Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
predavanja

predavanja

Ratings: (0)|Views: 1,140|Likes:
Published by domagoj-dodo

More info:

Published by: domagoj-dodo on Feb 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/24/2014

pdf

text

original

 
 
SVEU
Č
ILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
doc. dr. sc. Tomislav Josip Mlinari
ć
 
SKRIPTA IZOSNOVA TEHNOLOGIJE PROMETA - ŽELJEZNICA
 
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA – ŽELJEZNICA
2
 SADRŽAJ
1.
 
Uloga željeznica u prometnom sustavu2.
 
Željezni
č
ke pruge3.
 
Željezni
č
ka vozila4.
 
Pokazatelji eksploatacije željezni
č
kih vozila4.1.
 
Pokazatelji eksploatacije vu
č
nih vozila4.2.
 
Pokazatelji eksploatacije putni
č
kog prometa4.3.
 
Pokazatelji eksploatacije teretnog prometa5.
 
Prora
č
un kapaciteta pruge5.1.
 
Propusna sposobnost pruge5.2.
 
Prijevozna sposobnost pruge.6. Literatura
 
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA – ŽELJEZNICA
3
1. ULOGA ŽELJEZNICE U PROMETNOM SUSTAVU
Željeznica je okosnica prometnog sustava gotovo svih zemalja, me
đ
utim položaj željeznice kao prometnog podsustava danas je vrlo težak. U periodu nakon drugog svjetskog rata željeznica je postupno gubila primat koji je do tada imala više od 100 godina. Komparativne prednosti mla
đ
ihgrana prometa došle su vrlo brzo do izražaja. U mnogim je zemljama država (društvo) favoriziralorazvoj cestovnog i zra
č
nog prometa. Pronalazak motora s unutrašnjim sagorijevanjem našao jedaleko ve
ć
u primjenu u vozilima cestovnog i zra
č
nog prometa. Ve
ć
a brzina, prilago
đ
avanjevremena vožnje potrebama korisnika, napuštanje principa prisilnog vo
đ
enja vozila te s tim i krutogreda vožnje dalo je puno ve
ć
e mogu
ć
nosti razvoju cestovnog i zra
č
nog prometa. Naša željezni
č
ka mreža koncipirana na principima parne vu
č
e, organizirana kao državna institucija,tehni
č
ki je zastarjela i sporo se prilago
đ
ava novim prometnim zahtjevima. Prije svega naslije
đ
enaželjezni
č
ka mreža više ne odgovara rastu
ć
im prometnim potrebama. Gra
đ
ena je u razli
č
itim politi
č
kim i gospodarskim uvjetima za potrebe razli
č
itih prometnih tokova što se vidi kroz mnogetehni
č
ko-tehnološke i ekonomske parametre. Pritom ne treba zanemariti posljedice razaranja iuništavanja u drugom svjetskom ratu i u domovinskom ratu. Uništavana i osiromašena, izgubila jekorak u tehnološkom razvoju, te nije mogla odgovoriti sve ve
ć
im zahtjevima koje pred nju stavljagospodarski sustav naše zemlje.Da bi mogla ubrzati svoj razvoj i ponovno zauzeti mjesto koje joj pripada u suvremenom prometu,željeznica se treba temeljito modernizirati. Da bi se postigao željeni cilj, tj. da bi željeznica moglaudovoljiti zahtjevima za suvremenom i efikasnom uslugom, potrebno je poduzeti temeljite mjeremodernizacije i restrukturiranja, odnosno rekonstrukcije postoje
ć
ih pruga, kao i pristupiti gra
đ
enjunovih pruga sa suvremeno koncipiranom trasom, koja
ć
e omogu
ć
iti ostvarenje ve
ć
ih brzina vožnje.Ve
ć
ina pruga na podru
č
 ju Republike Hrvatske gra
đ
ena je prije stotinjak godina što je rezultiralonepovoljnim elementima trase (i = 25-30 ‰, R = 250-350 m). Tijekom vremena modernizacijaželjezni
č
kih pruga obavljana je u nekoliko navrata, ali ulaganja nisu bila dostatna pa je mrežahrvatskih pruga zaostala za razvijenom Europskom. Ukupna duljina mreže pruga Hrvatskihželjeznica iznosi 2.726 km, od
č
ega je jednokolosije
č
nih u duljini od 2.478 km, dvokolosije
č
nih254,3 km, elektrificirano je 984 km pruge, a neelektrificiranih je 1.742 km. Na dijelu mreže koja jeelektrificirana primjenjuju se dva sustava elektri
č
ne vu
č
e: jednofazni 25kV i 50Hz i istosmjerni3kV. Pored pregleda gra
đ
evinskog stanja infrastrukture treba napomenuti i nužnost ulaganja umodernizaciju elektrotehni
č
kih postrojenja, prvenstveno u signalne i telekomunikacijske ure
đ
aje, teelektroenergetska postrojenja. Ve
ć
ina ure
đ
aja je zastarjela što znatno otežava opskrbu rezervnimdijelovima jer se isti uglavnom više ne proizvode, a ako ih se može nabaviti cijene su visoke irokovi isporuke jako dugi.Inventarski park Hrvatskih željeznica 31.12.2005. brojao je 278 lokomotiva, 99 motornih vlakova,436 putni
č
kih i 7.330 teretnih vagona. Promatraju
ć
i stanje mobilnih sredstava treba re
ć
i da je ononezadovoljavaju
ć
e, jer postoji velika razlika izme
đ
u broja vozila u inventarskom, radnom ieksploatacijskom parku. Uzrok tomu je visoka prosje
č
na starost vozila koje je iznad 25 godina, tevelika istrošenost osnovnih sredstava, rezultat
č
ega su i
č
esti kvarovi, što pokazuje podatak oimobilizaciji koji se kre
ć
e oko 35 %. Stanje mobilnih sredstava se pogoršavalo od 1991. radiizostanka ulaganja u nabavku novih sredstava
1
.U kontekstu prometnog povezivanja Europe, zemljopisni položaj Republike Hrvatske ima vrlozna
č
ajnu ulogu. Republika Hrvatska povezuje Zapadnu i Sjeverozapadnu s Isto
č
nom iJugoisto
č
nom, te prostore Sjeverne i Južne Europe. Na Tre
ć
oj konferenciji ministara transporta uHelsinkiju 1997. definirana je prometna mreža od deset paneuropskih koridora, od kojih je zaželjezni
č
ki promet Republike Hrvatske bitan V. koridor, odnosno njegovi ogranci Vb (Rijeka – 
1
 
U razdoblju od 1991. do 1995. nije nabavljeno niti jedno novo vu
č 
no vozilo, osim što je dovršena isporuka 13 putni
č 
kih i 20teretnih vagona naru
č 
enih prije 1991.

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
Husetic liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
Kruno Žagar liked this
Ana Kovač liked this
Martina Vukić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->