SVEUILITE U RIJECI

KULTURNI TURIZAM GRADA KATELA SEMINARSKI RAD

KULTURNI TURIZAM GRADA KATELA SEMINARSKI RAD

SADRAJ 1.1. Katela Danas......................................................................................................................5 1.2. Zatiena parkovna arhitektura Katela.........................................................................6 1.3. Katelansko kulturno.zabavno ljeto.................................................................................6 1.4. Ribarske veeri...................................................................................................................7 2. SEDAM KATELA....................................................................................................................9 2.1. Katel tafili......................................................................................................................9 2.1.1. Turistiko nasellje Resnik...........................................................................................10 2.1.2. Stara maslina...............................................................................................................11 2.2. Katel Novi........................................................................................................................12 2.2.1. Kozjak..........................................................................................................................12 2.3. Katel Stari........................................................................................................................13 2.4. Katel Luki.....................................................................................................................13 2.4.1. kolski botaniki vrt O.. Ostrog ..............................................................................14 2.4.2. Povijesni perivoj Park Vitturi..................................................................................14 2.4.3. Miljenko i Dobrila.......................................................................................................15 2.5. Katel Gomilica.................................................................................................................16 2.6. Katel Kambelovac...........................................................................................................16 2.7. Katel Suurac..................................................................................................................17 ZAKLJUAK................................................................................................................................18

III

UVOD Podno brda Kozjak izmeu Solina i Trogira smjestila sa Katelanska rivijera koju ini ukupno sedam Katela: Katel Suurac, Katel Gomilica, Katel Kambelovac, Katel Luki, Katel Stari, Katel Novi i Katel tafili. Glavna prometnica koja ih sve povezuje je stara katelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tumana, velikim dijelom izgraena jo u doba generala Marmonta. Djelo je teorijske prirode i sadrava informacije i podatke prikupljene na temelju teorijskog istraivanja srodne literature i podataka iz znanstvenih lanaka. U djelu su koritene metoda promatranja, metoda analize koja mi je pomogla u donoenju zakljuaka na temelju prikupljenih podataka i metoda sinteze. Svrha je ovog rada osvrt na stanje Grada Katela u pogledu razvoja kulturno.povijesnog turizma, te utvrditi sadanje stanje kao i osvrt na prola stanja vezana za ovu tematiku. Djelo je sastavljeno od dva poglavlja. Prvo poglavlje se sastoji od etiri podpoglavlja i u njemu je obraena tema povijesne i kulturne batine grada Katela. Drugo poglavlje se sastoji od sedam podpoglavlja i u njemu je obraensvaki Katel zasebno te su istaknute njihove najvanije kulturno povijesne manifestacije kao i njihovo povijesno nasljee.

1.

POVIJEST I KULTURNA BATINA GRADA KATELA

Na podruju Grada Katela svoj su trag ostavila sva povijesna razdoblja; tu je lovio praovjek iz starog kamenog doba to dokazuje Mujina peina na zapadnim obroncima s nalazima koji potjeu iz 45 000 g. prije Krista.1 Na Kozjaku se i danas nalaze mnogobrojni nalazi koji potjeu iz ilirskog razdoblja. Za vrijeme grke i rimske vlasti Katela doivljavaju gospodarski procvat i civilizacijski rast o emu svjedoe ostaci mnogih antikih vila i naselja Siculi smjetenog na Resniku. Hrvati su u 7. stoljeu naselili blage padine Kozjaka o emu, kao nijemi svjedoci toga vremena, svjedoe starohrvatske crkvice. Trogirski i splitski vlastelini su zajedno sa crkvenim velikodostojanstvenicima na obali mora ili na hridima izgraivali katele kako bi zatitili ljetinu i seljake. Sve su to radili uz odobrenje venecijanskih vlasti. Tako utvreni dvorci kateli zaista su sa svojim kulama, opkopima, pukarnicama i pokretnim mostovima prema kopnu djelovali kao utvrde. Sa strane okrenute moru izgraivani su u stilu renesansnih ljetnikovaca, sa irokim prozorima i balkonima. itelji starih sela smjetenih na padinama Kozjaka oko katela su potraili utoite i sigurnost i izgradili nova utvrena naselja. Poljoprivreda, maslinarstvo i vinogradarstvo su stoljeima bile najvanije grane gospodarstva i temelji ekonomske moi ovog podruja. O tome svjedoe velike crkve sa zvonicima koje su ukraavali poznati umjetnici tog vremena, srebrni i zlatni zavjetni darovi koji se i danas uvaju u crkvenim riznicama, te narodna nonja poznata po zlatnim ukrasima i zlatovezu. Oko 16 katela izgraeno je sedam sela: Katel tafili, Katel Novi, Katel Stari, Katel Luki, Katel Kambelovac, Katel Gomilica i Katel Suurac, koja su rasla, razvijala se i konano spojila u grad Katela. U svojim gradskim jezgrama su do danas zadrala autohtonu dalmatinsku arhitekturu, kue sa solarima, balaturama, konobama, kaletama i trgovima. 1.1. Katela Danas Grad Katela je smjeten na obali Katelanskog zaljeva i sa preko 40 000 stanovnika je drugi po veliini grad u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Protee se u duljini od 17 km. Posebnost ovog grada lei u injenici da se razvio oko 7 mjesta tj. oko utvrda katela, a svako mjesto ima svoje specifinosti koje karakteriziraju ovaj mediteranski kraj. Posljednjih godina su se osim ovih 7 sredita razvila jo dva manja centra, Radun i Rudine. Istoni dio grada odnosno podruje Katel Suurca malo je industrijsko sredite u kojem se nalazi tvornica cementa i eljezara te mnogi trgovaki centri. Poljoprivreda je razvijena u Katelanskom polju i na padinama Kozjaka gdje se uzgajaju razliite kulture, tradicionalne za ovaj kraj. U novije vrijeme procvat doivljava i uzgoj maslina, vinove loze i treanja. Zapadni dio grada je turistiki orjentiran. To je podruje u kojem se nalazi najvei broj smjetajnih kapaciteta - turistiki apartmani, sobe za iznajmljivanje, kampovi, hoteli. U Katel Gomilici se nalazi i novosagraena marina Katela koja omoguava prihvat privatnih i charter brodova. Katela su jedan od najbolje prometno povezanih gradova pa tako osim meunarodne zrane luke Split Katela, postoji i eljeznika stanica u Katel Starom dok je s autocestom Split Zagreb povezan izlazno ulaznim odvojcima od kojih su najblii oni u Prgometu i Vuevici U Katelima djeluju mnoge udruge i ustanove koje svojom aktivnou obogauju kulturni ivot grada cijele godine. Muzej grada Katela smjeten je u dvorcu Vitturi, a izlobeni prostor u nekadanjem biskupovom ljetnikovcu u Katel Suurcu. Tijekom veljae se u Katel Suurcu, Katel Kambelovcu i Donjim Katelima (tafili, Novi, Stari) tradicionalno
1

