Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca
Semir Osmanagi
BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

SADRAJ
Uvod............................................................................................................................. 3.
1. Antropoloka Genetika Mijenja Poznatu Sliku Svijeta............................................ 4. 1.1. DNK Revolucija 1.2. Mapa Migracija 1.3. Potvrda Teze O Ilirima 1.4. Moja Haplogrupa 2. Fenomen Kamenih Kugli........................................................................................... 11. 2.1. Megalitske Enigme Kostarike 2.2. Svjetska Energetska Mrea ? 2.3. Lokacije Kamenih Kugli U Bosni I Hercegovini 3. Biogeometrija........................................................................................................... .. 38. 4. Bosanska Piramida Sunca - Prva Evropska Piramida ........................................... 39. 4.1. Visoica 4.2. Iskustvo El Salvadora 4.2.1. Joya De Ceren 4.2.3. Cihuatan 4.2.4. El Tazumal 4.2.5. Casa Blanca 4.3. Sondana Busenja Na Visocici 4.3.1. Dozvole I Saglasnosti 4.3.2. Strane Svijeta 4.3.3. est Busotina 4.3.4. Geoloke Analize 4.3.5. Miljenja 4.3.6. Zato Je Piramida, A Ne Prirodna Tvorevina ? ! 4.3.7. ta Dalje ? 5. Jadranski Bazen Svjetski Arheoloki Dragulj...................................................... 95. 5.1. Ilirski Grad Iz Snova 5.2. Asseria 5.3. Varvarija

Prilog 1 : U Potrazi Za Alkama (Jovo Jovanovi)............................................... 131. Prilog 2 : Medun (Bojan Zeevi) ......................................................................... 141. Index Imena I Pojmova.......................................................................................... 145. Pogovor.................................................................................................................... 148.
2 _______________________________________________________________________
BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

OTKRIE PRVE EVROPSKE PIRAMIDE
UVOD
Prije 12 500 godina vei dio Evrope je bio pod debelim ledenim naslagama. Me utim, juni evropski obod, od Baskije, preko panjolske, Italije, Hrvatske, Bosne, pa sve do Turske i zakavkaskih oblasti je bujao ljudskim kulturama. Razvijene civilizacije Pacifika, Atlantika i Sredozemlja ostavljale su jakog traga na arhitekturu, socijalnu organizaciju i spiritualni ivot junih Evropljana. A za njih su prostori dananje Bosne i Hercegovine i Jadranskog bazena bili posebno vani kao energetski vrlo potentni. Nekoliko stotina kilometara radijusa, od Save do Jadrana, smatrani su za najprivlanije u tadanjoj Evropi. Viemilenijsko prisustvo Ilira i naroda Baskijsko-zakavkaske grupe ostavilo je iza sebe genijalnost olienu u piramidama, monumentalnim kamenim gradovima i kompleksnim energetskim sistemima. Svemirska kataklizma od prije 12 000 godina i otapanje leda u Evropi izazvalo je podizanje nivoa mora od nekoliko stotina metara. Tragovi civilizacije su prekriveni vodom. Ubrzo, povlaenjem mora i protokom vremena, piramide su prekrili nivoi zemlje i rastinja. Sada imamo rijetku priliku da dodirnemo tragove naih davnih predaka. Od nekoliko dostupnih sliica moi emo naslutiti kako je izgledao mozaik. Mozaik koji ini Bosnu i Hercegovinu svjetskim arheolokim draguljem.
3 _______________________________________________________________________
1. ANTROPOLOKA GENETIKA MIJENJA POZNATU SLIKU SVIJETA

1.1. DNK revolucija
U kancelariju mi zadihan ulazi Juri (Uri) Kelman. "Semire, imam vanu vijest." "Sjedi Juri", pokazujem mu rukom i sjedamo za dugi plavi stol. "Sjea se onog mog klijenta, tvornice kartonskih kutija ovdje u Houstonu ?" pita me. Prisjeam se da mi je ranije govorio o firmi za koju je radio dizajn. Juri, ezdesetogodinji Jevrej, me obino obraduje sa novim priama. Nekada malo odui kao sa onom priom o njegovoj ulozi kao mladog oficira u jevrejsko-arapskom sukobu 1967. godine. Ovaj put je to neto iz poslovnog svijeta. Ili mi se tako barem ini. "E vidi, toj firmi sam donio veliki ugovor. Ukljuen sam kao dizajner specijalnih kutija u kojima e se prikupljati individualni DNK uzorci iz itavog svijeta." Ovaj put je imao moju punu panju. "Ovo e biti neto ogromno. National Geographic otpoinje sa projektom DNK istraivanja na podruju itavog Planeta. Finansira ga kompjuterski gigant IBM. Naruuju probnu koliinu od 50 000 za prva dva mjeseca. Nakon toga e milioni uzoraka DNK iz itavog svijeta biti uzeti od svih naroda." "Koja je tvoja uloga u svemu tome ?" pitam. "Ja dobijam procenat od prvih koliina. Zamisli, desetine hiljada kutija" Uzbudljiva pria o najnovijem valu genetskih istraivanja kulminirala je 2003. godine. Doktor Spencer Wells, 33-o godinji ameriki genetiar, je kompletirao projekat pod nazivom "ovjekovo putovanje". Viegodinje prouavanje genetskih tipova na razliitim takama Planete dovelo je do potrebe da se historija ponovo pie. Egzaktnom naunom metodom je dokazano da dananjih 6,6 milijardi stanovnika potie od zajednikog pretka iz Afrike. Suprotno miljenjima da je homo sapiens nastao viemilionskim procesom evolucije, antropoloki genetiari pokazuju da je ovjekov genetski kod star samo oko 150.000 godina. I da se kao takav znatno razlikuje od svojih majmunolikih, ivotinjskih predaka. Epska pria poinje sa afrikim Bumanima. Po Wellsu, prona eni su dokazi o migraciji ka azijskom (sibirski uki) i australijskom kontinentu (Abori ini) prije 60.000 godina. Prvi doseljenici su kroili na evropsko tlo prije 50.000 godina Wellsova istraivanja su emitovana na amerikom PBS TV kanalu 2003. godine doivjevi nezapameno interesovanje. U treem mjesecu 2005. dobijam interesantan e-mail od Puljanina Alda Matia : "Potovani gospodine, Proitao sam Vau knjigu "Alternativna povijest" gdje sam naao puno informacija koje su sline ili identine mojim informacijama prikupljenim iz drugih izvora. Ja jednostavno nemam ambicija objavljivati, a zbog obima raznovrsnih informacija koje posjedujem kroz 27-o godinje istraivanje slinih pojavnih interesa, slobodan sam vam ponuditi razmjenu informacija. U zadnjih godinu dana dosta vremena sam posvetio praenju istraivanja porijekla prvog ovjeka koje vre vodei univerziteti u svijetu metodom analize DNK i starosti sa kostiju ljudi arheolokih nalaza irom svijeta i njihovim uspore ivanjem sa
4 _______________________________________________________________________
DNK dananjih ljudi. Stvoreni su haplotipovi DNK svih naroda tako da se danas zna starost i kretanje veine naroda na planeti. Danas se zna da su Baski najstariji narod u Evropi (40.000 godina), a iza njih Iliri (27.000 godina). Dananji Baski imaju prevladavajui DNK (haplotip) tih prastarih Baska, a dananji Hrvati i dijelom stanovnici BiH imaju prevladavajui DNK (haplotip EU 07) sa Ilirima. Haplotipovi svih Slavena su sasvim drugaiji i mla i. To iznosim, jer kod mene u Puli postoji naselje staro 7.000 godina (Nezakcij ili Vizae). Rije je o Ilirskom plemenu Histra sa visoko urbaniziranim gradskim podrujem, sa arheolokim ostacima kulture, nauke i pisma, a koja su izloena u Arheolokom muzeju u Puli. Tamo su prona eni artifakti koji odgovaraju onima iz vremena Egipatske kulture. (Web adrese koje ovo potkrepljuju : www.croato-aegyptica.hr/zbirke/05.htm i www.mdc.hr/pula/) Nemogue je da se ovako visoka civilizacija pojavi sama od sebe. Svi je vide, ali su pored oiju slijepi, jer ne vide ili nee da vide da je ta civilizacija morala od nekuda doi, vjerovatno sa Atlantide. Ostaci pretpovijesnih gra evina pored Kaknja (Kraljeva Sutjeska) u BiH, tako er kriju visoko vrijedne arheoloke nalaze, ali izgleda nikom nije u interesu da ih istrauje i objavi S potovanjem, Aldo Mati - Pula, RH" (Kao to vidi, Aldo, nekome ipak jeste u interesu da ih objavi.) U korespodenciji koja je slijedila, piem Aldu : "Dragi Aldo, Dosada objavljena nezavisna istraivanja o porijeklu amerikih indijanaca govore o postojanju pet haplogrupa : A, B, C i D, koje imaju zajedniko porijeklo sa Azijatima (to se i oekivalo s obzirom na dolazak preko Beringovog prelaza, te morske komunikacije izme u dva kontinenta). Peta haplogrupa, sasvim neoekivano i misteriozno (zapravo niz manjih podgrupa) ima identino porijeklo sa evropskom haplogrupom X; ona se sree i na Bliskom istoku i u Brazilu (logino bi bilo oekivati da su svi oni potomci Atlanti ana), a starost joj je 36.000 godina. U Srednjoj Americi potomci Maja imaju sasvim autohtonu mitohondrijalnu grupu koja neme veze sa dosad poznatim glavnim grupama (porijeklo sa pacifike pradomovine ovjeka Lemurije ?). Na Ekvadoru je prona ena unikatna grupa C 10 iji se tragovi ne mogu locirati (ponovo nestala pacifika Lemurska civilizacija ?). Ja sam poslao svoje uzorke na testiranje tako da za 15 dana oekujem rezultate za svoju haplogrupu. Pozdrav, Semir" I, ponovo, Aldo : "Drago mi je to ste se javili Semire, ja sam bio vie orijentiran na haplotipove Evrope i Bliskog istoka. U Europi haplotipove oznaavaju sa oznakama EU pa dvocifren broj Atlantida je bila sjajna i napredna civilizacija, tehnoloki naprednija nego ova naa dananja u XXI stoljeu. Jednim dijelom je istraivanje o postanku i porijeklu prvog ovjeka i pokrenuto da bi se utvrdio prostorni i vremenski okvir tog znanja i tehnologije. Ne treba zaboraviti da je Atlantida, s prekidima dodue, trajala punih 17.000 godina. Na cijelom Mediteranu ima puno dokaza o tome, pa i kod nas u Hrvatskoj i BiH. Ne treba zaboraviti da su za vrijeme Atlantide, u Evropi ivjeli pored Baska i Iliri i da su imali stalne kulturne i druge veze sa Atlanti anima. Zato su i bili tako kulturno razvijeni. Pula i okolica su bogate arheolokim nalazitima visoko civiliziranih naselja koja su pripadala Ilirima, i nije mi jasno kako su relativno brzo nakon potopa mogli dostii takav nivo civilizacije osim ako nije prenesena iz ostataka Atlantide. To
5 _______________________________________________________________________
se za Egipat moe sa sigurnou tvrditi. Treba naglasiti da su u to doba na ovim prostorima sve do Drine ivjeli iskljuivo Iliri, od kojih veina i danas potjeemo (imamo isti haplotip EU 07)" Ono sto relativno dobro poznajem je rasprostranjenost ilirskih plemena oko 8.000 do 1.000 godina p.n.e. Da podsjetim, kod arheolokog naslje a, dubinskim mjerenjem terena nekom vrstom radara-doplera dobiva se slika sasvim drukija od povrinskih nalaza. ira je, uzbudljivija i pokazuje visoko urbaniziranu naseobinu. Ostaci predmeta iz te lokacije pokazuju visoku kulturu stanovnika. Moje pitanje (samom sebi na alost) je bilo otkud to na tom lokalitetu bez kontinuiranog razvoja. Ti stanovnici su trgovali sa drevnim Egiptom (mnotvo Egipatskih predmeta starih vie tisua godina), sa Etruanima i na kraju sa Grcima. Zanimljivo je da, kada se prona e predmet star 8.000 10.000 godina, i arheolozi to ne mogu smjestiti u neko njihovo ukalupljeno vrijeme i podruje oni jednostavno to "pometu pod tepih". Takvih arheolokih predmeta kod nas ima dosta. I, nikom nita. Prvobitna Ilirska plemena su obitavala od dananje sjeverne Italije (Veneto) Veneti, Istre Histri, Rijeke, Zadra Liburni, Boke Kotorske Dalmati. Od Zagreba do granice sa Srbijom su obitavali sjeverni Iliri, poznata je njihova kultura u arheolokom svijetu nazvana kultura "Stare Evrope", kao prva poznata u Evropi sa sjeditem u Vuedolu (blizu Vukovara). U Bosni su vrlo napredna naselja Ilira sa visokom civilizacijom i kulturom, stare tako er oko 7.000 godina, ali neistraene iz meni nepoznatih razloga, iako su artefakti prona eni na tim podrujima dokazano stari, a po kvaliteti i starosti premauju Grke. I opet nita od istraivanja. Napominjem da se tek pojavom istraivanja porijekla prvog ovjeka pomenutim metodama analize DNK i starosti kostiju moze dobiti prava historijska slika doga aja u dalekoj povijesti. Istina, koja po mome zakljuku, mnogima ne odgovara. U mome kontaktu i razgovorima sa arheolozima o pretpotopnom vremenu svaka se injenica i dokaz automatski odbacuju, nee ni da razmiljaju o tome. Ne znam to je tim ljudima. ini mi se kada bi ih osobno prisilili da idu u to vrijeme i vide doga aje svojim oima ne bi ni svojim oima niti dokazima vjerovali."
1.2. Mapa Migracija

Molekula DNK krije u sebi nevjerovatnu priu koja see u dane nastanka homo sapiensa. ak 99,9% genetskog materijala izme u ljudi je identino. Onaj djeli procenta to nas ini razliitim je dovoljan da nam opie mapu migracija (prema : "The Genographic Project", National Geographic, 2005) koja je zapoela sa nastankom Homo Sapiensa u Africi. Genetiari su uspjeli da dokau da se DNK svake ive osobe moze podvesti pod istog (genetskog) enskog predaka prethistorijsku "Evu" za koju se pouzdano zna da je ivjela prije 150.000 godina za migracije van Afrikog kontinenta se pretpostavlja da su uslijedile prije 100.000 godina mada su genetska istraivanja sa sigurnou dokazala da su se desile barem prije 60.000 godina dok je prvi sofisticirani ovjek stupio na Evropsko tlo prije oko 55.000 godina.
6 _______________________________________________________________________
Mapa migracija : mitohondrijalna DNK prati ensku liniju migracija
Antropoloka genetika je poela da mijenja nae uvrijeene predstave o historiji civilizacija. Koncem 1990-ih i poetkom XXI stoljea niz nezavisnih instituta, laboratorija i manjih kompanija je istraivao genetike potpise ljudi na razliitim krajevima Planete. Mapa migracija koja datira iz 2002. godine je primjer jedne od ne-cenzurisanih mapa. Ve tri godine kasnije, 2005. National Geographic objavljuje mapu sa bitnim razlikama koja stvari vraa u okvire "oficijelnih istina". Izme u ostalog :
National Geographic haplogrupu "B" prikazuje u kretanju iz Azije preko Beringovog prolaza do June Amerike; s druge strane, priloena mapa kompanije Family Tree DNA ispravno pokazuje da se haplogrupa B proirila od Japana Pacifikom preko Uskrnjih otoka do Perua i Ekvadora (time dajui za pravo i mojoj tezi o postojanju ovjekove pra-domovine civilizacije Mu, odnosno Lemurije u Pacifiku, koju pominjem u svojoj knjizi "Civilizacije prije poetka zvanine historije"); National Geographic haplogrupu "X" prikazuje kao migraciju od Male Azije, ponovo preko Beringovog prolaza do Sjeverne Amerike; Family Tree DNA, nasuprot tome, priznaje da je "X" haplogrupa prisutna u Evropi, Bliskom Istoku, Junoj i Sjevernoj Americi. Oigledno da je ishodite, odnosno centar ove haplogrupe u Atlantiku (civilizacija Atlantide). Ove dvije anomalije koje National Geographic (finansijski potpomognut IBM korporacijom i The Waitt Family Foundation) jednostavno brie jednim potezom, pokazujui trend i u ovoj naunoj disciplini. Filtrirati "istine".
7 _______________________________________________________________________
1.3. Potvrda Teza O Ilirima

