Glasnik br.11 (Bosanski Studenti Na Al-Azharu) Feb-Mar - 2012.

KOLUMNE
RAZMILJANJA
INTERVJU
Vanost stjecanja znanja za Bonjake
Tragovi egipatske revolucije
Salem ef. Dedovi
VANOST OBRAZOVANJA
NA GLASNIK MOETE PREUZETI NA SLJEDEIM WEB STRANICAMA

IZAAO JE NOVI, 310. BROJ SAFF, ISLAMSKIH INFORMATIVNIH NOVINA
Asocijacija studenata BiH u Egiptu
Islam-iman.com, islamski web portal
Akos.ba, islamski web portal
Demat Sabur, Islamska zajednica Bonjaka u Mnchenu
Nur-islam.com, islamski web portal
Svim graanima Bosne i Hercegovine od srca estitam Dan nezavisnosti, sa eljom da svaka slijedea godina bude bolja i da je svi koji ive na njenoj teritoriji osjeaju svojom domovinom!
Hasib Hadi,
Imam Sedin Agi, Kentucky, USA
Svjetski savez dijaspore BiH
predsjednik Asocijacije studenata BiH u Egiptu
Impressum
so
iMPRESSuM
ne
i Herce-
iZ SAdRAJA...
uvodnik
Glasnik
list a
cijacije stud
ata iz Bos en
Flash iz asocijacije
4 6 14 17 29 33 36 46
iZdAvA: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu
GLAvni i odGovoRni uREdnik: Asmir Bekri ZAMJEnik GLAvnoG i odGovoRnoG uREdnikA: Jusuf dafi SEkRETAR REdAkCiJE: Adis Mahalbai LEkToR: Jusuf dafi FoToREPoRTER: Hamdija islamovi TEHniko uREEnJE i nASLovnA STRAnA: Adis Mahalbai LAnovi REdAkCiJE: Ajla keserovi, naila durakovi, Sulejman olakovi, Muhammed kapo, Adis Mahalbai, Abdullah kapo, Muhamed Strika, Sedin omerbai, Hamdija islamovi, kenan osi, dino Maksumi, ,Hasib Hadi .Amir uzunovi, Muhamed Maki STALni SARAdniCi: .mr. Medina danbegovi, islam-iman.com oSTALi SARAdniCi: mr. Mustafa Prljaa, nezim ef. Halilovi-Muderris, islamBosna.ba konTAkT: glasnik.redakcija@gmail.com List izlazi mjeseno. Za dostavu prolih brojeva obratite se na e-mail adresu. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. www.asbih.net
iZMEu dvA BRoJA
inTERvJu: Salem ef. dedovi
Uvodnik

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! urednik
Asmir BEkRi
nAA TEMA: vanost obrazovanja
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kada ovjek umre njegova djela prestaju, osim u tri sluaja: tekue sadake, znanja kojim se drugi koristi i dobrog djeteta koje dovi za njega. (Muslim, 3084) Istina, koju ne moe da ne vidi nijedan poten historiar niti pisac koji posjeduje bilo kakav morala, je to da je obrazovanje fundamentalni uzrok razvoja jednog drutva. Dakako, to obrazovanje je doivjelo ekspanziju kroz islamsko, sveobuhvatno, realno uenje. A upravo vjera islam nalae i obavezuje traenje znanja, pomaganje na tom putu, te daje savrene odgovore i smjernice u tim procesima. U momentu kada obrazovanje biva sastavljeno iz dvije komponente (odgoja i obrazovanja), ono ima svoju prvobitnu ulogu u drutvu. Meutim, ako se to obrazovanje svede na puko obrazovanje, sa odgojem na marginama, ili bez odgoja, onda to vie ne moemo nazvati obrazovanjem. S toga tema osmog broja Glasnika jeste Vanost obrazovanja. U ovom broju pred vama se nalaze aktivnosti Asocijacije bh. studenata u Egiptu u rubrikama Izmeu dva broja i Flash. Razgovarali smo sa Salem ef. Dedoviem, glavnim imamom MIZ Mostar, vrsnim prevodiocem. Rubrika Razmiljanja vam nudi korisne informacije o toku egipatske revolucije. Neizostavna hutba uvaenog Muderrisa Nezima ef. Halilovia krasi svojim sadrajem i ovo izdanje naeg lista. Dopustite da vas upoznamo sa Abdurahmanom Hukiem, naime on je jo jedan u plejadi bonjakih svrenika Azhara koji su obiljeili doba u kojem su ivjeli i djelovali. Tu su, naravno, i rubrike Poezija, Aforizmi, Mali rjenik, te Prijevodi, gdje vam predstavljamo dostignua naih studenata na polju knjievnosti i lingvistike. U ovom broju donosimo i fotoreportau sa centralnog kairskog trga Tahrir, povodom godinjice egipatske revolucije. Od ovog broja u Glasniku moete pronai veoma zanimljive recepte, poinjemo sa ni manje ni vie nego Egipatskom tortom, a za nae itaoce koji su vini arapskom jeziku predstavljamu i arapski kutak. Na Glasnik svakim novim brojem je sve itaniji, i nadamo se sve bolji. Potovani itaoci, budite i dalje uz nas, piite nam...Naa e-mail adresa je poznata glasnik.redakcija@gmail.com. Srdaan selam od redakcije. Asmir Bekri
novi svjetski poredak i teorije zavjere HuTBA: Zuhd, odlika vjernika
ALuMni: Abdurahman Huki
fotoreportaa
4 GLASNIK
8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU
GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe
Flash
, 20 23. .januar 12.god januar, 2 29. 012.god
Dana, 23. januara tekue godine nai sunarodnjaci sa Kairskog univerziteta su okonali zavrne ispite za prvi semestar. Takoer, nakon trosedminih ispita za prvi semestar, sada odmaraju na raspustu za sve studente tog univerziteta.
Flash
Odran je radni sastanak Asocijacije bosansko-hercegovakih studenata u Kairu. Na ovom sastanku se raspravljalo o planovima koje treba ispuniti do kraja ove akademske 2011 /12. godine na afirmaciji naih studenata na polju islamskih i politikih nauka. Sastanak je vodio predsjednik asocijacije Hasib Hadi, a prisustvovali su lanovi upravnog odbora i voe grupa.
, 2012.g 26. .januar
od
Na univerzitetu El-Azharu zavrili su ispiti na svim fakultetima. U periodu od tri sedmice studenti su radili ispite za prvi semestar. Nadamo se da su svi zadovoljili traeni nivo znanja koji se traio na ispitima.
ar 22. janu
ar 201 - 7. febru
2.godine
,2 27. .januar
012.god
Od 22. januara do 7. februara odrao se 43. kairski meunarodni sajam knjige , sa mnogo manjim brojem izdavakih kua u odnosu na prole godine. Poasni gost sajma ove godine je zemlja u kojoj je poelo arapsko proljee - Tunis. Na sajmu su uestovale 29 zemalja: 17 arapskih, te 12 stranih zemalja.
Ponovo su poela sportska druenja na lokaciji El-vefau velemel . Sportska druenja e se nastaviti svakog petka u popodnevim satima.
6 GLASNIK
iZMEu dvA BRoJA
iZMEu dvA BRoJA
VANE VIJESTI IZ REDAKCIJE

pripremio: Jusuf dAFi
Nove rubrike
Od ovog broja uveli smo itav niz novih rubrika: - Pravila islamskog prava, u kojoj e nam na student Dino Maksumi pisati o osnovnim i glavnim pravilima metodologije islamskog prava, na kojima se temelji dotino pravo. - Lina karta. Rubrika u kojoj emo svaki broj predstavljati po jednog alumnija (svrenika) koji radi i djeluje u naem dobu. - Preporuka knjige, u kojoj emo vam prezentirati knjige koje bismo vam preporuili da itate, pogotov ako su vezane za Bosnu, Egipat i Azhar. - Iz arhiva. Rubrika u kojoj emo sa vama dijeliti radove nae stare uleme, koja je djelovala i radila nekada prije, a iji su radovi nose sa sobom opesvjetsku poruku koja je i danas aktuelna. - Arapski kutak. Rubrika rezervisana za poznavaoce arapskog jezika. Tu emo vam donositi radove naih studenata, napisane na arapskom jeziku. - Istraivanja. Rubrika u kojoj emo se truditi da vam predstavimo ankete, upitnike i sve ostalo, konkretno vezano za istraivaki rad naih studenata. - Bosanska kuhinja. Najukusnija rubrika, od ijeg ime ide voda na usta, u kojoj e nam Naila Durakovi, ef kuhinje Glasnika, predstavljati jela iz bogate bosanske kuhinje. - Zanimljivosti. Rubrika koja se bavi zanimljivim vijestima, reportaama ili priama, a koje elimo da podijelimo s vama.
1 700 primjeraka koje smo dostavili naim e-mail pretplatnicima, Glasnik je skinut sa www.islam-iman. com, islamskog web portala, vie od 3 000 puta. Ako k tome dodamo da je Glasnik bilo mogue skinuti na jo tri web stranice (www.bihdijaspora.com, www.scribd. com, imamsedin.wordpress.com), broj je moda i vei nego to pretpostavljamo. Koliko popularnost Glasnika raste iz broja u broj, dovoljno pokazuje injenica da je 5. broj Glasnika na web portalu Islam-iman skinut preko 1000 puta, sljedei 6. broj preko 2 000, a ovaj 7. broj, kao to smo ve spomenuli, ak i preko 3 000 puta. Nadamo se da e se trend rasta popularnosti Glasnika rasti i u budunosti.
43. KAIRSKI MEUNARODNI SAJAM KNJIGE

pripremio: Hamdija iSLAMovi
Direktor marketinga i marketing Glasnika
Sve vea popularnost Glasnika
Sve velikom radou, moemo vas obavijesti da je proli, sedmi broj Glasnika, do 1. februara, imao elektronski tira vei od 5 000 primjeraka. Pored oko
Kao to je svim naim itateljima poznato, Glasnik izlazi samo u elektronskoj formi, ne samo zbog lake dostupnosti, ve i zbog toga to je trenutno tampanje Glasnika finansijki nemogue. Naime, poznato je da naa drava malo ili skoro nimalo ne brine o svojem podlamatku, pogotovo studentima koji studiraju u inostranstvu (SAD, Egipat, Austrija, Njemaka itd.), pa tako i u sluaju Asocijacije bosanskohercegovaki studenata u Egiptu, koja, izuzevi pomo ambasade BiH u Egiptu nefinansijske prirode (koliko joj Oni iz Sarajeva dozvoljavaju), nema nikakve pomoi, niti jednog feninga, ni od ijedne bosanskohercegovake dravne institucije. Sve ovo to radimo, radimo na dobrovoljnoj osnovi. Stoga, s ciljem promovisanja Glasnika, a u skorijoj budunosti, nadamo se, i tampanja, izabrali smo Hamdiju Islamovia kao direktora marketinga, kako bi efikasnijim lobiranjem namakli neto novanih sredstava. Uskoro emo otvoriti i iro raun Asocijacije na koji ete moi uplatiti svoje dobrovoljne priloge.
U nedjelju, 22. januara je otvoren etrdeset i trei kairski meunarodni sajam knjige, te prvi sajam nakon egipatske revolucije. ast da proglasi ovogodini sajam otvorenim, pripala je ministru kulture doktoru akiru Abdul-Hamidu. Ministar kulture je kazao da e ovaj sajam biti u ozraju egiptske revolucije. Na sajmu su ove godine organizovane i debate na razliite teme. Neke od tema su bile: Vrste narodnih revolucija, Uticaj elektornskih medija na revolucije u arapskom svijetu, te Raznovrsnost narodnih kultura . Na ovogodinjem sajmu je uestvovalo 745 izdavakih kua iz 29 zemalja, od toga 17 arapskih i 12 stranih zemalja. Zbog godinjice egipatske revolucije, pojaane su sigurnosne mjere na ovogodinjem sajmu. Sajam je protekao mirno bez ikakvih incidenata. U periodu od
22. januara do 7. februara. Dana 25. i 26. januara sajam je bio zatvoren zbog godinjice revolucije. Ti dani su bili i neradni u ast revoluciji i poginulim revolucinoarima. Na kraju ovogodinjeg sajma je organizovana ceremonija za dodjelu nagrada za najbolju knjigu iz raznih oblasti za 2011. godinu. Neke od tih oblasti su: najbolji roman, pripovjetke, poezija, najbolja knjiga za djecu, najbolja knjiga iz oblasti politike, sociologije te najbolje knjige na polju istraivanja o raznima temama, kao to su doktorske disertacije. Kau da slika govori hiljadu rijei. Zato nakon ovog kratkog obrazloenja o ovogodinjem sajmu knjige u ovom broju vam donosimo i fotoreportau sa kairskog sajma, pa uivajte...
8 GLASNIK
iZMEu dvA BRoJA
iZMEu dvA BRoJA
U Sarajevu obiljeena godinjica revolucije u Egiptu

Ambasador Egipta u BiH Kerim erif organizovao je 25.1.2012, u srijedu, prijem u Sarajevu, povodom godinjice egipatske revolucije. U obraanju zvanicama ambasador eref je rekao, kako u ime osoblja Ambasade i egipatske zajednice, izraava svim svojim srcem sauee porodicama ehida, poruivi da njihovo asno djelo nikad nee biti zaboravljeno. Takoer, estitamo narodu Egipta na sazivanju prvog demokratski izabranog parlamenta sa nadom da e ispuniti ciljeve i elje revolucije u smislu demokratije, socijalne pravde, jednakosti, ali i odmazde, kazao je ambasador. Prisutnima se obratio i reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri i estitao prvu godinjicu egipatske revolucije. Revolucija je egipatskim dravljanima obnovila njihov ponos i dostojanstvo i vratila Egipat ponovo na put demokratije, rekao je dr. Mustafa ef. Ceri
OSNOVANO EGIPATSKOBOSANSKOHERCEGOVAKO UDRUENJE PRIJATELJSTVA
pripremila: REdAkCiJA GLASnikA
Dana 01.02.2012. godine, u prostorijama Ambasade Bosne i Hercegovine u Kairu, odrana je utemeljiteljska sjednica Egipatsko - bosanskohercegovakog udruenja prijateljstva. Ovo je poetak realizacije ideje o kojoj se meu Egipanima, prijateljima Bosne i Hercegovine, ve dugo razgovara. Cilj udruenja je da kroz civilne inicijative i akcije jaa sveukupne veze dvije prijateljske drave. U ostvarivanju tog cilja rauna se i na pomo male, ali aktivne zajednice bosanskohercegovakih dravljana, kao i na Asocijaciju studenata iz Bosne i Hercegovine
u Arapskoj republici Egipat. Meu osnivaima Udruenja je nekoliko ambasadora koji su bili na slubi u Bosni i Hercegovini, nekoliko knjievnika i novinara, likovnih i filmskih umjetnika, ljekara i inenjera, a najvie je privrednika koji imaju izraen interes za tjenjim ne samo trgovinskim vezama... Za predsjednika Udruenja jednoglasno je izabran ambasador dr. Salah El-Ari. Na redu je proces registracije u toku kojeg e biti izabrani i ostali organi Udruenja.
10 GLASNIK
11
iZMEu dvA BRoJA
iZMEu dvA BRoJA
estitka reisu-l-uleme egipatskom narodu
Izloba o Kasimu ef. Dobrai: ovjek koji je digao glas za spas Srba, Jevreja i Roma
Na platou ispred Baarijske damije u petak, 27.1.2012. godine, je sveano poela manifestacija Dani o Allahovom poslaniku - Selam, ja resulallah koju organizira Medlis Islamske zajednice Sarajevo. U okviru ove manifestacije u hanikahu Gazi Husrevbegove mederese danas je otvorena izloba radova o Kasimu ef. Dobrai, a izlobu je otvorio reisu-l-ulema Mustaf ef. Ceri. Prireiva izlobe, Ferid ef. Dautovi, naglasio je da je Kasim ef. Dobraa jedan od naih najznajanijih alima. Zaetnik je i kreator el-Hidajine i sarajevske rezolucije zajedno sa Mehmed ef. Handiem, u kojoj se u najteim trenucima faizma bori za pravo na ivot i druga ljudska prava svih naroda u BiH, a napose Srba, Jevreja i Roma. Kasim Dobraa je uestvovao u prikupljanju podataka o zloinima nad Bonjacima kroz Odbor Narodnog spasa, zbog ega e biti, izmeu ostalog, osuen na 15 godina zatvora, naglasio je Dautovi. U tekim i neuporedivim uvjetima za rad u odnosu na
pripremio: REdAkCiJA GLASnikA
dananje vrijeme, dodaje, Dobraa je priredio dva kataloga arapsko - turskih i perzijskih rukopisa. Takoer ga prepoznajemo i po njegovoj knjizi Kloni se zla, koja je i danas aktuelna. Napisao je knjigu Kadijanije i ahmedije, koja se tie i naeg vremena danas zbog prisutnosti ovih sekti u BiH. Posebno elim naglasiti vanost njegovog neobjavljenog teksta za njegova ivota koji smo tampali kao posebno izdanje Nacionalizam i patriotizam u islamu, koji bi svi nai srednjokolci i studenti trebali proitati i tako se uvjeriti da islam podrava na nacionalni identitet i da on nije inkompatibilan islamskom identitetu kako to neki ele prikazati, kazao je Dautovi. Izloen je i dio sauvane zaostavtine koja se odnosi na ivot i rad prof. Kasim ef. Dobrae koju je Dautovi sabrao po arhivima, a posebno od porodice Osmana, Subhije i Munevere Dobraa, koji su mu povjerili svu zaostavtinu koju su imali o svom amidi. Izvor: www.bportal.ba
Sarajevo, 25. januar 2012. (MINA) - Povodom prve godinjice egipatske revolucije, reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri je uputio estitku egipatskom ambasadoru u BiH Kerimu Omeru Abdulazizu erefu. U estitki reisu-l-uleme se kae: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su mir i blagoslov na naeg vjerovjesnika Muhammeda koji je poslan kao milost svjetovima, na njegovu porodicu i sve drugove. Hvala Allahu, koji je u Svojoj asnoj knjizi rekao: A Mi smo htjeli da one koji su na Zemlji tlaeni, milou obaspemo i da ih voama i nasljednicima uinimo, (sura El-Kasas, ajet 5.) Vaa ekselencijo, ambasadore Arapske Republike Egipat u Bosni i Hercegovini, gosp. Kerim eref. Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu, Raduje me da vam se danas mogu obratiti i uputiti estitku povodom prve godinjice revolucije 25. januar koja je krunisana pobjedom, zahvaljujui, prvenstveno, Uzvienom Allahu, a zatim istoj krvi ehida Egipta koja je zalila stablo slobode, obasjala put budunosti, oivila nade, ne samo kod sinova dobrog naroda Egipta, nego i kod svih naroda svijeta, u budunost u kojoj e se narodi osloboditi nasilja i tiranije i vratiti svoju slobodu, dostojanstvo i dignitet. Molimo Allaha da obaspe milou ehide re-
volucije 25. januara, a njihovim porodicama izraavamo suut i saosjeanje, a ranjenim sinovima dragoga Egipta elimo brzo ozdravljenje. Mi, uestvujui s naom braom, sinovima velikog egipatskog naroda, sa svim njegovim slojevima i zajednicama, u njihovom slavlju povodom prve godinjice revolucije 25. januar, elimo da podsjetimo da je Egipat sa svojim ljudima, sinovima i institucijama, vijekovima bio i jo uvijek je, utoite dobra, inspiracija narodima koji streme slobodi; on je uitelj generacija, i da Al-Azhar e-erif zauzima proelje meu svim obrazovnim ustanovama, jer njeguje znanje, koluje ulemu koja poziva istom islamu, poduava i odgaja u njegovim vrijednostima i naelima tolerancije, suivota i saradnje u dobroinstvu i bogobojaznosti. Stoga, s ovog mjesta podstiem nau brau u Egiptu da uvaju Al-Azhar e-erif, i da uloe sve dragocjeno i vrijedno na putu jaanja njegovih stubova, te mu svim sredstvima omogue razvoj, kako bi bio ukorak sa savremenim tokovima znanosti. Koristim se ovom prilikom, da mojoj brai u Arapskoj Republici Egipat, u razliitosti njihovih poloaja, grupacija,zajednica i pripadnosti, uputim savjet da ujedine svoju rije i sloe se oko zajednike stvari, da odluno i vrijedno rade na otklanjanju nedostataka iz prolog perioda i ostvarivanju nadanja i ambicije velikog egipatskog naroda u pokretanju istinskog napretka koji e Egiptu vratiti sjaj i postaviti ga na poziciju koja mu prilii kao jednu od vodeih zemalja svijeta. Na kraju, Molim Allaha da zatiti Egipat i sauva njegov narod, uputi njegove dunosnike i sinove svakom dobru koji na Gospodar voli i s kojim je zadovoljan. Vesselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Izvor: www.rijaset.ba
12 GLASNIK
13
iZMEu dvA BRoJA
LinA kARTA
Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu
AHMED ef. HATUNI, prof.

Ahmed Hatuni je roen 17.11. 1976. godine u Tuzli. Nakon zavrene Osnovne kole, upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu koju je zavrio 1996. godine. Tokom kolovanja u medresi uestvovao je u radu redakcije lista Zemzem. Nakon zavrene Medrese, posredstvom Rijaseta IZ BiH, odlazi na kolovanje u Kairo, gdje na Univerzitetu Al-AzPrijevodi: - Halal i haram, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Velika mudiza Isra i mirad, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Sihir i zavist, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Nevidljivi svijet, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Primljeni had, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Nafaka, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - ivot i smrt, Muhammed Mutevelli aravi, prevodilac - Kraj svijeta, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Neprijateljstvo ejtanovo, Muhammed Mutevelli aravi, prevodilac (u pripremi) - Mudize vjerovjesnikove, Muhammed Mutevelli aravi, koprevodilac - Fetve o eni muslimanki, dr. Atijje Sakr, prevodilac, (u pripremi) - Kako se odnositi prema Kuranu asnom, dr. Jusuf Karadavi, koprevodilac - Fetve, Ibn Tejmije, tom I, jedan od etiri prevodioca prvoga dijela - Savremene fetve, I, II, jedan od etiri prevodioca, IC El-Kalem, Sarajevo - Kako se odnositi prema Kuranu asnom, dr. Jusuf Karadavi, prijevod u nastavcima, izlazio u islamskim informativnim novinama Preporod u 62 nastavka - ivot i smrt, Muhammed Mutevelli aravi, prijevod u nastavcima - Moj prvi susret sa Mekom, Enis Mensur, prijevod putopisa objavljen u Preporodu - Moj prvi susret sa Medinom, Enis Mensur, prijevod putopisa objavljen u Preporodu lanci: - niz informativno-edukacijskih lanaka u Preporodu o radu u nastavi i odgoju u Behram-begovoj medresi, prikazi knjiga... -Muslimanska lina imena i njihova vanost, autorski rad objavljen u Preporodu -Lijeenje Kuranom, Preporod, prijevod i obrada teskta Jusufa Karadavija Recenzije: - ena u Kuranu, Muhammed M. aravi - Historija islama, Enver Ali - Rije imama i ejha Mehmeda Hafizovia, pod urednitvom Ediba Kravia - Stazama dobrih i zahvalnih, Sead Seljubac Bibliografija objavljenih knjiga, lanaka, te recenzija har upisuje erijatsko-pravni fakultet, odsjek Islamsko pravo. U avgustu 2000. godine uspjeno je okonao kolovanje na Al-Azharu. U mjesecu septembru iste godine poinje raditi kao odgajatelj u Behram-begovoj medresi u Tuzli, gdje ostaje u stalnom radnom odnosu sve do danas. Uz redovne poslove povremeno je obavljao dunost hatiba u nekim damijama na podruju Muftiluka tuzlanskog. U kolskoj 2000/01. godini radio je kao profesor islamske vjeronauke u Medicinskoj koli u Tuzli. U dematu Krojica, MIZ Tuzla, obavljao je dunost hatiba u 2002. godini. Od polovine kolske 2002/ 03. godine predaje nastavni predmet Ahlak u Behram-begovoj medresi i radi kao odgajatelj. Nakon stairanja u nastavi u trajanju od godinu dana i mentorovog praenja njegovog rada u nastavi, u kolskoj 2003/ 04. godini poloio je struni ispit iz nastavnog predmeta ahlak pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Pedagokog zavoda Tuzlanskog kantona. U mjesecu ramazanu 2003 i 2005. godine je obavljao dunost ramazanskog imama, hatiba i muallima u dematu Sabah na podruju gradova Herning, Brande i Ikast u Kraljevini Danskoj, na osnovu postavljenja Rijaseta IZ u BiH. Zajedno sa ostalim profesorima Behram-begove medrese svakog ramazana od poetka rada u Medresi obilazi demate na podruju Muftiluka tuzlanskog i dri prigodna predavanja. Radio je na poslovima sekretara redakcije lista Hikmet, kojeg je izdavao Muftiluk tuzlanski. Povremeno objavljuje lanke i prijevode u listu Preporod. Od kolske 2006/07. godine predaje ahlak i povijest islama u Behram begovoj medresi. Te iste 2007. godine je angairan kao vodi za hadd u organizaciji Ureda za hadd Rijaseta IZ u BiH. U maju mjesecu 2007. godine nakon ocjenjivanja i praenja rada imenovan je u vie zvanje profesor- mentor. Od mjeseca septembra 2007. godine je jedan od hatiba u damiji Behram-begove medrese u Tuzli. Od septembra 2009. godine radi na poslovima pedagoga u Behram-begovoj medresi. Student je postdiplomskog studija na Fakultetu islamskih nauka u oblasti savremenih islamskih studija. U posebnim povodima pojavljuje se u programima televizije TK i nekih drugih TV stanica govorei o islamskim vrijednostima, obrazovanju, Behram-begovoj medresi, blagdanima... Od septembra 2009. godine je pedagog Behram-begove medrese u Tuzli. Govori arapski a slui se engleskim jezikom. Oenjen je i otac dvoje djece. ivi u Lukavcu.
PISMO PODRKE ADNANU BUSULADIU, DIREKTORU ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU

Adnan Busuladi, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu Potovani, Budui da studiramo u Egiptu, zemlji koja jednim dijelom ivi od svog kulturno-historijskog naslijea, imamo priliku da svakodnevno svjedoimo kako se ovaj egipatski narod odnosi prema svojoj viemilenijskoj kulturi i civilizacijskom naslijeu, koje je, zapravo, naslijee ovjeanstva. Poastvovani studiranjem u zemlji koja je kolijevka civilizicije, ne moemo ostati nijemi i obavezni smo da reagujemo na alosnu situaciju u kojoj su se nale dravne institucije kulture, a posebno Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom elimo Vam pruiti svu nau podrku i na neki nain stati u odbranu jedne od najstarijih institucija kulture ne samo u Bosni i Hercegovine, ve i na Balkanu. Time elimo poruiti da u svim dijelovima svijeta ima Bosanaca i Hercegovaca koji shvataju znaaj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i koji se ele pridruiti svim dobronamjernim graanima nae zemlje koji Vam daju podrku koja e, nadamo se, konano dovesti do trajnog rjeenja za dostajanstveni nastavak rada Vaeg muzeja, kao i ostalih institucija kulture koje su na rubu egzistencije. Mi smo ve kontaktirali neka udruenja bosanskohercegovakih studenata i omladine, iz drugih zemalja, poput Turske, Malezije, Saudijske Arabije, Jemena... Nastojimo takoe da po ovom pitanju stupimo u vezu sa studentima iz evropskih zemalja i USA. Pokuavamo da o ovom problemu upoznamo i nae kolege Egipaane, ali i studente iz drugih zemalja Afrike, te ostalih kontinenata koji studiraju u Kairu. Naa je zamisao da se, prije svega, poveemo u ovoj ideji, a onda zajedno, kao bosanskohercegovaki studenti iz svih dijelova svijeta, uputimo dopis u nekoliko razlicitih institucija irom svijeta, poput ureda Zemalja islamske konferencije u Diddi, odnosno njenom generalnom sekretaru profesoiru Ihsanogluu, zatim takoe velikom prijatelju Bosne i Hercegovine, historiaru i ministru vanjskih poslova Turske dr Ahmetu Davutogluu. Razmatramo mogunost da se obratimo i UNESCO-u, kao i vladama zemljama koje se okupljene u Alijansi civilizacija. Predlaemo takoe da svi turistiki aranmani za Sarajevo obavezno ukljue i posjetu Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. U krajnjem sluaju, naa ideja je da od svog studentskog deparca odvojimo neku simbolinu sumu novca i na ovaj nain pomognemo Muzeju. S potovanjem. Hasib Hadi, Predsjednik Asocijacije bh. studenata u AR Egipat
Kairo, 1. februar 2012. god
14 GLASNIK
15
inTERvJu
inTERvJu
INTERVJU
Salem ef. DEDOVI
glavni imam MIZ Mostar
razgovarao: Enes HuJduR
Trebamo izdrati sve ove politike pritiske i pokuaje destrukcije nae drave; moramo biti hrabri, dosljedni i istrajni, ne smijemo nikada dovesti u pitanje temeljne ciljeve bez kojih neemo opstati, a to su: drava Bosna i Hercegovina kao naa domovina i ujedno domovina svih drugih jednakopravnih naroda i njenih graana, afirmiranje nacionalne pozicije Bonjaka, vjerska svijest i osvjedoena praksa naih muslimana, briga o naem bosanskom jeziku, naoj bonjakoj kulturi, tradiciji, obiajima, jaanje svijesti kod mladih o vanosti nauke i obrazovanja i promicanje odgojne dimenzije kod mladih narataja
Moete li sa nama podijeliti radost vaih medresanski dana i ta je to ostavilo na vas najvie traga u vaem kolovanju poslije medrese? Dedovi: kolovanje u Gazi Husrev -begovoj medresi je nezaboravno iskustvo koje je i odredilo moj ivotni put, profiliralo izbor akademskog obrazovanja, i utvrdilo u meni vrijednosti koje odreuju moje bie, osobnost i ukupno razumjevanje vjere i ivota. U trajno lijepom sjeanju ostaju mi generacijska druenja, izleti; vrijdeni i zanimljivi profesori, njihovi asovi, pristup u radu s uenicima. S obzirom da ste vi jedna od onih generacija koju je zadesio rat u BiH, kako se to odrazilo na vas i vae medresansko kolovanje? Dedovi: Rat je jedno posebno teko iskustvo, koje je donijelo prekid moga kolovanja u trajanju od vie od godine dana, ali je u tim tekim momentima to podstaknulo kod mene snanu motivaciju i elju za uenjem, naukovanjem,daljim naobrazovanjem, pa sam tako oktobra mjeseca ratne 1993. godine iz doslovno mostarskog pakla razaranja i unitavanja naeg naroda i njegove vjerske, kulturne i nacionalne batine, izaao planinskim stazama bespua i uputio se u ratno Sarajevo da bih nastavio kolovanje u drugom razredu Medrese. Put je trajao nekoliko dana, s puno neizvjesnosti, ali s jasnim ciljem, istim motivima i odlunim korakom. I kad se stvari tako posloe u ivotu, rezultat e biti, Allah daje sretne i hairli zavrnice. Sarajevo opet isto tako, bilo je u u obruu, nije bilo nimalo lahko, ali je bilo entuzijazma i velike volje kod ljudi da aktiviraju rad i u tim okolnostima, da preuzmu brigu i rizik oko uenika...
ta je bio povod da doete na studije na Univerzitet Azhar? Dedovi: U prolom broju Glasnika moj vrli prijatelj Ahmed Hatuni, profesor Behram -begove medrese u Tuzli, generacijski kolega, vam je dao odgovore kako se prva poslijeratna grupa bh. studenata obrela u Kairu. To je bila jedna odvana grupa mladia i djevojaka, eljnih nauke i izazova, i svi smo uspjeno zavrili studije, elhamdulillah. Dakle poratni bosanski mladii i djevojke u jednoj velikoj metropoli, u sloenom i kompliciranome administrativnom sistemu Egipta i Al-Azhara, krili su put u svome opredjeljenju da ostanu, naviknu se, prihvate sve izazove, i ni u kom sluaju ne pokleknu i napuste studij. Moete li nam opisati kako je to bilo studirati na Azharu prije vie od deset godina, i ta je to to vas je doista dojmilo u Egiptu i ostavilo traga u vaem ivotu? Dedovi: Kairsko iskustvo je nezaboravno. Ono je itekako ostavilo traga u mome ivotu. U svijetu punom kontrasta, razliitih vjerskih, kulturnih, ideolokih obrazaca, traio sam svoje mjesto pod suncem, i uvijek pravio neke usporedbe, analize, traei adekvatne idejne obrasce za svoju poimanje vjere, drutva, i ivota uope. Interesantna su bila iskustva i razgovori - dijalozi koje smo vodili s razliitim profilima egipatskih graana, a sretna je okolnost da su Egipani vrlo otvoren, komunikativan i gostoljubiv narod. Puno smo nauili iz neposrednih kontakata s ljudima, druenjima, posjetama njihovim privatnim kuama, egipatskim selima, nacionalnim spomenicima. Tokom vaeg boravka u Egiptu koji su to ljudi koji su ostavili jak dojam na vas? Dedovi: Poseban dojam u pamenju i sjeanju ostavlja to internacionalno i viekulturna studentska zajednica, okruenje i ambijent u kojem sam provodio svoj studentski ivot i obrazovanje. Prava srea bila je upoznati studente s razliitih strana svijeta: Indonezije, Malezije, Tajlanda, Bruneja, Maldiva, afrikih drava, Rusije, Uzbekistana, Kazahstana, SAD-a, bivih jugoslovenskih republika, te nekih evropskih drava...U vjerskom, kulturnom i drutvenom ivotu Egipta teko je izdvojiti posebno pojedine ljude; ja bih prije svega kulturnu sredinu i ambijent izdvojio kao povoljne i pozitivne faktore na mome studentskome putu i akademskom obrazovanju. No, ipak teko u se oteti utisku, a da ne spomenem velike mislioce, sjajne vaize, kulturne i javne radnike: ejha aravija, uglednog mufessira; Ahmeda Omera Haima, nekadanjeg rektora Al-Azhara; dekana Azharovog Teolokog fakulteta profesora Bejumija; Ahmeda Behdeta, pisca i kolumnistu brojnih asopisa; Redu en-Nekaa, knjievnog kritiara i teoretiara, Mustafu Mahmuda, i brojne druge... Kau da su studenski dani najljepi u ivotu. Ima li neki dogaaj iz Kaira kojeg se rado sjeate?
Dedovi: Za mene su bila nezaboravna putovanja, druenja i upoznavanja koja smo ostvarili putem Kluba za strane studente , gdje smo mi bili lanovi, i koristili velike pogodnosti koje je to Udruenje nudilo kroz organiziranje naunih ekskurzija, izleta, kampova. Zahvaljujui njima mi smo obili brojne gradove Egipta u kojima su veliki nacionalni spomenici i kulturna batina od svjetskog znaaja. Ostaje mi u sjeanju i na kraju studija boravak u odgojno -edukativnom i sportskom kampu u Aleksandriji, druenje u okruenju studenata, ini mi se sa svih strana svijeta, dolazak Ahmeda Omera Haima u kamp, njegovo predavanje, itd... Nakon to ste zavrili Azhar i vratili se u Bosnu i Hercegovinu bili ste imam-hatib u Lakia dzamiji u Mostaru, te profesor islamske vjeronauke i arapskog jezika u Gimnaziji Mostar, zatim rjeenjem reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria, od 1. septembra 2006. godine, imenovani ste za glavnog imama Medlisa IZ Mostar. Moete li nam rei neto vie o svom radu i kakva je trenutana situacija u Medzlisu i koji su vasi najznacajniji projekti do sada ? Dedovi: Moj profesionalni angaman vezuje se za Lakiia damiju, a za koju sam i do danas hutbom ostao vezan, i to je jedno vano iskustvo, s obzirom na heterogenost i kvalitet dematske strukture, koji je bio uvijek motivirajui da se za hutbe treba ozbiljno pripremati i traiti povratnu informaciju koliko je ta hutba nala svoga odjeka i podloge kod dematlija. Takoer, iznimno vanim drim injenicu da sam vie od etiri godine radio kao predava u poznatoj mostarskoj Gimnaziji, u ambijentu koji je bio motivirajui; sa aspekta dobre nastavno -naune klime, kvalitetnih uenika, dobrih vannastavnih struno osposobljavajuih programa i pruanja prilika za profesionalno i struno usavravanje. Misijski rad na mjestu glavnog imama Medlisa Mostar je jedan vrlo zahtjevan, odgovoran i teak zadatak, koji se realizira u vrlo dinaminoj i irokoj organizaciji poslova i aktivnosti, u raznim sferama: vjerske, odgojne, edukativne, kulturne, drutvene, medijske, itd...Sretan sam da smo uradili dosta dobrih i kvalitetnih odgojno-edukativnih programa koji su sistemski postavljeni i funkcioniu na tom principu, gdje posebno elim izdvojiti: rad s mladima, rad sa enskom populacijom, odgojni rad s predkolskim uzrastom. U jednom vrlo dinaminom i relativno mladome imamskome timu kojem mnogo pomae bogato iskustvo starije generacije imama, uradili smo dosta na osmiljavanju kreativnih programa za mektebsku djecu (kampovi za mujezine, mektebska olimpijada, akademija). Medlis Mostar je i vrlo vrijedan primjer pozitivnog zamaha na planu revitalizacije vakufa i na tom planu ini velike iskorake i osigurava generacijsku stabilnost u pogledu materijalnog funcionisanja Islamske zajednice. Znamo da prevodite dijela sa arapskog jezika. Koliko
16 GLASNIK
17
inTERvJu
vam je pomoglo kolovanje u Egiptu na tom planu, i koja su to najvanija djela koja ste preveli na na jezik? Dedovi: Sudbina je htjela da se moj prevodilaki rad u velikoj mjeri realizira u formi kooprevodilatva, sa kolegom Ahmedom Hatuniem, i to vrlo uspjeno, a vezan je za rad na prijevodu djela iz biblioteke velikog mufessira ejha aravija. Djelo uvanog rahmetli heyha je lijepo primljeno u naoj bosanskoj stvarnosti i percepciji islama, i nadam se da smo, elhadulillah, uinili makar malo da se njegov bogati misijski opus priblii naim ljudima. Ja sam jo samostalno radio na prijevu pripovjetke Svjetiljka Ummu Haim, egipatskog pisca Jahje Hakkija. Naalost, iako mi ovaj prevodilaki rad lei i volio bih mu se posvetiti vie, to mi aktuelne obaveze i poslovni zadaci ne dozvoljavaju. Uz sve to, nastojim i dalje da se obrazujem , te sam ovih dana zavrio s polaganjem i posljednjeg ispita na postdiplomskom studija na naem FIN-u i sad bih se trebao posvetiti pisanju magistarskog rada. Kakve su predispozicije svrenika Azhara kada se vrati u rodnu Bosnu, te koje su njegove dunosti i obaveze? Dedovi: Treba sauvati vezu sa svojom maticom zemljom, nit i vezu sa svojim narodom, da razumije njegov mentalni sklop, da se ukljui u njegovo prosvjeivanje; da doprinosi tamo gdje ga moe dati, a da se strpi, ui i usvaja iskustvo, jer mladi, vrlo esto u zanosu i mladalakom entuzijazmu ne procijene sve drutvene okolnosti i posebnosti u kojima iv,e pa krivim istupima i djelovanjem uine vie tete nego koristi. Azharska energija, znanje i iskustvo je iskoristivo u BiH. U posljednje vrijeme itali smo u medijima pisma uvaenog muftije mostarskog Sejid ef. Smajkia upuena Predsjednitvu BIH ,OHR-u i svim drugim vlastima o tekoj situaciji Bonjaka u gradu na Neretvi? Koji su to problemi, ta je dovelo da se Bonjaci nalaze u takvoj poziciji, i koja su rjeenja tih problema? Dedovi: Muftija mostarski godinama ustrajno bdije nad pitanjem Mostara, politikom i drutvenom pozicijom Bonjaka u ovom gradu, traei da se osigura jednakopravnost svih njegovih graana, a borei se protiv hegemonistike politike koja bi da u Mostaru osigura dominaciju jednoga naroda. U konkretnom sluaju, hrvatskog. U tom pravcu su i zadnja dogaanja koja idu u smjeru hrvatskog zahtjeva izmjene izbornog zakona u Statutu Grada Mostara, koji je dobar, jer osigurava jednakopravnost i ne dozvoljava majorizaciju, a taj Statut je donijela Meunarodna zajednica i samo ga ona moe mjenjati, uz napomenu da on do kraja i u potpunosti nije nikada implementiran. Bonjaci su rtvovali ureenje grada po nacionalnom kljuu i opinama utemeljenim na dominacijii jednog naroda (kako je to bilo definirano ranijim ureenjem do 2004. godine), zarad jedinstvenog grada i funkcionisanja svih institucija kao zajednikih. Hrvatska politika trai izmjenu tog izbornog zakona i njegovo funkcionisanje po sistemu jedan ovjek jedan glas, to bi, s obzirom na promijenjenu etniku sliku grada usljed etnikog ienja i progona Bonjaka, a naseljavanja Hrvata iz drugih dijelova Bosne u Mostar, nas Bonjake dovelo u poziciju da budemo majorizirani i stavljeni u podreenu poziciju u svemu. Naravno, mi na to neemo pristati i boriemo se svim demokratskim sredstvima, traei ustrajan i dosljedan stav i borbu naih politikih predstavnika svih politikih opredjeljenja na tom polju. Kakav je va pogled na dananju drutvenopolitiku sliku BiH? ta mislite kako e tei dalji razvoj ovih politikih deavanja u naoj zemlji? Dedovi: Trebamo izdrati sve ove politike pritiske i pokuaje destrukcije nae drave; moramo biti hrabri, dosljedni i istrajni, ne smijemo nikada dovesti u pitanje temeljne ciljeve bez kojih neemo opstati, a to su: drava Bosna i Hercegovina kao naa domovina i ujedno domovina svih drugih jednakopravnih naroda i njenih graana, afirmiranje nacionalne pozicije Bonjaka, vjerska svijest i osvjedoena praksa naih muslimana, briga o naem bosanskom jeziku, naoj bonjakoj kulturi, tradiciji, obiajima, jaanje svijesti kod mladih o vanosti nauke i obrazovanja i promicanje odgojne dimenzije kod mladih narataja. Asocijacija bosanskohercegovakih studenata u Egiptu je osnovala svoj list Glasnik, kroz koji emo afirmirati naa miljenja, ideje, istraivanja itd. Nadamo se da vam uredno dolazi na list na mail adresu! Koji su vai utisci, te imate li savjete za unapreenje istog? Dedovi: estitam vam na tom velikom poduhvatu, iznimno sam sretan to ste se organizirali, to ste bolji i uspjeniji nego naa generacija, koja nije uspjela tako se dobro organizirati. I dobro je da nove generacije ostvare nove vrijednosti i ostave ih sljedeim. estitam na poduhvatu izdavanja Glasnika i hvala na urednom dostavljanju. Na kraju ovog, nadam se ugodnog razgovora, eljeli bismo da na, svoj sopstven nain, posavjetujete sve studente iz BiH koji studiraju na egipatskim univerzitetima? Dedovi: Izdrite sve izazove i iskuenja s kojima se suoavate. ivite u jednom kontekstu drugaijeg Egipta, to nosi sa sobom mnotvo pitanja, i zato ponesite otuda ono to je dobro i korisno naem narodu, a nemojte nas optereivati onim to pripada drugoj kulturalnoj zoni i specifinostima egipatskog miljea.
TEMA BRoJA
ZNAAJ STJECANJA ZNANJA ZA BONJAKE

pie: Adis MAHALBAi
Jednom je neko rekao: Bosna je jedna zemlja, sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda, etiri konfesije i stotinu problema... I zaista, ako hladne glave stanemo i zamislimo se nad naim dijelom kugle zemaljske, iskreni prema sebi i drugima, rei emo: Kada bi najvei dumani birali kakva Bosna treba da bude, izgledala bi, vjerovatno, ovako kao danas: podijeljena na dva dijela, sa politiki i teritorijalno jedinstvenim srpskim dijelom i rasparanom Federacijom, politiki razbacanom na nekoliko jakih stranaka, necentralizovana, uz jednu veliku vojsku nezaposlenih, tankom ekonomijom, ogromnom dravnom administracijom i spetljanim obrazovanjem i jo mnogo toga... Na najveim dravnim televizijama, onaj koji iole praktikuje islam, prikazuje se kao neko ko hoda ulicom isukane sablje, sa revolverima i u ivotu nema drugog cilja, doli da ubije ili nahudi nekome. Sve bitne stvari u dravi, poput medija, ekonomije, policije i sl., trude se da preuzmu ljudi koji otvoreno govore o raspadu Bosne i mirnom razilaenju. Mlada bosanska drava, izmorena svojom burnom historijom, sada je napadnuta propagandnom mainerijom susjeda koji su uspjeli instalirati u kole pola ove lijepe zemlje da mladi ue kako su Bonjaci ustvari potureni Srbi, a Bosna jedna od srpskih zemalja, i jos mnogo slinih lai... Tokom ovog stoljea poraza i ponienja razvio se tip bosanskog ovjeka, dovoljno sposobnog i inteligentnog da odrauje i najsloenije zadatke pod tuom komandom, te onoga koji jako teko prihvata uspjeh svoga i isto tako teko moe da se okupi i dogovori oko zdrave i jake ideje u vremenu blagostanja i mira. Ako uspjeh jednog drutva zavisi od prepoznavanja prilika, te pravovremenom povlaenju poteza sa ciljem iskoritavanja istih, da se zakljuiti da u vremenu uurbanog globalnog razvoja mogu opstati samo drutva sa obrazovanim i dobro istreniranim pojedincima, te prosveenom i disciplinovanom masom. Shodno tome, gledajui potrebe nas Bonjaka, namee se zakljuak da nam je pogotovo potrebno obrazovanje i struni ljudi u sljedeim stvarima:
- Vjersko obrazovanje sa ciljem prosveenja mase, a o emu je jos davno pisao rahmetli Alija Izetbegovi. Nasuprot dananjoj razjedinjenosti, postojanja mnogih grupacija, od onih najekstremnijih poput demata tekfir ili iitskih grupa, koje se sve vie uvlae u nae drutvo, ionako razjedinjeno, jo ga vie razbijaju do velike mase koja je apsolutno neupoznata sa islamom. Ona se trudi se da upravo to neznanje nametne kao na tradicionalni islam i da svakog ko se s tim ne slae proglasi ekstremnim, te da svako praktikovanje islama proglasi pretjerivanjem. Znaj Bonjae, da je odavno vrijeme da se vri pritisak na imame i sve iskrene studente na islamskim univerzitetima da izau meu narod sa ciljem poduavanja, kako bi se s tim znanjem postiglo jedinstvo rasparane nacije, te da bi se s njim razumjela fikhska razilaenja meu starom ulemom, ime bi se odbranilo od ubacivanja stranih ideja u nau vjeru i odbranilo od ubacivanja sumnje u nju. - Isto tako, potrebna nam je obrazovana i odluna elita i politiari, ljudi koji nee samo trati sa poloajem da na njemu ne bi nita radili, doli primali plate i dnevnice, ve oni koji, oslanajui se na znanje i iskustvo, sa velikom dozom hrabrosti mogu da se nose sa napadima mnogih i jakih kojima je cilj rasparavanje i unitavanje ove lijepe zemlje, jer, lahko je biti voa ili politiar u nekoj sreenoj i bogatoj zemlji, ali u jednoj Bosni mora biti najbolji, jako obrazovan, odluan i neustraiv da bi samo opstao... Zato Bonjae, koluj svoje dijete da bi uz tu kolu, moral i vjersko obrazovanje bilo najbolje i na taj naim pomoglo da opstanemo i uvrstimo se u ovoj zemlji. Takoe, trebamo prestati gledati na tui uspjeh, kao na svoj poraz, te se ispomagati na ekonomskom planu. Ni jedna ekonomija nije nikla preko noi, ve pametnim radom, meusobnim potpomaganjem i pametnim prepoznavanjem prilika i iskoristavanjem istih. Zato Bosnjae radi danas, pomai brat i nemoj odustajat, pa es plodove svoga rada ponjeti sutra. Nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju, samo oni koji pameti imaju pouku primaju. (Kuran)
18 GLASNIK
19
TEMA BRoJA osnovne kole, programski kolovati struni kadar na priznatim univerzitetima irom svijeta s ciljem omoguavanja unapreenja, modernizacije, te reforme obrazovnog sistema i podizanja kvalitete obrazovanja na bh. univerzitetima. Ali mnogim je izgleda pree ukidanje vjeronauke u kolama, nego li problemi samog obrazovanja, koji takoer nastaju nedostatkom savjesti i morala. Svaka reforma ima svoju cijenu, pa tako postoji potreba za poveanjem financijskog izdvajanja za odreene segmente i namjene u obrazovanju. Neophodno je da se ulae mnogo vie u obrazovanje, jer kako to kae engleska izreka: Today learners are tomorrow leaders (Dananji uenici su sutranji lideri). Ti sutranji lideri, ako se budu razvijali kroz obrazovanje i odgoj, e znati da sutra nee smjeti dozvoliti korupciju, mito, zlostavljanje, ugnjetavanje, nepravdu u svim sektorima, a tako i u obrazovanju. To sve ne mogu nauiti bez odgoja i bez morala. Pogledajmo na trenutak jo nekoliko slika naeg drutva, koje su nastale nedostatkom morala, ali koje e se vremenom, ako Bog da, popraviti, samo budemo li imali iste i iskrene namjere i predano se pozabavili rjeavanjem ovih problema. Jedna treina mladih u BiH u dobi izmeu 15 i 24 godine konzumira cigarete, to je za oko 6% vie od prosjeka zemalja EU-a. Izuzev nekolicine zemalja, u svim evropskim zemljama omjer mladih mukaraca puaa vei je od omjera ena. Isto je i u BiH gdje mukaraca puaa ima za 6% vie nego ena. Svaka trea osoba u dobi od 15 do 24 godine u BiH je pua. Nadalje, u svim zemljama EU-a, izuzev vedske, Norveke i Velike Britanije, znatno je vei broj mukaraca puaa nego ena. U bh.populaciji izmeu 15 i 24 godine omjer mukaraca koji pue za 6% je vei od omjera ena puaa. 83% mladih puaa pui manje od 20 cigareta dnevno. Ovo je za oko 9% vie od prosjeka zemalja
TEMA BRoJA EU-a. (Detaljnije informacije pogledaj: Analiza poloaja mladih i omladinskog sektora u BiH, str.122). Takoer, prema podacima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) BiH je na prvom mjestu po koliini popijenog alkohola. Prema tim podacima WHO-a u Bosni i Hercegovini svaki stanovnik godinje popije 11-12 litara alkohola. Premala zemlja, a prevelika cifra. Ako uzmemo u obzir injenicu da svako istraivanje podrazumijeva samo ono to je ispitano, onda ovaj podatak WHO-a je razlog za jo veu brigu. Naime, ta je sa svim onim litrama i stolitrama alkohola koje se proizvedu i popiji u privatnoj reiji, kuhajui rakiju u kazanima i uvajui je u vlastitim magazama, daleko od dometa svih istraivanja, pa i ovih svjetskih? Jo alosnije od toga jeste da u ovim ciframa ima i najbrojnijeg stanovnitva u BiH-Bonjaka muslimana, kojima alkohol i nije stran pojam, iako ga je vjera kojoj pripadaju deklarativno zabranila. Ovaj rezultat istraivanja WHO-a mnogi su nazvali u BiH pobjedom bar u neemu, meutim, to je na najvei poraz kojeg smo doivjeli od rata, pa naovamo. Ovi navedeni problemi nisu nerjeivi, ukoliko budemo svi kao drutvo, ustrajali ovo moemo a i moramo popraviti. kolovanjem i odgajanjem generacija, koje e biti svjesne da su alkohol, duhan, droga, korupcija, nepravda loe strane ivota, moemo uspjeti u razvoju naeg drutva, jer za BiH i vrijeme u kojem ivimo karakteristine su brojne i brze unutarnje i vanjske promjene i izazovi, kao to su rekonstrukcija i tranzicija, europske integracije, decentralizacija i globalizacija. Odgovarajue promjene u obrazovanju ne mogu, naravno, biti jedini, ali su neophodan dio odgovora na sve ove procese, jer doista, Allah nee promijeniti stanje jednog naroda sve dok se taj narod sam ne promijeni.
VANOST OBRAZOVANJA
Neophodno je osigurati da se uenici, studenti koluju za adekvatna zanimanja, koja su nam prijeko potrebna, jer nijedna drava ne moe opstati sa samo pravnicima, niti matematiarima, niti farmaceutima, nego nama trebaju i dobri matematiari i doktori medicinskih nauka, teolozi, farmaceuti, hemiari, automehaniari, pekari...
pie: Asmir BEkRi
Istina, koju ne moe da ne vidi nijedan poten historiar niti pisac od bilo kakvog morala, je to da je obrazovanje fundamentalni uzrok razvoja jednog drutva. Dakako, to obrazovanje je doivjelo ekspanziju kroz islamsko, sveobuhvatno, realno uenje. A upravo vjera islam nalae i obavezuje traenje znanja, pomaganje na tom putu, te daje savrene odgovore i smjernice u tim procesima. U momentu kada obrazovanje biva sastavljeno iz dvije komponente (odgoja i obrazovanja), ono ima svoju prvobitnu ulogu u drutvu. Ali, ako to obrazovanje se svede na puko obrazovanje, sa odgojem na marginama, ili bez odgoja, onda to vie ne moemo nazvati obrazovanjem. Naalost, dananji vakat svjedoi, da je i obrazovanje u Bosni i Hercegovini velikim dijelom skrenulo sa ispravne magistrale, te se gubi na trnovitim kaldrmama i orsokacima. U ovom tekstu neu se detaljnije osvrati na islamski stav o obrazovanju, niti o blistavim primjerima historije islama o tome u, ako Allah da, pisati u narednim brojevima. Ali, ovaj put pokuat u vam predstaviti realne slike i injenice (ne) obrazovanja u naoj Bosni i Hercegovini. Neto stopa upisa mladih u srednje obrazovanje u BiH iznosi 76,2 posto, od ega ih tek 54 posto zavri srednju kolu u predvienom roku. Samo 20 posto srednjokolaca zavrava ope srednje obrazovanje, a samo 30 posto onih koji idu u srednje strune kole zavrava etverogodinje obrazovanje. Neto stopa upisa mladih u visoko obrazovanje iznosi samo 24 posto, od
ega ih tek 10 posto zavrava studij u roku. (Strategija razvoja srednjeg strunog obrazovanja i obuke za period 2007-2013, Slubeni glasnik BiH, br. 65/07) Obrazovanje se u BiH financira gotovo iskljuivo iz javnog prorauna: entitetskog, kantonalnog, Brko distrikta BiH i u nekim sluajevima opinskog. Iznos sredstava za obrazovanje iz dravnog prorauna minimalan je. Iako je postotak izdvajanja za obrazovanje relativno visok, ta sredstva uglavnom nisu dovoljna jer su sami prorauni niski. U RS-u se za obrazovanje izdvaja oko 4%, u FBiH oko 6%, dok se za obrazovanje u Distriktu Brko izdvaja 11,2% ukupnih budetskih sredstava. (Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini, pogledati detaljnije : Analiza poloaja mladih i omladinskog sektora u BiH, str. 10. Ova analiza poloaja mladih je izvrena pod koordinacijom komisije za koordinaciju pitanja mladih Vijea ministara BiH). Navedeni podaci nam jasno govore da u naoj dravi su potrebne reforme, poboljanja obrazovanja. Neophodno je osigurati da se uenici, studenti koluju za adekvatna zanimanja, koja su nam prijeko potrebna, jer nijedna drava ne moe opstati sa samo pravnicima, niti matematiarima, niti farmaceutima, nego nama trebaju i dobri matematiari i doktori medicinskih nauka, teolozi, farmaceuti, hemiari, automehaniari, pekari... Sa svim navedenim zanimanjima potrebno je sistemski se baviti, time to e se razviti sistem profesionalnog usmjeravanja uenika ve od
20 GLASNIK
21
TEMA BRoJA
gija zdravog razuma, te time najpodesnija i najprikladnija stvarnom ivotu. Znanje u islamu, za razliku od moderne civilizacije u kojoj se samo koristi kao nuno sredstvo, predstavlja ono to bi se moglo okarakterisati samo kao imperativ imperativa, odnosno preduslov (prauslov, uslov uslova) za sve. Ovakav poloaj znanja u islamu temelji se na prvim ajetima boanske Objave s kojima je melek Dibril doao Muhammeda, s.a.v.s prvih pet ajeta sure Ikre: itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. U ovih pet ajeta saeti su principi islama, najuzvienija naredba, sr ivotnog puta svakog muslimana. U nastavku, bit e rei samo o nekim principima koji se nalaze u njima: - Naredba, poziv i savjet (itaj, ui, nauavaj), upuen svim ljudima da ispune svoj ivot uenjem i itanjem. Uenjem, bilo da je u pitanju klasino uenje putem itanja knjige ili bilo koje drugo usvajanje znanja poput usvajanja vjetina, tehnika, sposobnosti. injenje obreda takoe spada pod ovu kategoriju, jer njima osoba stie znanje o svome Gospodaru i ui se pokornosti i poniznosti. - Uzviena i ispravna odluka, namjera, nain sticanja znanja (u ime Gospodara). Da bi znanje imalo pozitivne posljedice, kako na ovom tako i na ovom svijetu, te da bi znanje imalo mjesto u drutvu koje zasluuje i tako u budunosti obezbjedilo opstanak i napredak ljudsk rase, neophohodno je da bude u ime Vlasnika znanja, u ime Onoga koji ga je stvorio. Stoga znanje koje ovjek stie u ime Gospodara, isto je od zloupotrebe, poto takva osoba primarno radi za onosvjetsku korist. - Sticanje znanja u ime jedinog Gospodara ljudi (tvoga). Ljudi imaju samo jednog boga, gospodara, a to je Uzvieni Bog. Voenje savrenim principima u sticanju znanja dovodi do uspjeha i napretka, dok voenje krnjavim principima, postavljenim od nekih nazovi boanstvima, kad tad e dovesti do propasti i nazadovanja. O tome najbolje svjedoi primjer Zapadne civilizacije, ije je boanstvo novac i mo, a koja ve pokazuje znake truhlenja iznutra. - Glavni razlog (koji stvara). Zaista, nema veeg razloga za sticanje znanja u ime Allaha od injenice da je on stvorio ovjeka. Najmanje to ovjek moe uiniti kao in zahvalnosti je da se pokori Njegovim uzvienim naredbama. - Kakvoa stvaranja i pojanjenje glavnog razloga (stvara ovjeka od ugruka). Uzvieni Bog spominje od ega je stvoren ovjek, naglaavajui time da ovjekovo stvaranje nije jednostavna, ve sloena, velianstvena stvar, o kojoj moderna nauka zna vrlo malo. Dananja nauka potvruje ovu injenicu, koja je spomenuta u Kuranu ak 1300 godina prije nego je nastala i sama nauka o prvom stadiju razvoja ovjeka u majinoj utrobi embriologija. Spominjanjem ovog detalja stvaranja ovjeka, Allah detaljnije
TEMA BRoJA
pojanjava razlog zato se ovjek prilikom sticanja znanja treba usmjeriti Njegovim metodama. - Podsticaj na izuavanje znanja (stvara ovjeka od ugruka). U ovom ajetu nalazi se i podsticaj ljudima da izuavaju znanje vezano za nastanak, razvoj ovjeka, prvenstveno ugruka, odnosno embrija, kako ga moderna nauka naziva. - Potvrda i naglaavanje naredbe, poziva i savjeta (itaj). Uzvieni ponavlja vanost obrazovanja, znanja. - Drugi razlog (plemenit je Gospodar tvoj). Plemenitost, je inae moralna vrlina koja je u samom vrhu ovjekovih tenji, te naglaavanje ove savrene Boije osobine, predstavlja jak razlog i podsticaj ovjeku da izuava, ita u Boije ime. - Pojanjavanje drugog razloga (koji pouava peru (pisaljki), koji ovjeka pouava onome to ne zna). Kroz ova dva ajeta Uzvieni pojanjava Svoju osobinu plemenitosti, koja, izmeu ostalog poiva na obezbjeivanju ovjeku ne samo sredstva za uenje, itanje, nauavanje - pisaljke, ve i rezultata postignutih tim sredstvom, alatom znanjem. Nema sumnje da obezbjeivanje alata za sticanje znanja i rezultata sticanjem znanja i vie nego dovoljno da insan stie znanje, obrazovanje u ime Jedinog Boga. - Sredstvo za izuavanje i rezultat izuavanja (koji pouava peru (pisaljki), koji ovjeka pouava onome to ne zna). Pored toga to nareuje sticanje znanja, pojanjava nain sticanja znanja, navodi vanost ba takvog naina, Uzvieni Bog u ovim prvim ajetima Objave naglaava i sredstvo za takav znanstveni put - pisaljku, te rezultat, posljedicu takvog puta poduavanje novim saznanjima. - Podsticaj ovjeku (plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru (pisaljki), koji ovjeka pouava onome to ne zna). U zadnja tri ajeta nalazi se i stimulans, podsticaj ovjeku da se okiti sa jednim zvanjem koje, ako se na ispravan nain sprovede u praksu, ini ovjeka plemenitim. To zvanje je naravno zvanje mualima, uitelja, odgajatelja, kojim se svaka osoba moe okiti na njoj svojstven nain, da li preko direktnog bavljenja tim profesijama, ili preko odgajanja svoje djece, davanja savjeta onima koji savjet trae i sl. Nai prethodnici znali su kako se okoristiti poukama ovih prvih ajeta Objave. Za to je dovoljan primjer uvenog muhadisa Buharije koji je u svojoj zbirci hadisa naslovio poglavlje pod imenom Poglavlje: Znanje prije rijei i djela. Sigurno, da bi se o poloaju znanja u islamu kao preduslova moglo nairoko priati, no s obzirom da nam je ovdje cilj kratko osvrtanje na zadatu temu, zavrio bih ovo izlaganje s eljom da mi, dananji muslimani, shvatimo vanost ovog preduslova u islamu i da se potrudimo da se odazovemo onome to Uzvieni Bog trai od nas u pogledu njega, koliko smo u mogunosti, a ne koliko mi mislimo da treba, kako bismo postigli zadovoljstvo Allaha, d..
ZNANJE PREDUSLOV U ISLAMU