Tadin, M.:Katelanska narodna etvorka , Grad Katela, 2007 str.41.

odravaju karnevalske sveanosti. Tradicija tih sveanost u Donjim Katelima traje ve vie od 150 godina. Svake godine, u razdoblju od 01.07. 31. 08., odrava se "Katelansko kulturno ljeto" tijekom kojeg se odri vie od 60 manifestacija - izlobe slika, kazaline predstave, koncerti ozbiljne i zabavne glazbe, folklor, portska natjecanja te feti (ribarske, lovake, planinarske). Priredbe se odravaju u svim mjestima i to u najatraktivnijim prostorima povijesnih jezgri mjesta, Katelima, obali itd. Moemo posebno istaknuti "Veeri dalmatinske pisme" koje se u Katel Kambelovcu odravaju u srpnju a koje njeguju klapsku pjesmu u tradicionalnim i modernim aranmanima. 1.2. Zatiena parkovna arhitektura Katela "Sedam sela poredanih kao sedam labudova" preraslo je u grad Katela. Na veem dijelu Katelanskog polja jo uvijek se izmjenjuju vinogradi, maslinici, nasadi treanja i smokava te autohtona mediteranska vegetacija sa zatienim spomenicima prirodne batine i parkovne arhitekture. U Katel tafiliu raste maslina (olea europea) koju Katelani zovu Mastrinka. Stara je preko 1500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz june Italije ili Grke. Kako su na tom prostoru nekada bili posjedi rimskih veterana, pretpostavlja se da je ona ostatak sa nekog poljoprivrednog dobra onog vremena. Maslina spada u sortu uljarica i ima sitne listove i plodove. Sustav korijenja je razvila u prostoru od 100 metara, obujam debla joj je 6 metara, promjer kronje 22 metra a visina 10 metara.2 Spomenikom prirode proglaena je 1990. godine. Urod se prerauje u maslinovo ulje koje, u replikama grkih lakrimarija, predstavlja autohtoni katelanski suvenir. Hrast medunac (quercus pubescens willd) koji se nalazi pokraj romanike crkvice sv. Kuzme i Damjana u Katel Gomilici, svojom ljepotom i veliinom privlai pozornost svih posjetitelja ovog starog katelanskog okruja. Park oko hotela "Palace" u Katel Starom kojeg je 1910. godine utemeljio dr. Petar Kamber, nekadanji vlasnik hotela i zaljubljenik u Katela, takoer predstavlja spomenik parkovne arhitekture. Park se prostire na povrini od 35 000 etvornih metara. Na istonim padinama Kozjaka, u Katel Suurcu, nalazi se Kaoina gaj, jedinstveni primjer vegetacijski i floristiki odlino ouvane visoke makije i ostalih autohtonih vrsta koji je ba iz tog razloga zatien zakonom. 1.3. Katelansko kulturno.zabavno ljeto Svojom ljetnom ponudom grad Katela otvoren je za sve kulturne ukuse. Za one koji vole ozbiljnu glazbu u dvorcu Vitturi cijelo se ljeto odravaju koncerti klasine glazbe i izlobe; zaljubljenici u tradicionalnu dalmatinsku kulturu svoje e mjesto nai u starogradskim jezgrama i Veerima dalmatinske pisme uivajui u klapskoj pjesmi, a za one nezasitne zabave Katela tijekom srpnja i kolovoza ugostite najvee zvijezde hrvatske estrade. U Katelima se po etvrti put odrala likovna kolonija, pod nazivom "Likovna kolonija - Suurac 2011". Katelanska likovna kolonija, u kojoj su sudjelovali brojni likovni umjetnici iz itave Hrvatske, odrava se u Planinarskom domu "Putalj" u Katel Suurcu, gdje su slikari ujedno smjeteni dok budu stvarali svoja nova djela inspirirana katelanskim prirodnim ljepotama i katelanskim znamenitostima, te je na tej nain Katelansko kulturno ljeto obogaeno za jo jednu manifestaciju. Katelansko kulturno i zabavno ljeto, u organizaciji Grada Katela, odvija se tijekom srpnja i kolovoza. Iz Upravnog
2

Ibidem str. 68.

odjela pravne i kadrovske poslove, drutvene djelatnosti, branitelje i mlade pozivaju sve udruge, kojima su odobrena sredstva za sufinanciranje programa da se s tim programima ukljue u realizaciju kulturnih i zabavnih dogaanja. Dobrodoli su i svi i ostali, koji vlastitim sredstvima ele realizirati svoje programe u okviru Katelanskog kulturnog i zabavnog ljeta, a Grad e svim kvalitetnim programima pruiti organizacijsku podrku. Tijekom srpnja i kolovoza, gotovo svakodnevno odvijaju se programi koji obuhvaaju koncerte klasine glazbe, klapske i folklorne veeri, predavanja, predstavljanja knjiga, radionice, izlobe. Za organizacijske trokovi ovih dogaanja u Katelima, iz gradskog prorauna izdvaja se dodatni iznos od oko 600.000 kuna. 1.4. Ribarske veeri Ribarske veeri su jedna neizbjena ugostiteljsko-turistika usluga koja se odrava u veernjim satima na raznim privlanim mjestima: Riva, trgovi, obala, luica ili bilo koji iri prostor u turistikim mjestima, koji dozvoljava okupljanje veeg broja ljudi. Ribarske veeri su uvijek u programu sa glazbom, dalmatinskim klapama, prodajnim kioscima, nastupima folklornih grupa i prodajom domaih specijaliteta. Sva ta kombinacija lijepe glazbe, dalmatinskih specijaliteta i suvenira, predstava i ugodnog mirisa hrane, privlai velik broj lokalnog stanovnitva, gostiju i turista koji su tu doli da se razonode uz dobra jela i dalmatinska vina. Ribarske veeri su postali tradicija, tako da to organizira svako turistiko mjesto u Dalmaciji za vrijeme glavne sezone. Takva manifestacija je korisna za sve uesnike u turistikoj ponudi i gospodarstvo tog mjesta i regije. Tradicionalna ribarska feta u Katel Starom, svake se godine nae u kalendaru Katelanskog zabavnog ljeta.