Pria o Ilirima se u historijskim knjigama svodi na zagonetna "Ilirska plemena" od prije 2.500 godina koja su prethodila dolasku antikih Rimljana. Ponegdje bi proitali i da su Albanci tvrdili da su im Iliri bili preci i to bi bilo sve. Najedamput, genetika XXI stoljea otvara vrata odgovorima. Sedamdeset etiri mlada Norveanina su bili na medicinskom pregledu prije regrutovanja za vojsku. Uzet im je uzorak za DNK analizu i rezultati su uskoro objavljeni ("European Journal of Human Genetics", broj 10, 2002 godina). Sa izuzetkom jednog sluaja, svi Norveani potpadaju pod etiri osnovne haplogrupe : EU 18, EU 19, EU 07 i EU 14. Rezultati ne ude, jer su prve tri grupe najrairenije u Centralnoj i Zapadnoj Evropi. Interesantno je da je najprisutnija haplogrupa EU7 ije je porijeklo iz srednje i june Evrope. Ili, kako se u istraivanju tvrdi :"rezultati potvr uju blisku vezu Norveana sa Njemcima i drugim centralnoevropskim grupama; esima i Hrvatima." Ili, jo preciznije : "Unaprije enje klimatskih uslova koji su pratili kraj zadnjeg ledenog doba prije 12.000 godina su otvorili Skandinavski poluotok kolonizaciji sa juga Evrope." A za period prije kraja ledenog doba se nedvojbeno tvrdi :" vise od 80% gena Evropljana potie od malih humanih grupa koji su nali utoite od leda u tri izdvojene oblasti sjevernoj panjolskoj, centralnoj Evropi i Ukrajini. Zbog svoje dugotrajne izolovanosti njihove genetike komponentne su postale vrlo razliite." Nekada je historija junoslavenskih zemalja poinjala dosadnim predavanjima o "seobama starih Slavena iz Poljske prema jugu Evrope, Balkanu". Vratimo li se znatno dalje u prolost postajemo svjesni da je originalni migracijski tok bio upravo suprotan : sredinji i sjeverni dio Evrope se naseljavao od Jadrana, prema Njemakoj, Poljskoj i Skandinaviji." Potvrdu ovoj tezi nalazimo u naunom lanku objavljenom u asopisu "Science" (Semino O i dr. : "The Genetic Legacy of Paleolithic Homo Sapiens in Extant Europeans", Science, broj 290, 2000) : "Kraj ledenog doba u centralnoj Evropi je karakteristian po ekspanziji sjeverobalkanskih grupa, kod kojih je bila visoka frekvencija M 170 Y kromozoma (odnosno haplogrupe EU 07)." Potvr uju mi se navodi Alda o haplogrupama i njihovoj prisutnosti na Balkanu. Slika se kompletira. Tokom zadnjeg ledenog doba, odnosno paleolitika, otprije 25.000-40.000 godina, tri su evropska humana sredita : (1) Iberijsko, u sjevernoj panjolskoj sa Baskima kao najstarijim evropskim doseljenicima, zatim (2) Balkansko, juno od Save te (3) Ukrajinsko, oko Kaspijskog mora. Prva i trea kultura se moze arheoloski vezati za "Aurignacijskog" ovjeka, a Balkanska kultura pripada "Gravecijskom" ovjeku (koju slobodno moemo nazvati pra-Ilirskom kulturom). Iz ova tri utoita su se Evropljani rairili; njima su se, prije 9.000 godina, pridruili neolitski farmeri koji su doli sa Bliskog Istoka i koji ine preostalih 20% evropskog genetskog pula. Skoranja istraivanja na uzorcima balkanskih zemalja ("Prehistoric Gene Flow in Europe", The American Society of Human Genetics", May 2004) osvijetlili su frekvencije haplogrupa.
8 _______________________________________________________________________
Najvei postotak prisutnosti pra-Ilirske kulture u Evropi pripada Bosancima ! Oko 42% uzorka populacije u dananjoj BiH se moe direktno vezati za paletolitskog ovjeka koji je na Balkanu prisutan barem 25.000 godina ! Eto, u parapamad ode teza o veinskom Slavenskom porijeklu naroda Balkana. Drugi znaajan utjecaj na bosansku populaciju je onaj sa istoka : Ukrajinsko-zakavkaski (40%). Slican je omjer i kod drugih nacija : Slovenci imaju 38% Ilirske krvi, 20% istonoevropske, a 11% srednjeevropske. Hrvati sa 38% potiu od Ilira, a 31% iz istonoevropskih krajeva. Vrlo visok postotak Ilirskog porijekla je i kod vedjana (40%) i ve pomenutih Norveana (40%). U ovom poetnom stadiju razvoja antropoloke genetike, rizino je vezati genetski materijal za odre ene kulture (barem onako kako ih definie arheologija i historija). Me utim, pore enja se nameu sama od sebe. Tako se za Iberijsku grupu vee Aurignacijska kultura iji su dobro znani primjeri genijalne peinske umjetnosti u Francuskoj i panjolskoj. Na drugoj strani, Gravecijskoj (Ilirskoj) kulturi pripadaju na primjer figurine Venere iz doba paleolita. Ova knjiga e se, u daljem toku, fokusirati i na druge, mnogo vee i znaajnije dokaze.
1.4. Moja Haplogrupa

Naravno, dolo je vrijeme da i ja provjerim svoju haplogrupu. U Americi nekoliko kompanija to rade na individualni zahtjev. Prvi razlog je trivijalan : roditelji ele da utvrde da li je dijete njihovo. Razlog broj dva je elja ljudi da formira svoje familijarno stablo idui nekoliko stotina godina unatrag. Moj razlog je, opet, drugaiji : elja mi je da odem hiljade godina unatrag i utvrdim migracije svojih davnih predaka. Za to potpuniju sliku odluujem se da uplatim za dvostruku analizu i pratim majino (ensko) i oevo (muko) familijarno stablo. Muko stablo se odredjuje prema Y kromozomu. Naime, svi kromozomi kod ovjeka dolaze u parovima. Me utim, kod mukaraca, jedan kromozom (Y) nema svoj odgovarajui par ve kromozom X. Kod ena je to par X i X. Zahvaljujui tom kromozomu, muka linija, koja se prenosi sa oca na sina, se moe pratiti gotovo nepromijenjena hiljade godina unatrag. Promjene rijetko dolaze, a kada do u nazivaju se genetskim mutacijama. Mitohondrijalna DNK se prenosi sa majke na djecu i omoguava nam da pratimo nae pretke po majinoj liniji. Mitohondrije su, inae, samo-reproduktivne elijske strukture. Ima ih nekoliko stotina u svakoj eliji. Poto se ne nalaze u zreloj spermi, oni se prenose samo sa majke na djecu. Na taj nain se moe pratiti majino familijarno stablo. Kompanija Family Tree DNA iz Houstona mi je poslala set za testiranje. Dvije boice sa tekuinom i dvije etkice kojom se "strue" koica sa unutranje strane usta. Uzorke sam im poslao; iz Houstona su otili u laboratorij Univerziteta u Arizoni. Na rezultate sam ekao manje od mjeseca. Dobijam dva certifikata; prvi ("Y DNA") mi daje broj genetskih odstupanja kroz vrijeme od nae pra-majke Eve. Drugi, mtDNA daje moju haplogrupu : E3b. Ameriki nomenklaturni sistem se razlikuje od evropskog. Za haplogrupu E3b se, prema amerikim izvorima, vjeruje da se razvila na Bliskom Istoku tokom doba paleolita. Nakon povlaenja leda u Evropi dolazi do neolitske ekspanzije irom Sredozemlja (osobito june Evrope). Ova haplogrupa je i danas karakteristina za podruje Sredozemlja.
9 _______________________________________________________________________
Dakle, moji daleki predaci su saekali da se klima popravi u Evropi i onda su se zaputili put Balkana prije desetak hiljada godina. U popratnoj dokumentaciji su mi poslali komparaciju moje haplogrupe sa desetinama hiljada drugih uzoraka (imaju bazu podataka od 32995 uzoraka). Interesantno je da, prema enskom mtDNA testu, nema nijednog identinog genetskog uzorka kao moj. Mutacija od jednog koraka je zabiljeena na Amerikancu koji potjee iz Engleske (zajedniki nam je predak); mutacija od dva koraka je zabiljeena na uzorcima ije je porijeklo od Italije, Poljske, do kotske, Rusije, Rumunije, Litve itd. Analizom mukog Y-DNA uzorka u njihovoj bazi podataka nali su jedan identian genetski profil kao moj. Poslali su mi i ime - Kenneth Jordan. Nekoliko dana kasnije (u maju 2005.) dobijam e-mail od gospodina Jordana : "Potovani gospodine Osmanagi, Zovem se Kenneth Jordan. Family Tree DNA me je informirala da su 12 markera nae DNK identini. To znai da postoji ansa od 99.9% da dijelimo zajednikog pretka u proteklih 1000 godina. Moj osnovni razlog da uestvujem u ovom projektu bio je da utvrdim svoje etniko porijeklo. Moja genealoka istraivanja su me odvela samo 6 generacija unazad do pretka koji je imao ovo prezime (Jordan) i koji je ro en 1810. godine u Junoj Karolini. Nisam mogao otkriti zemlju iz koje je emigrirao u Ameriku. Ako elite da se javite, budite slobodni Ken Jordan" Ipak, morao sam drati fokus na prethistorijskom dobu, umjesto da radim na svom porodinom stablu. Nekoliko vanih otkria u Bosni je trailo odgovore. I tu mi se iskustvo steeno kroz putovanja po Centralnoj i Junoj Americi pokazalo dragocjeno.
10 _______________________________________________________________________
2. FENOMEN KAMENIH KUGLI