Upravo poloaj znanja u islamu svjedoi da je islam religija zdravog razuma, te time najpodesnija i najprikladnija stvarnom ivotu. Znanje u islamu, za razliku od moderne civilizacije u kojoj se samo koristi kao nuno sredstvo, predstavlja ono to bi se moglo okarakterisati samo kao imperativ imperativa, odnosno preduslov (prauslov, uslov uslova) za sve. Ovakav poloaj znanja u islamu temelji se na prvim ajetima boanske Objave s kojima je melek Dibril doao Muhammeda, s.a.v.s prvih pet ajeta sure Ikre
pie: Jusuf dAFi
Danas ivimo u vremenu kada se znanje, uprkos tome to tehnoloki napredak ovjeanstva opstoji na njemu, ipak stavlja u drugi plan, kako na Zapadu, tako i meu muslimanima. Slava, novac, provod, sloboda bez odgovornosti i obaveza, samo su neke od krilatica hedonistiko-materijalnog pogleda na svijet koji je zaokupio matu i postao tenja, san prosjenog modernog ovjeka. Temelj napretka i opstojnosti ovjeka oduvijek je bilo znanje. ovjek je od davnina traio naine da proiri svoje znanje i vidike kako bi sebi olakao svakodnevni ivot. Kako je vrijeme prolazilo, a njegovo znanje sve vee, tehnoloki napredak ovjeka postajao je sve intenzivniji i bri. Time je ovjekova ovisnost o tehnologiji, proizvodu znanja postojala sve vea. Dananji ovjek za svoj lagodni ivot treba da zahvali znanju. Komunikacija izmeu ljudi se nikad nije tako lahko i brzo mogla ostvariti. Dok se nekad trajanje puta neke informacije mjerilo godinama, ponekad ak stoljeima, danas se taj put mjeri sekundama ili bukvalnije reeno klikovima. U prolosti ovjekova aktivnost je uglavnom bila ovisna o dnevnoj svjetlosti, te tako ak i u najveim gradovima, metropolama, tokom noi svi bi poslovi zamirali. Danas, zahvaljujui vjetakoj svjetlosti, Zemlja nikad nije bila osvjetljenija, rad je postao neovisan o sunevoj svjetolosti, te tako nema metropole koja ne ivi 24 sata. Zaista, kada bi se nabrajale sve prednosti ivota modernog ovjeka naspram njegovih predaka, ne bi se sigurno mogle nabrojati ni kad bi svi ljudi ivjeli koliko je ivio Nuh, a.s. ta je uzrok modernog poniavajueg statusa znanja? Zato se ba sada znanje poniava, u trenucima kada ljudska civilizacija nikada nije bio na ovolikom stepenu ovisnosti
o njemu? Zato je sve manje uenih, ime se ljudska rasa dovodi u opasnost? Odgovore na ova pitanja ne treba traiti u odnosu ovjek-znanje, jer se sr problema ne nalazi tu, iako na prvi pogled izgleda suprotno. Odgovore treba traiti u odnosu ovjeka prema onome ko je vlasnik znanja. U odnosu ovjeka prema Onome koji sve zna, Uzvienom Bogu, jedinom vlasniku znanja, Koji obuhvata svo znanje, kako o onome to je bilo, to jeste sada i to e biti. Zaista, ako ovjek ostavi sve pristrasnosti, te pomno sagleda problem poloaja znanja u naem podneblju, doi e do jedinog realnog zakljuka, koji se prosto sam po sebi namee glavni uzrok nierazrednog poloaja znanja u modernom dobu je, naalost, nierazredni poloaj Uzvienog Boga u modernoj civilizaciji, Tog napajaa znanjem. Dovoljno je samo pogledati svakodnevni ivot jedne moderne mahale, da je tako nazovemo, gdje se Bog spominje samo u trenucima kakve nesree i belaja, a i onda se to uglavnom svodi na ono to bismo mogli nazvati bogaranje psovanje i proklinjanje Uzvienog Boga, koji je, naravno, zasluio daleko bolji odnos. Sticanje imetka, brak i porodica, obrazovanje, meuljudski odnosi, moral, takorei skoro cijeli ljudski ivot, izuzev moda pogrebnih ceremonija i obiaja, danas se moe opisati kao ivot u kome Uzvieni Bog predstavlja devetu rupu na svirali, odnosno neku skoro beznaajnu stvar o kojoj se ovla tu i tamo neto spomene, uglavnom kad neko umre, i tada veinom radi reda. Stoga ne treba da udi da je znanje, ta Boija blagodat i Njegovo vlasnitvo, kao takvo i samo postalo radi reda , odnosno stvar sporedne vanosti, kojoj se posveuje panja onoliko koliko e se imati materijalne koristi od nje. Upravo poloaj znanja u islamu svjedoi da je islam reli-
22 GLASNIK
23
TEMA BRoJA
TEMA BRoJA
ENE I OBRZOVANJE
Islam je enu uzdigao na vii stepen, dao joj je pravo na ivot, obrazovanje, na nasljedstvo, te da bude ravnopravan lan brane zajednice. Sva pomenuta prava i niz drugih, ena je dobila jo prije 1400 godine sa pojavom islama. Ostale ene svijeta mogle su samo da snuju o takvim, sve do prije 100 godina kad su se, kako smo predhodno kazali, izborile vlastitim trudom i dugotrajnom borbom. ena muslimanka se nije trebala boriti, ona ih je dobila na poklon od svoga Gospodara.
pie: naila duRAkovi
Na samom poetku obraanja vama, vjernim itaocima naeg lista, pomenula bih da u u nastavku predstaviti poloaj, status ene kroz historiju. Naime , ako govorimo o pravima ene i njenom pravu na obrazovanje, moramo pogledati u prolost. Pojasnit emo to na primjeru Njemake: Polovinom 19.stoljea bilo je poznato da su ene inile tek dio u porodici, kratile su svoje vrijeme uz rune radove, ekajui neku dobru priliku da se udaju. ene su jo 1890. osnovale realne kurseve za pripremu enske omladine za studiranje na visokim kolama. Pomenuti kursevi su 1893. prerasli u gimnazijske kurseve. Godine 1893. opi njemaki savez je traio slobodu studiranja za ene. Sve do kraja ovog stoljea ene Njemake nisu mogle studirati. Poetkom 1920. ene su mogle da brane doktorsku disertaciju, te je u martu 1923. prva ena stekla zvanje redovnog profesora. Moemo rei da se od tog perioda dosta toga pro-
mijenilo, ali to se tie visokih pozicija u poslovnom svijetu, one su i dalje nedokuive za pripadnice slabijeg spola. Kada govorimo o nauci i istraivanju, ena je bila slabije zastupljena u odnosu na mukarca. Nauna statistika u Evropi govori nam da je broj ena i mukaraca, koji su zaposleni u nauci i tehnologiji, gotovo jednak. Zato je ena postavljena na takav nivo ? Prije svega krenut emo od odgoja, koje ima veliku ulogu u ivotu svih nas. Ope je poznato da se djevojice i djeaci ne odgajaju na isti nain. Zato? Pravilo je da su djevojice te koje moraju pomagati u kunim poslovima, i svaka majka svoju ker najprije priprema kako da bude dobra majka i domaica, dakle, to je tipina uloga ene. Roditelji, u veini sluajeva, podravaju kolsko obrazovanje enske djece, samo ako e isto doprinijeti ivotnom izdravanju porodice. Naalost, ovakvo je stanje i danas prisutno u nekim dijelovima Evrope. Iz tog razloga mukarci e uzeti u obzir enu, za
neku veliku funkciju, samo ako je ona izrazito bolja od ostalih konkurenata, mukaraca. Upravo ovakvo razmiljanje i ovakvi postupci dovode do toga da ena gubi samopouzdanje ili se osjea preforsirano pri samoj pomisli na dvostruko optereenje od posla i od porodice. Ako se pogleda malo dublje u prolost, vidjeemo da je ena bila tretirana kao predmet, pa su tako prije pojave islama, enska djeca, iva zakopavana, te one koje su nekim spletom okolnosti preivljavale, bile su izloene raznim neprijatnostima, od toga da su bile vlasnitvo mukarca; nisu imale pravo na svoje tijelo, a da ne pominjemo pravo na izbor mua, nije imala pravo odluivanja u porodici, ak ni o vlastitoj djeci; bile su poput trgovake robe, mogle se prodavati i kupovati, te niz drugih poniavajuih stvari. U prijanjim zakonima ena nije imala nikakvu ulogu u formiranju drutvene zajednice. U srednjem vijeku, linost ene je tretirana na razliite naine, ak se raspravljalo o njenoj dui, je li njena priroda ljudska ili moda ivotinjska. to se tie poloaja ene u nekim starim civilizacijama, o tome nam indijski voa Devahirlal Nehro u svojoj knjizi Iktiaful-hind kae sljedee: Prema tvrdnjama Manija, zakoni koji su u to vrijeme bili na snazi doveli su enu u veoma teak i nezavidan poloaj. ene su u to vrijeme u potpunosti zavisile od oca, mua ili sina. Poznato je da u to vrijeme ena nije imala pravo na nasljedstvo i sav imetak umrlog odlazio bi u ruke mukaraca koji bi ga naslijedili. Nakon ovih rijei, Nehro veli: U svakom sluaju, poloaj ene u staroj Indiji bio je bolji od onog u staroj Grkoj ili u starom Rimu ili u prvim stoljeima nakon pojave kranstva. U pomenutoj knjizi se navodi da ene nisu imale nikakvo pravo ni po kakvoj osnovi. Nije bilo razlike izmeu male djevojice i odrasle ene. Bilo je jedino bitno i dovoljno da pripada enskom rodu da bi bila osudivana na nadzor mukarca tokom cijelog svog ivota. Provodila je svoj ivot u sjeni oca, mua ili brata. Ovakvo stanje-miljenje o enama bilo je prisutno sve do pojave islama. Pojavom islama i dolaskom asnog poslanika sa istinom od Allaha, okonava se stoljetno muenje poniavanja ena; ena doivljava preporod, poinje da ivi. Islam je enu uzdigao na vii stepen, dao joj je pravo na ivot, obrazovanje, na nasljedstvo, te da bude ravnopravan lan brane zajednice. Sva pomenuta prava i niz drugih, ena je dobila jo prije 1400 godine sa pojavom islama. Ostale ene svijeta mogle su
samo da snuju o takvim, sve do prije 100 godina kad su se, kako smo predhodno kazali, izborile vlastitim trudom i dugotrajnom borbom. ena muslimanka se nije trebala boriti, ona ih je dobila na poklon od svoga Gospodara. Dolaskom islama, ene, konano, postaju punopravni lanovi ljudske zajednice. Najprije dolazi zabrana zakopavanja ivih djevojica, to je bio obiaj kod Arapa prije pojave islama. Islam jeste dokinuo ponienja i muenje ene u jednom smislu, ali moemo slobodno rei da je drutvo donijelo druga, nova ponienja jo gora od prethodnih. Stoga je jako bitno shvatiti islamske propise, kako bi se vratili istim. Ako otvorimo Kuran, uoit emo koliku je vrijednost islam dao obrazovanju, te stoga Objava i zapoinje sa naredbom UI! Upravo ove rijei obavezuju, kako mukarca tako i enu, da ui i da se bavi izuavanjem, da trai nauku. ena je u potpunosti izjednaena sa mukarcem po pitanju njenih prava i dunosti u drutvu, kao potvrdu navodimo ajet: O ljudi bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega i drugu njegovu stvorio.(En-Nisa, 1). Gospodar ljudi, koji sve zna, On nas je stvorio - svaki autor poznaje svoje djelo najbolje. Mukarce i ene je stvorio sasvim jednake, ali zbog njihove prirode im je dao razliite uloge, za koje ih je On obdario i radi koji ih je stvorio. Kako bismo shvatili i cijenili nau vjeru islam, neophodno je napomenuti da je miljenje veine zapadnjaka kako islam tlai i poniava enu, izreeno bez dokaza. Naprotiv, sve ukazuje da je situacija obrnuta, jer prije islama su postojale kranske knjige i religija kranstva i jevrejstva, te su postojale sve ostale religije koje i danas postoje, ali niti jedna od njih nije dala eni mjesto koje joj je islam podario. Moda e pojedinici i nakon ovog tvrditi da je eni mjesto da odgaja djecu i da bude dobra domaica. Potvrujem, ali ne elimo stati samo na tome. ena je toliko snana da zaista moe da uskladi pomenute obaveze u porodici i da zauzme svoje mjesto u drutvu, na nekoj njoj odgovarujuoj funkciji. Ako kaemo da se ena ne treba obrazovati, dobiemo neto to se zove nepismenost, naime, kako ena da odgoji svoje dijete i da ga poui osnovama ivota, ako ista nije pouena?! Zato da se vrtimo ukrug, zato da idemo jednom putanjom zbog straha od onog to se nalazi pored nas ili da emo moda posustati na putu ka traenju znanja?! Usudimo se skrenuti sa dobro poznatog puta, neka na voz iskoi iz tranica kojim je vozio cijelog svog ivota,
24 GLASNIK
25
viJESTi iZ EGiPTA
Ovo je dugovjena batina bez koje ne mogu. Zato mislim da je dobar znak to su, u svom vodstvu, ponovo istakli znaaj El-Azhara kao referentnog tijela. Mi smo tu i bit emo tu da pomognemo Egipanima, da pomognemo vladama, da pomognemo ljudima koji tragaju za umjerenim tumaenjem islama, koje je i vjerno principima nae vjere, a i odjekuje savremenim potrebama naroda. Mnogo ljudi po upute dolazi k nama. Elita, normalan narod, ljudi iz medija, svi zaprimili smo brojna pitanja, pogotovo u posljednja dva tjedna. Ja mislim da je to divno. U medijima se svaki dan javljaju vijesti o El-Azharu. Samo juer smo imali gotovo 90 priloga o Dar El-Iftau, a ona je tek ogranak El-Azhara. Danas je o njoj u egipatskim medijima bilo oko 45-50 priloga. Ovo je neto jako znaajno. Prije bismo imali 5 ili 6 priloga dnevno. Ljudi od nas trae uputu. Isto vai i za ostale ustanove pod El-Azharom. Mi nudimo tumaenje koje je vjerno tradiciji, ali i koje vodi rauna o savremenim potrebama i izazovima koji su pred nama. Druga skupina e se moda voditi samo tradicijom, no zanemarit e moderne potrebe ljudi. Ne moete se voditi samom tradicijom. Morate shvatiti ivu stvarnost oko nas, kako biste ponudili najbolje rjeenje. Kada je rije o uplitanju u politiku, elimo kristalno razjasniti razliku izmeu politike i drave. Dravu ine sva ona naela koja reguliraju i organiziraju odnos izmeu naroda, vlade, parlamenta i razlike izmeu izvrnih i zakonodavnih tijela. Mi narodu govorimo da je vano da oni glasaju. Mi im govorimo da kriteriji pri odabiru predstavnika trebaju biti iskrenost, dobar program i visok raniji uspjeh u svome polju. Mi narodu govorimo da ne mogu ljude odabirati na osnovu njihovog izgleda. Imamo skoro 60.000 imama, zaposlenih irom Egipta. To je, sutinski, u svakome selu. Imamo 8.000 vjerskih insti-
viJESTi iZ EGiPTA
tucija, primarnih, pripremnih i sekundarnih, povezanih sa El-Azharom i oni imaju gotovo dva miliona studenata. Sveuilite El-Azhar ima gotovo pola miliona studenata rasporeenih u 65 razliitih koleda svuda po Egiptu. Tako da imamo snagu. Trebamo pokrenuti dva, ako ne i tri satelitska televizijska kanala koji e se emitirati u ime naeg instituta. To bi trebalo biti poetkom 2012. godine. Lopta se sada kotrlja u pravome smjeru. Dar El-Ifta e pokrenuti portal za vijesti i prie o naim aktivnostima. Ve posjedujemo internetsku stranicu, no ovdje e se moi nai informacije, poput vijesti vezanih za vjerske ustanove i aktivnosti nae institucije. Heneghan: Zato svi ti imami nisu ranije pristupali ljudima? Nedm: Postoji razlika izmeu posla i zadatka. Oni su obavljali posao, ali nisu bili na zadatku. To je pitanje smjernica, vizije, entuzijazma, novanih naknada, vodstva a sva su ta sredstva bila odsutna. Nije to bio politiki problem, ve nedostatak vizije. Do neke mjere, bili smo i uspjeni, no nismo se koristili nekim sredstvima i mogunostima da poboljamo odnos sa ljudima i da sa njima radimo vie. To ne znai da su oni bili potpuni promaaji. Oni su obavljali svoj posao. No mogli su i vie od toga. Jedna stvar koja e nainiti pravu razliku je to to emo ljudimo pristupati izravno. Ljudi e nas moi nai svugdje, svoje ruke kojima pomaemo i upuujemo emo jo proiriti. To je najuinkovitiji nain. Pokuat emo rairiti svoju poruku masovnom proizvodnjom CD-ova, audio vrpci, letaka, broura i ostalih papira. Muslimansko bratstvo je izmijenilo svoj nain ophoenja. Sastavili su inicijativu za promidbu turizma. Tu su bili veoma uspjeni, uspjeli su u svoje ophoenje sa glavnim strujama ukljuiti i ophoenje koje je prihvatljivo za sve Egipane.
Glasovi sa El-Azhara: Egipat, islam i izbori