2. SEDAM KATELA Povijest Katela see daleko u prolost pa tako moemo nai i ostatke praovjeka, neke ostatke iz dijelova ilirskog razdoblja, ali i ruevine vila iz antikog razdoblja. Tijekom 15. i 16. stoljea trogirski i splitski vlastelini zajedno s Crkvom su gradili katele kako bi zatitili posjede i stanovnitvo od napada Turaka. Zidine utvrda okrenute prema moru graene su renesansnim stilom. Prirodne, kulturne i klimatske posebnosti Katela oduvijek su bile zanimljive putnicima namjernicima, a njihova je ljepota predstavljala nadahnue mnogim pjesnicima. Andrija Kai Mioi pjevao je o Katelima usporeujui ih s Misirom, dok je Albero Fortis putujui Dalmacijom hvalio plodnost i ljepotu Katelanskog polja. Saski kralj Friedrich August je 1838.g. posjetio ovaj kraj i obiao Katela koijom.3 U svojim je uspomenama zabiljeio da se Katela mogu usporeivati sa najljepim i najzanimljivijim mjestima Europe. Ida Von Reinsberg Duhringsfeld, njemaka spisateljica, Katela je posjetila 1852.g. u rujnu i listopadu. Svoje je dojmove objavila u knjizi "Aus Dalmatien" u kojoj se divila bjelini Katela i plavim tonovima maslina te obiajima i nainu ivota. 1894.g. Katela su posjetili sudionici I. Starokranskog kongresa u organizaciji dr. Frane Bulia. Godinu kasnije, iz Njemake su stigle prve skupine putnika koje se doista moe nazvati turistima. Kako u Katelima nije bilo osnovnih uvjeta za boravak turista, 1899.g. je utemeljeno "Drutvo za ustanovljenje ljeilita i podignue kupalita na obali Donja Katela" s ciljem izgradnje potrebnih turistikih objekata. Drutvo je prestalo s radom 1903.g. Lukiki veletrgovac Antun Mlikotin 1901.g. u predjelu Ruinac gradi veliku kuu s deset soba u svrhu iznajmljivanja turistima. Na alost, ve 1903. Mlikotin bankrotira, a kua se prodaje. 1925.g. u njoj je otvoreno odmaralite eljezniara. Prvi turistiki pansion s ureenom plaom za kupae otvorio je 1909.g. u Katel Lukiu eki lijenik dr. Henrik oulavy kupivi katel Tartaglia - Ambrossini. Godine 1928. dr. Petar Kamber otvorio je hotel "Palace" u Katel Starom koji je u to vrijeme bio najreprezentativniji turistiki objekt katelanske rivijere. 1936.g. osnovano je "Opinsko kupalino povjerenstvo za Donja Katela" (Katel tafili, Katel Novi, Katel Stari, Katel Luki) sa namjerom jo bolje organizacije turistike djelatnosti i dostizanja kvalitetne razmjene usluga. Turisti danas svoj odmor mogu provesti u Turistikom naselju Resnik, hotelima Palace, Adria i Katel, Villi arko, motelu Tamaris, u privatnom aranmanu, u brojnim sobama i apartmanima koji se iznajmljuju, te u nekoliko kampova. U Katel Gomilici nautiari mogu nai mirnu luku. Uz more i sunce, kupanje, etnje, kulturno povijesne spomenike, Katela nude i kulturno zabavne priredbe kao to su izlobe, koncerte, ribarske fete, raznovrsne sportsko rekreativne sadraje kao to su tenis, minigolf, stolni tenis, ribolov, ronjenje, planinarenje i pjeaenje. U veernjim satima odravaju se zabave na terasama i kaletama, dok se u konobama i restoranima slue domai specijaliteti. Organiziraju se takoer i izleti u bliu i dalju okolicu. Katela su 2003.g. nagraena bronanom plaketom europskog udruenja za cvijee i okoli "Zlatni cvijet Entente Florale".

2.1. Katel tafili

Ivasovi, F.: Katel Stari:crtice iz njegove povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 2001 str.25.

Utvrdu s dvoritem, danas poznatu kao katel Rotondo, dao je 1508.g. izgraditi trogirski vlastelin Stjepan tafileo, na morskoj hridi. Stambeni dio katela nalazio se na junoj strani gdje se nalaze i vrata za naputanje katela brodovima. Zanimljivo je da je prezime i obiteljski grb uzeo grozd - grki staphile. Oko naselja stvoreno je naselje pravokutnog tlocrta, okrueno jarkom. Iz sela su preko pokretnog mosta vodila Sela vrata. Prostor je nazvan Brce. Tako se samo u Katel tafiliu i Katel Novom Brca nalaze na periferiji sela, dok se kod ostalih nalaze uz sam katel. Uz obrambene zidine sagraen je katel obitelji Ferra, danas u vlasnitvu obitelji Pera. Na zapadnom dijelu Katel tafilia nalazi se kula Nehaj koju su 1548.g. poeli graditi Ljudevit i Ivan Lodi. Kula je sagraena do gornjih pragova prozora prvog kata. Radovi su prestali nakon smrti brae Lodi, a kako nisu imali mukih potomaka, keri i zetovi su odustali od gradnje. Kula Nehaj, iako nedovrena, plijeni poglede likovnjaka, pjesnika i turista. Ponekad za vrijeme plime izgleda kao da plovi morem. Prva crkva u tafiliu sagraena je 1566.g. na kojoj su do dananjeg, baroknog izgleda izvrene brojne preinake. U njoj se nalazi udotvorna ikona iz 16.st., tradicionalni katelanski zlatni nakit, te kipovi sv. Blaa i sv. Lucije, radovi Marina Studina. Crkva sv. Juraja od estinja je starohrvatska crkva iz 12. st. na kojoj se posebno istie lijepi nadvratnik ukraen stiliziranim liem i kriem.4 Oko nje se nalazi staro groblje s ouvanim stecima od kojih jedan ima ugraviran polumjesec. Na ovom podruju se nekada nalazilo srednjovjekovno selo estinj Miran koje se prostiralo du obronka planine Treanice. Na vrhu Velikog Bijaa (208 m) sagraena je crkvica sv. Nofra. Na proelju se nalazi natpis o obnovi crkve koji potjee iz 1475.g. to dokazuje da potjee iz ranog doba. Crkvu karakterizira lijepi gotiki svod. Ispod brda se nalaze Bijai, znaajno povijesno naselje iz perioda od antikih vremena do srednjeg vijeka. Na antikim ostacima sagraena je ranokranska bazilika a u 9. st. crkva sv. Marte. Od ranog srednjeg vijeka, 9.st. pa sve do kraja XI. stoljea Bijai su bili jedno od glavnih sredita Hrvatske drave. Tu je otkrivena i jedna od najstarijih starohrvatskih crkvi, Crkva sv. Marte. To je predromanika trobrodna graevina s uglatom apsidom i temeljima zvonika na proelju. Oko nje se nalaze i ostaci drugih graevina te kasnoantiko i starohrvatsko groblje. Na toj su lokaciji provoena arheoloka istraivanja tijekom kojih je pronaen kameni namjetaj starohrvatskog graditeljstva, ukraen pleternom plastikom. Pronalasci su pohranjeni u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, te u Muzeju Grada Katela. Dananju crkvicu dao je 1908.g. sagraditi don. Frane Buli, pored ruevina crkvice sv. Marte. Bogati nalazi dokazuju da su tu stolovali hrvatski narodni vladari a u prijepisu Trpimirove darovnice koja je napisana i proitana 4. 3. 852.g. stoji: "Ja knez Hrvata " i " Uinjeno u mjestu koje se zove Bijai" ime se potkrepljuje gore navedena tvrdnja. Makadamskim putom izmeu Treanice i Opora u smjeru Prosike stie se do lovakog doma Tikvenjak, smjetenog u lovitu o kojem se brine Lovako drutvo Donja Katela. Na zapadnoj granici katelanskog prostora nalazi se Mujina pilja u kojoj se ve dugi niz godina provode arheoloka istraivanja. Pronaeno je mnogo kamenog orua, obraenih ivotinjskih kosti i ognjita. Dokazano je da su nalazi stari oko 45 000 godina to kazuje da je na tim prostorima obitavao i lovio praovjek - neandertalac i to u vremenima kada je kopno sezalo sve do otoka Visa. 2.1.1. Turistiko nasellje Resnik

