PILOT PROJEKAT

URBANA INTEGRACIJA NELEGALNIH NASELJA U OPTINI PRIJEDOR

IMOVINSKO PRAVNO ISTRAIVANJE

PRIPREMILA: DIJANA STOJI

SADRAJ

1. UVOD 1.1 Opis poslova 1.2 Ciljevi 2. Imovinsko pravni odnosi-gradsko gradjevinsko zemljite-zakonski propisi 3. Podaci o dodjeli na korienje gradskog gradjevinskog zemljita 4. Imovinsko pravno stanje predmetnog zemljita

5. Katastarski operat zemljita 6. Zemljina knjiga-gruntovnica 7. Uskladjivanje podataka o nekretninama 8. Trenutno stanje u aktuelnom sudskom procesu 9. Komentari eksperata 10. Izvori podataka 11. Biografija 12.Izvod iz Plana parcelacije

Imovinsko pravno istraivanje

Savez optina i gradova Republike Srpske, u saradnji sa Mreom asocijacija lokalnih vlasti jugoistone Evrope ( NALAS) i uz podrku GTZ-A (Njjemake agencije za ekonomski razvoj), je odgovoran za implementaciju pilot projekta Urbana integracija nelegalnih naselja u Optini Prijedor Cilj ovog projekta je da se pomogne Optini Prijedor da integrie veliki broj bespravno izgraenih jedinica u urbanu strukturu, pobolja proces urbanog planiranja, kao i da se uskladi sa stratekim dokumentima za urbano planiranje i Urbanistikim planom.Dio procesa je implementacija istraivanja koje e se odnositi na imovinsko pravne odnose u bespravno izgraenim naseljima. Naselje Nova Orlovaa koje obuhvata grupacije objekata na lokacijama pod nazivima Nova Orlovaa, Orlovaa-Celpak, Orlovaa-Vrbicei Orlovaa-Topolik je izabrano kao pilot naselje.

CILJEVI ISTRAIVANJA
Glavni ciljevi istraivanja, koje se odnosi na imovinsko pravne odnose u bespravno izgraenim naseljima, su: -da se objasni imovinsko pravna regulativa i promjene iste u posljednih 15 godina, na podruju koje se odnosi na gradsko gradjevinsko zemljite, da se pozove na lanove zakona i isti da se protumae, -da se objasni imovinsko pravno stanje predmetnog zemljita u katastarskim i gruntovnim knjigama, procedura uskladjivanja katastra i gruntovnice sa pozivanjem na odredjene zakone, svi podaci o dodjeli iscjepanih katastarskih estica izbjeglom stanovnitvu, -da se objasni trenutno stanje u aktuelnom sudskom procesu za predmetno zemljite, -prikupiti komentare eksperata o ovom problemu.

IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI GRADSKO GRADJEVINSKO ZEMLJITE ZAKONSKI PROPISI

U sferi imovinsko pravnih odnosa, svojinsko pravni odnosi na gradjevinskom zemljitu zauzimaju vano mjesto, kako po svojoj sloenosti, tako i po sadraju i znaaju tih odnosa. Za potpunije i jasnije shvatanje odnosa na gradjevinskom zemljitu, potrebno je dati prikaz nastanka i razvoja zakonskog regulisanja tih odnosa, koji zauzimaju znaajno mjesto u pravnom sistemu, kako po svojoj sloenosti, tako i po njihovom sadraju i znaaju. Regulisanje imovinsko pravnih odnosa na gradjevinskom zemljitu u naem pravnom sistemu datira od donoenja Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradjevinskog zemljita (Slubeni list SFRJ, broj:52/58 ).Donoenje ovog zakona opravdano je potrebom da se obezbijedi racionalnije korienje gradjevinskog zemljita, a u okviru toga, planska izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera i drugih urbanih sredina. Zakonom se u korist drave (drutvene svojine) vrilo podrutvljavanje (nacionalizacija) nepokretnosti u privatnoj svojini. Najvanije odredbe ovog zakona su sledee: *** lan 1. Nacionalizuju se i postaju drutvena svojina stambene zgrade i najamne poslovne zgrade. U gradovima i naseljima gradskog karaktera nacionalizuju se i postaju drutvena svojina i gradjevinska zemljita. lan 34. Smatraju se gradjevinskim zemljitem i nacionalizuju se sva izgradjena i neizgradjena zemljita, koja se nalaze u uim gradjevinskim rejonima gradova i naselja gradskog karaktera. Koja se mjesta smatraju gradovima i naseljima gradskog karaktera, odredjuje republiko izvrno vijee. Ui gradjevinski rejon odredjuje, na prijedlog optinskog narodnog odbora, sreski narodni odbor posebnom odlukom donijetom na sjednicama oba vijea. Odluku o uem gradjevinskom rejonu potvrdjuje republiko izvrno vijee.

Ui gradjevinski rejon moe obuhvatiti samo ono podruje koje je ve urbanistiki izgradjeno i koje e prema planiranoj stambenoj i komunalnoj izgradnji biti izgradjeno u doglednom vremenu. lan 38. Gradjevinsko neizgradjeno zemljite koje je nacionalizovano ostaje u posjedu ranijeg sopstvenika sve dok ga on na osnovu rjeenja optinskog narodnog odbora ne preda u posjed optini ili drugom licu,radi izgradnje zgrade ili drugog objekta ili radi izvodjenja drugih radova. Predaja zemljita u posjed optini ili drugom korisniku ne moe se izviti prije nego to je korisniku to potrebno radi izvodjenja gradjevinskih ili drugih radova kojima se zemljite privodi namijenjenoj svrsi. lan 41. Gradjanin ili pravno lice kome optinski narodni odbor da na korienje nacionalizovano gradjevinsko neizgradjeno zemljite radi podizanja zgrade ili drugog objekta, duan je platiti za to korienje najmanje onoliko koliko se plaa ranijem sopstveniku na ime naknade za nacionalizovano zemljite. Optinski narodni odbor na sjednicama oba vjea moe odluiti da korisnici zemljita ne daju naknadu iz prethodnog stava, ali je u tom sluaju duan tu naknadu platiti sam optinski narodni odbor iz budetskih sredstava optine.

*** Tim zakonom je izvrena nacionalizacija gradjevinskog zemljita u takozvanim gradjevinskim rejonima u gradovima i naseljima gradskog karaktera. Zakon je istovremeno omoguio da se i nadalje vri podrutvljavanje gradjevinskog zemljita, kako proirivanjem nacionalizovanih rejona, tako i odredjivanjem novih uih gradjevinskih rejona. Izvrenom nacionalizacijom gradjevinskog zemljita prestalo je pravo svojine ranijih vlasnika, ali je dolo do uspostavljanja novih prava na tom zemljitu: privremenog prava korienja zemljita ranijeg vlasnika do preuzimanja i trajnog prava korienja zemljita pod zgradom i zemljita koje slui za redovnu upotrebu zgrade. Pod propisanim uslovima raniji vlasnik zemljita moe ostvariti prvenstveno pravo korienja u svrhu gradjenja objekta. Iz osnova dodjeljivanja zemljita na koritenje od strane Skuptine optine i druga lica ( fizika i pravna ) mogu ostvariti pravo korienja gradjevinskog zemljita radi gradjenja. Sva navedena prava mogu se ostvarivati na nain i pod uslovima koji su propisani Zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradjevinskog zemljita. Podrutvljavanje gradjevinskog zemljita od 1968. godine vreno je na osnovu Zakona o odreivanju graevinskog zemljita u gradovima i naseljima gradskog karaktera (Sl.list SFRJ,broj 5/68) koji je u jednom dijelu regulisao svojinsko pravne odnose na podrutvljenom graevinskom zemljitu (u koje spada i pravo na pravinu