Nedavno su i Muslimansko bratstvo i selefije izjavile da je El-Azhar njihov vjerski referentni okvir. Ovo je jako dobar korak. Morat e razvrstati dosta pitanja koja je El-Azhar ve razvrstao, pitanja koja se tiu meunarodnih poslova, privrede, turizma, sve do politikog razumijevanja erijata
Urednika biljeka: Slijede neznatno izmijenjeni isjeci iz mojih razgovora sa dvojicom viih slubenika kairskog ElAzhara, prestine damije i sveuilita u Kairu, koje je centar sunnijskog islamskog uenja vie od 1000 godina. Prvi dio: Razgovor sa Ibrahimom Nedmom, 12. decembar 2011. Ibrahim Nedm je vii savjetnik velikog muftije Alija Dumue, drugog najvieg egipatskog autoriteta odgovornog za ured Dar el-Ifta koji se bavi fetvama. Mahmud Azab je savjetnik za dijalog sa ejhom Ahmedom Tajjibom, velikim imamom El-Azhara i najviim islamskim autoritetom za ogroman broj muslimana sunnija u svijetu. Heneghan (urednik): Gdje stoji El-Azhar meu svim promjenama koje su zadesile Egipat? Nedm: El-Azhar je u historijski znaajnom poloaju u kom se moe podii i ne biti tek zadovoljan obraanjem kroz medije. Ljudi su za Muslimansko bratstvo i selefije glasali, jer ih poznaju. Mi moramo probiti debele slojeve pregrada, koje su se izgradile izmeu ljudi i vjerskih ustanova, tokom protekla tri desetljea. Moramo unaprijediti nae islamske teme tako to emo govoriti o obinim stvarima koje brinu ljude; o pitanjima s kojima oni imaju problema, o pitanjima kojima se druga skupina uspjela obratiti ljudima. To su pitanja o ponaanju, odijevanju, obredima i svakodnevnim poslovima. Na primjer, uspjeli su rei ljudima kako da budu dobri muslimani; morate pustiti bradu. To znaaj islama ograniava na formalni izgled. No, te vjerske ustanove nisu ljudima objasnile ta islam stvarno znai, da islam ide dublje od vanjskog izgleda, da
se islam zasniva na vrijednostima kojima ih trebamo poduiti. Nema puno koristi to nosi bradu ili veo preko lica, ako ima razmirice sa susjedom. Radi njih se ljudi previe bave ovakvom vrstom problema. Iz toga ishodi da ljudi zapravo krivo shvataju ta danas znai biti poboan. Heneghan: ta je El-Azhar radio tokom protekla tri desetljea? Nedm: El-Azhar je obavljao svoj posao. Meutim, kada su u Egipat uvedeni satelitska televizija i internet, El-Azhar se nije adekvatno nosio sa tim savremenim komunikacijskim sredstvima. Tim se sredstvima moglo ljudima priati i u privatnostima njihovih domova. Za sada, El-Azhar ne posjeduje niti jednu satelitsku televiziju, nijednu. Selefije ih imaju osam, u svim dijelovima regije. El-Azhar ima tek par internetskih stranica dok ih drugi imaju na stotine. Takoer, u pogledu literature, ne tampamo previe knjiga dok ih oni imaju na hiljade. Bili su vrlo aktivni u voenju popularnih vjerskih programa u predgraima i vangradskim podrujima i njima su podizali svijest. Uspjeli su doprijeti do takvih mjesta i propovijedati u njima. Mi smo to tek shvatili, pa smo se poeli buditi. Nije prekasno za to. Za mene je ekstremizam pojava kratkoga trajanja. Egipatski narod se toj pojavi odupirao kroz svu svoju dugu povijest. Ona nije ranije postojala u ovakvom obliku. Nedavno su i Muslimansko bratstvo i selefije izjavile da je El-Azhar njihov vjerski referentni okvir. Ovo je jako dobar korak. Morat e razvrstati dosta pitanja koja je El-Azhar ve razvrstao, pitanja koja se tiu meunarodnih poslova, privrede, turizma, sve do politikog razumijevanja erijata.
Izvor: onislam.net Obrada: www.islam-iman.com Prijevod sa engleskog: Abdurrahman Kadri
26 GLASNIK
27
PRAviLA iSLAMSkoG PRAvA
RAZMiLJAnJA
UVOD U PRAVILA ISLAMSKOG PRAVA

Navedena i desetine drugih pravila islamskog prava nalazimo u literaturi koja govori o istim. Svako od njih je detaljno obraeno kroz jeziku analizu rijei od kojih je sastavljeno, dokaze na kojima se bazira i iz kojih je prvobitno i formirano, podpravila koja se formiraju na osnovu glavnog pravila, mnogobrojne pravne norme koje se donose na osnovu istog, ali i rijetke izuzetke iz dotinog pravila.
pripremio: dino MAkSuMi
TRAGOVI EGIPATSKE REVOLUCIJE

Na Tahriru, nisu se vihorile samo egipatske zastave, niti u Tripoliju i Tunisu samo libijske i tunianske, nego i palestinske, sirijske, jemenske, poruujui na taj nain da stoje uz njih u njihovoj revoluciji.
pie: Hasib HAdi
Fikh - islamsko pravo, predstavlja skup propisa koji reguliu svaki aspekt ivota pojedinca i zajednice. Nakon vie od 1400 godina od zavretka misije Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, islamsko pravo se razvilo u mnogobrojne pojedinane discipline, o kojima su napisana zasebna djela i koje se danas, na skoro svim fakultetima islamskog prava, izuavaju kao posebni predmeti kao to su: metodologija islamskog prava (usuli-fikh), historijat islamskog prava, islamsko pravo kroz pojedine pravne kole itd. Jedna od grana islamskog prava koja se u dananjem vremenu izuava kao zasebna disciplina je oblast koja se bavi prouavanjem pravila islamskog prava, to je u arapskom jeziku poznato kao kavaid fikhijje. Pravilo islamskog prava (kaide fikhijje) se definie kao: Opa osnova islamskog prava izraena u saetoj konstrukciji koja sadri erijatske propise za novonastale sluajeve koji potpadaju pod istu tematiku. Ili drugim rijeima, pravilo islamskog prava je: Opa norma koja se odnosi na sve pojedinane sluajeve koji se svrstavaju pod tu opu normu. Primjeri pravila islamskog prava su: Poslovi se prosuuju prema namjerama. Potekoa donosi olakanje. U ugovorima su mjerodavne namjere i ciljevi, a ne jezike forme i izrazi. teta se mora otkloniti. Sumnja ne pobija vrsto ubjeenje. Pravilo je da stvari ostaju onakve kakve jesu dok se ne dokae suprotno. Nuda ini doputenim zabranjene stvari. Iz navedenih primjera pravila islamskog prava vidimo da su ista formirali i napisali islamski uenjaci u kratkim jezgrovitim reenicama, ali ona u sebi sadre norme kojima se reguliu mnogobrojne novonastale situacije i pojedinani sluajevi koji iziskuju donoenja pravnog propisa (hukm eri). Ona su nastala na osnovu izuavanja i prouavanja erijatskih tekstova, Kurana i Hadisa, i dubokog razmiljanja i ulaganja maksimalnog truda u razumijevanju istih. Navedena i desetine drugih pravila islamskog prava nalazimo
u literaturi koja govori o istim. Svako od njih je detaljno obraeno kroz jeziku analizu rijei od kojih je sastavljeno, dokaze na kojima se bazira i iz kojih je prvobitno i formirano, podpravila koja se formiraju na osnovu glavnog pravila, mnogobrojne pravne norme koje se donose na osnovu istog, ali i rijetke izuzetke iz dotinog pravila. Za nauku o islamskima pravilima se moe rei da je nastala u vremenu Poslanika ali naravno ne u obliku i detaljima po kojem je danas poznata u knjigama ove discipline. Kao i svaka druga islamska disciplina ona se postepeno razvijala kroz sve epohe islamskog prava. Konkretan autor veine pravila nam je nepoznat, ali ono to se zna jeste da su ih kreirali, oblikovali i konstantno unaprjeivali genijalni umovi islamskih pravnika svih pravih kola. Situacija u kojoj je autor jasan jeste Hadis Poslanika, s.a.v.s., koji je ujedno i pravilo islamskog prava. Poslanikove, s.a.v.s, izreke su od prvih dana njegove misije predstavljale pravila islamskog prava koja u sebe ukljuuju mnogobrojna podpravila, ali i direktna rjeenja za islamska pitanja buduih generacija. Njegove, s.a.v.s, izreke kao npr.: Ne smije se nanositi teta, niti se na nanesenu tetu tetom uzvraa, ili: Profit slijedi odgovornosti, ili: Tuilac mora iznijeti dokaz a tueni se mora zakleti u nevinost, su vremenom postale ujedno i direktna islamska pravila, pored toga to su hadisi. Potovanje i ljubav prema Poslaniku, s.a.v.s, ali i precizan odnos prema nauci, nam nalau da njegove izreke kao takve i spominjemo, tj. kao govor Poslanika, a tek poslije istu izreku moemo navesti kao pravilo islamskog prava. Govor Poslanika uvijek treba razgraniiti od govora uenjaka. Mora se priznati da pravila islamskog prava u pojednostavljenom prijevodu na bosanski jezik, ukljuuju i odreena pojanjenja znaenja kako bi bila razumljiva i shvatljiva. Time izgube dio jezgrovitosti i saetosti govora i ljepote jezikog izraza kojim se odlikuju u svom arapskom izvorniku. U sljedeim brojevima Glasnika emo, ako Bog da, detaljno govoriti o pojedinanim pravilima islamskog prava koje smo u ovom uvodu naveli kao primjere. Prvo pravilo koje e biti obraeno je: Poslovi se prosuuju prema namjerama.
Ljudi najee vrijeme raunaju po nekom znaajnom dogaaju. Na globalnom nivou to je 11/9, dan kada je svijet krenuo u tzv. borbu protiv terorizma. U Bosni i Hercegovini vrijeme se jo uvijek dijeli na prije i poslije rata, a u Egiptu odsada vrijeme se definitivno dijeli na prije i poslije 25. januara, dan kada je egipatski narod odluno rekao NE. Ne, viedecenijskom, politikom, vjerskom, obrazovnom, ekonomskom i svakom drugom vidu ugnjetavanja. Egipani su imali i vie nego dovoljno razloga da izau i iskau svoje nezadovoljstvo, ali nijedan pojedinac niti grupa nije se usuivala da zapone takvo to. Mnogi od njih su ivjeli zbog jednog razloga, zato to moraju. Neki od njih, kada bi poeli razmiljaju o drutveno-politikim problemima, imali su osjeaj da su oni jedini koji koji misle o tome, iako je veina bila takva, jer svoje stavove nisu mogli niti su imali naina da iznose u javnosti, a o tome ak ni u svojim domovima nisu mogli da govore. (U ovo sam se lino uvjerio). Ovakav politiki oblik vladavine nije bio jedini razlog nezadovoljstva. Polovina egipatskog naroda ivi u siromatvu, i mnogi od njih su, u pravom smislu rijei, sluge vieg drutvenog sloja. Samo u zadnjih etiri godine, cijene nekih osnovih ivotnih namirnica duplo su porasle. Nisu poskupljivali samo prehrambeni artikli, nego i sve ostalo, te za samo nekoliko godina ivotni standard je za duplo porastao. Obrazovni sistem ve odavno je trebao reforme, jer ovakav obrazovni sistem prouzrokovao je oko 30% populacije u Egiptu nepismeno, a to je ilo na ruku samo reimu. O zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, moglo se uti u
medijima, ali u stvarnosti nije bilo primjene. Bez korupcije ovjek bi morao uloiti Sizifov napor da bi doao do osnovnih prava. Lista razloga za ope nezadovoljstvo i dizanje naroda, traei izlaz iz ovog stanja je duga, ali dva od njih su jako bitna, s obzirom da je zbog njih, jedinstveni narod Egipta, bez obzira na vjeru, stale, godine i sve ostale razlike, zajedno izlazio na ulicu i po cijenu vlastitog ivota, u postrevolucionarnom periodu stao na razliite strane i kroz demokratske izbore trai svoja prava, a to je i dovelo do kasnijih nemira, pa i otvorenih sukoba. Islamsko buenje Ve decenijama, irom islamskog svijeta, krui velika doza pesimizma. Generacijama koje dolaze dosadile su prie o tome kako su muslimani zaetnici medicine, astronomije, sociologije, o velikim poduhvatima Mehmeda El-Fatiha i Salahuddina Ejjubija i o tome kako je zapad uzeo od muslimana sve ono najbolje i teoriju pretvorio u praksu, a diljem islamskog svijeta iri se rajedinjenost, sektatvo, nasilja, a u civiliziranom dijelu svijeta, stjee se dojam da u ovom dijelu svijeta primitivizam dostie svoj vrhunac. U prilog tome idu i injenice da su i mnoge zemlje u kojima muslimani ine veinu, pale i ispod granice treerazrednih zemalja. Politike elite koje su odravale ovakvo stanje bile su marionete zapadnih sila preko kojih su ostvarivali svoje ciljeve u zemljama regije. Proreimske vlade su bile garant sigurnosti za Izrael, eksplotaciju prirodnog bogatstva, i ostalog u to upru oima, i kao takve su odgovarale onima koje ova generacija muslimana najvie optuuje za strada
28 GLASNIK
29
RAZMiLJAnJA
nje Palestinaca, Iraana, Afganistanaca i ostalih zemalja u kojima stradaju muslimani. Naravno da je stanovnicima Egipta, Jemena, Jordana, Libije, Sirije i ostalih arapskih zemalja stalo do ujedinjenja u svakom smislu, ali upravo njihove vlade su bile koje su ovaj narod drali na uetu. Na Tahriru, nisu se vihorile samo egipatske zastave, niti u Tripoliju i Tunisu samo libijske i tunianske, nego i palestinske, sirijske, jemenske, poruujui na taj nain da stoje uz njih u njihovoj revoluciji. Da je neki pojedinac ili grupa, mjesecima ili godinama, planirala revoluciju i pad reima zbog prisutnosti velikih sigurnosnih i obavijetajnih predostronosti, nikada nebi uspjeli u tome. Posmatrajui ono ta se deava u Tunisu, eljeli su iskusiti ta znai ummet, znajui da e samo na taj nain ostvariti jueranji san, preko noi su kao jedan izili na ulicu, iako je svaki pojedinac bio svijestan da ba njegova krv moe potei , nije ih zaustavilo da urade ono o emu e historija da govori. Sloboda u svakom smislu Reim je uz pomo iskusne obavjetajno-pijunske slube uspijevao, ne samo da odrava vlast pod kontrolom, nego i ulije strah svakom ko i pokua na bilo koji nain da ugrozi njihov integritet. Iz tih razloga ni danas se ne zna taan broj tamnica, a o broju politikih zatvorenika da ni ne govorimo. Sasvim sigurno da su najvie stradali pripadnici Muslimanskog bratstva, iji je rad i politiki aganman bio zabranjen, samo iz razloga nisu bili politiki istomiljenici. Bez obzira to je narod gajio velike simpatije prema njima, to se moe i zakljuiti iz rezultata na proteklim parlamentarnim izborima, zapadu su prikazivani u negativnom smislu, kao islamski fudamentalisti, koji nanose tetu i rue ugled Egipta. Meutim, uz pomo drutvenih mrea, internet portala i ostalih telekomunikacijskih sredstava, pogotovo mlaoj populaciji, otvoren je prozor u svijet. Uvidjeli su da i van Egipta postoji ivot, te da ba nije sve onako kako se govori u proreimskim medijima. Upravo pomenuta sredstva bila su ono to je povezivalo ljude i zbliavalo njihova razmiljanja. Sigurnosne slube bile su bespomone u razvijanju svijesti na ovakav nain. elja da ive slobodnim ivotom, da probiju barijere tradicionalizma koje su ih sprijeavale da ive ivotom svojih vrnjaka kao u ostatku svijeta, da se slobodno izraavaju, oblae, prilaze ljudima i ljudi njima bez predrasuda, navele su mlade da izau na Trg Tahrir (Trg Osloboenja), da stanu uz sve ostale do konanog cilja. Danas, kada je zavren prvi krug demokratskih izbora. Kada se u njihovu demokratinost ne postoji ni najmanja sumnja, i kada se zna da je Muslimansko bratstvo i ostale proislamistike partije zajedno osvojile oko 70% glasova, od ovih skupina koji se nazivaju liberalisti i sekularisti, postoji bojazan da upravo iz tog razloga nee ostvariti svoje ciljeve. Iz straha da e ih ovakvi rezultati vratiti u prolost i da Muslimansko bratstvo nema dovoljno politikog iskustva, kroz razne naine pokuavaju uticati na Vojno vijee, koje trenutno upravlja ovom zemljom, da predaju vlast civilima, da se formira prelazna vlada, da se ubrza sa pisanjem Ustava, sve s ciljem kako bi se umanjio dignitet rezultata proteklih izbora, i izbora za Gornji dom, koji trenutno traju, a iji rezultati se mogu ve naslutiti. S pravom se postavlja pitanje, koliko bi demokratino bilo da vojska formira prelaznu vladu, da preda vlast civilima koju nije izabrao narod, i koliko bi to zaista zadovoljilo volju naroda. Da li je revolucija uspjela? Ukoliko moemo za neku revoluciju rei da je izvedena savreno, onda je to zaista bila egipatska. Meutim, da bi revolucija uspjela nije dovoljno smaknuti vladajui vrh i time rijeiti sve probleme. Egipatski narod mora shvatiti i na taj nain poslati poruku svijetu da su postigli ono to ele, kada se i oni individualno ponu mijenjati. elja za brzim promjenama, rezultirala je umorom, tako da euforije polako nestaje. Pred ovom zemljom narodom i novom vlau jo je mnogo posla. Predsjedniki izbori, pisanja novog Ustava, reforme u skoro svim segmentima. Trenutno se svi bave pitanjem da li ce nova vlada biti predsjednika ili parlamentarna, da li e se ustav pisati prije ili poslije predsjednikih izbora, a svakim danom ulicama Kaira je sve vea guva i sve vie smea.
RAZMiLJAnJA
(NOVI SVJETSKI POREDAK I TEORIJE ZAVJERE)

Da li je teorija zavjere samo etiketa koja ima za cilj diskreditirati, omalovaiti i ak ismijati ljude kritikoga duha koji nisu priklonjeni neprikosnovenim istinama svjetskih medija, zvaninoga diskursa istine vodeih svjetskih drava i drava uope? Da li je cilj stvoriti poslunu masu koja e samo vjerovati u zvanine istine bez ikakvoga razmiljanja, jer kada oni to kau, to mora da je istina, nee valjda tako odvratno lagati. Da li nas neko odozgo nastoji samo dobro zaplaiti?
pie: Medina dAnBEGovi Kau da pored zvanine historije postoji paralelna koja se odvija iza kulisa i po kojoj e finansijska kriza svoj potpuni krah doivjeti u tekuoj, 2012. godini. Ali, kako je budunost ve vie puta mijenjana, ko od nas danas moe ozbiljno gledati na ovakva predvianja? Trei svjetski rat je vie puta izbjegnut, smak svijeta isto tako, preivjeli smo razna vjetaka putanja epidemija gripe, a 2012, kao zlokobnu godinu, odgledali smo nebrojeno puta na filmskim platnima, izreiranu u vidu fantastike sa pojavom iluminata i demona, to je u veini sluajeva izazivalo smijeh i parodiju, poput Majinih predskazanja o toj stranoj godini. Uveliko se alimo sa takvim nagaanjima, pardon proricanjima Ako ne bude smaka svijeta 21.12.2012, bit e mnogo djece 21.9.2013! Meutim, autori filma Apokalipsa 2012 putovali su u Meksiko, gdje su se susretali sa ljudima koji ozbiljno vjeruju u majansko proroanstvo i skepticima, predstavnicima tradicionalne nauke. Svugdje ima istine, pa ak i u filmovima naune fantastike, samo uvijek treba znati koji je dio taan. Prvi dio filma Matrix prilino je vjeran. To je realnost svijeta u kome ivimo. Da li je teorija zavjere samo etiketa koja ima za cilj diskreditirati, omalovaiti i ak ismijati ljude kritikoga duha koji nisu priklonjeni neprikosnovenim istinama svjetskih medija, zvaninoga diskursa istine vodeih svjetskih drava i drava uope? Da li je cilj stvoriti poslunu masu koja e samo vjerovati u zvanine istine bez ikakvoga razmiljanja, jer kada oni to kau, to mora da je istina, nee valjda tako odvratno lagati. Da li nas neko odozgo nastoji samo dobro zaplaiti? Svijetom vlada vatikanska Crkva (a na vrhu svake crkve, u skoro svim zemljama, nalaze se oni vladari iz sjenke koji rade po instrukcijama sa vrha piramide), engleska kraljevska porodica i premijer drave, Bijela kua u zajednici sa izraelskom vladajuom elitom, po ijoj volji posluno dunost obavlja predsjednik, trenutno Barack Obama, te razvijena mrea masonske loe. Takva vlastela svijet vidi kao ahovsku plou, usitnjenu na to vie polja, to je bio jo starorimski metod pri stvaranju carstva. Polja se oblikuju u skladu sa potrebom da se vojska, koju vlastela kontrolira, uvijek nae, kao zatita, u blizini stratekih puteva i nalazita prirodnih minerala i nafte. Naftna oligarhija ima samo jedan cilj - osigurati svoje naftno nalazite i naftne puteve. U praksi se pokazalo da ako jedna nacija upadne na teritoriju druge, poinje rat, kada se na tritu dogode neoekivani lomovi, uskoro se zbivaju ekonomske depresije, ukoliko cijene skau zbog nestaice, javit e se inflacija, a revolucije poinju kada se narod, uvijek nekako spontano digne, kako bi zbacio postojeu vlast. Izazivanje graanskih ratova, elementarnih nepogoda ili organiziranje teroristikih akcija na ahovskim poljima, tamo gdje je potrebno smjestiti meunarodne vojne snage, postala je uobiajena praksa u politici, koju pritajeno orkestrira globalna naftna oligarhija. Dakle, tei se da ve stvorena svjetska vlada uvrsti novi svjetski poredak i to sa jednom jedinstvenom crkvom i jednim monetarnim sistemom, naravno pod njihovom vlau. Konani cilj je potpuno unitenje svakoga nacionalnog identiteta i nacionalnoga ponosa - kontrola svakoga pojedinca pomou ipa, te potpuni prestanak industrijalizacije, kao i prestanak koritenja nuklearne energije. Postojei industrijski pogoni iz Sjedinjenih Amerikih Drava bi se preseliti u zemlje Treega svijeta, gdje ima
VELIKI BRAT U 2012.
30 GLASNIK
31
RAZMiLJAnJA
robovske radne snage u izobilju, a koja e raditi, takorei, dabe. Ako se ljudi pod hitno ne probude i ne shvate kakva se opasnost nadvila nad ovjeanstvom, civilizacija koju poznajemo bit e unitena i zamijenjena Novim svjetskim poretkom., upozorava Ralf Eperson. On govori o svijetu u kome nee biti mjesta porodici, privatnoj svojini, religiji, dravama, kao to je Karl Marx opisao u Komunistikome manifestu jo davne 1848. godine. Preko svjetske berze koja bi bila potpuno u vlasnitvu gospodara Novoga poretka, kontrolirao bi se promet kapitala, sve robe i cijene stratekih sirovina, a njihovim masonima (odnosno njihovim roacima i prijateljima) bi se povjerilo voenje kulture, izdavatvo, prosvjeta i sve ostalo u dravama gdje se narod moe beskrajno zaglupljivati i oblikovati po potrebama. Lijepo je to objelodanio ve Orwell u svojoj 1984. Kada ele profitirati na prodaji oruja, svjetske sile zavade drave putem svojih agenata, koje imaju u svim vladama i dravama, a dok oni ratuju, ovi kreditiraju, prodajui im municiju, lijekove, hranu, lobiraju (za debele pare) za njihovu nezavisnost, demokraciju i slobodu. Naravno, uzgred se stalno obeava put ka razvijenome Zapad, svijetloj budunosti, boljem sutra i boljem ivotu. U planu je da to sve treba izlaziti iz usta nekoga lokalnog lidera, plaenika ili jo bolje korisnoga idiota, koji i sam u to stvarno vjeruje. Takvo gospodarstvo ve ima milijarde robova, koji rade za njih, idu u ratove, plaaju im porez (to je ista korist, jer im se tako pravi dodatni prihod kojim mogu finansirati svoje privatne ratove), kupuju od njih ono to su im ve oteli, a da toga uope nisu svjesni. Mi smo ti glupi robovi, koji jednostavno, ne znaju, da oni, takva imperija postoji kao gospodar svijeta koji stoljeima bjesomuno pljaka, potpuno kontrolira, jer nijedan rob ne smije biti bez line isprave i identifikacionoga broja (otiska prsta i mrenjae i bez kredine kartice). Preko medija i informativnih agencija obavjetavaju nas o onome to trebamo znati i lau o onome to ne trebamo znati, prate nae kretanje i razmiljanje, prije svega poslove preko svojih obavjetajnih slubi, koje se duhovito nazivaju dravnom sigurnou, tako da mislimo kako takve slube funkcioniraju radi nae zatite, dok oni u svojoj privatnoj banci emitiraju i tampaju novac, koji nam jo i prodaju, jer su i te ustanove duhovito nazvane Narodnom bankom. U meuvremenu krenulo se i sa oitavanjem tablica na vozilima na daljinu tako da ako napravimo bilo kakav prekraj stie nam paprena kazna na adresu, te moramo stalno ivjeti u strahu i neizvjesnosti kada e i da li e nam stii kazna. Uskoro neemo ni ulicu moi kao ljudi prei, jer kamere i oitavanje na daljinu e biti svugdje. Neki kau da se broj ljudi na Zemlji planira smanjiti na 500 miliona. U vezi sa uspostavljanjem Novoga svjetskog poretka su sluajevi, koji nisu nimalo sluajni: cijepanje nekadanje Jugoslavije, Sovjetskoga saveza, napad na Trgovaki centar 11. septembra 2001. godine, ratovi na Bliskome istoku, ubistvo Bin Ladena, Gaddafija, Europska Unija, iz koje mona Velika Britanija i narod Njemake eli izai, nova bakterija E.coli, novi laboratorijski proizvod za razne eksperimente sa ljudima, trgovina ljudskim organima, globalistike i satanistike igre, afera Wikileaks itd. Podsjetimo se da je Benazir Bhutto bila prijetnja onima koji su dugorono planirali potpuno destabilizirati Pakistan. Upravo je ona ometala svim planovima onih koji profitiraju od postojanja bilo kakve vrste terorizma, odnosno vojno-industrijskoga kompleksa, koji radi za one koji taj kompleks finansiraju, dakle meunarodne bankare. To je ista ona grupacija meunarodnih bankara za koje radi Obama i njegov mentor iz sjene - Zbigniew Brzezinski. Hemijsko zapraivanje, odnosno trovanje ljudi, ima vie ciljeva. Genetski modificirana hrana slui za tihu depopulaciju, izazivajui sterilitet, rak i druge smrtonosne bolesti. Ima je u obliku dodataka u veini upakovane vjetake hrane, a to je dovoljna koliina da poslije nekoga vremena izazove poremeaje. Uope ne znamo kojih sve gena ribe, buba vabe i drugih ivotinja ima, recimo, u paradajzu koji jedemo. Sa druge strane, broj zemljotresa poeo je naglo rasti od poetka 2010. godine, Sjeverni magnetni pol se pomjerio prvi put u nama poznatoj historiji za 70 km, a na Junome se odvaljuju dijelovi veliine nekih drava (nije to samo posljedica zagaenja atmosfere). Radi se o dugim procesima koji se na Zemlji ciklino ponavljaju, poplave su sve ee, vulkani se aktiviraju, a mnogi pokazuju znake da bi se uskoro mogli aktivirati. Nisu u pitanju prognoze, ovo se ve deava. Iako je ovjek sam kriv, jer je stvorio katastrofinu budunost, odnosno oni koji vode ovjeanstvo, ne smijemo gubiti optimizam, jer Zapad pred naim oima propada, a Istok se budi. Sve vie jaaju Kina, Indija, Malezija, Turska. Evidentno je da se sve kree prema nekom konanom obraunu. I Svete knjige navode da e zlo biti uniteno, te da e zavladati mir. Maje nisu tvrdile kako e 2012. godine znaiti totalni prestanak ivota, ve kraj ciklusa moi, iji bi se rasplet mogao objasniti poetkom stvaranja neke nove ere i civilizacije. Ljudski mozak je ispran materijalizmom. Svjesni smo injenice da se moramo poeti vie razvijati psihiki. To se moe vidjeti u odbacivanju autoriteta ili nametnutoga potovanja, to se, na primjer, odrazilo demonstracijama i tzv. arapskim proljeem. Mudrost sigurno ivi u nama. Trebamo joj se obratiti, u sebi probuditi snagu fascinantnih razmjera. Mudrost i unutarnja snaga nas mogu izbaviti. Ali, ne vjerujte mi na rije - provjerite!
RAZMiLJAnJA
ROMAN U ARAPSKOME SVIJETU. MAHFOUZ KAO ZAETNIK ARAPSKOGA MODERNOG ROMANA

