Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Jameson

Jameson

Ratings: (0)|Views: 326 |Likes:
Published by Marta Glazar

More info:

Published by: Marta Glazar on Mar 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/07/2013

pdf

text

original

 
PRAVCI U SUVREMENOJ KULTURALNOJ TEORIJISEMINAR, 29.04.2009.JAMESON: «POSTMODERNIZAM ILI KULTURNA LOGIKA KASNOGKAPITALIZMA»UVOD
- danas ćemo raditi ponešto drugačiji tekst od dosadašnjih, jer su dosadašnji tekstovi većinom bili filozofskog usmjerenja, bavili su se filozofskim promišljanjima porijekla stvari, što stoji izastvari... no danas ćemo raditi tekst koji je više usmjeren u jednom drugom pravcu – kao teorijaestetike spojena s marksizmom (radimo danas Jamesona)- Jameson je američki književni i filozofski kritičar, jedan od najpoznatijih suvremenihmarksističkih teoretičara – on je objavio širok spektar radova koji analiziraju književne ikulturalne tekstove iz neomarksističke perspektive- on smatra da je kapitalizam temeljni način funkcioniranja svijeta kojega on pokušava kritički propitati kroz marksističku perspektivu- eklektičan autor – što to znači? - svoje radove on uklapa strukturalizam, poststrukturalizam,marksizam, hermeneutiku- postmodernizam je vrlo problematičan pojam, i teško je naći konsenzus što on točno obuhvaćai što točno znači. Zašto je tomu tako – ima mnogo odgovora, no jedan od prihvatljivijih je taj danjegova ambivalentnost i neodređenost proizlazi zbog nedostatka distance, odnosno zbog togašto se mi trenutno nalazimo u tom razdoblju i teško je kritički se osvrnuti na period u kojemu participiramo. Možda će kasnije, kada izađemo iz postmoderne, biti laške očitati njegoveznačajke.- glavni problem oko postmodernizma je taj što je teško reći je li to razdoblje (epoha) ili samo pravac? Dakle možemo li govoriti o postmoderni kao epohi? Je li postmoderizam doista novorazdoblje ili je to naprosto još dio modernizma, u smislu kasnog modernizma? – to su sva pitanja koja su bitna i koje je bitno imati na umu kada se govori o postmodernizmu1
 
«POSTMODERNIZAM ILI KULTURALNA LOGIKA ...»
- tekst je inicijalno objavljen 1984. u časopisu «New Left Review», a 1991. je objavio cijeluknjigu pod istim nazivom- on u okviru marksisti č ke teorij e kapitalizma kaže da je postmodernizam nova kulturalnadominantna, u smislu neomarkstičkog modela prema kojemu postoje određene fazekapitalizma, to je posudio od Ernsta Mandela
The late capitalism
 
 ,
a postmodernizam je nova, 3.faza kapitalizma: - u okviru marksističke teorije on kaže da u pojednim fazama kapitalizmaslijedi i određena kulturalna dominanta:
realizam – tržišni kapitalizammodernizam – monopolni kapitalizampostmodernizam – multinacionalni kapitalizam
- dakle postmodernizam je savršeni produkt nove faze kapitalizma zbog načina na koji sekulturna dobra produciraju i predstavljaju u društvu (kulturni produkti se ne procjenjuju premanjihovoj kvaliteti, već prema kvantiteti, prema cijeni koju imaju na tržištu, postaju roba koja sekao i drugi proizvodi prodaje na istom mjestu, zajedno sa čarapama, eto knjige. Otuda ironije icinizma kada na knjizi piše kao naslov cnjena cijena – 129,90 kn)- i sad, gdje je tu problem za Jamesona? Pa problem leži u tome jer, po njegovom mišljenju, postmodernizmu nedostaje kritička distanca i jer je on samo kao ukras postojećem društvu (on je stvoren od strane takvog društva). za razliku od modernizma gdje je kultura bila kritična,subverzivna, negativna spram drtvenih nejednakosti, on se pita da, s obzirom da postmodernizam u biti reproducira kapitalizam, može li on uopće onda biti kritčan?- on nije nikakav estetski stil koji dolazi nakon modernizma, već je to nova kulturalnadominantaznačajke tih 2 razdoblja:-
modernizam
(a i marksizam je jedna sveobuhvatna teorija proizašla iz modernizma): sasvojim temeljima u Prosvjetiteljstvu, baziran na principima vjere u napredak i vjere da se svijetmože promijeniti ljudskim razumom. Ta vjerovanja su bila temeljena na univerzalnimmjerilima, i nisu se odnosila na pojedinačni kontekst
.
Što se tiče moderne kulture, onanaglašava čistoću, autonomiju kulture u odnosu na društvo, imala je kritičku distancu premadruštvu. temelji se na koherentnom subjektu, centriranom, na objektivnosti.- umjetnost modernizma – destrukcija sintakse, fragmentirane rečenice, običan jezik zajedno sastandardnim (osobito u avangardi), no ta anti-umjetnost je ostala umjetnost,2
 
- a modernizam je propao jer je taj subverzivni element, kritički, u postmodernizmu postavren urobu, on je postao institucionaliziran, njega je logika kapitala preuzela i sama ga nastavila proizvodititi (reproducirati)
 -
sve one šokantne stvari modernizma, avangarde (brutalnost, seks, nasilje, grube riječi, višenisu šokantne, već ih je kapitalizam preuzeo i one se reproduciraju kao normalna stvar, više sešokom ne može doprijeti do pojednica, da počne djelovati, jer više ništa naprosto nije šokantno)(pr. da netko sad ode vršiti nuždu nasred New Yorka, u ime kulture, nitko se ne bi okrenuo zanjim, jer je to već viđeno, a prije je to bio stav kulture, da šokira i ukaže na svoje potrebe, probleme)- postmodernizam, s druge strane, smatra da ne možemo prodrijeti u istine društva, u društvo posebi, jer je ono u konstantnoj promjeni i ne može se objasniti totalizirajućim postavkamamodeniteta- njega brine politička slabost postmodernizma, pogotovo što se tiče fragmentiranog subjekta – dakle u čemu je stvar? Postmodernizam stvara fragmentirane subjekte koji nemaju jedinstveniidentitet već mnogostruki, on je stalno u mjeni, dakle ljudi više nisu cjeloviti, koherentni. Aznamo da je za političko, (marksističko) revolucionarno djelovanje potrebna svjest o sebi, oklasi u kojoj se nalazi subjekt? Što mislite, u svjetlu tih marksističkih želja, zašto nije dobro da je postmodernizam pun fragmentiranih subjekata? Zato jer oni ne mogu djelovati takonekoherentni.-
prelazimo na tekst
:- on na početku kaže da je postmodernizam obilježen radikalnim prelomom krajem 50-ih i početkom 60-ih u odnosu na modernizam i sad nabraja kakve se sve nove vrste umjetnosti,književnosti nalaze u postmodernizmu (Andy Warhol u likovnoj umj., John Cage u glazbenoj,Pynchon u književnosti, «Dražba predmeta 49»)- on kaže da je njegovo viđenje postmodernizma proizašlo iz debata o postmodernoj arhitekturi,koja je nastala nakon razočarenje u modernizam u arhitekturi, jer se njime razaralo tkivotradicionalnog grada i kulture susjedstva- glavna značajka svih postmodernizama: izbrisana je visoko modernistička granica izmeđuvisoke i tzv. niske, masovne ili komercijalne kulture, str.188. obratimo pažnju na negativnetermine koje koristi (degradiranim), može li se ovdje čitati kritika postmodernizma jer je u sebeutisnuo tzv. nisku kulturu, koja je produkt logike kapitalizma?3

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
Peeka Boo liked this
Ela Gašperov added this note
Ovacije! Izvrsno obrađeno.
duspis liked this
_0t_ liked this
Milan Djordjevic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->