05 i 35/08) i Zakonu o biljnom zdravstvu (Narodne novine br. 75/05). U vlastitoj proizvodnji presadnica odmah se odstranjuju sve biljke sa simptomima deformacija i razliitosti prema ostalim biljkama. Pri odstranjenju treba paziti da se ne dodiruju zdrave presadnice, uzgoj otpornih sorti: ako se u zatienom prostoru ee pojavljuju odreene gljivine ili bakterijske bolesti, pri odabiru u obzir treba uzeti prvenstveno otpornost sorte na odreene bolesti, a tek zatim visinu prinosa. Zbog eeg pojavljivanja zemljinih
10

gljivinih kao i bakterijskih bolesti, za kulture koje se mogu cijepiti, preporuuje se primjena cijepljenih presadnica, pri emu je potreban odabir odgovarajue podloge, razmak izmeu redova i traka: Plodovito povre u pravilu se sadi u dvoredne trake. Odgovarajuim razmakom redova i traka osigurava se prozranost i dovoljna koliina svjetlosti u zatienom prostoru, ime se smanjuje relativna vlanost zraka, a time i uvjeti za pojavu gljivinih bolesti. Takoer, odgovarajui razmak redova i traka osigurava nesmetano obavljanje svih mjera njege i berbe. U suprotnom dolazi do manjih oteenja na biljkama koja mogu biti ulazna mjesta za irenje zaraze gljivicama i bakterijama, bolesne biljke u cijelosti, neodlono se uklanjaju iz zatienog prostora prema pravilima struke, u uzgoju rajice preporuuje se jednom do dva puta tjedno redovito trganje zaperaka. Prema potrebi reu se donji listovi do grozda pred berbu, a kojima je fotosintetska aktivnost znatno smanjena. Preporuuje se da biljka nema vie od 20 listova. Pri provoenju ovih mjera potrebno je obratiti pozornost da radnici prethodno nisu bili u dodiru s duhanom (cigaretama), krumpirom ili oboljelim biljkama rajice, odnosno, da su temeljito (oprali) dezinficirali ruke i da tada navuku i koriste jednokratne plastine rukavice i nazuvke na cipelama. Takoer se preporuuje alat poslije rada oprati vruom vodom i blagom otopinom sredstva za pranje posua. krastavac i druge vrste iz porodice tikvenjaa potrebno je uzgajati uz razliite vrste oslonca na koje se vrijee redovito omataju ili usmjeravaju kroz otvore vertikalno postavljene mree, kako ne bi dolo do oteenja biljaka, puenje u zatienom prostoru je najstroe zabranjeno. Duhan je domain brojnih virusa koji mogu zaraziti takoer i (neke vrste) povre iz skupine Solanacea i Cucurbitacea. U sluaju da je duhan suen pri nioj temperaturi, virusi nisu uniteni pa se pri puenju mogu rukama prenijeti na uzgajane povrtne vrste. Zbog navedenog, u zatienom prostoru se ne pui (a higijena ruku se obavezno provodi kako je gore opisano). Kod potivanja tih pravila, primjena fungicida u zatienom prostoru esto je nepotrebna, u zatienom prostoru vee povrine mogue je pri pojavi prvih znakova bolesti, SZB upotrijebiti samo lokalno. Pri zarazi gljivinim bolestima na vratu korijena, biljke se tretiraju prskanjem ili zalijevanjem prizemnog dijela stabljike, sukladno uputama za koritenje SZB. Vano je naglasiti da se ne prska cijela biljka.

Zatita od tetnika U zatienim prostorima u borbi protiv tetnika prvenstveno treba primjeniti agrotehnike mjere: isto kao kod zatite protiv gljivinih i drugih bolesti, vanu ulogu kod podizanja otpornosti biljaka od tetnika ima pravilno i struno utemeljena gnojidba, posebno precizno neka bude gnojidba duikom. Biljke koje su previe gnojene duikom sadre takoer i puno vode, njihove stanine stjenke su tanje, stanice vee te su privlanije za kukce koji siu, ute i plave ljepljive ploe koriste se u zatienim prostorima. Ljepljive ploe slue kao pokazatelji prisutnosti tetnika. Redovitim pregledom ploa kada se utvrdi brojnost tetnika iznad praga tetnosti/odluke primjenjuje se odgovarajui insekticid. Dovoljan broj ljepljivih ploa moe sluiti takoer i kao preventivna zatita od nekih tetnika (samo u zatienom prostoru u kojem se ne isputaju korisni kukci). Takoer je vano da su ljepljive ploe objeene u blizini uzgajanih biljaka (najvea udaljenost je pola metra), u zatienom prostoru izbjegavati plavu boju. Primjerice, preporuuje se vezivo za potporu bijele boje, jer plava boja privlai resiare (tripse).
11

U integriranoj proizvodnji povra preporuuje se uporaba korisnih organizama. korisni organizmi mogu se u zatiene prostore unijeti iz prirode. U tu svrhu treba se pobrinuti da je u okolici zatienog prostora ili uz rub samog prostora nekoliko cvjetova ute, naranaste ili crvene boje, a posebno onih koji imaju puno peludi. Mnogi korisni kukci se hrane tim cvjetnim prahom, a mame ih ute ili crvene boje. Neke jednogodinje i grmolike biljke koje mame korisne kukce su jo: hajduka trava, neven, korijandar, heljda, komora, matinjak, izop, kamilica, timjan, rudbekija i bijela goruica. Razliite cvjetajue djeteline oko zatienog prostora bit e jako privlane za mnoge korisne kukce. U donjoj tablici nalazi se popis organizama za bioloku zatitu povra u zatienom prostoru. Tablica 12.2.1 Popis organizama za bioloku zatitu povra u zatienom prostoru
Korisni organizam Ciljni tetni organizam

hrvatski dvotokasta boja ovica grabeljivi resiar Aeolothrips intermedius grabeljiva stjenica Anthocoris nemorum l ti ki Aphididae lisne ui grinje, resiari resiari (takoer i obina zelena breskvina u lisne ui (Aphis gossypii, zelena b k i obini hrutliinke lisne ui lisne ui lisne ui lisne ui titari resiari (duhanski resiar, kalifornijski trips),duhano v trips

Acarina, Thysanoptera Thysanoptera (takoer Cacopsylla Myzus parazitska osica Aphidius matricariae persicae Aphididae predatorska muica (Aphis ikarica gossypii, Aphidoletes aphidimyza Myzus i Melolontha entomopatogena melolontha gljivica Mreokrilka zlatooka Aphididae Chrysoperla carnea Sedmotokasta boja ovica Coccinella grabeljiva osolika muha Episyrphus balteatus Boja ovica Harmonia axyridis stjenica Macrolophus l t grabeljiva grinja Neoseiulus cucumeris stjenica Orius majusculus Aphididae Aphididae Aphididae Aleyrodidae Thysanoptera (Thrips tabaci, Thysonoptera (Frankliniell a occidentalis, Thrips

Uporaba (prostor odvojen od i odvojen od Prostord / prirode Na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

Prostor odvojen od prirode Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

12

stjenica Picromerus bidens grabeljivi crveni voni pauk Typhlodromus pyri

Lepidoptera

gusjenice leptira obina grinja ( lozina grinja, crveni voni pauk, lozina grinja ik pipe,muice, u tlu obitavajui stadij kukaca hrutevi, muice,
puevi

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Na otvorenom

nematoda Steinernema carpocapsae nematoda Steinernema nematoda Zahtijevane mjere: 12.3.

Tetranychus urticae (takoer Epitrimerus vitis, Panonychus l i Otiorhynchus spp., Sciaridae Melolonthida e, Sciaridae, t rod Arion i
Deroceras.

Prostor odvojen od prirode / na otvorenom Prostor odvojen od prirode / na otvorenom

obvezno izvoenje preventivnih mjera u tehnologiji proizvodnje protiv tetnih organizama, plodored i biljna higijena sprjeavaju irenje tetnih organizama, u zatienom prostoru uporaba herbicida je zabranjena, kod proizvodnje na otvorenom, za suzbijanje korova obvezna je barem jedna nekemijska mjera godinje (uporaba mala, mehaniko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). za dezinfekciju tla dozvoljeno je koristiti samo vodenu paru i/ili solarizaciju, u proizvodnji u zatienom prostoru za suzbijanje tetnika uporaba korisnih organizama ima prednost pred uporabom SZB, potrebno je koristi samo ispravne i redovito pregledavane ureaje za primjenu SZB, obvezno voenje evidencije o koritenju SZB i uvanju istih. Mjere zatite povra na otvorenom 12.3.1. Mehanike mjere

Kod proizvodnje povra, proizvoai moraju prije upotrebe herbicida prije svega provesti mehanike mjere za suzbijanje korova (metode suzbijanja korova pri pripremi povrine za sjetvu/sadnju, odnosno, uporaba mala, mehaniko suzbijanje korova, spaljivanje korova plamenom i dr.). Vana mjera je takoer i prekrivanje usjeva agrotekstilom u vremenu oekivanog naleta tetnih organizama (npr. lukova muha) i uporaba ljepljivih ploa (praenje pojava tetnih organizama i hvatanje te uklanjanje iz usjeva). Kada je mogue, sprjeava se irenje bolesti rezidbom i odstranjivanjem bolesnih dijelova ili cijelih biljaka. 12.3.2. Bioloke mjere Za provoenje biolokih mjera potrebno je detaljno poznavanje biologije tetnika i korisnih organizama. U uzgoju prvenstveno brigu usmjeriti na stvaranje pogodnih ekolokih uvjeta za razvoj korisnih organizama (skrb za bioloku raznolikost u okolici usjeva, sjetva usjeva koji ih mame,). Pri upotrebi korisnih organizama potrebno je suzbijati i druge uzronike pri tome koristei SZB uskog spektra i kratkog rezidualnog djelovanja.
13

12.3.3. Biotehnike mjere Proizvoa moe koristiti razliite vrste mamaca ili druge mogunosti hvatanja kukaca, repelente i akustine aparate. 12.3.4. Kemijske mjere Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu smanjile opasnost od gospodarskih teta izazvanih tetnim organizmima. Prije primjene kemijskih mjera zatite mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno, prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praenju mikroklimatskih uvjeta za pojavu bolesti, biologije i populacije tetnih organizama i fenofaze razvoja odreene kulture. Poeljno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno, prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zatite donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube. Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati: SZB ueg spektra i kraeg djelovanja; SZB koja nisu opasna za korisne organizme; SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli. Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, 70/05) proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB objavljuje se u Narodnim novinama najmanje jedanput godinje. Zadnje objavljeni Upisnik objavljen je u Narodnim novinama 23/10. Proizvoai ukljueni u sustav integrirane proizvodnje povra smiju koristiti samo SZB koja su navedena u tehnolokim uputama. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti registracija, proizvoa smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha. Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije. O primijenjenim SZB proizvoai su duni voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 73/10) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Pri uporabi SZB potrebno je: - primijeniti SZB lokalno, tamo gdje je populacija tetnih organizama prela prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi ouvanja populacije korisnih organizama, - uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi). Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporua se drati pod kljuem. Ne preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB dre u ormarima oni
14

moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja, pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada, - praznu ambalau SZB koja su u tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta i vratiti sadraj u spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se mogunost oneienja okolia. Neupotrebljena SZB i otpadnu ambalau predati tvrtki za zbrinjavanje opasnog otpada. Ureaje za primjenu SZB treba prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe dospjeti u povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporuuje se, gdje god je to mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja se registriraju temeljem Zakona o sredstvima za zatitu bilja (SZB) na etiketi sadre detaljne upute o nainu ienja ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog utjecaja na okoli. Ostaci sredstva i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode, kanalizaciju, dvorine i stajske odvode. Simbol, slovni znak za opasnost te oznake upozorenja Napomena Ovako razvrstana i oznaena SZB opasna su za okoli. Kod uporabe ovako oznaenih SZB od iznimne je vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati propise o vodama s ciljem zatite voda i propisane sigurnosne razmake do vodene povrine. Zone sigurnosti izraene su u metrima i propisane su na etiketi pojedinog SZB. Potrebno je sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim na etiketi SZB, kao to su ogranienja uporabe odreenog SZB na lakim tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja tijekom vegetacije na istoj kulturi i/ili povrini.

R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi R 56 Otrovno za organizme u tlu R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi

Radi sprjeavanja od zanoenja SZB prije sjetve/sadnje potrebno je izabrati odgovarajuu proizvodnu povrinu radi sprjeavanja zanoenja kropiva na susjedne kulture i sa susjednih kultura. Ako se navedeno ne uzme u obzir, rizik od zanoenja SZB sa susjednih kultura, proizvoa mora preuzeti na sebe. Korisnik SZB se mora strogo pridravati karence; broja dana koji mora proi od zadnjeg prskanja do berbe. Pri suzbijanju tetnih organizama treba izmjenino primijeniti SZB iz razliitih kemijskih skupina da bi se sprijeio razvoj rezistentnosti tetnih organizama.

15

12.4.

Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja omoguavaju predvianje najpogodnijeg razvojnog stadija tetnog organizma i trenutka za poduzimanje mjera uz preporuku registriranih uinkovitih SZB. U sluaju kada takvih SZB nema na raspolaganju predvia se samo trenutak pojavljivanja simptoma kako bi poljoprivredni proizvoai mogli na vrijeme odstraniti bolesne biljke i obaviti druge nekemijske mjere. Prognoze i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.hcphs.hr te http://www.hzpss.hr). S namjerom da se prognoze priblie to veem broju poljoprivrednika, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji, Hrvatskom radiju te u poljoprivrednim asopisima kao to su Agroglas i Gospodarski list, dok Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu na regionalnoj razini signalizira rokove za suzbijanje koji se objavljuju u lokalnim medijima, lokalnom radiju i u lokalnim novinama.
Prognoze

Podruje Republika Hrvatska

upanije

Ustanova Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zatitu bilja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu

Adresa Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr Kaieva 9/III 10 000 Zagreb www.hzpss.hr

Telefon 01/ 2311 640

01/ 4882 700

13. EKOLOKA SVIJEST I STRUNA OSPOSOBLJENOST POVRARA UKLJUENIH U INTEGRIRANU PROIZVODNJU Proizvoai ukljueni u integriranu proizvodnju povra trebaju biti ekoloki osvijeteni i struno osposobljeni u svim aspektima integrirane proizvodnje. Trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu proizvodnju povrarskih kultura).

16

14. PRILOZI Tablica 14.1. Klase opskrbljenosti tla fosforom ovisno o pH-vrijednosti tla i kalijem ovisno o teksturi tla Klasa opskrbljenosti A B C D E Vrlo slabo Slabo Dobro Bogato Vrlo bogato mg P2O5 u 100 g tla pH < 6 pH 6 <5 <8 5 - 12 8 - 16 12 - 20 16 - 25 20 - 30 25 - 45 > 30 > 45 mg K2O u 100 g tla Lako Srednje Teko <8 < 12 < 15 8 - 16 12 - 20 15 - 25 16 - 25 20 - 30 25 - 35 25 35 30 - 45 35 - 60 > 35 > 45 > 60

Tablica 14.2. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) na otvorenom

Kultura Grah Brokula Radi za pospjeivanje Kineski kupus Graak Krastavci Cvjetaa Mrkva enjak Slatki komora Kupusnjae Korabica Hren Tikve Paprika Rajica Perin Poriluk Radi glavati Radi za viekratnu berbu Rotkvica Rotkva Rotkva, izduena korijena Rabarbara Bob Cikla Salata i endivija Luk vlasac Crni korijen Celer Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 90 0 - 60 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe Vrijednosti Nmin < 60 <100 < 60 < 70 <100 < 80 <100 < 80 < 60 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80 < 60 < 80 <100 <100 < 60 < 60 < 60 < 80 < 80 <100

17

paroga pinat Kelj pupar Matovilac Kukuruz eerac Luk

0 - 90 0 - 60 0 - 90 0 - 30 0 - 90 0 60

kraj razdoblja rasta kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe

< 80 < 80 < 80 < 60 < 80 < 80

Tablica 14.3. Orijentacijske vrijednosti ostatka N-min (kg Nmin/ha) u zatienom prostoru
Kultura Krastavci Korabica Patlidan Paprika Rajica Rotkvica Rotkva Salata Matovilac Sloj tla u cm 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 60 0 - 60 0 - 30 0 - 60 0 - 30 0 - 30 Vrijeme kontrole kraj berbe kraj berbe kraj berbe kraj berbe poetak berbe poetak berbe poetak berbe Vrijednosti Nmin <100 < 80 <100 <100 <100 < 80 < 80 < 80 < 80

18

Tablica 14.4. Ogranienja u plodoredu u integriranoj proizvodnji povra na otvorenom

Kultura GRAH MAHUNAR I ZRNA BROKULA* KINESKI KUPUS* ANIS GRAAK KRASTAVCI CVJETAA* MRKVA ENJAK SLATKI KOMORA KORABICA KUPUS, KELJ* HREN TIKVE TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJICA PASTRNJAK PERIN PORILUK RADI GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU ROTKVICA* ROTKVA* ROTKVA IZDUENA RABARBARA CIKLA SALATA I ENDIVIJA LUK VLASAC CELER PAROGA PINAT KELJ PUPAR* MATOVILAC KUKURUZ EERAC LUK Ogranienje u plodoredu U tri godine najvie jednom mahunarka kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom mahunarka U tri godine najvie jednom tikvenjae. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie dvaput titarke. U pet godina najvie jednom enjak.. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie jednom krstaice kao glavni usjev. U etiri godine najvie dvaput hren. U tri godine najvie jednom tikvenjae. U tri godine najvie jednom tikvenjae. U tri godine najvie jednom pomonice U tri godine najvie jednom pomonice. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie dvaput titarke. U tri godine najvie jednom poriluk. U tri godine najvie dvaput glavoike. U tri godine najvie dvaput glavoike. U tri godine najvie etiri puta rotkvica. U tri godine najvie dvaput krstaica Izuzeta je rotkvica. U tri godine najvie dvaput krstaica Pauza najmanje 5 godina. U tri godine najvie jednom lobodnjae. U tri godine najvie dvije godine posaene glavoike. U tri godine najvie jednom vlasac. U tri godine najvie dvaput titarke. Ponovna sadnja nakon 10 godina. U tri godine najvie jednom lobodnjae. U tri godine najvie jednom krstaica kao glavni usjev. U tri godine najvie dvaput matovilac. U tri godine najvie dvaput kukuruz. U pet godina najvie jednom luk kao glavni usjev. Napomene

Ui plodored samo kod mladog luka. RANI KRUMPIR iri plodored, ako se uzgaja U tri godine najvie jednom, trogodinja pauza s rajicama. kasni krumpir. * - ako su u plodoredu ukljuene vrste iz porodice krstaica, kulture za zelenu gnojidbu i ozime kulture za maliranje tla ne smiju biti iz porodice krstaica.