naknadu),dok je u drugom dijelu predvidio da se i nadalje primjenjuju odredbe ZON-a iz 1958. godine. Nadalje, ovim zakonom je propisano da se daljnje podrutljavanje graevinskog zemljita moe vriti samo na osnovu republikog zakona, pa je u SR BiH, na osnovu posebnih zakona, izvreno podrutvljavanje graevinskog zemljita u 12 optina, ne u Prijedoru. U pravnom reimu gradskog graevinskog zemljita, ije je regulisanje, na osnovu ovlaenja iz Ustava iz 1974.godine, preneseno u republiku nadlenost , izvrene su u Bosni i Hercegovini odreene izmjene i dopune. To je uinjeno donoenjem Zakona o graevinskom zemljitu u drutvenoj svojini (Slubeni list SR BiH,broj 13/74). Ovim zakonom izvrene su znaajne izmjene u pogledu obima, naina i postupka podrutvljavanja graevinskog zemljita i drugih subjekata. Nakon dvanaestogodinje primjene Zakona o graevinskom zemljitu iz 1974. godine, pristupilo se daljoj nadogradnji pravnog reima na gradskom graevinskom zemljitu u pravcu iznalaenja adekvatnih zakonskih rjeenja. To je uinjeno donoenjem novog Zakona o gradjevinskom zemljitu, koji je stupio na snagu 4.10.1986. godine (Sl. List SRBiH,broj 34/86). Navedeni Zakon o gradjevinskom zemljitu se primjenjivao u vrijeme dodjele na korienje gradskog gradjevinskog zemljita, na podruju optine Prijedor, na lokaciji Nova Orlovaa. Zakon o graevinskom zemljitu iz 1986. godine u odnosu na raniji , razlikuje se kako po koncepciji tako i po brojnim novim zakonskim rjeenjima. Ovim zakonom pootreni su uslovi za podrutvljavanje graevinskog zemljita, kako se ne bi obuhvatalo zemljite koje se nee izgraditi u dogledno vrijeme (mora se, meutim, konstatovati da je u praksi drukije postupano u mnogim optinama ). Tim zakonom su potpunije i preciznije regulisani svojinsko-pravni odnosi na gradskom graevinskom zemljitu (prava ranijih vlasnika, provoenje konkursa kod dodjele graevinskog zemljita, zajednika(ortaka) gradnja, posljedice bespravne gradnje na gradskom graevinskom zemljitu). Zakonom je izvrena podjela graevinskog zemljita u tri kategorije: gradsko graevinsko zemljite, ostalo graevinsko zemljite i drugo graevinsko zemljite. Osnovna razlika izmeu ovih kategorija jeste u tome to je gradsko graevinsko zemljite bilo iskljuivo u drutvenoj svojini, dok je ostalo graevinsko zemljite i drugo graevinsko zemljite moglo biti u privatnoj svojini. Zakon o graevinskom zemljitu iz 1986. godine doivio je vise izmjena i dopuna. Takoe su izvrene izmjene i dopune ovog zakona u Republici Srpskoj (Sl.glasnik Republike Srpske, broj 29/94, 23/98, 5/99).

Navedenim Zakonom o gradjevinskom zemljitu iz 1986. godine ( l.47-58 ) utvrdjeno ja da Skuptina optine dodjeljuje gradsko gradjevinsko zemljite pravnim i

fizikim licima radi izgradnje gradjevina za njihove potrebe i gradjanima radi izgradnje stambene ili druge zgrade na koju po zakonu mogu stei pravo svojine. Na taj nain se postizalo da upravljanje i korienje gradskim gradjevinskim zemljitem obezbijedi plansku i organizovanu izgradnju gradova i gradskih naselja, drugih urbanih podruja, i u tu svrhu da obezbijedi najracionalnije korienje zemljita kod izgradnje objekata, kako za drutvene potrebe, tako i objekata za potrebe gradjana i gradjansko pravnih lica. Skuptina Optine je imala iskljuivo pravo na dodjelu gradskog gradjevinskog zemljita pravnim licima radi izgradnje gradjevina za njihove potrebe i gradjanima radi izgradnje stambene ili druge zgrade na koju po zakonu mogu imati pravo svojine. Lice kome je bilo dodijeljeno gradsko gradjevinsko zemljite na korienje radi gradjenja bilo je duno da plati naknadu za dodijeljeno zemljite i naknadu za trokove uredjenja tog zemljita. Naprijed navedeno bilo je regulisano sledeim zakonskim odredbama: *** lan 47. Skuptina optine dodjeljuje gradsko gradjevinsko zemljite pravnim licima radi izgradnje gradjevina za njihove potrebe i gradjanima radi izgradnje stambene ili druge zgrade na koju po zakonu mogu stei pravo svojine. Rjeenje o dodjeli gradskog gradjevinskog zemljita na korienje radi gradjenja donosi skuptina optine. lan 52. Lice kome je dodijeljeno gradsko gradjevinsko zemljite na korienje radi gradjenja, duno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljite i naknadu za trokove uredjenja tog zemljita. Iznos naknade iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljite, duan je da plati i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korienja zemljita radi gradjenja na gradskom gradjevinskom zemljitu. Iznos naknade za dodijeljeno gradsko gradjevinsko zemljite utvrdjuje se rjeenjem o dodjeli tog zemljita, a iznos naknade za uredjenje gradskog gradjevinskog zemljita utvrdjuje se rjeenjem o urbanistikoj saglasnosti. Licu kome je dodijeljeno gradsko gradjevinsko zemljite ne moe se izdati odobrenje za gradjenje, niti se moe izvriti uknjiba prava korienja zemljita radi gradjenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljinoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platio naknadu za zrmljite i naknadu za uredjenje zemljita.

*** Upravo naprijed navedene odredbe Zakona ogradjevinskom zemljitu, kojima je regulisana dodjela gradskog gradjevinskog zemljita na korienje, su bile vie puta dopunjene i izmijenjene. Prva izmjena i dopuna Zakona o gradjevinskom zemljitu izvrena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu ( Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:29/94). Navedenim zakonom je regulisano: *** lan 1. U Zakonu o gradjevinskom zemljitu (Slubeni list SR BiH, broj: 34/86) , iza lana 52. dodaje se novi lan 52a. koji glasi: Izuzetno od odredbe prethodnog lana (lana 52.), gradsko gradjevinsko zemljite moe se, uz prethodno odobrenje Vlade Republike Srpske, dodjeljivati na korienje bez naknade, radi gradjenja: -bolnica, lijeilita i drugih zdravstvenih objakata; -objekete socijalne i djeije zatite; -objekata za prosvjetne i kulturne svrhe; -objekata za potrebe Srpske pravoslavne crkve; -objekata za humanitarne potrebe; -sportskih objekata.

*** Ovim novim lanom-52a. izvrena je izmjena odredbi lana 47. i lana 52. Zakona o gradjevinskom zemljitu iz 1986. godine. Naime, prema osnovnom Zakonu o gradjevinskom zemljitu iz 1986. godine, Skuptina optine dodjeljuje gradsko gradjevinsko zemljite pravnim licima radi izgradnje gradjevina za njihove potrebe i gradjanima radi izgradnje stambene ili druge zgrade na koju po zakonu mogu stei pravo svojine, a lice kome je dodijeljeno gradsko gradjevinsko zemljite na korienje radi gradjenja, duno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljite i naknadu za trokove uredjenja tog zemljita.

Odredbama novog lana 52a. regulisano je da se gradsko gradjevinsko zemljite moe, uz prethodno odobrenje Vlade Republike Srpske, dodjeljivati na korienje bez naknade, radi gradjenja i izgradnje objekata, kako je to naprijed pobrojano. Sledea izmjena i dopuna Zakona o gradjevinskom zemljitu, izvrena je donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:23/98), i istim je regulisano:

*** U lanu 52a. rijei:uz prethodno odobrenje Vlade Republike Srpske briu se, a na kraju teksta, iza poslednje alineje dodaje se nova alineja koja glasi: -objekata za smjetaj izbjeglog i raseljenog stanovnitva Dodaje se novi stav koji glasi: Ministar za urbanizam, stambeno komunalne djelatnosti, gradjevinarstvo i ekologiju e u roku od 7 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti uputstvo o primjeni stava 1. ovog lana

*** Nova izmjena Zakona o gradjevinskom zemljitu je uslijedila 1999.godine, kada je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu, objavljen u Slubenom glasniku Republike Srpske broj:5/99. Nakon uvrtenih izmjena i dopuna, tekst pojedinih izmijenjenih lanova Zakona o gradjevinskom zemljitu, koji se tiu dodjele gradskog gradjevinskog zemljita na korienje radi gradjenje, glasi: ***

lan 9. Skuptina optine moe povjeriti vrenje poslova u pogledu uredjenja, provodjenja konkursa za dodjeljivanje na korienje i korienje gradskog gradjevinskog zemljita organizaciji udruenog rada i drugoj samoupravnoj organizaciji i zajednici. Skuptina optine moe svoja ovlaenja za preuzimanje iz posjeda neizgradjenog gradskog gradjevinskog zemljita i za dodjeljivanje gradjevinskog zemljita u dravnoj

svojini na korienje ili u zakup prenijeti na kolegijalni izvrni ili na drugi kolegijalni organ koji ona obrazuje lan 47a. Gradjevinsko zemljite, izgradjeno ili neizgradjeno, u vlasnitvu, posjedu ili korienju vjerskih zajednica, ne moe se dodjeljivati radi privremenog korienja ili zakupa pravnim i fizikim licima, sa ili bez naknade, bez prethodne saglasnosti nadlenog organa vjerske zajednice. lan 52a. Stav 2. Vlada e u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti uredbu o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade.

*** Shodno stavu 2. navedenog lana 52. Vlada Republike Srpske je donijela Uredbu o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade, koja je objavljena u Slubenom glasniku Republike Srpske, broj:11/99. Sve dodjele gradskog gradjevinskog zemljita radi gradjenja, na podruju optine Prijedor, pa i naselja Nova Orlovaa, izvrene su na osnovu navedene uredbe. Ista propisuje uslove, prioritete i nain dodjele na korienje gradjevinskog zemljita, i usvojena je u sledeem tekstu:

UREDBA O uslovima i nainu dodjele graevinskog zemljita bez naknade

lan 1. Ovom uredbom blie se propisuju uslovi i nain dodele na korienje graevinskog zemljita bez naknade raseljenom stanovnitvu i povratnicima radi izgradnje individualnih graevinskih objekata. lan 2. Izvrsni odbori gradova odnosno optina mogu u cilju rjeavanja problema trajnog smjetaja raseljenog stanovnitva i povratnika dodeljivati bez naknade ne izgraeno ureeno ili ne ureenjo graevinsko zemljite koje ranije nije koriteno u stabmeno, vjerske i kulturne svrhe, u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom. U izuzetnim sluajevima, kada postoji opravdan interes, i u sluajevima gdje ne postoji prostorno planska dokumentacija, ministar nadlean za poslove urbanizma moe donijeti odluku o pripremi i izradi prostorno planske dokumentacije po skraenom postupku, koju donosi Vlada Republike Srpske. U sluajevima iz prethodnog stava kao i drugim opravdanim sluajevima Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica donosi rjeenje o dodjeli graevinskih parcela raseljenom stanovnitvu i povratnicima bez naknade. Vlada Republike Srpske moe u izuzetnim sluajevima, kada postoji opravdan interes na prijedlog Ministra za izbjeglice i raseljena lica dati saglasnost pravnim licima da mogu bez naknade, u humanitarne svrhe izvriti promet-poklon zemljita raseljenom stanovnitvu i povratnicima radi graenja. lan 3. Raseljena lica i povratnici kojima je dodeljeno graevinsko zemljite bez naknade, ili su graevinsko zemljite stekli po osnovu prometa, ne plaaju trokove ureenja graevinskog zemljita i rentu. lan 4. Gradovi, odnosno optine duni su licima kojima je dodeljeno graevinsko zemljite obezbediti bez naknade pristupni put, tehniku dokumentaciju i struni nadzor nad izgradnjom objekta. lan 5.

Izvrni odbor grada, odnosno optine uz saglasnost Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica raspisuje konkurs za dodelu graevinskih parcela u sredstvima javnog informisanja . U sluajevima iz lana 2.stav 3. i 4. ove uredbe konkurs za dodelu graevinskih parcela raspisuje Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica u sredstvima javnog informisanja. lan 6. U sluajevima iz lana 5. stav 1. ove Uredbe, izvrni odbor grada, odnosno optine pribavlja po slubenoj dunosti podatke o podnosiocima zahteva od Odseka Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica na osnovu kojih e utvrditi listu prioriteta za dodelu graevinskih parcela bez naknade. U sluajevima iz lana 5. stav 2. ove uredbe listu prioriteta utvruje Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica. lan 7. Lista prioriteta iz lana 6. ove uredbe utvruje se na osnovu sljedeih kriterijuma: 1. domainstvo smjeteno u kolektivni centar .....................................20 bodova 2. broj lanova porodinog domainstva(po lanu)................................2 boda 3. domainstvo poginulog uesnika u otadbinskom ratu ...................10 bodova 4. ratni invalidi( lanovi porodinog domainstva) I grupa...................................................................................................10 bodova II grupa....................................................................................................9 bodova III grupa.................................................................................................8 bodova IV grupa.................................................................................................7 bodova V grupa..................................................................................................6 bodova VI grupa................................................................................................5 bodova VII grupa...............................................................................................4 boda VIII grupa..............................................................................................3 boda IX grupa................................................................................................2 boda X grupa.................................................................................................1 bod 5. Domainsvo ugroeno povratkom vlasnika ili nosioca stanarskog prava u objekat koji ono koristi ............................................................................................20 bodova 6. domainstvo koje je raseljeno i koje koristi objekat kao podstanar ..5 bodova.

lan 8. Na osnovu utvrene liste prioriteta izvrni odbor grada, odnosno optine uz saglasnost Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica donosi pojedinana rjeenja o dodjeli graevinskog zemljita iz lana 6. stav 1. ove uradbe. Na osnovu utvrene liste prioriteta iz lana 6. stav 2. ove uredbe Vlada Republike Srpske donosi rjeenja o dodjeli graevinskog zemljita bez naknade, na prijedlog Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. lan 9. Izgraeno graevinsko zemljite koje je dodeljeno bez naknade ne moe se otuiti u roku od pet godina od dana dobijanja upotrebne dozvole. Izuzetno od stava 1. ovog lana izgraeno graevinsko zemljite moe se otuiti uz prethodnu saglasnost izvrnog odbora iz razloga predvienih zakonom. U sluaju otuenja izgraenog graevinskog zemljita iz stava 2. ovog lana pre isteka roka od pet godina kupac koji nema status raseljenog lica ili povratnik duan je platiti naknadu za dodjeljeno zemljite, trokove ureenja graevinskog zemljita i rentu u skladu sa zakonom. Ukoliko lice kojem je dodjeljena graevinska parcela i drugi materijal u cilju izgradnje objekta otui, izvri zamenu ili ostvari naknadu na drugi nain za svoje objekte koje posjeduje van teritorije Republike Srpske duno je da bez odlaganja izvri naknadu trokova organima, odnosno organizacijama koje su vrile dodjelu graevinskih parcela i drugog materijala po cijenama koje budu vaile u vrijeme plaanja. ***

DODJELA NA KORIENJE GRADSKOG GRADJEVINSKOG ZEMLJITA

Imajui u vidu da je Uredba regulisala uslove i nain dodjele gradskog gradjevinskog zemljita na korienje bez naknade, Skuptina optine Prijedor je, na svojoj sjednici odranoj dana 23.12.1999.godine, donijela odluku, broj:01-022-12/99, kojom je usvojila nacrt Projekta Prijedor 2000-dom za sve ljude. Projekat Prijedor 2000-dom za sve ljude je projekat rjeenja stambenih problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika u optini Prijedor, koji je imao za cilj da omogui mirno i bezbjedno provodjenje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno dijela Sporazuma koji se odnosi na rjeavanje stambenih i imovinskih prava raseljenih lica, izbjeglica i povratnika. U skladu sa odredbama lana 5. Uredbe o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade, Izvrni odbor optine Prijedor je raspisao Konkurs za dodjelu na koritenje gradskog gradjevinskog zemljita bez naknade. Prema rezultatima provedenog konkursa, na osnovu liste prioriteta (koja je navedena u lanu 7. Uredbe o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade), koju je sainio Informacioni centar za izbjegla i raseljena lica, odnosno Boraka organizacija optine Prijedor, Naelnik optine Prijedor je donio rjeenja o ostvarivanju prava na dodjelu gradjevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta. Pravo na korienje dodijeljenog gradjevinskog zemljita, korisnici zemljita, kojima je isto dodijeljeno, su sticali po zakljuenju Ugovora o regulisanju medjusobnih prava i obaveza sa optinom Prijedor. Rjeenja o ostvarivanju prava na dodjelu gradskog gradjevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta donosio je Naelnik Optine Prijedor, na prijedlog, odnosno na osnovu liste prioriteta koja je utvrdjivana od strane Informacionog centra za izbjegla i raseljena lica Prijedor,Borake organizacije optine Prijedor i Optinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prijedor. Na osnovu liste prioriteta, koju je sainio Informacioni centar za izbjegla i raseljena lica Prijedor, izvreno je ukupno 547 dodjela zemljita radi izgradnje individualnog stambenog objekta i to: -za podruje naselja Nova Orlovaa 390 rjeenja -za podruje naseljaOrlovaa Celpak 26 rjeenja -za podruje naselja Orlovaa Vrbice 47 rjeenja -za podruje naselja Orlovaa Topolik 84 rjeenja Na osnovu liste prioriteta, koju je sainila Boraka organizacija optine Prijedor, izvreno je ukupno 133 dodjele zemljita radi izgradnje individualnog stambenog objekta i to: -za podruje naselja Nova Orlovaa 101 rjeenja -za podruje naseljaOrlovaa Celpak 17 rjeenja

-za podruje naselja Orlovaa Vrbice 8 rjeenja -za podruje naselja Orlovaa Topolik 7 rjeenja Na osnovu liste prioriteta, koju je sainila Optinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prijedor, izvreno je ukupno 31 dodjela zemljita radi izgradnje individualnog stambenog objekta i to: -za podruje naselja Nova Orlovaa 21 rjeenje -za podruje naseljaOrlovaa Celpak 4 rjeenja -za podruje naselja Orlovaa Vrbice 6 rjeenja Rjeenja o ostvarivanju prava na dodjelu gradjevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta i Ugovori o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade su bili donoeni, odnosno zakljuivani, kao u sledeem primjeru: *** Na osnovu lana 8. stav 2. Uredbe o uslovima i nainu dodjele graevinskog zemljita bez naknade (Sl. glasnik Republike Srpske,br. 11/99), lana 1. Odluke SO Prijedor br. 01-022-12/99 od 23.12.1999. godine o usvajanju nacrta Projekta Prijedor 2000 dom za sve ljude,Zakljuka Naelnika Optine, a u vezi sa lanom 1. stav 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o graevinskom zemljitu (Sl glasnik Republike Srpske, br. 29/94. 23/98 i 5/99) u predmetu dodjele graevinskog zemljita bez naknade raseljenom stanovnitvu i povratnicima radi izgradnje individualnih stambenih objekata, Naelnik Optine, uz saglasnost Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, donosi:

R J E E NJ E
O ostvarivanju prava na dodjelu graevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta 1.NN, raseljenom licu iz NN dodjeljuje se na koritenje graevinsko zemljite bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta na lokaciji Nova Orlovaa, oznaeno sa k.. br.----, upisano u p.l. br. ----, K.O. Prijedor I, povrine---- m2. 2.Pravo koritenja graevinskog zemljita, lice iz take 1. ovog Rjeenja, stie po zakljuenju Ugovora o regulisanju meusobnih prava i obaveza sa Optinom Prijedor.

Obrazloenje
Raseljeno lice iz ---- podnijelo je zahtjev za dodjelu graevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje stambenog objekta, a u cilju trajnog smjetaja svog porodinog domainstva na podruju optine Prijedor. Na osnovu liste prioriteta, koju je sainio Informacioni centar za izbjegla i raseljena lica Prijedor, odnosno Boraka organizacija Optine Prijedor, konstatovano je: da je imenovani raseljeno lice iz-----, te da je izrazio volju da se trajno nastani u optini Prijedor; - da spada u kategoriju: a) gradskog, b) prigradskog, c) seoskog stanovnitva. Cijenei naprijed navedene injenice, a shodno odredbama lana 8. Uredbe o uslovima i nainu dodjele graevinskog zemljita bez naknade, lana 1. stav 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o graevinskom zemljitu, kao i odredbama Odluke SO Prijedor o usvajanju Nacrta Projekta Prijedor 2000 dom za sve ljude i Zakljuka IO SO Prijedor, odlueno je kao u dispozitivu ovog rjeenja.

UGOVOR
o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade Zakljuen izmedju Optine Prijedor, s jedne strane i NN, s druge strane lan 1. Davaoc se obavezuje da korisniku, radi izgradnje individualnog stambenog objekta, dodjeli graevinsko zemljite bez naknade na lokaciji Nova orlovaa, oznaeno po novom primjeru sa k..br. -- parcela broj -- u povrini od -- m2 , upisano u p.l.br. ---, K.O. Prijedor I.

lan 2. Ovaj Ugovor i Rjeenje o ostvarivanju prava na dodjelu graevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta zajedno predstavljaju pravni osnov za uknjibu prava koritenja radi korisnikovog graenja porodinog stambenog objekta ( u zemljinoj knjizi osnovnog suda u Prijedoru).

lan 3. Davaoc se obavezuje da e na dodjeljenom graevinskom zemljitu obezbjedti bez naknade pristupni put, tehniku dokumentaciju i struni nadzor nad gradnjom objekta. lan 4. Korisnik se obaezuje da e u roku od jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o dodjeli zemljita na koritenje radi graenja zapoeti gradnju objekta. Ukoliko u ovom roku, odnosno u roku od 3 godine od dana pravosnanosti rjeenja ne izvede pretean dio radova na graevini ( stavljanja zgrade pod krov i sl.),ili ako u roku od 6 godina ne dovri izgradnju objekta i ne podnese zahtjev radi izdavanja dozvole za upotrebu, korisnik gubi pravo koritenja zemljita radi graenja. lan 5. Korisnik se obavezuje da ne moe otuiti izgraeno graevinsko zemljite koje mu je dodjeljeno bez naknade u roku od 5 godina, od dana dobijanja upotrebne dozvole. Izuzetno od stava 1. ovog lana, izgraeno graevinsko zemljite moe se otuiti uz prethodnu saglasnost davaoca, iz razloga predvienih zakonom. lan 6. Davaoc moe produiti rokove iz prethodnog lana najvie za duinu trajanja ako je korisnik uslijed opravdanih razloga ( smrt.teka bolest, teko materijalno stanje i sl.) bio sprijeen da idovolji zahtjevima iz prethodnog stava. lan 7. Korisnik kome je dodjeljena graevinska parcela i drugi materijal u cilju izgradnje objekta, otui, izvri zamjenu ili ostvari naknadu na drugi nain za svoje objekte koje posjeduje van teritorije Republike Srpske, duan je da bez odlaganja izvri naknadu

trokova organima, odnosno oraganizacijama koje su vrile dodjelu graevinski parcela i drugih materijala, po cijenama koje budu vaile u vrijeme plaanja. lan 8. Korisnik se obavezuje da izvri upis dodjeljene parcele u Katastarskom operatu Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove PJ Prijedor. Nakon pribavljanja upotrebne dozvole za izgraeni objekat, korisnik se obavezuje da izvri uknjibu trajnog prava koritenja prava vlasnitva u zemljinim knjigama Osnovnog suda u Prijedoru. lan 9. Ugovorene strane su saglasne da sve eventualne sporove rjeavaju dogovorom. U sluaju da se ne dogovore, za rjeavanje sporova nadlean je Osnovni sud u Prijedoru. lan 10. Ovaj ugovor je sainjen 4 (etiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka strana zadrava po 2 ( dva ) primjerka.

*** Nakon svih izmjena i dopuna Zakona o gradjevinskom zemljitu, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je 2003. godine, na osnovu svojih ovlatenja, donio Zakon o gradjevinskom zemljitu u istovjetnom tekstu za Republiku Srpsku (Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:41/03) i Federaciju Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine,broj:25/03). U istovjetnom tekstu, Skuptina Republike Srpske donijela je Zakon o gradjevinskom zemljitu Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:86/03). Do donoenja Zakona o graevinskom zemljitu Republike Srpske iz 2003. godine koji je stupio na snagu 16. maja 2003. godine u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini, postojao je jedinstveni pravni reim na gradskom graevinskom zemljitu jer je sve takvo zemljite bilo u drutvenoj, odnosno dravnoj svojini, na osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita (Slubeni list SRBiH, broj 24/68) i optinskih odluka. Zakonom koji je donio Visoki predstavnik 2003. godine za oba entiteta, u istovjetnom tekstu, predvieno je lanom 96. da prestaje dravno vlasnitvo na gradskom graevinskom zemljitu koje nije privedeno namjeni u skladu sa regulacionim planom, a u drutveno, odnosno dravno vlasnitvo je prelo na osnovu optinskih odluka tj. uspostavlja se raniji vlasniko-pravni odnos.

Takoe, predvieno je da prestaje dravno vlasnitvo i na izgraenom gradskom graevinskom zemljitu koje prelazi u svojinu vlasnika izgraenog objekta (lan 39.). Na taj nain stupanjem na snagu ZOGZ-a u 2003. godini uspostavljen je dvojak pravni reim na gradskom graevinskom zemljitu, jer pored nacionalizovanog neizgraenog gradskog graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu, postojalo je i gradsko graevinsko zemljite u privatnom vlasnitvu koje je vraeno ranijim vlasnicima prema lanu 96. ovoga zakona. Takoe, moe biti u privatnom vlasnitvu i zemljite koje ubudue bude odreeno optinskom odlukom kao gradsko graevinsko zemljite. Odredbama navedenog zakona iz 2003. godine nije u cjelosti izvrena restitucija gradskog graevinkog zemljita jer je i dalje u dravnoj svojini ostalo nacionalizovano neizgraeno gradsko graevinsko zemljite, bez obzira to nije privedeno namjeni u skladu sa regulacionom planom. Dvojak svojinsko-pravni reim na gradskom graevinskom zemljitu stvarao je probleme, i u sferi svojinsko-pravnih odnosa, i kod graenja na istom zemljitu. Problem dvojakog pravnog reima na gradskom graevinskom zemljitu ogleda se u tome to su graani kod takvog pravnog reima, dovedeni u neravnopravan poloaj. Graanima, ije je gradsko graevinsko zemljite poslije izvrene nacionalizacije prelo u dravno vlasnitvo na osnovu optinskih odluka, zemljite je vraeno u svojinu dok je nacionalizovano neizgraeno gradsko graevinsko zemljite i dalje ostalo u dravnom vlasnitvu, ime je povrijeeno i ustavno naelo jednakosti graana pred zakonom. Dvojak pravni reim stvara probleme i kod graenja na tom zemljitu, odnosno kod regulisanja prava graenja. Naime, vlasnik gradskog graevinskog zemljita koji namjerava da gradi na gradskom graevinskom zemljitu u privatnom vlasnitvu, u postupku pribavljanja odobrenja za graenje, svoje pravo dokazuje izvodom iz zemljinih knjiga, dok vlasnik zemljita koji namjerava da gradi objekat na zemljitu u dravnom vlasnitvu, svoje pravo na zemljite dokazuje rjeenjem nadlenog oprtinskog organa o dodjeli tog zemljita na koritenje u svrhu izgradnje. Imajui u vidu da gradjevinsko zemljite ima vrijednost, cijenu i dohodak koji se ispoljavaju na tritu djelovanjem zakona ponude i potranje, neophodno je bilo pristupiti radikalnijim rjeenjima u Zakonu o gradjevinskom zemljitu i regulisati svojinska prava na zemljitu priblino savremenim pravima zemalja trine privrede. Stoga je, Narodna Skuptina Republike Srpske usvojila Zakon o gradjevinskom zemljitu, koji je objavljen u Slubenom glasniku Republike Srpske, broj:112/06, i koji se primjenjuje i danas. Najznaajnije odredbe Zakona, koje se odnose na legalizaciju bespravno izgradjenih objekata, su odredbe lana 47. ***

lan 47. (1) Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini izgraena zgrada bez prava korienja zemljita radi graenja, odnosno bez odobrenja za graenje, za koju se moe naknadno izdati odobrenje za graenje prema odredbama Zakona o ureenju prostora, skuptina jedinice lokalne samouprave utvrdie pravo vlasnitva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog nasljednika, uz obavezu plaanja naknade za prodato zemljite po trinoj vrijednosti graevinskog zemljita, trokova ureenja graevinskog zemljita i naknade za prirodne pogodnosti tog zemljita (renta). (2) Prije utvrivanja prava u skladu sa ovim lanom,nadleni organ uprave e raspraviti imovinsko-pravne odnose.

*** Odredbom ovoga lana preuzeta je odredba lana 61. prethodnog Zakona o gradjevinskom zemljitu, koja propisuje da e Skuptina optine, odnosno Skuptina grada utvrditi pravo vlasntva na graevinskom zemljitu na kome je izgraena zgrada bez prava korienja radi graenja, a za koju se naknadno moe izdati odobrenje za graenje, uz obavezu plaanja naknade za prirodne pogodnosti (rentu) i trokove ureenja graevinskog zemljita. Kako se vidi, svrha ovakve odredbe je pravno saniranje, odnosno legalizacija bespravno izgraenih objekata do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko se mogu uklopiti u urbanistiku regulativu. Skuptina optine ne moe po diskrecionoj ocjeni odluivati kod primjene lana 47. Zakona, za razliku od primjene lana 66. ZGZ-a iz 1986. godine po kome je mogla, ali nije morala da pravno sanira bespravnu izgradnju. Prema odredbi ovoga lana, skuptina optine je obavezna da utvrdi pravo vlasnitva na graevinskom zemljitu u bivoj dravnoj svojini ( na zemljitu pod zgradom i za redovnu upotrebu zgrade ) na kome je izgraena zgrada bez prava korienja radi graenja, a za koju se moe naknadno izdati odobrenje za graenje. Rjeenjem kojim se utvruje pravo vlasnitva na graevinskom zemljitu na kojem je izgraen objekat, istovremeno se utvruje i obaveza graditelja za plaanje naknade za graevinsko zemljite (renta) i za trokove ureenja tog zemljita.

Stav 2. lana 47. Zakon obavezuje organ uprave za imovinsko-pravne poslove da prije utvrivanja prava raspravi imovinsko-pravne odnose. S tim u vezi, organ treba da pribavi (povodom zahtjeva za primjenu lana 47.) izvjetaj od organa uprave za poslove urbanizma, o tome da li se naknadno na tom zemljitu moe izdati odobrenje za graenje. Takoe e taj organ u okviru raspravljanja imovinsko-pravnih odnosa utvrditi po kom

osnovu je graditelj zgrade u posjedu zemljita, te da li je (ako se ne radi o ranijem vlasniku) platio naknadu ranijem vlasniku za zemljite na kome je izgraena zgrada. Nakon provedenog postupka po lanu 47. stav 2. nadleni organ dostavie skuptini optine zahtjev stranke sa svojim prijedlogom u pogledu primjene lana 47. stav 1. Zakona. Poto skuptina optine donose rjeenje po lanu 47. stav 1. ZGZ-a, graditelj zgrade, odnosno novi vlasnik zemljita pod zgradom i koje slui za redovnu upotrebu zgrade, moze, nakon plaene naknade, dobijenog naknadnog odobrenja za graenje, izvrenog tehnikog prijema, dobijene upotrebne dozvole, podnijeti prijedlog sudu za uknjibu prava vlasnitva na izgraenoj zgradi i zemljitu.

IMOVINSKO PRAVNO STANJE PREDMETNOG ZEMLJITA

Predmetno zemljite je obuhvaeno Planom parcelacije, koji je donesen za podruje gradskih naselja Nova Orlovaa, Vrbice, Topolik i Celpak.Odluka o usvajanju Plana parcelacije, broj:01-022-57/05 objavljena je u Slubenom glasniku optine Prijedor, broj 6/2005. U prilogu ovog istraivanja prikazani su izvodi iz Plana parcelacije za navedena gradska podruja. Na podruju optine Prijedor, kao i u cijeloj Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, postoje dvije odvojene evidencije o nekretninama. To su:katastarski operat zemljita, odnosno katastarski operat nekretnina i gruntovnica, odnosno evidencija o nekretninama u zemljinim knjigama Osnovnog suda u Prijedoru.

KATASTARSKI OPERAT ZEMLJITA

Katastarski operat sadri podatke o povrinama, kulturama, klasama, katastarskom prihodu i korisnicima zemljita za svaku parcelu. Katastarski operat moe sadravati i druge podatke koji se odnose na parcele i korisnike upisane u katastarski operat. Na osnovu podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljita izradjuje se katastarski operat za svaku katastarsku optinu. Katastar sadri podatke koji su dobijeni neposrednim premjerom i ispitivanjem zemljita i sastoji se iz katastarskih planova (poloaj i oblik zemljita i objekata na njima) i katastarskih operata(podaci o povrinama parcela, zatim kulturi, plodnosti-bonitetu i klasiranju zemljita, kao i korisnicima i katastarskom prihodu).

U katastru je osnovna jedinica katastarska parcela, koja predstavlja dio zemljita koje se koristi na isti nain (ista kultura) i pripada istom vlasniku. Zemljite, koje obuhvataju naselja Nova Orlovaa, Vrbice, Topolik i Celpak, prema podacima katastarskog operata zemljita, nalaze se u katastarskim optinama Prijedor I i Prijedor II .Za katastarske optine Prijedor I i Prijedor II primjenjuje se i na snazi je katastar zemljita, koji je uspostavljen 1978. godine, nakon izlaganja na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljita. Katastar zemljita je uredjen i regulisan odredbama Zakona o odravanju premjera i katastra zemljita (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:19/96) Uspostava katastra zemljita regulisana je odredbama Zakona o premjeru i katastru zemljita (Slubeni list SR BiH,broj:4/69,11/71,16/73 i 14/78) . Katastar zemljita sadri podatke o katastarskim parcelama i objektima na zemljitu u pogledu njihovog poloaja, oblika, povrine, naina iskoriavanja-kulture, klase i katastarskog prihoda, kao i podatke o korisnicima parcela. Svi podaci, osim podataka o poloaju i obliku parcela i objekata na zemljitu, upisuju se u katastarski operat. Poloaj i oblik katastarskih parcela i objekata koji se na njima nalaze, prikazuju se na planovima. Radi izrade originala planova i osnovne dravne karte radjeno je snimanje detalja, koje je vreno fotogrametrijskom metodom. Fotogrametrijska metoda je snimanje terena sa zemlje ili iz vazduha fotografskim aparatom posebne konstrukcije, kao i izrada planova ili karata na osnovu tih snimaka na posebnim instrumentima. Snimanje detalja obuhvata prikupljanje odgovarajuih mjernih i opisnih podataka za horizontalnu i vertikalnu predstavu zemljita: o poloaju, obliku, kulturama i korisnicima parcela, o prirodnim i vjetakim objektima i objektima komunalnih uredjaja, o reljefu zemljita, geografskim i drugim nazivima. Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemljita o povrinama, kulturama, klasama i korisnicima zemljita izlagani su na javni uvid. Nakon zavrenog izlaganja na javni uvid podataka, uspostavljen je katastar zemljita, koji se, za podruje katastarskih optina Prijedor I i Prijedor II, primjenjuje i danas. Katastarska optina obuhvata, po pravilu, podruje jednog naseljenog mjesta. Skuptina optine moe, ako za to postoje opravdani razlozi, odrediti da jedna katastaska optina obuhvata dva ili vie naseljenih mjesta ili da se podruje jednog naseljenog mjesta podijeli na vie katastarskih optina. Odluku o podruju i nazivima katastarskih optina donosi skuptina optine. Evidencija o nekretninama - katastarski operat zemljita se vodi kod Republike uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Banja Luka Podruna jedinica Prijedor. Prema podacima katastarskog operata zemljita, zemljite na kojem se nalaze izgradjena naselja Nova Orlovaa, Vrbicei Topolik se nalaze u katastaskoj optini Prijedor I, a zemljite na kojem je izgradjeno naselje Topolik se nalazi u katastarskoj optini Prijedor II. Naselje Nova Orlovaa obuhvata katastarske parcele oznaene sa: katastarska estica broj(u daljem tekstu k..br.) k..br.2829,k..br.2830/1,k..br.2830/2,k..br.2830/3,

k..br.2830/4, k..br.3800, k..br.3801, k..br.3802, k..br.3804, k..br.3829, k..br.3830, k..br.3832, k..br.3833/1, k..br.3834, k..br.3854, k..br.3858/1, k..br.3858/3, k..br.3859, k..br.3860/1, k..br.3860/2, k..br.3871, k..br.3872, k..br.3873, k..br.3874, k..br.3875, k..br.3876, k..br.3877, k..br.3878. Prema podacima Plana parcelacije obuhvata povrinu od Pcca 46 ha. Naselje Vrbice obuhvata katastarske parcele oznaene sa: k..br.3880/1, k..br.3880/3, k..br.3885/2. Prema podacima Plana parcelacije obuhvata povrinu od Pcca 3.7 ha. Naselje Celpak obuhvata katastarsku parcelu oznaenu sa k..br.4079, koja prema Planu parcelacije ima povrinu od 3.9 ha. Naselje Topolik obuhvata katastarsku parcelu oznaenu sa k..br.5638, koja prema Planu parcelacije ima povrinu od 6.3 ha. Naprijed oznaeno zemljite, za sva etiri naselja, upisano je kao posjed preduzea Poljoproizvod A.D.Prijedor, sa dijelom 1/1.

Prema podacima Plana parcelacije, na naprijed navedenim lokacijama-etiri gradska naselja, formirana je 731 parcela.

ZEMLJINA KNJIGA GRUNTOVNICA

Zemljina knjiga je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predvidjena za upis, kao i ostalih zakonom predvidjenih injenica od znaaja za pravni promet. Za vodjenje zemljinih knjiga stvarno su nadleni sudovi odredjeni zakonom, a mjesno sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.Zemljine knjige u stvarno i mjesno nadlenim sudovima vode posebne zemljino knjine kancelarije. Nekretnine, u smislu zakona o zemljinim knjigama, su zemljita, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrade i drugi gradjevinski objekti. Zemljine knjige su u Bosni i Hercegovini uvedene u periodu od 1886. do 1908. godine, na osnovu Zakona o zemljinim knjigama od 13. septembra 1884. godine.Uspostava zemljinih knjiga je trajala desetak godina, a bazirana je na premjeru i kartografiranju izvrenom od strane katastra za vrijeme austrougarske vlasti. U tom periodu je utvrdjeno da evidencija o nekretninama spada u sudsku nadlenost. Dakle, na bazi katastarskih podataka koje su vodile optinske slube (katastar) utvrdjeno je pravo vlasnitva, kao i druga stvarna prava na odredjenim parcelama od strane suda koji je nadlean za vodjenje te evidencije. Zakon o zemljinim knjigama iz 1884.godine bio je na snazi sve do stupanja na snagu Zakona o zemljinim knjigama od 18. maja 1930.godine, tadanje Kraljevine Jugoslavije, koji je zamijenio austrougarske propise. Zakon iz 1930.godine zadrao je ista rjeenja koja su bila uspostavljena od strane austrougarske, dakle zadrao je zemljine knjige u postojeem obliku. Nadlenost za vodjenje zemljinih knjiga ostala je i dalje u sudovima.

Donoenjem Zakona o premjeru i katastru nekretnina SRBiH, iz 1984.godine, zemljino knjino pravo je u rekonstruisano na nain da se nadlenost sudova za vodjenje zemljinih knjiga ukida i prebacuje na organ uprave. Cilj reforme je bio stvaranje jedinstvene evidencije o nekretninama i pravima na istim, za ije vodjenje bi bili nadleni organi uprave. Medjutim, za sve vrijeme vaenja zakona, katastar nekretnina je uspostavljen samo za, otprilike, 10% teritorije, dok su se podaci o ostalim nekretninama vodili u katastru zemljita i zemljinim knjigama. Uspostavljeni katastar nekretnina je predat sudovima, gdje se postojea evidencija nastavila voditi prema pravilima Zakona o zemljinim knjigama. Vodjenje, odravanje i uspostavljanje zemljinih knjiga, kao i upis nakretnina i prava na nekretninama u zemljine knjige Republike Srpske uredjen je Zakonom o zemljinim knjigama Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:67/03 i 46/04). Zemljinu knjigu za podruje optine Prijedor vodi zemljino knjina kancelarija Osnovnog suda u Prijedoru. Upisi u zemljinu knjigu se vre u zemljino knjini uloak, u koji se upisuje jedno zemljinoknjino tijelo , a koje se sastoji od jedne ili vie katastarskih parcela, koje se nalaze u istoj katastarskoj optini i na kojima postoje isti pravni odnosi. U prvi odjeljak (A) zemljinoknjinog uloka, Popisni list, unosi se broj, naziv, kultura i veliina (povrina) katastarske parcele, spajanje ili dioba zemljinoknjinog tijela i stvarna prava koja su osnovana u korist zemljinoknjinog tijela. U drugi odjeljak (B),Vlasniki list, se unosi pravni osnov upisa, ime vlasnika zemljinoknjinog tijela, podaci o suvlasnicima i ogranienja prava raspolaganja vlasnika zemljinoknjinog tijela kao i zabiljebe koje se tiu vlasnitva. Prema podacima zemljine knjige-gruntovnice, gradska naselja obuhvataju sledee parcele u katastarskoj optini Prijedor: -Naselje Nova Orlovaa obuhvata nekretnine oznaene sa:k..br.891/1, k..br.892, k..br.904, k..br.901/1, k..br.901/2, k..br.895/1, k..br.894/1, k..br.894/2,k..br 894/3, k..br.894/4, k..br.894/5, k..br.893/1, k..br.893/7, k..br.893/9, k..br.893/8, k..br.893/18, k..br.893/10, k..br.893/20, k..br.893/24, k..br.893/26, k..br.893/17, k..br.893/19, k..br.893/22, k..br.893/21, k..br.893/29, k..br.893/28, k..br.893/30, k..br.893/31, k..br.893/32, k..br.893/34, k..br.893/35, k..br.893/36, k..br.893/56, k..br.895/11, k..br.893/43, k..br.893/44, k..br.893/38, k..br.893/25, sve parcele katastarska optina( skraeno k.o.) Prijedor. -Naselje Celpak obuhvata parcele oznaene sa: k..br.1027/13, k..br.1027/15, k..br.1027/33, sve k.o. Prijedor. -Naselje Topolik obuhvata nekretnine oznaene sa k..br.882 i k..br.883 k.o.Prijedor. -Naselje Vrbice obuhvata nekretnine oznaene sa k..br.863/1 i k..br.863/4 k.o.Prijedor. Upisi, u pojedinim zemljino knjinim ulocima, u odnosu na podatke katastarskog operata su vrlo razliiti - ako se ima u vidu da su sve predmetne nekretnine

prema podacima katastarskog PoljoproizvodA.D.Prijedor.

operata

upisane

kao

posjed

Preduzea

Vei dio zemljita, koje obuhvataju navedena gradska naselja, upisan je kao dravna svojina, sa pravom korienja razliitih fizikih ili pravnih lica. Predmetno zemljite je upisano kao dravna svojina na osnovu Zakona o nacionalizaciji iz 1958.godine, kojim je u korist drave-drutvene svojine, vreno podrutvljavanje nepokretnosti u privatnoj svojini i to zemljita u gradjevinskim rejonima, u gradovima i naseljima gradskog karaktera. Na tom zemljitu je stvoren poseban pravni reim uspostavljanjem novih prava u korist ranijih vlasnika zemljita: privremeno pravo korienja zemljita ranijeg vlasnika do preuzimanja, trajno pravo korienja zemljita pod zgradom i zemljita koje slui redovnoj upotrebi zgrade, prvenstveno pravo korienja radi gradjenja, pravo korienja na dodijeljenom zemljitu u svrhu gradjenja. Zemljite, koje je predmet ovog imovinsko pravnog istraivanja, je u Zemljinim knjigama upisano kao dravna svojina, a na istom su raniji vlasnici upisani sa pravom korienja zemljita do preuzimanja. Drugi dio zemljita je upisan kao optenerodna imovina. Takav upis u zemljinim knjigama je izvren na osnovu pravosnanih Odluka Sreske agrarne komisije, koje su donoene u skladu sa odredbama Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini, koji zakon je objavljen u Slubenom glasniku NRBiH,broj:2/46 od 9. januara 1946.godine. Oznaenim Zakonom stvoren je zemljini fond agrarne reforme i kolonizacije, kojeg su sainjavala, izmedju ostalih, zemljita koja su putem eksproprijacije po lanu 7. navedenog zakona, oduzeta od vlasnika i prela u ruke drave. lanom 7.zakona utvrdjeno je:

*** Eksproprijacijom se oduzimaju od sadanjih vlasnika i prelaze u ruke drave: a) veliki posjedi tj. takva poljoprivredna i umska dobra ija ukupna povrina prelazi 450 dunuma ili 250 dunuma obradive zemlje, ako se ove zemlje iskoritavaju putem zakupa ili najamnom radnom snagom; b) zemljini posjedi u svojini banaka, preduzea, akcionarskih drutava i drugih privatno pravnih lica i drugih pravnih lica odredjenih zakonom, izuzev one dijelove tih posjeda koji e se vlasnicima ostaviti za industrijske, gradjevinske, naune, kulturne i druge drutveno korisne svrhe; c) zemljini posjedi svih vrsta zadubina svjetovnih i vjerskih, te pojedinih bogomolja, manastira, tekija, vjerskih ustanova i vakufa; d) viak obradive zemlje zemljoradnikih posjeda iznad maksimuma odredjenih lanom 11.Zakona

e) viak iznad 30 dunuma obradive zemlje, iji vlasnici nisu zemljoradnici po glavnom zanimanju, te je ne obradjuju sami sa svojom porodicom, ve putem zakupa ili najamnom radnom snagom. Na taj nain je stvoren zemljini fond, a predmetne nekretnine su upisane kao optenerodna imovina. ***

USKLADJIVANJE PODATAKA O NEKRETNINAMA

Prvi premjer Bosne i Hercegovine izvren je u periodu od 1880. do 1884.godine, na sonovu kojeg su izradjeni katastarski planovi i katastarski operat. Nakon izvrenog premjera i ustrojenog katastra zemljita pristupilo se osnivanju zemljinje knjige (gruntovnice) u Bosni i Hercegovini 1886.godine. Katastar zemljita je, u toku II svjetskog rata, u mnogim krajevima uniten. Na podruju optine Prijedor, zemljina knjiga je unitena u pojedinim katastarskim optinama, dok je za podruje katastarskih optina Prijedor I i Prijedor II sauvana. Na podruju cijele Bosne i Hercegovine, tamo gdje su unitene zemljine knjige, iste nisu obnovljene, niti su sauvane knjige uredno odravane. Stoga se u Bosni i Hercegovini 1951.godine sistematski pristupilo novom premjeru itave teritorije Republike i time stvaranju tehnike osnove za evidentiranje nekretnina i prava na nekretninama. Podaci novog premjera, nastali savremenim metodama rada (aerofotogrametrijom) koristile su se za izradu novog katastra zemljita (koji sadri topografske podatke o zemljitu, podatke o povrini svake parcele, njenoj kulturi i klasi, katastarski prihod i podatke o posjedniku zemljita), zatim za izradu razvojnih drugih planova (prostornih planova, urbanistikih planova, regulacionih planova), za razne studije i projektovanja u poljoprivredi, umarstvu, rudarstvu, saobraaju, za katastar uma, puteva, voda, zgrada, komunalnih uredjaja, instalacija idr. Prilikom uspostave katastarskog operata zemljita (na podruju katastarskih optina Prijedor I i Prijedor II-1978.godine), radi izrade originala planova i osnovne dravne karte vreno je snimanje detalja, koje je radjeno fotogrametrijskom metodom. Snimanje detalja obuhvata prikupljanje odgovarajuih mjernih i opisnih podataka za horizontalnu i vertikalnu predstavu zemljita: o poloaju, obliku, kulturama i korisnicima parcela, o prirodnim i vjetakim objektima i objektima komunalnih uredjaja. O reljefu zemljita, geografskim i drugim nazivima. Na osnovu podataka snimanja detalja izradjeni su originali planova i karte. Na planovima su prikazani poloaj i oblik katstarskih parcela i objekata koji lee na njima.

Na podrujima na kojima je izvren novi katastarski premjer, a sauvana je zemljina knjiga, postoji potpuno neslaganje izmedju zemljine knjige i katastra, jer se stupanjem na snagu podataka novog katastra, stari katastar, na ijim je podacima zasnovana zemljina knjiga, stavlja van snage i prestaje obaveza njegovog odravanja, ime prestaje mogunost odravanja i usaglaavanja stvarnog stanja sa zemljinom knjigom. Usaglaavanje podataka novog premjera s podacima zemljine knjige vreno je samo u onim sluajevima za koje je postojao izriit zahtjev nadlenih organa ili zainteresovanih stranaka. Na neaurnost zemljine knjige uticalo je i nepostojanje obaveze vlasnika nekretnina da prijavljuju injenice, koje mijenjaju postojee stanje u zemljinoj knjizi. Upis u zemljinu knjigu je traen samo onda kada je stranka bila posebno zainteresovana za taj upis. Kod veine vlasnika nekretnina u Bosni i Hercegovini nije postojala navika i osjeaj dunosti da prijavljuju kupoprodaje nekretnina, diobe, poklone, zamjene i sl. tim vie to je provodjenje zemljino knjinih promjena bilo uslovljeno potrebnim plaanjem poreza na promet, prenosnih taksa i drugih obaveza prema dravi. To je uticalo da su ostale neprovedene u zemljinim knjigama mnoge vanknjine kupoprodaje, diobe, pokloni, zamjene, ostavinske odluke itd. U elji da se uspostavi jedinstven sistem evidencije nekretnina, koji bi trebao obezbijediti kontuitet evidentiranja nekretnina i stvarnih prava na nekretninama, donesen je Zakon o premjeru i katastru nekretnina (Slubeni list SFRJ,broj:22/84). Navedenim zakonom je objedinjena materija, tada postojeeg Zakona o premjeru i katastru zemljita, novih rjeenja o evidenciji nekretnina i pravnih pravila zemljino knjinog prava. Od donoenja navedenog zakona 1984.godine, na podruju optine Prijedor, katastar nekretnina je uspostavljen u est katastarskih optina. U katastarskim optinama Prijedor I i Prijedor II i dalje je na snazi katastar zemljita., koji je uredjen i regulisan odredbama Zakona o odravanju premjera i katastra zemljita (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:19/96).

TRENUTNO STANJE U AKTUELNOM SUDSKOM PROCESU ZA PREDMETNO ZEMLJITE

Zemljite, koje je predmet ovog istraivanja i na kojem je izgraeno naselje Nova Orlovaa, koje obuhvata grupacije objekata na lokacijama pod nazivima Nova Orlovaa, Orlovaa-Celpak, Orlovaa-Vrbice i Orlovaa-Topolik, u katastarskom operatu zemljita je upisano kao posjed Preduzea Poljoproizvod A.D.Prijedor. Navedeno preduzee se dana 23.01. 2004. godine, obratilo tubom radi naknade tete Osnovnom sudu u Prijedoru. Tuba je naknadno proslijedjena stvarno i mjesno nadlenom Osnovnom sudu u Banjaluci. Tuena je Optina Prijedor, radi naknade tete koja je prouzrokovana dodjelom gradjevinskog zemljita za gradnju individualnih stambenih objekata( izmedju ostalih i na lokacijama Orlovaa i Topolik), a koje zemljite je, prema podacima katastarskog operata, upisano kao posjed preduzea Poljoproizvod A.D. Prijedor, koji postupak se vodi pod brojem PS.612/04. Tuena Optina Prijedor je u odgovoru na tubu, a kasnije i na pripremnom roitu predloila prekid postupka u navedenoj parnici, do prethodnog rjeavanja pitanja vlasnitva na nekretninama, sa kojim prijedlogom se saglasio i umjea na strani tuene Optine Prijedor-Zemljoradnika zadruga Prijedor Prijedor. Nakon tako istaknutog prijedloga, izvren je uvid u spis suda broj:PS.592/04 i utvrdjeno je da se radi o tubi tuioca Zemljoradnike zadruge Prijedor iz Prijedora protiv tuenog ADPoljoproizvod Prijedor(tuioca u ovoj pravnoj stvari), radi povrata zadrune imovine. Sud je smatrao da se radi o prethodnom pitanju, koje nije rijeeno, te je stoga u parnici tuioca ADPoljoproizvodPrijedor protiv tuene Optine Prijedor doneseno rjeenje, broj:PS.612/04 od 21.01.2005.godine, kojim je utvrdjeno da se prihvata prijedlog zakonskog zastupnika tuenog i umjeaa na strani tuenog, te se prekida postupak u parnici broj:PS.612/04, do prethodnog rjeavanja pitanja u parnici broj:PS.592/04. Preduzee Poljoproizvod A.D. Prijedor, obratilo se i drugom tubom stvarno i mjesno nadlenom Osnovnom sudu u Banjaluci, dana 09.03.2005.godine. Tuena je Optina Prijedor, radi naknade tete koja je prouzrokovana dodjelom gradjevinskog zemljita za gradnju individualnih stambenih objekata( izmedju ostalih i na lokacijama Orlovaa-Vrbice, Orlovaa-Topolik i Nova Orlovaa), koje zemljite je, prema podacima katastarskog operata, upisano kao posjed preduzea Poljoproizvod A.D. Prijedor. Navedeni postupak nije okonan.U istom nije donesena presuda, kao ni rjeenje.

KOMENTARI EKSPERATA

Kao dugogodisnji radnik Republike uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove na poslovima referenta za imovinsko pravne poslove i sada kao radnik Ministarstva saobraaja i veza, na radnom mjestu sekretar ministarstva, mogu da kaem da je rad Dijane Stojic na temu ,, Urbana integracija nelegalnih naselja u optini Prijedor potpuno i precizno obradio nain dodjele zemljita za izgradnju stambenih objekata kao i podatke o nepokretnostima kako po zemljinoj knjizi tako i po katastarskom operatu zemljita. Poslije II svjetskog rata u bivoj Jugoslaviji izvreno je podrutvljavanje zemljita putem Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita iz 1958. godine i Zakona o agrarnoj reform i kolonizaciji u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini iz 1946. godine. Veliki kompleksi poljoprivrednog i drugog zemljita dodjeljivani su privrednim subjektima na upravljanje. Meutim, ima sluajeva gdje ta vlasnika transformacija nije provedena kroz zemljinu knjigu. Nakon raspada bive Jugoslavije ponovo dolazi do vlasnike transformacije privrednih subjekata, tako da ponovo imamo situaciju da dolazi do promjene kod nosioca prava raspolaganja i upravljanja, odnosno vie nema drutvene svojine, ve je to dravna i privatna svojina i ponovo je bilo potrebno u Zemljinoj knjizi izvriti promjenu upisa, gdje ovaj process u velikom broju sluajeva jo nije izvren tako da imamo prilino neureenu ovu oblast. U meuvremenu pojavljuje se i problem raseljenog stanovnitva tako da su optine bile prinuene da velike komlekse poljoprivrednog zemljita dodjeljuju za stambenu izgradnju i otuda toliki broj nelegalnih naselja na podruju optine Prijedor. Da bi se konano uredila ova oblast potrebno je izvriti legalizaciju bespravno izgraenih objekata i dati im legalitet na zakonit nain.

Rajka Vukaljevi, dipl. pravnik Ministarstvo saobraaja i veze

Bespravno izgradjeni objekat moe biti legalizovan samo ukoliko je vlasnik takvog objekta i vlasnik parcele na kojoj je objekat izgradjen. Zato je rjeavanje imovinsko pravnih odnosa od presudne vanosti za legalizaciju bespravno izgradjenih objekata uopte, pa tako i u naselju Nova Orlovaa. Specifian poloaj ovog naselja, u odnosu na druge bespravno izgradjene objekte, je u injenici da je Uredbom Vlade Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:11/99), u periodu kada su dodijeljene gradjevinske parcele u ovom naselju, na neki nain bila legalizovana upotreba zemljita, odnosno vlasnici objekata u ovom naselju nisu bespravno uli u posjed zemljita. To znai da dravni organi i lokalna zajednica imaju moralnu obavezu da uine sve, odnosno da preduzmu sve neophodne radnje da se omogui rjeavanje ovog problema, kako bi se ostvario kljuni preduslov za legalizaciju ovih besparavno izgradjenih objekata. Snjeana Hajnal, dipl.ing.graevine Zaposlena na radnom mjestu Glavni optinski urbanistiko graevinski inspektor Optina Prijedor

U svom miljenju ja bih se samo osvrnula na rije ,,nelegalna naselja, U konkretnom sluaju ne moe se govoriti doslovno o nelegalnim naseljima u tom smislu rijei. Naime stanovnitvo ,,nelegalnih naselja, od optine Prijedor je dobijalo gradilita za izgradnju stambenih objekata rjeenjem naelnika optine. U velikom broju sluajeva graani su imali urbanistike saglasnosti i ak privremene graevinske dozvole. Ali sa aspekta Zakona o ureenju prostora i Zakona o graevinskom zemljitu ovi objekti se smatraju nelegalnim pa samim tim i naselja u kojima se nalaze. Mislim da e se legalizacijom bespravno izgraenih objekata u ,,nelegalnim naseljima, postii da graani konano postanu vlasnici objekata i zemljita ,zatim da e se urediti lokalne saobraajnice, naselja se povezati sa ostalim dijelovima optine, dovesti voda i kanalizacija i doprinijeti da ta ,,nelegalna naselja dobijaju status i funkciju urbanog naselja u kojem e graani zadovoljavati osnovne potrebe.

Mila Koji,dipl. pravnik Ministarstvo saobraaja i veza

Za izradu izvjetaja o istraivanju imovinsko pravnih odnosa u bespravno izgradjenom naselju Nova Orlovaa, koriteni sledei zakoni i propisi: 1. Zakon o gradjevinskom zemljitu Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske broj:112/06), 2. Zakon o gradjevinskom zemljitu Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske broj:86/03), 3. Zakon o gradjevinskom zemljitu (Slubeni list SRBiH, broj:34/86) 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu(Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:29/94), 5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu(Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:23/98), 6. Uputstvo o uslovima i nainu dodjele gradskog gradjevinskog zemljita bez naknade (Slubeni glasnik republike Srpske, broj:33/98) 7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradjevinskom zemljitu(Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:51/99), 8. Uredba o uslovima i nainu dodjele gradskog gradjevinskog zemljita bez naknade (Slubeni glasnik republike Srpske, broj:11/99) 9. Zakon o premjeru i katastru zemljita (Slubeni list SRBiH,broj:14/78) 10. Zakon o odravanju premjera i katastra zemljita (Slubeni glasnik Republike Srpske,broj:19/96) 11. Zakon o premjeru i katastru nekretnina (Slubeni list SRBiH,broj:22/84) 12. Zakon o zemljinim knjigama (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj:67/03 i 46/04) 13. Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji u Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini (Slubeni list NRBiH,broj:2/46) 14. Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradjevinskog zemljita(Slubeni list SFRJ, broj:52/58)

Dijana Stoji ki Radovana rodj. Daljevi Prijedor, naselje Peani B3-/41

Rodjena 04.05.1968.godine u Prijedoru. Osnovnu i srednju kolu zavrila u Prijedoru 1986.godine. Pravni fakultet zavrila u Banjaluci 1990.godine i stekla zvanje diplomirani pravnik. Struni ispit za rad u organima dravne uprave poloila 1999. godine u Banjaluci. Radni odnos zasnovala 10.01.1994.godine u Optinskom sekretarijatu za imovinsko pravne poslove Optine Prijedor, na radnom mjestu struni saradnik za samostalno vodjenje upravnog postupka i rjeavanje najsloenijih upravnih stvari na osnovu raznovrsnih dokaznih sredstava u predmetu eksproprijacije, uzurpacije, kmetskog selita, agrara, PZF-a, arondacije, konfiskacije i komasacije. Nakon formiranja Republike uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Srpsko Sarajevo, 1997.godine, rasporedjena na radno mjesto samostalni struni saradnik za imovinsko pravne poslove, Podruna jedinica Prijedor. U skladu sa odredbama Zakona o administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske, 2004.godine stekla status dravnog slubenika i rasporedjena na poslove i zadatke vieg strunog saradnika za imovinsko pravne poslove u Podrunoj jedinici Prijedor. Sada zaposlena u Optini Prijedor, na radnom mjestu samostalni struni saradnik za imovinsko pravne odnose u Strunoj slubi Skuptine optine i Naelnika optineSluba za opte poslove.

Dijana Stoji Peani B-3 Prijedor Savez optina i gradova Republike Srpske Bijeljina Predmet: Izvjetaj o istraivanju, po Ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova, broj:01-299-10/08 od 31.10.2008.godine U obavljanju poslova - Imovinsko pravno istraivanje u Projektu Urbana integracija nelegalnih naselja u Optini Prijedor, za naselje Nova Orlovaa, u skladu sa ciljevima koji su navedeni u Opisu poslova za imovinsko pravno istraivanje, koji je sastavni dio Ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, uraeno je sledee: - u cilju potpunijeg shvatanje odnosa na gradjevinskom zemljitu, dat je prikaz nastanka i razvoja zakonskih propisa kojima su ureeni svojinsko pravni odnosi na gradskom gradjevinskom zemljitu. Navedeni su zakoni i citirani odreeni lanovi zakona, te su isti deteljnije pojanjeni, -u cilju objanjenja imovinsko pravnog stanja predmetnog zemljita, navedeni razlozi postojanja dvije razliite i odvojene evidencije o nekretninama-katastarski operat zemljita i zemljina knjiga (gruntovnica). Takoe, navedeni zakonski propisi kojima je regulisano uspostavljanje, voenje i odravanje evidencije o nekretninama, kao i nain usklaivanja podataka u postojeim evidencijama, -prikupljeni podaci o dodjeli gradskog graevinskog zemljita, od strane Organa koji su sainjavali liste prioriteta na osnovu kojih je izvrena dodjela, te naveden (kao primjer) sadraj Rjeenja o ostvarivanju prava na dodjelu gradjevinskog zemljita bez naknade radi izgradnje individualnog stambenog objekta i Ugovora o uslovima i nainu dodjele gradjevinskog zemljita bez naknade, -objanjeno trenutno stanje u postupku kod Osnovnog suda u Banjaluci, koja postupak se vodi po tubi preduzea Poljoproizvoda.d.Prijedor protiv Optine Prijedor. U toku prikupljanje komentara eksperata o problemu urbane integracije nelegalno izgraenog naselja Nova Orlovaa.

Izvjetaj sainila Dijana Stoji