2.1. Megalitske Enigme Kostarike
Nakon obilaska kamenih piramida i kamenih megalita dijem Planete odluujem da analiziram jo jedan, ovaj put manje poznati, fenomen starog svijeta : kamene kugle. Za manje od tri sata leta iz Houstona slijeem pokraj glavnog grada, San Josea. Sa Salvadorom ovo je najmanja drava Srednje Amerike sa manje od 4 miliona stanovnika. Smatra se za jedinu stabilnu demokraciju u regionu; nemaju stalne vojske jo od 1949. to im osigurava neto novca za napredniju socijalnu organizaciju u pore enju sa okolnim zemljama. Na aerodromu iznajmljujem rent-a-car na veliko iznena enje zaposlenih kada su uli koliko stotina kilometara namjeravam da pro em, a da mi je ovo tek prva posjeta Kostariki. Nakon pola sata vonje ulazim u milionski San Jose u kome se i parkiram. Prvi utisak o gradu je da je ist, uredan, prijatan. Stanovnici su uglavnom bijelci za razliku od svih ostalih drava Centralne Amerike; naime, 80% je istog panjolskog porijekla, s tim da je samo 17% mestika.
Milionski San Jose, glavni je grad demokratske Kostarike
Tri procenta stanovnitva su crnci. Njihovi su preci dovedeni iz Kariba da bi radili na plantaama banana. I upravo su banane u pozadini razloga koji je uzrokovao i moju posjetu ovoj zemlji. Naime, tokom konca 1930-ih i poetka 1940-ih godina, amerika United Fruit Company je krila ume da bi sadila plantae banana na jugu Kostarike. Delta rijeke Terraba (poznata i kao Sierpe, Diquis i General River) postaje prvim nalazitem kamenih kugli. Kasnije se kugle pronalaze i pokraj Golfita i na otoku Isla del Cano.
11 _______________________________________________________________________
Kamena kugla na ulazu u parlament Kostarike, San Jose
Gotovo sve kugle su napravljene od granodiorita, vrstog kamena ije je nalazite na vrhu planine Talamanca. Kamenolom je u prosjeku oko 80 kilometara udaljen od mjesta nalazita kugli.
Perfektan sferian oblik kamene kugle koja je prebaena sa juga zemlje u Nacionalni muzej u San Joseu
12 _______________________________________________________________________
Nekoliko kugli je napravljeno od kokine (coquina), vrstog materijala slinog krenom kamenu koji je formiran od pjeanih depozita. Pretpostavlja se da je ovaj kamen prenesen u unutranjost zemlje preko delte rijeke Terraba-Sierpe. Tako e, prona ene su kugle i na pacifikom otoku Isla del Cano koje je udaljeno 20-ak km od obale Kostarike. Veliina kugli je u rangu od nekoliko centimetara do najvee promjera 2,5 metra. Najtea kugla ima teinu preko 30 tona. Odstupanje od perfektnog kruga je minimalno : 0,2 - 5 cm. Arheolog Doris Z. Stone je 1940. napisao na kraju svog izjvetaja : "Mi moramo klasificirati perfektne kamene kugle Kostarike me u neobjanjenje megalitske enigme". Dosada je prona eno oko 390 kamenih kugli. Nedovrene kugle nisu nikada na ene, a niti alati kojima su formirane. Nesumnjivo je da kugle nisu prirodnog porijekla. Nakon pronalazaka ovih kugli gotovo sve su izmjetene sa svojih originalnih lokacija. Po Kostariki su poeli ukraavati dvorita i parkove privatnih kua, crkvi, bolnica i vladinih institucija. ak su dvije prenesene u SAD : jedna je u muzeju National Geographic Society u Washingtonu, a druga u dvoritu Harvardskog univerziteta u Cambridgeu, Massachusetts.
Sa svojih originalnih lokacija kugle su prenesene u gradove Kostarike i ukraavaju dvorita bolnica, privatnih kua i muzeja (na slici autor u dvoritu Nacionalnog muzeja, San Jose)
Nain obrade kugli ostaje nerazjanjen. Ukoliko se uzme komad granodiorita i pokua zagrijavanjem obra ivati, poinju da otpadaju nivoi (kao krike). Dakle, pravilan sferian oblik se ne moe dobiti zagrijavanjem. Metalni alati nisu prona eni, kao ni kompjuterizovane maine za obradu ili laserski instrumenti koji e se brinuti o dobijanju pravilnog sferinog oblika. Ovo su alati koje bi mi danas koristili za oblikovanje. Neke od kugli su pronalaene pod zemljom zajedno sa predmetima od keramike koji upuuju da im je starost najmanje 1200 - 3200 godina. Uglavnom, sve kugle imaju porijeklo iz prt-kolumbovskog doba.
13 _______________________________________________________________________
Prema svjedoenju onih koji su ih pronalazili na originalnim lokacijama zna se da su kugle imale odre enu pravilnu orijentaciju (najee sjever-jug), te da su formirali trokute (grupe od po tri kugle) i paralelograme. Jedna grupa kugli je imala orijentaciju prema magnetnom sjeveru. Vrlo esto su kugle nalaene na vrhu uzvisina. Naalost, pomjeranjem kugli sa njihovih originalnih lokacija zauvijek se izgubila mogunost da se utvrde me usobni odnosi i relacije medju kuglama razliite veliine. Trenutano, samo je est kugli na svojim znanim lokacijama. U svom obimnom dugogodinjem prouavanju kugli iz Kostarike, ameriki arheolog Samuel K. Lothrop ("Archeology of the Diquis Delta, Costa Rica", Peabody Museum of Archeology and Ethnology, Harvard University, 1963.) zakljuuje da "postoji astronomska orijentacija kamenih kugli". Autori George Erikson i Ivan Zapp ("Atlantis in America : Navigators of the Ancient World") iznose tezu da su kugle starije od 12 000 godina i da su ih koristili Atlanti ani za navigaciju. Pri tome isitiu da su uz kugle prona ene posude sa udubljenjima koje bi utvr ivale zenit zvijezda. Doug Yurchey ("Were Costa Rican Spheres Ancient Receivers ?") iznosi tezu o kamenim kuglama kao dijelu svjetskog energetskog sistema. Drevni kameni monoliti, piramide, a evo i kamene kugle su, prema Dougu, bile dio "svjetskog prethistorijskog Teslinog sistema kojeg su koristili potomci Atlantidjana. Oni su bili elektrovodi svjetske beine distribucije. Pri tome je kamen sluio kao uzemljenje ija se frekvencija izjednaavala sa zemaljskom elektromagnetnom frekvencijom Kameni megaliti prethistorije su bili u nenaseljenim regionima i preko njih se komunikacija nije prekidala" (Interesantno je da je vrh modernih antena u obliku lopte.) Naravno, energetska zraenja Zemlje pri tome imaju osnovnu ulogu. Stoga je originalni razmjetaj kugli trebao pratiti podzemne energetske linije i Zemljine akre. Kamena kugla prona ena u mjestu Guayabo, u provinciji Cartago, sluila je kao vrlo precizni kalendar, tvrdi autor Michael OReily (lokalne dnevne novine "La Nacion", 25.03.1979., Turrialba, Cartago). Uklesani cirkularni petroglif prikazuje datume kao to su solsticiji i trajanje kine sezone. Nakon hiljada godina provedenih u zemlji i izloenih djelovanju klimatskih faktora povrina kugli je izgubila prvobitni izgled. Ipak, na nekim od njih je jo uvijek prepoznatljiv dizajn koji upuuje da se radi o petroglifima. Na primjer, kugla izloena u muzeju glavnog grada Kostarike San Joseu, prikazuje uoljivu spiralu i druge uklesane linije.
Uoljiv je uklesani petroglif na povrini kamene kugle koju sam snimio u Nacionalnom muzeju u San Joseu, Kostarika
14 _______________________________________________________________________
Astronom Edwin Quesada je analizom petroglifa uoio da postoji veza izme u crtea na povrini kugle i zvjezdanih konstelacija Pegasusa (krilatog konja) i Andromede (nebeska princeza). Upore ene su linije i take sa povrine kugle sa lokacijama zvijezda i linijama koje se vuku izme u njih. Rezultat je bio frapantan.
Pore enje zvjezdanih konstelacija i petroglifa : rezultat je iznena ujui kamene kugle su imale ulogu stronomske karte
Dvadeset dvije zvjezdane konstelacije su formirale oblik koji se podudarao sa petroglifom na kamenoj sferi ! Spirala na petroglifu odgovara spirali koju stvara M31 Andromedina galaksija na nonom nebu. Dvadeset i jedna zvijezdana konstelacija uestvuju u formiranju udnog oblika petroglifa : Beta Andromeda, Alfa Andromeda, Omikron Andromeda, HR8632 u konstelaciji Lakerta, Beta Pegasus, Psi Pegasus, Pi Pegasus, Gama Pegasus, zvijezde u sazvje u ribe (Teta, Jota, Lambda, Kapa, Gama i Omega), zatim Beta riba, Eta akvarijus, Alfa Pegasus, Teta Pegasus, Teta akvarijus, Beta akvarijus, Alfa ekvuelus, Ipsilon Pegasus, Delfinovo sazvje e te dvije zvijezde (HR8313 i HR 8173) u Pagazovoj konstelaciji. S obzirom da je petroglif uklesan u kamenoj kugli oigledno je da se na njemu moglo pratiti kretanje zvijezda tokom noi, a s obzirom na rotaciju nae planete. Ako se kamena kugla zarotira s lijeva na desno, a imajui zvijezdu Sjevernjau na dnu kugle, onda se moe prikazati kretanje zvjezdanih konstelacija u pravcu istok-zapad ! Izvanredno. Dakle, sfera nije bila samo astronomska karta ve i praktini planetarij. Jo jedan detalj privlai panju. Spirala koja je prikazana na kamenoj kugli odgovara spiralnom obliku M31 galaksije i njenoj poziciji u odnosu na druga sazvje a. Me utim, sa Zemlje, ova galaksija na nonom nebu nije nita drugo do mala svjetlosna takica. Kako su nai preci znali da je rije o galaksiji spiralnog oblika, a bez odgovarajuih instrumenata ? Nadalje, oblik petroglifa sigurno nije sluajan. Koju poruku nam on nosi ? Izgled nekih bia iz centralnoamerike flore prije toliko hiljada godina ? Pas, jaguar, majmun ? Ili, neto jo nedostupno naem umu i znanju ?
15 _______________________________________________________________________
*** Moja posjeta Nacionalnom muzeju u San Joseu budi toliko razliitih ideja i pitanja koja trae odgovore. A onda, sluajui vodia sa grupom amerikih turista bivam vraen u plitkost oficijelnih objanjenja.
Oficijelno objanjenje o kuglama je da su one bile "plemenski teritorijalni markeri". Stotine kugli jedna do druge, teke desetine tona, pa "teritorijalni markeri" koje su isklesala primitivna plemana ? Neto tu ne tima.
Nisam mogao, a da ne odolim i ukljuim se u diskusiju. Vodiu sam prvo predoio o kakvom je fenomenu rije. Jasno, Amerikanci su iskopali samo mali dio kamenih kugli; njihov broj se sigurno raunao u hiljadama. I sve su bile na jednom mjestu. Stvarni datum njihovog nastanka, s obzirom na geoloke karakteristike terena i dubine na kojoj su prona ene, je duboko u prolost. Hiljade godina vie nego to im se nastoji oficijelno pripisati.
Obris najvee prona ene kamene kugle u pozadini slike je monumentalni megalit od preko 30 tona za iju je kreaciju bila potrebna vrlo razvijena tehnologija koju nisu posjedovala primitivna plemena Kostarike prije 1500 godina. Na slici je i nekoliko originalnih kamenih kugli razliite veliine.
16 _______________________________________________________________________
Ameriki turisti su sa zanimanjem (i odobravanjem) sluali, a vodi je, malo posti en, pozvao svoju turistiku grupu na daljnje razgledanje muzejskih eksponata.
Artistiko vi enje pripadnika plemena Kostarike prije 1500 godina koji bi, navodno, trebali biti autori perfektnih kamenih kugli.
Slijedei dan boravka u Kostariki posveujem obilasku nekoliko aktivnih vulkana na sjeveru. Vulkani samo doprinose injenici koju ine ovaj predio energetski potentnom takom u planetarnim razmjerama.
Na vrhu kratera vulkana Irazu u Kostariki. Kompleks vulkana ine ovaj teritorij energetski vrlo potentnom takom.
17 _______________________________________________________________________
Do juga zemlje se vozim modernim putem (CA 2) koji ide sve do granice sa Panamom. Usput skreem sa glavnog puta i odlazim u jedini indijanski rezervat, Borua, koji je relativno blizu delti rijeke Diquis. Rezervat je na vrlo nepristupanom terenu, na planinskom vrhu. U Borui ni traga naprednoj indijanskoj kulturi. Kao to sam i oekivao. Oni nisu autori ovih kugli. Poslije jo nekoliko sati vonje ulazim u Palmar Norte. Ispred oblinje srednje kole kamena kugla je uklijetena u plavom kamenom prstenu kao ukrasni dijamant. Oigledno je da su nastavnici naslutili vanost ovih kugli.
Kamena kugla u dvoritu ispred srednje kole u gradiu Palmar Norte, juna Kostarika.
Most preko rijeke Rio Grande de Terraba me vodi u mirni gradi Palmar Sur gdje je prebaen najvei broj prona enih kamenih kugli.
Raskrsnica prema Palmar Suru gdje se uva najvei broj prona enih kamenih kugli u Kostariki
18 _______________________________________________________________________
Zbilja, ovaj usnuli gradi kao i da nema ta da pokae svijetu osim misterioznih kugli koje se nalaze na svakoj znaajnijoj taki i ulici kojom pro em.
U pijesku, ispred naputene kue, usamljeno stoji pravilna kamena kugla, Palmar Sur, Kostarika
Izlazim iz auta, dodirujem kugle. Ugrijane su, izloene sunevim zrakama. Pomalo hrapava povrina mi ne prua odgovore. Kao da je odavno kugla prestala da slui svojoj svrsi.
Izdvojene iz cjeline, pojedinane kugle su oigledno prestale sluiti svojoj originalnoj (energetskoj) svrsi, Palmar Sur, Kostarika
19 _______________________________________________________________________
Vozim se manjim, neasfaltiranim ulicama Palmar Sura. Kugle nalazim gotovo na svakom koraku : ispred uglednijih kua i ispred naputenih ruevnih kua, u jarku i na uzvienjima, u parkovima i na zaputenim livadama
Kamena kugla ispred lijepo odravane kue, Palmar Sur, Kostarika
Lijepo ure eni park u centru Palmar Sura ima pravilno raspore eno desetak kugli. Radnici na odravanju i pokoji eta ne pridaju nikakvu panju megalitima prolosti. Zapravo, vie panje posveuju meni i mom paljivom zagledanju u svaku kuglu.
Ure eni gradski park Palmar Sura sadri desetak kugli visine od jedan i po do dva metra. Domaem stanovnitvu ovi megaliti prolosti ne predstavljaju posebnu atrakciju.
20 _______________________________________________________________________
Na nekoliko kamenih kugli zapaam uklesane linije na povrini. Naalost, isuvie su nejasne da bih mogao prepoznati petroglife ili astronomske simbole.
Povrina jedne od kamenih kugli u Palmar Suru; kao da se naziru petroglifi koji su vremenom dobrim dijelom izblijedili. Da li je rije o novim astronomskim kalendarima ?
Put me vodi dublje u unutranjost juga Kostarike. Ovaj put skreem sa glavne saobraajnice, na njihove "finca" agrikulturne oblasti. Na raskrsnici "Finca 5" ponovo kugle; neke su itave, a neke su slomljene prilikom iskopavanja i transporta.
Na raskrsnici "Finca 5", oblasti u junoj Kostariki, nalaze se ostaci itavih i slomljenih kamenih kugli.
21 _______________________________________________________________________
Slijedei dan provodim u obilasku delte rijeke Diquis. Nekoliko sati vonje rijenim gliserom nedvojbeno potvr uju da su Amerikanci sredinom XX stoljea zasadili plantae banana na vrlo malom procentu ovog teritorija. Pod gustom praumom je vjerovatno i dalje 95% delte. To mi samo potvr uje moju sumnju da je do sada prona en samo manji procenat kamenih kugli. Tanije, oko 390 lociranih kugli (ja sam ih vidio 65) vjerovatno predstavlja manji dio od nekoliko hiljada kamenih kugli koje su originalno postavljene u ovom regionu. Ove cifre uvjerljivo rue zvanine teorije o nekakvim "teritorijalnim markerima koja su postavljala indijanska plemena". Vie je nego jasno da primitivni indijanci nisu imali alat za obradu ovog vrstog kamena; niti su imali naina za transport od 80 km, na hiljade kugli, ija je teina prelazila nekoliko desetina tona.
U vonji deltom rijeke Diquis na jugu Kostarike; oigledno je da je 95% delte jo uvijek pod gustom umom i da nekoliko metara pod zemljom lee hiljade neotkopanih kamenih kugli.
I kada su na koncu kamene kugle i dospjele na jug Kostarike onda bi, prema zvaninoj arheologiji, bile raspore ivane kao "teritorijalni markeri" ? Boe, kako smijeno i neuvjerljivo. ta li e nai potomci misliti o nama za 100 godina kada budu itali takve gluposti ? Najgore je to to turisti, kada sluaju vodie i sline "strunjake", vjeruju takvim objanjenjima.
Koliko se jo hiljada kamenih kugli krije nekoliko metara ispod povrine u delti rijeke Diquis na jugu Kostarike ?
22 _______________________________________________________________________
Sada mi jo preostaje da posjetim poslednju lokaciju na kojoj su kugle prona ene. Rije je o malom pacifikom otoku Isla del Cano. Tridesetak kilometara vonje gliserom otvorenim oceanom (praen, taj dan, posebno visokim valovima) pribliavam se zatienom biolokom raju. Gusta uma, isto koraljno more, pjeane plae, su idealan set za Holivudski triler.
Pacifiki otoi Isla del Cano je najisturenija lokacija Kostarike na kojoj su prona ene kamene kugle.
Sat vremena mi je trebalo da prepjeaim sa jednog na drugi kraj otoka. Bujna vegetacija i ouvani habitat su imali svoje privlanosti za one koje su tu locirali kugle. Dodue, ne mislim da su prirodne ljepote bile razlog da se kugle tu postave.
Sat pjeaenja otokom Isla del Cano je bio potreban da bi se dolo do lokacija sa kuglama.
Meteorolozi barataju injenicom da su ovaj otoi i susjedna delta rijeke Diquis teritorij sa najvie munja u ovom dijelom svijeta. A munje su, zapravo, samo energetska pranjenja.
23 _______________________________________________________________________
Napokon, tu su i kamene kugle sa otoka Isla del Cano (Kostarika). Isklesane su od kokine, tvrdog pjeanog kamena.
Nekoliko manjih kamenih kugli na otoku me nije impresioniralo. Ne, nije stvar u veliini. Kugle u delti su prona ene razliite veliine. Nije stvar ni u materijalu : kokina tvori oko 10% svih kugli, tako da su ovo vjerodostojni primjerci. Ima neto to mi ne tima : koja bi bila uloga samo nekoliko kugli ? Kompleks od nekoliko hiljada kugli koji se nalazi(o) u delti, izme u jakih energetskih strujanja iz zraka (munja) i ispod zemlje (podzemnih energetskih tokova) ima smisla. Plus, kugle svojim specifinim oblikom stvaraju posebno konasto (jako) energetsko polje. Ako su drevne civilizacije imale naina za recimo kvarcni (beini) prenos energije, onda su imale i rjeenje snabdijevanja energijom. Kako bi u tome sklopu bilo objanjenje za par kugli na ovom otoku ? Moda je najblii istini odgovor iz historijata vlasnitva otoka. Naime, otok je, prije nego to je postao nacionalnim blagom, dugo bio privatno vlasnitvo i imalo bi smisla da njegovi vlasnici sredinom prolog stoljea prebace nekoliko kugli sa oblinje delte ne bi li ga uinili privlanim turistikim sreditem. Vrijeme i ljepote otoka su uinile svoje tako da je on postao zatienim biolokim spomenikom drave. I tako ipak ostvaruje turistiki priliv bez obzira na kugle. Naputam otok (nakon neizbjenog ronjenja po koraljnom dnu); vonja slijedei dan po neudobnom makadamu uz pacifiku obalu Kostarike do San Josea. Avion prema Houstonu; ini mi se da sam, nakon svega, blie odgovoru o megalitskim enigmama Kostarike.
2.2. Svjetska Energetska Mrea ?

Pravilne kamene kugle nisu novina za Centralnoamerike prostore. Tako je u svijetu Maja prona eno nekoliko pravilnih kamenih sfera razliite veliine. U gradu Tonina, u meksikoj dravi Chiapas, perfektna kugla se nalazi na estom nivou glavne Palae. Ovaj nivo je okrenut prema Suncu i njegovom kretanju od ljeta do jeseni. Pretpostavlja se da kugla simbolizira sunce. Nema dokaza da li su Maje autori ove kugle ili su se posluili sa kuglom koja je napravljena daleko prije u neke druge svrhe. Istonije u svijetu Maja, La Milpa u Belizeu, nalazi se crna kamena kugla prenika 50 cm. Originalna svrha i lokacija joj nisu poznate. Danas se koristi da pridrava vrata u lokalnom turistikom restoranu.
24 _______________________________________________________________________
Ameriki istraivaki tim na elu sa Metthew Stirlingom je 1967. pronaao stotine kamenih kugli razliite veliine u okolini mjesta Agua Blanca, kod Guadalajare, u Meksiku. Perfektne sferine stijene su predstavljale arheoloki problem za ovaj tim, jer mu nisu mogli odgonetnuti svrhu i kreatora. Nakon podnesenog izvjetaja Smithsonian Institutu 1968. godine uslijedilo je "nauno" objanjenje da je rije o prirodno izvajanim kuglama. Navodno su pod visokim temperaturama iz vulkana izletile stvrdnute kamene sfere. Naravno, nisu imali odgovora na pitanje kako to da su na povrinu izbaene same pravilne kugle, jer one nepravilnih oblika nisu nikada prona ene. Edinburki nauni asopis "The Edinburgh Geologist" u svom broju 24 iz proljea 1990. nabraja jo nekoliko lokacija kamenih kugli : Honduras, Karoo u Junoj Africi i Klondyke u Arizoni. John Hund is Petersburga u Junoj Africi je doao u posjed manje kamene kugle 1977. godine. Glatka povrina i tvrdoa kugle je odudarala od mekanog pirofilita gdje je prona ena. Kuglu je dao na analizu u kalifornijski Svemirski institut (University of California). Nakon testiranja otkriveno je da je kugla balansirana do te mjere da prevazilazi mjerne instrumente ovog instituta koji proizvodi irokompase za NASU. Tanije, ustanovljeno je da je kugla balansirana vie od sto-hiljaditog dijela ina to je bio limit njihovih instrumenata. Na svom putovanju u Tunis u proljece 2005. moj prijatelj Bojan Zecevic je snimio destine manjih kamenih kugli nepoznatog porijekla i starosti.
Kamene kugle nepoznatog porijekla u Tunisu (fotografija B. Zecevic)
Bojan je, zainteresovan ovim fenomenom, na svom putovanju u Istambul uoio nekoliko kamenih kugli ispred uvene damije Aya Sofia. Prema njegovim rijeima, prva crkva je na ovom mjestu gra ena u IV stoljeu n.e.. Stradala je u poaru 200 godina kasnije, da bi na njenim temeljima bila podignuta dananja Aya Sofia. Prilikom iskopavanja ruevina prve bazilike, ispod zemlje su na ene kamene kugle, me utim iskopavanje je prekinuto zbog straha od potkopavanja postojee crkve. Dimenzije kugli su, inae, po 70-ak cm.
25 _______________________________________________________________________
Kamena kugla ispred Aya Sofije u Istambulu (Turska) pravilnog oblika, veliine 70 cm (fotografija B. Zeevi)
Praktinim rjenikom moe se rei da kugla ima apsolutnu perfekciju. Jedini nain da se tako to napravi bio bi u uslovima nulte gravitacije. Dakle, imamo kosmike uslove u kojima su drevne civilizacije formirale matematiki precizno odre ene kamene kugle sa znanom svrhom.
2.3. Lokacije Kamenih Kugli U Bosni