19

Tablica 14.5. Ogranienja u plodoredu prilikom integrirane proizvodnje povra u zatienom prostoru
Kultura KRASTAVAC KORABICA PATLIDAN PAPRIKA RAJICA ROTKVICA ROTKVA SALATA MATOVILAC Ogranienje u plodoredu U tri godine najvie jednom krstaice. Ukljuiti meuusjev Ukljuiti meuusjev Ukljuiti meuusjev U tri godine najvie dvaput krstaice. U tri godine najvie jednom krstaice. U jednoj godini najvie dvaput glavoike. U dvije godine najvie triput matovilac. Napomene Ukljuiti meuusjev

Tablilca 14.6. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra
na otvorenom
Kultura Koliina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 80 60 50 60 80 50 40-20 40 50 60/40 40-0 40 40 60 50/40 40 80-60/60 60 40 60 80-40 40-20 60 60-40 50 40 40

Potronja N kg/ha
70 200 270 150 320 160 220 120 75 130 200 120 105 300 70 160 90 200 150/160 150 175 110 180 60 80 180 225 130 130 110 280 330 200 380 220 300 170 115 170 250

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 5,0

Prinos t/ha

PAROGA BROKULA

20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0 40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 sjeme 40,0 75,0 40,0 25,0

* KELJ PUPAR
TIKVA (jestiva, grmolika)

* TIKVA (jestiva, puzajua)

* CVJETAA LUK ENJAK CRNI KORJEN VLASAC ENDIVIJA GRAH

RADI ZA POSPJEIVANJE 60

180/160 145 340 110 220 140/130 240 230/200 210 215 170 260 100 140 240 275 170 170

* KELJ
GRAAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORA MRKVA (skladitenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC MATOVILAC TIKVA GOLICA PAPRIKA

* RAJICA
PASTRNJAK PERIN (korjena)

nastavak na sljedeoj strani

20

Kultura

Koliina N u tlu prije sjetve/sadnje kg/ha 40 50 30 40 40 40 50 40 60-40 30 40 60-40/40 60-40 60-40/40 40 40 50 40 40 40

Potronja N kg/ha
130 170 125 120 160 160 150 120 140 80 160 80/95 115 80/95 180 90 200 240 100 320

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha 170 220 155 160 200 200 200 160 200 120 200 120/115 175 120/115 220 130 250 280 140 360

Prinos t/ha

PERIN (lista) PORILUK RABARBARA RADIC GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, izduena korijena ROTKVICA KUKURUZ EERAC SALATA (batavia tip) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) PINAT VISOKI GRAH CELER * KUPUS (skladiten, svje)

30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 40,0 32,5 40,0 25,0 2,5 suho sjeme 50,0 50,0 25 80,0

* KUPUS (za preradu)

PERIN (lista) RANI KRUMPIR

* - koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje (pogledati toku 4. Zahtjevane mjere) Tablica 14.7. Potronja duika i ciljane vrijednosti za N-min u integriranoj proizvodnji povra u zatienom prostoru
Kultura Koliina N u tlu prije sjetve/sadnje 60-40 60 60 60-40 80-40 80-40 60-40 40 60-40

Potronja N kg/ha
220 160 420 250 320 410 140 70 95 280 220 480 310 400 490 200 110 155

Ciljana vrijednost za N-min kg/ha

Prinos t/ha

* PATLIDAN KORABICA

17,5 37,5 300,0 55,0 110,0 250,0 40,0 20,0 30,0

* KRASTAVAC * PAPRIKA * RAJICA (kratko razdoblje berbe) * RAJICA (dugo razdoblje berbe)
ROTKVA ROTKVICA SALATA

* koliina duika iz mineralnih gnojiva ne smije premaivati 200 kg/ ha godinje (pogledati toku 4. Zahtijevane mjere)

21

Tablica 14.8. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra na otvorenom

Kultura PAROGA BROKULA KELJ PUPAR TIKVE (jestive, grmolike) TIKVE (jestive, puzajue) RADI ZA POSPJEIVANJE CVJETAA LUK ENJAK CRNI KORIJEN LUK VLASAC ENDIVIJA GRAH KELJ GRAAK HREN ANIS KINESKI KUPUS KORABICA KOMORA MRKVA (skladitenje) MRKVA (mlada) KRASTAVAC ZA KONZERVIRANJE MATOVILAC TIKVE GOLICE PAPRIKA RAJICA PASTRNJAK PERIN (korjena) PERIN (lista) PORILUK RABARBARA RADI GLAVATI RADI ZA VIEKRATNU BERBU CIKLA ROTKVA ROTKVA, IZDUENA KORIJENA ROTKVICA KUKURUZ EERAC SALATA (batavia) SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) PINAT VISOKI GRAH CELER KUPUS (skladiteni, svjei) KUPUS (za preradu) P2O5 kg /ha 50 80 50 55 115 40 70/80 75 90 45 70 40 40 80 40 55 35 60 45 25 90 84 65 15 80 45 60 80 45 45 63 125 30 50 62 50 60 30 95 40 K2O kg /ha 150 220 190 210 420 110 300 180 150 150 250 150 150 300 150 210 130 235 180 130 400 343 220 50 220 180 300 300 165 180 193 200 130 210 320 120 150 80 220 160 145 160 225 150 400 280 448 MgO kg /ha 60 30 65 25 55 10 35 25 15 10 15 25 20 125 20 35 18 40 20 15 75 39 40 5 40 30 CaO kg /ha 40 70 25 85 210 30 65 35 25 64 54 20 200 25 105 150 55 115 85 45 110 98 220 10 180
Prinos t/ha

5,0 20,0 12,0 40,0 100,0 30,0 30,0 50,0 4,5 20,0 50,0 40,0 12,5 40,0 7,5 10,0 20,0 50,0 30,0 20,0 70,0 50,0 40,0 10,0 0,6 sjeme 40,0 75,0 40,0 25,0 30,0 50,0 25,0 20,0 40,0 40,0 40,0 50,0 15,0 16,0 32,5 40,0 40,0 25,0 2,5 suho sjeme 50,0 50,0 80,0

22

22 22
13 15 17 40 40 60 30 20 25 10 50 15 16 15 30 20 25 40 64

38 86 72 107 86 40 20 18 43 43 50 43 150 29 35 29 75 200 115 115 184

33
40 60 40 80 65 105

22

RANI KRUMPIR

35

150

20

25,0

Tablica 14.9. Okvirne potrebe za hranivim tvarima u proizvodnji povra u zatienom prostoru
Kultura PATLIDAN KORABICA KRASTAVCI PAPRIKA RAJICA (kratko razdoblje berbe) RAJICA (dugo razdoblje berbe) ROTKVA ROTKVICA SALATA P2O5 kg /ha 50 45 250 50 45 90 60 40 30 K2O kg /ha 235 180 700 280 460 800 140 100 130 MgO kg /ha 30 20 70 40 50 100 30 15 15 CaO kg /ha 110 80 330 150 380 650 55 50 30
Prinos t/ha

17,5 37,5 300,0 55,0 110,0 250,0 40,0 20,0 30,0

Tablica 14.9 Vrijednost etvenih ostataka nekih kultura za sljedeu sjetvu/sadnju (prevedeno prema Bedarfsgerechte Dngung in Garten - und Feldgemsebau, Bundesministerium fr Land- und Forstwirtschaft, sterreich)
Kultura BOB, krmni BROKULA NISKI GRAH MAHUNAR NISKI GRAH ZRNA RADI ZA POSPJEIVANJE, RADI GLAVATI OZIMI KINESKI KUPUS, presaen, pokriven agrotekstilom KOPAR, KOMORA ENDIVIJA GRAAK KRMNI GRAAK SLATKI KOMORA ITARICE STRNE CELER, na ugaru, za zelenu gnojidbu CELER, na ugaru, uz vei dio mahunarki KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU, mahunarke KULTURE ZA ZELENU GNOJIDBU, bez mahunarki KRASTAVCI ZA KONZERVIRANJE SALATNI KRASTAVCI, na otvorenom SALATNI KRASTAVCI, u zatienu prostoru CVJETAA, rana i kasna MRKVA mlada MRKVA, za skladitenje MRKVA, za trite u svjeem stanju KRUMPIR, rani i srednje kasni ENJAK KELJ LISNATI KELJ GLAVATI N 30 - 40 120 - 140 75 - 115 75 - 120 40 - 60 70 - 100 20 - 30 30 - 40 100 30 - 70 25 - 75 0 40 - 80 60 - 100 30 - 60 10 - 30 90 - 110 110 120 110 - 130 14 - 40 50 - 60 40 0 - 20 25 60 - 70 70 - 125 P2O5 10 55 - 60 25 - 38 25 15 - 20 15 5-7 15 - 20 20 10 6 10 0 0 0 0 25 25 40 35 - 42 8 - 10 18 15 10 10 18 - 20 20 - 30 K2O 30 - 50 150 110 - 140 90 - 110 45 - 50 65 22 - 30 50 - 60 70 30 - 50 30 40 - 60 0 0 0 0 120 120 160 108 - 130 35 - 50 80 60 40 - 70 35 70 - 80 80 - 135 CaO 0 60 85 - 100 65 - 85 18 - 20 40 15 - 20 30 - 35 100 0 25 0 0 0 0 0 200 200 240 54 - 50 18 - 25 50 35 0 18 30 - 40 40 - 75 MgO 0 20 15 - 26 15 5 - 10 6 6-8 8 - 10 16 0 5 0 0 0 0 0 30 30 35 14 - 17 7 - 10 20 15 0 8 10 - 15 15

23

KORABICA PODZEMNA KORABA KELJ PUPAR, odvoz cijele biljke KELJ PUPAR, odvoz postranih pupova KUPUS, rani KUPUS, ljetni KUPUS, jesenski KUPUS, za kiseljenje, rani KUPUS, za kiseljenje, kasni KUPUS, kasni, skladitenje KUPUS, crveni HREN TIKVE GOLICE MAHUNARKE, meusjetva MAHUNARKE, jednogodinje, krmne MAHUNARKE, viegodinje, krmne KUKURUZ, za zrnje KUKURUZ EERAC BLITVA PATLIDAN DINJE, LUBENICE PAPRIKA RAJICA PASTRNJAK PERIN, lista PERIN, korjena PORILUK BOB, jestivi RADI GLAVATI ROTKVICA ULJANA REPICA, za zelenu gnojidbu ROTKVA RABARBARA CIKLA SALATA (''hrastov list'') SALATA (kristalka) SALATA (maslenka) SALATA, crvenolisna LUK VLASAC CRNI KORJEN CELER, lista CELER, korjena CELER, rebra SOJA SUNCOKRET PAROGA, godina sadnje PAROGA, 2. godina PAROGA, 3. godina PAROGA, u rodnosti

45 55 20 - 30 150 - 225 80 - 150 100 - 115 100 140 100 130 140 180 140 85 120 85 80 20 60 80 - 160 0 - 20 80 - 140 35 70 - 80 55 - 105 80 - 175 72 - 120 50 30 - 70 50 42 - 60 120 60 10 - 20 10 - 30 20 - 40 50 - 75 50 - 80 20 25 - 40 25 - 30 20 50 - 70 55 - 70 10 80 - 90 55 - 90 25 - 50 0 - 20 5 25 30 46 - 55

10 14 6 - 10 45 - 70 20 - 25 25 25 35 25 35 40 45 35 25 25 25 0 0 0 20 55 10 22 - 25 15 - 32 20 - 44 30 16 18 - 24 12 8 - 12 85 15 0-5 20 8 - 10 0 8 5 7 7 5 35 12 - 15 3 24 20 10 20 1-2 7-8 9 14 - 16

45 60 30 - 40 200 - 300 96 - 120 120 120 168 120 168 190 216 168 120 135 120 0 0 0 90 - 150 200 45 105 - 120 90 - 125 110 - 240 160 75 70 - 93 75 52 - 75 120 65 15 - 30 90 - 150 50 - 55 0 85 22 30 30 20 120 75 - 95 15 135 100 30 - 50 120 - 180 5 25 30 46 - 55

25 30 15 - 23 110 - 170 60 - 75 75 75 105 75 105 120 135 105 70 125 160 0 0 0 0 130 - 200 15 80 - 90 90 - 190 25 - 40 140 61 - 85 61 - 65 50 - 70 30 - 55 100 33 10 - 18 0 25 - 35 0 29 - 40 11 15 15 11 60 70 - 75 12 80 - 110 90 0 0 1 6 7-8 11 - 15

7 8 5-8 38 - 57 16 - 20 20 20 20 28 30 36 28 18 20 25 0 0 0 0 45 - 75 10 13 - 15 20 - 45 18 - 55 25 6 - 10 4-5 6 - 10 3-6 15 9 5 0 3-5 0 6 - 10 3 4 4 3 25 - 30 8 - 10 2 9 - 15 15 0 0 0 3-4 4 6-8

24

REPA PINAT PINAT, ozimi VISOKI GRAH MATOVILAC TIKVE, jestive grmolike RADI ZA VIEKRATNU BERBU EERNA REPA LUK LUK, mladi

25 32 - 50 40 - 50 120 - 135 10 - 20 60 - 90 40 30 - 60 25 - 60 10 - 25

6 8 - 10 10 - 12 25 2 15 10 40 9 - 10 10

35 40 - 50 50 - 60 110 6 100 45 120 - 180 30 - 35 35

25 6 - 10 10 85 5 114 - 130 22 0 14 - 18 16 - 18

4 5 - 10 8 - 10 15 2 23 - 25 6 0 6-8 7-8

Napomena: mineralizacija organskih, etvenih ostataka ovisi o vrsti tla, biljnoj vrsti, nainu i dubini obrade tla, vlanosti i temperaturi tla. Svaka obrada tla pospjeuje mineralizaciju organske tvari, prije svega duika. Zbog toga je esto umjesto dopunske gnojidbe mineralnim duikom, dovoljna samo mjera kultivacije tla.