Umjetnost je susret izmeu individualne svijesti i svijesti ljudske zajednice. (Naguib Mahfouz)
pie: Medina dAnBEGovi
Svako razmiljanje o arapskome romanu nuno povlai sa sobom i iru analizu te prozne forme. Bez potpunijega uvida u razvojne procese romana, italaki vrijednosni sud, koji je sumarno bio nepotpun, jer nedovoljno izreene tvrdnje, esto nepotkrijepljene dovoljno opim situacijama i stvaralakim stanjima momenata, nisu sasvim utvrdile prirodu i karakter arapskoga romana. Bez jedne opsenije analize ne moemo pratiti ta se sve u romanu vremenom mijenjalo, ta je osciliralo izmeu staroga i novoga, koje su to inovacije koje arapskome romanu otvaraju budunost ( Arapska knjievnost, bogata po svome sadraju, uprkos bliskim historijskim i geografskim dodirima dvaju civilizacijskih krugova, zapadnoeuropskoga i arapskoislamskoga, nije dovoljno prezentirana itaocima u europskim
zemljama. Iako je orijentalistima i prije eurokolonijalnih susreta sa arapskim svijetom bila dobro poznata klasina poezija, stilski dovedena do apsolutne perfekcije, arapska literarna tradicija radoznalost europskih italaca uspijeva privui proznim djelima autora iz XX stoljea.). Roman se dugo mogao oslanjati na neznatna prozna iskustva kojima je raspolagao u svome jeziku i na iskustva razvijenijih knjievnosti i kultura. U historiji arapske knjievnosti roman nije imao jau tradiciju, niti sigurnije umjetnike oslonce, a ni stvaratelji nisu imali dovoljna uporita. ak i Mahfouz, romanopisac irega zamaha, kasno se potvrdio izvan arapskoga svijeta. Da je pisanje porok koga se teko zasititi, pokazuje Mahfouzovo djelo, koje vrlo suptilno eksplicira literarni izazov, to postaje plodna terapeutska dimenzija njegovoga pisanja. Roman kao oblast u kojoj se nije teko spotai, a teko je postii eljeno sve to preuzme iz stvarnosti mora ponovo dokazati, mada je on sam stvarnost. A kako se zapita ona mlada ena, koja se odgajala u domu pisca Herskova: Eto, svi govore roman, roman, a ko je taj roman? Ja ga ne upoznah!, mogli bismo, reeno Brochovim jezikom, odgovoriti da je roman svijet onakav kakav elimo ili kakvoga se plaimo! Vjerovatno je to jedini posao koji ostaje nedovren ma kada se osvrnuli na njega, jer ne postoji model kako se dovrava. Taj posao je izvrsno poznavao Mahfouz iako je i svaka njegova novela osnovica za roman, on to nikada nije zlorabio. Poput naega Andria, tano je znao koliko je pria, za razliku od romana, ograniena deavanjem, i uvijek bi tano prosudio dokle se i kako moe protegnuti. Moda se
32 GLASNIK
33
RAZMiLJAnJA samo piui dolazi do modela, ali on postaje neprimjenjiv. Po Lawrenceu, roman je medij koji savreno otkriva promjenjivu dugu odnosa jer posjeduje kvalitet etvrte dimenzije. To je jedina knjievna vrsta u kojoj je, kao i u ivotu, uvijek sve u relativnom odnosu prema svemu drugome i stoga je on za Lawrencea najvii oblik ljudskoga izraza koji je do sada dostignut. Romani, zapravo, piu ivot: i otkrivaju, prvo pripovjedau bez obzira na njegove sveznalake ili neznalake pretenzije osnovne are vlastitoga ivotnog ilima. Zatim, predoavaju savremenicima ono to je svakome poznato, a to jo nikada niko nije vidio (bez obzira koliko je gledao); itaoevi snovi i frustracije, njegovi uzleti i posrtanja, oduevljavanja i zgraavanja, oduvijek su bili osnovna ar ove knjievne vrste. A naroito kada se stvarnost ukae na horizontima svakodnevnice, koja podsjea na minula vremena, ili sjeanja kao halucinacije, kada sve to je u ljudskome srcu i umu postane u isti mah blisko i nedokuivo to uoavamo upravo u Mahfouzovome djelu. U osnovi njegovih romana obino lei neko sjeanje sa svojom, mogu rei, halucinantnom preciznou ili proizvoljnou, sa velianstvenim prividom svoga robovanja, takozvane Stvarnosti, i igrom mate, koja tako preobraava ivot u tvar od koje se snovi tkaju. Roman najbolje transcendira historijsko varvarstvo, moda bi ponovo rekao Kundera. U svakome sluaju, roman je umjetnika forma par excellence: u njemu je nemogue nametnuti dogaajima bilo kakvu dogmatsku logiku, to bi znailo da bez obzira na pieve namjere, roman nikada ne komunicira njegove uske line zablude, nego ih prevazilazi umjetnikom logikom ili kompromitirajui situaciju loom umjetnou. Mahfouzov roman je neka vrsta asa meditacije, ponekad intimna potreba za osamom, kutija koja uva tajne prolosti i pretinac koji pohranjuje uspomene. Moda i inventar mrtvih, kako Marquez ree za knjievnost svoje zemlje. Sjajan portretist, ija je vizija element istinske stvarnosti, najrazliitije likove i karaktere nije izbjegavao prikazati u svojim romanima. Ljudska tijela nalegla su cijelom duinom na pukotinu jedini izlaz iz elije Mahfouzovoga bia zadravajui sve svoje osobine oni postaju i prozrani kaleidoskop jednoga sjajnog romanesknog neba. Psiholoki korijen svojih subjekata, njihov frustrirajui poloaj, cijepanje svijesti, osjeaj nepripadanja ovozemaljskome svijetu, socijalna igra sa likovima, neobina sloenost pretakanja historijskoga i prologa, senzibilitet tragine usamljenosti, prokletstvo sebinosti, motiv fatalne fragilnosti i ambivalentna ljudska narav sazdani su u poetskoj intuiciji i sadrani u osnovi koncepcije njegovoga romana. Pitam se koliko bi drugaije izgledala djela Kvart Han al-Halili, Novi Kairo, Tijesna ulica, Put izmeu dva dvorca, Lopovi i psi, Razgovori na Nilu, Pansion Miramar, Ogledala, Ljubav na kii, Karnak, Potovani gospodin, Saga o bednicima i Kao u 1001. noi, da ih je napisao neko drugi? Umjetnost svoje svjetove gradi, kako je to pokazao jo Aristotel, prema zakonima vjerovatnosti i mogunosti, kao sutinskim principima svoga podraavalakog procesa. Mahfouzovo umjetniko djelo bogato se raslojava i u toku rada u objasniti faze njegovoga razvoja. Da bi se shvatio i objasnio trnoviti put romana, prije svega modernoga romana u arapskome svijetu, neizbjeno je temeljito evociranje kroz njegov historijski razvoj i europska komparacija u stvaralatvu. Pravilno je potvrdio prof. dr. Esad Durakovi da se Arapi ( Svejedno to se proza u arapskoj knjievnosti razvijala gotovo uporedo sa poezijom, ona se javlja u znatno manjem obimu. Njegovana je najprije u usmenoj formi, kao pripovijedno kazivanje pria i legendi, a u pisanoj se pojavila najranije u vidu junakih epova ili sira posveenih istaknutim nacionalnim junacima.) tradicionalno die poezijom, ali nijedno poetsko djelo nije tako snano proslavilo tu izuzetno bogatu tradiciju na Zapadu, nego upravo prozna djela, meu kojima su Hiljadu i jedna no i, naravno, egipatski pisac Naguib Mahfouz, koji je nobelovac, ali upravo za romansijerski opus.
HuTBA
Zuhd (skromnost), odlika mumina
Da li se borimo za visoke poloaje nesvjesni emaneta koji preuzimamo na svoja plea, da li gradimo kue, kupujemo stanove i poslovne prostore, nabavljamo skupocjena auta i tedimo, kao da emo ih vjeno uivati ili se osjeamo strancima i putnicima? Zapitajmo se: jesmo li svjesni svoga neminovnog putovanja sa ovoga svijeta, bez obzira to se za to putovanje neki od nas ne pripremamo i mislimo da za tevbu, farzove, dobra djela i sadaku ima jo koja decenija, a Azrail, melek smrti i za mene i za tebe, brate i sestro ima otvoren nalog i u njemu precizno stoji edel
pie:
nezim ef. HALiLovi MudERRiS, prof.

Brao i sestre u islamu! Hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost), odlika mumina. Koliko nam je brao i sestre potrebno ovo svojstvo u vremenu sve veeg kibura (oholosti) i sve vee pohlepe ljudi?! Allah, subhanehu ve teala, je uinio ovaj prolazni dunjaluk, sa svim njegovim ukrasima i blagodatima Ahiretskom njivom i naredio nam da na toj njivi sijemo dobra djela, te da se uvamo tih prolaznih dunjalukih ukrasa, prokletog ejtana i nefsa, koji ovjeka nagovaraju na zlo. Zato brao i sestre nastojmo da u nae dunjaluke njive sijemo samo ono to je dobro i korisno za obadva svijeta i ne ostavljamo ih nezasijane i ne dozvolimo da njima preovlada korov, koji u ovom sluaju oznaava grijehe! Allah, subhanehu ve teala, u 5. ajetu sure Fatir nas upozorava da nas dunjaluk ne zavara, pa kae: O ljudi, Allahova prijetnja je zaista istinita, pa neka vas nikako ivot na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas ejtan u Allaha ne pokoleba! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas poduava u hadisu koji biljei imam Muslim: Prenosi Ebu Seid El-Hudri, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Doista je dunjaluk sladak i privlaan, a Allah vam je dao da ivite na njemu i da vidi kako ete postupati, zato se pazite dunjaluka i pazite se ena! Uistinu su Benu Israelani iskuani prvo sa enama. (Muslim) Ovaj dunjaluk je brao i sestre mjesto naeg privremenog ivljenja i mjesto ispita naeg imana, pa ga se uvajmo i uvajmo se ena kao velikog ljudskog iskuenja! Ebu Sulejman Ed-Darani je na pitanje ta je zuhd, odgovorio: Zuhd je ostavljanje onoga to te zaokuplja od Allaha. A Ebu Osman kae: Zuhd je ostaviti dunjaluk i ne brinuti se ko e ga umjesto tebe uzeti. Imam Ibn Tejmije kae: Istinski zuhd je ostaviti elju za onim to ti ne koristi na dunjaluku ni na Ahiretu. Abdullah ibn Mesud je rekao svojim uenicima u Kufi: Vi vie klanjate i postite od ashaba Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ali su oni bolji od vas. Rekoe: Zato Ebu Abdurrahmane? Ree: Zato to su oni teili Ahiretu i klonuli se dunjaluka vie nego vi. Kae Hasan El-Basri: Nije zuhd u zabranjivanju halala i u troenju imetka, nego je zuhd da ovjek bude sigurniji u
34 GLASNIK
35
HuTBA
ono to je u Allahovoj ruci od onoga to je u njegovoj ruci. Prenosi se od Aie, radijallahu anhu, da je dola u njenu sobu jedna ensarijka i vidjela da je Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, postelja predvostrueni ogrta, pa je poslala Aii, radijallahu anha, duek od vune. Aia, majka mumina ga je uzela, ali je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, naredio da ga vrati. Ona to nije uinila jer joj se dopadalo da ima u kui takvu stvar, pa joj on to ponovi tri puta, pa na kraju ree: Tako mi Allaha, da hou Allah bi mi pretvorio brda u srebro i zlato. (Ahmed) Iako je zuhd vaan i koristan na ovom i buduem svijetu, isti je esto pogreno predstavljen, razumijevan i primjenivan. Neki su ga odbacivali, a drugi primjenjivali drugaije nego to islam trai i nego su ga ispravne generacije razumijevale i primjenjivale. Zuhd ne znai odricanje i zapostavljanje ovoga svijeta, udaljavanje od ljudi i oblaenje grube i stare odjee. Zuhd znai da od ovoga svijeta uzme ono to e ti pomoi u pokornosti tvome Gospodaru i da svijet i njegova bogatstva i ukrase stavi u svoju ruku, a ne u svoje srce, a svoj trud na ovom svijetu da usmjeri ka pokornosti Allahu, delle enuhu, da trai halal opskrbu i da se ustegne od onoga to posjeduju drugi ljudi i ne zavidi im. Prema tome, zahidom se smatra i bogata kojeg nije obuzela ljubav prema imetku i udaljila od pokornosti Allahu, delle delaluhu, a pohlepnim se smatra siromah koji udi za dunjalukom i gleda u tua bogatstva i zavidi na tome, jer mu je ovaj svijet glavna briga i otima se za prolaznim dobrima ovoga svijeta makar ne imao od njih osim vrlo malo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas poduava u hadisu koji biljei imam Buharija: Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Budi na dunjaluku, kao da si stranac ili putnik!(Buharija) Tirmizija jo dodaje: Sebe smatraj od stanovnika kabura! Ibn Omer, radijallahu anhu, je govorio: Kada omrkne, ne oekuj sabah, kada osvane, ne oekuj no i uzmi od zdravlja za bolest i od ivota za smrt! (Buharija) Prema tome, brate i sestro, ne okrei se dunjaluku, ne uzimaj ga za svoje stalno boravite, ne umiljaj da e dugo na njemu ostati, ne pridaji mu panju i ne vei se za njega osim kao to se stranac vee za tuu zemlju! Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vie hadisa upozorio svoj ummet na pogubnost pretjerane ljubavi prema dunjaluku i robovanja njemu. Biljei imam Muslim u Sahihu: Prenosi Kajs, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Dunjaluk je prema Ahiretu kao kad bi jedan od vas stavio prst pa Jahja pokaza kaiprstom - u more, pa neka pogleda u prst sa ime se vraa! (Muslim) Biljei Ibn Madde, hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu: Naslonio se jedne prilike Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na hasuru (podmeta), te on ostavi na njegovoj koi trag od krutosti. Rekoh: Allahov Poslanie, prei si mi od babe i majke, da si nam kazao mi bi prostrli ta preko kako bi te sauvali od toga! Na to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: A ta je primjer mene i dunjaluka? Moj primjer, je kao jaha koji zastane u hladovini drveta, potom ode i ostavi ga. (Ibn Madde) Na kraju, brao i sestre spomenimo sluaj Davuda, alejhisselam, i Sulejmana, alejhis-selam, koji su bili vladari svoga vremena, ali imetak i rasko nisu okupirali njihova srca. Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, Osman ibn Affan, radijallahu anhu, Abdurrahman ibn Avf, radijallahu anhu, i drugi ashabi su raspolagali velikim imetkom, ali su ga uloili za potrebe Islama i muslimana, svjesni istinitosti hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da smo na dunjaluku samo kao stranci ili putnici. to se tie nas i naeg stanja, prosudimo sami: da li se borimo za visoke poloaje nesvjesni emaneta koji preuzimamo na svoja plea, da li gradimo kue, kupujemo stanove i poslovne prostore, nabavljamo skupocjena auta i tedimo, kao da emo ih vjeno uivati ili se osjeamo strancima i putnicima? Zapitajmo se: jesmo li svjesni svoga neminovnog putovanja sa ovoga svijeta, bez obzira to se za to putovanje neki od nas ne pripremamo i mislimo da za tevbu, farzove, dobra djela i sadaku ima jo koja decenija, a Azrail, melek smrti i za mene i za tebe, brate i sestro ima otvoren nalog i u njemu precizno stoji edel (smrtni as), a za taj trenutak uvijek treba biti pripravan?! Brao i sestre, budimo od onih koji su skromni na dunjaluku i natjeimo se u dobru! Molim Allaha, subhanehu ve teala, da nas uvrsti na putu islama, da nas sauva iskuenja koja ne moemo podnijeti, da nas uini od istinskih zahida i sauva oholosti i pohlepe, da nam oprosti grijehe i uvede nas u obeani dennet, u drutvu sa poslanicima, iskrenim, ehidima i dobrim ljudima!
PREPoRukA knJiGE
MOJI ZATVORSKI DANI U EGIPTU

Dr. Fikret Arnaut dui period je radio na prijevodu knjige Moji zatvorski dani u Egiptu, autorice Zejneb al Gazali, Egipanke koja je, kao lan organizacije Muslimanska braa, provela u zatvoru dui niz godina. Zejneb je o tome periodu objavila knjigu koja je bila izuzetno dobro prihvaena kod italake publike u arapskom svijetu i visoko je ocjenjena od knjievnih kritiara. Knjiga od Zejneb Gazali se ubraja u najbolji bestselere. Za prijevod knjige koji je uradio dr. Arnaut recenziju je napisao uvaeni prof. dr. Ferid Muhi, dok e izdava biti web magazin Bonjaci.Net.
obrada: REdAkCiJA GLASnikA Autor: dr. Fikret ARnAuT
Autor memoarskog djela Moji zatvorski dani u Egiptu, Zejneb el-Gazali roena je 2. juna 1917. g. u Kairu. Prvo ope i vjersko obrazovanje stekla je pred svojim ocem koji je bio uenjak na El-Azharu. Nakon oeve smrti, kada joj je bilo svega deset godina, nastavlja obrazovanje u koli. Na linost Zejneb el-Gazali presudnu ulogu u daljem odgoju i obrazovanju imala je ena Huda aravi, s kojom se kasnije razila u miljenju i krenula novim putem u redovima Muslimanske brae. Treba podsjetiti da je taj period koji je preivljavalo egipatsko drutvo, i u vrijeme Zejneb el-Gazali, bio specifian. Tada je na sceni bila masovna vesternizacija egipatskoga drutva i potiranje sa pozornice islamskog morala. Egipat je, nakon slabljenja osmanske vlasti, pao pod okupaciju Engleske (1914-1922). Egipat je u periodu od 1922-1936. postao nezavisnom kraljevinom pod vlau kralja Fuada I. Velika Britanija je, meutim, zadrala velike ovlasti u Egiptu, izmeu ostalog, i pravo na stacioniranje svojih jedinica u Egiptu. Egipat se revolucijom 1953. godine uspio se izboriti za samostalnost. Na vlast je doao general Muhamed Nedib. Njega je nakon dvije godine vojnim puem smjenio general Demal Abdu-n-Nasir, koji e ostati predsjednikom Egipta sve do svoje smrti 1970. godine. Iako su dobrim dijelom i lanovi Muslimanske brae pomogli u revoluciji, to im je lino Demal Abdu-n-Nasir zaboravio. tavie, Muslimanska braa mogu zabiljeiti u svojoj povijesti da im je jedan od najteih perioda bio, upravo, ovaj pod vladavinom Demala Abdu-n-Nasir U to e se i itaoci memoara moi uvjeriti iz linih iskustava i kazivanja Zejneb elGazali. Duboko opredijeljeni na putu ivljenja islama, u nastojanju da se spasi islam, do izraaja dolazi rad i
aktivnosti pokreta Muslimanske brae. Tim radom rukovodi imam Hasan Benna r.a. i Zejneb el-Gazali. Oni e se nai na listi rtava pripadnika pokreta Muslimanska braa, s kojima se reim u Egiptu surovo i estoko obraunao. O tome periodu Zejneb nam iscrpno pie u ovome djelu. Zejneb el-Gazali se nakon izlaska iz zatvora ponovo posvetila radu na irenju islamske dave, kojoj je posvetila sav svoj ivot. Nakon vie godina poslije, u nizu zadataka koje sam dobio od osobe koju izuzetno cijenim, potujem i uvaavam, bio je i zadatak da prevedem knjigu sa arapskog jezika od Zejneb el-Gazali, Moji zatvorski dani u Egiptu. Odazvao sam se sa zakanjenjem. Ali sada mogu rei da ovaj prijevod dolazi u pravo vrijeme. U vrijeme arapskog proljea i obaranja sa vlasti ostataka Naserovog reima, pod kojim vie narod nije mogao durati. S nadom da e djelomino u ovome tivu itaoci moi nai odgovore na pitanja zato se u ovolikoj mjeri narod Egipta pobunio i traio ukidanje diktatorskog reima. Obaranje tog reima su plodovi i rezultati, izmeu ostalog i rada Zejneb el-Gazali, Sejjid Kutba, Hasan Benne, i drugih. Oni su svoj ivot zaloili za opstojanje islama, za uspjeh njihove dave. Oni bi se danas radovali Arapskom proljeu, kada vie od 40 posto egipatske populacije daje podrku Muslimanskoj brai. Zejneb el-Gazali e ostati simbol i svijetli primjer rada, portvovanosti, hrabrosti, istrajnosti, sposobnosti, sranosti, iskrenosti, solidarnosti, izdrljivosti i predanosti rada na Allahovom putu. U toj svetoj predanosti ideji i ivotu islama smisao je i ove knjige. Zejneb el-Gazali je preselila na ahiret 3. avgusta 2005. godine u Kairu. Denazu namaz joj je klanjao veliki broj vjernika. Neka je prati vjena Allahova milost i magfiret. Detaljnije na stranici: www.bonjaci.net
36 GLASNIK
37
ALuMni
ALuMni
Abdurahman Huki ( )
1921.-1990.
Nema nijedne osobe koja se bavi arapskim jezikom, a da nije ula za arapsko-bosanski rjenik autora Teufika Muftia. Ono to moda mnogi ne znaju jeste da je upravo Abdurahman Huki pregledao taj rjenik i pripremio ga za tampu. Rjenik je izaao davne 1973. godine, ali kao arapsko-srpskohrvatski rjenik. Huki je takoer izvrio recenziju za srpskohrvatsko-arapski rjenik Kamila Buhija i Hasana Kaleija, koji je 1988. godine izdalo Starjeinstvo Islamske zajednice. Dokle god bude koristi od ova dva rjenika, njihovi autori imat e sevape za svoje djelo, kao i svi oni koji su na bilo koji nain uestvovali u njegovom realiziranju. Meu njima je i Abdurahman ef. Huki, svrenik stare Behram-begove medrese i Al-Azhara.
pie:
Ajla kESERovi
U periodu izmeu dva svjetska rata studije na Al-Azharu zavrile su tri generacije bosansko-hercegovakih studenata. Abdurahman Huki pripada treoj generaciji studenata koji su studirali u periodu 1939.1948. godine. Osim Hukia, diplomu sa Al-Azhara u tom vremenskom periodu stekli su Mustafa Sahai, Husein Viteki, amil Avdi i Sejid Musi. On je jedini svrenik Behram-begove medrese koji je ujedno i svrenik Al-Azhara, ako izuzmemo studente koji su diplomirali nakon obnavljanja protokola o saradnji izmeu ovog univerziteta i Rijaseta Islamske zajednice nakon rata u BiH. Abdurahman (Hamze) Huki je roen 3.
38 GLASNIK
jula 1921. godine u Tojiima, opina Kalesija gdje je i zavrio osnovno obrazovanje. Nakon zavretka Behram- begove medrese, 1937. godine odlazi na Al-Azhar. U Kairu je zavrio teologiju (Usulu-d-din), nakon ega se vraa domovini. Godine 1945. godine osuen je na pet godina zatvorske kazne koje je proveo u Zenici zajedno sa Readom Kadiem. Nakon izlaska iz zatvora, jedno vrijeme je radio kao slubenik preduzea Veletrgovina u Sarajevu (1954-1960). Takoer je proveo neko vrijeme u Libiji na poziciji direktora preduzea Jugo-Libija. to se tie Islamske zajednice, Huki je obnaao funkciju efa kabineta Reisu-l-uleme (1960-1968), direktora Gazi Husrev-begove biblioteke (1975-1981), a nakon penzionisanja 1981. godine pa do smrti bio je
savjetnik u Vrhovnom islamskom starjeinstvu. Umro je u 69. godini ivota. Abdurahman ef. Huki bio je poliglota; govorio je i pisao arapskim, turskim i francuskim jezikom. Stoga ga vidimo kao uesnika brojnih naunih skupova kako u zemlji tako i van nje. Uestvovao je na naunom skupu u Parizu Drava i drutvo u islamskoj misli i njihova povezanost sa islamskim moralom, gdje je govorio o faktorima na kojima poiva izgradnja islamskog drutva. Takoer je podnio referat pod naslovom Socijalne i humanitarne ustanove Gazi Husrev-begova vakufa na naunom skupu o vakufu kojim je obiljeena 450. godinjica Gazi Husrevbegovih institucija. Pisao je u Preporodu, Islamskoj misli, Glasniku VIS-a, kao i u Analima Gazi Husrev begove biblioteke, iji je glavni i odgovorni urednik bio dugi niz godina. Veinom je objavljivao pod punim imenom i prezimenom, neke radove je objavio pod pseudonimom Dervi Hilmi, a neke pod imenom H. A. Hilmi. Takoer je koristio inicijale H.A.H., a oko dvadesetak radova objavio je bez potpisa. Najpoznatija Hukieva djela su: Glavne islamske vjerske kole (mezhebi), Mala islamska enciklopedija (objavljivana u nastavcima 1975-1977), Kamata u islamu... Napisao je i Jugoslovenski vodi u arapskom svijetu, koji je doivio vie izdanja, a tira petog posljednjeg bio je 4 000 primjeraka. Tu su i njegovi prijevodi sa arapskog: Od sumnje do vjerovanja Mustafe Mahmuda, zatim prijevod dijelova djela Znaajni dogaaji u islamu egipatskog autora Es-Saidija, koji su objavljivani
u Glasniku VIS-a... Svojevremeno je bio glavni vodi za hadd i u tu svrhu napisao je brouru Kako u obaviti hadd. Tri puta ju je tampao o vlastitom troku i poklanjao hadijama, potom je Starjeinstvo preuzelo njeno tampanje. Broura je bila depnog formata i doivjela je est izdanja, posljednje je bilo 1996. godine. Huki je skoro deceniju rukovodio izdavakom djelatnou Starjeinstva Islamske zajednice, tanije u periodu 1975-1984 godine. U tom periodu tampana su mnoga djela iz klasine i moderne islamske misli, filozofske islamske misli, kulturne batine islama, kao i batine Bonjaka muslimana, te veliki broj udbenika. tampan je prijevod Kurana Besima Korkuta, Buharijina hadiska zbirka, zatim Put u Mekku, Muhammeda Asada i druga djela. Nema nijedne osobe koja se bavi arapskim jezikom, a da nije ula za arapsko-bosanski rjenik autora Teufika Muftia. Ono to moda mnogi ne znaju jeste da je upravo Abdurahman Huki pregledao taj rjenik i pripremio ga za tampu. Rjenik je izaao davne 1973. godine, ali kao arapsko-srpskohrvatski rjenik. Huki je takoer izvrio recenziju za srpskohrvatsko-arapski rjenik Kamila Buhija i Hasana Kaleija, koji je 1988. godine izdalo Starjeinstvo Islamske zajednice. Dokle god bude koristi od ova dva rjenika, njihovi autori imat e sevape za svoje djelo, kao i svi oni koji su na bilo koji nain uestvovali u njegovom realiziranju. Meu njima je i Abdurahman ef. Huki, svrenik stare Behram-begove medrese i Al-Azhara. Da mu Allah podari dennetske ljepote!
39
PoEZiJA
PoEZiJA
PROVLAENJE Oprezno se provlaim kroz razbacane misli, saznavajui nevidljivu istinu da sam jednom davno ve bila tu. Prolazei tim neutabanim puteljkom osjetila sam poznati miris sjeanja i zemaljske nade. Na toj tvrdoj stazi, praena nepodnoljivim tucanjem vidjela sam beskrajni niz prilika za sve ono to zovemo ivotom. Nijemo stojim i gledam kako sve nepovratno prolazi. A od svega toga ostaju samo uskovitlane niti ivota. Niti, koje e spojiti misli sa stvarnou i povesti me dalje u novo utoite.
BOSANAC Bosanac je iskon Bosanac je sada Bosanac je istina Bosanac je nada Bosanac tuje Boga jedinoga k najblieg svoga, namjesnike i nekako a vladare kao bilo koga. Bosanac voli svoju zemlju za nju ivot daje, Bosna mu je u srcu i kad srce staje. Bosanac ljubi sve ljude pjesma-sevdah odjekuje svuda, zbog ljubavi se glave gube trae sreu on ne ali truda.
U VREMENU TRAENJA Oslukujem Ljepljivu tiinu Pogled oka sa uspravnom zjenicom Trai tebe u meni Kidaju me elje i nemirne misli. Rovim po komadiu preostaloga razuma, da me odvede na podleglu mirnou, na livadu zgusnutoga opstajanja, bez onoga drugog dijela, bez tebe. Mr. Medina Danbegovi
Mitovi prolosti stalno njega more sa avetima bori se i sada, u budunost bolju on vjeruje: Bosanac je k ivot i vjeita nada. Hajrudin Sarajli, prof.
40 GLASNIK
41
PRiJEvod
Riznice u sunnetu Treasures in the sunnah

