SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Dijana Kanjuh

GOSPODARSTVO MOLDAVIJE U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2009. GODINE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

GOSPODARSTVO MOLDAVIJE U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2009. GODINE

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Nacionalna ekonomija Mentor: prof.dr.sc. Branko Blaevi

Student: Dijana Kanjuh, 1005D11 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena Status: redovni studenti

Opatija, prosinac 2011.

SADRAJ
POPIS TABLICA............................................................................II UVOD..........................................................................................1 Biva sovjetska republika Moldavija je stekla svoju neovisnost 1991. godine nakon koje ulazi u proces tranzicije u trino gospodarstvo. Povijesno gledano, podruje koje obuhvaa Republika Moldavija je slabo gospodarski razvijeno. Ekonomska aktivnost je prvenstveno obuhvaala poljoprivredu, a urbana ekonomija, se temeljila gotovo iskljuivo na trgovini, preradi hrane i proizvodnji robe iroke potronje. Razvoj drave zaostaje iz niz razloga, ali prvenstveno zbog ogranienih resursa i politike nestabilnosti. .............................................................................1 U ovom seminarskom radu obradit e se gospodarstvo Moldavije u razdoblju od 2000. do 2009. godine. Svrha seminarskog rada je kroz osnovne pokazatelje gospodarskog razvoja pokazati ekonomsku situaciju Moldavije u posljednjih 10 godina. Cilj rada je kroz prikaz promjene bruto domaeg proizvoda kao osnovnog pokazatelja gospodarstva drave, te bruto nacionalnog dohotka, teaja nacionalne valute te broja stanovnika prikazati stanje i razvoj moldavskog gospodarstva, kao jednog od najnerazvijenijih na podruju Europe. ....................................................................1 OPI PODACI O MOLDAVIJI...........................................................2 GOSPODARSKI POKAZATELJI MOLDAVIJE OD 2000. DO 2009. GODINE 4

Bruto domai proizvod Moldavije u radoblju od 2000. do 2009..............4 Bruto nacionalni dohodak Grke u razdoblju od 2000. do 20009............6 Promjene teaja i stanovnitva Grke u razdoblju od 2000. do 20009. godine...............................................................................................8

ZAKLJUAK................................................................................10 LITERATURA..............................................................................11

POPIS TABLICA
Tablica 1: Bruto domai proizvod Moldavije od 2000.-2009.............5 Tablica 2: Bruto nacionalni dohodak Moldavije od 2000. 2009......7 Tablica 3: Teaj i stanovnitvo Moldavije od 2000. do 20009. .......8

II

UVOD
Biva sovjetska republika Moldavija je stekla svoju neovisnost 1991. godine nakon koje ulazi u proces tranzicije u trino gospodarstvo. Povijesno gledano, podruje koje obuhvaa Republika Moldavija je slabo gospodarski razvijeno. Ekonomska aktivnost je prvenstveno obuhvaala poljoprivredu, a urbana ekonomija, se temeljila gotovo iskljuivo na trgovini, preradi hrane i proizvodnji robe iroke potronje. Razvoj drave zaostaje iz niz razloga, ali prvenstveno zbog ogranienih resursa i politike nestabilnosti. U ovom seminarskom radu obradit e se gospodarstvo Moldavije u razdoblju od 2000. do 2009. godine. Svrha seminarskog rada je kroz osnovne pokazatelje gospodarskog razvoja pokazati ekonomsku situaciju Moldavije u posljednjih 10 godina. Cilj rada je kroz prikaz promjene bruto domaeg proizvoda kao osnovnog pokazatelja gospodarstva drave, te bruto nacionalnog dohotka, teaja nacionalne valute te broja stanovnika prikazati stanje i razvoj moldavskog gospodarstva, kao jednog od najnerazvijenijih na podruju Europe.

Seminarski rad je podijeljen u dva glavna poglavlja. Prvi dio rada odnosi se na kratki pregled ekonomske i politike situacije Moldavije od osamostaljenja. Drugi dio rada je praktine prirode te obuhvaa obradu statistikih podataka s internetske stranice Ujedinjenih naroda. Prvi dio ovog poglavlja bavi se bruto domaim proizvodom Moldavije, gdje se daje pregled BDP-a po godinama od 2000. do 2009. u moldavskim leu-ima i dolarima, te se pravi razlika izmeu nominarlnog i realnog BDP-a, ovisno o eliminaciji utjecaja cijena i inflacije. Takoer se obrauje BDP per capita koji daje jasniju usporednu sliku s obzirom na druge zemlje. U prvoj tablici takoer se nalaze i podaci o stopi rasta BDP-a u promatranom razdoblju. Druga tablica obrauje bruto nacionalni dohodak, koji se od bruto domaeg proizvoda razlikuje po tome to obuhvaa i dohodak od faktora proizvodnje koji se nalaze u inozemstvu. BND je obraen po godinama u apsolutnom iznosu u moldavskim leu-ima i dolarima te po glavi stanovnika-BND per capita. Posljednja, trea tablica, obrauje kretanje teaja nacionalne valute u odnosu na dolar te promjene u broju stanovnitva u razdoblju od 2000. do 2009. godine. Promjene teaja se promatraju kroz financijske statistike Meunarodnog monetarnog fonda, a promjene u broju stanovnika kroz Prospekt Ujedinjenih naroda o svjetskom stanovnitvu.

OPI PODACI O MOLDAVIJI

Republika Moldavija je kontinentalna drava u istonoj Europi. Granii se sa Rumunjskom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Ona je druga najmanja drava nekadanje Sovjetske republike i ujedno najgue naseljena. Prostire se na povrini od 33 800 km2 s ukupnim brojem stanovnika 4.431.570 te gustoom naseljenosti 131 st./km2.1 Glavni i ujedno najvei grad je Kinjev. Za vrijeme SSSR-a moldavsko gospodarstvo je zaobila velika industrijalizacija za razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namjenjena uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivat ondanje sovjetske republike. Zbog svog zemljopisnog poloaja najznaajnija kultura na kojoj se gospodarstvo baziralo je proizvodnja vinove loze i vina te je bila najvei proizvoa tih kultura na podruju SSSR-a. Nakon raspada SSSR-a i proglaenja neovisnosti te otvaranja granica i pokretanja tranzicije, moldavsko gospodarstvo veoma brzo upada u krizu. 2. sijenja 1992. Moldavija je uvela trino gospodarstvo, liberalizacijom cijena, to je rezultiralo ogromnom inflacijom. Od 1992 do 2001 mlada drava je pretrpjela najgoru gospodarsku krizu, ostavljajui veinu stanovnitva ispod granice siromatva . Godine 1993, nacionalna valuta- moldavski Leu (100 bana), uvedena je kao zamjena za sovjetske rublje. Privatizacija Moldavije je zapoela u 1991. s distribucijom vauera (dravnih obveznica) za sve moldavske graane.Cilj je bio distribuiranje dravnog vlasnitva na stanovnitvo Moldavije te stvaranje privatnog sektora koji do tada nije postojao. Samo moldavskim graanima je bilo doputeno da sudjeluju u ovoj privatizaciji, meutim, to je uskratilo industriji kljune potencijalne izvore meunarodnog kapitala. Do 1996 privatizirano je 60% industrije, 93% poljoprivredno-preraivakog sektora, te 95% sektora usluga i trgovine 2 Nakon regionalne financijske krize u 1998, Moldavija je ostvarila znaajan napredak prema postizanju i zadravanju makroekonomske i financijske stabilnosti. Provela je mnoge strukturne i institucionalne reforme koje su neophodne za uinkovito funkcioniranje trinog gospodarstva. Ti napori su pomogli odravanju makroekonomske i financijske stabilnosti u tekim vanjskim okolnostima, te pridonijeli uspostavi okruenja pogodnog za daljnji rast i razvoj gospodarstva u srednjoronom razdoblju. Unato tim naporima i nastavku gospodarskog rasta, Moldavija je nisko rangirana s obzirom na pokazatelje ivotnog standarda i ljudskog razvoja u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji. U 2005. godini BDP Moldavije je bio 4,5 puta manji od svjetskog prosjeka a 20,8 % stanovnitva je bilo ispod granice siromatva. Iako, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, Moldavija nema u prvim godinama strmoglavi pad BDP-a taj proces je bio dugotrajniji, te se tek koncem 90-tih poinje oporavljati. Taj dugotrajni pad BDP-a Moldaviju je doveo do "titule" najsiromanije europske drave. Zbog gospodarske krize u Moldaviji se veoma brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko trite. Glavni makroekonomski problem je inflacija, koja je i dalje visoka za ovu regiju a takoer Moldavija ostvaruje i veliki trgovaki deficit. Meu veim ekonomskim potekoama Moldavije spada i nedostatak izvora energije zbog ega se veina energije uvozi. Glavnina proizvodnje otpada na eer, biljno ulje, prehrambenu industriju, poljoprivredne strojeve, hladnjake i zamrzivae, perilice rublja, obuu i tekstil. Izvoz je u 2009. godini iznosio 1,24 bil $ . Glavnina izvoza se sastoji od prehrambenih artikala, tekstila te strojeve, a glavna
1 2

Geografija, http://www.geografija.hr/atlas/moldavija, 11.12. 2011. Nato parliamentary assembly- The economic situation in Moldova, http://www.nato pa.int/default.asp? SHORTCUT=1172, 13.12.2011.

zemlja izvoza je Rusija. Uvoz je 2009. Iznosio 3,14 bil $ od kojega se najvie dobara uvozi iz Ukrajine, a glavni uvozni artikli su mineralna gnojiva i gorivo, oprema i strojevi, kemikalije i tekstil. BDP Moldavije u 2010 godini je iznosio 5 810 bilijuna $ , a po glavi stanovnika je iznosio 1 630 $. U ukupnom BDP-u najvei udio od 60,6 % ostvaruje usluni sektor, 21,8 % poljoprivreda te 17,6 % industrija. Kod strukture zaposlenih 43,3 % radno sposobnog stanovnitva je zaposleno u tercijarnom sektoru, 40,6 % u primarnom sektoru a 16% u sekundarnom sektoru. U 2009. godini je bilo 2,6 % nezaposlenog stanovnitva sa prosjenom plaom 249 $ mjeseno.3 Iako su moldavske strukturne reforme rezultirale zatvaranjem poduzea, nezaposlenost je ostala relativno stabilna tijekom posljednjih pet godina prema procjenama Svjetske banke. Iako manji broj moe izgledati utjeno,on prikriva zabrinjavajuu stvarnost: 25% aktivnog stanovnitva je napustilo Republiku Moldaviju, a 50% onih preostalih se okrenulo poljoprivredi za izdravanje. Fiskalna politika u Republici Moldaviji takoer predstavlja izazov. Iako Republci Moldaviji BDP stalno pada nakon neovisnosti, dravni rashodi ne padaju. Republika Moldavija biljei neizbjean proraunski deficit, koji je bacio dravne financije u kaos. Poevi od 1997, vlada provodi zdravije fiskalne politike za smanjenje dravnih rashoda. To je srezalo izravne i neizravne subvencije razliitim sektorima i dunicima (uglavnom poduzea gubitai u dravnom vlasnitvu), ali smanjeni su i javni izdaci na zdravlje, obrazovanje i socijalnu zatitu. Dunika situacija se poboljala, ali na raun javnog pristupa kritinim uslugama Zbog toga to je utaja poreza rairena, uvijek je prisutna opasnost od fiskalne krize, a dravno smanjenje socijalnih izdataka ima svoje granice. Moldavija je prema ustavu parlamentarna republika s viestranakim sustavom. Parlament bira predsjednika (etverogodinji mandat, mogunost dva uzastopna mandata), a trenutani vritelj dunosti predsjednika je Mihai Ghimpu. Premijera odreuje predsjednik nakon savjetovanja s parlamentom. Kandidat za premijera mora u roku od 15 dana nakon imenovanja od parlamenta zatraiti izglasavanje povjerenja za svoj program i cijeli kabinet. Moldavia ima jednodomni parlament - Parlamentul (101 mjesto; etverogodinji mandati, lanovi izabrani na opim izborima zastupaju cjelokupno birako tijelo), a pravosudnu vlast ine Vrhovni te Ustavni sud.

Doing business, country data for Moldova, http://www.doingbusiness.org/exploreeconomies/?economvid=129, 13.12.2011.

GOSPODARSKI POKAZATELJI MOLDAVIJE OD 2000. DO 2009. GODINE

Gospodarski rast, kao dugoroni cilj ekonomske politike, sintetiki je izraz uspjenosti voenja ekonomske politike pojedine zemlje. U nominalnom ili realnom izrazu rije je vrijednosti proizvodnje dobara i usluga koja se mjeri godinje. Gospodarski rast stimulira se raznim mjerama, a meu znaajnijim nalaze se one u oblasti fiskalne i monetarne politike. Stope gospodarskog rasta, posebice dinamiki promatrane, slue za komparativnu analizu uspjenosti gospodarstva pojedine zemlje. Kako bi se bolje razumijela gospodarska situacija te gospodarski rast Moldavije sadrajem te komentarima narednih tablica eli se staviti na uvid dinamika kretanja osnovnih gospodarskih pokazatelja moldavskog gospodarstva, u razdoblju od 2000. do 2009. Godine

Bruto domai proizvod Moldavije u radoblju od 2000. do 2009.

Bruto nacionalni proizvod (GNP) je sve do nedavno bio glavni makroekonomski pokazatelj kada ga je zamijenio BDP. BNP pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih radom i kapitalom u vlasnitvu graana te zemlje kako u tuzemstvu tako i inozemstvu Bruto domai proizvod (BDP) ili na engleskom Gross Domestic Product (GDP) danas predstavlja glavni makroekonomski pokazatelj, odnosno mjerilo gospodarske aktivnosti neke zemlje u odreenoj godini. On pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine izraene u novanim jedinicama, a ukljuuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomou inozemnih faktora proizvodnje u zemlji; ne ukljuuje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koje potjee od domaih proizvodnih faktora.4 Razlikujemo nominalni i realni BDP. Nominalni BDP je onaj koji je izraen u tekuim (trinim) cijenama i mijenja se kako pod utjecajem cijena tako i fizikog obujma proizvodnje. Realni BDP je onaj izraen u stalnim cijenama i mijenja se iskljuivo pod utjecajem fizikog obujma proizvodnje. Takoer je vano istaknuti da je iznos realnog BDP-a korigiran za inflaciju. Neto domai proizvod (NDP) dobiva se tako da se bruto domai proizvod umanji za iznos amortizacije Na sljedeoj tablici e se prikazati BDP Moldavije od 2000.-2009..

B.Vukoni, N.avlek: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001., str 372.

Tablica 1: Bruto domai proizvod Moldavije od 2000.-2009.

Godina

BDP u tekuim cijenama u moldavskim Leuima 16,019,558,000 19,051,531,000 22,555,858,000 27,618,918,000 32,031,777,000 37,651,869,000 44,754,367,000 53,429,571,000 62,921,545,000 60,043,308,000

BDP u tekuim cijenama u dolarima 1,288,344,769 1,480,864,455 1,662,124,620 1,980,577,201 2,597,932,934 2,988,332,510 3,408,283,313 4,401,137,824 6,054,780,650 5,404,644,701

BDP u cijenama iz 2005. u moldavskim Leuima 26,737,562,826 28,379,629,961 30,595,975,426 32,622,457,463 35,024,540,034 37,651,869,000 39,453,380,000 40,636,361,660 43,821,271,774 40,977,467,124

BDP u cijenama iz 2005. u dolarima 2,122,091,953 2,252,418,620 2,428,324,289 2,589,160,984 2,779,808,132 2,988,332,510 3,131,313,829 3,225,204,056 3,477,982,224 3,252,276,724

BDP per capita u dolarima

Stopa rasta u postocima

BDP indeks u tekuim cijenama u moldavskim Leuima 43 51 60 73 85 100 119 142 167 159

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

314 367 420 509 680 795 919 1,200 1,666 1,500

2,1 6,1 7,8 6,6 7,4 7,5 4,8 3 7,3 -6,5

Izvor: United Nations Statistics Division, http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp,

13.12.2011.

Promatrajui podatke iz tablice 1. vidljiv je kontinuiran rast BDP-a Moldavije tijekom razdoblja, izuzev posljednje 2009. godine u kojoj je zabiljeena negativna stopa rasta BDP-a. Stope rasta kontinuirano su rasle po prosjenoj stopi razdoblja od 5,84 %. Najvia stopa rasta zabiljeena je 2002. godine i iznosi 7,8 %, dok je najnia spomenuta stopa iz 2009. godine od -6,5 %. Negativnoj stopi rasta prethodile su niske pozitivne stope iz 2006. i 2007. godine, a razlog negativnom trendu je ulazak gospodarstva u razdoblje recesije. Najvia razina BDP-a Moldavije zabiljeena je 2008. godine kada je iznosila 6 milijardi i 55 milijuna dolara. Usporedno s rastom BDP-a rasao je i BDP po glavi stanovnika. Tako je najvii BDP per capita zabiljeen 2008. godine i iznosi 1 666 dolara. Daljnji stupci u tablici 1. odnose se na indekse nominalnog i relanog BDP-a te cjenovni deflatori BDP-a. Prema podacima nominalnog BDP-a moe se zakljuiti da je on svake godine osim 2009. u porastu, i to od 3 pa ak do 56 postotnih poena, odnosno u prosjeku 20 postotnih poena. S druge strane, realni BDP, prikazan u konstantnim cijenama iz 2005. godine pokazuje znatno manje stope rasta, od 4 do 7 postotnih poena. Najvei rast zabiljeen je 2008. godine, i to 8 postotnih poena u odnosu na 2005. godinu. U zadnja dva stupca tablice nalaze se cjenovni deflatori BDP-a. Oni se dobivaju omjerom nominalnog i realnog BDP-a pomnoenog sa 100, te pokazuju efekte inflacije, odnosno pokazuju koliko se promjena od bazne godine BDP-a oslanja na promjene razine cijena. U ovom sluaju 2005.godina predstavlja baznu godinu. Ovime se postie realniji pregled rasta bruto drutvenog proizvoda. U sluaju Moldavije razdoblje od 2000. do 2004. ima rezultate manje od bazne godine, a razdoblje od 2006. do 2009. biljei porast u odnosu na baznu godinu, i to do maksimalno 47 postotnih poena izraeno u moldavskim leuima, odnosno do najvie 74 postotna poena izraeno u dolarima.

Bruto nacionalni dohodak Grke u razdoblju od 2000. do 20009.

Bruto nacionalni proizvod BNP illi bruto nacionalni dohodak (engl. gross national product, GNP) je vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomou domaih faktora proizvodnje unutar nekog razdoblja.5 Pri tome je nevano da li se ti faktori proizvodnje nalaze u zemlji ili inozemstvu. U narednoj tablici se prikazuje bruto nacionalni dohodak Moldavije u tekuim cijenama te po stanovniku.

M.Stanii: Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled, Vol. 51 No. 9-10,Ekonomski institut Zagreb, 2000., str 919.

Tablica 2: Bruto nacionalni dohodak Moldavije od 2000. 2009.

Godina

BND u tekuim cijenama u moldavskim leuima 16,813,815,000 20,483,734,000 24,804,739,000 30,837,509,000 36,413,843,000 42,740,260,000 50,025,906,000 58,409,680,000 69,097,536,000 67,021,514,581

BND u tekuim cijenama u dolarima 1,352,221,491 1,592,188,763 1,827,843,010 2,211,385,227 2,953,339,804 3,392,185,085 3,809,739,073 4,811,362,830 6,649,080,596 6,032,770,107

BND po glavi stanovnika u dolarima 330 395 461 569 773 902 1,027 1,312 1,830 1,674

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Izvor: United Nations Statistics Division, http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp, 15.12.2011.

Iz predoene tablice moe se zakljuiti da bruto nacionalni dohodak iskazan u tekuim cijenama raste svake godine u prikazanom razdoblju u odnosu na prethodnu, osim 2009. godine kada je vrijednost BND-a pala za 2 milijarde leua odnosno 617 milijuna dolara. Najmanja vrijednost od 1 mld. i 352 tisue je zabiljeena 2000. godine. Najvee poveanje od 1 mld. i 838 milijuna zabiljeeno je 2008. godine. U cijelokupnom promatranom razdoblju BND Moldavije porastao je za 50 mld i 208 mil leua odnosno 4 mld i 680 mil dolara, to iskazano u postotnom iznosu iznosi poveanje od 298 % izraeno leuima, odnosno poveanje od 346 % iskazano u dolarima. Navedeno upuuje na promjene u teajnim razlikama i vrijednostima valuta. to se tie BND-a po glavi stanovnika, izraenog u dolarima, taj pokazatelj takoer biljei kontinuiran rast, izuzev 2009. godine, kada biljei pad od 156 dolara po glavi stanovnika, to je pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu. Najmanji zabiljeeni BND per capita je u 2000. godini i iznosi 330 dolara. Najvei zabiljeeni BND per capita je 2008. godine, i to 1 830 dolara. U cjelokupom promatranom razdoblju BND per capita Moldavije poveao se za 5 puta.

Promjene teaja i stanovnitva Grke u razdoblju od 2000. do 20009. godine Teaj neke valute predstavlja odnos izmeu jedinice jedne valute i iznosa druge valute u koju se ta valuta moe promijeniti u odreenom trenutku. Teaj se formira od strane drave te se, zavisno od trine ponude i potranje, dnevnog prometa i promjena stranih valuta, svakodnevno mijenja.6 Godine 1993. nacionalna valuta- moldavski Leu (100 bana), uvedena je kao zamjena za sovjetske rublje Usklaivanje gospodarskog razvoja sa kontigentima stanovnitva i radne snage je jedno od kljunih pitanja svake nacionalne ekonomije. Osnovna premisa od koje se polazi je meusobna povezanost i uvjetovanost svih procesa u demografskom razvoju i ekonomskim kretanjima. 7 U cilju sagledavanja demografske ponude radne snage i njene iskoritenosti osim obujma stanovnitva koji je prikazan u narednoj tablici, potrebno je analizirati i strukturu po razliitim kriterijima te ekonomsku iskoritenost radnog kontigenta stanovnitva.

Tablica 3: Teaj i stanovnitvo Moldavije od 2000. do 20009. Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Valuta Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu Moldavski leu AMA vrijednost teaja8 12.4342 12.8651 13.5705 13.9449 12.3297 12.5996 13.1311 12.1399 10.392 11.1096 Vrijednost teaja prema MMF-u9 12.4342 12.8651 13.5705 13.9449 12.3297 12.5996 13.1311 12.1399 10.392 11.1096 Broj stanovnika10 4,100,257 4,032,765 3,960,665 3,887,928 3,819,598 3,759,329 3,708,848 3,667,469 3,633,369 3,603,506

Izvor: United Nations Statistics Division, http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp, 15.12.2011.

6 7

Teajna lista, http://www.tecajnalista.info/definicija-tecaja.htm , 17.12.2011. M.Aranelovi, S.Sari: Aktivno stanovnitvo kao faktor razvoja Srbije, Ekonomika 41, (1-2), Drutvo ekonomista,Ni 1995., str 148. 8 MMF, Internacionalne financijske statistike, trini teaj 9 MMF, Internacionalne financijske statistike, trini teaj 10 UN-ov Odjel za stanovnitvo, Prospekt svjetske populacije, 2008.

Prema prikazanim podacima moe se zakljuiti da je teaj moldavskog leu-a, slubene valute Moldavije, varirao u odnosu na dolar u promatranom razdoblju. Poetak razdoblja (2000. godina) biljei odnos dolara i moldavskog leu-a kao 1: 12.4342 . Dakle, cijena 1$ iznosi 12.4342 moldavskih leu-a. Od 2000. do 2003. godine moldavski leu jaa,da bi 2004. Zabiljeio pad nakon kojega iznova raste do 2007. Najmanja vrijednost moldavskog leua je zabiljeena 2003. kada je 1 $ iznosio gotovo 14 leu-a, a najvea vrijednost leu-a je zabiljeena 2008. godine kada je odnos dolara i leua iznosio 1: 10.392. Ako promatramo cjelokupno razdoblje postotna promjena iznosi oko 10 % u korist leu-a. Posljednji stupac tablice prikazuje broj stanovnika Moldavije u promatranom razdoblju. U cijelom razdoblju broj stanovnika se smanjuje po prosjenoj stopi 1,4 % te je primjetno da se ta stopa krajem razdoblja lagano smanjuje ali jos uvijek pokazuje negativan trend. Razlozi za to su loa ekonomska situacija u zemlji zbog koje se veliki broj stanovnika iseljava iz Moldavije. Moe se zakljuiti da je tijekom cijelog promatranog razdoblja od deset godina broj stanovnika pao za oko pola milijuna , to je postotno smanjenje od 2%.

ZAKLJUAK
Moldavija je nisko rangirana s obzirom na pokazatelje ivotnog standarda i ljudskog razvoja u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji. Razvojem znatno zaostaje za svjetskim prosjekom, a veliki dio stanovnitva se nalazi ispod granice siromatva. Promatrajui podatke od 2000. do 2009. godine vidljiv je kontinuiran rast BDP-a Moldavije tijekom razdoblja, izuzev posljednje 2009. godine u kojoj je zabiljeena negativna stopa rasta BDP-a. Stope rasta kontinuirano su rasle po prosjenoj stopi razdoblja od 5,84 %. Najvia stopa rasta zabiljeena je 2002. godine i iznosi 7,8 %, dok je najnia spomenuta stopa iz 2009. godine od -6,5 %. Usporedno s rastom BDP-a rasao je i BDP po glavi stanovnika. Tako je najvii BDP per capita zabiljeen 2008. godine i iznosi 1 666 dolara. Bruto nacionalni dohodak iskazan u tekuim cijenama raste svake godine u prikazanom razdoblju u odnosu na prethodnu, osim 2009. godine kada je vrijednost BND-a pala za 2 milijarde leua odnosno 617 milijuna dolara. Najvee poveanje od 1 mld. i 838 milijuna zabiljeeno je 2008. godine. U cijelokupnom promatranom razdoblju BND Moldavije porastao je za 50 mld i 208 mil leua odnosno 4 mld i 680 mil dolara, to iskazano u postotnom iznosu iznosi poveanje od 298 % izraeno leuima, odnosno poveanje od 346 % iskazano u dolarima. to se tie BND-a po glavi stanovnika, izraenog u dolarima, taj pokazatelj takoer biljei kontinuiran rast, izuzev 2009. godine, kada biljei pad od 156 dolara po glavi stanovnika, to je pad od 8% u odnosu na prethodnu godinu. U cjelokupom promatranom razdoblju BND per capita Moldavije poveao se za 5 puta. Prema prikazanim podacima moe se zakljuiti da je teaj moldavskog leu-a, slubene valute Moldavije, varirao u odnosu na dolar u promatranom razdoblju. Poetak razdoblja (2000. godina) biljei odnos dolara i moldavskog leu-a kao 1: 12.4342 . Najmanja vrijednost moldavskog leua je zabiljeena 2003. kada je 1 $ iznosio gotovo 14 leu-a, a najvea vrijednost leu-a je zabiljeena 2008. godine kada je odnos dolara i leua iznosio 1: 10.392. Ako promatramo cjelokupno razdoblje postotna promjena iznosi oko 10 % u korist leu-a. U cijelom razdoblju broj stanovnika se smanjuje po prosjenoj stopi 1,4 % te je primjetno da se ta stopa krajem razdoblja lagano smanjuje ali jos uvijek pokazuje negativan trend. Razlozi za to su loa ekonomska situacija u zemlji zbog koje se veliki broj stanovnika iseljava iz Moldavije. Moe se zakljuiti da je tijekom cijelog promatranog razdoblja od deset godina broj stanovnika pao za oko pola milijuna , to je postotno smanjenje od 2%. Dugotrajni pad BDP-a Moldaviju je doveo do "titule" najsiromanije europske drave. Zbog gospodarske krize u Moldaviji se veoma brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko trite. Glavni makroekonomski problem je inflacija, koja je i dalje visoka za ovu regiju a takoer Moldavija ostvaruje i veliki trgovaki deficit. Meu veim ekonomskim potekoama Moldavije spada i nedostatak izvora energije zbog ega se veina energije uvozi. Kako bi se unaprijedilo gospodarsko stanjeMoldavije potrebno je u budunosti raditi na rjeavanju spomenutih problema.

10

LITERATURA
1. B.Vukoni, N.avlek: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. 2. M.Aranelovi, S.Sari: Aktivno stanovnitvo kao faktor razvoja Srbije, Ekonomika 41, (1-2), Drutvo ekonomista,Ni 1995.
3. M.Stanii: Globalno gospodarstvo i globalizacija, Ekonomski pregled, Vol. 51 No. 9-

10,Ekonomski institut Zagreb, 2000.

4. Doing business, country data for Moldova, http://www.doingbusiness.org/ 13.12.2011.
5. 6. 7. 8.

Geografija, http://www.geografija.hr/atlas/moldavija, 11.12. 2011. Nato parliamentary assembly- The economic situation in Moldova, http://www.natopa.int/ , 13.12.2011 Statistiki podaci U.N.-a, http://unstats.un.org/ , 13.12.2011 Teajna lista, http://www.tecajnalista.info/definicija-tecaja.htm , 17.12.2011.

11