F.Ivasovi op.cit. str.30

10

Hoteli Resnik i Adria, kamp i privatni smjetaj garancija su ugodnog boravka svakom turistu koji se nae u Katel tafiliu. Turistiko naselje Resnik smjeteno u zelenilu izmeu Trogirai Katel tafilia. Resnik se sastoji od hotela Resnik i bungalova Resnik. Naselje Resnik raspolae s 228 soba i nalazi se 20 m od mora i vlastite ljunane plae, 1 km od zrane luke Split. U ponudi su razni sportsko-rekreativni sadraji. Hotel Resnik ima osigurano parkiralite, restoran u sklopu hotela, bar u sklopu hotela, stolni tenis, tenis tereni, staze za etnju i jogging, ljunana plaa. Turistiko naselje Resnik se nalazi u zapadnom dijelu Katelanske rivijere, oko 6 km udaljeno od Trogira i oko 20 km od grada Splita. Resnik je prostrano naselje koje se nalazi u prirodi sa lijepim ljunanim plaama. U centralnoj zgradi su recepcija i restoran, a tu je takoer i aperitiv bar s prostranom natkrivenom terasom i trgovina. Plaa je 50-ak metara udaljena od paviljona i bungalova, te je prekrasna ljunana plaa s grubim pijeskom i postupnim ulazaskom pogodna za djecu, s jedne strane, a na drugoj strani se nalazi betonirano kupalite. Na udaljenosti od oko 600 m od posljednjeg reda bungalova nalazi se pista za slijetanje zrane luke Split.5 Zrani promet je organiziran tako da najmanje remetiti mir gostiju. Zrakoplovi se mogu vidjeti i uti ali, prema iskustvu mnogih zadovoljnih klijenata, niti najmanje ne ometaju boravak u naselju. Autobusna stanica udaljena je oko 200 m, a autobusi voze ili u smjeru prema Spltu ili prema Trogiru i to otprilike svakih 30. min. Turistiko naselje Resnik idealno je za odmor obitelji s djecom. 2.1.2. Stara maslina U Katel tafiliu raste iznimni spomenik prirode, maslina stara vie od 1500 godina. Godinji urod ove masline prerauje se u ulje koje se u replikama staklenih grkih lakrimarija koristi kao autohtoni katelanski suvenir. Spomenikom prirode je proglaena 1990.g Na irem poduju regije danas vie takve sorte masline nema, pa se predpostavlja da je donesena iz june Italije ili Grke. U antiko vrijeme, tonije u I stoljeu poslje Krista, ovaj prostor izmeu Salone i Traguriuma bio je vano poljoprivredno podruje s brojnim Rimskim ladanjskim vilama. U vrijeme cara Klaudija (10.-54. poslje Krista) zemlja je bila podjeljena isluenim vojnicima - veteranima. Ta injenica navodi na predpostavku da su rimski vojnici na svoja poljoprivredna dobra, u Klaudijevom naselju Siculi, koje je bilo smjeteno na irem podruju dananjeg Resnika, donjeli i sjeme masline. Tisuu i petsto godina stara maslina primjerak je ove vrste, a danas se nalazi u dvoritu djejeg vrtia Maslina u Katel tafiliu u vlasnitvu obitelji Perii. Spada u sortu uljarica, sitnih je listova i plodova, nema glavno korijenje ve sustav korijenja koji je razvila u prostoru od 100 metara. Obujam debla je 6 metara, promjer kronje 22 m, a visina 10 m. Spomenikom prirode, proglaena je odlukom Skuptine opine Katela, 1990. godine, a razmatra se mogunost njezinoga upisa na listu svjetske prirodne i kulturne batine pri UNESCO-u. Radi ouvanja zdravlja ovog izuzetno starog stabla potrebna je bioloka zatita. Izraen je projekt sanacije i revitalizacije masline ije je deblo oteeno, sredinji dio je mrtav, odnosno upljina, a hranidbeni sokovi teku vanjskim slojem kore koja ujedno titi i unutarni oslonac. Gornji dio kronje je znatno oslabljen i bolestan radi oteenog debla, te se provodi ljeenje u suradnji s Institutom za Jadranske kulture. Uz sanaciju masline provodi se i ureenje okolia, koje bi trebalo doprinjeti zdravlju starog stabla. Ouvanje ovoga rijetkog spomenika u kojemu se sjedinjuju priroda i povijest te je vaan za kulturu i sliku Dalmacije, znaajno je i za njegovanje tradicije i za ouvanje prirodnih prostora nae zemlje. 20.4.2001. godine je Hrvatska pota izdala prigodnu
5

www.kastelanska-panorama.com/category/price (02.12.2011.)