NAUNI PRISTUP
A SCIENTIFIC APPROACH_PART 1
4. nastavak
.
prijevod s engleskog:
PRiJEvod
autor:
ZEGLUL EL-NEDDAR
Jusuf DAFI
Neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, koji nam je prije estrnaest stoljea kazao o neizbjenosti raanja sunca na zapadu, kao jednom od velikih predznaka Sudnjeg dana. Potom, prije nekoliko godina, savremena nauka je dola do otkria da je ova injenica zapisana u biljkama i ivotinjskim kosturima. Nijedna razumna osoba ne moe pomisliti da je izvor ove svemirske injenice sutranjice prije etrnaest stoljea mogao biti iko drugi doli Allah, Svemoni, Tvorac nebesa, zemlje i cijelog ljudskog
Zvijezde su nebeska tijela koja se prostiru irom najblieg neba (do Zemlje). Sastoje se od mnotva plinova. Zvijezde su loptaste ili nalik na loptu po obliku, plamene i samosvjetlee. One se dre zajedno svojom gravitacijom, premda se sastoje od gomile plinova. Zvijezde, koje su ogromne mase i veliine, te nesrazmjerno velike temperature, zrae i vidljivu i nevidljivu svjetlost u svim valnim duinama. Kroz svoje ivotne mijene zvijezde prolaze kroz stupnjeve raanja, mladosti i starosti, prije nego to se rasprsnu ili urue zvijezda potpuno uniti sebe u neizmjernoj eksploziji ili golemom prasku (supernova). Tokom ovog postupka zvijezde se pretvaraju u ono to izgleda kao veliki oblak ili dim u svemiru koji pokree novu zvijezdu. Prije prasnua (raspadanja ili svog potpunog unitenja) zvijezde provode 90% svog ivota u stadiju uobiajenih zvijezda, slino onom naeg Sunca. Posljednja dva stadija se zavravaju njihovim rasprsnuem. Zvijezde su takoe poznate kao svemirske pei u kojima se odigravaju lanane nuklearne reakcije. Kroz ovaj postupak, poznat kao nuklearna fusija, odvija se stvaranje svih elemenata potrebnih Zemlji i najbliim nebesima. Pored gravitacionih sila, koje privlae zvijezde najblieg neba ujedno, imaju i druge sile, koje uvaju materiju netaknutom unutar nebeskih tijela, najblieg neba i na Zemlji. U te sile spadaju i sljedee: jaka nuklearna sila, slaba nuklearna sila i elektromagnetna sila. Ove etiri sile odravaju materiju i energiju u vidljivom dijelu svemira. Uslijed ogromne mase zvijezda, one nastoje da upravljaju, kroz sopstvenu silu gravitacije, svime to se okree u njihovoj putanji, kao to su planete, asteroidi, mjeseci, komete i drugi oblici materije. Zvijezde se privlae skupa preko gravitacionih sila i okupljaju zajedno u vee svemirske jedinice, kojes se takoe privlae posredstvom gravitacionalnih sila. Ako se ove sile (koje ih privlae ujedno) raspadnu, zvijezde bi se zauzvrat raspale i cijeli svemir bi prema tome stropotao. Mi bismo tako uvidjeli koliko izuzetna Vjerovjesnikova izraajnost jeste: Zvijezde tvore izvor sigurnosti za nebo, i kada zvijezde ieznu nebo e snai ono to mu je sueno, tj. snai e ga ista sudbina. Ovaj hadis dokazuje nita drugo do istinost Vjerovjesnika, s.a.v.s., i boanstvenost njegovog izvora.
4. Hadis Sunce se raa sa zapada Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Zasigurno, Sudnji dan nee nastupiti dok sunce ne izae sa zapada; i kada ga ljudi tada vide, ko god bude iv na povrini Zemlje vjerovat e, ali to je (vrijeme) kada dui nee koristiti ako tada bude vjerovala, ako nije prije uzvjerovala. Huzejfe ibn Usejd Gifari prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao (u pogledu velikih predznaka Posljednjeg asa): ...Prvi veliki predznak koji e se pojaviti je izlazak sunca sa zapada ili dolazak ivotinje iz zemlje u prijepodnevno (duha) vrijeme, kojigod doe prvi, drugi e se pojaviti odmah nakon njega. Pojanjenje hadisa Neprijatelji islama meu Arapima, zapadnjacima i orijentalistima, koji ne vjeruju u proivljenje, govore kako od poetka ovjekovog bivstovanja na Zemlji sunce raa na istoku i zalazi na zapadu, koristei se time da bi zanijekali injenicu da e sunce izai sa zapada. Oni nikako
ne mogu da zamisle da ima sila na Zemlji ili u cijelom svemiru koja bi mogla da prouzrokuje takvu strahovitu promjenu u izlasku i zalasku sunca. tavie, nekoliko godina ranije, geolozi su poeli da rade istraivanja zemljine prehistorijske klime, kako je zabiljeena na deblima drvea, u fosiliziranim ostacima ivotinja i u naslagama ledenjaka koji su na kopnu skliznuli s dva pola ili s vrhova planina. Oni su takoe ispitali razliite morske i kopnene sedre, naene u ostacima zemljinih stijena, i ono to one jo uvijek sadre a spada u pokazatelje ranog ivota, posebno polen itarica, koji su se sauvali u velikom broju u svim vrstama taloga i talonih stijena. Oni su u velikom broju znaajno zastupljeni u morskim talozima, uama rijeka i morskim obalama. Vrlo esto ove naslage su proete suhim povrinama usljed sputanja morske vode ili oskudice kie. tavie, ove povrine sadre nanose minerala, koji odraavaju punu sliku sastava plinovitih i vodenih podruja koje okruuju Zemlju, kao i stepen temperature i kiselosti pojedinano svakog od njih. Uz to, godinji godovi drvea (koji pokazuju starost) i pruge rasta na ivotinjskim kosturima predstavljaju znaajan zapis klimatskih promjena koje su trenutano i tano zabiljeene na svakom od nj. U nedavnoj studiji klimatskih promjena, kako su zabiljeene na godovima drvea, pronaeno je da je svaki od ovih godinjih godova ustvari sastavljen od velikog broja prstenova koji predstavljaju etiri godinja doba, dvana
42 GLASNIK
43
PRiJEvod
est mjeseevih mjeseci u godini, broj sedmica u svakom mjeseevom mjesecu, kao i broj dana svake sedmice, pa ak i obdanicu i no svakog dana. Tokom toka istraivanja primjeeno je da se dan godine poveava kako vrijeme prolazi. Istraivai su shvatili da je jedino objanjenje za to poveanje brzine obrtanja Zemlje oko svoje ose ispred Sunca. Ova brzina poveava broj dana brojku dana u godini i ini duinu dana kraom, dok je broj godinjih doba i mjeseci stalan. Naunici su nacrtali mnoge krivulje koje priazujue broj dana u svakoj godini kroz razliita geoloka doba. Oni su otkrili da je u poetku stvaranja broj dana u godini bio vie nego 2 000 dana i da je duljina obdanice i noi zajedno bila manja od etiri sahata. Nevjerovatno je vidjeti u ovom trenutku da Slavni Kuran govori o ovoj svemirskoj injenici, kao to Allah, slavljen nek je On, kae: Zaista va Gospodar je Allah, Koji je stvorio nebesa i zemlju u est dana i onda je Isteva (uzdigao iznad) Prijestola. On donosi no kao pokriva preko dana, traei ga hitro. (El-Earaf, 54) Uzimajui u razmatranje da je ovaj ajet objavljen prije 1 400 godina, kada ovjek nije znao nita o brzina zemljinog obrtanja oko svoje ose injenica otrkivena u poznim desetljeima XX stoljea, mi, nesumnjivo, dolazimo do zakljuka da je Slavni Kuran Allah objavio i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov poslanik. Ovo neprekidno smanjenje brzine zemljine rotacije oko svoje ose ispred Sunca je otrkiveno iz studije o prugama rasta na kosturima mnogih ivotinja, kao to su drevni koralni grebeni i njihovi ostaci u stijenama kasnijih geolokih doba. Ovo neprekidno smanjenje u brzini obrtanja Zemlje oko svoje ose je pojanjeno kao posljedica trenja, koje proizilazi iz postupka oseke i strujanja, te puhanja vjetra u suprotnom pravcu od zemljinog obrtanja. Oba ta inioaca djeluju kao konice, koje usporavaju brzinu zemljinog obrta oko svoje ose stopom trenja od sekunde po stoljeu. Crtanje buduih krivulja za ovaj postupak smanjivanja brzine zemljinog obrta, pokazuje da ovaj postupak (smanjivanja svoje brzine) mora konano prisiliti Zemlju da promijeni pravac svoga obrtanja (od zapada prema istoku, tako da e sunce izai na istoku i zai na zapadu), doim ne pone da se obre u suprotnom pravu, od istoka prema zapadu. Tada e sunce da izae na zapadu, to je jedan od velikih predznaka asa , i jedno od Poslanikovih, s.a.v.s., predskazanja. Mnogi neprijatelji islama su mislili da se to nikada nee desiti. Meutim, to je sada dokazano modernom naukom da je to dogaaj koji e se sigurno odigrati. Mi konano moramo privui panju itaoca ka injenici da onosvjetski ivot takoe ima svoje zakone, koji su zasigurno razliiti od onih za ovaj svijet. No, Allahova milost je krajnje oevidna u ostavljanju nekih materijalnih dokaza za nas u ovom ivotu koji potvruju stvarnost zbivanja dogaaja onozemaljskog ivota, sa svim svojim predznacima. Nijedna mudra osoba ne moe zapravo zamisliti da je mogue izraunati vrijeme kad e sunce izai sa zapada, raunajui stopu usporavanja zemljinog obrtanja oko svoje ose, poto je odigravanje Sudnje dana boanski dogaaj koji ne treba zakone ili usporavanje brzine Zemlje da bi se odigrao. Doista Allah kae: Pitaju te o asu (Danju proivljenja): Kada e biti njegovo dogovoreno vrijeme? Reci: Znanje o tome je kod Gospoda (Samog). Niko ne moe objelodaniti njegovo vrijeme osim On. Teak je njegov teret nebesima i Zemlji. On vam nee doi osim iznenada. Pitaju te kao da ti ima znanje o nj. Reci: Znanje o tome je kod Allah, ali veina ovjeanstva ne zna. (El-Earaf, 187) Na kraju, neka je mir i spas na poslanika Muhammeda, koji nam je prije estrnaest stoljea kazao o neizbjenosti raanja sunca na zapadu, kao jednom od velikih predznaka Sudnjeg dana. Potom, prije nekoliko godina, savremena nauka je dola do otkria da je ova injenica zapisana u biljkama i ivotinjskim kosturima. Nijedna razumna osoba ne moe pomisliti da je izvor ove svemirske injenice sutranjice prije etrnaest stoljea mogao biti iko drugi doli Allah, Svemoni, Tvorac nebesa, zemlje i cijelog ljudskog roda.
PRiJEvod
Zato prespavamo sabah?
Molim Allaha Uzvienog da nam ne uskrati klanjanje sabah namaza sve dok Ga ne sretnemo. elim ti rei da ima vrlo precizan termometar s kojim moe vrlo precizno mjeriti svoj iman (vjerovanje) i nifak (licemjerstvo) ili razlikovati iman i nifak: Nema teeg namaza licemjerima od sabaha i jacije. (hadis) Ovo je pravi termometar. Ako se vidi na sabahu raduj se, raduj se, raduj se.
isjeak iz predavanja Muhammeda Hassana Prijevod: kenan oSi
5. Hadis Pomraenje: Znamenje Allahove moi Ebu Mesud pria da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao: Sunce i Mjesec se ne pomrauju ni zbog neije smrti, ve su to dva znamenja meu Allahovim znamenjima. Kada god viditi ova pomraenja spominjite Allaha, veliajte Ga, uzviknite Allah je najvei i dajite milostinju. Aia, r.a., prenosi da je bilo pomraenje sunca tokom ivota Allahovog poslanika, s.a.v.s. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je predvodio ljude u namazu, te je na stajanju dugo uio. Zatim se poklonio due vremena (uinio je dugi ruku). Ponovo je ustao i dugo uio, ali je ovaj put stajanje (kijam) bilo krae nego prvi put. Ponovo se poklonio due vremena, ali ovaj put krae nego prvi put (ruku), zatim je pao niice i oduio seddu. Na drugom rekatu je uradio isto kao na prvom pa je onda zavrio namaz. Do tada Sunce (pomraenje) se rasistilo. Odrao je hutbu (propovijed), te nakon zahvale i velianja Allaha rekao: Sunce i Mjesec su dva znamenja meu Allahovim znamenjima. Oni se ne pomrauju zbog iije smrti ili roenja. Stoga, kada god vidite pomraenje, spominjite Allaha i izgovarajte tekbir (uzviknite Allah je najvei), klanjajte i dajite sadaku (milostinju).
Na dragi brat pita o razlogu zbog kojeg prespava sabah, iako je ispunio sve uzroke da ne prespava. Dobro, da vidimo koji su to uzroci? Prvi uzrok hajde da vidimo ta ete rei, jer on nema veze s tom to si zamislio. Rei e alarm. Rei e telefon. Namjestie alarm i ugasiti i njega i telefon i prespavae. Je li tako ili nije? Dobro. Prvi uzrok je OSTAVLJANJE GRIJEHA I ZABRANA. Ne treba ti nita pored ovoga. To je to i gotovo. Spavaj od tri sata, tri ujutro i tako mi Allaha ustae na sabah namaz nakon sat vremena i osjeae se kao da si ustao iz sna koji je trajao vie od 10 sati. I ovo se deava, svi smo to osjetili. Svi smo to osjetili. Drugi spava od 10. Znai 10, 11, 12, 1, 2, 3, 4 est sati. Jel to deva il ta je? Kad e ustati? I na to sve ne klanja sabah. Bogami ga nee klanjati. Ali zato? GRIJESI, brao moja. Nepokornost! Znam da nisi oekivao da ti kaem da je razlog zbog kojeg se sabah prespava ili ne klanja grijesi. Najvei razlog. Najei razlog zanemarivanja sabaha, nonog namaza, redovnog uenja Kurana, glavni uzrog zaboravljanja nauenog, zaborava dokaza iz Knjige naeg Gospodara i poslanikovog sunneta, najvei razlog slabljenja bogobojaznosti... Sve ovo zbog grijeha i nepokornosti. Rekao je Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu: Smatram da ovjek neko znanje zaboravi zbog grijeha kojeg poini. A Abdullah ibn Mubarek je rekao: Vidio sam da grijesi umrtvljuju srca, vidio sam da grijesi umrtvljuju srca, a ponienje uzrokuje njihovo mnotvo. ta je ponienje u reenici? Ko zna ta je ponienje ovdje? Direktni objekat! Namjerno sam tako rekao da vidi znaenje. A ponienje uzrokuje njihovo mnotvo. To znai mnotvo grijeha uzrokuje ponienje na dunjaluku i ahiretu. Sluaj znaenje, jer je veoma korisno: Vidio sam da grijesi umrtvljuju srca, a ponienje uzrokuje njihovo mnotvo. Ostavljanje grijeha je ivot srca, a tebi je najbolje da si im nepokoran. Gospodaru, oivi naa srca pokornou Tebi. Prvi uzrok da ne prespava sabah je da zaspi s iskrenim pokajanjem. Prvi uzrok! Nije prvi korak da alarm
navije, kao to sam proitao kod neke nae brae i itam... Ne, ne, ne. Navije ga i zaspi. Namjesti telefon, ovaj kako se zove, depni ili mobitel ili prenosivi. Navie ga i ugasiti. I zvonie 5-6 puta i opet e ga ugasiti i prespavati. I alarm ugasi i prespava. A moe on i zvoniti, a da ga uopte i ne uje, da nisi ni svjestan. Dobro, ena te zovne nema fajde, moe satima zvati. Nego prvi uzrok da zaspi s pokajanjem i nee zaboraviti. Dobro, saekaj. Da zaspi s pokajanjem, jer pokajanje ako ima grijeh loe djelo poprati dobrim, ono e ga izbrisati. (hadis) Da zaspi s pokajanjem. Zatim, drugi uzrok da bude iskren sa Allahom Uzvienim u tome da eli klanjati sabah. Dozove svog Gospodara i kae: Gospodaru, ne dozvoli da me moji grijesi sprijee da klanjam sabah namaz. Gospodaru, ne dozvoli da me moji grijesi odvrate od sabah namaza. Ako si iskren da se eli probuditi, Boga mi e se i probuditi. Spavaj od 3 ustae i osjetie snagu i radost i kao da si vie sati spavao. A nekad spava 6 ili 7 sati i pored toga osjea se umorno i skueno. Ili kae kosti su mi satrane, a od spavanja. I stvarno, vidi ljude 6 sati spavaju, tako mi Allaha, 6 sati, kako moe. 12? MaaAllah, ti si pravi. 12 sati. Molim Allaha da oivi naa srca. Zatim uzmi druge uzroke, nema smetnje, pored ovih to sam naveo. Navij alarm nek zvoni, zadui nekog drugara da ti pokuca ili te nazove. Reci ne prekidaj dok ti se ne javim. Uzmi sve ove uzroke, ali su oni kod mene manje vani sve dok ne uzme imanske uzroke i srane uzroke na prvom mjestu. Molim Allaha Uzvienog da nam ne uskrati klanjanje sabah namaza sve dok Ga ne sretnemo. elim ti rei da ima vrlo precizan termometar s kojim moe vrlo precizno mjeriti svoj iman (vjerovanje) i nifak (licemjerstvo) ili razlikovati iman i nifak: Nema teeg namaza licemjerima od sabaha i jacije. (hadis) Ovo je pravi termometar. Ako se vidi na sabahu raduj se, raduj se, raduj se. I molim Allaha da nas uini od takvih.
44 GLASNIK
45
MALi RJEnik
ZAniMLJivoSTi
Mali rjenik
pripremio: Jusuf dAFi
Thierry Henry predvodi u namazu djecu koja pohaaju kolu fudbala u Francuskoj!
Svjetski poznati fudbaler Thierry Henry (Tieri Anri) fotografisan je kako kao imam predvodi u namazu djecu koja pohaaju kolu fudbala u Francuskoj.
U vjeri je spas:
Komunikacija i jezik (1I) Grubo reeno, odnos izmeu govornog i pisanog oblika jezika i komunikacije manifestuje se na etiri naina: - Ako odreeni jezik moe da se preko komunikacije ostvari i u govornom i u pisanom obliku bez ikakvih potekoa, onda takav jezik ima perspektivu i mo da se i dalje nesmetano razvija, te daje mogunost svojim govornicima da se na njemu slobodno izraavaju (njemaki, kineski, bosanski i dr.). - Ako odreeni jezik moe da se ostvari samo preko komunikacije u govornom obliku, jer ili nema nikakav pisani oblik, ili ga ima, ali je nedovoljno razvijen za nesmetanu komunikaciju, onda takvom jeziku kad-tad prijeti uzimiranje, poto niti je dovoljno sposoban da se odupre uticajima drugih, jaih jezika, niti daje mogunost svojim govornicima da se u potpunosti izraze na njemu (u prolosti:bugarski, normanski u Francuskoj, veina jezika amerikih Indijanaca i dr.; danas: veina jezika Indijanaca Amazonskih prauma, jezici Afrike, Nove Gvineje i dr.). - Ako odreeni jezik moe da se ostvari preko komunikacije samo u pisanom obliku, jer zbog nekog poznatnog ili nepoznatog razloga nema govorni oblik, onda je tu rije ili o nekom kompjuterskom jeziku ili o ve mrtvom, izumrlom jeziku, koji se samo upotrebljava u nauci (latinski, starogrki, sanskrt i dr.). - Ako odreeni jezik ne moe da se ostvari preko komunikacije ni u pisanom ni u govornom obliku, tu onda nije rije samo o izumrlom jeziku, ve i o jeziku iji su rjenik, gramatika i pravopis nepoznati, tj. o izgubljenom jeziku (ilirski, traanski, staromakedonski, brojni jezicim amerikih Indijanaca i dr.). Nije teko zakljuiti da odnos izmeu komunikacije i jezika, u kojem se jezik ostvaruje preko komunikaci-
je i u govornom i pisanom obliku, obezbjeuje zdrav napredak i razvoj jezika, a da svaka manjkavost u tom odnosu moe dovesti do ugroavanja opstanka samog jezika, pa ak i do njegovog izumiranja, o emu nam je historija nebrojeno puta posvjedoila. Turcizmi: jalan m (tur.) la; laan, patvoren, potvoren, imitacija. < tur. yalan la. Prim. upotrebe: To je zagrebaka la. Ovdje su svi jalni i ovdje svi lau... (eljko Senei, roman Britanac) jaka f (tur.) < tur. yaka ovratnik, okovratnik, kragna. saf (arap.) ist, prav, nevin. < tur. saf < arap. ( it. saf) istog znaenja kao kod nas. Arhaizmi: struka f vrsta, rod, pleme. Struka ti prokleta i imanje ostalo. (Ivan Gunduli, drama Dubravka) doim vezn. zastarjeli oblik dok. Prim. upotrebe: ake, batine padahu nemilo na jadnu rtvu, doim je razjareni fikal za njime vikao... (August enoa, pripovijetka Prosjak Luka) pae pril. i vezn. - zastarjeli oblik pak; pa i, ak, dapae, tavie < prasl. a, (stsl. , rus. a). Prim. upotrebe: Zato si onda uila, pae i ispit poloila? (August enoa, pripovijeta Branka) Nauni izrazi: enterologija (gr. enteron unutra, logia - nauka) - dio medicine koji prouava crijeva i utrobu uope. ebonit (engl. ebony - ebanovina) - vrsta umjetne ebanovine; hem. vulkanit, crni kauuk otvrdnuo vulkanizacijom. perla (lat. perla, fr. perle) - biser; med. kao mlijeko bijela, biseru slina pjega na ronici oka.
Fotografija za koju se tvrdi da je Tieri Anri, jedan od najveih zvijezda u historiji fudbala koji se na dva mjeseca vratio u Arsenal, obara rekorde gledanosti na drutvenim internet portalima i forumima irom svijeta. Poznato je da francuska zvijezda Henry pomae siromanim porodicama i djeci. Takoe, iroj javnosti je poznata i pobonost Tieri Anrija, jednog od fudbalera islamske vjeroispovijesti.
Detaljnije na stranici: www.24.sata.info
46 GLASNIK
47
PROSLAVA I GODINJICE 25-JANUARSKE REVOLUCIJE U EGIPTU
FOTOREPORTAA
Fotografisao: Kenan osi
Nekoliko naih studenata prisustvovalo je ovom historijskom dogaaju. Neki od njih su ga i svojim fotoobjektivima ovjekovjeili. Meu njima je i Kenan osi, iju fotoreportau sa proslave I godinjice 25-januarske revolucije ovdje i donosimo. Lokacija: Kairo, centralni trg Tahrir
48 GLASNIK
49
iZ ARHivA
iZ ARHivA onih koje su usko povezane uz svoju maticu, tako su i muslimani stanovnici Bosne po svojoj posebnoj ilavosti i otpornosti i vjerskoj gorljivosti unili u europsku i svjetsku povijest. Upravo kao to poljski katolicizam svoju vjersku borbenost i ilavost duguje injenici to se ve stotinama godina nalazi uklijeten izmeu agresivnog ruskog pravoslavlja i borbenog germanskog protestantizma, tako je i islam u Bosni, kao u svoje doba u panjolskoj, zapleten u dugotrajne borbe za samoodranjem, izotrio svoju borbenost i nagomilao toliko otporne snage da je stotinama godina odolijevao vanjskim udarcima. Iz takvog borbenog i dinamikog islama izvirale su otpornost, ilavost, vjerski ar, duh samoodricanja i pripravnost rtvovati se za ideal, dakle sve one ivotne vrednote koje su omoguile opstanak islamskih skupina na balkanskom prostoru unato okolnosti koje prate politiki i dravni razvitak islamskih zajednica na Balkanu, naroito iza Prvog svjetskog rata. Za upoznavanje pitanja samoodranja muslimana na Balkanu u budunosti od najveeg je znaenja istaknuti injenicu da je pravilno shvaeni i u ivotu primijenjeni islam uvijek u prolosti drao muslimanske stanovnike Bosne, Albanije i Rumelije na okupu, tako da su u asovima ugroenosti, koja je dolazila s vana, uvijek nastupali skupno i jedinstveno, u emu treba gledati ponajglavniji razlog njihova odranja. Ukoliko je vanjski ili unutarnji pritisak usmjeren na raun ivotnog ili vjerskog opstanka muslimana bivao jai, jednoduni otpor muslimanskih stanovnika se je nalazio u stalnom porastu. Kao primjer navodimo razloge poza-dine sluaja Fate Omanovi, nakon ega je uslijedila kolektivna reakcija muslimana koja je imala krupnih posljedica u naem novijem vjerskom i politikom ivotu. Takoer je za naa razmatranja od velike zanimljivosti sudbina panjolskog islama, koji je takoer bio granina religija na meanjoj crti Pirineja, gdje su se sukobljavale ne samo dvije razliite kulture nego i dva protivna vjerska svijeta. On se na Pirinejskom poluotoku odrao punih osam stoljea, nakon ega je podlegao u hrvanju sa stoljetnim protivnikom. Ali se razliite skupine ljudskog drutva mogu i vjerski i kulturno i bioloki odrati sve do stanovitih granica. Naime u trenutku kada razorne pojave kao to su udoredna pokvarenost, seksualna raspojasanost, mlitavost, rasko, slabljenje vjerskih i ovjeanskih osjeaja i gramzivost za zemaljskim dobrima, dakle sve one osobine koje nuno proistiu iz materijalistikih pogleda na svijet, prevagnu nad vrednotama karaktera (znaenja) i due, narodi propadaju. Tako i muslimani u panjolskoj i drugdje nisu propali odjedanput ni uslijed izgubljenih vojnikih ratova. Propadanju ili, drugim rijeima, fizikom unitenju islamskih skupina u panjolskoj, Siciliji i Balearima prethodila je duga povijest raspadanja zajednike due naroda, koju tvori ne samo razum nego i vjerski osjeaji, udoredne vrline, vjerski ideali, ljubav prema dobru, vjerska gorljivost, smisao portvovanja za blinjega, drutvena stega i spremnost odrei se ivota ako to zatrae vrhovni probici vjere i opih zajednikih dobara. Kao i uvijek u povijesti tako i u naem sluaju sudbina i opstanak naroda bili su uvjetovani ne samo razumom nego i osobinama karaktera i narodne due. Poznato je da su bioloki iezli mnogi narodi za koje povijest znade, primjerice Aditi i Semuditi (o kojima Kuran govori), kao i Kelti i Hundi, dok su se drugi uslijed kulturne ih udoredne inferiornosti (potinjenosti) stopili s kulturno jaim i rasno zdravijim narodima (stapanje sjevernoafrikih Berbera s kulturno nadmonijim Arapima i postanak dananjih Rumuna, koji ine mjeavinu praslavenskih stanovnika s kulturno jaim ratnicima rimskih legija koji su operirali u donjem toku Dunava). Propadanje iznutra Nijedan narod nije propao zbog jedne izgubljene bitke i uslijed iskljuivo vanjskih uzroka, nego je raspadanje poelo iznutra, u njegovu unutarnjem biu, dok su vojniki porazi ubrzali to raspadanje. Sudbonosni zavretak imperijalnog Rima, kulturne Helade, starog Egipta, parte i Babilona, muslimanske dravne tvorbe u panjolskoj i Turskog carstva uslijedio je gotovo iz istih razloga, uslijed udorednog pada drutva, unutarnje nesloge i rastrganosti, pokvarenosti i nesposobnosti dravnih upravljaa koji su poinjali nedjela svake vrste. Sve su se navedene tvorbe raspale poput istroenog organizma zbog svoje unutarnje pokvarenosti, dok su vanjski neuspjesi samo odavali unutarnju bolest i pokvarenost drutva. U posljednjem razdoblju svoje povijesti muslimanska panjolska razbijena na mnogobrojne dravice stvore
Poglavlje iz knjige: Muslimani u Evropi, Sejtarija, Sarajevo, 1997.
MISLI O SUDBINI NARODA I ZAJEDNICA U POVIJESTI