25

15. INTEGRIRANA ZATITA RAJICE

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa rajice Phytophtora infestans Simptomi se javljaju na liu, stabljikama i plodovima. Oni su na liu vrlo slini simptomima koje ovaj parazit izaziva na krumpiru. Pjege se pojavljuju najee na rubovima listova, svijetlosive do svijetlosmee, kasnije postaju prozirne te brzo potamne; plojke propadaju, sue se, a peteljke listova ostaju dugo zelene. Na naliju listova u vlanim uvjetima moe se formirati prljavobjeli micelij. Na stabljici se pojavljuju tamne pjege eliptinog oblika, najee u pazucima listova. Na zelenim plodovima primjeuju se tamnije udubljene pjege koje dobivaju bronanu boju, a plodovi ubrzano dozrijevaju, poprimajui crvenkastu boju. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - iroki plodored bez krumpira, - uklanjanje samoniklog krumpira, - rajicu saditi to dalje od parcela na kojima se uzgaja krumpir (osobito mladi), - sadnja otpornijih hibrida, - redovito i pravovremeno uklanjanje zaperaka i suvinih listova. Kemijske mjere: - provoditi samo kada je to potrebno. Za prognozu pojave rabiti provjerene modele. AKTIVNA TVAR azoksistrobin bakarni oksiklorid mandipropamid mankozeb + matalaksil-M NAZIV SZB Quadris Rame Caffaro 32 WP, Kupropin, Neoram WG. Revus Ridomil Gold MZ 68 WP, Matador Gold Star 80 WP, Cadillac 80 WP, Caiman WP, Crittox MZ 80, Dithane DG Neotec, Dithane M-45, Mankokal, Mankonor 80 WP, Mankozeb, Pinozeb M45. upineb S-70, Antracol WP 70, Chromoneb S70. Bakreni Antracol WP 63 Bakreno vapno WP 50, Cuprocaffaro 50 WP, Gypso. Baldo C, Galben C. Baldo M, Galben-M. Blauvit, Champion, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF. Bordoka juha, bordoka juha Caffaro 20 WP. NAPOMENE

mankozeb

propineb propineb + bakarni oksiklorid bakar (2) oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil mankozeb + benalaksil bakar (2) hidroksid bakar hidroksid-bakarsulfat

bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat

26

Bordoka juha 20 WP, bordoka juha 20 WP Manica, Bordoka suspenzija 20 WP, Bordoka suspenzija S-

20.

bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev klorid bakarni oksiklorid + cimoksanil klortalonil mankozeb + zoksamid famoksadon + cimoksanil mankozeb + benalaksil M propineb + iprovalikarb bakar (2) sulfat-pentahidrat bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid metiram

Champion WG 50 Cuprablau-Z Curzate B WG Daconil 720 SC Electis WG Equation PRO Fantic M Melody duo WP 66,75 Modra galica, Plavi kamen. Nordox 75 WG Pergado MZ Polyram DF

27

Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Parazit moe napasti sve nadzemne dijelove i u svim stadijima razvoja. Na mjestu zaraze prvo se razvija vodenasta pjega, zatim gusti bijeli micelij i crni skelrociji. Ako je tlo jako vlano micelij se moe razviti i na povrini tla. Jae zaraene biljke venu i propadaju.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja i spreavanje zadravanja vode u tlu, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

fenheksamid

Teldor SC 500

Paraziti mladih biljaka Phytophtora cryptogea, Phytophtora nicotianae, Phytophtora capsici, Phytophtora citricola U literaturi postoje dvojbe o nazivima pojedinih vrsta. Simptomi se poneto razlikuju. P. parasitica je najopasnija u proizvodnji rasada dok su razvijene biljke otpornije. Na vratu korijena nastaju tamnozelene pjege, stabljika je suena i moe se polomiti. Moe se javiti i vlana trule plodova.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - preporuuje se navodnjavanje kapanjem, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Korijen je smee boje, esto se raspucava i pojaana je tvorba plutastog stanija. Biljke se slabije razvijaju i pokazuju simptome venua.

Agrotehnike mjere: - sadnja tolerantnih hibrida, - redovito viekratno zalijevanje, - cijepljenje hibrida na otporne podloge, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest je malog znaenja

28

Rak stabljike rajice Didymella lycopersici Parazit uzrokuje venue i suenje cijelih biljaka ako je napadnut donji dio stabljike. Na mjestima zaraze tkivo je ulegnuto i suho, u poetku smee, a kasnije svijetlije sivkaste boje. Tkivo moe raspucavati.

Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest je malog znaenja

Koncentrina pjegavost Alternaria solani, A. tenuissima A. alternata i dr.

Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - saditi zdrav presad, - sjetva certificiranog sjemena, Mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi. Pjege su - uklanjanje i unitavanje preteno okrugle, ponekad uglate (ako su omeene zaraenih biljnih ostataka. krupnijim ilama) i zonirane. Ako je vlanost zraka visoka prekrivene su crnom prevlakom. Na plodovima pjege se najee javljaju uz peteljku; udubljene su i zonirane.

Cadillac 80 WP Caiman WP Crittox MZ 80 mankozeb Dithane M-45 Mankokal Mankonor 80 WP Mankozeb Pinozeb M-45 Star 80 WP bakar (2) hidroksid bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) oksiklorid klortalonil mankozeb + zoksamid propineb + bakarni oksiklorid propineb + iprovalikarb bakar (1) oksid azoksistrobin Champion tekui Cuproline Champion WG 50 Cuprocaffaro 50 WP Daconil 720 SC Electis WG Bakreni Antracol WP 63 Melody DUO WP 66,75 Nordox 75 WG Quadris

29

Pjegavost lista rajice Septoria lycopersici Zaraza moe nastati u svakom stadiju razvoja. Nakon presaivanja rajice simptomi se javljaju u vrijeme formiranja prvih plodova. Na liu su pjege razliite veliine, svjetle sredine i tamnijeg ruba. Vee pjege mogu podsjeati na A. solani. Lie uti i sui se.

Agrotehnike mjere: - irok plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

bakar hidroksid-bakarsulfat

bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat

Bordoka JUHA Bordoka JUHA CAFFARO 20 WP Bordoka JUHA 20 WP Bordoka JUHA 20 WP - MANICA Bordoka SUSPENZIJA 20 WP Bordoka SUSPENZIJA S-20 Cuprocaffaro 50 WP Modra GALICA Plavi KAMEN Rame CAFFARO 32 WP Zaraza se moe prenositi sjemenom, bolest je od manjeg znaenja. Kod nas je iskljuivo bolest u zatienim prostorima. Pojavljuje se u uvjetima visoke vlanosti zraka..

bakar (2) oksiklorid bakar (2) sulfat-pentahidrat bakarni oksiklorid

Barunasta plijesan lista rajice Passalora fulva (Cladosporium fulvum) Najee su zaraene donje etae lia i oboljeva rajica u zatienim prostorima. Na gornjoj strani lista prvo se javljau utozelene pjege na kojima se za povoljnih uvjeta javlja barunasta prevlaka. Pri jakim zarazama lie se sui i otpada. Pepelnica Leveillula taurica, Erysiphe cichoracearum, Erysiphe vrste. Simptomi se razlikuju u tome to se pepeljasta prevlaka kod L. taurica razvija na donjoj strani lista, a kod Erysiphe vrsta na gornjoj strani lista. Bolest se obino javlja na starijem liu.

Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih hibrida na svih 5 rasa, - redovito prozraivanje i sniavanje relativne vlanosti zraka, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka iz prethodne godine. Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

boskalid + piraklostrobin sumpor

Signum Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP

30

Sumpor moivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekui sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje fenheksamid zaperaka i suvinih listova, nastale ranice predstavljaju mjesto Gljiva prvenstveno napada rajicu pri uzgoju u ulaska parazita, zatvorenom prostoru jer joj pogoduje visoka vlanost zraka. Mogu biti zaraeni svi dijelovi biljke, a prepoznaje - ogranienje navodnjavanja i boskalid + piraklostrobin se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni plodovi spreavanje zadravanja vode u tlu - otvoreni uzgoj, mogu istruniti. - regulirati vlanost tla, zraka i temperatur u zatienim prostorima, - odravati higijenu zatienih prostora, - sadnja manje osjetljivih kultivara. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Agrotehnike mjere: - irok plodored pri vanjskom uzgoju, - sadnja otpornih sorti i hibrida, - cijepljenje na otporne podloge, Venue se najee javlja nakon presaivanja. Moe propasti dio ili itava biljka. Promjene se vide na donjem - ako se provode sve agrotehnike liu koje uti, vene i odumire. Na presjeku stabljike vide i kulturalne mjere venue nije esta pojava, se smei provodni snopovi. - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Verticilijsko i fuzariozno venue Verticillium dahliae, Verticillium alboatrum, Fusarium oxysporum f.sp.lycopersici Teldor SC 500

Signum

Pri uzgoju u sterilnim supstratima pojava bolesti svedena je na minimum.

31

Bakterijska krastavost plodova rajice Xantomonas campestris pv.vesicatoria (karantenski tetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda rajice Pseudomonas syringae pv. tomato Uzronik krastvosti napada lie, plodove i stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiziraju, ali su vee od onih koje izaziva uzronik pjegavosti ploda rajice. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo.

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - regulacija vlage u zatienom prostoru, - preporuuje se navodnjavanje kapanjem.

Prenose se sjemenom. U sluaju pojave Xanthomonas campestris pv. vesicatoria obavijestiti nadlenu fitosanitarnu inspekciju.

Agrotehnike mjere: michiganensis - uporaba certificiranog sjemena, - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje Mogu biti napadnuti svi nadzemni dijelovi rajice. zaraenih biljnih ostataka, Najuoljiviji simptom je venue dijela ili cijele biljke te - saditi iskljuivo zdrave ute pjege na listovima koji se kovraju i sue. Bolest presadnice. zahvaa nekoliko biljaka u redu ili cijele redove. Bakterija se razvija u provodnom sustavu. Bakterijski eksudat pojavljuje se na mjestu oteenja npr. nakon otkidanja peteljke (ne kod svih sorata/hibrida). Na presjeku stabljike vide se tamno obojeni provodni elementi ili snopovi. Na plodovima pojavljuju se svijetle ukaste pjege sa smeom sredinom (ptije oko). subsp. Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje korova domaina Simptomi variraju od blagog mozaika, patuljastosti, virusa, nitavosti lia, nekroze uzdu glavne lisne ile, nekroze - suzbijanje lisnih ui i drugih lisnih peteljki i stabljika. vektora, Simptomi ovise o sojevima virusa. - odravanje higijene. Virus mozaika krastavca na rajici Cucumber mosaic virus (CMV)

Bakterijsko venue Clavibacter michiganensis (karantenski tetnik)

Prenosi se sjemenom. U sluaju pojave bolesti obavjestiti nadlenu fitosanitarnu inspekciju.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

32

Agrotehnike mjere: - kao kod CMV, - uklanjanje korova domaina virusa, Simptomi su: mozaik, naboranost listova, mlado lie - odravanje higijene. moe biti nitavo, a ponekada nekroza. Puaima zabraniti puenje kod rada u nasadu. Virus mozaika duhana na rajici Tobaco mosaic virus (TMV) Virus mozaika lucerne na rajici Alfalfa virus (AMV) Biljke su zakrljale, listovi se savijaju prema dolje i ute, nekroza floema, korijen crvenkaste boje, plodovi deformirani. Pepino mozaik virus (PepMV) U Hrvatskoj nije utvren 2010., a prisutan je bio u susjednim zemljama. Virus ima iri krug domaina, pa je tako u Evropi utvren samo na rajici i moe smanjiti urod do 16%. Da bi se velike tete smanjile sve zaraene biljke treba unititi. Na rajici se simptomi javljaju na listovima, stabljici, lapovima i plodovima. Na listovima su pjege ute boje, vidi se meuilna kloroza i zatim odumiranje tkiva. Cvjetne stapke i lapovi su prugasto nekrotizirani, a na plodovima se vidi proaranost pokoice. Ako se utvrde sumnjivi simptomi treba zatraiti potvrdu ovlatenih laboratorija. Lisne ui Aphididae Lisne ui izravne tete ine na listovima siui sokove. Listovi i posebice vrhovi izdanaka ute i deformiraju se. Lisne ui lue obilje medene rose koju esto naseljuju gljive aavice, a esto su prisutni mravi. Agrotehnike mjere: - dezinfekcija sjemena (NaClO, NaOH 1% HCl i sl), - dezinfekcija ruku prije rada u nasadu rajice te upotreba rukavica, odijela i nazuvaka za cipele za jednokratnu uporabu u zatvorenom prostoru, - redoviti pregledi na otvorenom i u zatienim prostorima, - pregled presadnica rajice pri uvozu, - ukoliko je virus potvren, sve zaraene biljke iupati i spaliti. Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova domaina. Biotehnika mjera: - uporaba utih ljepljivih ploa, Bioloka mjera: - u okruenju saditi i odravati ute, crveno cvjetajue jednogodinjice. Kemijska mjera: - primjena insekticida. tiakloprid pirimikarb Calypso SC 480 Agrotehnike mjere: - kao kod CMV

Determinaciju prepustiti strunjacima.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

Pirimor 50 WG

33

Cvjetni titasti moljac Trialeurodes vaporariorum tetu ini u zatienim prostorima. titasti moljac mali je bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak te se zbog toga uobiajeno naziva i bijela muica. Tipian znak napada je medna rosa na listu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele muice, a na donjoj strani listova mogu se nai svijetlozelene nepomine beznoge liinke i/ili jaja.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova. Biotehnika mjera: - uporaba utih ljepljivih ploa. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

tiametoksam

Actara 25 WG Alfa 10 SC

alfa-cipermetrin

Fascon Fastac 10 SC Direkt Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo titasti moljac - odrasli stadij rajica-zatieni prostor

imidakloprid

Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Actellic 50 EC titasti moljac - odrasli stadij, zatieni prostor

pirimifos-metil

Pirimifos-METIL 50 EC

zatieni prostor

Lisni mineri Liriomyza vrste, Phytomyza vrste tetu ine uglavnom u zatienim prostorima. Lisni mineri sitne su muice, smee-crne ili sivo-crne. U listovima liinke izgrizaju uske hodnike, u kojima su bijele, ukaste ili naranaste liinke. tete ine samo liinke koje ive izmeu dva povrinska sloja lista, buei hodnike.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - iri plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea na otvore. Biotehnika mjera: - praenje pomou klopki. Bioloka mjera: - u zatieni prostor mogu se isputati korisni kukci.

abamektin

Kraft 18 EC spinosad Laser zatieni prostor

34

Junoameriki moljac rajice Tuta absoluta Leptiri su srebrnkasto sivi, duljine 5 - 7 mm, s rasponom krila 8 - 10 mm, izrazito dugih ticala. Jaja su sitna, cilindrinog oblika, krem do uta. Gusjenice su zelenkaste do svijetlo ruiaste, sa smeom glavom, duge do 7,5 mm. Gusjenice se ubuuju u list, stapku ploda, stabljku i izgrizaju tkivo ispod koice. Listovi na kojima je vei broj mina sue se. U zatienom prostoru moe imati 10 do 12 generacija, a na otvorenom do 5 generacija godinje.

Sovice pozemljue Noctuidae vrste Gusjenice su sive boje, glatkog tijela i smotaju se u kolut prilikom dodira. Narastu do 45 mm. Gusjenice pozemljue izgrizaju korijen sasvim uz povrinu tla ili neto iznad nje. Sovice su noni leptiri.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih presadnica, - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea na otvore (6 - 9 rupa/cm), - pragovi tetnosi su: 3 leptira/tjedan (nizak rizik); 3-30 leptira/tjedan (srednji rizik); > 30 leptira/tjedan (visok rizik), - iri plodored, - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Biotehnika mjera: - masovni lov pomou vodenih klopki s feromonom (20 - 30 /ha). Bioloka mjera: - u zatieni prostor mogu se isputati korisni kukci. Agrotehnike mjere: - izbjegavanje viegodinjih trava kao predusjeva, - viekratna obrada tla, - sjetva i sadnja u optimalnim rokovima, - preventivno zalijevanje presadnica.

Novi tetnik u RH.

35

uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su svjetlije, a kasnije tamnije i do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije ubuuju u plodove. Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povra. Sovica gama Autographa gamma Gusjenice sovice gama se grbe hodajui, tijela suena prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne ile; na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), - uzgoj kukuruza udaljen od uzgoja povra, gdje je mogue takoer i od zatienih prostora, - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea na otvore. Uporaba biolokih sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica (do 13 mm duljine gusjenice). Praenje pojave primjenom feromonskih klopki.

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), Gusjenica je prvo svijetla, a kasnije postaje sivo-smea s - uzgoj kukuruza udaljen od tamnom glavom do 25 mm duga. Na zelenim plodovima uzgoja povra, gdje je mogue primjeuju se gusjenice koje izgrizaju vanjski dio te se takoer i od zatienih prostora, kasnije i ubuuju u plodove. - u zatienim prostorima postavljanje zatitnih mrea na otvore. Uporaba biolokih sredstava odmah po pojavi prvih gusjenica. Resiari Thrips tabaci, Frankliniella occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne toke na listovima i zamecima plodova mogu biti oteenja od tripsa. U cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci, koji siu sokove iz listova i cvjetova. Oteenja su vidljiva i na plodovima. Prenosioci su virusa. Bioloke mjere: - uporaba entomofagnih organizama: grabeljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabeljiva stjenica Orius majusculus. Biotehnika mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploa kao indikatora za primjenu insekticida. spinosad abamektin Laser Vertimec 018 EC Kraft 18 EC tetu ine u zatienim prostorima.

36

Koprivina grinja Tetranychus urticae Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela, duga 1 mm, na lenom dijelu ima tamnije mrlje. Odrasli oblici imaju 4 para nogu, a liinke 3 para nogu. Simptomi napada su male bjeliaste toke na listovima, na donjoj strani listova povealom su vidljive grinje, listovi ute i sue se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina pauina i grinje.

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih presadnica, - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - podizanje zrane vlage u zatienim prostorima, - ienje i dezinfekcija zatienih prostora. Bioloka mjera: - u zatieni prostor mogu se isputati korisni kukci.

tetu ine u zatienim prostorima.

abamektin

Kraft 18 EC

INTEGRIRANA ZATITA RAJICE OD KOROVA

U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito.

TETNI ORGANIZAM
jednogodinji i viegodinji monokotiledni korovi sjemenski jednogodinji korovi

AKTIVNA TVAR
(R)-propikizafop

NAZIV SZB
Agil 100 EC

NAPOMENA

metribuzin Dancor 70 WG

Demet 70 WG

Joker

Mistral 70 WG

Scorpio 70 WG

37

Senat WG

Metriphar

Sencor Wg 70

Sencor WP 70 sjemenski jednogodinji korovi metribuzin Senior

Tor 70 WG

rajica - iz presadnica

Tor 70 WP obina svraica Digitaria sanguinalis kotan Echinochloa sp. jednogodinja vlasnjaa Poa anua divlja zob Avena fatua hrapavi ir Amaranthus retroflexus ambrozija Ambrosia sp. rusomaa Capsella bursa-pastoris bijela loboda Chenopodium album obini apljan Erodium cicutarium divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule dvornik Polygonum sp. tutevi Portulaca sp. obini kostri Senecio vulgaris obini svinjak Sonchus oleacerus obina mala mijakinja Stellaria media kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp.

napropamid

Devil

Devrinol 45 FL

38

divlja zob Avena fatua, kotan Echinochloa sp., jednogodinja vlasnjaa Poa anua hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris, obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obina svraica Digitaria sanguinalis jednogodinji uskolisni travni korovi, viegodinji uskolisni travni korovi jednogodinji travni korovi, viegodinji irokolisni korovi

napropamid

Razza kletodim pendimetalin Select SUPER Dost 330 EC Stomp 330 E pendimetalin Ston Strong

rajica - samo iz presadnica

rajica - iz presadnica

jednogodinji travni korovi, neki irokolisni korovi

Pendigan 330 EC Cidokor Clinic

pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense

glifosat

Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL

polje - nakon berbe povra

pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis

glifosat

Dominator Herbocor Sl Herkules 480 SL nakon etve/berbe

39

Tender

strnite - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povra

Oxalis glifosat Roundup BIACTIVE nakon berbe jednogodinjih kultura povre

sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi

Total BIO

40

16. INTEGRIRANA ZATITA PAPRIKE I PATLIDANA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Na stabljici se prvo vidi vodenasta izduena pjega, a zatim bijeli gusti micelij u kojem se razvijaju crni sklerociji. Zaraene biljke propadaju. MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR Agrotehnike mjere: - irok plodored, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka prije nego se formiraju sklerociji, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom. Agrotehnike mjere: - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - viegodinji plodored pri uzgoju propamokarb na otvorenom, - redovito uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. propamokarb + fosetil NAZIV SZB NAPOMENE

Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici Na poetku zaraze na stabljici iznad povrine tla vide se vodenaste pjege. Tkivo kore trune i biljke uglavnom uvenu. Ako se zaraza javi na viim dijelovima stabljike (pazuci listova i grana) vene dio iznad zaraenog mjesta. Plodovi mogu biti zaraeni preko peteljke ili direktno. Na patlianu oboljevaju plodovi prije zriobe; na vrhu se vide tamne pjege koje se mogu proiriti na cijeli plod. Na liu se vide nekrotine pjege koje mogu biti prekrivene micelijem ako je vrijeme vlano.

Previcur 607 SL Proplant Trepak 607 SL Previcur Energy

Primjenjuje se zalijevanjem

Primjenjuje se zalijevanjem

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice.

Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - cijepljenjem paprike na podlogu rajice KVNF postie se otpornost i vei urod, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Agrotehnike mjere: - uzgoj tolerantnih sorata, - uklanjanje i unitavanje boskalid + piraklostrobin Signum Kalinosul 80 WG

Pepelnica paprike Leveillula taurica Simptomi su vrlo slini opisanima kod rajice.

41

zaraenih biljnih ostataka. sumpor

Kossan WG Kvaljivi sumpor

Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekui Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) Osim polijeganja rasada propadanje se moe javiti i nakon rasaivanja. Na stabljikama u zoni tla javlja se suenje. Epidermalno tkivo propada, biljka gubi lie, a moe i potpuno propasti. Koncentrina pjegavost Alternaria solani A. tenuis Simptomi se javljaju na liu i karakteristini su za rod Alternaria: okrugle sivo-smee pjege s karakteristinim koncentrinim krugovima. Agrotehnike mjere: - umjereno zalijevanje, - iroki plodored pri uzgoju na otvorenom, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Agrotehnike mjere: - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

42

Agrotehnike mjere: - uklanjane i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, Vee tete nastaju u staklenicima/plastenicima. Zaraze - plodored, nastaju u pazucima izboja zbog ega oni propadaju. Ako - navodnjavanje kapanjem. se zadrava voda u predjelu ake na plodovima moe se javiti trule. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Trule stabljike Phytophtora cryptogea, Phytophtora nicotianae, Phytophtora capsici, Phytophtora citricola Simptomi su slini opisanima kod rajice. Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - umjereno zalijevanje, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka, - iroki plodored kod uzgoja na otvorenom. Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - sadnja zdravih presadnica, - sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat, - irok plodoredi kod uzgoja na otvorenom, - uklanjanje i spaljivanje zaraenih biljnih ostataka, - uporaba biostimulatora i folijarnih gnojiva koja sadre bakar.

Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv.vesicatoria (karantenski tetni organizam) Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv. tomato Uzronik krastavosti napada lie, plodove i stabljiku. Na listovima se vide vodenaste pjege koje nekrotiraju, ali su vee od onih koje izaziva uzronik pjegavosti ploda. Kod krastavosti na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene i malo uzdignute. Starije pjege su crne boje. Kod pjegavosti ploda pjege su crne i malo ulegnute u tkivo. Bakterijska krastavost plodova je najopasnija bakterioza paprike. Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV) Lie je mozaino i moe biti deformirano. Ponekada se javlja neoploenost cvjetova u visokom postotku. Biljke mogu biti grmolikog rasta.

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - virusi se prenose dodirom ruku; jako osjetljiva biljka je duhan, zato puai mogu biti prenositelji virusa (dezinfekcija ruku).

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

43

Mozaik duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV) Zaraene biljke zaostaju u rastu. Lie je mozaino, uti i otpada.

Agrotehnike mjere kao kod CMV.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Agrotehnike mjere: - sadnja otpornih sorti i hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih Kod paprike je osnovni simptom uenje svih dijelova biljnih ostataka. biljke. Biljke vie ne rastu niti cvjetaju pa nema niti uroda. utilo poinje od gornjih listova prema donjim listovima a ile zadravaju zelenu boju pa bolest u poetku podsjea na nedostatak eljeza. Plojka se uvija prema licu. Zaraena biljka se sui. U patlidana je simptom slian kao u paprike. Listovi ute, nastaje zastoj u rastu i itava biljka vene. Biljka ne donosi plodove. Sovice pozemljue Agrotehnike mjere: Noctuidae vrste - izbjegavanje viegodinje trave kao predusjeva, Gusjenice su sive boje, glatkog tijela i smotaju se u kolut - viekratno obraivanje tla, prilikom dodira. Narastu do 45 mm. Gusjenice pozemljue - optimalni rokovi sjetve i sadnje, izgrizaju korijen sasvim uz povrinu tla ili neto iznad nje. - pregled tla prije sadnje kako bi uporaba kemijskih sredstava bila Sovice su noni leptiri. opravdana, - preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve, odnosno sadnje.

uto venue paprike Phytoplasma solani

Lisne ui Aphididae Listovi i posebno pupovi se izvijaju i ute. Na listovima se pojavljuje svijetla medena rosa, na kojoj se esto naseljavaju gljive aavice; esto su prisutni mravi.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, tiametoksam - uporaba utih ljepljivih ploa, - pretjerana gnojidba duikom uzrokuje veu osjetljivost biljaka na tiakloprid

Actara 25 WG Calypso SC 480

44

napad ui, zbog toga koristiti brze nitratne testove i gnojiti po acetamiprid preporuci. Bioloka mjera: pirimikarb - uporaba entomofagnih organizama: crveni pauk Aphidoletes aphidimyza, parazitska osica Aphidius matricariae.

Mospilan 20 SP Pirimor 50 WG

Cvjetni titasti moljac Trialeurodes vaporariorum ini tetu u zatienim prostorima. U poetku se pojavljuje medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razvijaju gljive aavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele muice. Liinke i kukuljice nalaze se na listovima donjih etaa.

Lisni mineri Liriomyza vrste, Phytomyza vrste tetu ine uglavnom u zatienim prostorima. Uski hodnici u listovima, u kojima su bijele ili naranaste liinke. Resiari Thrips tabaci, Franklinela occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis. Bijelo-srebrne toke na listovima i zamecima plodova; u cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci koji siu sokove iz listova i cvjetova. Oteenja su vidljiva na plodovima. Prenosioci su virusa. tetu ine u zatienim prostorima.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova. Biotehnika mjera; - uporaba utih ljepljivih ploa. Bioloka mjera: - uporaba parazitske osice Encarsia formosa. Kemijska mjera: - primjena insekticida; kritian broj za poetak suzbijanja je 1 odrasli oblik na 100 biljaka. Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova. Bioloka mjera: uporaba parazitskih osica Dacnusa sibirica, i Dygliphus isaea.

pirimifos-metil

Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC zatieni prostor

Bioloka mjera: acetamiprid -uporaba entomofagnih organizmima: grabeljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabeljiva spinosad stjenica Orius majusculus. Biotehnika mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploa za utvrivanje zaraze. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

Mospilan 20 SP Laser zatieni prostor

45

uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje), Boja gusjenica ovisi o prehrani; u poetku su svijetlije, a - uzgoj kukuruza izolirati od kasnije tamnije do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se uzgoja povra (na otvorenom i u primjeuju gusjenice koje se kasnije ubuuju u plodove. zatienim prostorima) gdje god je Ova vrsta se hrani i drugim vrstama povra. to mogue Praenje pojava primjenom feromonskih klopki. Primijeniti Bt pripravke do 13 mm Gusjenice sovice gama se grbe hodajui, tijela suena veliine gusjenice. prema glavi i zelene boje. Gusjenice listove izgrizaju od ruba prema unutra, ponekad su pojedene i lisne ile.Na biljkama i ispod biljaka su okruglaste tamne izmetine. Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje kukuruzovine (maliranje). Dozvoljen je samo za suzbijanje kukuruznog moljca na paprici. Sovica gama Autographa gamma

lufenuron Match 050 EC

Na plodovima se primjeuju rupe, gusjenice se ubuuju u plodove, plodovi trule. -Kemijska mjera: - uporaba insekticida odmah po pojavi prvih gusjenica. Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje Male bjeliaste toke na listovima; na donjoj strani zaraenih biljnih ostataka, listova povealom vidljive grinje, listovi ute i sue se, Bioloke mjere: na pupovima i gornjoj strani listova fina pauina i - uporaba predatora koprivine vidljive grinje. tetu ini u zatienim prostorima. grinje Phytoseiulus persimilis(grabeljiva grinja), - zasijavanje uto cvjetajuih biljaka u blizini nasada, - uporaba entomofagnih organizama. Puevi Agrotehnike mjere: Gastropoda, Arion spp., Deroceras spp. - suzbijanje korova, Agriolimax spp. - postavljanje mamaca i Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i mehaniko suzbijanje, plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. - uporaba vapna i pepela u Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrnkaste pjege i Koprivina grinja Tetranychus urticae

eljezov fosfat metaldehid

Ferramol Gardene Limax

46

ostatke izmeta.

trakama na mjestima dolaska pueva na usjev.

Luxor Puocid Puomor Terminator arocid

INTEGRIRANA ZATITA PAPRIKE I PATLIANA OD KOROVA

U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito.

TETNI ORGANIZAM

AKTIVNA TVAR
(R)-propikizafop

NAZIV SZB
Agil 100 EC

NAPOMENA

jednogodinji i viegodinji monokotiledni korovi

obina svraica Digitaria sanguinalis, kotan Echinochloa sp. jednogodinja vlasnjaa Poa anua, divlja zob Avena fatua hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp. rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp. divlja zob Avena fatua, kotan Echinochloa sp., jednogodinja vlasnjaa Poa anua hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp. tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris, obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp. dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obina svraica Digitaria sanguinalis jednogodinji travni korovi, viegodinji irokolisni korovi

napropamid

Devil

Devrinol 45 FL

napropamid

Razza pendimetalin Dost 330 EC Stomp 330 E Ston paprika - iz presadnica

47

Strong jednogodinji travni korovi, viegodinji irokolisni korovi pendimetalin Pendigan 330 EC

Cidokor Clinic pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl glifosat Herkules 480 SL strnite - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povra nakon etve/berbe polje - nakon berbe povra

Tender Oxalis sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi glifosat Roundup BIACTIVE Total BIO

nakon berbe jednogodinjih kultura povre

48

17. INTEGRIRANA ZATITA KRASTAVAVACA, TIKVI, DINJA I LUBENICA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Plamenjaa Pseudoperonospora cubensis Najvee tete ova gljiva priinjava kornionima, iako zaraava sve tikvenjae. Na liu krastavaca vide se relativno velike ute uglate pjege. Ako je vlanost visoka na naliju lista vidi se rijetka bjeliasta prevlaka. Ponekada lie izgleda mozaino. Kod dinja pjege su uglavnom okrugle. Kod jakih zaraza lie je izlomljeno. Simptomi su slini (ne isti) onima koje uzrokuje bakterija P. syringe pv. lachrymans. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - pravovremena sjetva/sadnja, - iroki plodored, - odabir otpornih hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. Kemijska mjera; - primjena doputenih SZB. mankozeb + benalaksil AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Aliette FLASH fosetil Avi Avi WG Topic Baldo M Galben-M bakar (2) hidroksid Champion TEKUI Cuproline bakar (1) oksid mankozeb + mandipropamid Nordox 75 WG Nordox SUPER 75 Pergado MZ Previcur 607 SL propamokarb Proplant Trepak 607 SL propamokarb + fosetil azoksistrobin mandipropamid klortalonil Previcur Energy Quadris Revus Daconil 720 SC krastavac, tikvenjae krastavac krastavac lubenica, dinja krastavac krastavac krastavac, lubenica, dinja krastavac krastavac, lubenica, krastavac, tikva, lubenica, dinja NAPOMENE uporaba odobrena za:

49

Bakterijska pale Pseudomonas syringae pv.lachrymans Na listovima se na poetku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege, koje se vremenom osue, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega tijekom vlanog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. Sline pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izluuje eksudat koji se osui i oblikuje kapljice boje jantara. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege, a kora plodova se esto raspucava. Pepelnica Erysiphae cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - navodnjavanje kapanjem, - uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest se ee javlja kod uzgoja u zatvorenom prostoru, a na otvorenom obino pri kraju vegetacije. Kemijska mjera: Na gornjoj strani lia razvija se sivkasta (S. fuliginea) - primjena doputenih SZB. ili bjeliasta (E. cichoracearum) prevlaka. Osim lia napada i vrijee.

Agrotehnike mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

bitertanol

Baycor WP 25 Fond 12 E

lubenica, krastavac

miklobutanil

Systhane 12 E Systhane 24 E

krastavac

sumpor Kalinosul 80 WG povrtlarske kulture Kossan WG Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor MICRO 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 Mikro

50

Sumpor SC-80 Tekui sumpor Thiovit JET Siva trule Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Gljiva prvenstveno napada biljke pri uzgoju u zatvorenom prostoru, jer joj pogoduje visoka vlanost zraka. Mogu biti zaraeni svi dijelovi biljke, a prepoznaje se po obilnim sivim nakupinama. Jako zaraeni plodovi mogu istruniti. Venue tikve Fusarium oxysporum f.sp.cucumerinum, Verticilium alboatrum, Verticilium dahliae To su prvenstveno paraziti mladih biljaka u klijalitima. Na presjeku stabljike mogu se vidjeti smei provodni snopovi. Simptomi ovise o vrsti uzronika. Venue je glavni simptom bolesti. Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu uzgoj na otvorenom, - regulirati vlanost tla i zraka i temperaturu u zatvorenim prostorima, - odravati higijenu zatienog prostora, - uzgoj manje osjetljivih kultivara. Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka.

Fuzarijska trule Fusarium vrste. Uzronici bolesti naseljavaju provodni sustav biljaka zbog ega je venue glavni simptom. U pravilu biljke povenu za vrlo kratko vrijeme. Na presjeku se vide smei provodni elementi.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sadnja manje osjetljivih kultivara, - cijepljenje na vrstu Cucurbita ficifolia, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - redovito uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

51

Pale ili antraknoza Colletotrichum orbiculare (C. lagenarium)

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih Na listovima se pojavljuju okrugle ili ovalne pjege biljnih ostataka. zeleno-ute do smee boje. Pjege se pojavljuju i na plodovima koji trunu. Na mladim plodovima izaziva deformaciju i njihovo otpadanje. Na starijim plodovima parazit ulazi u unutranjost sve do sjemena pa takvi plodovi propadaju. Krastavost ploda Cladosporium cucumerinum Agrotehnike mjere: - uzgoj otpornih hibrida, - plodored. - bolest manjeg znaenja - moe se prenositi sjemenom,

Parazit dolazi na krastavcima, tikvama i dinjama, rijetko na lubenicama. Na listovima se nalaze vodene pjege koje potamne i sue se. Osueni dijelovi otpadnu pa su listovi rupiasti. Na plodovima se prvo nalaze malene sive udubljene pjege, a na njima se pojavljuju kapljice ljepljive izluevine. Crna trule lista i stabljike Agrotehnike mjere: Didymella bryoniae - sjetva certificiranog sjemena, - plodored, Na stabljikama, listovima, vrijeama i peteljkama - sterilizacija tla vodenom parom i/ili pojavljuju se ovalne pjege. Na plodovima prvo solarizacijom. zelenoute pjege koje se zatim ire i pocrne. Plod je smeuran i trune. Simptomi ovise o starosti biljke. Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum Parazit napada sve tikvenjae. Na plodovima, vrijeama i donjem dijelu stabljike prvo se vide vodenaste pjege, zatim se razvija gusti bijeli micelij i kasnije u njemu crni sklerociji. Zaraeni plodovi u pravilu trunu. Bolest se najvie javlja u zatienom prostoru. Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljaka prije nego to se formiraju sklerociji.

- bolest manjeg znaenja - moe se prenositi sjemenom,

52

Bakterijska pale Pseudomonas syringae pv.lachrymans Na listovima se na poetku rasta pojavljuju uglate vodenaste pjege, koje se vremenom osue, a tkivo ispada. Na donjoj strani pjega tijekom vlanog vremena pojavljuje se bakterijski eksudat. Sline pjege pojavljuju se i na stabljici i plodovima iz kojih se izluuje eksudat koji se osui i oblikuje kapljice boje jantara. Na plodovima se vide okrugle uljane pjege, a kora plodova se esto raspucava.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - sjetva certificiranog sjemena, - navodnjavanje kapanjem, - uporaba biostimulatora i bakrenog folijarnog gnojiva, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Virus mozaika krastavca Cucumber mosaic virus (CMV) Virus zaraava sve tikvenjae. Lie je mozaino, ponekada naborano, a rubovi se mogu uvijati. Ponekada se javlja skraivanje internodija. Simptomi ovise o domainu i soju virusa. Lisni mineri Liriomyza trifolii, Liriomyza bryoniae, Chromatomya horticola

Agrotehnike mjere: - suzbijanje vektora virusa, - suzbijanje korova.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova.

spinosad Laser abamektin Vertimec 018 EC lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC krastavac zatieni prostor

Kemijska mjera: tetu ine uglavnom u zatienim prostorima. Hodnici - primjena doputenih insekticida. (mine) u listovima, a u njima se nalaze bijele ili naranaste liinke duge do 2 mm.

krastavac zatieni prostor

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova domaina. Bioloke mjere: - uporaba predatora: grabeljiva muica Uvijanje listova, mnogo medne rose na mlaim ikarica Aphidoletes aphidimyza, vrste izdancima. Na donjoj strani listova svijetlozeleni, bojih ovica te mreokrilka zlatooka tamnozeleni ili naranasto-ruiasti insekti koji siu Chrysoperla carnea listove. Kemijska mjera: pirimifos-metil - primjena insekticida Lisne ui Myzus persicae,Macrosiphon euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis fabae

Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC

povrtlarske kulture povrtlarske kulture zatieni prostor

53

pirimikarb

Pirimor 50 WG

povrtlarske kulture

Skokunci Bourletiella sp. Buhai Halticinae Skokunci su vrlo sitni kukci i nalaze se kod ve oteenog sjemena. Buhai su tamni kukcii veliine 2-3 mm koji izgrizaju rupice na izniklim listovima i dobro skau.

Agrotehnika mjera: - sve mjere koje pospjeuju rast i razvoj.

Cvjetni titasti moljac (bijela muica) Trialeurodes vaporariorum

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova. Biotehnika mjera: ini tetu u zatienim prostorima. titasti moljac mali je - uporaba utih ljepljivih ploa. bijeli vrlo ivahni leptiri, dug oko 2 mm. Tijelo i krila pokriva fini bijeli vosak zbog ega se uobiajeno naziva i Kemijska mjera: bijela muica. - primjena insekticida. Tipian znak napada je medna rosa na listu, na kojoj se kasnije razvijaju gljive aavice. Biljke zaostaju u rastu, pri dodiru lete bijele muice, a na donjoj strani listova mogu se nai svijetlozelene nepomine beznoge liinke i/ili jaja.

tiametoksam

Actara 25 WG Actellic 50 EC Pirimifos-METIL 50 EC Alfa 10 SC

krastavac povrtlarske kulture povrtlarske kulture zatieni prostor

pirimifos-metil

alfa-cipermetrin

Direkt Fascon Fastac 10 SC

krastavac

krastavac zatieni prostor

54

Resiari Thrips tabaci,Franklinela occidentalis, Heliothrips haemorrhoidalis Bijelosrebrne toke na listovima i zamecima plodova, mogu biti oteenja od tripsa. U cvjetovima su primjetni mali, brzi, kao nit tanki do 2 mm dugi kukci, koji siu sokove iz listova i cvjetova. Oteenja su vidljiva i na plodovima. Prenosioci su virusa. tetu ine u zatienim prostorima.

Bioloka mjera: - uporaba entomofagnih organizama: Grabeljiva grinja Amblyseius cucumeris, grabeljiva stjenica Orius majusculus, Biotehnika mjera: - uporaba plavih ljepljivih ploa .kao indikatora za uporaba insekticida. Kemijska mjera: - primjena insekticida.

abamektin

Vertimec 018 EC spinosad Laser acetamiprid Mospilan 20 SP tiametoksam Actara 25 WG

krastavac

krastavci zatieni prostor

krastavac zatieni prostor

krastavac

Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih presadnica, - suzbijanje korova, Odrasli oblici su ovalna gotovo prozirna tijela, duga 1 - uklanjanje i unitavanje napadnutih mm, na lenom dijelu ima tamnije mrlje. Odrasli oblici biljnih dijelova, imaju 4 para nogu, a liinke 3 para nogu. Simptomi - podizanje zrane vlage u zatienim napada su male bjeliaste toke na listovima, na donjoj prostorima, strani listova povealom su vidljive grinje, listovi ute i - ienje i dezinfekcija zatienih sue se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je prostora. fina pauina i grinje. tetu ini u zatienim prostorima. Bioloka mjera: - u zatieni prostor mogu se isputati korisni kukci. Agrotehnike mjere: Puevi - uklanjanje pueva, Limacidae, Gastropoda - postavljanje mamaca i mehaniko Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i suzbijanje, plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. - uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska pueva na usjev. ostatke izmeta. Koprivina grinja Tetranychus urticae

klofentezin

Apollo 50 SC eljezov fosfat Ferramol Gardene Limax

krastavac

metaldehid

55

Luxor Puocid Puomor Terminator AROCID ampinjonske muice Sciaridae Bijele sitne beznoge liinke rastvaraju raspadajua biljna tkiva, a povremeno napadaju i mlade biljke; mogu se nai u vrijeama stabljike. Agrotehnike mjere: - uporaba dezinficiranih supstrata.

INTEGRIRANA ZATITA KRASTAVACA, TIKAVA, DINJA I LUBENICA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM divlja zob Avena fatua, kotan Echinochloa sp., jednogodinja vlasnjaa Poa anua hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp., tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris, obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp., Zeleni muhar Setaria viridis, obina svraica Digitaria sanguinalis. pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Devil napropamid Devrinol 45 FL Razza Dozvoljeno za lubenicu NAPOMENA

glifosat

Cidokor Clinic

polje - nakon berbe povra

56

Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Herbocor Sl Herkules 480 SL Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO strnite - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povra nakon berbe jednogodinjih kultura povre nakon etve/berbe

57

18. INTEGRIRANA ZATITA GRAHA

TETNI ORGANIZAM I OPIS Pale Collethotrichum lindemuthianum Na svim nadzemnim organima pjege razliite veliine. Ve na kotiledonima uoljive su tamne udubljene pjege, a na liu tamnosmee, ovalne ili uglate pjege. Na mahunama su vidljive smee udubljene pjege sa crvenim uzdignutim rubom. Hra Uromyces appendiculatus Na naliju lia vidljivi su smei jastuii (sorusi) okrueni svijetlozelenim oreolom. Pri jakim zarazama (vlano vrijeme) lie se sui. Smei jastuii razvijaju se i na mahunama. MJERE SUZBIJANJA Agrotehnike mjere: - sadnja certificiranog sjemena i otpornih sorti, - plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - uporaba otpornih ili tolerantnih kultivara, - na jesen dezinficirati motke (kolce), - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Pjegavost lia Mychosphaerella spp.(Ascochyta pinodes) Prvenstveno je parazit graka.

Agrotehnike mjere: - plodored, - sadnja certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

58

Agrotehnike mjere: - sadnja certificiranog sjemena, - iroki plodored, Gljivice uzrokuju truljenje korijena kojem sljedi - uklanjanje i unitavanje zaraenih venenje i kasnije propadanje cijele biljke. biljnih ostataka.

Fuzariozno uvenue Fusarium oxysporium f. sp.phaseoli i dr.

Bijela trule Sclerotinia sclerotiorum

Agrotehnike mjere: - plodored, - ogranienje navodnjavanja i Na donjim dijelovima stabljike pojave se prvo sprjeavanje zadravanja vode u tlu vodenaste pjege, potom gusti bijeli micelij u kojemu - ne pregusta sjetva, kasnije nastaju crni sklerociji. - uklanjanje i zaraenih biljnih ostataka. Mogu se zaraziti i mahune, simptomi kao na stabljici. Sklerociji mogu nastati u mahunama, a sjeme je inficirano micelijem.

Pale listova graha Pseudomonas syringae pv. phaseolicola, Bakterijska plamenjaa graha Xanthomonas campestris pv.phaseoli Pripada meu karantenske tetne organizme u proizvodnji graha za sjeme. Na gornjoj strani listova svijetlozelene nekrotine pjege, na mahunama okrugle masne pjege koje prodiru u mahune; zrna su masno, smee pjegava. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. Virusi CMV, BYMV, BCMV

Agrotehnike mjere: - sadnja certificiranog sjemena, - plodored, - uklanjanja i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

bakar (2) hidroksid

Blauvit

Champion bakar (iz bakarnog(2) hidroksida

Champion WG 50 Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Agrotehnike mjere: - sjetva bezvirusnog certificiranog sjemena, Mozaik na listovima, odumiranje vrha, suenje biljaka. - uklanjanje i unitavanje zaraenih Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa. biljnih ostataka, - unitavanje vektora.

59

Agrotehnike mjere: - skladite poprskati insekticidom prije berbe odnosno unoenja graha, enka na oranici odlae jaja na mahune koje - liinke se mogu unititi i niskom sazrijevaju. Pri visokim temperaturama razvoj traje oko temperaturom; nekoliko dana na 18 C. mjesec dana. Ima 3-4 generacije, a moe ih imati i vie.

Grahov iak Acanthoscelides obtectus

magnezijev fosfid

Detia Degesch ploe (trake) Detia GAS-EX P (pelete) skladini objekti

aluminijev fosfid

Detia GAS-EX T (tablete) skladini objekti dijatomejska zemlja + silika gel Crna bobova u Aphis fabae Zelena grakova lisna u Acyrthosiphon pisum Crna bobova u Aphis fabae je relativno malena u; 1,3-2,6 mm, crne boje. Direktne tete nanosi sisanjem sokova to uzrokuje kovranje i izvijanje listova; na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih ui. Na naliju lia kolonije zelenih ui. Polifag koji prenosi oko 150 virusa. Zelena grakova lisna u Acyrthosiphon pisum je duljine 3,5-6 mm. Odrasli su oblici utozeleni no postoje i ruiasti oblici. Rjee se javlja na grahu. Kemijska mjera: - kod velike brojnosti suzbijati doputenim SZB. Protect-IT Pirimifos-METIL 50 EC pirimifos-metil Actellic 50 EC povrtlarske kulture - u staklenicima i drugom zatienom prostoru

Boxer 200 SL Confidor SL 200 Congo imidakloprid Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid pirimikarb Pirimor 50 WG

60

Grahove muhe, korijenove muhe Delia /Phorbia/ platura i D. florilega Liinke Phorbia platura su bjelkaste, duge 6-7 mm, a liinke Ph. florilega su i krae od liinki prve vrste. Polifagne, takoer na graku, krastavcima, luku, pinatu, rajici, parogi. Oteenja na prvim supkama, slabo klijanje. Manje tete napravi kod suhog i toplog proljea. Stjenice Calocoris norvegicus Svjetlije mrlje na mahunama ugrizi. Polifag ima 1 2 generacije godinje, nema vee gospodarske tete.

Agrotehnike mjere: - plodored, - kasnija sadnja/sjetva, - ne gnojiti svjeim stajskim gnojivom, - rahliti tlo za bolje nicanje, - poslije berbe unititi biljne ostatke, - izbjegavati sjetvu graha i boba nakon pinata.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova domaina stjenice.

Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, Gusjenica je isprva bjelkasto-ruiasta a kasnije - sprijeiti unoenje zaraene robe s postaje siva ili svijetlosmea s tamnom glavom; naraste liinkama u skladita. do 25 mm. Liinka moljca izjeda zrnje. Koprivina grinja Agrotehnike mjere: Tetranychus urticae - suzbijanje korova, est i vrlo opasan tetnik kultura u zatienom - uklanjane i unitavanje zaraenih prostoru. Odrasli oblici su su duine oko 1 mm gotovo biljnih ostataka, prozirna tijela. Ima 4 para nogu, liinke 3 para nogu. Na - dovoljno zalijevanje, lenom dijelu ima tamne mrlje. - odravanje higijene u zatienom Simptomi napada su male bjeliaste toke na listovima. prostoru, Na donjoj strani listova povealom su vidljive grinje, - redovita kontrola nasada. listovi ute i sue se. Na pupovima i gornjoj strani listova vidljiva je fina pauina i grinje.tetniku pogoduje suho i toplo vrijeme. Prag tetnosti je 2 3 odrasla primjerka po listu.

Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

61

INTEGRIRANA ZATITA GRAHA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM europski mranjak Abutilon theoprasti, hrapavi ir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obina konica Galinsoga parviflora, broika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp., poljska goruica Sinapis arvensis, crna pomonica Solanum nigrum, poljska mijakinja Stellaria media, dikica Xanthium spp. europski mranjak Abutilon theoprasti, hrapavi ir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obina konica Galinsoga parviflora, broika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp, poljska potonica Myosotis arvensis, crna pomonica Solanum nigrum, poljska mijakinja Stellaria media, dvornik Polygonum spp. osim Polygonum aviculare, poljska goruica Sinapis arvensis, divlja rotkva Raphanus raphanistrum, dikica Xanthium spp. AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

bentazon

Basagran 600 Bazano

bentazon

Bentagran 600

Sax 600 jednogodinji irokolisni korovi, viegodinji irokolisni korovi, jednogodinji uskolisni korovi, viegodinji uskolisni korovi jednogodinji uskolisni travni korovi, viegodinji uskolisni travni korovi pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat imazamoks Pulsar 40 kletodim Select Super Cidokor Clinic Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos polje - nakon berbe povra

62

Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnite - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povra nakon berbe jednogodinjih kultura povre nakon etve/berbe

19. INTEGRIRANA ZATITA GRAKA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA

Pale Mycosphaerella spp.(Ascochyta pinodes), Ascochyta pisi, Ascochyta pinodella Sve tri vrste uzrokuju sline (ne iste) simptome na nadzemnim dijelovima. A. pinodella zaraava i korijen. Simptomi na mahunama slini su onima koje na grahu izaziva C. lindemuthianum, na liu ute, zatim smee pjege okruglog, ovalnog ili uglatog oblika.

Agrotehnike mjere: - plodored, - sadnja certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Pepelnica Agrotehnike mjere: Erysiphe pisi var. pisi - sadnja otpornih sorata, Na povrini svih zelenih dijelova karakteristina - uklanjanje i unitavanje zaraenih pepeljasta prevlaka. biljnih ostataka.

sumpor

Kalinosul 80 WG Kossan WG

63

Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor micro 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekui Sumpor Thiovit JET Kumulus DF Chromosul 80 Cosavet DF Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis sp.) Za vlanog i prohladnog vremena mogu biti zaraeni svi nadzemni dijelovi, a osobito mahune na kojima se razvija gusta siva prevlaka. Agrotehnika mjera: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu.

Crna bobova u Aphis fabae Zelena grakova lisna u Acyrthosiphon pisum Crna bobova u Aphis fabae je relativno malena u; 1,3-2,6 mm, crne boje. Direktne tete nanosi sisanjem sokova to uzrokuje kovranje i izvijanje listova. Na izdancima i cvjetovima pojavljuju se kolonije crnih ui. Na naliju lia kolonije zelenih ui. Polifag koji

Kemijska mjera: - kod velike brojnosti suzbijati doputenim SZB. imidakloprid

Boxer 200 SL

64

Confidor SL 200 Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Agrotehnike mjere: - uklanjanje unitavanje zaraenih biljnih ostataka na polju Kornja je sivosme, dug 4-5 mm, s bijelim pjegama i - izbjegavanje sjetve graka u blizini pokriljem koji ne pokriva potpuno zadak. Liinka je uma, vonjaka i drvoreda, prljavobijela, duga 6 mm i ima tri para slabo razvijenih - sprjeavanje unoenje liinki u prsnih nogu. Kukuljica je sivkasta, duga 5-5,5 mm. skladita i izletanja tetnika iz skladita. im se iz jaja razvije liinka, odmah se ubuuje u mahunu i zatim u prvo zrno na koje naie. Liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa. Agrotehnike mjere: - ranija berba, - sjetva ranozrelih sorata, tete se javljaju u vrijeme cvatnje graka, koje se - nakon berbe ukloniti sve biljne ostatke podudara s letom ovih leptira; uglavnom vee tete su i spaliti ih. od pjegavog grakovog savijaa. Gusjenice u mahunama izjedaju i zapredaju zrna graka i oneiuju ga svojim izmetinama. Napadnute mahune lake se kvare, trunu i propdaju. Agrotehnike mjere: - napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, Odrasli je oblik ute boje, s crnim ticalima, dug 2mm. . pridravanje plodoreda, Jaja su ovalobubreastog oblika s kratkim drkom, - prostorna izolacija od prologodinjih prljavobijele boje. Liinka je crvolika, bijela, a povrina zaraenih tim tetnikom. kukuljica utosmea. Drugo pokoljenje grakove muice odlae jaja u mahune, a liinke se hrane s unutarnje strane mahune. Grakova muica Contarinia pisi Crni i pjegavi grakov savija Laspyresia nigricana, Laspyresia dorsana Grakov iak Bruchus pisorum

65

Pipe mahunarke Sitona spp Mali kornjai dugi 4-5 mm, uska produena tijela, prekrivena dlaicama-ljuskicama. Liinke su beznoge, prljavobijele boje i malo povijene. Na mladim biljkama graka izgrizaju plojku lista sve do glavne ile, a poslije kad lie otvrdne oteuju ga s ruba, pa lie slii listu hrasta.