11

potansku marku nazvanu 15. stoljea masline u Katel tafiliu. Marka je izdana u arku od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana. 2.2. Katel Novi Trogirski vlastelin Pavao Antun ipiko dao je 1512. g. sagraditi svoj katel u obliku etverokutne kule oko kojeg se kasnije razvilo naselje, obrambenim zidom okrueno sa istone, sjeverne i zapadne strane, a s june strane morem. Sa sjeverne strane, na ulazu u selo, na mjestu gdje se nalazio pokretni most, nastalo je Brce na kojem je 1775.g. sagraena bratska kua sa satom. upna crkva sv. Petra od Klobuca sagraena je na temeljima crkve iz 13. stoljea. U njoj se nalazi vrlo bogata riznica srebra i crkvenog ruha. U Katel Novom je roen i akademski kipar Marin Studin (1895 - 1960). Bio je uenik Ivana Metrovia, a kip sv. Roka kojeg je izradio krasi crkvicu sv. Roka iz 16. stoljea. Autor je i spomenika "Vjesnik slobode" koji dijeli Katel Stari od Katel Novog dok su ostala njegova djela pohranjena u galeriji Studin i trenutno su nedostupna za javnost. U polju iznad Katel Novog od pamtivjeka se uzgaja vinova loza a poetkom 19.st. vinograde je napala i pokosila filoksera. Nakon toga su obnovljeni, a posaene su i nove vrste vinove loze. Starih sorti kao to je npr. katelanski crljenak, u svijetu, a posebno u Kaliforniji poznatiji kao Zinfandel, ostalo je vrlo malo. Domovina te amerike loze je Katel Novi gdje nekoliko trsova jo uvijek raste u vinogradu gospodina Radunia. Posaeno je i nekoliko novih vinograda te loze, a loza katelanskog Crljenka pronala je svoje mjesto i u Biblijskom vrtu. Didii iz sela piljana su 1189.g sagradili i osnovali kao beneficij crkvu Gospe od piljana ili Stomorije u Katelanskom polju i na taj nain stekli pravo izbora upnika koji se izdravao od prihoda beneficija. U zid crkvene apside ugraen je fragment starokranskog reljefa koji prikazuje dva dupina i kri.Crkva je okruena stoljetnim stablima, u njezinom dvoritu se nalazi izvor vode to je pruilo idealne uvjete za pokretanje Biblijskog vrta koji je utemeljen u ast prvog dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. U njemu ve rastu neke, a tijekom vremena e biti posaene sve biljke koje se spominju u Bibliji. Biblijski vrt je ureen na temelju idejnog rjeenja Dobrile Kralji i arhitekta Ede egvia. 2.2.1. Kozjak Na junim padinama Kozjaka, izmeu brda i mora, izmeu planinskog grebena i pitome obale Katelanskog zaljeva, sauvan je prirodni rezervat - Stomorija. Katelansko polje, zatieno Kozjakom od vjetrova sa sjevera, a izloeno suncu juga, podneblje je sa dahom mora i soli Mediterana. Ljube se tradicionalni dalmatinski kontrasti, kamenjar i krta zemlja, makija i draa, loza i maslina, smokva i brnistra do mora. Bezbrojne kamene gomile, prizide i suhozidine, svjedoci su uporne borbe i suivota ovjeka i prirode. Osloboditi zemlju od kamenja, vjekovna je potraga za plodnom zemljom. Umorna ruka teaka stvara kamene katedrale, spomenik trudu i znoju, upornosti, preivljavaju. Kamen po kamen, stina po stina, bovan po bovan, suhozid, gomila, pa tako generacijama, kamen ostane u genima. Maklin i motika ne trebaju antikorozivnu zatitu. Usred ovakvog ambijenta stoljeima je stvoreno svetite, sa crkvom Gospe od Stomorije u centru. Sam toponim Gospina njiva govori o odnosu puana i ovog lokaliteta. Sredite ovog svetita je crkva Gospa od Stotnorije (ili Sv. Marija od pi-Ijana - Spiljan je prvo srednje vjekovno 12

podkozjako naselje). Prva je crkva graena 1189., dananja je podignuta u 18. stoljeu. Oltar crkve nai su srednjovjekovni preci, ne sluajno, podigli ba iznad izvora ive vode, svjesni kako je voda izvor ivota. Izvor je odatle kanaliziran u mali bazen unutar zapadnog dijela dvora crkve, gdje je voda na usluzi i koritenju. Voda zatim kroz otvoreni jarak obilazi zapadni i juni zid dvora, pa kroz otvoreni zdenac - toilo, pilo, uz ubor nudi okrijepu prolaznicima, ljudima i ivotinjama. Ponovo kanaliziran ispod kolno-pjeakog puta, daje svoj doprinos potoku Stomorja i kree prema Jadranu. Plato ispred crkve, tono je 100 metara iznad mora, to omoguava nesmetane vizure na cijeli Katelanski zaljev do Marjana i iova. Crkva, njeno dvorite, izvor pitke vode, potok, predjeli Jidro i Gospina njiva, ine sretnu cjelinu, prikladnu za ostvarenje ideje Biblijskog vrta. 2.3. Katel Stari Koriolan Cipico, trogirski vlastelin pisac, humanist i vojskovoa u ratu na Lepantu je 1476.g. u Katel Starom, na morskoj hridi dao izgraditi svoj katel. Katel je bio spoj tvrave i palae, odvojen od kopna opkopom, a sa kopnom spojen pokretnim mostom (brvnom). Otuda potjee i naziv za prostor pred katelima - Brce (brvce).6 Nakon poara je 1493. obnovljen u renesansnom stilu s dvoritem s arkadama i junim balkonom kojeg krasi obiteljski grb. Oko dvorca su svoje kue izgradili stanovnici kozjakog sela Radun. Oko sela su 1507.g. izgradili utvrdu a do danas su sauvani perimetri sela s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom ba kao na nacrtu mjesta iz 1704.g. Unutar sela nalazi se crkvica sv. Josipa koju je u 17. stoljeu sagradio Celije ipiko. upna crkva sv. Ivana Krstitelja, sagraena izvan utvrenog sela, posveena je 1641.g. a obnovljena 1714.g. Unutranjost je ukraena s pet mramornih oltara i pet oltarnih pala. U njoj se uva udotvorna ikona iz 16 stoljea - Gospa od Milosti, tijelo sv. Felicija, zatitnika sela. Zapadno od crkve se nalazi palaa obitelji Celio Cega, sagraena u 16. stoljeu, a neto dalje, u smjeru zapada, u moru se naziru temelji katela Andreis. Posebnost nove upne crkve je u vremenu trajanja njezine izgradnje, koja je trajala od 1871. 1970. godine. O postojanju sela Radun smjetenog na obroncima planine Kozjak svjedoi starohrvatska crkva sv. Jurja od Raduna iz 10./11. stoljea. To je jedina crkva sauvana u izvornom obliku. Jednobrodni prostor izvana je ukraen plitkim niama, a iznutra lepezama. Vanjski zid pravokutne apside ralanjen je niama. Arheoloka istraivanja provedena na okolnim grobovima ukazala su na kontinuitet pokapanja od 9. do 15. stoljea. Starohrvatski nakit i predmeti pronaeni u grobovima uvaju se u Muzeju grada Katela. Iz Katel Starog do prijevoja Malaka (480 m) vodi obiljeena planinarska staza. Na prijevoju se nalaze planinarski domovi Malaka i Split koji ujedno predstavljaju polazne toke planinarskih staza prema Kozjaku i Katelanskoj zagori. To je ujedno najlake dostupan vidikovac sa velianstvenim pogledom na Katelansko Velo i Malo polje, zaljev, Split, Marjan, Trogir te srednjodalmatinske otoke. Na oblinjem vrhu je u pravcu zapada sagraena kapelica s kriem kao spomen svim Katelanima koji su svoje ivote izgubili u Domovinskom ratu. 2.4. Katel Luki Mihovil Rosani je 1482.g, na zapadnom dijelu dananjeg Katel Lukia izgradio svoj katel koji je izvrstan primjer gradnje katela na morskim hridima. Oko Ruinca se nalazilo manje selo koje je iz sigurnosnih razloga naputeno. Uz selo se smjestila crkva sv. Ivana. Nikola i Jerolim
6

Ivasovi, F.: Katel Stari:crtice iz njegove povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