Propadanju ili, drugim rijeima, fizikom unitenju islamskih skupina u panjolskoj, Siciliji i Balearima prethodila je duga povijest raspadanja zajednike due naroda, koju tvori ne samo razum nego i vjerski osjeaji, udoredne vrline, vjerski ideali, ljubav prema dobru, vjerska gorljivost, smisao portvovanja za blinjega, drutvena stega i spremnost odrei se ivota ako to zatrae vrhovni probici vjere i opih zajednikih dobara.
autor: Mustafa BuSuLAdi pripremila: REdAkCiJA GLASnikA
ne ljudi, prua se izvrsna mogunost da se najsnanije odraze vrednote skupne due naroda, kada ona u najveoj mjeri razvija svoje i duhovne i fizike snage. Od dana kada je poelo naglo islamiziranje zemalja jugoistone Europe muslimani su Bosne i Hercegovine u svom politikom razvitku imali bezbroj tekih asova, kada su im dogaaji, preteno vanjske naravi, stvarali skoro bezizlazne situacije koje su prijetile vjerskim i fizikim unitenjem muslimanskog elementa. U takvim trenucima muslimani su zahvaljujui politikoj mudrosti svojih preda uvijek zrelo i hladno pristupali prosuivanju teine stvorene situacije i iznalaska mogunosti i sredstva kojima su na vrijeme otklanjali nastalu opasnost, o emu nam politika povijest muslimana u balkanskim zemljama prua dovoljan broj primjera. Muslimanska panjolska kao primjer Mustafa Busuladi Svi veliki povijesni prelomi povlae za sobom jae drutvene potrese i preobraze koji kroz dalja stoljea odreuju ivotni put naroda. U sudbonosnim dogaajima, kakvi su primjerice danas, koji su uskovitlali suvremeno ljudstvo najbolje se odrazuje ivotna sposobnost i zrelost, odnosno slabost i trulost razliitih skupina ljudskog drutva kao i svih jedinki koje povezane jedinstvom etnikih ili vjerskih veza tvore dotine zajednice. U hrvanju za vlastitu afirmaciju i samoodranje, dakle u trenutku kada se rjeava pitanje sudbiI u vremenu kada smo se nalazili u sklopu jedne muslimanske (turske) drave muslimani nisu sainjavali apsolutnu brojanu veinu, nego su po svim balkanskim zemljama ivjeli izmijeani s pripadnicima drugih vjera na pragu europskog kranstva. Dakle, i u prolosti njihovo dranje nije poivalo toliko na brojanoj snazi koliko na unutarnjim vrednotama due muslimanskih stanovnika Bosne i Balkana uope, ija su iskonska eznua dua u vjerskim i drutvenim ustanovama islama nala svoj odgovarajui i naravni izraz. Kao to su sve granine bilo vjerske ili narodnosne skupine ljudskog drutva borbenije od
50 GLASNIK
51
iZ ARHivA ne razmiricama nesposobnih kneeva koji su se gloili oko vlasti propadala je iz dana u dan. Dok se u panjolskoj odigravala prava nesrea pripremijena od nesposobnih vladara koji su se meusobno optuivali i svadali oko pitanja tko je pravi politiki predstavnik naroda, iteljstvo pocijepano na mnogobrojne stranke nije se moglo oduprijeti neprijatelju koji je prodirao. panjolski politiki predstavnici lieni politikog i moralnog autoriteta izgledali su kao truli panjevi drei se dograbljenih stolica, dok je na tisue muslimanskih glava dnevno padalo, a zemlja se pretvarala u zgarite. Oni su krvlju plaali meusobne razmirice i svoje ranije naklonosti prema nemuslimanskim kraljevima Aragona i Kastilje, koje su u meusobnoj zavai dozivale u pomo u borbi protiv svojih politikih protivnika, inae muslimana. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Bogumilski pokret u Bosni, koji je bio nositelj nezavisne dravnosti, izloen stoljetnim nasrtajima protivnika sa Zapada i Bizanta uspio se othrvati jedino trajnim otporom i ilavou bosanskih bogumila koja se temeljila na moralnoj vrstini i ivotnoj jednostavnosti. Svima nam je dobro poznata potresna borba senusijskog pokreta, koji se svojom otpornou na zadivljenje itavog svijeta trideset godina uspjeno odupirao zvjerstvima talijanskih kolonizatora u Tripo-lisu. U nejednakoj borbi koja podsjea na borbu Davida s Golijatom pristae senusijskog pokreta su svi bez razlike na spol i doba bili prigrabili za puku kojom su branili svoje ivote i ugroena prava. U Tripolisu je svak ostao na svom mjestu, i nakon potpunog talijanskog osvajanja zemlje nijedan senusija nije ispustio puku iz svoje ruke niti ju htio predati nakon opetovanih poziva talijanskih vlasti. Krvavo iskustvo ga je nauilo da je puka jedini jezik koji napada razumije. Da su se senusije kukaviki predali i na prvi poziv vlasti odbacili oruje, da su lakoumno nasjedali licemjernim obeanjima okupatora i da na talijanska presezanja nisu reagirali jedinstveno, islam bi u Tripolisu jo prije dvadeset godina zadesila sudbina islama u panjolskoj. Kad god jedan narod izgubi smisao za vjerske, kulturne i druge vie ideale i vie bude cijenio ivot nego smrt, kad zanemari udoredne vrednote i omlitavi, njegova otporna snaga znatno slabi unato njegove civilizacije, koja je usmjerena na vanjsko usavravanje ivota. Ovu nam injenicu takoer potvruje povijest uspona i slabljenja pojedinih naroda. Dovoljno je istaknuti primjer unutar razjedinjene Francuske, koja je do tada bila klju europske dinamike, jednim jaim udarcem svana slomljena i tako izbaena iz kruga jaeg politikog aktivizma na europskom kontinentu. Mi slinu preobrazbu osobina koje tvore duu jedne drutvene skupine zapaamo i u ivotu bosanskohercegovakih muslimana. Otporna snaga Bonjaka Na drutveni razvitak kroz posljednjih pedeset godina, od kada se jae pribliavamo europskom Zapadu, oito pokazuje na uspon u prosvjetnom pogledu i u poprimanju zapadnih civilizatorskih tekovina. Nu istodobno biljei krljanje naeg udoredno-duhovnog ivota, propadanja vjerske svijesti, poputanje stege u porodinom ivotu, mlitavost i slabljenje otporne snage. To proizilazi iz toga to smo pored prosvjete, koja nam je neosporna, poprimili i one upravo najslabije tekovine (materijalizam, kamatu s bankarstvom, modu, europski nain porodinog ivota, nenaravnu emancipaciju ene, alkoholizam, hazardne igre, seksualnu raspojasanost, blud, samoivost, odvratnost prema predajama, ravnodunost prema vjeri i udorednim vrlinama) koje su samu Europu sunovratile u propast. Suvremeni matrijalizam, koji plavi Europu poevi jo tamo od devetnaestog stoljea, zahvatio je i nas. To se najsudbonosnije odrazilo u ivotu znatnog dijela naih inteligenata (istina mahom poluobrazovanih), pa i onih koji su svrili nae vie vjerske zavode, kod kojih je ljubav prema vjeri zamijenio vjerski indiferentizam (ravnodunost). Iza Prvog svjetskog rata pa do danas znatan broj naih mahom povrno obrazovanih ena poao je stopama Fatime Omanovi, ali moderne Fatime Omanovi ni izdaleka ne uznemiruju nau savjest niti izazivaju onu reakciju kod muslimana kao to je to bilo prije etrdeset i pet godina, kada je krug naih intelektualaca bio ui. Vjerski i moralni ivot naih gradova koji stoje pod jaim utjecajem europskog materijalizma u posljednje vrijeme dobiva sasvim novi, vie nemuslimanski izgled. Namjerno navodimo Mostar, Banju Luku, Derventu i Brko, koji su potpuno izmijenili lice svog vjersko-duhovnog ivota. Mi smo u uglaivanjima isto vanjskih oblika ivota znatno dostigli Europu, ali nas je zato isto vanjski izgled zapadne civilizacije isuvie omlitavio, to se najbolje odrazilo na naoj otpornoj i fizikoj snazi, koju smo trebali u daleko veoj mjeri pokazati pri obrani naih ugroenih prava u posljednje tri godine. Stanovnitvo naih gradova kao i vjerska i svjetovna inteligencija su strano zatajili. S druge pak strane mi smo se mogli uvjeriti da se na vitalitet i otporna snaga najvie oitovala u naim selima i izvangradskim naseljima koja nisu u velikoj mjeri bila zaraena civilizacijom suvremenih gradova. Nae seljatvo, koje je u svojoj jezgri muslimansko i zdravo, predvoeno u veini sluajeva sitnim vjerskim slubenicima, imamima i mualimima, pokazalo je svoju vjersku svijest i sposobnost za ivot. Zato rad muslimanskih vjerskih i svjetovnih inteligenata treba da bude usmjeren u pravcu prosvjetnog podizanja, buenju vjerske svijesti i ouvanju ivotnih snaga muslimanskog seljatva, koje predstavlja nau snagu danas i sutra. Uope muslimanske zajednice na Balkanu (Bugarskoj, Rumunjskoj, Grkoj, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj) stoje pred dosta sloenim problemima ije rjeenje pripada budunosti. Ali po naem miljenju, nae potpuno saivljavanje s Europom, pogotovo s europskim nainom duhovnog, porodinog i drutvenog ivota kakav se javlja danas, za nas bi bilo pogibeljno ako se hoemo odrati kao muslimani, ako elimo sauvati svoju duhovnu samobitnost (vjeru, vjersko-porodini ivot, tradicije, islamsku kulturu). Graninim vjerskim skupinama, kao to smo mi koji ivimo na razmei Istoka i Zapada, otrgnutim od jaih skupina vie konvenira stanoviti konzervatizam i opreznost u primanju tuih ideja nego, slijepo imitirajui Europu, kidati s prolou, s oinskim zdravim predanjima i s mentalnim osobinama nae muslimanske i rasne due. Zabacivanjem udorednih vrednota, slabom primjenom vjerskih propisa i poprima-njem naem islamskom mentalitetu stranih ideja, ime podupiremo pojavu vjerske ravnodunosti kod nas, postaje-
iZ ARHivA mo duhovno inferiorniji. Duhovna pak inferiornost nam prijeti opasnou naeg idejnog stapanja s nemuslimanskom Europom, koja bi nas tada i fiziki lahko istrijebila. Sudbina nestalih muslimanskih skupina u panjolskoj i Maarskoj treba da nas vie pokrene na razmiljanje o naoj sutranjici. Ali trenutno je za nas vaniji jedan drugi problem, pitanje naeg fizikog opstanka, koji nam je nametnulo razraunavanje velikih naroda u svijetu, naroito u Europi. Uasi savremenog totalitarnog rata pogodili su i muslimane na balkanskom prostoru i zaprijetili im biolokim istrebljenjem. Ocjenjivanju naeg poloaja treba pristupiti bez plaljive sentimentalnosti, sasvim hladno, zrelo i realno. Duhovno pribiranje, idejno povezivanje, jaanje muslimanske fronte samoobrane, volja da se odrimo na prostoru koji je na, lijepi komijski odnosi sa svim inovjernim sugraanima i pribavljanje puke, to su jedini putevi naeg spasa. U postavljenim zahtjevima zbijena je suvremena muslimanska problematika. Sve ostalo je nebitno. Trebamo biti svijesni da se naa sudbina ne rjeava negdje u vanjskom svijetu, nego u nama samima. Dobro je rekao jedan dubokoumni pisac da svaki ovjek u svojoj dui nosi zvijezde vlastite sudbine. Ne samo pojedinac nego i svaki narod kova je svoje sree. Kada rijeimo zapreke u nama samima, kada izgradimo razum, srce i volju i budemo voljeli smrt u opem probitku koliko i ivot, same od sebe e pasti sve prepreke u vanjskom svijetu. Od nae duhovne i otporne snage, povezanosti i odlunosti da s pukom u ruci branimo ivote i rtvujemo se za ideale vjere, ast porodice i
52 GLASNIK
53
iSTRAivAnJA - Dobivene rezultate smo rasporedili u dvije tabele: tabelu negativnih (1.1.) i tabelu pozitivnih (1.2.) epiteta. - Linosti smo u tabele poredali okomito u stupce, po principu na koliko se internet stranica ukupno spominju, od najvie spominjanog do najmanje. - Vodoravno u redove, pored imena svake linosti, prvo smo unijeli koliko se ukupno puta spominju linosti, a potom i dobivene rezultate za svaku od negativnih, odnosno pozitivnih osobina. Glede rezultata za svaku osobinu, unijeli smo tri stavke: broj-
iSTRAivAnJA ku koliko se puta ta osobina spominje, postotak za tu osobinu od ukupnog broj stranica na kojima se ta linost spominje, te redni broj prema visini postotka u odnosu na istu tu osobinu kod ostalih osoba. Ispod slijede te tabele, koje prikazuju sr istraivanja. S ciljem to vee nepristrasnosti, linosti su u tabelama poredane po broju ukupnog spominjanja na internetu. 1.1. Tabela negativnih epiteta
TA GOOGLE MISLI O GLAVNIM AKTERIMA RATA U BIVOJ JUGOSLAVIJI (I DIO)

istraio: Jusuf dAFi
Ako imate bilo kakve primjedbe, komentare ili prijedloge za budua istraivanja, bilo da su ona vezana za Google pretraiva, egipatsko javno mnijenje ili slino tome, voljeli bismo da to podijelite sa nama. Naa adresa vam je poznata.
Internet je medij i drutveno-globalna mrea, koji je sa svojih 2.1 milijardu korisnika (30% ljudske populacije), doslovice uao u svako domainstvo na ovoj plavoj planeti. Stoga, nije daleko od istine kada bismo internet nazvali globalnim gradom ili globalnim selom. Pomou interneta razmjena novosti, stavova, misli i drugih podataka je dostigla nesluene razmjere, tako da bilo ko, u bilo koje doba dana i noi, samo jednim klikom mia, moe sa pola ovjeanstva podijeliti bilo koju informaciju. Google search je internet stranica i internet pretraiva koji slui za pretragu informaciju dostupnih na webu. On je ujedno i najpopularniji internet pretraiva i najpopularnija internet i web stranica. Sa preko 150 miliona ljudi, koliko ga svakodnevno posjete, a koji ostvare preko 1 milijarde pretraga, Google search je postao neprikosnoven kad je u pitanju pretraga informacija. Jo ako uzmemo u obzir da skoro da nema nijednog korisnika interneta koji se ne slui Google pretraivaem, te da je moto i cilj Google-a nepristranost (da nepristrasnost nije samo mrtvo slovo na papiru, svjedoi i njegova omiljenost meu internet korisnicima), Google je najkompetentniji da donosi stavove o nekom dogaaju ili drutvenoj pojavi. To znai da nema objektivnijeg i boljeg pretraivaa od Google, kad je u pitanju ispitivanje javnog mnijenja korisnika interneta. Naravno, glede objektivnosti, a ne nuno i istinitosti, poto istinitost i objektivnost ne dolaze uvijek u paru. Stoga, odluili smo da sprovedemo jedno zanimljivo istraivanje, koristei Google pretraiva. Predmet istraivanja:
Predmet naeg istraivanja su sedmerica linosti koji su obiljeili rat u bivoj Jugoslaviji: etiri osobe srpske etnike pripadnosti: Ratko Mladi, Radovan Karadi, Slobodan Miloevi i Vojislav eelj; dvije osobe hrvatske etnike pripadnosti: Franjo Tuman i Mate Boban; te jedna osoba bonjake etnike pripadnosti: Alija Izetbegovi. Omjer etnike pripadnosti linosti koje su obuhvaene ovim istraivanjem (4:2:1) priblino odgovara i omjeru tih etnikih pripadnosti na jugoslovenskom popisu 1991. godine (36% : 20% : 10%). Cilj istraivanja: Cilj istraivanja je detaljno upoznavanje sa stavom Google pretraivaa, odnosno ta korisnici internete koji govore junoslovenskim jezicima bive Jugoslavije misle o glavnim akterima rata u bivoj Jugoslaviji, tanije ta misle o Ratku Mladiu, Radovanu Karadiu, Slobodanu Miloeviu, Vojislavu eelju, Franji Tumanu, Mate Bobanu i Aliji Izetbegoviu. Istraivanje, 4. januara 2012. godine: - U Google pretraivau smo ukucali bez navodnika ime i prezime svake od sedam linosti koja je predmet naeg istraivanja, npr. Ratko Mladi, Alija Izetbegovi itd., kako bismo saznali na koliko ih ukupno, prema Gooogle, stranica ljudi spominju. - Zatim smo u Gooogle bez navodnika ukucavali ime i prezime osobe, te po 5 negativnih (mafija, zloinac, kasapin, krvnik i lopov) i 5 pozitivnih (gospodin, heroj, uvaeni, domoljub, patriota) epiteta, na sljedei nain: Ratko Mladi mafija, Ratko Mladi zloinac itd. - za negativne; Ratko Mladi gospodin, Ratko Mladi heroj itd. - na isti nain za pozitivne. Nakon sagledavanja pojedinano svih negativnih i pozitivnih osobina, eljeli smo da saznamo kako izgleda poredak linosti gledajui zbir svih negativnih (2.1.), odnosno pozitivnih (2.2.) osobina. Ispod slijedi generalni poredak za negativne, odnosno pozitivne epitete. Prvi broj predstavlja ukupan broj spominjanja svih osobina (negativnih ili pozitivnih), drugi broj prosjeno spominjanje, trei broj predstavlja postotak prosjenog spominjanja u odnosu na ukupan broj spominjanja dotine linosti, a etvrti broj je indeks (skala od 0 do 10). Nrp.: Vojislav eelj negativni epiteti se spominju ukupno 254 240, prosjeno se spominju 50 848 puta, to predstavlja 9.85% od ukupnog broja spominjanja dotine osobe, koje iznosi 516 000 puta, to na kraju daje indeks od 0.985, na skali od 0 do 10.
54 GLASNIK
55
iSTRAivAnJA 1.2. Tabela pozitivnih epiteta
TEHnoLoGiJA
Appleov iPad 3 stie u martu

pripremio: Muhamed kAPo
Nova generacija tablet kompjutera iPad e se na tritu nai u martu ove godine. Appleov iPad 3 e imati ekran visoke rezolucije, bri procesor u odnosu na iPad2, a podravat e i novu generaciju beinih mrea, tvrde izvori bliski amerikoj kompaniji. Azijski partneri kompanije Apple su poeli proizvodnju iPada 3 ovog mjeseca, a vrhunac proizvodnje e biti u februaru. Tablet kompjuter e imati procesor sa etiri jezgra, to e omoguiti veoma brzo korite-
nje i izmjenu aplikacija. Pouzdani izvori tvrde da e iPad 3 podravati i LTE mree koje omoguavaju bri pristup podacima. Novi ekran e imati veu rezoluciju u odnosu na ekran prethodne generacije iPada sa vie piksela, nego to je to sluaj i kod nekih HD televizora. Pikseli su toliko mali da se ini da je slika zapravo printani materijal. Predstavljanje iPada 3 e biti prvo veliko predstavljanje znaajnog ureaja ove kompanije nakon smrti biveg direktora Stevea Jobsa.
Toyota predstavila auto koji izgleda kao pametni telefon

pripremio: Muhamed kAPo
2.1. Generalni poredak negativnih epiteta 1. Vojislav eelj 254 240 50 848 9.85% - indeks 0.985 2. Alija Izetbegovi 247 560 49 512 9.65% - indeks 0.965 3. Radovan Karadi 487 250 97 450 8.79% - indeks 0.879 4. Mate Boban 198 515 39 703 6.37% - indeks 0.637 5. Ratko Mladi 817 000 163 420 - 5.38% - indeks 0.538 6. Slobodan Miloevi 523 400 104 680 6.12% - indeks 0.612 7. Franjo Tuman 403 420 80 684 3.71% - indeks 0.371 2.2. Generalni poredak pozitivnih epiteta 1. Alija Izetbegovi 985 400 197 080 38.42% - indeks 3.842 2. Radovan Karadi 1 164 500 232 900 20.98% - indeks 2.098 3. Mate Boban 607 000 121 400 19.49 % - indeks 1.949 4. Vojislav eelj 457 300 91 460 17.72% - indeks 1.772 5. Slobodan Miloevi 1 273 500 254 700 14.89% - indeks 1.489 6. Franjo Tuman 1 208 800 241 760 11.14% - indeks 1.14 7. Ratko Mladi 1 547 600 309 520 10.18% - indeks 1.018
Toyota je iskoristila Sajam motora u Tokiju kako bi predstavila novo udo tehnologije. Javnosti su pokazali koncept Fun-Vii, automobil koji razmilja i izgleda kao pametni telefon, pie Telegraph. Fun-Vii skraenica je za zabava - vozilo, interakcija i internet, to uistinu i potvruje automobil na ijim se vratima nalazi ekran na dodir. Vozilo radi kao raunalo, prepoznaje i pozdravlja svoga vozaa, te doputa da ga upali preko ekrana s vanjske strane. Voza takoer moe promijeniti boju, odnosno ekran svoga
automobila. Smatrali smo kako bi bilo zabavno staviti pametni telefon na tokove. Ta ideja dovela nas je do Fun-Viija, rekao je elni ovjek Toyote Akio Toyoda. Automobil je dugaak 4,020 mm, irok 1,745 mm i visok 1,415 mm, a u njega stane voza i dvoje putnika. U Toyoti su dodali kako jo nemaju u planu masovno proizvoditi ovakav automobil i pustiti ga na trite, ve su samo htjeli pokazati gdje sve moe odvesti tehnologija u dizajniranju automobila.
56 GLASNIK
57
BoSAnSkA kuHinJA
vAA PiSMA
EGIPATSKA TORTA
VAA PISMA I KOMENTARI