Za fenomen bosanskih kamenih kugli zainteresirao me prijatelj Bojan Zeevi jednim e-mailom iz jeseni 2004. Nakon toga stupili smo u kontakt sa historijskim znalcima Ahmedom Bosniem i Jovom Jovanoviem i formirali istraivaki tim. Nakon nekoliko mjeseci i naih posjeta nizu lokacija poela se kompletirati slika o bosanskim nalazitima kamenih kugli. I tako se Bosna poela uvrtavati na svjetsku arheoloku mapu. Poeli su se redati dokazi o sofisticiranom kromanjoncu (pra-Ilirima) koji je putem kamenih kugli povezao ovaj prostor u svjetsku "beinu" energetsku mreu i to u doba kada su ovi krajevi bili pod utjecajem svjetske supersile, Atlantide. Na obilazak lokacija kamenih kugli startao je sa sjeverozapadnim dijelom Bosne. U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa edom Teanoviem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuu i na dubini od 4-5 metara je pronaao dvije kamene kugle prenika 30-40 cm. Bile su glatke, "tee od kamena" kako ree, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali. Stotinjak metara povie pronali smo ostatke kamenih kugli smjetene uz kuu Milorada Dakia. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, prenika oko jednog metra.
26 _______________________________________________________________________
Bosanske kugle u selu Trn kod Banja Luke, prenika jednog metra
Autor (lijevo) sa Miloradom Dakiem pred ijom se kuom nalaze kugle i Jovom Jovanoviem ispred kamenih kugli u Trnu
27 _______________________________________________________________________
Presjek bosanske kugle, Trn
Pravilan sferian oblik, kugla u Trnu
U sjevernoj Bosni, u selu Teoak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im povrina nije glatka. Fino su obra eni, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe.
28 _______________________________________________________________________
Kamena kugla u Teoaku
Autor pored jedne od osam kugli u Teoaku
29 _______________________________________________________________________
Jovo Jovanovi i Bojan Zeevi pored jedne od oteenih kugli u Teoaku na vrhu utvr enja Gradina
U blizini Varea u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji etverotonska izduena kugla. Pronaao je Radovan Puski 1970. u Javornikom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kue koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom "Kugla". Po sastavu nalikuje onoj u Trnu magmatska stijena.
Kamena kugla u Ponikvama kod Varea napravljena od magmatskog kamena
30 _______________________________________________________________________
Povrina kugle u Ponikvama
Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokue nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identini materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvienju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio "Grekog greblja" (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon "sedam tekih zima", napustili ovaj dio Bosne). Tako e, pomenuli su blagotvorni utjecaj kugli na konje koji ne mogu mokriti. Vlasnici s konjima naprave nekoliko krugova oko kugli i nakon toga problem sa mokrenjem je rijeen.
Kamena kugla u Zlokuama kod Kaknja
31 _______________________________________________________________________
Kameni monolit na uzvienju kod Zlokua vrh manjeg astronomsko/energetskog hrama ?
Polovina kamene kugle je vidljiva iznad povrine, Zlokue
32 _______________________________________________________________________
Ova kugla je gotovo u potpunosti ispod povrine zemlje u Zlokuama; samo je njen manji zakrivljeni dio vidljiv
Kruna kamena platforma u Zlokuama
Poetkom decembra 2004. sam imao predavanje u Maglaju gdje mi je reeno da postoje jo dvije lokacije kamenih kugli u okolini Maglaja. Novo putovanje do okoline Maglaja je obavljeno u sastavu Ahmed Bosni, Jovo Jovanovi i Bojan Zeevi u drugoj polovini decembra 2004. Bojanove informacije i fotografije govore o dvije lokacije kamenih kugli : "Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagi je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se uliva u rijeku Jablanicu. Uz pomo tri odrasla ovjeka kuglu je prenio
33 _______________________________________________________________________
u dvorite svoje kue koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio obim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomo viska odredio starost oblikovanja kugle na 12 000 godina."
Kamena kugla prona ena u potoku Megara nalazi se danas u selu Jablanica kod Maglaja (Fotografija : Bojan Zeevi)
"Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978) u sredini brda je prona ena kamena kugla. Perfektna je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbaena mainom za rovanje i nju je Avdo osi donio ispred svoje kue gdje se i danas nalazi."
Ahmed Bosni i Jovo Jovanovi mjere kamenu kuglu u selu Jablanica kod Maglaja (fotografija : Bojan Zeevi)
34 _______________________________________________________________________
Kamena kugla prona ena u sredini brda kraj Maglaja sredinom 1970-ih prilikom kopanja tunela (Fotografija : Bojan Zeevi)
U proljee 2005. Jovo, Bojan i ja smo se zaputili do Kraljeve Sutjeske. Nakon nekoliko mjeseci prepiske koju sam imao sa fra Andrejom u Samostanu nas je ljubazno primio ravnatelj Muzeja i Biblioteke. I, sasvim neoekivano, na samom ulazu u Biblioteku nailazimo na malu kamenu kuglu. Osobine su joj karakteristine : granitni sastav, malo hrapava povrina (slina onima u Teoaku), pravilan sferian oblik, malo oteena jedna strana Fratar ne zna porijeklo; pretpostavlja da je imala funkciju topovskog uleta. Ja nisam siguran. S jedne strane, moe se uklopiti u na kompleks kamenih kugli, jer su one pravljene razliitih veliina. S druge strane, dovoljno je malih dimenzija da bi se upornim radom nakon dueg vremena mogla isklesati bez upotrebe sprava za dizanje i pridravanje.
Kamena kugla u Biblioteci samostana u Kraljevoj Sutjesci, BiH
35 _______________________________________________________________________
Ponovno putovanje u pravcu Banja Luke i oblinjeg sela Slatina. Nakon dueg traenja u umarku, na samom potoku nalazimo dosada najveu kamenu kuglu u Bosni. Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznena enima.
Najveu kamenu kuglu u Bosni smo pronali u umarku kraj sela Slatina, sjeverno od Banja Luke.
Paljivim promatranjem uoavamo da je povrina nedovrena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom kaikastog alata. Ono to kugli nedostaje je onaj poslednji proces poliranja kojom se povrina uglaa. Na taj nain bi se dobio perfektan sferian oblik.
Najvea kamena kugla kod Slatina je ujedno i nedovrena; nakon grube obrade nedostajao joj je proces finog poliranja koji bi je nainio perfektnom sferom
36 _______________________________________________________________________
Svi ovi primjeri su samo vrh ledenog brijega fenomena kojeg s pravom nazivamo fenomen kamenih kugli u Bosni. Ono to ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraivanjima su izriita miljenja oficijelnih branitelja "istine". Na primjer, na svojevremene upitne komentare seljana Trna i TV panju, odgovorio je geolog Mile Vujai tvrdei da je "kamena kugla magmatskog porijekla, nastala od jednog komada stijene, koju je u taj oblik oblikovala voda" (Banja Luka, 14.02.2001., AIM). Problem, naravno nastaje kada se broj lokacija multiplicira, svuda nalazimo pravilne kamene kugle, a nigdje nekih nepravilnih "magmatskih" oblika. Ne iskljuujem da priroda moe oblikovati perfektan geometrijski oblik. Naprotiv. Ali, mogunost da priroda oblikuje samo perfektne oblike je nemogua na praktinoj ravni. Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji procenat njihove stvarne zastupljenosti. Me utim, nakon hiljada godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo sluajnost e ih izbaciti na povrinu : kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kue na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se nee saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije. Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Rije je o fenomenu nastalom radom inteligentnih (ljudskih ?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo iz ugla pet materijalnih ula. I kada su se "vidjeli" energetski tokovi ispod povrine Zemlje. A samo prirodni materijali se koristili za ovjekovu dobrobit. I pri tome se nije naruavala harmonija zivota sa majkom Zemljom. Doba kada su kamene kugle Bosne, Kostarike, Meksika bile dijelom kompleksnog svjetskog energetskog sistema.
37 _______________________________________________________________________
3. BIOGEOMETRIJA
Biogeometrija je nauka koja se bavi energijom oblika. "Energijom oblika ?" U prirodi sve ima svoj oblik i svoju energiju. Biogeometrija utvr uje vezu izme u oblika u prirodi i energetskog polja. Naime, pojedini oblici imaju odre eni efekat na energetsko polje, recimo, ljudi. Kroz historiju su dva oblika najee univerzalno koritena koja su imala poseban utjecaj na ljudsko energetsko polje. To su piramida i polulopta. Pioniri bioenergije su bili francuski istraivai L. Chaumery i De Belizal ("Essai de Radiesthesie Vibratoire"). Oni su prvi precizno dokazali da su piramida i polulopta emiteri energije. Ova dva geometrijska oblika, naime, proizvode prodirue energetske valove koje je De Belizal nazvao "negativne zelene vibracije". U svojim istraivanjima su potvrdili da ova negativna zelena stvara vibracije koje ljudima omoguavaju pribliavanje viim (spiritualnim) realmima. Stoga je razumljiv piramidalni oblik gra evina od Meksika, Guatemale, Perua, preko Kanarskih otoka, do Egipta i Kine. Svetenici su svoju snagu i mo crpili iz specifinog oblika svojih gra evina. Polulopta ima identina svojstva kao piramida; stoga i ne ude kupole na sinagogama, crkvama ili damijama, bez razlike. Mjesta okupljanja i molitvi su dobili status svetih prije svega zahvaljujui oblikom gra evine koja je isijavala nevidljive energetske vibracije na duhovna lica i njihova "stada". Jo temeljitije istraivanje biogeometrijom odvijalo se pod paskom dr. Ibrahima Karima iz Kaira (Egipat) koji je svoja otkria patentirao 1968. godine. On je utvrdio da biogeometrijski oblici imaju tri osnovna vibracijska kvaliteta : (1) negativno zeleno, (2) vie harmonijsko ultra-violetno i (3) vie harmonijsko zlatno. Prema doktoru Karimu samo oblici koji proizvode energetska polja sa sve tri komponente se mogu nazvati biogeometrijskim. Najvanija komponenta u spiritualnim energetskim poljima je negativna zelena. Ona je u sreditu svih tjelesnih energetskih centara i potentnih taki u prirodi. Piramide i polulopte proizvode ovu vibraciju uzdu svoje centralne osi. Slijedea komponenta je via harmonijska ultravioletna vibracija. Rije je o nevidljivoj svjetlosti koja bi trebala biti dimenzija spiritualnih svjetlosnih bia. To je proiavajua i relaksirajua vibracija. Utjecaj na ovjeka ? Balansira funkcije organa i ima smirujui efekat na nervni sistem. I, na koncu, slijedi via harmonijska zlatna vibracija koja je na najviem vibracijskom realmu. Pojaava mudrost i prosperitet u najirem smislu rijei. Unapre uje ovjekov imunoloki sistem. U duhovnom svijetu se poistovjeuje sa zlatnom krunom oko glava svetaca. Da li nam ovaj duhovni jezik govori o znanjima za koja su znali drevni narodi, a koja smo mi, eto, kroz vrijeme zagubili ? Svakako. Za potrebe ove knjige istaknimo tvrdnju da su ova dva oblika piramida i polulopta (odnosno energetska svojstva duple polulopte, dakle lopte) bila poznata naim dalekim precima. Ve smo govorili o irokoj rasprostranjenosti kamenih kugli. Sada je vrijeme da progovorimo o centralnoj temi ove knjige.
38 _______________________________________________________________________
4. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

4.1. Visoica
U Evropi, zvanino, ne postoje piramide koje su gradile drevne civilizacije. Tanije, nisu postojale sve do danas. Sa zadovoljstvom objavljujem svijetu da se u srcu Bosne, tridesetak kilometara sjeverno od Sarajeva, nalazi kamena piramida monumentalnih razmjera. Brdo Visoica koje se uzdize iznad grada Visoko, u sebi krije stepenastu piramidu iji su graditelji iz duboke evropske prolosti, pra-Iliri. *** U aprilu 2005. posjetio sam visoki Zaviajni muzej, sa prijateljima Jovom i Bojanom. Nakon toplog prijema u Muzeju, direktor prof. Senad Hodovi nas je odveo na vrh oblinjeg brda Visoice. Tu su ostaci kamenih zidina srednjevojekovnog grada Visoki po kome je dananji grad dobio ime. Prof. Hodovi je zaljubljenik historije srednjevojekovne Bosne. Zaneseno nam je govorio o tri kraljevska stolna mjesta koja su u videokrugu Visoice. Usput je pomenuo da je Visoica interesantan prirodni fenomen piramidalnog oblika. Ta usputna primjedba je privukla moju panju. Priroda rijetko oblikuje brda u pravilne geometrijske oblike. Bez obzira to je Visoica 700 metara visoka, ja nisam odbacio mogunost da je rije o radu ljudskih ruku. Naprotiv. Brzo sam pronalazio argumente u prilog ideji da je ovdje rije o fenomenu koji zasluuje da bude ispitan.
Moj prvi susret sa Visoicom, brdom piramidalnog oblika u blizini Visokog pogled sa prilaznog platoa sjevernoj strani, april 2005.
39 _______________________________________________________________________
Pogled mi se zaustavio preko puta na brdu Kri. Znatno nie brdo od Visoice, potpuno obraslo umom, ima tri strane kao pravilne plohe podjednake povrine. Slika mi je prepoznatljiva iz mojih posjeta nizu arheolokih lokacija Srednje i June Amerike. Piramide dolaze u parovima, jedna vea, jedna manja. Piramida Sunca i piramida Mjeseca. Huaca del Sol i Huaca de la Luna
Pogled na "Bosansku piramidu Mjeseca" sa vrha Visoice, prve Bosanske piramide, april 2005.
Ove dvije piramide formiraju ulaznu kapiju u plodnu Visoku dolinu. Svaki bi dolazak sa sjevera ili juga u ove krajeve prolazio izme u ove dvije piramide. Razmiljam na glas " ovdje je piramida Mjeseca ispod nas, a mi smo trenutno na vrhu piramide Sunca ". Bojan afirmativno klima glavom. Na tren sam prekinuo prof. Hodovia. On nastavlja sa doga ajima iz doba nastanka bosanske drave. Me utim, mene interesuje znatno raniji period. Ovaj otprije 700 godina mi je isuvie mlad i blizu Pokazuju nam planine koje se vide odavde. "Tamo je planina Perun"
Pogled na planinu Perun u daljini
40 _______________________________________________________________________
Perun, mislim, Bog groma kod starih Slovena. Dakle, ovaj kraj je nekada bio podruje estih grmljavina i munja. Jo jedna sliica mozaika. Kamene kugle Bosne energetsko pranjenje sa neba asocijacija sa Kostarikom. Zbilja, Bosna je nekad bila energetskim voristem ovog dijela svijeta. U etnji u podnoju Visoice nailazimo na tragove nekoliko vrsta kamenja. Slikam prvo sme i kamen
Na prilaznom platou Visoici nekoliko je vrsta kamenja koji privlae panju, kao ovaj sme i obra eni kamen
Na nekoliko mjesta, iz trave vire kamene ploe. Da li su put do grada Visokog, a rije je o nekoliko stotina metara, poploali u doba srednjevjekovne Bosne ? Ili je rije o ostacima gradnje starije civilizacije ? Jer, ako je rije o blokovima koji su plod ljudskih ruku, onda oni mijenjaju historiju ne samo ovog kraja.
Poploani put ka srednjevjekovnom gradu Visoki, ostaci gra evinskog poduhvata jo starije civilizacije, ili prirodni fenomen ?
Primjera radi, prof. Hodovi nam je u podrumu Visokog muzeja pokazao kamenu kapiju prona enu u ovom regionu kojim je, prema njegovim rijeima, "dokazano da je srednjevjekovna bosanska drava imala i kamenu gradnju".
41 _______________________________________________________________________
Kamena kapija prona ena u regionu Visoice, kao dokaz o upotrebi kamena u gradnji u doba prije dolaska Turaka
Nakon silaska sa vrha Visoice, posmatram sjevernu stranu. Kaem prof. Hodoviu da me neodoljivo podsjea na meksike piramide. Odlazim u auto i uzimam primjerak svoje knjige "Civilizacije prije poetka zvanine historije". Otvaram knjigu. Iz prve okreem 108. stranicu. Na njoj je fotografija meksike piramide. Okreem se prema Visoici. Pokazujem Hodoviu. "Profesore, evo ovdje je dizajn piramide !" Hodovi pogleda i, zbilja, konture piramide su identine onima Visoice. Usjek pri vrhu se poklapa sa zadnjim nivoom stepenaste meksike piramide. I, ne samo to. Plato na vrhu meksike piramide je identian platou Visoice na kome je izgra en grad Visoki.
Pore enje Visoice i stepenaste meksike piramide otkriva nekoliko idetninih detalja
"Ovdje je, profesore, na ovom platou nekad bio hram", nastavljam. "Poto je bio gra en od drvenog materijala, nije ostao sauvan." Hodovi slua, sve to u momentu ima smisla, sve se poklapa, ali Da li je ovdje stvarno rije o piramidi, vjerovatno se pita.
42 _______________________________________________________________________
Za mene nema sumnje. injenica da sam od toliko stranica knjige okrenuo odmah onu koja prikazuje meksiku piramidu nije sluajna. U ivotu sam nauio da koincidencije ne postoje ve znakovi, koje treba slijediti. Sili smo u grad Visoko. Traimo poziciju iz koje moemo da napravimo dobre fotografije Visoice. Izali smo na magistralni put. U daljini se vidi Visoica u svoj svojoj veliini. Jasno se vide dvije od etiri stranice piramidalnog oblika.
Autor sa direktorom Visokog muzeja prof. Hodoviem; u pozadini je prva evropska piramida, "Bosanska piramida Sunca"
*** Odlazimo iz Visokog. Putem razmiljam o izgradnji starog grada Visoki na vrhu platoa Visoice. Zapravo, grad Visoki je bio relativno mala utvrda. (Dodue, velikog znaaja za bosansku dravu, u periodu izmedju XI XIV stoljea, od Kulina bana do kralja Tvrtka I.) Grad je podignut na vrhu piramide koja je bila toliko stara da je u potpunosti bila prekrivena umom i slojevima zemlje. Nakon toliko hiljada godina od njene gradnje (kraj zadnjeg ledenog doba) formirali su se slojevi zemlje debeli 2.5 metra i znatno vie. Identinu situaciju sam sreo u sluaju najvee Srednjoamerike piramide u oluli (meksika drava Puebla). Naime, kada su panjolski konkvistadori osvajali Azteko carstvo u XVI stoljeu, olula je bila napredni grad sa 400 piramidalnih objekata. Cortes je naredio da se sve piramide srue i na njihovom mjestu "napravi 400 crkvi". U sreditu grada, koje je okrueno dolinom, je bilo veliko brdo. Cortez je odredio da se najvea crkva napravi upravo na vrhu tog brda. I tako i bi.
43 _______________________________________________________________________
Cortez je zapoeo izgradnju velike crkve na jedinom "brdu" u meksikom gradu oluli
Tristo godina kasnije, prilikom kopanja temelja za mentalnu bolnicu u podnoju brda u oluli otkriveni su kameni blokovi koji vode stotinama metara unaokolo. Nakon obimnog istraivanja meksikih arheologa potvr eno je da je "brdo" u stvari piramida najvee povrine na svijetu.
Manji dio rekonstruisane piramide u oluli
44 _______________________________________________________________________
I, kao to je Cortez gradio svoje katedrale na platoima piramida ne znajui ta se ispod njih krije, tako su i bosanski vladari sagradili svoj prvi stolni grad na Visoici. Nisu znali ta je ispod povrine, ali kao da su osjeali vanost te lokacije. Naime, rije je o piramidi monumentalnih razmjera. Jedinoj u Evropi (zasada). Nesumnjivo, objekat koji e postati najvaniji simbol ovih evropskih prostora otkad je civiliziranog ivota. *** Maj, juni i juli 2005. provodim u osiguravanju potrebnih dozvola i saglasnosti da zaponem sa sondanim buenjima na Visoici. Uz svesrdnu pomo prof. Hodovia dobijam dozvolu Ministarstva kulture i miljenje Zavoda za zatitu spomenika da mogu da zaponem radove. Pravim izbor izme u nekoliko kompanija koja imaju iskustva u geolokim buotinama po Bosni. Odre ujem i datum : polovina avgusta 2005. Me utim, neto mi govori da prethodno moram da odradim jo jedno putovanje u Centralnu Ameriku : El Salvador.
4.2. Iskustvo El Salvadora

Putovanje u El Salvador sam planirao jo odranije radi posjeta nekolicini gradova Maja. Me utim, u kontekstu mog interesovanja za Balkanske civilizacije, poeo sam sa komparacijama koje su se same nametale. El Salvador je mala zemlja, kao i Bosna. Po teritoriju (21.000 kv.km.) ak i manje prostrana od BiH, ali po broju stanovnika (6,5 miliona) neto brojnija. Nalazi se juno od velikog sjevernog susjeda (SAD) i potencijalnog turistikog partnera, slino kao i BiH od Evropske Unije. U oima javnosti prva asocijacija uz pominjanje imena El Salvador je krvavi gra anski rat (1979-1992), slino kao i u sluaju Bosne. Kao da za prosjenog ovjeka u svijetu u ovim zemljama rat jo traje, mada je zavrio prije vie od decenije. U obje zemlje rat je potpuno poharao privredu, infrastrukturu i uzeo danak maltene u svakoj familiji. Obje zemlje su po svojim prirodnim ljepotama izuzetne. Dvadeset pet vulkana El Salvadora proarali su zeleni krajolik, a pacifike plae su meka za surfere. Naalost, i El Salvador i BiH nedovoljno ulau da se predstave svijetu u ljepem svijetlu.
Privlana pacifika obala El Salvadora
45 _______________________________________________________________________
Obje zemlje imaju bogata civilizacijska nalazita. Kultura Maja je na tlu El Salvadora dokazano stara 5000 godina. Me utim, ak ni ira javnost u obje zemlje nije obavijetena o vlastitom historijskom bogatstvu. U jednoj stvari El Salvador prednjai : po mrei autoputeva. Nakon to sam iznajmio rent-a-car na aerodromu, iznenadio sam se kvalitetnom putnom mreom ove male drave. Pet je arheolokih nalazita iz svijeta Maja u El Salvadoru na kojima su zapoeti radovi ekskavacije i rekonstrukcije. Iz svakog od njih nauio sam neto korisno za budui projekt iskopavanja Bosanske piramide Sunca. 4.2.1. Joya de Ceren Trideset pet km sjeveroistono od San Salvadora, glavnog grada drave El Salvador nalazi se Joya de Ceren (u naem izgovoru Hoja de Seren). Pod zatitom UN-a kao svjetsko kulturno naslje e, ovaj gradi Maja je poznat i kao "Pompeji Novog svijeta". Naime, 600. godine je dolo do erupcije oblinjeg vulkana Laguna Caldera koji je prekrio grad. Hiljadu etristo godina kasnije, godine 1978., gradi otkriva ameriki antropolog Payson D. Sheets (University of Colorado, Boulder).
Joya de Ceren, gradi Maja u El Salvadoru, na nekoliko metara dubine, prekriven lavom od prije 1400 godina, otkriven je 1976.
Tokom 1970-ih godina su organizovana sondana istraivanja terena na elu sa amerikim antropologom dr Sheets-om.
46 _______________________________________________________________________
Prva sondana istraivanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje podzemnih gra evinskih objekata
Nakon potvrde do kojih su doli u sondanim ispitivanjima, Projekat je nastavljen sa ciljanim iskopavanjima.
Ciljana iskopavanja na lokaciji Joya de Ceren (El Salvador) koja su potvrdila postojanje ceremonijalnih i objekata za stanovanje kulture Maja
47 _______________________________________________________________________
Uzvisina ispod koje se, na dubini od 4 metra, kriju zidine Maja. Lokacija Joya de Ceren, El Salvador
Na dubini od 4-10 metara, uz veliki fiziki i financijski napor, otkriveni su ostaci prostorija grada Maja (Joya de Ceren, El Salvador)
48 _______________________________________________________________________
Gdje poinje kameni zid objekta Maja, a gdje zavrava prirodna kamena formacija ? (Joya de Ceren, El Salvador)
Strpljiv restauratorski rad na arheolokim artefaktima prona enim na lokaciji Joya de Ceren, El Salvador
49 _______________________________________________________________________
4.2.2. San Andres Vonja El Salvadorom samo potvr uje moje ubije enje da postoji disproporcija iz upozorenja o ovoj zemlji koja se sree u literaturi i neposrednog iskustva kojeg doivljavate. Zastrauju vas "otmicama" i "kra ama auta", "suludom vonjom domaeg stanovnitva" i "ivotinjama na putu", "slabim neasfaltiranim putevima" i slino (http ://www.lonelyplanet.com/). U stvarnosti, ljudi su gostoprimljivi kao i u svim drugim zemljama Centralne Amerike. Kada su panjolski konkvistadori doli u El Salvador u XVI stoljeu, ovim prostorima su dominirali Pipil plemena. Iz meni nepoznatog razloga, u zvaninim objanjenjima Pipil se smatraju, sasvim pogreno, potomcima Maja. U stvarnosti, Pipil su doli u ove krajeve barem 200 godina nakon to je civilizacija Maja nestala iz ovog regiona u X stoljeu. Izme u dva najvea grada El Salvadora, Santa Ane i San Salvadora, nalazi se lijepo ure eni arheoloki park pod imenom San Andres.
Ulaz u arheoloki park grad Maja, San Andres, El Salvador
50 _______________________________________________________________________
Arheoloka iskopavanja, San Andres, El Salvador
Stepenasta piramida, San Andres, gradi Maja u dolini Zapotitan izme u dvije rijeke, El Salvador
51 _______________________________________________________________________
Pogled na djelomino rekonstruisane stepenaste piramide Maja, San Andres, El Salvador
Djelomino rekonstruisana piramida "preoteta" ispod brda, San Andres, El Salvador
52 _______________________________________________________________________
Prilazni plato i glavne stepenice koje vode ka vrhu piramide, San Andres, El Salvador
Detalj obnovljene piramide : ispod betonskog (rekonstruisanog) zida je gra evinski materijal koji je prona en nakon jednog milenijuma pod brdom; izgubio je svoj prvobitni oblik, vrstou, boju (San Andres, El Salvador)
53 _______________________________________________________________________
Nekada kameni plato, sa velikom piramidom (naprijed) i tri manje stepenaste piramide (lijevo), San Andres, El Salvador
Prvobitni izgled platoa sa centralnom i tri manje stepenaste piramide, San Andres, El Salvador
54 _______________________________________________________________________
Maketa jo neiskopane, velike piramide, na sjevernom dijelu grada Maja San Andres, El Salvador
Brdo iza koje se krije "jo neiskopana velika piramida", San Andres, El Salvador
55 _______________________________________________________________________
4.2.3. Cihuatan Moram priznati da me iznena uje tvrdnja da je samo 6% teritorija El Salvadora pod umom. Svugdje gdje sam iao ovom lijepom zemljom, od sredinjeg dijela, na sjever, zapad, jug, svuda vidim samo zelenilo.
Auto-putevi El Salvadora su uokvireni gustom umom
Podruja oko vulkana su posebno zelena i plodna. Ne udi da su svi vei gradovi u podnojima vulkana, a po pravilu su uz njih velika, plava kraterska jezera (veinom proglaeni nacionalnim parkovima). Sjeverni dio zemlje je bio poprite glavnih sukoba FMLN gerile sa vladinim snagama. SAD su (pod Reganom) poslali 6 milijardi dolara pomoi u borbi protiv pobunjenika. Zavretak rata je sveo bilans poginulih na 75.000 i sa 10% stanovnitva izbjeglog u okolne zemlje i SAD. Po obiaju, u ovom dijelu svijeta, samo 2% stanovnitva ima potpunu kontrolu nad nacionalnim bogatstvima zemlje. Prije tristo godina to je bila vladavina 14 elitnih Evropskih familija. Malo se ta promijenilo i danas. Tokom 1932. godine pobuna stanvonitva je krvavo uguena, a preko 30.000 indijanaca i onih koji su izgledom podsjeali na indijance su ubijeni. Njihov vo a Marti je uhapen i strijeljan. Po njegovom imenu, nazvan je pokret iz 1979. FMLN (Frente Marti Liberacion Nacional) koji je zapoet egzekucijom popularnog nadbiskupa Oscara Romera. Pod okriljem UN-a potpisan je mirovni sporazum 1992. i zemlja se okrenula reformama i razvoju. Sporo, ali u miru. El Salvador je predstavljao krajnji istok svijeta Maja. Grad Cihuatan je gotovo nepoznat iroj javnosti. Me utim, prve vijesti o ovom, nekada gradu impozantne veliine, odaslane su u svijet jo 1878. od strane njemakog putopisca Simeona Habela. Cihuatan je ipak ostao sakriven u umi sve dok 1930-ih nisu osnovali oblinji grad Aguilares.
56 _______________________________________________________________________
Na prilazu gradu Maja Cihuatanu (El Salvador) vide se gomile kamenja na obra ivanom zemljitu koje su nekada bile sastavni dio gra evinskih objekata
Dr. Stanley Boggs, unuk amerikog predsjednika Warren G. Hardinga, je 1954. zapoeo ozbiljna istraivanja ovog grada za vladu El Salvadora. Boggs je me u svojim kolegama bio poznat kao "izumitelj" El Atomica, alkoholnog pia od duple porcije zamrznute votke martini sa malim krastavcima. A u svjetskoj javnosti kotira kao osniva moderne arheologije El Salvadora. Zahvaljujui njegovim naporima vlada je otkupila dio zemljita na kojem se nalazi Zapadni ceremonijalni centar i proglasila ga nacionalnim monumentom 1977.
Ostaci kamene platforme Maja, Cihuatan, El Salvador
57 _______________________________________________________________________
Boggsovu ulogu preuzima dr Karen Olsen (San Francisco State University) 1975. koja studira svakodnevni ivot Maja u Cihuatanu. Prva snimanja su pokazala da postoji 181 struktura u blizini ceremonijalnih struktura (piramida). To je znailo da je rije o pravom gradu, a ne malom naselju.
Ostaci stepenaste piramide, Cihuatan, El Salvador
Gomila vulkanskog kamena nekada je bila igralite Maja, Cihuatan, El Salvador
58 _______________________________________________________________________
Djelomino rekonstruisano igralite Maja, Cihuatan, El Salvador
Velika piramida grada Maja sa djelomino otkrivenim stepenicama u podnoju centralnog dijela, Cihuatan, El Salvador
59 _______________________________________________________________________
Autor na vrhu velike piramide, Cihuatan, El Salvador
Prednja strana piramide lei na nekadanjem kamenom platou, Cihuatan, El Salvador
60 _______________________________________________________________________
Arheoloki dokazi potvr uju da je i ovaj grad Maja prestao sa svojim postojanjem u X stoljeu. Nakon toga je zapaljen od strane nepoznatih dosljaka. Zarastao je u umu i bio skriven od oiju javnosti do dananjih dana. 4.2.4. El Tazumal Za Amerikance El Salvador je praktina zemlja u pogledu valute. Naime, ovdje je nacionalna valuta ameriki dolar. Kada je predsjednik Francisco Flores u januaru 2001. donio tu odluku dolo je do protesta najsiromanijih. Istovremeno je zemlju zadesio katastrofalni zemljotres u kome je najvie stradalo naselje Las Colinas u predgra u glavnog grada. Opozicija je krivicu za 1200 mrtvih i 250.000 beskunika prevaljivala na Floresa, jer nije zaustavio gradnju u tom dijelu grada mada mu je ranije bilo predoeno da je teren nestabilan. Flores je ipak okonao svoj predsjedniki mandat i prepustio ga istomiljeniku, desniarskom kandidatu Tony Saci. Zapadni dio zemlje je poznat po tipinoj sutropskoj klimi. Gotovo stopostotna vlaga izaziva kiu svakog popodneva. Znajui tu cinjenicu, u obilazak najpoznatijeg grada Maja u ovoj zemlji, El Tazumala, poao sam rano ujutro.
Iskopavanja na gradu Maja El Tazumalu, El Salvador
Ime "Tazumal" u jednom od prijevoda bi znailo "Piramida gdje su rtve spaljivane". Poto ima ne potie od Maja, dakle nije originalno, sigurno da se i ne odnosi na aktivnosti Maja. Imena gradova Maja nisu poznata, jer nakon njihovog odlaska u X stoljeu nastaje vakum od nekoliko stoljea. Kada su indijanci doli sa sjevera oni nisu znali itati hijeroglife Maja, niti su znali ko i kada je izgradio njihove gradove.
61 _______________________________________________________________________
Maketa El Tazumala u doba Maja, El Salvador
Rekonstrukcija stepenica velike piramide, El Tazumal, El Salvador
62 _______________________________________________________________________
Rekonstrukcija kamenog zida gra enog od vulkanske stijene, El Tazumal, El Salvador
Rekonstrukcija stepenaste piramide, El Tazumal, El Salvador
63 _______________________________________________________________________
Velika piramida je veim dijelom rekonstruisana, El Tazumal, El Salvador
U toku je rekonstrukcija manje piramide, El Tazumal, El Salvador
64 _______________________________________________________________________
Kompleks stepenastih piramida sa platoom na vrhu, El Tazumal, El Salvador
Maketa kompleksa piramida Maja u El Tazumalu, El Salvador
65 _______________________________________________________________________
Prospekt lokalnog muzeja upozorava da je prvo naselje u El Tazumalu staro barem 5000 godina. Uporna kopanja su iznjedrila dokaze o bogatoj trgovinskoj razmjeni ovog grada Maja sa gradovima stotine kilometara daleko od Meksika na sjeveru do Paname na jugu. Uz arheoloki park, je nekoliko prodavnica koje prodaju originalne artefakte iskopane na privatnim zemljitima. Me u njima je bila i posuda (djelomina napukla) koja je, eto, zavrila u mojoj kolekciji. 4.2.5. Casa Blanca El Salvador je, kao i ostale zemlje Centralne Amerike, dominantna katolika zemlja. Me utim, tokom gra anskog rata 1980-ih vlada je optuila katoliku Crkvu da je na strani siromanih i obespravljenih i da, na taj nain, podravaju "komunizam". Visokopozicionirani crkveni dostojanstveni su postali cilj vladinih pritisaka. Bogatiji sloj stanovnitva je, nezadovoljan ovakvom pozicijom rimokatolike crkve, odluio da potrazi alternativu. I, nali su je, u protestantizmu (posebno evangelizmu). Stoga je procenat katolika pao na 75%, a broj protestanata je doao na preko 20%. Vonja zapadom El Salvadora me dovodi do grada Maja pod nazivom Casa Blanca. Ova kovanica "bijela kua" se oigledno odnosi na piramide Maja koje su nekada bile od bijelog plastera na povrini prekrivajui vulkanski kamen.
Artistika rekonstrukcija velike piramide u gradu Casa Blanca, El Salvador
66 _______________________________________________________________________
Ekskavacija jedne od stepenastih piramida, Casa Blanca, El Salvador
Obavljena je djelomina rekonstrukcija stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador
67 _______________________________________________________________________
Spor i detaljan rad na ekskavaciji kako bi se sauvao originalni oblik piramide, Casa Blanca, El Salvador
Nakon to se dolo do zidova piramide slijedi njihovo stabiliziranje i rekonstrukcija, Casa Blanca, El Salvador
68 _______________________________________________________________________
Rekonstruisani boni zidovi stepenaste piramide, Casa Blanca, El Salvador
Velika piramida je djelomino rekonstruisana tako da vjerno pokazuje razliite nivoe od originalnog vulkanskog kamena, preko travnatih sekcija do rekostruisanih zidova, Casa Blanca, El Salvador
69 _______________________________________________________________________
Maketa kamenih platformi Maja, Casa Blanca, El Salvador
Sa Casa Blancom sam kompletirao moju posjetu El Salvadoru. Mada na drugoj strani svijeta, ova zemlja ima vrlo interesantna iskustva koja se, oigledno, mogu primijeniti na proces ekskavacija i rekonstrukcija gra evinskih objekata iz daleke prolosti i u BiH. Nakon kraeg odmora od dva dana na Pacifikoj obali i pjeanim plaama u blizni La Libertada bilo je vrijeme za povratak. Sada sam se ponovo mogao u potpunosti posvetiti Bosanskoj piramidalnoj strukturi.
4.3. Sondana Buenja Na Visoici