13

Vitturi, trogirski plemii dobili su 1487.g.dozvolu od mletakog duda da izgrade dvorac katela uz more kako bi zatitili svoje obitelji i teake iz sela Ostrog na grebenu Balovan. Dvorac je izgraen u stilu raskone renesansne palae i zavren je 1564.g. Sastoji se od june rezidencijalne dvokratne graevine sa balkonom i izlazom na more u sluaju opasnosti. Na sjevernoj strani se nalaze dvije obrambene kule i maikul i pokretni most kao veza s kopnom. U 18 st. je pokretni most zamijenjen kamenim na jedan luk. U sredini dvorca nalazi se dvorite s arkadama dok su na I i II. Katu smjetene galerije. Danas se u obnovljenom dvorcu Vitturi nalaze Muzej Grada Katela, Turistika zajednica Grada Katela te druge kulturne ustanove. Postaje kulturno sredite Grada u kojem se odravaju izlobe, koncerti, kazaline predstave i sl. Oko katela je sagraeno selo s obrambenim zidom. Crkva Gospe od Uznesenja sagraena je 1530.g. u gotikom stilu i nalazi se na samom sjevernom rubu starog sela. Nova upna crkva je graena od 1776.g. do 1817.g. u stilu kasnog baroka. Katel Luki je poznat po legendi o mladom paru, Miljenku i Dobrili, katelanskom Romeu i Juliji ija je ljubav, iako okrunjena brakom, zavrila tragino. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se park - perivoj Vitturi, klasicistikog tipa iz druge polovice 18. stoljea. Utemeljio ga je Rado Micheli Vitturi a 1968. godine je proglaen spomenikom parkovne arhitekture. Uz Guetieva u Trstenu, Garanjinova u Trogiru i Borellijeva u Sv. Filipu i Jakovu ovaj park se moe pribrojiti rijetkim spomenicima te vrste.Nedaleko od parka Vitturi nalazi se granini kameni stup koji je u srednjem vijeku oznaavao granicu izmeu posjeda trogirskih i splitskih vlastelina. Na grebenu Balavan (259 m) koji se smjestio podno Kozjaka nalazi se crkva sv. Lovre od Ostroga, sela koje je nekada bilo sjedite didia - slobodnih seljaka sa vlastitim posjedima a koje se spominje 1171.g. Naselje je izgraeno na ostacima ilirske i rimske naseobine.Na Ilirskoj Gradini (637 m), najviem vrhu zapadnog dijela Kozjaka sagraena je crkva sv. Ivana Birnja. Na dan sv. Ivana od Birnja biralo se upana, pa je po tome vjerovatno i crkva dobila ime. 2.4.1. kolski botaniki vrt O.. Ostrog Nedugo nakon preseljenja O.. u Katel Lukiu u novu zgradu 1976. godine, uenici i nastavnici zapoeli su s ureenjem potpuno zaputenog prostornog okolia. Oko kolske zgrade, na povrini od 4 hektara raste vie od 1400 biljnih sorti koje potjeu sa svih strana svijeta i preteno su iz mediteranskog suptropskog podneblja. Najvei dio zauzima perivoj arboretum, graen u pejzanom stilu engleskog perivoja. Juni vrt je zbog svoje veliine i povoljne mikro-klime najbogatiji dio kolskog botanikog vrta. Tu se nalaze skupine autohtonog i egzotinog drvea, grmlja, trajnica i cvjetnica, npr. stabla kamforovca, eukaliptusa, avokada, akacija, sekvoja, libanonskog i himalajskog cedra, jasmina, bugenvile, itd. Panju posjetitelja pobuuje i skupina aromatinog i ljekovitog bilja, kamenjara sa sukulentama, te polje s biljkama vlanih stanita. U sjevernom vrtu se nalazi "mali park" izgraen u francuskom stilu, strogo simetrinih linija sa niskom ivicom od imira i bogatom kolekcijom oleandara. Na tom je prostoru izgraena kamena pozornica za kulturno umjetnika dogaanja. Sastavni dio vrta ini maslinik koji sa svojih 170 stabala i 45 sorti domaih i stranih maslina predstavlja najvei kolekcionarski nasad hrvatskog priobalja. 2.4.2. Povijesni perivoj Park Vitturi

14

Rado Micheli Vitturi, plemi iz Katel Lukia a ujedno i poznati poljoprivredni strunjak te predsjednik lukike Agrarne akademije, podigao je u drugoj polovici 18. stoljea prvi perivoj u Katelima. O tome svjedoi zavjetna slika Vitturijevih sa likom sv. Roka koji na dlanu dri perivoj a koja potjee iz 1760.g. Danas je taj perivoj poznat pod imenom Park Vitturi. Nalazi se na obali Katel Lukia i zauzima povrinu od 7450 etvornih metara. Prilog tvrdnji njegova postanka jest klasicistiki okvir te renesansno-barokne broderije od imira (Buxus sempervirens L.). Spomenikom prirode i kulture je proglaen 1968.godine. U obrazloenju Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture stoji: "Park Vitturi po svojoj irini i pristupu s mora predstavlja jedinstveni spomenik nae stare hortikulture. Slini su parkovi u Dalmaciji vrlo rijetko sauvani, pa se ovaj pored Guetieva u Trstenu, Garanjinova u Trogiru i Borellijeva u Sv. Filipu i Jakovu, moe ubrojiti u te rijetke spomenike nae vrtne arhitekture". U perivoju su do danas sauvane broderija od imira, stari primjeri empresa, alepskog bora, pinija lovora (Cupressus L., Pinus halepensis L., Pinus pinea L., Laurus nobilis L.) i dr. Posebno je zanimljivo egzotino drvee kao npr. firmijana (Firmiana simplex Bois.) iz porodice kakaovac, mirisavi kalikantus i dr. Vrt je desetljeima bio zaputen ali se njegovu povrinu uspjelo sauvati i sada se redovno odrava. Kako bi park mogao postati jedna od naih turistikih zanimljivosti potrebno ga je prvo sanirati i revitalizirati, za to je potrebna projektna dokumentacija. 2.4.3. Miljenko i Dobrila U drugoj polovici 17. stoljea, u Katel Lukiu ivjele su dvije plemike obitelji - obitelj Vitturi sa kerkom Dobrilom i plemi Adalberto Ruini sa sinom Miljenkom. Lijepi mladi i njena djevojka arko su se zaljubili, a obiteljska svaa njihovih oeva zbog feudalnih prava nad seoskim teacima prisilila ih je da se sastaju i vole potajno. U tome im je pomagala slukinja Antica. Meutim, roditelji su nekako saznali za njihovu vezu te su, kako bi ih razdvojili, Dobrilu stavili pod strogi nadzor majke, kontese Marije dok je Miljenko, prema savjetu odvjetnika Dorotea, poslan u Veneciju, u dudevu slubu. Malo je nedostajalo da Dobrilin otac, konte Radoslav, iz inata ugovori vjenanje svoje keri sa znatno starijim trogirskim plemiem Druimirom. U prirodnost i ispravnost takve brane veze ozbiljno je posumnjala Dobrilina tetka, kontesa Demetrija. Miljenku, koji je u to vrijeme bio u Veneciji, poruku o moguem vjenanju je dostavio jedan lukiki vojnik. Uspio je stii u Katel Luki na sam dan vjenanja i sprijeiti ga u najsveanijem trenutku brane prisege, pred zaprepatenim upnikom don Mavrom i mnotvom zaprepatenih svatova koji su se u tom trenutku nalazili u mjesnoj crkvi. Osvetoljubivi Dobrilin otac, konte Radoslav, odluio je za kaznu svoju kerku zatvoriti u koludriki samostan Sv. Nikole u Trogiru, meutim Miljenko je to pokuao sprijeiti doekavi lau na trogirskoj obali gdje je maem izazvao nered. Sudske su ga vlasti zbog toga, uz pristanak njegova oca, kneza Adalberta, prognale u franjevaki samostan na otoiu Visovcu, smjetenom na rijeci Krki blizu ibenika. Miljenko je tu upoznao seljanku Boicu koja je nekada bila Dobrilina dojilja. Po njoj je poslao poruku svojoj dragani da pobjegne iz trogirskog samostana u kojem se tada nalazila. Nakon to je uspjeno prevarila starjeinicu samostana, opaticu Gertrudu, pobjegla je, ali je Miljenko nije doekao na dogovorenom mjestu, blizu Trogira. Dobrila je potpuno sama lutala u olujnoj noi sve dok je ujutro nisu uhvatili hajduci. U ogromnom strahu, nezatiena djeva je, nakon obeanja da e je odvesti Miljenku u Visovaki samostan, prihvatila ponudu opasnih drumskih skitnica da poe s njima. U meuvremenu se Miljenko preruio u fratra kako bi sprijeio da ga hajduci ubiju. Naime, Dobrilin je otac, knez Radoslav, naruio od hajduka njegovo ubojstvo i to uz nagradu. Razoarana Dobrila je pomislila kako se on zaista zaredio te je izgubila svaku nadu da se eventualno tajno vjenaju na Visovcu. 15

Kada je saznao za bijeg svoje keri, knez Radoslav se, ohol i tiranski nastrojen, odluio posluiti lukavstvom kako bi sprijeio obiteljsku sramotu. Saznavi za kerkin bijeg i povrijeen u svojoj oholosti oca tiranina, konte Radoslav se posluio lukastvom da sprijei sramotu obitelji. Pruio je ruku pomirenja uvijek dobroudnom Miljenkovom ocu, knezu Adalbertu nakon ega su zajedno poslali na Visovac tri izaslanika iji je zadatak bio da nepokorene ljubavnike, Miljenka i Dobrilu, nagovore na povratak i sveano vjenanje u Katel Lukiu. Katelanski ljubavnici su prihvatili roditeljsku ponudu. Meutim, Dobrilin otac, knez Radoslav se nikako nije mogao pomiriti sa injenicom da je Miljenko ipak pobijedio i da e odvesti njegovu Dobrilu, kao svoju suprugu, u njihov novi dom, dvorac plemike obitelji Ruini. Obuzet nesavladivom mrnjom i osvetom, veer nakon vjenanja dvoje mladih u ljeto 1690. godine, knez Radoslav je na mostu ispred svog dvorca u Katel Lukiu ubio svog zeta iz kubure. Nekoliko mjeseci nakon nemilog dogaaja, Dobrila je od silne tuge izgubila razum, razboljela se i umrla. Njezina posljednja elja je bila da je pokopaju kraj Miljenka u crkvici Sv. Ivana na Ruincu koja potjee iz 16. st.. U toj se crkvici danas nalazi nadgrobna ploa na kojoj pie. "Pokoj ljubovnikom". U Katel Lukiu se osim njihova groba nalazi i izvorni Dobrilin dvorac Vitturi iz XV. XVI. st., Miljenkov katel Ruini iz XV.st te stara crkva iz 1530.god. u kojoj su vjenani. Prema ovoj legendi napisani su roman, drama i opera.

2.5. Katel Gomilica Prvotni naziv Katel Gomilice je bio Katel Opatica jer su ga splitske opatice benediktinskog reda sagradile u prvoj polovini 16. stoljea na otoiu Gomile po emu danas nosi naziv. Kralj Zvonimir je redu benediktinki poklonio posjed na kojem su one sagradile crkvu sv. Kuzme i Damjana. Ulaz u katel (Katilac) titi visoka kula u koju se ulazilo preko drvenog mosta. Kad se stanovnitvo naselilo unutar zidina ostali seljaci su poeli graditi nastambe oko zidina na zatienom prostoru uz obalu. Kralj Zvonimir je 1078. godine darovao samostanu benediktinki iz Splita posjed u Katelanskom polju, na kojem su one, u 12.st., sagradile crkvu sv. Kuzme i Damjana. Crkva je izgraena u romanikom stilu na temeljima ranije nekropole i starokranske crkve (ostaci starokranskih sarkofaga). Nalazi se u blizini rimske villae rusticae a u njoj se uvaju moi sv. Djevice Marije, sv. Kuzme i Damjana te ugarskog kralja sv. Stjepana. Ispred crkve raste hrast medunac star oko 700 godina ispod kojeg se, ako je vjerovati legendi, odmarao hrvatski kralj Zvonimir. Benediktinke su 1545.g zavrile gradnju Katilica na morskom grebenu zvanom Gomilica. Ulaz u katel i danas titi visoka kula u koju se ulazilo preko drvenog pokretnog mosta. Osim koludrica u utvrdu se uselilo i nekoliko obitelji iz poruenog sela Kozice dok su ostali sagradili svoje kue na obali, u neposrednoj blizini utvrde. Stara upna crkva iz 18 st. poznata je po izrezbarenim baroknim vratnicama. Fulgencije Bakoti, drvodjelac i sveenik roen je sredinom 18. st. u Katel Gomilici. Poznat je po izradi raspela od kojih se jedno nalazi u upnoj crkvi, dva poljudskom samostanu, jedno u Muzeju Grada Katela te nekoliko u talijanskim samostanima. 2.6. Katel Kambelovac

16

Braa Jerolim i Nikola Cambi, splitski plemii i zemljoposjednici, su 1517.g., u skladu sa odobrenjem iz 1478.g. na malom otoiu izgradili katel s namjerom da zatite sebe i stanovnike sela Laane i Kruevik. Katel ima cilindrini oblik (jedini takav u Katelima) koji je veoma pogodan za obranu od neprijatelja. Na prostoru Katel Kambelovca izgraeni su i kateli obitelji Grissogono i Lipeo. Seljaci iz starohrvatskog sela Kruevika su 1525.g. izgradili dva katela Veliku i Malu Pikeru. To je bio jedinstveni primjer u Katelima da su seljaci izgradili svoje utvrde. Zbog velikog broja katela, Katel Kambelovac je postao razvueno selo. Na padinama Kozjaka nalazi se crkvica sv. Martina od Kruevika, nekada sredite sela Kruevika. Danas crkvicu zovu Gospe na Krugu ili Gospe od Snijega. Sjeverno od Kruevika, na predjelu Laane odnosno na istoimenom obronku brda Kozjak nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Mihovila dok se na zapadnoj strani obronk7a nalazi straarnica - kua iz XVI. stoljea. Pri samom vrhu Kozjaka smjestila se kula Katilica. Do ovih crkava kao i do planinarskih domova pod Koludrom (325 m) i Orlovog gnijezda vode obiljeene planinarske staze. Uz brdo pa sjeveroistono uz glatku, okomitu liticu osiguranu elinim uetom izlazi se na hrbat Kozjaka, odakle vodi put do Velikog vrja Kozjaka (780 m) - gornji dio staze je namijenjen samo iskusnim planinarima. 2.7. Katel Suurac U Katel Suurcu se nalazi najstarija obrambena kula koju je 1392.g. sagradio splitski nadbiskup A. Gvaldo kako bi zatitio seljake naselja Putalj, smjetenog na obroncima Kozjaka oko crkvice sv. Jurja. Nizom dodatnih zahvata, kula je postala naselje uz more. Nadbiskup Averaldo je 1488.g. tu sagradio svoj ljetnikovac a svoj konani oblik katel je dobio 1509.g. Najstariju jezgru Suurca ini sklop Katilica kojeg ini dvorite utvrene palae - ljetnikovca na ijem se junom zidu nalaze raskono ukraeni prozori u stilu visoke gotike i seoskih kua. Za razliku od ostalih naselja ovdje je trg formiran na junoj strani ljetnikovca. Danas se na njemu nalazi izlobeni prostor "Podvorje " u kojem se uva dio arheolokih nalaza iz Putalja. Od stare upne crkve sagraene u 16 st. ostao je samo zvonik jer je crkva 1943. godine, tijekom saveznikog bombardiranja, sruena.U riznici nove upne crkve uva se prijepis Trpimirove darovnice napisane u 04.03.852.g. u Bijaima, ispred crkve sv. Marte iz XVI st.. Osim darovnice tu se jo uvaju kameni starosuuraki luk, ostali kameni spomenici i dijelovi drvenih baroknih skulptura s oltara stare upne crkve te velik broj predmeta od zlata i srebra (uporabni crkveni predmeti i nakit - dio katelanske narodne nonje). Sjeverno od Katel Suurca nalazi se upna crkva Gospe od Doca, danas poznatija kao Gospe na Hladi. Nelada je bila upna crkva naselja Sela. Jo sjevernije, na obronku Kozjaka nalaze se ostaci predromanike crkve sv. Jurja od Putalja koja potjee iz IX.st. i zadubina je kneza Mislava. Od nje su sauvani ulomci pleterne ornamentike. Nova crkva je sagraena 1927.g. Arheolokim istraivanjima provedenim oko crkve i na oblinjem groblju Gajina otkriven je prvo rimski a zatim i prapovijesni sloj. Katel Suurac je poetna toka obiljeenog planinarskog puta koji vodi do Vele stine, do planinarskog doma Putalj (480m), stazom do prijevoja Vrata na hrptu Kozjaka te zapadno do crkvice sv. Luke (690m).

. Buri, B.: Katela, Grad Katela, 2009.

17

ZAKLJUAK Mnogi pjesnici su u svojim pjesmama opjevali ljepotu sedam katela i mnogim slikarima su i danas svojom ljepotom i izuzetnou vjena inspiracija u stvaranju umjetnikih djela. "Sedam sela poredanih kao sedam labudova" preraslo je u grad Katela. Na veem dijelu Katelanskog polja jo uvijek se izmjenjuju vinogradi, maslinici, nasadi treanja i smokava te autohtona mediteranska vegetacija sa zatienim spomenicima prirodne batine i parkovne arhitekture. Prirodne, kulturne i klimatske posebnosti Katela oduvijek su bile zanimljive putnicima namjernicima, a njihova je ljepota predstavljala nadahnue mnogim pjesnicima. Andrija Kai Mioi pjevao je o Katelima usporeujui ih s Misirom, dok je Albero Fortis putujui Dalmacijom hvalio plodnost i ljepotu Katelanskog polja. Saski kralj Friedrich August je 1838.g. posjetio ovaj kraj i obiao Katela koijom. U svojim je uspomenama zabiljeio da se Katela mogu usporeivati sa najljepim i najzanimljivijim mjestima Europe. U Katelima djeluju mnoge udruge i ustanove koje svojom aktivnou obogauju kulturni ivot grada cijele godine. Muzej grada Katela smjeten je u dvorcu Vitturi, a izlobeni prostor u nekadanjem biskupovom ljetnikovcu u Katel Suurcu.Tijekom veljae se u Katel Suurcu, Katel Kambelovcu i Donjim Katelima (tafili, Novi, Stari) tradicionalno odravaju karnevalske sveanosti. Tradicija tih sveanost u Donjim Katelima traje ve vie od 150 godina. Svake godine, u razdoblju od 01.07. 31. 08., odrava se "Katelansko kulturno ljeto" tijekom kojeg se odri vie od 60 manifestacija - izlobe slika, kazaline predstave, koncerti ozbiljne i zabavne glazbe, folklor, portska natjecanja te feti (ribarske, lovake, planinarske,...). Priredbe se odravaju u svim mjestima i to u najatraktivnijim prostorima povijesnih jezgri mjesta, Katelima, obali itd.Moemo posebno istaknuti "Veeri dalmatinske pisme" koje se u Katel Kambelovcu odravaju u srpnju a koje njeguju klapsku pjesmu u tradicionalnim i modernim aranmanima. Grad Katela iako nije centar kulturno-povijesnih zbivanja sveke godine ulae sve vee napore, kao i sve vea financijska sredstva kako bi u to boljem svjetlu prezentirala svoju bogatu kulturno-povijesnu batinu, te svima zainteresiranima to bolje prilbliila svoje obiaje. Kroz razne festivale, te organiziranjem raznih kulturnih i porijesnih izlobi kao i raznih umjetnikih manifestacija iz godine u godinu privlae sve vei broj turista i ostalih zainteresiranih graana i zaljubljenika u kulturu i umjetnost.

18

LITERATURA KNJIGE: 1. Ivasovi, F.: Katel Stari:crtice iz njegove povijesti, Matica hrvatska, Zagreb, 2001. 2. Bego, F.: Katel Kambelovac, Grad Katela, 1991. 3. Buri, B.: Katela, Grad Katela, 2009. 4. Tadin, M.:Katelanska narodna etvorka , Grad Katela, 2007. INTERNET STRANICE: 1. www.kastela.org/content/section/1/2/ (02.12.2011.) 2. www.kastelanska-panorama.com/category/price (02.12.2011.) 3. www.kastela-info.hr (05.12.2011.) 4. www.kastelahr.com (05.12.2011.) 5. www.gradkastela.com (05.12.2011.) 6. www.kastela.com/vijesti.asp?ID=1 (07.12.2011.)

19