Moramo odati priznanje itaocima da su sve aktivniji, glede slanja pisama i davanja komentara na Glasnik. I ne samo to, nego po prvi put zaprimamo i pravo pismo u formi komentara-kritike, koje je napisao Hajrudina Sarajlia, prof. Sve vei broj komenatara, kritika i pisama, te njihova sve vea duina i detaljnost, samo govori kako na Glasnik postaje sve popularniji i kvalitetniji, te time podstie sve vei broj ljudi da ga komentariu. Nadajmo se da e se ovaj razvojni trend i za budue brojeve nastaviti.
Od ovoga broj uvodimo i novu rubriku Bosanska kuhinja u kojoj e nam naa studentica Naila Durakovi pokazati kako Bosanska kuhinja ivi gdjegod se nalazi i umjena ruka nae Bosanke pripremila: koja je zna spremati.
Sastojci Kore: (mjere za jednu koru, pei dvije ovakve) 5 kom bjelanjaka 5 kaika eera 100 gr mljevenih oraha 1 kaika brana Fil 1: 10 kom umanjaka 10 kaika eera 8 (punih) kaika gustina 600 ml mlijeka 250 gr margarina 5 kaika eera u prahu aroma vanilije Fil 2: 300 gr eera 200 gr jezgre oraha 300 ml slatke pavlake Priprema Kore: Umutiti vrst snijeg od bjelanjaka, potom dodati eer. Lagahno mjeajui dodati brano i orahe. Masu sipati u pleh koji je prethodno podmazan i posut branom. Pei u prethodno zagrijanoj rerni na oko 180 stepeni, dok se kora ne odvoji od ivica pleha. Pei ovakve dvije kore (u plehu prenika 28 cm). Fil 1:
naila duRAkovi
Sipati 400ml mlijeka u erpu, tome dodati eer, pa sve staviti na poret da provri. Posebno umutiti 200 ml mlijeka sa umanjcima i gustinom. Vodite rauna da vam se ne stvore grudvice. Kada mlijeko provri dodati masu od mlijeka, umanjaka i gustina. Sve zajedno prokuhati, neprekidno mijeajui dok se masa ne zgusne. Ostaviti da se ohladi. Posebno umutiti margarine sa eerom uprahu. Kada je fil hladan sjediniti ga sa umuenim margarinom. Na kraju dodati aromu vanilije. Fil 2: eer staviti u erpu, istopiti ga mijeajui da se ne bi zapalio. Kada je eer skroz istopljen u njega dodati jezgre oraha. Sve izliti na papir za peenje ostaviti da se ohladi. Kada je masa ohlaena samljeti je ili je usitniti tukom. Umutiti slatku pavlaku. Paziti da se ne umuti previe. Ako se previe umuti, dodajte malo mlijeka, oko 1dl, tako da masa bude kremasta i lagahna za mazanje. Odvojte malo grilijaa za posipanje preko torte, oko 3-4 kaike. U slatku pavlaku dodajte izmrvljeni grilija (grilija je rastopljeni eer kom se dodaju orasi). Umesto slatke pavlake moete koristiti i lag. Tortu filovati redosljedom: kora - fil 1- fil 2- kora - fil 1- fil 2. Ukrasiti grilijaem. Tortu sluiti ohlaenu. Prijatno!!!
Esselamu alejkum Potovani, Poastvovan sam da ste i mene odabrali da dobijam va Glasnik. Sve estitke na trudu i elim vam mnogo uspjeha. Samo radite to to ste zapoeli. Od vaeg rada e mnogi imati koristi, a najvie vi lino. Koristi drugih su mnogobrojne, ali koristi koje ete vi ako Bog da imati jo brojnije. Ako nastavite ovako u vama emo dobiti vrhunske alime koji e znati na izvrstan nain prenijeti svoje znanje.... Ovo sam vam napisao da bih vam dao podstrek da nastavite. Mahsuz selam iz Bosne! Sabahudin ehaji
Esselamu alejkum. Zahvaljujem vam na slanju Glasnika, a posebno zadovoljstvo izraavam zbog vaeg truda da na ovom projektu radite kao entuzijasti. Neka vas Uzvieni nagradi za va nijjet i trud, te podari vam uspjeh u studijima i ivotu. efik ef. avi, imam demata Zalik, Mostar
Aferim brao.. Vidi se da inicijativa Glasnika BH Studenata u Egiptu nije bila euforija niti samo elja nekog mutehevvira (lahkoumnika, o.u.) nego je bila: potreba i dobro nauen korak... Uz mahsus selam va brat, Husamedin Abazi, predsjednik Asociacije za kulturu, obrazovanje i nauku AKEA, Pritina A K EA ASOCIACIONI PER KULTURE EDUKIM DHE ARSIM THE ASSOCIATION FOR CULTURE AND EDUCATION Address: Arberia III, Str. Ahmet Krasniqi pn. 10000 Prishtina - Kosova Tel: + 377 44 143 610 + 377 44 600 095 + 377 44 114 404
58 GLASNIK
59
vAA PiSMA
vAA PiSMA Ovo pismo, odnosno komentar nas je ponukao da u impressumu stavimo i sljedeu izjavu, koju smo u prolim brojevima previdjeli: Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nuno i stav redakcije. Stoga, u skladu s tim, te u skladu sa dvije univerzalne islamske vrijednosti - sloboda govora i uvaavanje svaije linosti, u ovom broju objavljujemo komentar i dvije pjesme Hajrudin Sarajlia, profesora u Konjicu, inae, autora knjige Zapisi, pisma i poruke o Bosni i Hercegovini, Izgubljene godine 1990 2010. Hajrudin Sarajli, prof. Konjic, BiH Glasnik BH studenata u Egiptu Urednitvo Potovani, Do mene je stiglo nekoliko zadnjih brojeva Glasnika koji je zaista dobar i interesantan sa irokim rasponom razliitih tema. Pozdravljam svaku aktivnost na irenju spoznaje o sebi, svom narodu, Bosni i povezivanju sa drugim narodima i zemljama. Nisam mislio komentarisati, ali se moram osvrnuti na zadnji Glasnik (br.7, januar 2012.) u kome se dotiu razne linosti vezane za Bosnu. Ne mogu se oteti kontradikciji (protivurjenosti) koja dovodi u kontroverziju (neslaganje). Povod za komentar je pjesma Diktator koja asocira na Josipa Broza Tita. Ispred nje je lanak o Besimu Korkutu, a cijela zadnja strana je posveena Ivi Andriu. Dakle, u glasniku se, izmeu ostalih, predstavljaju ljudi koji su imali nesporan uticaj na Bosnu: Korkut, Tito i Andri. Apsolutno se ne slaem sa aluzijama u navedenoj pjesmi. Pretpostavljam da je autor Jusuf Dani toliko mlad da ga ne dotie to vrijeme, a poto se radi o linostima iz tog vremena, dajem jedan drugaiji pogled ili pogled iz jednog drugog ugla. ta je kontradiktorno? Ajla Keserovi je napisala u Glasniku jedno lijepo podsjeanje na Besima Korkuta, iji prevod Kurana je vjerovatno u svakoj muslimanskoj i bonjakoj kui i zapis zasluuje svaku pohvalu. Slijedi Danieva pjesma o Titu (ime se ne pominje) koji se satanizira ( Priam ti doista udnu priu / O sudbini sa Balkana jednog naroda jadnog / Gdje neki ljudi i danas kliu / U ast svog biveg krvnika hladnog. / Slatkorjeiv bijae diktator lukavi taj / Obeanja i izjave davae puste / Zavedenom narodu nudio je raj / Svijest im obavijao u magle guste. / ...). U najboljoj namjeri, ne da autora kritiziram, ve da ukaem, stoje i neke druge injenice. Treba znati da su Bonjaci, upravo za vrijeme Tita, pokrenuli svoju reafirmaciju i od openitog muslimana (malo m) preli na konkretnog Muslimana (veliko M), a sada Bonjaka. U to vrijeme je Korkut prevodio sa arapskog i radio u Ministarstvu prosvjete, onda u Komitetu za visoko kolstvo, te na kraju u Orijentalnom institutu, gdje je uradio poznati prevod Kurana koji je prvo tampala dravna izdavaka kua Svjetlost Sarajevo, a kasnije i IZ BiH, Hrvatske i Slovenije (sve ove informacije su iz prethodnog lanka). Dakle, puno kontradikcije sa stavovima u Diktatoru. Na kraju,itava zadnja strana Glasnika je samo za jednu izreku Ive Andria. Nije li to zapravo glorifikacija. Dobro, moda to i zasluuje. Ali, moda tu stranu vie zasluuje izreka ovjeka koji se tretira kao diktator. Moda? Otkud to? Ima li kontradikcije? Kao to Andri kae u izreci koju upravo navodite: Toliko je bilo u ivotu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo Tako, mnogi komentariu da je Andrievo pisanje doprinijelo stvaranju slike u kojoj nema Bonjaka, ve se Musliman vraa na muslimana-poturenjaka i usmjerava na Turina. ini mi se da su o takvom doprinosu Andrieve rijei govorili, takoer velikani rijei, Muhsin Rizvi, Alija Isakovi i Nedad Ibriimovi. Kao to je Andrievo pripovijedanje odraz umjetnike slobode, fikcija, isto tako se gore navedene konstatacije mogu uzeti kao fikcija. Naravno, upuenost na Turke ne treba znaiti nita loe, jer se od Turaka uilo, a pogotovo se to
Selam. Drago mi je na uspjenim novim brojevima. Gledat u da vam neto napiem iz Amerike. Ahmed Serdarevi, bivi urednik Glasnika, glavni imam Islamskog centra Sent Louis demata Nur
Potovani u redakciji Glasnika bh. studenata u Egiptu, estitke s moje strane za trud i rad koji inite preko Glasnika. Neka vas dragi Allah nagradi. Do vaeg javljanja, Dr. Fikret ef. Arnaut, drugi zamjenik muftije za Njemaku
Selam alejkum. Dobio sam na mejl va list Glasnik i veoma mu se obradovao. Poslali ste mi i prethodni, ali ga zbog tehnikih problema nisam uspio otvoriti. Pregledao sam ga dva puta. Lijepo ste me iznenadili koncepcijom, odabirom tema i istrajavanjem da to i lijepo likovno prezentirate. Va list je bitan, a saznanje o vaem pregalatvu potvruje da smo mi Bonjaci, ipak bolji nego to mislimo o sebi. Mahsuz selam. Isnam Talji, uvaeni bonjaki i bosanskohercegovaki pisac (opaska urednika)
Uvaeni lanovi redakcije Glasnika, Svaki put me obraduje va Glasnik i jako sam zahvalan to sam se naao meu primaocima elektronske pote. Ovoga puta me je posebno zainteresovao lanak vaeg urednika o utjecaju Muslimanske brae na Mlade muslimane i njegova teza da se radi o direktnom utjecaju. Poto studiram na fakultetu u Bernu (vicarska) moj diplomski rad nosi upravo tu temu, s tim to elim upravo suprotno dokazati, tj. da se ne radi o direktnom utjecaju, ve da su muslimani plod viestoljetnog islama u Bosni, koji je potiten faizmom i drugim strujanjima, koje je i va urednik spomenuo, isto kao to su Muslimanska braa plod viestoljetnog islama u Egiptu, koji je potiten kolonijalizmom i drugim strujanjima. Rad je na njemakom jeziku, ali se iskreno nadam da u u toku godine nai vremena da ga prevedem na bosanski, te da ga podijelim sa vama. Da vam ovo napiem, ponukala me je krilatica: Molim Allaha, d.., da vam podari snage i sabura da ustrajete na Njegovom putu. Mahsuz selam, Muris Begovi
60 GLASNIK
61
vAA PiSMA
moe odnositi na dananje vrijeme. No, niste vi ono to jeste, ve ste ono kako vas drugi gledaju. Tako, ako neko ima averziju prema Turcima, u kontekstu iskazanog, onda se to prenosi i na Bonjake. Uostalom, Mladieva TV-izjava koja je obila svijet, pri padu Srebrenice i pred poetak stranog zloina genocida bila je: Dolo je vreme da se osvetimo Turcima. Uzimajui sve navedeno kao fikciju, ne moe se prenebregnuti injenica glorifikacije Andria u stvarnosti, i loginim se namee pitanje dananje gradnje Andri grada pored Viegrada. Ko, kako i zato gradi Andri grad? Da ne bijae pjesme o diktatoru, ne bi bilo ovog i ovakvog komentara. To e rei da svaka medalja moe imati dvije strane. Nije lahko pisati o prolosti i dosegnuti istinu, jer ta prolost moe lahko postati fikcija. A istina je samo jedna. To ne znai da ne treba pisati o prolosti, makar to izazivalo i kontroverziju. Zaista, s mukom je i last! kako prevodi Korkut u svom poznatom prevodu (Kuran, 94:6) i zaista je obinom ovjeku teko dokuiti i postii ono o emu govori cijela 94. sura koja se zove Inirah: irokogrudnost. Nadam se da e me Jusuf razumjeti i ovaj komentar smatram zajednikim proirivanjem naih vidika, emu svakako doprinosi Glasnik studenata, kojeg upravo ureuje autor pjesme. Jo jednom, za ureivaki dio sve pohvale, i priznanja na uloeni trud. Samo nastavite sa irenjem spoznaje o Bosni i svim njenim ljudima i narodima, makar bilo razliitih reakcija. Nemojte samo da bude jednoumlje. Na kraju, Bosna je toliko bogata svega da je danas sve to teko poslagati, i zato ne mogu, a da ne pomenem lanak koji sam upravo proitao (Dnevni avaz, 14.1.2012.). Piui o uvenom ejhu Abbdurrahmanu Sirri-babi, osnivau tekije u Oglavku (Fojnica, 1800. god.), autor Mirsad Sinanovi uvodi u priu potivaoca Sirri-babe, dervia Ibrahima koji je porijeklom iz Bosne, a ivi u Istanbulu, gdje jednom prilikom pripovijeda Mirsadu koji zabiljei: Vi u Bosni ne znate svoje i onda hvalite tue, zato hodate bez sebe. Ovo zapisujem, upravo zato, to vi iz Kaira imate priliku gledati Bosnu sa distance i da, kao na dobri dervi Ibrahim, drugaije vidite Bosnu i pomognete da se ona bolje razumije kako bi svi ljudi u njoj bolje upoznali sebe i vie se potivali izmeu sebe. Jo jednom, svima u Glasniku puno uspjeha. Srdaan pozdrav! Es-selamu alejkum! Konjic, 16.1.2012. Hajrudin Sarajli
Mudrosnice
Ja nisam mudar, i to znam; drugi nisu mudri, i to ne znaju. Nita ljude ne vee tako kao zajedniki i sretno preivljena nesrea. U ivotu nema pobjednika - ima samo preivjelih. Jesu li mrtvi pali uzalud? Ako svijet treba da ostane kakav jeste, onda jesu! Kad covjek prisee na vjernost do groba, obino ne misli na svoj grob. ivjeti je vrlo nezdravo. Ko ivi, taj umire. Genije je jedan posto nadahnua i devedeset devet posto znoja.
MudRoSniCE
pripremio:
Sedin oMERBAi
Dou tako ponekad vremena kada pamet zauti, budala progovori, a fukara se obogati. Ima ljudi iji je ivot tako dobro ispunjen da ni svojom smru ne mogu da nas obeshrabre.
Oduvijek je i svuda tako, da se sitni i bezimeni ljudi penju na leeve onih koji su oboreni u meusobnoj borbi velikih. Najvea budala nije onaj koji ne umije da ita, nego onaj koji misli da je sve ono to proita istina.
Nae drutvo je puno onih koji vole bez upoznavanja, ili onih koji tvrde da vole. Kako to uspijevaju , stvarno ne znam? Naravno, ta vrsta ljubavi je kratkotrajna: traje dok se ne upozna. Nazivaju je i ljubav na prvi pogled. Zemlja je smrtnim sjmenom posijana, ali smrt nije kraj. Jer, smrti, zapravo, i nema kraja. Smru je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda. Veliki ovjek postavlja stroge zahtjeve na sebe - mali ih ovjek postavlja drugima. Viam ljude koji se prepiru oko vjere, a ovjek bi rekao da se u isto vrijeme natjeu ko e je se manje pridravati. Plakala sam to nisam imala cipele, dok nisam vidjela ovjeka koji nije imao nogu. ovjeku treba otprilike 2 godine da naui govoriti i otprilike 50 godina da naui utiti. Bolje je biti dobro objeen nego loe oenjen.
62 GLASNIK
63
ZAniMLJivoSTi
ZAniMLJivoSTi
Semit Abdurraham, ovjek ijim je sebebom islam primilo 11 miliona ljudi

EHADET JAKUPA PEPIA 1912. GODINE
Dok se vojno vozilo probijalo kroz ume Afrike u kojima su otmice i pljake svakodnevnost, iznenada se ispred automobila isprijei drugo vojno vozilo. Iz vozila je izaao oficir, otvorio vrata od automobila, pogledao putnike a onda upitao: Da li ste vi dr. Abdurrahman? On odgovori: Da, ja sam dr. Abdurrahman. Tada se oficir nasmija i ree: Pa ejh, ja sam jedan od vaih jetima kojeg ste othranili i odgojili. Sada radim kao direktor za vjerska pitanja u vojsci! Ko je taj dr. Abdurrahman??? On je dr. Semit Abdurahman, ljekar islamski daija iz Kuvajta. Poznat je po tom to je veinu svoga ivota posvetio pozivanju u islam u Africi, kao i pruanju svake vrste pomoi tom napaenom narodu. Za vrijeme svog boravka irom Afrike, pred njim je islam primilo oko 11 miliona ljudi. Njegova humanitarna organizacija, u kojoj je pod njegovim nadzorom radilo 4000 daija, tokom 35 godina postigla je sljedee rezultate: sagradili su preko 5500 damija, 860 kola u kojima nauku izuava preko pola miliona uenika, preko 11 000 bunareva za vodu, 186 bolnica, kao i 120 domova za zdravlje. Iako su ove cifre velike, ejh dr. Abdurahman veli:Kada je u pitanju trgovina sa Allahom, cifre nisu bitne, najvanije je da te uinjene stvari daju rezultate i da ide ka boljem; to nam
je cilj. Kad je imao est godina, gledajui slike u novinama Afike i njenih naroda, zamiljao je sebe kako eta umama Afrike, oslanjajui se na tap. Tada ga je ve pogaalo tamoje stanje ljudi, njihovo siromatvo i glad. Razmiljao je kao estogodinjak: A zato mi muslimani ne bi pomogli ove ljude? U estoj godini itao je prie za djecu a u 11. godini ivota poeo je aktivno da ita asopise na stranim jezicima. Ta razmiljanja su se kasnije i ostvarila. Danas ejh Abdurahman ima 65 godina i oslanjajui se na tap hoda umama Afrike pomaui ljudima. Kad je doktorirao u Kanadi, njegova ena mu je predloila da se presele u zemlje Azije kao bi ljude pozivali u Allahovu vjeru. Odmah je posjetio Ministarstvo vakufa u Kuvajtu, traei od njih da ga pomognu u njegovim projektima koje je zamislio. No, nije naiao na potvrdan odgovor. To ga nije pokolebalo, pa je sa nekoliko prijatelja osnovao nevladinu humanitarnu organizaciju. To su bile neke poetne ideje, meutim prvi i pravi korak, a koji e kasnije biti uzrokom ejhovog odlaska u Afriku, jeste kad je jedna sestra koja je obezbijedila novac, zatraila od ejha da napravi damiju u Malaviju. Kad su ti ljudi uli u damiju, taj doivljaj njihove radosti je bio neopisiv. Meutim, ejh je pojmio stanje muslimana u Africa kada je pred njim umrlo dijete od malarije, ije lijeenje kota u Africi samo nekoliko dolara, kad je vidio da 48 000 djece u jednoj pokrajini u kojoj su veinamuslimani ne pohaaju kolu, jer ne mogu da kupe udbenike koji kotaju svega 5 dolara... Ima na desetine nadimaka, od kojih su najpoznatiji Sluga Afrike i Dobri ovjek. Trenutno ivi u Madagaskaru. Tu je zadnje tri godine. Tu je sebi i svojoj eni iskopao kabur da ga u njega ukopaju kada preseli. Spava u atoru na zemlji, pije vodu iz bunareva, hrani se za istom sofrom za kojom jedu i siromasi, sa njima radi poljoprivredu, pomae im u svim poslovima. Od dunjaluka nema nita niti eli bilo ta, samo eli Allahovo zadovoljstvo i nagradu. Neka te ejh Abdurahman, Allah, d.., nagradi svakim dobrom i molimo Ga da ti podari Dennetu-l-Firdevs. Amin.
Jedan meu tim biranim mladiima i muslimanima je bio i momak po imenu Jakup Pepi. Bio je to visok momak, hrabar i snaan, pravi arnaut sa bijelim ulahom na glavi. Njega su prvo uhapsili i odveli u zatvor. Onda su ga izveli i prije nego to su ga ubili, pitali su ga pred svima: Hoe li da stavi crnogorsku kapu na glavu i neemo te ubiti. A on je rekao: Ne vallahi, da mi date tri ivota, a ne jedan, ne bih stavio tu kapu na glavu.
Priu zabiljeio: Almedin Pepi Detaljnije na stranici: www.bonjaci.net Tako su odvajali skupine biranih mladia i vodili su ih u Previju i u neka zabaena mjesta irom Crne Gore okruenoj visokim planinama i liticama, gdje su ih streljali i ubijali. Toliko su zverski postupali sa muslimanima, da su ih tjerali da sami sebe kopaju mezar i da onda jedni druge i zatrpaju. Jedan meu tim biranim mladiima i muslimanima je bio i momak po imenu Jakup Pepi. Bio je to visok momak, hrabar i snaan, pravi Arnaut sa bijelim ulahom na glavi. Njega su prvo uhapsili i odveli u zatvor. Onda su ga izveli i prije nego to su ga ubili, pitali su ga pred svima: Hoe li da stavi crnogorsku kapu na glavu i neemo te ubiti. A on je rekao: Ne Vallahi, da mi date tri ivota, a ne jedan, nebih stavio tu kapu na glavu. Nakon toga su njega s ostalima koji nisu htjeli prodati svoju vjeru za nita i za mizerne prohtjeve, poveli na brdo Previju. Kada je dola Jakupova majka da se pozdravi s njim, rekao je Jakup Pepi svojoj majci: Gajret nna, do t shihemi n ahiret! (Sabur majko, vidjeemo se na ahiretu). Nakon toga su ih poveli u jednu visoku planinu, gdje su ih pogubili i pobili, ali su preselili kao ehidi, ponositi to su muslimani i nijesu htjeli popustiti i prodati se za mizerne i prolazne stvari koje vode u dehennem, ve su vrsto vjerovali i nadali se susretu s Allahom i radovali se odlasku na ahiret.
Detaljnije na stranicama: www.akos.ba www.islamika.net
Kada su Srbi zauzeli Crnu Goru (Plav i Gusinje) 1912. godine, tada je u ovim predjelima Crne Gore, gdje su ivjeli i boravili muslimani, nastao jedan vrlo teak, ak i najtei period u historiji. Bilo je to zbog toga to su bili ostavljeni na milost i nemilost kranskoj invaziji i pritisku. Osmanska imperija se raspala. Islam koji je vjekovima vihorio cijelim Balkanom, pa tako i Crnom Gorom, Allahovom odredbom, naao se u velikoj opasnosti zbog najezdi krana. Tako su hriani uspostavljali vlast nad osvojenim teritorijama, i onda, pokazavi svoju nezahvalnost muslimanima koji su vjekovima vladali nad ovim prostorima, te uvali i titili krane, vratili im tako to e u narednim decenijama izvriti velike zloine i genocid nad muslimanima, putem pokrtavanja, etnikog ienja, zatvaranja, ubijanja, silovanja, kao i pute, ostalih vrsta zvjerstava i zlodjela. To je bilo vrijeme i doba kada su muslimani ovih krajeva bili poznati po vjerovanju u Allaha, po hrabrosti, ojstvu, moralu, ljudskosti i vrstine, jer su se napajali dugo godina sa izvora islama i na tim temeljima su i odrastali i ivjeli. Tako je veliki broj naih predaka ostao i dalje vrst u vjeri i jekinu, ne popustivi nadolazeoj kranskoj oluji, ve su se vrsti kao jedan i ujedinjeni, iako u malom broju, odupirali koliko su mogli s vjerom u Allaha, kako bi sauvali svoju vjeru i din, svoja ognjita i svoju eljad, i pritom mnogi dali ivote i preselili kao ehidi za ovu velianstvenu i uzvienu vjeru islam.
64 GLASNIK
65
A to to mi nazivamo Bosnom nije samo pare zemlje na Balkanu. Za mnoge od nas Bosna je ideja. To je vjera da ljudi razliitih religija, nacija i kulturnih tradicija mogu ivjeti zajedno.
Alija Izetbegovi

Glasnik br.11 (Bosanski Studenti Na Al-Azharu) Feb-Mar - 2012.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik br.11 (Bosanski Studenti Na Al-Azharu) Feb-Mar - 2012.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOLUMNE

Vanost stjecanja znanja za Bonjake

Tragovi egipatske revolucije

Salem ef. Dedovi

NA GLASNIK MOETE PREUZETI NA SLJEDEIM WEB STRANICAMA

Asocijacija studenata BiH u Egiptu

Islam-iman.com, islamski web portal

Akos.ba, islamski web portal

Demat Sabur, Islamska zajednica Bonjaka u Mnchenu

Nur-islam.com, islamski web portal

Imam Sedin Agi, Kentucky, USA

Svjetski savez dijaspore BiH

predsjednik Asocijacije studenata BiH u Egiptu

iZdAvA: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu

iZMEu dvA BRoJA

inTERvJu: Salem ef. dedovi

nAA TEMA: vanost obrazovanja

novi svjetski poredak i teorije zavjere HuTBA: Zuhd, odlika vjernika

ALuMni: Abdurahman Huki

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

, 2012.g 26. .januar

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

iZMEu dvA BRoJA

iZMEu dvA BRoJA

VANE VIJESTI IZ REDAKCIJE

43. KAIRSKI MEUNARODNI SAJAM KNJIGE

Direktor marketinga i marketing Glasnika

Sve vea popularnost Glasnika

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

iZMEu dvA BRoJA

iZMEu dvA BRoJA

U Sarajevu obiljeena godinjica revolucije u Egiptu

OSNOVANO EGIPATSKOBOSANSKOHERCEGOVAKO UDRUENJE PRIJATELJSTVA

pripremila: REdAkCiJA GLASnikA

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

iZMEu dvA BRoJA

iZMEu dvA BRoJA

estitka reisu-l-uleme egipatskom narodu

pripremila: REdAkCiJA GLASnikA

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

iZMEu dvA BRoJA

Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu

AHMED ef. HATUNI, prof.

PISMO PODRKE ADNANU BUSULADIU, DIREKTORU ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU

Kairo, 1. februar 2012. god

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

razgovarao: Enes HuJduR

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

ZNAAJ STJECANJA ZNANJA ZA BONJAKE

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

pie: Asmir BEkRi

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, februAr - mArt 2012. GODINe

ZNANJE PREDUSLOV U ISLAMU

8 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU