ISSN 1330-7142 UDK = 631.111.2:635.64+631.344.

5 ORGANSKOBIOLOKI I KONVENCIONALNI lycopersicum Mill) U ZATIENOM PROSTORU UZGOJ RAJICE (Lycopersicon

Nada Paraikovi, Jasna otari, Zlata Milakovi, D. Horvat

Izvorni znanstveni lanak Original scientific paper SAETAK
Cilj istraivanja bio je utvrditi razlike prinosa u uzgoju rajice organsko-biolokim nainom te ga usporediti s konvencionalnim uzgojem u zatienom prostoru. U trogodinjem uzgoju provedene su agrokemijske i mikrobioloke analize pojedinanih organskog gnojiva, kao i kompletnog supstrata koji se koristio za oba uzgoja. Mikrobioloka aktivnost primijenjenog organskog supstrata u organsko-biolokom nainu uzgoja omoguila je kontinuiranu opskrbljenost potrebnim biljnim hranivima. Tijekom uzgoja rajice u organskobiolokoj proizvodnji nije bilo znaajnijih pojava bolesti i tetoinja. Duina rasta i razvoja od dana sadnje do dana berbe u cijelosti je bila kraa u organskoj-biolokom uzgoju u odnosu na konvencionalni uzgoj. Uz redovito praenje i kontrolu svih tehnolokih parametara, koji su najutjecajniji za uzgoj u zatienom prostoru, u organsko-biolokom uzgoju rajice, moe se ostvariti urod koji kvalitetom i kvantitetom ploda zadovoljava zahtjeve trita. Statistika analiza podataka obavljena je metodom analize kovarijance trofaktorijelnog pokusa (ABC) s po tri ponavljanja za svaki tretman. Pokusom je utvrena statistiki opravdana razlika ispitivanih hibrida (P<0,05) kroz sve tri godine (P<0,01). Razlike u nainu uzgoja rajice nisu statistiki znaajne (P>0,05), ali zato je interakcija hibrida i naina uzgoja statistiki visoko znaajna (P<0,01). Zajednika interakcija ispitivanih imbenika nije se pokazala statistiki opravdanom (P>0,05). Kljune rijei: rajica, organsko-bioloki uzgoj, konvencionalni uzgoj, staklenik

UVOD Poznato je gotovo sve o uzgoju rajice u konvencionalnoj proizvodnji, koja ukljuuje sve mogue vrste razliitih tehnologija, bilo u mjeavini gotovih supstrata, u tlu ili u kontejnerima. Meutim, zadnjih godina trae se odgovori i rjeenja u organsko biolokoj proizvodnji rajice u zatienom prostoru i na otvorenom polju. U Hrvatskoj je, prema podacima Matotana i Boroia (2000.), u konvencionalnom uzgoju oko 5000 hektara rajice, od ega je oko 1000 hektara u plastenikoj proizvodnji. Ti su podaci vrlo promjenjivi, a odnose se uglavnom na obiteljska gospodarstva. Kako je organsko-bioloka proizvodnja rajice tek novijeg datuma u Hrvatskoj, svakako da i podaci o proizvodnji nisu potpuni. Prema Paraikovi i sur. (2001.), organsko-bioloka proizvodnja rajice moe se uspjeno proizvoditi u zatienom prostoru. Visoka bioloka aktivnost mikroorganizama jami kontinuirani dotok biogenih hraniva u zoni korijena u najkvalitetnijem obliku, koji su nastali procesom bioloke razgradnje prisutnih organskih makro molekula (Milakovi i sur., 1992.). Zadaa organske proizvodnje je iz uzgoja definitivno ukloniti primjenu kemijsko sintetikih gnojiva, pesticide, regulatore rasta, hormone, a sve to zajedno zahtijeva i primjenu i izbor kvalitetnog sjemena bez genetske erozije 1. ____________________
Doc.dr.sc. Nada Paraikovi, doc.dr.sc.Jasna otari, prof.dr.sc. Zlata Milakovi i doc.dr.sc. Draen Horvat Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek

Genetski usmjerena proizvodnja sjemena za organsku proizvodnju

Organsko bioloka proizvodnja je u razvijenim zemljama jedan je od najvanijih segmenata u agroekonomskom smislu. U isto vrijeme poveava broj radnih sati po jedinici povrine, to znai vie ljudskog rada, te ostvaruje zadovoljavajue ekonomske uspjehe kroz proizvodnju zdravijih, kvalitetnijih i ukusnijih plodova, a posebno je znaajna za obiteljska gospodarstva (Znaor, 1996.). U organskoj proizvodnji uzima se za osnovu prirodna plodnost tla, prirodne potrebe biljaka, ivotinja, plodoreda i okolia, stvarajui najpovoljnije uvjete suivota. Prema Haneklausu i Schungu (2001.) posebno mjesto u plodoredu trebaju imati leguminozne biljke koje imaju vanu ulogu u simbiotskoj fiksaciji duika, kao i koritenju duika. Isti autori smatraju da koritenje leguminoza i organskih gnojiva djeluju kao najjai faktor rasta biljke, a to je duik ija je uloga u organskom sustavu proizvodnje posebno vana. Veliki znaaj u organsko biolokoj proizvodnji pridaje se mikrobiolokoj aktivnosti supstrata. Cilj tih istraivanja bio je utvrditi mogunost organskobiolokog uzgoja te ga usporediti s konvencionalnim uzgojem rajice. U trogodinjem ispitivanju, provedene su agrokemijske i mikrobioloke analize pojedinanih vrsta organskih gnojiva, kao i supstrata biljnog porijekla, koji su koriteni u pripremanju supstrata u organskobiolokoj proizvodnji. MATERIJAL I METODE U razdoblju od 1999.-2001. godine istraivanja su provedena u staklenicima D. G. Promet Magadenovac (istona Hrvatska). Analize supstrata obavljene su u laboratoriju Nalldwijku u Nizozemskoj, agrokemijskom laboratoriju Poljoprivrednog instituta u Osijeku, Zavodu za ishranu bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a mikrobioloki uzorci analizirani su u mikrobiolokom laboratoriju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. U ispitivanju je koriteno sjeme vrlo ranog hibrida Cindel F1, rezistentnog na TmVF2, proizvedeno u firmi Enza Vitalis u Nizozemskoj, po programu biodinamikog reima, gdje se testira sjeme, odnosno varijeteti koji su adaptirani za potrebe organskog uzgoja. Uz hibrid Cindel F1, ispitivan je i rani hibrid Monroe F1 rezistentan na TmF2 nizozemske tvrtke Enze Zaden (Tm: Tobacco Mosaic Virus; V: Verticilium alboatrum; F2: Fusarium oxysporum;). Osnovna parcela u obliku podnog kreveta 2 bila je veliine 200 m2. Pokus je bio viefaktorijalan i postavljen s po tri ponavljanja za svaki tretman. Sadnja presadnica obavljena je od 15. do 20. oujka u sklopu 3 biljke/m2, za svaku godinu. Proizvodnja presadnica rajice bila je izloena dodatnom osvjetljenju u trajanju od deset do etrnaest sati dnevno od 25. sijenja do kraja veljae za svaku godinu. Za osvjetljenje su koritene Phillipsove HID lampe (high pressure sodium lamps), a ukupna koliina osvjetljenja iznosila je 6000 mW/m2. Duina dnevnog osvjetljenja izravno je ovisila o radijaciji W/m2, pa se prema tome i doziralo potrebno dodatno osvjetljenje. Snaga jedne lampe je 400W. Ukupno je bilo 10 berbi. Za oba hibrida berba je zapoela u razdoblju od 10. do 15. svibnja u tekuoj godini. Supstrat za organsku proizvodnju pripremljen je mijeanjem sljedeih komponenti: Potgraund P supstrat kojeg ini 90% crnog i 10% bijelog treseta, pH 6,0-6,5 bez dodatka injektiranog NPK gnojiva, Base supstrat bijelog treseta pH 6,5, humificiranog goveeg stajskog gnoja i humificiranog pileeg gnoja sa steljom konopljinog vlakna, jemene pljeve, lumbriposta, jednogodinjeg ostatka koma plavih ljiva, humificirane vrbove kore i rijenog pijeska sljedeeg kemijskog sastava: pH 6,3 (u KCl-u), humus 7,9 %, ukupni N na suhu tvar 2,64%, ukupni P 2 O 5 na suhu tvar 2,05%, ukupni K 2 O na suhu tvar 0,96%, organske tvari 38,42%, EC 0,6 i soli 0,19%. Uzorci mjeavine supstrata za odreivanje mikrobioloke aktivnosti uzimani su kao prosjean uzorak s dva profila na dubini od 0-40 cm i 40-80 cm. Prihrana je provedena svaka dva dana zajedno sa sustavom za navodnjavanje kap po kap, otopinom dvije godine starog pileeg gnoja (ukupno N na suhu tvar 3,63%, pH 5,6 u KCl-u), te otopinom kokojeg gnoja (ukupno N na suhu tvar 4,5%, pH 5,68 u KCl-u) gdje je organska tvar 45% i otopinom gnojovke. Koliina i kombinacija otopljenog gnojiva mijenjala se tijekom vegetacijskog razvoja biljke. To znai da je za vrijeme cvatnje viih etaa i stvaranje plodova na niim etaama, biljka rajice imala razliite potrebe za koliinama N, P 2 O 5 i K 2 O kao i za potrebe koliine vode po
2

Podni krevet ukopan je 35 cm u tlo, uokviren drvenim daskama, u koji se po slojevima slae organski supstrat. Taj krevet ini kontroliranu cjelinu.

obroku. Tijekom vrlo toplih dana, kada se u zatienom prostoru temperatura kretala od 25 do 300C, navodnjavanje je bilo svakodnevno, bez dodatka hranjive otopine i koritena je voda iz spremnika temperature 200C. Povrina oko biljke bila je malirana s mjeavinom sjeckane slame i kukuruzne pljeve (mljeveni kukuruzni oklasak) radi zadravanja vlage. Paralelno ovom nainu uzgoja proveden je konvencionalni uzgoj rajice istih hibrida po nizozemskoj tehnologiji, u sklopu 3 biljke/m2 u temeljnom supstratu sljedeeg kemijskog sastava: pH u KCl-u 6,56, AL-P 2 O 5 212,5 mg/100 g tla, AL-K 2 O 115 mg/100g tla i humus 5,69%. Tako dobivene visoke vrijednosti AL-metodom nastale su zbog visoke koncentracije organskog gnojiva. Tijekom plodonoenja obavljene su 24 prihrane sustavom za navodnjavanje, a prema preporuci proizvoaa hibrida koriteno je kristalonsko gnojivo: 8 x 70 kg/ha (13:40:13) i 8 x 40 kg/ha (15:5:30). Zbog visokih vrijednosti P 2 O 5 i K 2 O nastalih velikim unosom razliite organske mase bilo je provedeno obilno zalijevanje do zabarenja. Kako je povrina drenirana, voda se povukla za 24 sata, a isti proces bio je ponovljen. Tek poslije 14 dana iznova se obilno zalio supstrat te se tri dana poslije toga zasnivao nasad. Za suzbijanje tetoinja i bolesti koristili smo uobiajene insekticide i fungicide. Da bismo utvrdili sadraj vode u tlu, provedena je kontrola vlanosti u zoni korijena svakodnevno u 7 i 13 sati, na dubini od 25 do 30 cm elektronskim mjeraem vlanosti tla. Vrijednosti sadraja vode u tlu bile su potrebne da bismo znali odrediti obrok navodnjavanja rajice. U plastenicima s organskim uzgojem rajice bile su postavljene ute i plave ljepljive ploe, tipa Horiver veliine 10 x 20 cm, nizozemskog proizvoaa Koppert, i na njima su determinirani sljedei tetnici: zelena breskvina u (Myzus persicae), lisni miner (Liriomyza trifolli Burgess), kalifornijski trips (Franliniella occidentalis) i bijela muica (Trialeurodes vaporariorum). Proizvodne godine 1999. i 2000. za suzbijanje plamenjae rajice Phytophtora infestans (Mont.) de Bary koriten je bakreni hidroksid i bakreni oksid. Uz redovito praenje temperatura i relativne vlanosti zraka pomou termohigrografa te regulaciju provjetravanja, nije dolo do veih razvoja gljivinih bolesti. U ovom je radu ispitivana razlika u prinosu, broju plodova po biljci i teini pojedinanog ploda rajice u zatienom prostoru. Statistika analiza navedenih obiljeja promatranja i svojstava provedena je pomou statistikog programa STATISTICA (StatSoft, Inc.) i to metodom analize trosmjerne kovarijance vieimbeninog pokusa. REZULTATI I RASPRAVA Zastupljenost mikroorganizama razliita je u odnosu na vrstu gnojiva koje je koriteno pa se, prema tome, razlikovala i mikrobioloka aktivnost (Tablica 1.)
Tablica 1. Prosjena zastupljenost mikroorganizama u koritenim vrstama organskog gnojiva (CFU/g) Table 1. Average presence of microorganisms in organic manure types (CFU/g) Vrste gnoja Aminoheterotrofi Aminoautotrofi Manure type Aminoheterotrophic Aminoautotrophic Govei gnoj 4,5 x 109 3,1 x 107 Cattle manure Gnojovka 3,0 x 107 2,1 x 106 Liquid manure Lumbripost 4,2 x 108 3,7 x 107 Lumbripost Pilei gnoj 3,1 x 107 2,2 x 106 Chicken manure (CFU/g) = broj jedinica koje tvore kolonije/g - number of colonies units /g Plijesni Mildew 3,5 x 104 4,5 x 103 2,3 x 104 1,5 x 103 Aktinomicete Actinomyces 2,2 x 104 1,3 x 103 1,9 x 104 1,2 x 103

Prosjena zastupljenost mikroorganizama prema ispitivanom profilu od 0 do 40 i 40 do 80 cm znaajno varira (Tablica 2. i 3.). Mikrobioloka svojstva ispitivanih profila uzoraka zavise o ekolokim uvjetima u kojima je protjecao proces humifikacije (Koleko, 1981.). Sastav ispitivane mikrobioloke asocijacije bio je optimalan za profil 1 do dubine 80 cm. U ovom profilu odigravaju se burni procesi humifikacije i transformira se znaajna koliina humusnih tvari, koje se odlikuju svojim odlinim mikrobiolokim osobinama. U jednom gramu apsolutno suhe tvari u ovom profilu nalazi se preko 300

milijuna raznovrsnih mikroorganizama (bakterija, gljiva, aktinomiceta, azotofiksatora, nitrifikatora i celulolizatora). Dobra zastupljenost humusa i visoka mikrobioka aktivnost osigurava kontinuiranu opskrbljenost biljnim hranivima (Milakovi i sur., 1992.). Ovako pripremljen supstrat sadri od 2,4 do 4% N u odnosu na suhu tvar koji je vezan organskim molekulama. Te rezerve organskog duika mogu se osloboditi pod utjecajem mikroorganizama koji su u supstratu visoko zastupljeni.
Tablica 2. Prosjena zastupljenost mikroorganizama po profilu (CFU/g) Table 2. Average presence of microorganisms per profile (CFU/g) Dubina Depth (cm) 0 -40 40-80 0-40 40-80 Aminoheterotrofi Aminoheterotrophic Aminoautotrofi Aminoautotrophic Aktinomicete Actinomyces

Plijesni - Mildew

5,0 x 10 1,5x108 2,2x107 3,6x107

Profil 1 - Profile 1 2,8x108 2,3x108 Profil 2 - Profile 2 1,0x107 4,8x107

2,3x106 5,4x106 1,5x106 3,3x106

3,4x106 4,7x106 11,2x106 2,1x106

Tablica 3. Zastupljenost mikroorganizama po profilu (CFU/g) Table 3. Prevalance of microorganisms per profile (CFU/g) Dubina Depth (cm) Nitrifikatori Celulolizatori Azotobacter Celluloser chroococcum Nitrificators u % fertilnih zrnaca - in % fertile granules 21 4 29 4 Profil 1 Profile 1 66 48 Profil 2 Profile 2 47 26 98 22 94 99

0-40 40-80 0-40 40-80

Tablica 4. pokazuje rezultate dobivene istraivanjem (prosjean broj plodova rajice po biljci, prosjenu teinu ploda i prosjean prinos), a Tablica 5. daje pregled i opis imbenika i njihovih razina, te promjenjivih veliina rabljenih u statistikoj analizi pokusa.
Tablica 4. Prosjene vrijednosti istraivanih parametara i njihov statistiki znaaj Table 4. Average values of the studied properties and their statistical significance
Varijable Variable Hibrid - Hybrid Nain uzgoja Growth type Godina Year 1999. 2000. 2001. Prosjean broj plodova po biljci Mean fruit number per plant Cindel F1 Monroe F1 OU 33,00 37,66 43,67 38,11 KU 34,00 41,33 49,66 41,66 OU 30,00 42,33 42,67 38,33 KU 36,67 51,33 38,67 42,22 Prosjena teina ploda (g) Mean fruit weight (g) Cindel F1 OU 125,29 127,48 130,81 127,86 KU 126,90 130,71 130,53 129,38 Monroe F1 OU 182,20 190,27 178,24 183,57 KU 186,03 189,40 179,53 184,99 Prosjeni prinos (t/ha) Mean yield (t/ha) Cindel F1 OU 124,04 144,03 171,37 146,18 KU 129,44 162,07 194,46 161,70 Monroe F1 OU 163,98 241,62 228,16 211,09 KU 204,65 291,66 208,27 234,31

OU = organski uzgoj (organic growth); KU = konvencionalni uzgoj (conventional growth)

Tablica 5. Pregled imbenika, njihovih razina i dopunskih varijabli rabljenih u statistikoj analizi pokusa Table 5. Review of factors, their levels and covariables used in the statistical analyses of the trial Razine imbenika - Factor levels a 1 = Cindel F1 b 1 = organski uzgoj Organic growth c 1 = 1999. c 2 = 2000. Kovarijable Covariables X1 X2 Y a 1 = Monroe F1 b 2 = konvencionalni uzgoj Conventional growth c 3 = 2001. Prosjean broj plodova po biljci Mean fruit number per plant Prosjena teina ploda (g) Mean fruit weight (g) Prosjeni prinos (t/ha) Mean yield (t/ha)

imbenici Factors A B C

Opis - Description Hibrid - Hybride Nain uzgoja Growth type Godina - Year

Nezavisno promjenjive Independent variables (Covariate) Zavisno promjenjiva Dependent variable

U Tablici 6. prikazani su rezultati statistike analize kovarijance, uz prikaz F vrijednosti i razina znaajnosti (p) za ispitivane imbenike i njihove interakcije.
Tablica 6. Rezultati analize kovarijance Table 6. Results of covariance analysis imbenik Factor A B C AB AC BC ABC Varijanca MS Error F vrijednost F value 4,346 0,384 10,602 8,197 17,481 2,176 0,347 p - razina znaajnosti p significance level 0,048* 0,542 n.s. 0,000*** 0,009** 0,000*** 0,137 n.s. 0,710 n.s. 14,385 P vjerojatnost Probability P<0,050 P>0,050 P<0,001 P<0,010 P>0,001 P>0,050 P>0,050

Na osnovi provedenog istraivanja i trosmjerne analize kovarijance, vidljiva je statistiki znaajna razlika za razine ispitivanog imbenika A, statistiki visoko znaajna razlika izmeu godina istraivanja (imbenik C), kao i statistiki vrlo znaajna razlika interakcije (AB) i (AC). Za glavno obiljeje promatranja u svim ispitivanim razlikama tretmana rabljen je prosjeni prinos (t/ha). Zajedniki odnos razlika istraivanih naina uzgoja rajice tijekom godina istraivanja (BC) ukazuje na sluajnu prirodu varijacija (P>0,05). Takoer, zajednika interakcija hibrida rajice, naina uzgoja i utjecaja godina na iste (ABC) nije se pokazao statistiki znaajnim ili signifikantnim (P>0,05), to ukazuje na to da se zabiljeene razlike moraju promatrati zasebno. Detaljniji pregled razlika srednjih vrijednosti ispitivanih tretmana za statistiki signifikantne imbenike i njihove interakcije dat je u tablicama 7., 8., 9. i 10. Uz navedene razlike prikazani su i pragovi statistikih znaajnosti.

Tablica 7. Ispitivanje tretmana na razini imbenika A Table 7. The test of treatments on level of factor A Hibrid Hybrid (A) Prosjeni prinos (t/ha) Average yield Cindel F1 153,94 Monroe F1 222,7 Razlika - Difference 68,76 Znaajnost - Significance P<0,05

Tablica 8. Ispitivanje tretmana na razini imbenika C Table 8. The test of treatments on level of factor C Godina Year (C) Prosjeni prinos (t/ha) Average yield 1999. 155,53 2000. 209,84 2001. 200,56 Razlika - Difference ('99.,'00) = 54,31 ('99.,'01) = 45,03 ('00.,'01) = 9,28 Znaajnost - Significance P<0,05

Tablica 9. Ispitivanje tretmana za interakciju imbenika (AB) Table 9. The test of treatments for interaction of factors (AB) Hibrid Hybrid (A) Nain uzgoja Growth type (B) Organski uzgoj Organic growth Konvencionalni uzgoj Conventional growth Razlika - Difference Cindel F1 146,18 161,70 15,52 Monroe F1 211,09 234,31 23,22 Razlika Difference 64,91 72,61 P<0,05 Znaajnost Significance

Tablica 10. Ispitivanje tretmana za interakciju imbenika (AC) Table 10. The test of treatments for interaction of factors (AC) Hibrid (A) Hybrid 1999. 2000. 2001. ('99.-'00.) ('99.-'01.) ('00.-'01.) Cindel F1 126,74 153,05 182,92 26,31 56,18 29,87 Monroe F1 184,31 266,64 218,21 82,33 33,90 48,43 Razlika Difference 57,57 113,59 35,29 56,02 22,28 18,56 Znaajnost Significance

Godina Year (C) Razlika Difference

P<0,05

ZAKLJUAK Provedenim istraivanjima, organsko-biolokog uzgoja i konvencionalnog uzgoja rajice u zatienom prostoru, pokazuju da su u organsko-biolokoj proizvodnji uzgojeni kvalitetni plodovi visoke trne vrijednosti (veliina i prosjena teina ploda rajice). Istraivanje je pokazalo znaajnu razliku interakcije imbenika hibrida u odnosu na godine ispitivanja, bez obzira to su pokusi provedeni u zatienom prostoru. To se moe objasniti injenicom da je u 1999. i 2000. godini u ranom proljeu za vrijeme cvatnje rajice bilo vrlo oblano vrijeme uz kratke dane, to je bez obzira na dobru opskrbljenost rajice biljnim hranivima imalo utjecaja na smanjenje prinosa. Od dva ispitivana hibrida rajice, vea prosjena teina ploda ostvarena je kod Hibrida Monroe F1, a prosjean broj plodova po biljci je podjednak za oba hibrida. Mikrobioloka aktivnost koritenog supstrata u organsko-biolokom nainu uzgoja omoguila je kontinuiranu opskrbljenost potrebnim biljnim hranivima.

Tijekom uzgoja rajice u organsko-biolokoj proizvodnji nije bilo znaajnijih pojava bolesti i tetoinja. Duina razvoja od dana sadnje do dana berbe u cijelosti je bila kraa u organskojbiolokom uzgoju u odnosu na konvencionalni uzgoj. Uz redovito praenje i kontrolu svih tehnolokih parametara koji su najutjecajniji za uzgoj u zatienom prostoru, omoguen je uzgoj rajice dobroga prinosa i kvalitete, odnosno trne vrijednosti. LITERATURA 1. Koleko, O. I. (1981.): Ekologija mikroorganizmov povy. Izd. Vysaja kola Minsk, 176 str. 2. Matotan, Z., Boroi, J. (2000.): Proizvodnja rajice u Republici Hrvatskoj. XXXVI Znanstveno struno savjetovanje agronoma, Opatija: str. 173. 3. Milakovi Z., amota, D. (1992.): Mogunost koritenja vrbove kore kao supstrata za biljnu proizvodnju. Znanstvena praksa i poljoprivredna tehnologija 22 (1)67/73, Osijek: str. 67-73. 4. Paraikovi N., Milakovi, Z., amota, D. (2001.): Organska proizvodnja rajice. 37. Znanstveno savjetovanje agronoma Opatija: str. 221. 5. Znaor, D. (1996.): Animal husbandry in Ecological Agriculture, Landbouwn Universitet Wageningen, Report of Department of Ecological Agriculture, The Netherlands, 1996. 6. .. StatSoft, Inc. (1999.): STATISTICA for Windows [Computer program manual]. Tulsa, OK: StatSoft, Inc., 2300 East 14th Street, Tulsa, OK 74104.

ORGANIC-BIOLOGICAL AND CONVENTIONAL (Lycopersicon lycopersicum Mill) IN A GREENHOUSE

SUMMARY

TOMATO

GROWEN

The aim of this research was to determine the possibility of tomato production in the organic-biological conditions and to compare it with the conventional tomato production. The research lasted for three years. Each type of organic manure and organic substrates used as the preparation of the organic-biological production underwent many agrochemical and microbiological analyses. There were no significant plant diseases or pests during the entire course of organic-biological tomato production. Duration of organicbiological production from the day of planting till picking time was shorter than for the conventional production. Moreover, the Monroe hybrid had heavier mean fruit weight, whereas both hybrids had approximately the same mean fruit number per plant. Regular monitoring and control of all technological parameters which are the most influential in greenhouse conditions for organic-biological tomato production provided satisfying qualitative and quantitative tomato yield for further market demands. Statistical data analysis was conducted through three way covariance analysis (ABC) with three repetitions for each trial. The trial revealed statistically justified difference for the studied hybrid types (P<0,05) throughout the three years' period (P<0,01). The differences between the crop production were not statistically significant (P<0,05), whereas interaction of hybrids and crop production was statistically very significant (P<0,01). Interaction of the studied factors has not been statistically justified (P<0,05). Key-words: tomato, organic-biological production, conventional production, greenhouse (Primljeno 7. sijenja 2003.; prihvaeno 30. sijenja 2003. - Received on 7 January 2003; accepted on 30 January 2003)