INTEGRIRANA ZATITA GRAKA OD KOROVA

TETNI ORGANIZAM

AKTIVNA TVAR (R)-propikizafop

NAZIV SZB

NAPOMENA

jednogodinji i viegodinji travni korovi europski mranjak Abutilon theohprasti, hrapavi ir Amaranthus retroflexus, pelinasta ambrozija Ambrosia elatior, jarmen Anthemis spp., loboda Atriplex spp., loboda Chenopodium spp., divlji kupus Brasica oleracea, pastirska torbica Capsella bursa-pastoris, obina konica Galinsoga parviflora, broika turica Galium aparine, kamilica Matricaria spp., poljska goruica Sinapis arvensis, crna pomonica Solanum nigrum, poljska mijakinja Stellaria media, dikica Xanthium spp.

Agil 100 EC Basagran 600 Basagran SUPER bentazon Bazano Bentagran 600 Sax 600 pendimetalin + imazamoks

sjemenski travni korovi, sjemenski irokolisni korovi jednogodinji irokolisni korovi, viegodinji irokolisni korovi, jednogodinji uskolisni korovi, viegodinji uskolisni korovi imazamoks

Escort

Pulsar 40

66

Cidokor Clinic pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense glifosat Cosmic Glifomal 480 SL Glyfos Total 480 SL Dominator glifosat pirika Agropyron repens, poljski osjak Cirsium arvense, divlji sirak Sorghum halepense, poljski slak Convolvulus arvensis Tender Oxalis glifosat sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi Roundup BIACTIVE Total BIO Herbocor Sl Herkules 480 SL strnite - nakon berbe poljoprivrednih kultura i povra nakon berbe jednogodinjih kultura povre nakon etve/berbe polje - nakon berbe povra

67

20. INTEGRIRANA ZATITA BLITVE I CIKLE

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - uporaba tolerantnih kultivara, - plodored, Pojavljujuju se brojne pjege svjetle sredine i - uklanjanje i unitavanje zaraenih crvenosmeeg ruba. biljnih ostataka. Pri jakim zarazama pjege se spajaju i lie se moe suiti.

Pjegavost lia Cercospora beticola

Bolest manjeg znaaja

Pepelnica Erysiphe betae Pepelnicom prekriveni listovi poute i kod jaeg napada se osue.

Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

sumpor

Cosavet DF Kalinosul 80 WG Kossan WG Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 Mikro Sumpor SC-80 Tekui sumpor

Bolest je manjeg znaaja i rijetko treba poduzimati mjere zatite

68

Thiovit Jet Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - uporaba certificiranog sjemena, Najmlai listovi su svijetlo zelene boje, zadebljali i - ako se bolest pojavi pojedinano krti. zaraene biljke ukloniti iz nasada i Na naliju se vidi prevlaka sivo ljubiaste boje. unititi. Plamenjaa Peronospora schachtii (P. farinosa f.sp. betae)

Agrotehnika mjera: - uporaba zatitnih mrea kojima se tetnicima onemoguava pristup do Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui raznih boja uzgajanih biljaka. koje siu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose viruse). Zaraeni listovi se uvijaju.

Lisne ui Myzus persicae, Aphis fabae.

pirimifos-metil pirimikarb

Pirimifos-metil 50 EC Actellic 50 EC Pirimor 50 WG

povrtlarske kulture - u staklenicima i drugom zatienom prostoru

Puevi Limacidae, Gastropoda

Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. - uporaba limacida.

Agrotehnike mjere: - ienje puteva preko kojih dolaze na parcelu, - suzbijanje korova.

eljezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

metaldehid

Luxor Puocid Puomor

69

ZEMLJINI TETNICI Sovice pozemljue Agrotis segetum, Agrotis ypsilon, Euxoa temera, injaci Elateridae Hrutevi Melolontha melolontha Komar - liinke Tipula spp. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Kupusna muha - liinke Chortophila brassicae Lukova muha - liinke Hylemya antiqua Vrtna dlakava muica - liinke Bibio hortulanus Korijen izgrien, biljke propadaju, vrat korijena i listovi uz tlo izgrieni.

Agrotehnike mjere: - izbjegavanje viegodinje trave kao predusjev, - viekratno obraivanje tla, - optimalni rokovi sjetve i sadnje, - preventivno zalijevanje i navodnjavanje sadnica prilikom sjetve odnosno sadnje,

INTEGRIRANA ZATITA BLITVE I CIKLE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM jednogodinji irokolisni korovi AKTIVNA TVAR kloridazon NAZIV SZB Pyramin FL Pyramin WG NAPOMENA

21. INTEGRIRANA ZATITA SALATE, RADIA I ENDIVIJE

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Koncentrina pjegavost lista endivije i salata Alternaria solani f.sp. endiviae, A. cichorii

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena, - ne pregusta sadnja,

bakar (2) hidroksid Blauvit

70

Champion Pepelnica Erysiphe cichoracearum f. sp. cichorii Bolest se javlja ljeti u toplim i vanim klimatskim uvjetima. Pepelnicom prekriveni listovi poute i kod jaeg napada se sue. Parazit napada sve vrste salata, ali osjetljivost svih vrsta kao i sorata nije ista. Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Kalinosul 80 WG Kossan WG Kumulus DF Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG sumpor Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekui sumpor Thiovit Jet

71

Pjegavost salate Microdochium panattoniana)

Agrotehnike mjere: (Marssonina - uporaba certificiranog sjemena, - dvogodinji plodored, - smanjiti vlaenje lia, Male klorotine pjege najprije na vanjskim listovima. - uklanjanje i unitavanje zaraenih Kasnije obole i stariji listovi. Prvo se vide vodenaste biljnih ostataka. pjege koje dobivaju utu pa zatim svjetlo smeu boju. Obrubljene su tamnijom zonom tkiva. Radi je rijetko zaraen. panattonianum

Bolest manjeg znaaja

Bijela trule Sclerotinia minor, S. sclerotiorum Biljke mogu biti napadnute u svim fazama razvoja. Karakteristian simptom (Sclerotinia spp.) je truljenje biljke i gusti bijeli micelij pri korijenovom vratu u kojem nastaju crni sklerociji. Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)

Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu uzgoj na otvorenom, - odstranjivanje bolesnih biljaka, - uporaba otpornih kultivara, Kidan - uporaba solarizacije, iprodion - uporaba folija i podignutih gredica, Lupo - plodored, Moe zaraziti i rasad. B. cinerea uzrokuje truljenje - smanjiti vlagu tla i zraka u zatienim bazalnih listova i korijenovog vrata. Zaraeni dijelovi prostorima, boskalid + piraklostrobin su prekriveni sivom nakupinom reproduktivnih organa Signum gljive. Ovi paraziti jednako napadaju sve vrste salata.

72

Plamenjaa Bremia lactucae Simptomi ovise o vrsti, sorti ili hibridu te o klimatskim uvjetima. Velike tete mogu nastati u zatienim prostorima kada mlade biljke potpuno propadaju. Na razvijenom liu pjege su prvo ukaste i okrugle, a zatim su uglate. Pri visokoj vlanosti na naliju listova pojavljuje se bjeliasta prevlaka.

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - voditi rauna o ocjeditosti tla, - redovito prozraivanje zatienog prostora, - uzgoj otpornih kultivara.

Avi WG fosetil Avi Aliette Flash Topic

Agrotehnike mjere: - irok plodored (barem 4-godinji), - uravnoteena gnojidba duikom i Truljenje vanjskih i unutarnjih listova. Truljenje se kalijem, pojavljuje na rubovima listova i kasnije se proiri na - uklanjanje i unitavanje zaraenih cijelu povrinu lista. biljnih ostataka, Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o vrsti bakterije. - sjetva/sadnja certificiranog sjemena, - ne navodnjavati kienjem.

Bakterijska pale listova Pseudomonas cichorii, Erwinia carotovora

Virusi CMV, LeMV Deformacije i obojenosti listova. Simptomi u izvjesnoj mjeri ovise o soju virusa.

Agrotehnike mjere: - uporaba bezvirusnog certificiranog sjemenskog i sadnog materijala, - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - ograniavanje gnojidbe duinim gnojivima, - suzbijanje vektora virusa.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

73

Lisne ui Uroleucon sonchi,Hyperomyzus lactucae i dr.

Agrotehnika mjera:

- uporaba vlaknastih pokrivki kojima se Glavna sezona zaraza je na proljee i jesen. Ljeti je sprjeava pristup tetnih organizama pisutno osjetno prirodno smanjenje populacije ui. uzgajanim biljkama. Prenose viruse.

Korjenove ui Pemphigus bursarius, Trama troglodytes

Agrotehnike mjere:

- irok plodored (barem 4- godinji), Ui su ukaste, prekrivene bjelkastom vunastom tvari. - uklanjanje i unitavanje zaraenih Siu korijenje te zbog toga zaostaje rast napadnutih biljnih ostataka. biljaka. tete su vee za suna i topla vremena, koje pogoduje razvoju ui. Lisni mineri Ophiomya pinguis tetu ine uglavnom u zatienim prostorima. Karakteristini su uski hodnici, prije svega u glavnoj ili lista. U hodnicima su prisutne bijele liinke bez nogu. Na listovima su primjetni ubodi koje tetni organizam uzrokuje za vrijeme hranjenja i odlaganja jaja. Godinje ima 3-4 generacije. uta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera Boja gusjenica ovisi o prehrani, u poetku su svjetlije, a kasnije tamnije do 4 cm duge. Na zelenim plodovima se primjeuju gusjenice koje se kasnije ubuuju u plodove. Ova vrsta je se hrani i drugim vrstama povra. Agrotehnika mjera: - uporaba mrea kojima sprjeavamo pristup tetnim organizmima uzgajanim biljkama.

Agrotehnike mjere: - unitavanje kukuruzovine (maliranje). - uzgoj kukuruza izolirati od uzgoja povra, a gdje je to mogue takoer i od zatienih prostora.

74

Agrotehnike mjere: - uklanjanje pueva, - ienje puteva preko kojih dolaze na Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i parcelu, plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. - suzbijanje korova. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i ostatke izmeta. Kemijska mjera: - uporaba limacida.

Puevi Limacidae, Gastropoda

eljezov fosfat

Ferramol Gardene Limax Luxor

metaldehid

Puocid Puomor

Terminator AROCID ZEMLJINI TETNICI Sovice pozemljue Agrotis spp. injaci Elateridae Hrutevi Melolontha melolontha. Nagrieno korijenje, hodnici ubueni u korijenje i gomolje, izgrien korijenov vrat, biljke propadaju. Agrotehnike mjere: - izbjegavanje viegodinjih trava kao predusjeva, - viekratna obrada tla, - optimalni rokovi sjetve.

INTEGRIRANA ZATITA ENDIVIJE, SALATE I RADIA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

75

obina pirika Agropyron repens, stoklas Bromus spp., ljulj Lolium spp., vlasnjaa Poa sp., klupasta otrica Dactylis glomerata, bijela loboda Chenopodium album, obini kunjak Datura stramonium, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, jednogodinja resulja Mercurialis annua, poljski mak Papaver rhoeas, broika turica Galium aparine, suliasti trputac Plantago lanceolata, ptiji dvornik Polygonum aviculare, slakasti dvornik Polygonum convulvulus, veliki dvornik Polygonum persicaria, divlja rotkva Raphanus raphanistrum, poljska goruica Sinapis arvensis, crna pomonica Solanum nigrum, mala mijakinja Stellaria media, poljska estitka Thlaspi arvense

propizamid

Kerb 50 W

sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi

glifosat

Oxalis

22. INTEGRIRANA ZATITA KUPUSNJAA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Kupusna kila Plasmodiophora brassicae Gljiva zaraava najee korijen, a ponekad donji dio stabljike. Na zaraenim dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine (kila). Velike tete nastaju pri zarazi presadnica. Simptomi na liu su (ono nije direktno zaraeno) promjena boje i venue. Sve kupusnjae su osjetljive, a samo neke Raphanus sorte su manje osjetljive.

Agrotehnike mjere: - odabir tolerantnih sorti, - uzgoj zdravih sadnica, - plodored - 5 godina, - suzbijanje korova iz obitelji krstaica, - kalcizacija, - dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom parom i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Bolest manjeg znaaja i javlja se samo na kiselim tlima

76

Plemenjaa Peronospora parasitica Znakovi bolesti pojavljuju se ve na kotiledonima i na prvim pravim listovima. Na liu se vide ute pjege, a na naliju se formira siva prevlaka. Jako zaraeno lie vene pa se moe osuiti cijela presadnica. Starije lie je otporno. Kod cvjetae moe biti zaraen i cvijet (cvat) to umanjuje njenu trnu vrijednost.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - ne pregusta sjetva, - pokrivene gredice treba prozraivati, bakar hidroksid- dezinfekcija klijalita vodenom parom bakarsulfat i/ili solarizacijom, - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka. bakar (2) sulfatpentahidrat bakarni oksiklorid

Bordoka juha Modra galica Plavi kamen

Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka, Mogu oboljeti ve i jako mlade biljke (presad). - plodored, Kasnije obole vanjski listovi na njima se razvijaju - ne sijati/saditi na vlanim poloajima. tamnosmee koncentrine pjege koje su prekrivene (vlano vrijeme) tamnom prevlakom spora. Pjege se mogu spajati i listovi se sue. Crna trule provodnih snopova Agrotehnike mjere: Xanthomonas campestris - odabir tolerantnih sorti, - plodored (5 godina za sadnice, 2 Biljke mogu biti zaraene u svim fazama razvoja. godine za uzgoj), Mlade biljke propadaju. Kasnije se na listovima vide - koristiti certificirano sjeme, utosmee pjege, a ile pocrne. Tkivo izmeu lisnih - pravilna gnojidba kalijem, ila ima izgled pergamenta. Na poprenom presjeku - uklanjanje i unitavanje zaraenih korijena (kocen) vidi se tamno obojeno provodno tkivo. biljnih ostataka. Prstanasta pjegavost Agrotehnike mjere: Mycosphaerella brassicola - plodored, - odabir tolerantnih sorti, Simptomi se javljaju na starijim listovima na kojima se - kupusnjae ne sijati/saditi vide prstenaste pjege. Veliina i oblik pjega ovisi o u blizini uljane repice, domainu. Jako zaraeno lie uti i otpada. Bolest je - uporaba certificiranog sjemena, ea na cvjetai i kupusu, a moe se javiti i na kelju - suzbijanje korova, puparu. - duboko zaoravanje ostataka kupusnjaa.

Koncentrina pjegavost lia Alternaria brassicae

Rame caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest se prenosi sjemenom

Bolest nema veliki znaaj, moe se prenosti sjemenom

77

Mozaini virusi kupusnjaa Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1 sinonim) utica korabe i repe Brassica virus 5 uti mozaik korabice i repe Turnip yellow mosaic virus Virus mozaika cvjetae Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3 sinonim) Simptomi bolesti su razliiti na pojedinim vrstama i sortama i ovise o uzroniku bolesti.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje vektora.

Determinaciju prepustiti strunjacima.

Agrotehnike mjere: - sabiranje listova s kolonijama gusjenica na manjim oranicama, U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije, a u - uporaba mree. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije. Gusjenice obrste listove do lisnih ila. Opasan je prije svega na manjim povrinama, a na veim povrinama uglavnom na rubovima.

Kupusni bjelac i mali kupusar Pieris brassicae, Pieris rapae

Lino klorpirifos-metil Reldan 40 EC Rely 40 beta-ciflutrin Beta-Baythroid EC 025 Baturad WP Biobit WP lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC

Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki

Kupusni moljac Plutella xylostella Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je sueno prema oba kraja. Prezimi u biljnim ostacima. Leptiri prve generacije lete u svibnju, druge u srpnju, a tree u kolovozu. Gusjenice izjedaju listove s donje strane, prave karakteristine prozorie te na kraju izjedaju cijelo lisno tkivo.

Agrotehnike mjere: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka, - mjere koje ubrzavaju rast i razvoj biljke. - uporaba feromona. Kemijska mjera: - primjena insekticida (prag je 1 gusjenica po biljci).

lambda-cihalotrin alfa-cipermetrin

Lambda 5 EC Alfa 10 SC Direkt

78

Fascon Fastac 10 SC lambda-cihalotrin Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehnike mjere: - duboko jesensko oranje, - suzbijanje korova. Karate 2,5 EC Boxer 200 SL Congo Dali imidakloprid Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid Confidor SL 200 beta-ciflutrin lambda-cihalotrin deltametrin Kupusna muica srikarica Contarinia nasturtii Liinke su ukaste, duge 2-3 mm. Napada sve kupusnjae, prije svega kupus i cvjetau. Lie se kovra na dolje i ne formira glavu. Sekundarno se esto javlja trule. Ima tri do pet generacije godinje. Agrotehnike mjere: Kupusna muha Delia radicum = Delia, Phorbia, Chortophilia, - poljoprivredna proizvodnja Hylemyia brassiscae certificiranog sadnog materijala, - uklanjanje i unitavanje biljnih U travnju i svibnju pojavljuju se muhe, koje odlau ostataka kupsnjaa, jaja na vrat korijena ili uz njega. Ima tri generacije - uporaba zatitnih mrea. godinje (drugu u srpnju i kolovozu, a treu u rujnu i listopadu). Suzbijamo je ve pri sjetvi! Kemijske mjere: - primjena insekticida ako se pojavi vie od 4 jaja ili liinke po m2, - granulirane insekticide inkorporirati Beta-Baythroid EC 025 Karate 2,5 EC Roetem kupus kupus

Kapusna sovica je meu vie sovica najopasnija. Gusjenice mesnatog izgleda starenjem mijenjaju boju, Kemijska mjera: od sive, zelenkaste, smee do crne. Gusjenice prve - primjena insekticida kada su gusjenice generacije u lipnju i srpnju izjedaju listove, a gusjenice manje od 20-25 mm. druge generacije se od kolovoza nadalje ubuuju u glavice.

imidakloprid

Macho 70 WS

dimetoat

Calinogor, Perfekthion, Rogor 40, Ritam, Sistemin E-40, Zagor, Chromgor 40

79

Pipe Ceutoryinchus pleurostigma = Ceutoyinchus quadriens Pipe su duge 2,5 - 3 mm, sive boje tijela. Liinke su bjelkaste, beznoge. Liinke bue hodnike u peteljci i stabljici biljke, a glavatom kupusu oteuju glave.

Agrotehnika mjera: - uporaba certificiranog sadnog materijala.

Agrotehnike mjere: Buhai Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes, P. undulata - iroki plodored, Opasni su prije svega kod proizvodnje sadnica, ve - uklanjanje i unitavanje biljnih ostataka. odmah po klijanju kupusa. imidakloprid Kemijska mjera: - uporaba insekticida. deltametrin Agrotehnika mjera: - uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih Ui se pojavljuju odmah po presaivanju, ili ve u ostataka nakon berbe. rasadniku. Na poetku pojavljivanja pronalazimo ih u unutranjim listovima koji su ovisno o vrsti i sorti Bioloka mjera: kupusnjae uto do ljubiasto obojeni. Ui su - uporaba korisnih organizama u prekrivene votanom prevlakom pepeljaste boje. suzbijanju (stjenice, zlatooke, boje Godinje ima 15 i vie generacija. ovice, parazitske osice i dr.) Lisne ui Kemijska mjera: Aphididae Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui raznih boja koje siu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose - pravovremena primjena insekticida. Ako insekticide upotrijebimo prekasno biljke viruse). Zaraeni listovi se uvijaju. se ne oporave ili se samo djelomino oporave. Ako se na 25 biljaka nae vie od 100 ui te nakon ponovljenog pregleda taj broj bude vei, primijeniti kemijsko suzbijanje. Kupusna lisna u Brevicoryne brassicae

Macho 70 WS

Roetem kupus

Boxer 200 SL Confidor SL 200 imidakloprid Congo Dali Kohinor 200 SL Magnum 200 SL Rapid lambda-cihalotrin Karate 2,5 EC

80

beta-ciflutrin tiametoksam

Beta-Baythroid EC 025 Actara 25 WG Ritam Rogor 40 Sistemin E-40

dimetoat

Zagor Chromogor 40 Perfekthion Calinogor

Duhanov resiar Thrips tabaci Liinke i odrasli sisaju na listovima biljni sok to na kupusu uzrokuje stvaranje svijetlih kvrica na donjoj strani listova koji kasnije postanu smei. Na jesen kada je hladnije naseljava se u unutranjost kupusovih glava, sve do unutranjih listova. ivi na mnogim biljkama.

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova i u okolici nasada/usjeva - ako je populacija tripsa velika, s berbom po nastupu tehnoloke zrelosti ne odugovlaiti. Kemijska mjera: - uporabom insekticida teta se ne sprjeava, samo je umanjena. Agrotehnike mjere: - plodosmjena (najmanje trogodinja), - suzbijanje korova, - odabir tolerantnih sorti, - saditi sorte s vegetacijom kraom od 80 dana, - dezinfekcija klijalita vodenom parom i/ili solarizacijom.

pirimikarb dimetoat

Pirimor 50 WG Rogor 40, Sistemin E-40, Zagor, Perfekthion, Chromogor, Ritam, Calinogor.

Nematoda Heterodera cruciferae Glavni korijen odumre, a plitko pri tlu razvija se sitno korijenje. Biljke zaostaju u rastu, ne stvaraju glave, donji listovi ute i venu.

Agrotehnike mjere: - ienje puteva preko kojih dolaze na parcelu, Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i - suzbijanje korova. plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i Kemijska mjera: nou. - primjena limacida.

Puevi Limacidae, Gastropoda

eljezov fosfat metaldehid

Ferramol Gardene Limax Luxor

81

Puocid Puomor Terminator AROCID ZEMLJINI TETNICI Sovice pozemljue Agriotis spp., injaci Elateridae Hrut Melolontha melolontha Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Izgrieno korijenje, izgrien vrat korijena, u korijenju ubuene liinke, biljke propadaju. Agrotehnike mjere: - izbjegavanje viegodinje trave kao predusjeva, - viekratna obrada tla, - optimalni rokovi sjetve i sadnje.

Pyrinex 48 EC INTEGRIRANA ZATITA KUPUSNJAA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito.

TETNI ORGANIZAM obina svraica Digitaria sanguinalis, kotan Echinochloa sp., jednogodinja vlasnjaa Poa anua, zeleni muhar Setaria viridis, divlja zob Avena fatua, hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album, obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp., tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris, obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp.

AKTIVNA TVAR

NAZIV SZB

NAPOMENA

kelj, kupus napropamid Devil

Devrinol 45 FL

82

divlja zob Avena fatua, obina svraica Digitaria sanguinalis, kotan Echinochloa sp, jednogodinja vlasnjaa Poa anua, zeleni muhar Setaria viridis, Divlji sirak- Sorghum halapense(iz sjemena), hrapavi ir Amaranthus retroflexus, ambrozija Ambrosia sp., rusomaa Capsella bursa-pastoris, bijela loboda Chenopodium album, obini apljan Erodium cicutarium, divlja salata Lactuca scariola, smrdljiva mrtva kopriva Lamium amplexicaule, dvornik Polygonum sp, tutevi Portulaca sp., obini kostri Senecio vulgaris, obini svinjak Sonchus oleacerus, obina mala mijakinja Stellaria media, kopriva Urtica sp., dikica Xanthium sp. kotan Echinochloa crus-galli, muharika Setaria spp., svraica Digitaria sanguinalis, divlje proso Panicum spp., divlji sirak Sorghum halepense, pirika Agropyron repens, zubaa Cynodon dactylon loboda Chenopodium sp., hrapavi ir Amaranthus retroflexus, svinjak Sonchus sp., kostri Senecio sp., obini kunjak Datura stramonium, veliki dvornik Polygonum persicaria, estoslavica Veronica sp., konica Galinsoga sp., tut Portulaca sp., divlja rotkva Raphanus raphanistrum, cecelj Oxalis sp., zubaa Cynodon dactylon, slak Convolvulus sp.

napropamid

Razza

fluazifop-P-butil Fusilade FORTE

Galigan 240 EC oksifluorfen Gallus kupus Verton oksifluorfen

jednogodinji irokolisni korovi miji repak Alopecurus myosuroides, obina slakoperka Apera spica-venti, divlja zob Avena fatua, svraica Digitaria spp., kotan Echinochloa crus-galli, jednogodinja vlasnjaa Poa annua, muharika Setaria spp., hrapavi ir Amaranthus retroflexus, kamilica Matricaria spp., bijela loboda Chenopodium album, ptiji dvornik Polygonum aviculare, slakasti dvornik Polygonum convolvulus, poljska goruica Sinapis arvensis, pomonica Solanum spp., poljska mijakinja Stellaria media, mala kopriva Urtica urens, estoslavice Veronica spp., jarmen Anthemis spp. jednogodinji travni korovi, viegodinji irokolisni korovi

Goal

metazaklor

Butisan S pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Stomp 330 E

kupus - bijeli, crveni kupus iz presadnica

83

Ston Strong

23. INTEGRIRANA ZATITA MRKVE

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Pale lia Alternaria dauci Crna trule korijena Alternaria radicina A. dauci na liu izaziva pojavu malih, u poetku svjetloutih pjega koje kasnije potamne, a pri jakim zarazama list se sui. Bolest je posebno tetna na klijancima. A. radicina izaziva na klijancima crnu boju korjenia koji trunu pa biljice propadaju. Na razvijenom liu pjege su ovalne, a boja se mjenja od ukaste do crne. Na korijenu se vide crna plitka udubljenja.

Agrotehnike mjere: - ukloniti ili zaorati sve biljne ostatke, - plodored, - sjetva certificiranog sjemena.

azoksistrobin boskalid + piraklostrobin

Quadris Signum Bolest se prenosi sjemenom

Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i spreavanje zadravanja vode u tlu, Biljke venu, na podzemnim dijelovima i tik iznad - plodored. zemlje se pojavljuje gusta snjenobijeli micelij u kojemu se razvijau crni sklerociji. Zaraene mogu biti sve titarke (Apiaceae).

Bijela trule Sclerotinia slerotiorum

Pepelnica Erysiphe umbelliferarum

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena,

boskalid + piraklostrobin Signum sumpor Kalinosul 80 WG

Moe se prenositi sjemenom

84

E. heraclei Karakteristina siva prevlaka na listovima, jako zaraeno lie se sui. Osjetljive su sve titarke.

- uklanjanje i unitavanje zaraenih biljnih ostataka.

Kossan WG Kumulus DF Kvaljivi sumpor Sulfolac 80 WG Sulfolac 85 SC Sumpor Micro 80 WP Sumpor moivi Tiosam 80 mikro Sumpor SC-80 Tekui sumpor Thiovit Jet

Agrotehnike mjere: - iroki plodored, - ogranienje navodnjavanja i Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno sprjeavanje zadravanja vode u tlu. tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. Od titarki najosjetljivija je mrkva.

Crvena pale Helicobasidium purpureum (Rhizoctonia violacea)

Virusi Crvenilo ili mozaik na listovima, slabiji rast biljaka.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje vektora.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

85

Mrkvina muha Psila rosae Tijelo mrkvine muhe je crno a glava smea. Duga je 45 mm. Jaja su izduena, prljavobijela. Liinka je mlijenobijela duga 6-8 mm. Ima dvije generacije godinje. Prva se pojavljuje 4.-6. mjeseca, druga krajem 7.-9. mjeseca. Nakon izlaska iz jaja liinke se ubuuju u mrkvu. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubiastom liu, koje kasnije pouti i osui se. Miner mrkve Napomyza carotae

Agrotehnike mjere: - plodored - mrkva se sije na istoj povrini tek svake etvrte godine, - sijati ili jako rano ili jako kasno, - poeljno je izmeu redova mrkve sijati luk, - rahliti tlo, - unititi sve titarke u blizini do 2 km.

Agrotehnika mjera: - suzbijanje korova.

Napravi plitke hodnike pod povrinom korijena. Nakon Bioloka mjera: 3-6 tjedana ue u tlo i kukulji se. Zimu preivi kao -uporaba parazitskih osica. liinka na korijenu ili kao imago u tlu.

Mrkvina lisna buha Trioza apicalis Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje, prozirnih krila, dug oko 3 mm. Uzrokuje kovranje lia mrkve i perina. Napadnuto lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da su ga napale lisne ui. Mlade biljke brzo propadaju. Prenosilac virusa.

Agrotehnike mjere: - ranija sjetva, - uporaba zatitnih mrea.

Mrkvina lisna u Cavariella aegopodii U je zelene do utozelene boje, duga 1,4 - 2,7 mm. Deformira listove koji pocrvene, a katkad i poute. Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Prenose viruse.

Bioloka mjera: - uporaba korisnih organizama koji mogu smanjiti napad. Na manjim povrinama moe se koristiti zatitna mrea.

86

Zemljini tetnici Sovice pozemljue Noctuidae, injaci Elateridae, Rovac Gryllotalpa gryllotalpa Liinke pregrizaju vrat korijena, injaci prave uske hodnike, a rovac udubljenja u korijenu.

Agrotehnike mjere: - ne sijati mrkvu na preoranu povrinu, - vie puta obraditi tlo.

Mrkvina cistoloka nematoda Heterodera carotae Korijen zaostaje u rastu, deformira se i postaje drvenast. Pojaan razvoj sekundarnih korijenia. Listovi ute i crvene te se sue.

Agrotehnika mjera: - plodored.

INTEGRIRANA ZATITA MRKVE OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR NAZIV SZB Afalon linuron Afalon disperzija Linurex 50 SC glifosat Oxalis NAPOMENA

jednogodinji irokolisni korovi sjemenski travni korovi, irokolisni korovi, viegodinji zeljasti korovi, drvenasti korovi

87

24. INTEGRIRANA ZATITA CELERA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Siva pjegavost lia celera Septoria apii Na liu se vide utosive do smee pjege. Kod jake zaraze broj pjega se jako poveava zbog ega se lie sui.

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - unitavanje biljnih ostataka.

bakar (2) sulfatpentahidrat

Modra galica Plavi kamen

Pjegavost lia celera Cercospora apii

Agrotehnike mjere:

- plodored, Pjege na listovima su u poetku sitne, brzo dostiu - unitavanje biljnih ostataka. veliinu i preko 1 cm. Okrugle su, sivo-smee boje i okruene tamnijom zonom. Listovi s velikim brojem pjega se sue. Lisni mineri Opisani kod mrkve Lisne ui Aphididae Opisane kod mrkve.

Bioloka mjera: - kao i kod mrkve.

88

INTEGRIRARANA ZATITA CELERA OD KOROVA

U mjerama suzbijanja korova primjeniti mehanike mjere gdje god je to mogue i uinkovito.

25. INTEGRIRANA ZATITA PERINA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - sjetva certificiranog sjemena, - uklanjanje i unitavanje biljnih Na liu se vide ukaste pjege okruene tamnim ostataka. rubom. Na peteljci su pjege duguljaste. Spajanjem pjega dolazi do suenja lia.

Pjegavost lista perina Septoria petroselini

- bolest se prenosi sjemenom

INTEGRIRANA ZATITA PERINA OD KOROVA Provoditi meuredno kultiviranje 2-3 puta uz ostale mjere mehanikog suzbijanja korova.

89

26. INTEGRIRANA ZATITA PAROGA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SREDSTVA SZB NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - unitavanje divljih paroga u blizini nasada, Parazit napada nadzemne dijelove biljke na kojima se - u jesen uklanjati nadzemni dio pojavljuju smeecrveni jastuii (sorusi). U jesen oni zaraenih biljaka, dobivaju tamnu boju. Napadnute biljke se osue prije - uzgoj otpornih ili rezistentnih vremena. kultivara.

Hra paroge Puccinia asparagi

Uzronici trulei Fusarium oxysporium f. sp. asparagi, Fusarium moniliforme, Fusarium solani, Fusarium roseum Gljive uzrokuju trule korijena nakon ega dolazi do venua, a kasnije i propadanja cijelih biljaka. Simptomi ovise o vrsti parazita. Crvena pale Helicobasidium brebissonii (Rhizoctonia violacea)

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog materijala za sadnju, - iroki plodored.

Agrotehnike mjere: - sadnja manje osjetljivih kultivara, - uporaba zdravih sadnica, Na korijenu tkivo je utonulo i prekriveno - u sluaju bolesti pravovremeno tamnoljubiastim hifama. Na tom mjestu korijen trune. ukloniti bolesne biljke, - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu.

Virusi AV1- virus paroga 1 AV2 - virus paroga 2 Deformacije i obezbojenja izdanaka paroga

Agrotehnika mjera: - uporaba certificiranog materijala za sadnju

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

90

parogina muha Platyparea poeciloptera uenje i deformacije mladica zbog hodnika u kojima se nalaze bijele beznoge liinke.

Agrotehnika mjera: - rezanjem dospjelih izboja otklanjati i unitavati jaja i liinke.

parogina zlatica Crioceris asparagi 12-tokasta parogina zlatica Crioceris duodecimpunctata Odrasli kukci nagrizaju izdanke paroga. U lipnju enke polau jaja iz kojih izlaze liinke koje nagrizaju nadzemni dio biljke. U kolovozu dolazi nova generacija nametnika. parogin korjena Hypopta caestrum

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - mlade nasade esto pregledavati.

Agrotehnika mjera:

- uklanjanje i unitavanje gusjenica i Korijenje nagrizaju bjelkaste gusjenice, koje su do 4,5 kokona. cm duge. Posebno su osjetljive mlade biljke.

INTEGRIRANA ZATITA PAROGE OD KOROVA OPIS: Primjena mehanikih mjera zatite od korova.

91

27. INTEGRIRANA ZATITA PINATA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Plamenjaa Agrotehnike mjere: Peronospora farinosa (Peronospora schachtii f.sp. betae) - iroki plodored, - uklanjanje i unitavanje bolesnih Javlja se ve na kotiledonima ili najmlaem liu u biljaka. sreditu rozete. Lie je uto, deformirano, esto zadebljano, krto i uvija se prema naliju. Na naliju se razvija sivo-ljubiasta prevlaka. Jako zaraeno lie se sui. Virus mozaika krastavca CMV Deformacije i obezbojenja listova Lisne ui Myzus persicae, Aphis fabae Agrotehnike mjere: - uporaba otpornih kultivara, - suzbijanje vektora. Agrotehnika mjera: Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Uporaba vlaknastih mrea uz pomo Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui raznih boja kojih se uima onemoguava pristup koje siu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose uzgajanim biljkama. viruse). Zaraeni listovi se uvijaju. Cvjetni titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnika mjera: - sprjeavanje zakorovljenosti.

pirimikarb

Pirimor 50 WG

ini tetu u zatienim prostorima. Ljepljiva aava Biotehnika mjera: prevlaka na listu, biljke zaostaju u rastu, na dodir lete -uporaba utih ljepljivih ploa. bijele muice, a na donjoj strani lista nalaze se svijetlozelene nepomine beznoge liinke. Kemijska mjera:

pirimifos-metil Pirimifos-Metil 50 EC Actellic 50 EC

92

- uporaba insekticida.

Agrotehnike mjere: - unitavanje, - postavljanje mamaca i mehaniko Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i suzbijanje, plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. - uporaba vapna i pepela u trakama na Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i mjestima dolaska pueva na usjev. ostatke izmeta.

Puevi Limacidae, Gastropoda

eljezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

metaldehid

Luxor Puocid Puomor Terminator AROCID

Nematode Ditylenchus dipsaci Deformacija stabljike i lista

Agrotehnika mjera: - uporaba certificiranog sjemena.

INTEGRIRANA ZATITA PINATA OD KOROVA OPIS: pinat je kultura kratke vegetacije pa pojava korova u nasadu moe prouzroiti velike tete. Vrlo vane su indirektne mjere poput predsjetvene pripreme tla, plodored, suzbijanje viegodinjih korova u kulturama koje prethode pinatu. Potrebna primjena prikladnih mehanikih mjera.

93

28. INTEGRIRANA ZATITA LUKOVIASTOG POVRA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Plamenjaa Peronospora destructor (Peronospora schleideni) esta i vrlo tetna bolest, najvie luka. Zaraze mogu biti lokalne ili ope (sistemine). Sistemina zaraza je posljedica sadnje zaraenih luica. Na liu (pera) javljaju se svijetlozelene vodenaste pjege koje su za vlanog vremena pokrivene sivo-ljubiastim prevlakama. S lia iri se na vrat, glavice i u samu glavicu zbog ega luk trune trune u skladitu. Kod sjemenskog luka napada cvjetnu stapku, a posljedica je turost sjemena.

Agrotehnike mjere: - uporaba certificiranog sjemena/luica, - izbjegavanje sadnje ili sjetve na zasjenjene i vlane povrine, - sadnja/sjetva otpornih kultivara. propineb

Antracol WP 70 Chromoneb S-70 upineb S-70 propineb + bakarni oksiklorid bakarni oksiklorid + benalaksil Bakreni Antracol WP 63 Baldo C Galben C Blauvit bakar (2) hidroksid Champion Champion tekui Cuproline bakar hidroksidbakarsulfat bakar (iz bakarnog(2) hidroksida bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat bakar (2) hidroksid x kalcijev sulfat Bordoka juha Bordoka juha Caffaro 20 WP Champion WG 50 Bordoka juha 20 WP Bordoka juha 20 WP Manica osim mladog luka za salatu

94

Bordoka suspenzija S-20 Bordoka suspenzija 20 WP bakar (2) oksiklorid mankozeb + benalaksil M Cuprocaffaro 50 WP Fantic M Modra galica Plavi kamen Rame Caffaro 32 WP boskalid + piraklostrobin Signum bakarni oksiklorid

bakar (2) sulfatpentahidrat

Agrotehnike mjere: - ogranienje navodnjavanja i sprjeavanje zadravanja vode u tlu, - uzgoj otpornih sorata, - sadnja certificiranih luica, Gljive parazitiraju nekoliko Allium vrsta. U vlanim - plodored. godinama mogu uzrokovati znaajne gubitke. Osim lia mogu biti zaraene i glavice zbog ega luk trune esto jo u polju ili u skladitu. Na liu (perima) prvo se vide izblijedjela mjesta (pjege). U vlanim uvjetima tkivo se razmeka i prekriveno je gustom prevlakom sive boje. Ako je vlanost zraka niska prevlake se ne formiraju. Hra luka Agrotehnike mjere: Puccinia allii Hra enjaka - plodored, Puccinia pori - otklanjanje i unitavanje divljeg luka. Na liu se vide jastuii oblika lee crvenosmee boje esto okrueni tkivom ute boje. Kasnije jastuii dobivaju crnu boju. Kod jake zaraze lie uti i sui se.

Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea) Botrytis squamosa Botrytis allii

95

Virus ute patuljavosti luka Agrotehnike mjere: Onion yellow dwarf virus - OYDV (Alium virus 1 - uporaba certificiranog sjemena i sinonim) sadnog materijala, - suzbijanje vektora. Biljke zaostaju u rastu. List luka nije okrugao, nego plosnat. Listovi su valoviti, uvijeni te venu.

Determinaciju virusa prepustiti strunjacima.

Lukova muha Delia(=Phorbia, =Chortophila, =Hylemia) antiqua, tete izazivaju liinke koje se nalaze unutar stabljike i hrane se njenim sadrajem. Lie uti, vene i sui se. Najee napada luk i poriluk, a rjee enjak.

Agrotehnike mjere: - uzgoj ispod zatitne mree, - namakanje luka sijanca prije sadnje.

Miner poriluka Napomyza gymnostoma

Agrotehnike mjere:

- mehaniko uklanjanje i unitavanje zaraenih listova i biljaka, Prisutnost se prepoznaje po nizu uboda koje na listu - unitavanje biljnih ostataka u polju, (poriluka, luka, vlasca) napravi enka. Liinke se mogu - uzgoj ispod zatitne mree. nai u lisnim peteljkama poriluka i ispod vanjskih listova luka. Vanjski listovi ute, a zatim propadaju. Luk gnjili. Godinje ima dvije generacije nametnika.

Duhanov resiar Trips tabaci Maleni kukac, mekanog izduenog tijela, svijetlosmee do oker boje. tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova zbog ega na listovima luka nastaju karakteristine srebrnaste pjege nepravilna oblika. Listovi ute i sue se.

Biotehnika mjera: - uporaba plavih i utih ploa.

96

Zemljini tetnici Sovice pozemljue Noctuidae, injaci Elateridae, Rovac Gryllotalpa gryllotalpa

Agrotehnike mjere: - vie puta obraditi tlo.

Agrotehnika mjera: Za stabljikinu nematodu obvezno je obaviti pregled tla te uporaba Migratorni endoparazit. Mujaci i enke su crvolikog certificiranog sadnog materijala. oblika duine 1-1,5 mm. Napadnute lukovice crvenog luka su deformirane, mekane i spuvaste. Listovi su odebljali, svijeni uveli i uti. Na napadnutom luku listovi ute, a lukovice su mekane, prazne i nisu za sadnju.

Stabljikina nematoda Ditylenchus dipsaci

INTEGRIRANA ZATITA LUKOVIASTOG POVRA OD KOROVA U mjerama suzbijanja korova prednost dati mehanikim mjerama gdje god je to mogue i uinkovito. TETNI ORGANIZAM AKTIVNA TVAR Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence) rezidualno. Jednogodinji travni korovi, neki irokolisni korovi NAZIV SZB Stomp 330 E Ston pendimetalin Dost 330 EC Pendigan 330 EC Strong Panida Grande luk - uzgojen izravnom sjetvom iz luica luk - iz sjemena i luica NAPOMENA

97

Nakon nicanja (poste-emergence). Jednogodinji travni korovi, jednogodinji irokolisni korovi oksifluorfen

Goal

luk - iz sjemena, luica i presadnica, osim mladog salatno

Nakon nicanja (poste-emergence). Loboda Chenopodium sp., hrapavi ir Amaranthus retroflexus, svinjak Sonchus sp., kostri Senecio sp., obini kunjak Datura stramonium, veliki dvornik Polygonum persicaria, estoslavica Veronica sp., konica Galinsoga sp., tut Portulaca sp., divlja rotkva Raphanus raphanistrum, cecelj Oxalis sp., zubaa Cynodon dactylon, slak Convolvulus sp.

Galigan 240 EC oksifluorfen Verton Gallus

luk - iz sjemena, luica i presadnica

luk

Nakon nicanja (poste-emergence). Ljepljiva broika Galium aparine, obina mijakinja Stellaria media, obini slak Convolvulus arvensis, slakasti dvornik Poligonum convolvulus, poljska potonica Myosotis arvensis, av Rumex crispus, kupina Rubus spp., maslaak Taraxacum officinale, kopriva Urtica dioica, crna pomonica Solanum nigrum, dvornik Polygonum spp., perzijska estoslavica Veronica persica. Nakon nicanja (poste-emergence). Pelinolisna ambrozija Ambrosia artemisiifolia, osjak Cirsium spp., kamilica Matricaria spp., jarmen Anthmis spp., samonikli suncokret Helianthus annuus, poljski svinjak Sonchus spp., obini kotri Senecio vulgaris, titarke Apiaceae, mahunarke Fabaceae

fluroksipir

Starane 250 Starline EC luk - iz luica

klopiralid Lontrel 300 luk- iz luica, osim mladog salatnog

(R)-propikizafop Jednogodinji i viegodinji travni (monokotiledoni) korovi. Tretiranje nakon nicanja korova. luk- iz luica, osim mladog salatnog

Agil 100 EC

fluazifop-P-butil luk - za proizvodnju glavica

Jednogodinji i viegodinji travni (monokotiledoni) korovi. Tretiranje u fazi 3-5 listova

Fusilade Forte

98

29. INTEGRIRANA ZATITA HRENA

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

Agrotehnike mjere: - suzbijanje korova, - uklanjanje i unitavanje zaraenih Na gornjoj strani listova pojavljuju se ukaste pjegice biljaka. koje su esto obrubljene lisnim ilama. Na donjoj strani pjega nalazi se bjeliasto-siva prevlaka. Tkivo unutar pjega se vremenom osui.

Plamenjaa Peronospora parasitica

Crna lisna pjegavost Alternaria brassicae

Agrotehnike mjere:

- uklanjanje i unitavanje zaraenih Simptomi su slinima onima opisanim kod kupusnjaa. biljnih ostataka, - iroki plodored.

Bijela hra Albugo candida

Agrotehnike mjere:

- suzbijanje korova iz skupine krstaica, Razlikuju se lokalne i sistemine zaraze. Na zaraenom - uklanjanje i unitavanje zaraenih liu vide se bjeliaste ispupene nakupine koje se biljnih ostataka (zajedno s korijenom). raspucavaju i oslobaaju bijeli prah (spore).

99

Agrotehnike mjere: - odstranjivanje listova s kolonijama gusjenica, U travnju i svibnju lete leptiri prve generacije, a u - uporaba mrea. srpnju i kolovozu leptiri druge generacije. Gusjenice nagrizaju lie do lisnih ila. Kemijska mjera: - primjena insekticida Kupusni moljac Plutella xylostella Prezimi u biljnim ostacima. Leptiri (maleni, karakteristino uski dok miruju) prve generacije lete u svibnju, leptiri druge generacije u srpnju, a oni tree generacije u kolovozu. Gusjenice nagrizaju lie s donje strane, a gornja epiderma barem na poetku ostane netaknuta. Kupusna sovica Mamestra brassicae Agrotehnike mjere: Agrotehnika mjera: - rana sjetva.

Kupusni bijelac Pieris brassicae

Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki

Baturad WP

- duboko jesensko oranje, Gusjenice tijekom razvoja mijenjaju boju (od sivo- - suzbijanje korova. zelenkaste do smee, crne). Gusjenice prve generacije nagrizaju listove u lipnju i srpnju. Gusjenice druge generacije ine tetu u kolovozu.

Buhai Phyllotreta nemorum, Phyllotreta atra, Phyllotreta nigripes, Phyllotreta undulata

Vrlo su opasni za mlade biljke. Kukci nagrizaju okrugle rupe u listovima. Rubovi izjedina nekrotiziraju, Kemijska mjera: pa cijela biljka moe propasti, odnosno osuiti se. - primjena insekticida (u sluaju da Osobito su opasni za suha i topla vremena. tetnik ugroava vie od 10 % lisne povrine mladih biljaka).

Agrotehnike mjere: - uporaba zatitnih mrea odnosno prekrivaa, - plitko okopavanje (ljeti).

100

Lisne ui Aaphididae

Agrotehnika mjera:

- suzbijanje korova. Na donjoj strani listova nalaze se lisne ui raznih boja koje siu biljne sokove (oslabljuju biljke i prenose Kemijska mjera: viruse). Zaraeni listovi se uvijaju. - primjena insekticida. pirimikarb Kupusna lisna u Brevicoryne brassicae Ui se pojavljuju ubrzo nakon presaivanja. Ui siu biljne sokove i time uzrokuju deformacije i zakrljalost biljaka. Najprije se nalaze na listovima uz sriku, koji postaju ute do ljubiaste boje. Ui su prekrivene votanom prevlakom. Pronositelji su mnogih virusa. Godinje imaju vie generacija. Cvjetni titasti moljac Trialeurodes vaporariorum Agrotehnika mjera: - unitavanje ili duboko zaoravanje biljnih ostataka. Kemijska mjera: - primjena insekticida (potrebno dodavanje okvaivaa (kropimo pod visokim tlakom). Agrotehnike mjere: beta-ciflutrin Pirimor 50 WG

Beta-Baythroid EC 025

- suzbijanje korova, tetnik uglavnom u zatienim prostorima. Odrasli - postavljanje utih ljepljivih ploa. primjerci i liinke siu biljne sokove. Biljke zaostaju u rastu, a na donjoj strani listova moemo pronai Kemijska mjera: svijetlozelene nepomine beznoge liinke. Na dodir iz - primjena insekticida. biljaka izlijeu bijele muice. titasti moljac izluuje mednu rosu na kojoj se naseljavaju gljivice aavice (ljepljiva, aava prevlaka). Puevi Limacida, Gastropoda Agrotehnike mjere: - ienje puteva preko kojih dolaze na parcelu, - suzbijanje korova.

pirimifos-metil

Actellic 50 EC

Pirimifos-Metil 50 EC

zatieni prostori

eljezov fosfat

Ferramol Gardene Limax

Izjedaju klice, mlade biljke, listove, ponekad takoer i plodove. Najvee tete prave za vlana vremena i nou. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi tj. srebrenkaste pjege i Kemijska mjera ostatke izmeta. - primjena limacida.

metaldehid

Puomor Puocid Luxor

101

INTEGRIRANA ZATITA HRENA OD KOROVA OPIS: Mehanike mjere suzbijanja korova.

30. INTEGRIRANA ZATITA POVRA OD PARAZITA IZ TLA (klijalita i mlade biljke)

TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR NAZIV SZB NAPOMENA

- sjetva certificiranog sjemena, - dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom, - plodored (kao dopunska mjera jer se neki paraziti dugo odravaju u tlu i imaju vrlo irok krug domaina), - umjereno zalijevanje, - prozraivanje staklenika/plastenika, - regulacija temperature, - otklanjanje i unitavanje zaraenih Paraziti (u prvom redu gljive) koji ive u tlu uzrokuju biljaka. propadanje klica prije nicanja, biljaka u fazi nicanja i zatim u prvim stadijima razvoja nakon nicanja. Bolest se najee opisuje kao pale klijanaca. Simptomi su za veinu parazita vrlo slini, ali ne isti. Na klici, klicinom korijenu, vratu korijena i stabljiici uoavaju se vodenaste pjege, tkivo nekrotizira, moe se javiti vlana ili suha trule to ovisi o koliini vode u tlu i u samoj biljci. Zaraeni dio je svijetlo do tamno smee, ponekada crne boje. Simptomi ovise o vrsti biljke, ponekada o sorti/hibridu i o samom uzroniku bolesti.

Polijeganje presadnica - Pythium ultimum - Pythium spp. - Chalara elegans (Thielaviopsis basicola) - Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) - Fusarium vrste - Phytophthora capsici - Sclerotinia sclerotioreum - Alternaria brassicae - Alternaria radicina i drugi

Agrotehnike mjere:

Dijelovi teksta u Tablicama Integrirana zatita povra, poglavlja 15.-30. koriteni iz: Maceljski M., Cvjetkovi B., Ostoji Z., Igrc Bari J., Pagliarini N., Otrec LJ., Bari K., izmi I., tetoinje povra, Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Zrinski, akovec 2004 VANA NAPOMENA Zbog moguih promjena naziva proizvoaa SZB i njihovih zastupnika te promjena naziva SZB, mogue su netonosti u tehnolokim uputama za integrirano ratarstvo, stoga emo sve opravdane primjedbe i sugestije uvaiti.

102

KLASA: 080-01/10-01/113 URBROJ: 525-12-1-0555/11-10 Zagreb, 19. sijeanj 2011.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar obankovi

*P/4877642*

103