4.3.1. Dozvole I Saglasnosti Zaviajnom muzeju u Visokom sam uputio pismo namjere o poetku istraivakih radova na lokalitetu Visoice, tanije ispod vrha brda. S obzirom da je na samom vrhu smjeten srednjevjekovni bosanski kraljevski grad Visoki, koji je proglaen nacionalnim spomenikom, obavezao sam se da u ovoj fazi nee biti planirane nikakve buotine na samom Gradu. Muzej je razmatrao moje pismo namjere na sjednici Upravnog odbora Muzeja 1.8.2005. i odlueno je da ovaj projekat ide u redovnu proceduru, s time da ja preuzmem finansiranje projekta u potpunosti. Slijedei korak je bio dobijanje Saglasnosti za radove od strane kantonalnog Ministarstva za nauku. Saglasnost je dobijena 3.8.2005. i u njoj se odobrava Zaviajnom muzeju da izvri predvi ene radove u saradnji sa mnom. Miljenje dravnog Zavoda za zatitu spomenika BiH je dolo desetak dana kasnije, tako da je i sa formalne strane procedura ispotovana. Izbor za izvo aa radova je pao na sarajevsku firmu Konsolidacija i gra evinarstvo koja je specijalizovana za izvo enje istranih radova i ima dozvolu nadlenog Ministarstva. Iz nekoliko telefonskih razgovora stekao sam povjerenje u profesionalnost ing. Devada Valjevca tako da sam mu dodijelio posao. Precizirali smo termin sondanih buenja za sredinu avgusta 2005. 4.3.2. Strane Svijeta Sa dozvolama iz Muzeja sam dobio i skicu terena napravljenu u Geodetskoj upravi opine Visoko. Centralni dio Visoice, vidljivo je, ima piramidalni oblik. Pravilan stepenasti pad sa
70 _______________________________________________________________________
vrha Visoice protee se na tri strane. Strane svijeta na geodetskoj mapi se u potpunosti poklapaju sa orijentacijom strana brda Visoice, odnosno strana Bosanske piramide Sunca. etiri strane piramida imaju orijentaciju istok-zapad, sjever-jug. Isto kao i sve ostale piramide u svijetu koje slijede kardinalne strane svijeta.
Geodetska mapa koja prikazuje Visoicu u gornjem desnom dijelu; upadljiv je stepenasti i piramidalni oblik kako se ide prema vrhu brda. etiri strane vrha brda u potpunosti odgovaraju stranama svijeta : istok-zapad i sjever-jug, to je tipina karakteristika kod gradnje piramida.
4.3.3. est Buotina Avgust u Visokom je bio ugodan. Visoica je zelena; njen vrh je u prorije enoj umi. ini se da e nas pratiti dobro vrijeme.
Visoica u avgustu 2005; prilazni plato ka sjevernoj strani piramide. umarak donekle skriva pravilan piramidalni oblik.
71 _______________________________________________________________________
Prva maina za buenje istovarena je na prilaznom platou piramide, odnosno sjevernoj strani Visoice
Odluio sam da lokacija prve sondane buotine bude uz samu ivicu umarka. To je taka koja je izvan domaaja zatienog kraljevskog grada Visoki i ujedno najvia nadmorska visina na sjevernoj strani piramide kojoj je maina mogla prii.
72 _______________________________________________________________________
Uz budno oko ininjera Kemala poelo se sa procesom stabiliziranja maine za sondana buenja na Visoici
Odre ivanje pravilnog ugla od 90 stepeni pod kojim e sonda ulaziti u buotinu
73 _______________________________________________________________________
Prva sondana buotina je spremna za poetak va enja zemljane jezgre
Paleta na kojoj e se uvati izva ena jezgra sa prvih nekoliko centimetara uzorka
74 _______________________________________________________________________
Sondana cijev je promjera 140 mm, a uzorci su u prosjeku 30 cm po jednom buenju
Sondana cijev u radu poetne dubine od prva dva metra
75 _______________________________________________________________________
Proces va enja jezgre je spor i pomno je praen
Prva dva metra jezgre su briljivo sloena na paletu
76 _______________________________________________________________________
Za vee dubine instalirana je dua cijev za buenje
U toku je etvrti metar buenja sa uredno sloenim uzorcima jezgre
77 _______________________________________________________________________
U pauzama za ruak u Visokom bih fotografisao piramidu iz razliitih uglova
Iza nas su izva eni metri jezgre spremni za analizu
78 _______________________________________________________________________
Nakon dolaska na dubinu od deset metara maini se dodaje dodatna oprema za stabilizaciju i bre buenje
Priprema "platforme" za daljnja buenja
79 _______________________________________________________________________
U oekivanju nastavka buenja
S prvom sondanom buotinom smo ili na dubinu od 17 metara; nakon nailaska na laporovitu glinu smo stali, jer je rije o geoloko vrlo starim nivoima (stotine hiljada godina); naa analiza e se fokusirati na prvih 15 metara
80 _______________________________________________________________________
Jezgra e biti zatiena od djelovanja vremenskog faktora do dolaska geologa i provedene analize
Buotina broj dva je locirana na sjeveroistonoj strani piramide
81 _______________________________________________________________________
Buotina broj 3 je smjetena na istonoj strani brda Visoice, na vioj nadmorskoj visini nego prethodne dvije buotine
Buotina broj etiri je locirana na sjeverozapadnoj strani brda
82 _______________________________________________________________________
Buotine broj pet i est su smjetene na prilaznom platou, na sjevernoj strani piramide, na razdaljini od 100 i 150 metara od buotine broj 1 i na nioj nadmorskoj visini
Sondana buenja su trajala sedam dana sa ukupno est buotina na razliitim nadmorskim visinama i obuhvatila su tri strane Visoice : od zapadne, preko sjeverne do istone
83 _______________________________________________________________________
Iza sondanih buenja ostale su bootine koje su privremeno prekrivene
4.3.4. Geoloke Analize Analiza na licu mjesta, koja je potrajala nekoliko dana od strane iskusnog domaeg geologa, dala je mnotvo interesantnih informacija koje su bazirane na izva enoj jezgri. Bilo mi je vano osigurati geologa koji dobro poznaje Bosanska brda, njihov geoloki sastav i mogue strukture zemljanih slojeva. U ovom sluaju, bila je rije o osobi koja je imala dvadesetpetogodinje iskustvo sa velikim brojem buotina do dubina od nekoliko stotina metara.
Geoloka analiza na licu mjesta sa svjee izva enim uzorcima jezgre
84 _______________________________________________________________________
B 1 Prva buotina; na dubini od 2.70 metara nalazi se kameni sloj (ploa ?) izme u dva glinena sloja i to upozorava na potencijalnu anomaliju.
B 1 Prva buotina; na dubini od 3.70 metara glina prelazi u lapor to je geoloki gotovo nemogue zbog vrlo kratkog perioda ("ne moe se to desiti za 20.000 godina"). Nadalje, izmedju 3.70 4.50 metara je me usloj ljunka i gline. Da li je to neka rijeka nanijela u dalekoj prolosti ili je ljudska ruka prenosila zemlju koja je u sebi sadravala pomijeane slojeve ljunka i gline ? Na dubini od 4.70 metara se prvi put sreemo sa "sme im kamenom" koji e postati jednom od glavnih zagonetki ovih sondanih istraivanja.
85 _______________________________________________________________________
B 1 Prva busotina Na dubini od 5.20 metara prona en je kamen sa primjesama eljeza. Zatim, na 7.30 metara dubine nalaze se crni tragovi (organski materijal, fosilni ostaci, stvaranje uglja ?). Na 7.80 metara je vrlo vana anomalija : pomijeani su lapor, pijesak i crni tragovi (organski materijal). Lapor je nepropusan tako da se pijesak tu nije mogao prirodno nai ! Ovaj nalaz je nelogian i s aspekta tumbanja materijala (ako pretpostavimo da je bio prisutan proces prirodnog tumbanja). Rjeenje je loginije u domenu ovjekovog djelovanja : kanali za vodu, filtriranje ?
B 1 Prva buotina; crni tragovi su prisutni na nekoliko mjesta koji upozoravaju na organski materijal.
86 _______________________________________________________________________
B 1 Prva buotina; na dubini od 8.20 metara ponovo neloginost sloj sme e gline. Malo dublje, na 8.50 metara ide sloj vrstog ("betonskog") kamena identian kao na buotini B 3. Na dubini od 9.90 metara do 10.20 metara je sloj "ukrasnog" kamena sa primjesama eljeza (?)
B 1 Buotina broj jedan; izme u 11.65 metara i 11.90 metara je sme i sloj, nije kamen, ne lii na prirodni materijal. Na dubini 13.30 metara ponovo anomalija : lapor, organske materije i ljunak. Odakle u sloju nepropusnog lapora druge materije ? Na 14.20 metara ponovo sloj "ukrasnog" kamena. Ispod njega je lapor koji je, logino, bio vrsta podloga za oslanjanje gra evina (u naem sluaju za oslanjanje piramide). Dubina od 14.40 metara donosi novu anomaliju : lapor pokazuje vertikalnu slojevitost umjesto oekivane (prirodne) horizontalne. Zakljuak : iznad lapora je neto ra eno ! Na dubini od 14.80 metara nalazi se kamen u laporu ( ?) I, ponovo, sa prirodnog aspekta, nelogino pomijeani lapor, ljunak, stijenski materijal. Sa aspekta gradnje to je sasvim logino : vodonepropusna glina je sluila za plato objekta na ijoj se povrini nalazio kamen. Neto dublje, od 15.20 15.40 metara je smjesa gline, lapora i uglaanog kamena. Dakle, uli smo do temelja (lapor) sa ljunkom, pijeskom i kamenom. Kamen je ravna ploa na kojoj je dalje gra eno.
87 _______________________________________________________________________
B1 Buotina broj jedan; Na dubini od 16-17 metara na en je vertikalni lapor (anomalija). Lake ga je obra ivati. Moe se pretpostaviti da je to lokacija unutar piramide gdje su su se gradile prostorije.
B 2 Buotina broj 2; Na dubini od 2.40 metara prona en je sme i, ploasti sloj to je anomalija. Na 3.60 metara je na en kameni lapor, to je tako e nelogicno. Nakon toga glina prelazi u lapor to se moglo oekivati. Dakle, i ova buotina upuuje da se i na ovoj strani brda neto gradilo.
88 _______________________________________________________________________
B 3 Buotina broj 3; ovo je preteno kameniti predio. Na dubini od 2.10 metara ne en je "betonski" kamen. Metar dublje, na 3.10 m prona ene su razne vrste stijenskog materijala, vrlo tvrdog. Veza me u njima je isuvie jaka da bi se radilo o kriljcu koji se nalazi u prirodi. Sve je kameni blok, sa oitim vezivnim materijalom, ali ne dobrog kvaliteta ("lo beton").
Uzorak "betonskog" kamena u kome se nalaze razne vrste stijenskog materijala. Rije je o kamenom bloku, sastavljenom od prirodnih materijala, od koga su gra eni zidovi piramide.
89 _______________________________________________________________________
B 4 Buotina broj etiri; Pogodak u "sridu". Sme i uglaani kamen ("glaanje" je proizvod ljudske ruke) se nalazi ravnomjerno, u slojevima po 20 cm, na slijedeim dubinama : 2.20 2.40 metara, 3.30 3.50 metara i na dubini od 4.40 4.60 metara. Ovaj kamen za koga pretpostavljam da je bio podni ukrasni kamen sree se i na jo dvije buotine.
Uglaani sme i kamen koji se redovito sree u sondanim buotinama, ukraavao je podove podzemnih prostorija u piramidi. Rije je o kompaktnom kamenu rezanom u slojeve po 20 cm i zatim ugra ivanom u prostorije.
90 _______________________________________________________________________
B 5 i B 6 Buotine broj 5 i 6; na prilaznom platou piramidi, na razdaljini od 100 i 150 metara od prve buotine i poetka umarka, na dubini od 1.20 1.30 metara, prona eni su dokazi o postojanju ravnih ploa vrstog kamena pjeara. Rije je o odrezanoj ravnoj ploi ! Debljina je, u oba sluaja, po 10 cm, a polirani sloj na povrini iznosi 2-3 mm. U prirodi se pjear ne nalazi ovako male monosti : ili se javlja kao gromada ili je velik barem 10-15 metara, a nikada se ne nalazi u laporovitoj glini kao to je to ovdje sluaj. Naravno, lokacija ovih buotina nije bila sluajna : pretpostavio sam da su na ovom platou ispred piramide izgra ene prilazne stepenice od uglaanih kamenih blokova.
4.3.5. Miljenja Dosadasnji geoloski komentari su dolazili od iskusnog geologa Nadije Nuki, sa 25 godina geolokog iskustva na prostorima BiH. Obratili smo se jedinom bosanskom sedimentologu dr. Kovaevi Radi, koja je uzela u obradu nekoliko uzoraka (est). Za "betonski" kamen, kako smo ga nazvali, miljenja je da je rije o "relativno vrstim konglo vreama" gdje je "krenjak vezivo". Tvrdi da je "teko odgovoriti kada se to pravilo", ali je miljenja da je "90% rije o prirodnom materijalu". Za samo jedan uzorak "ukrasnog kamena" kojeg je obradila tvrdi da "ne bi mogla objasniti otkud ravna ploica u tim slojevima" i kako se "tako ravan tu naao". Ona u naelu ne iskljuuje mogunost da je prirodni materijal koriten za gradnju. Priznaje da buotina nije dovoljno velika i da bi bilo najbolje pristupiti otkopavanjima. Sa sarajevskim Zemaljskim muzejom je stupio u kontakt ing. Devad Valjevac budui da sam se ja nakon zavretka sondanih buenja vratio u Houston. Nakon nekoliko zahtjeva, iz Muzeja su poslali, prema rijeima Valjevca, mla eg ovjeka, gosp. Sijaria koji je, nakon paualnog pregleda palete sa uzorcima jezgra izjavio da za njega "nema nita interesantno". To mi je i razumljivo budui da u uzorku nije bilo nekih arheolokih artefakata kao sto su novii, keramika, oru e i slino.
91 _______________________________________________________________________
Po povratku u Houston, donio sam mali uzorak onog "ukrasnog" kamena. Otiao sam na University of Houston 18.07.2005., na njihovo odjeljenje Geolokih nauka (Department of Geoscience). Uputili su me na njihovog vodeeg sedimentarnog geologa, prof. doktora Reida. Na prvi pogled, nije mogao da mi kae o kojem je materijalu rije. (Priznajem, to me je malo zaudilo, jer je bio preporuen kao glavni ekspert za tu oblast.) Proveo je dodatno vrijeme analizirajui kamen i sve to mi je rekao bilo je : "Teko je rei. Radi se o nekom tipu materijala koji ima vrlo fine granule."
Misterija "ukrasnog kamena, uglaane ravne povrine; budue analize e odgovoriti o emu je zapravo rije.
4.3.6. Zato Je Piramida, A Ne Prirodna Tvorevina ? ! Da li je brdo Visoica oduvijek imalo pravilan piramidalan oblik ? Ne. Brda se u prirodi ne pojavljuju u pravilnim oblicima. Inteligentni ovjek daleke prolosti je na postojeu osnovu (vjerovatno dvije ili tri strane koje podsjeaju na piramidu) izveo velike zemljane radove kojom je kompletirao piramidalni oblik. Modifikovao je postojee stranice piramide, a stotine tona su prebaene da bi se dobio pravilan oblik. To objanjava naizgled neobjanjive stvari, odnosno anomalije kako ih zovemo, a koje su pominjane u prethodnim poglavljima. Mjeavina lapora, pijeska, ljunka, mla e gline sve je to nastalo velikim ljudskim pomjeranjem materijala. Naravno, slijede logina pitanja ko, kada i kojom tehnologijom je izvodio te radove ? Ta pitanja imaju smisla, ali odgovori su isti kao i sluaju gradnje ogromnih vjetakih brda u engleskom Silbury Hills-u, ili pak prenoenja kamenih blokova od nekoliko stotina tona u Peruu ili Balbeku. (O tome sam vie pisao u svojim ranijim knjigama u okviru ciklusa "Alternativne historije".) Dovezeni materijal, prije svega lapor, posluio je kao vrsta podloga za oslanjanje i zidanje gra evina. U naem sluaju, rije je o stepenastoj piramidi. ovjek prolosti nije imao potrebe za stvaranjem vjetakih
92 _______________________________________________________________________
materijala kao mi. ivio je u harmoniji sa prirodom koju je poznavao i respektirao bolje nego mi. Zidovi piramida su dignuti mjeavinom prirodnog stijenskog materijala povezani krenim materijalom ("lo beton"). Stijene koje su ovdje prisutne razliite su starosne dobi. Kao to mi geolog ree, "prirodno to ne bilo mogue u sluaju Visoice, jer se radi o stijenama neogena i kvartara." Izgradio je prostorije unutar piramide. To objanjava prisustvo vertikalnog lapora umjesto horizontalnog. Temelji su gra eni od ljunka, pijeska i kamena. Prisustvo eljeza u kamenu ne udi. Drevni ovjek je znao za specifina svojstva oblika piramide i djelovanja na ovjekov energetski nivo. Tako e, znao je za djelovanje pojedinih metala koji su pojaavali energetska strujanja. Piramidalni oblik itavog brda povoljno je utjecao na vodu. Kie i podzemni tokovi su bili blagotvorni. Proiavanje je vrio pijeskom. Ponovo prirodnim materijalom. Ugra eni sme i "ukrasni" kamen je nalazio u prirodi. Obra ivao ga je, sijekao u ploe. Povrinu bi posebnom metodom uglaao, uinio sjajnijom. I obloio podne povrine kako bi unutranjost piramide dobila sjaj koji zasluuje. Prilaz piramidi bio je tipian. Dugake stepenice, gra ene od odrezanih kamenih blokova pjeara, bile su postavljene sve do sredine sjeverne strane piramide. Pjear se nalazi u prirodi, slobodan. itava brda su gra ena od njega. Prvi bosanski kamenolomi su proizvodili impresivne, poliranje kamene blokove pjeara. Sa prilaznih kamenih blokova dolazilo se do sjeverne strane piramide koja je bila glavna, frontalno orijentisana strana piramide. Stepenice su vodile do vrha. Na vrhu piramide (na mjestu dananjeg grada Visoki) nalazio se objekat u obliku izduenog, pravougaonog hrama. Bio je gra en od drveta, tako da njegovi ostaci nisu sauvani. (Analogija sa veim brojem piramida u Srednjoj i Juznoj Americi.) Sada se ponovo otvara more drugih, antropolokih pitanja. Da li su korisnici piramide imali rtvovanja slino kao Azteci ? Ovo je ve polje pekulacija, ali moj je osjeaj da sigurno nisu imali rtvovanja, jer je rije o jednom drugom vremenu. Zapravo, meni je ipak najinteresantnije pitanje ko je zapravo podigao ovu piramidu ? I, ponovo, moj osjeaj je da nije ista civilizacija izgradila piramidu i zatim je due vremena upotrebljavala. Kada je rije o graditeljima, vjerovatno je rije o utjecaju sa Zapada (iz Atlantika), koji se moe nai na nizu primjera u Sredozemlju i obje Amerike. 4.3.7. ta Dalje ? Svoje dajnje namjere sam stavio na papir i poslao direktoru Visokog muzeja, profesoru Hodoviu. "Potovani prof. Hodovi, Incijalna sondana istraivanja koje sam proveo u avgustu mjesecu 2005. godine na brdu Visoica kod Visokog pokazala su odre ene anomalije koje upuuju na potencijalnu prisutnost drevnih podzemnih gra evinskih objekata. Ovim putem Vam se obraam da odobrite daljnja istraivanja na period od pet godina mom istraivakom timu. U tom periodu planiram da izvedem aerijalna snimanja, radarska podzemna snimanja, satelitska snimanja na daljinu, infracrvena termalna snimanja, dodatna sondana istraivanja na brdima Visoica, Kri i okolini te ostale visokotehnoloke oblike istraivanja. Planirana istraivanja ni na koji nain nee ugroavati prirodnu okolinu niti postojei srednjevjekovni historijski spomenik grad Visoki. Metode i rezultati istraivanja e potovati odgovarajuu zakonsku regulativu BiH. Uzorci e biti pohranjivani u Visokom muzeju. Iznoenje istih za obavljanje geolokih, mineralokih,
93 _______________________________________________________________________
arheolokih i petrografskih analiza e biti uz znanje ovlatene osobe Visokog muzeja. Periodino e se o rezultatima istraivanja obavijetavati nadlena dravna tijela (Zavod za zatitu spomenika) i mediji. U okviru projektnog tima nalazie se predstavnici Visokog muzeja (direktor i jedna administrativna osoba). Dio tima e sainjavati eksperti iz BiH (geolog, minerolog, ininjeri, itd.) Ovim putem jo jednom ukazujem na mogunost da ovaj Projekat ima potencijal da u potpunosti izmijeni znaenje Visokog i BiH na svjetskoj arheolokoj mapi. Pozitivni odjeci e bili takve magnitude da e u potpunosti odrediti pozitivnu budunost vaeg Muzeja, Grada Visokog i BiH. S potovanjem, Semir Osmanagi Houston (SAD), 20. avgust 2005."
94 _______________________________________________________________________
5. JADRANSKI BAZEN SVJETSKI ARHEOLOKI DRAGULJ

5.1. Iirski Grad Iz Snova
Bosanska piramida Sunca je neosporno najznaajniji simbol ljudske zajednice koja je ivjela u sredinjoj Bosni u poslednjih 20.000 godina. U Hercegovini se takvo civilizacijsko dostignue nalazi, potpuno zanemareno, u okolini Stoca. Meksiki autor Roberto Salinas Price je 1980-ih oduevljeno govorio o grkoj Troji u Hercegovini; domai arheolozi (Z. Mari) su, na osnovu prona enih novia sa natpisom "daorson" grad nazvali Daorsonom, a njegove graditelje Ilirskim plemenom Daorsoni; trei su mu dali ime Gradina Oanii po oblinjem selu. Ni jedni, ni drugi, ni trei se nisu usudili otii u stvarni period kada je ovaj monumentalni grad nastajao. Stoga mu pripisuju neke, na oficijelnoj historiji utemeljene, datume nastanka : doba drevne grke kulture ili famoznih "Ilirskih plemena" koja su neposredno prethodila antikim junacima. Dakle, rije je o oko 2500 godina unatrag. Na tren ih mogu razumjeti. Kako bi mogli doba nastanka Grada postaviti u period nakon potapanja Atlantide prije 12.000 godina ? Ko bi bili pripadnici razvijene civilizacije sa gra evinskim i ininjerskim znanjima da podignu ovakav Grad kada u "starijem neolitu jedva da imamo peinskog ovjeka u ovom dijelu svijeta" ? *** Nekoliko kilometara strmog i uskog asfaltnog puta iznad Stoca zavrava u malom selu Oanii. Nikakvih tabli za arheoloko nalazite Daorson nema. Uski puteljak iri se u penjanje brdom sa kojeg se prua pogled na Vidovo polje.
U podnoju Grada (Daorsona, Troje, Gradine Oania) se prua plodno Vidovo polje
Napokon, izlazim na vrh brdovite zaravni. Ostaci drevnog gra evinskog kamena su me pratili dosada, ali se nikakav njihov oblik (zidine, gra evine) nije mogao naslutiti. Nakon tolikih hiljada godina, gromade su izgubile oblik.
95 _______________________________________________________________________
Ali, sada, na ovoj zaravni, prizor od kog se zadrhti. U daljini se ukazuje monumentalni kameni zid koji spaja dva svijeta : zeleni (travnati) i plavi (nebeski).
Ilirski Grad iz snova iz daljine se ini da kameni zid spaja nebo i zemlju
Na prilazu Gradu, me u kamenim gromadama, dva pastuha. Mirno pasu. Dolazak ovjeka ih uznemiri, na tren. Kako sam ja prilazio Gradu, tako su se oni, iz opreza, sklanjali u stranu.
Milenijski mir Grada naruen je mojim dolaskom i sklanjanjem u stranu dva neosedlana pastuha
96 _______________________________________________________________________
Napokon, preda mnom su ostaci zida koje mogu u potpunosti da obujmim u njihovoj veliini. Prva misao koja mi se javlja je da stojim ispred najznaajnijeg arheolokog nalazita Hercegovine.
Ostaci zidina Grada najznaajniji arheoloki spomenik Hercegovine
*** Kako je Salinas Price vidio Grad ? Matovito i s respektom. On govori (na svom web sajtu) : "Arheoloki ostaci Troje se nalaze na vrhu brda, u blizini Oania, 3 km sjeverozapadno od Stoca. Lokaciji se prilazi iz podnoja brda utabanom stazom. Pro e se nekoliko seljakih kua; usput se vide ostaci antikih gra evinskih blokova. Na vrhu su monumentalni zidovi Troje, gra eni od tvrdih kamenih blokova od krenjaka. Iza njih se nalazio grad. Troja je bila strateki smjetena u nekoliko nivoa vjerovatno po 25 do 50 metara na stjenovitim liticama, prirodno zatiena. Jedna strana je gledala prema Radimlji, a druga prema otvorenoj Stolakoj dolini." I, Salinas, nastavlja : "Gradske zidine su napravljene od kiklopskih kamenih blokova (tako nazvanih, jer su samo Kiklopi mogli dizati tako ogromne blokove). Blokovi su ogromni, kvadratni, krenjakog porijekla, neki po 3 metra dugaki. Zid je dugaak 63 metra, dva i po metra irok i mjestimino po 4 metra visok." Stanimo malo. Ovaj opis je samo djelomino taan. Ovom prilikom, ne ulazei u (ne) tanost Salinasove pretpostavke o Gradu kao antikoj Troji, prokomentariimo blokove. Blokovi jesu ogromnih dimenzija, "kiklopskih" kako ih naziva ovaj ljubitelj antikog perioda. Me utim, postoje i drugi naini obrade, prenosa i ugradnje monumentalnih blokova osim snage drevnih Kiklopa.
97 _______________________________________________________________________
Drugo, blokovi nisu samo kvadratni, ve razlictih oblika. Ima ih pravougaonih i romboidnih. Teko je nai dva bloka iste veliine. Tipina gradnja koja pripada civilizacijama pod utjecajem civilizacija Lemurije (Mu) i Atlantide.
Tipina gradnja prethistorijskih civilizacija Lemurije i Atlantide : kameni blokovi razliitih oblika (kvadratni, pravougaoni, romboidni) pri emu su svi razliite veliine
Sada moemo nastaviti sa Salinasovim opisom. "Dva kvadratna tornja su bila postavljena na kraju zidova. Prvi je nadgledao ulaz u gradsku kapiju. Drugi, sada u rasutoj gomili, je moda dignut znatno kasnije (tree do prvo stoljee prije nove ere ?). Gradska kapija je bila 2 metra iroka i vrlo vjeto isklesana
Okvir za kamenu kapiju je majstorski isklesan
98 _______________________________________________________________________
Unutar zidina je bila agora (trnica), tako e i kamene ulice, javne i rezidencijalne zgrade, izgra ene na nekoliko nivoa" Iz vremena grkih, vratimo se samo nekoliko stotina godina unatrag i posluajmo zvaninu verziju domaih arheologa (Z. Mari, B. Marijan i N. Cambij) : "Prema zadnjim arheolokim istraivanjima, naseobinski kompleks povrine oko 15 hektara postojao je od 5. stoljea prije Krista do polovine prvoga stoljea prije Krista, kada su ga vjerovatno razorili ratoborni Dalmati. itavo naselje u Oaniima moe se podijeliti na tri glavna dijela. Stambeni dio, gospodarski dio i utvrdu. Od njih svakako je najdomljivija utvrda (akropola) povrine oko 7000 kvadratnih metara. Imala je dvije odbrambene crte prednji, nii zid ouvane duljine 46 m, ija je prvotna duljina iznosila 60 m. Zid, koji je imao dvije etvrtaste kule s gradskim vratima irokim etiri metra, bio je visok pet do sedam metara i mjestimice debeo etiri metra. Kako u gradnji nije rabljen malter, cijela konstrukcija poivala je na teini blokova, dugih i do tri metra, preciznoj obradi prileznih povrina i tehnici zidanja. Nain gradnje podsjea na zidove u Mikeni i Tirinsu, to govori da su Daorsi bili podosta helenizirano pleme. U tvr avi se nalazila velika cisterna za vodu isklesana u kamenu, jedan objekt (hram ?) i velika kamena gomila ija namjena nije jasna (vjerska ili obrambena ?) Gospodarski dio, zvan danas Banje, imao je vie manjih objekata i jedan otvoren prostor, vjerovatno trg. Stambeni dio imao je zgrade terasasto raspore ene i povezane stubama. U jednoj bogastoj ostavi prona ene su, izme u ostaloga, dvije matrice za izradu raznovrsnih figura u bronci, srebru i zlatu. Nekoliko novia iz Oania grkoilirskoga su tipa s natpisom Daorson."
Lokacija Gradske kapije sa pokuajima restauracije
99 _______________________________________________________________________
E, sada. Zato nai arheolozi misle da su "Ilirska plemena" morali dizati svoje gradove pod neijim utjecajem ? Na primjer, utjecajem razvijene antike kulture stare Grke ? Jasno mi je da je u tom sluaju zgodno povezati ovaj nemogui ininjerski i gra evinski poduhvat sa sasvim realnom gradnjom starih Grka. Me utim, neka itaocu koji nije imao prilike otii u Mikenu bude dano na znanje da je Mikenska gradnja inferiornija u odnosu na ovaj Ilirski Grad. Moglo je biti samo obrnuto. Da Grci preuzmu znanja i utjecaj sa hercegovakog kra (koji tada oigledno nije bio kr). Nadalje, trebalo bi konano raskrstiti sa tom sloenicom "Ilirska plemena". Plemenski nivo organizovanja ne daje tako impozantne civilizacijske produkte kao to je kompleksni Grad. Autori dobro opisuju kamene blokove, mada ne daju geoloku, mineroloku i sedimentnu analizu. Ali i same dimenzije kamenih blokova (do 4 metra debljine !) upuuju na visok nivo organizovanja koji se ne moe vezati za plemena. Zapravo, tek znatno dublje u prolost, u doba s kraja zadnjeg ledenog doba (12 500 godina) postoje dokazi o razvijenim civilizacijama koji bi bili u stanju dizati takve gradove. Naalost, autori koji su se bavili fenomenom Grada, su se uglavnom fokusirali na zidine i donekle, na unutranjost. Prvobitno, granice Grada su bile znatno vee. O tome svjedoe kamene gromade, manje i vee, u iroj okolini. Ali, da bi se predoile dimenzije Grada moramo drugaije pristupiti njegovom prouavanju. Prvo, takozvane "zidine" nisu imale odbrambenu svrhu. Zar bi se etiri metra debeli kameni blokovi dovlaili na vrh brda za odbranu od drugih "plemena" ? Za takve svrhe bi i 20 cm bilo sasvim dovoljno. Ne, ovi kameni blokovi su imali drugu svrhu. Drugo, ivot u gradu i objekti kao trnica, rezidencijalne i javne zgrade nisu bile samo "unutar" zidina. Oslobodimo se zablude da je ovdje rije o srednjevjekovnom gradu/utvrdi i da su svi bili sklonjeni na sigurno u sluaju napada. Prisjeam se drevnog grada u istonom Peruu, Ollantaytamba. Na vrh planine je dovueno 8 kamenih blokova od riolita (vulkanski kamen). Svaki je teak po 100 tona. Perfektno su isklesani i prianjaju jedan uz drugi. Strukture takvog kamena nema 150 km unaokolo. Uglavnom, te blokove su arheolozi prozvali "nedovreni zid". Zato ? Jer, moderni ovjek svijet vidi limitiranim oima. Ne vidimo podzemna energetska strujanja i akre Planete; zaboravili smo koja svojstva ima kamen u interakciji sa energetskim zraenjima. Vie i ne znamo kakve nam beneficije nosi vii energetski nivo. Civilizacije prethistorije su imale ta znanja. Originalni graditelji ovog hercegovakog Grada su imali ta znanja. Ne udi da je odmah do zidina bila i kamena piramida. Domai arheolozi su je nazvali "hram" i razruili je ne bi li nali blago u njoj. Blaga nije bilo, kameni blokovi su zavrili u podnoju litice. Da su se rukovodili biogeometrijom znali bi da se "blago" krije u obliku koje kameni blokovi formiraju (piramida), a ne u moguim artefaktima koji su sakriveni u unutranjosti. Naravno, za pravilno shvatanje naih davnih predaka trebaju drugaija, ira, manje limitirana znanja. Znanja alternativne historije.
100 _______________________________________________________________________
Tipina gradnja naprednih "prethistorijskih" civilizacija : nema dananjeg vezivnog materijala (malter ili cement), blokovi su razliite veliine, vie je od etiri ugla (u sluaju zemljotresa kameni blokovi se "zakljuaju"), raspored doprinosi maksimalnoj stabilnosti
Vietonska teina kamenih blokova otvara drevnu dilemu : ko i kako je vrio transport, a onda ugradnju ovih megalitnih grdosija
101 _______________________________________________________________________
Izvaljeni kameni blok iz leita pokazuje originalnu viemetarsku debljinu koja imponira
Tipian, perfektni fit, izme u kamenih blokova. Pria je stara i neobjanjiva od strane zvanine arheologije, kao i u sluaju egipatskih, meksikih ili peruanskih piramida : "ni sjeivo noa se nije moglo uvui me u blokove"
102 _______________________________________________________________________
U zagrljaju Grada, autor se osjeao sigurno kao me u duecima. Jo je ostalo netaknute blagotvorne energije starog doba
Nekada su stotine metara ravnih, krunih i piramidalnih oblika imale ovaj blagotvorni teren proaranim. Danas nam se seriraju teze koje su tipine za nau, nasilnu civilizaciju : govori se o odbrambenim funkcijama, o ratovanju sa Delmatima, itd.
103 _______________________________________________________________________
Uklesani kanal za kinicu identina slika sa kemnim blokovima prethistorijskih civilizacija Perua, Egipta ili Meksika
Silazak niz Grad, litice koje vode prema dolini da li je nekada u podnoju bila voda (more, jezero povezano sa Jadranom ?)
104 _______________________________________________________________________
Gdje poinju kameni blokovi, a gdje zavrava brdo ? Stotine metara drevnih masonskih umijea govore da su granice Grada bile daleko vee od onih kojima barata slubena arheologija
I, jo jedamput, o obliku kamenih blokova. Planski pristup prethistorijskog arhitekte i majstorstvo ugradnje vidljivi su i danas nakon vie od 10 000 godina; blokovi su koso i romboino odrezani kako bi struktura bila to kompaktnija
105 _______________________________________________________________________
Uz ovakav stil gradnje, logino bi bilo oekivati ostale karakteristike civilizacije koja je uivala plodove ovih kamenih monumenata. (Pore enje je na osnovu moga iskustva sa originalnom civilizacijom koja je gradila Maccu Pichu u Peruu.) A to znai :

Superiorni graditelji su bili malobrojni (!) Grad im nije sluio za stanovanje ve za "energetsko napajanje" (!) Bili su preteno spiritualna bia Objekti im nisu imali krovne konstrukcije radi nesmetanog prijema Suneve energije Zvuci neobino ? Nesumnjivo. Ali, koliko su "obini" kameni blokovi Balbeka (Liban) od 1200 tona koji su preneseni na vrh brda (mi naravno, nemamo ni priblino monu tehnologiju za takav poduhvat) ? Ili, pominjani Ollantaytambo u Peruu ? Ili 400 tona asuanskog granitnog bloka u maloj prostoriji u sreditu "Keopsove" piramide ? Doi e vrijeme kada e nauka o prolim vremenima (arheologija, historija civilizacija, antropologija) uhvatiti korak sa istinom. To vrijeme je tek pred nama. I tek tada e se saznati puna istina o ovom hercegovakom Gradu. A do tada u, ovo sveto mjesto, zemaljski hram civilizacije koje vie nema, jednostavno zvati Grad.
5.2. Asseria
Da li se nivo razvijenosti zemlje odre uje i prema njenom odnosu prema nacionalnom arheolokom blagu ? Vozim se tek otvorenim auto putem Split-Zagreb. Proletio sam relaciju od Splita skoro do Zadra za manje od jedan sat. Izlazim u Benkovcu, prolazim kroz miran gradi smjeten 37 km od mora. Uski, prvo asfaltirani, a zatim neasfaltirani put prema Podgra u me vode blie najznaajnijem Gradu Dalmacije starih vremena.
Novi auto put Split Zagreb omoguava bri prilaz Dalmatinskoj zagori i Asseriji, najznaajnijem arheolokom spomeniku Hrvatske
106 _______________________________________________________________________
Sa vrha Kozlovca se prua sveobuhvatan pogled prema plodnim Ravnim kotarima. Javljaju mi se prve asocijacije sa lokacijom hercegovakog Ilirskog Grada :

U regionu sam etrdesetak kilometara od Jadrana; Podruje je okrueno jezerima (Vransko jezero, Novigradsko more, Prokljansko jezero), odnosno Deransko jezero, Hutovo blato i proirenja Trebinjice u blizini hercegovakog Grada; Oba Grada su smjetena na vrhu brda; Oba Grada gledaju na plodne doline (Ravni Kotari, odnosno Vidovo polje); Do Gradova vas prate krevita podruja, a onda, najedamput, Grad zadominira potpuno ravnim plodnim dolinama; da li je granica Jadranskog mora bila pomjerena 40-ak kilometara dublje u kopno u doba kada su Gradovi nastajali ?
Do Asserije me prati krevita Dalmatinska zagora da bi najedamput prela u plodnu dolinu Ravnih kotara
Da li bi trebalo da me udi da u Benkovcu nema nijednog natpisa koji upozorava na prisutnost Asserije ? Ili, injenicu da od stotinjak ljudi s kojima sam priao niko nije uo da grad pod tim imenom postoji u Hrvatskoj ? ega vrelog avgustovskog dana mi je jedino drutvo na putu ka ostacima grada Asserije. Pranjavo proirenje na putu koristim kao parking. Upuujem prvi pogled sa ceste :
107 _______________________________________________________________________
Prvi susret sa rekonstruisanim zidovima Asserije koliko vjerno je kopiran originalni Grad ?
Petnaestak redova rekonstruisanih kamenih blokova ne ostavljaju posebno jak utisak na mene. Samo jedan red kamenih blokova (u sredini rekonstruisanog zida) koji ima originalne dimenzije; ostali su manji, tanji, kao da je rije o modernom objektu na Dalmatinskoj obali. Naravno, zdanje originalnih graditelja se izgubilo u vremenu; nove civilizacije su dogra ivale, ruile i ponovo gradile po svojim kriterijumima. Ili, kako Zadarska upanija zvanino tvrdi : " U Asseriji, blizu Podgra a, 6 km istono od Benkovca, su ostaci gradskog naselja gotovo kilometar dugi. Asseria je osnovana davno prije nego su Rimljani kroili na ovo tle. To je bilo mono sredite Liburnijskog plemena, ije su se teritorije protezale du istone Jadranske obale. Kada su Rimljani kasnije okupirali ova podruja, Asseria je postala gradski centar sa Upravljakim savjetom. Grad je bio naseljen od Bronzanog doba sve do kasnog Rimskog perioda vremenski period od jednog milenijuma Uspon Asserije kao grada se odvijao tokom prvog i drugog stoljea nae ere, kada je predstavljala jedno od glavnih sredita Liburnijskog plemena. Najstariji ostaci Asserije dosada prona eni su datirani u period petog stoljea prije nove ere, i prikazuju grad sa zidovima visokim 7 metara, a debelim 3.2 metra. Ti zidovi su bili dio vojnog pojasa koji je titio bogati kulturni ivot na obali od invazije Barbara iz unutranjosti. Asseria je imala gradski centar, vodovodni system, javna kupatila i nekropolju sa cilindrinim nadgrobnim spomenicima ("cipus"). Najpoznatiji Rimski monument je trijumfalna kapija, jedan od sedam ulaza u Grad, izgra en 113. godine u ast rimskog imperatora Trajana. Arheoloka iskopavanja Asserije otkrivaju nove fascinantne nivoe u dubini. Keramika iz grkog perioda je prethodila Rimskom naselju, a jo prije njih su ostaci Liburnijske ere"
108 _______________________________________________________________________
Mnotvo informacija koje u morati filtrirati u svijetlu svoje posjete Asseriji tog vrelog podneva. Krenimo u "sridu". Plemena nisu podigli monumentalni grad Asseriju ! Pogledajmo originalne kamene blokove.
Originalni kameni blokovi zidova Asserije koje, oigledno, nisu gradila "plemena" pa ni Ilirska ("Liburnijska plemena")
Zapravo, zvanian bilten upanije, otkriva nedosljednost. Kau da je Grad bio u naponu razvoja u prvom stoljeu nove ere; nekoliko reenica kasnije, tvrde da su najstariji prona eni kameni blokovi "visoki 7 metara", a debeli preko tri metra. Ne govori li to, zapravo, da su originalni graditelji bili ti pod kojima je grad "cvjetao" ? Naravno, tvrditi da plemenski nivo organizovanja moe planski izgraditi Grad monumentalnih dimenzija i neophodnih urbanih karakteristika je naivno. Za originalne graditelje moramo ii u prolost i ruiti teoriju o evolutivnom razvoju civilizacija.
Autor prouava originalne kamene blokove visoko razvijene civilizacije koja je izgradila Grad u "prethistorijskim" vremenima
109 _______________________________________________________________________
Dodir sa rekonstruisanim zidom i susret sa "prihvatljivom" kopijom originalne gradnje
Asserija je danas mjeavina ostataka pra-Ilirskih graditelja, grkih i rimskih arhitektonskih stilova. Tu, na kamenim gomilima, vidim lijepo oblikovani rimski kamen
Ostaci rimskih kamenih ploa u Asseriji
110 _______________________________________________________________________
zatim nadgrobne spomenike
Rimski nadgrobni spomenici ("cipusi") napola vire ispod zidina Asserije
ili kamene bunare
Kameni bunar iz Rimskog perioda Asserije
111 _______________________________________________________________________
Svakako, potpuna rekonstrukcija jedne od gradskih kapija iz Rimskog perioda tako e privlai panju
Rekonstruisana gradska vrata Asserije iz Rimskog perioda
Ova kapija na suprotnoj strani ima imitaciju originalne gradnje, tako da se posjetilac osjea malo konfuzno
Prednja strana Rimske gradske kapije je imitacija originalne pra-Ilirske gradnje
112 _______________________________________________________________________
Interesanta historijska referenca za zbivanja na ovim podrujima je obimna "Istorija srpskog naroda" Vladimira orovia prema kojoj : " Mona Rimska Imperija, koja je jo 229. godine pre Hrista poela svoja osvajanja Ilirika i koja je ve od cara Avgusta gospodar Balkanskog Poluostrva, ostavila je ovde duboke tragove svoje dravne kulture Novac u naim krajevima bio je ponajvie grcki : drahme i hemidrahme. Ilirski kraljevi kuju novce s grkim natpisima" Ops. Da li nam orovi ovdje nudi objanjenje za Daorson ? "Ilirski kraljevi kuju novce s grkim natpisima". Nakon hiljada godina postojanja monog hercegovakog Grada, potomci pra-Ilira su u deklinaciji svoga razvoja. Nadire Grka kultura i vojska. Zadnji Ilirski kralj kuje novce sa nazivom "daorson" Dvije i po hiljade godina kasnije, arheolozi socijalistike Jugoslavije pronalaze novie s tim nazivom i, ne znajui za bolje, itavu kulturu ("Ilirsko pleme") nazivaju tim imenom ukljuujui i Grad ("Daorson") Pogledajmo ta jos interesantno nudi orovi : " itava obala Jadranskog Primorja bee gusto zasijana manjim i veim kolonijama i gradovima, od kojih su mnogi, iako nastali pre Rimljana, dobili postepeno latinski karakter. Me u njima su i Senia (Sinj), Enona (Nin), Jadera (Zadar), Tragurijum (Trogir), Narona (Metkovi), Oneum (Omis). U unutranjosti, na reci Krki, razvio se glavni grad Liburnije Skardona (Skradin), Aserija (Podgra e kod Benkovca), Nedinum (Nadin), Burnum, Varvaria" Naalost, orovi nema informacija o ure enju Ilirskih gradova i teritorija. To ne udi s obzirom da nema pisanih tragova o tom periodu. Jedino to nam se stoga nudi su latinizirana imena nekadanjih monumentalnih gradova koji su bili naseljeni i hiljade godina nakon njihove gradnje. Vratimo se Asseriji i pokuajmo donekle kompletirati sliku o veliini Grada. Moj obilazak Asserije trajao je znatno due nego to sam oekivao. Nakon niza rekonstruisanih zidova, manje ili vie uspjeno, hodajui vrhom zaravni uoavam da tragovi gradskih zidina neprekinuto traju. Dva, tri, etiri reda visoki, kako gdje, kamen propada, ali dimenzije megalitnih blokova nepogreivo govore o visokoj civilizaciji koja ih je obradila i ovdje postavila.
Spoj starog i novog u Asseriji originalni kameni blokovi se susreu sa rekonstruisanim
113 _______________________________________________________________________
Zidovi zarasli u gusto bunje mi ponegdje ne dozvoljavaju prilaz
Zidovi Asserije su djelomino sauvani, ali i sakriveni u gustom rastinju
Opet, na pojedinanim dijelovima mi se ukae desetak ili vie metara sauvanih zidova u svoj njihovoj ljepoti
Sauvane sekcije megalitskih zidova Asserije
114 _______________________________________________________________________
Ponegdje, pak, prilaz mi je dovoljan da mogu izbliza osmotriti vezu me u kamenim blokovima. Naravno, originalno nije bilo vezivnog meterijala. Strukturno, kameni blokovi su svojom iznimnom debljinom i duinom, odravali posebno vrstu vezu. Vezu koja, evo i nakon toliko hiljada godina, pokazuje svoju gra evinsku superiornost.
Prilaz zidovima sa padinske strane je ponegdje mogu i dozvoljava da se proui superiorna veza izme u kamenih blokova prolosti
Gotovo kilometar je trajao obilazak jedne padinske strane Asserije. S obzirom na visinu zidova (7-10 metara), teinu kamenih blokova (500 5000 kg), dimenzije kamenih blokova (1-4 metra dugaki, 0,5 1 metra visoki, 1-2 metra debeli) te ukupnu duinu zidova (oko 2.5 km), moe se izraunati priblina teina obra enih i ugra enih kamenih blokova. Rije je o preko dvadeset hiljada tona ! Ovo je brojka koja pokriva samo jedan red vanjskih zidova. Tu nisam uraunao kamene gra evine unutar zidina. A tu je ponovo rije o majstorstvu drevnih masona.
Usamljeni, lijepo uglaani kameni blokovi, svjedoe o rafiniranom masonskom znanju orignalnih graditelja Asserije
115 _______________________________________________________________________
Hodajui vanjskom stranom zidova Asserije nailazim na kamene gomile koje vode prema dnu litica. Tone raspadnutog kamena ija se prvobitna uloga u gra evinskim oblicima nikad nee saznati
Tone rasutih kamenih blokova koji su izgubili svoj pravilni oblik, nepovratno se survao prema dnu kanjona
Unutar zidina su manje i vise uzdignuta podruja. Ponegdje je iskopavanje zapoelo. Svuda su kamene gomile. Koliko je razliitih struktura vrijeme razorilo ?
Unutar zidina su neiskopani ostaci drevnih kamenih objekata; od njih je uglavnom ostao raspadnuti kamen ija je rekonstrukcija gotovo nemoguca
116 _______________________________________________________________________
Pogled mi leti na suprotnu stranu. Preko puta je brdo sline visine i oblika. Polukruno, sa zaravni na vrhu. Dijeli ih "kanal", udolina. Malo paljivije sam se zagledao u to brdo. Bilo bi oekivati nepravilne redove kamena i bunja. Me utim, paljiv pogled odaje frapantnu injenicu : nasuprot meni je produetak grada Asserije. bunje pokuava zamaskirati dodatne zidine, ali bezuspjeno. Oigledno da u morati revidirati procjenu o teini kamenih blokova koji su bili ugra eni u Asseriji. Vjerovatno je rije o fantastinih pedeset hiljada tona !
Brdo nasuprot Asseriji je Asseria, tako e. Pravilni redovi stotine metara kamenih zidova, davno oronulih, upozorava da su stvarne dimenzije Asserije monumentalne
Zastajem. Sjedam na sivi kamen. Slike dolaze same od sebe. Ovaj veliki Grad je bio na samoj morskoj obali. I, kao niz drugih na obali Jadrana, nastao je u doba neposredno nakon kraja ledenog doba. Poto nemam analiza oblinjeg terena ne mogu da ire elaboriram, zato samo ostajem na ovoj ideji. Ali, pogledam li na plodnu dolinu ispod mene, lako mogu zamisliti plavu umjesto sme e boje.
Plodna dolina ispod Asserije da li je bila prekrivena morem neposredno nakon otapanja leda s kraja zadnjeg ledenog doba ?
117 _______________________________________________________________________
Nastavljam obilazak Asserije. Druga strana brda je manje pristupana i opasana je icom. Na sredini uzvisine je mala crkvica sa grobljem. Tipino. Groblja su podizana na mjestima ranijih, a ova na mjestima jo starijih. Slojevi koji pripadaju kulturama koje slijede jedna za drugom. Opomena o naoj fizikoj prolaznosti.
U sredini gradskih zidina Asserije danas je crkvica sa malim grobljem. Koliko je slojeva razliitih kultura jedna ispod druge ?
Zavravam krug. Ponovo sam kod glavnog gradilita gdje traju restauracije. Zidine preda mnom izgledaju kompaktno i bude pozitivan osjeaj u meni. Valjda su arheolozi bili blizu originalnoj arhitekturi.
Rekonstruisana/obnovljena sekcija Asserije osjeaj kompaktne gradnje i ininjerskog pristupa
118 _______________________________________________________________________
Ljetna vruina napokon preuzima primat nad mojom opijenou starinom. Zadnji, zadovoljni pogled prema zidinama ovog vrijednog, najznaajnijeg grada Dalmatinske zagore i eka me put natrag neasfaltiranim putem.
Posljednji pogled na zidove Asserije i odlazak na pranjavi put
Vratio sam se u grad Benkovac. I tamo sam, napokon, vidio jedini natpis za Asseriju. Rije je bila o lokalnom hotelu.
Jedini pomen vrijednog arheolokog nalazita je u imenu lokalnog hotela Asseria
119 _______________________________________________________________________
5.3. Varvaria
Moja slijedea arheoloka stanica bie Varvarija, na polovini puta izme u Zadra i ibenika, ponovo 40-ak kilometara od Jadranskog mora. Putem razmiljam o nedoumicama koje su morile historiare kada su pokuali dokuiti to se zbivalo na naim prostorima u pred-Rimsko doba. Rimljani su ostavljali pisanog traga, ali prije njih postoje samo naga anja. Ili, kako to je to zapisano u kronikama ("Slobodna Dalmacija", 08/2005) o Zadarskoj upaniji : "Prastanovnici Zadarske upanije kao i cijele Dalmacije naseljavaju ravnice. Jedna neolitska kultura (otkriveni vani neolitski dokazi) na Jadranu nosi naziv po ravnokotarskom selu Smiliu. Dolaskom Indoevropljana (Iliri i Prediliri) poetkom II tisuljea iezava staro stanovnitvo i njegova kultura. Doseljenici sa sjeveroistoka Indoevropljani ili Arijevci, kako ih znanost naziva, i njihovo podrijetlo je jedan od najsloenijih problema koji povijest nastoji razjasniti" Sreom, antropoloka genetika ini dosta na razjanjenju ovog "problema". Iliri i Prediliri su starosjedioci na ovom terenu i njihov dolazak u ove krajeve see u period od prije 25 000 godina. Mnogo kasnije e zbilja doi doseljenici Ukrajinsko-Zakavkaske grupe naroda (nakon kraja ledenog doba), Me utim, i njihov dolazak je uslijedio znatno prije nego sto to naa nauka misli. Posluajmo dalje : "Ovi stepski ratnici dolaze iz dananje Rusije te podruja od Urala do Kavkaza. Jau na konjima i sobom donose metal, bakar i bronzu i pokoravaju staro neolitiko sjedilako stanovnitvo. Oni podiu utvr ena naselja na uzvisinama. To su one uvene i nama dobro poznate gradine. Uz gradine nalaze se i grobne gomile koji svjedoe o kultu umrlih. Oni se ukapaju u fetalnom poloaju okrenuti prema suncu Iliri stvaraju svoja naselja i to na uzvisinama i opasuju ih debelim suhozidima po vrhovima naih brda. Prostor Zadarske upanije naseljavaju Liburni i Japodi. Liburni jedno vrijeme gospodare cijelim sjevernim Jadranom, a najvanija naselja su im bila Enona (Nin) i Jader (Zadar). Na uzvisinama su bili Nedinum (Nadin), Asseria (Podgra e), Varvaria (Bribir), Corinium (Karin). Iza Velebita prostor dananje Like naseljavaju Japodi." Bitna razlika u mom pogledu na historijat Jadranskih prostora je u tome da su pra-Iliri bili starosjedioci koji su tu podizali svoje monumentalne gra evine tokom i netom poslije kraja ledenog doba. Godine nakon toga su period deklinacije. Iliri su ivjeli u gradovima koji su vremenom postali oronuli. Dolaskom migranata sa sjeveroistoka gradovi dobijaju odbrambeni karakter sve do dolaska antikih Grka i Rimljana koji konano pokoravaju potomke Ilira. Put ka Varvariji asocira na dolazak Rimljana prije dvije hiljade godina. Na prilaznim putevima svjedoanstva skoro zavrsenog ratnog sukoba ("Domovinskog rata" iz 1990-ih). Na malom raskru bradata, prerano ostarjela prilika sjedi ispred zapaljene zgrade golih zidova koja je nekad bila kafana. Vrijeme je stalo i ivi se u prolosti. Desetinama kilometara unaokolo jo neobnovljene kue koje je prekrio neki nestvarni mir; znakova ivota gotovo da i nema. Ali, vegetacija je bujna, vinogradi i poljoprivredne kulture uspijevaju na plodnoj ravnici. Kako su Rimljani osvajali poznati svijet diljem Mediterana, sve narode koji su im se suprotstavljali zvali su varvarima. Samo su oni bili ne-varvari. Dolazak u Dalmatinsku zagoru
120 _______________________________________________________________________
i sukob sa potomcima Ilira bio je prilika da Rimljani upotrijebe svoj izraz "varvari" jo jednom. Tako, barem, eto imamo dokaz da je razvijena kultura bila u ovim krajevima prije nove ere.
Pogled na plodnu dolinu ispod Varvarije
Iz Bribirskih mostina starica me upuuje prema ruevinama Varvarije. Prvo me pozvala na kafu, a zatim ispratila rijeima da pozdravim zaposlene koji rade na restauraciji s kojima je provela 16 godina. Prolazim kroz selo Bribir u podnoju uzvisine. Avetinjski je tiho.
Pogled na brdo na ijem je vrhu Varvarija
121 _______________________________________________________________________
Prvi susret sa zidinama donosi rekonstrukciju koja je mjeavina stilova.
Prvi susret sa rekonstruisanim zidovima Varvarije
Kraj zida ima niz ugaonih kamenih blokova koji su dosta vjeto ugra eni u rekonstrukciju i povezani malterom. I mada to ne odgovara gradnji originalnih masona, ipak upozorava na njihovu vjetinu.
Ugaoni kamen drevnih masona je vidljiv na ovoj zidnoj rekonstrukciji
122 _______________________________________________________________________
Jedna sekcija potpuno vjerno odslikava originalnu gradnju i tu se najdue zadravam.
Podsjeanje na originalne graditelje je vidljivo na ovoj sekciji zida Varvarije
teta to je ovaj segment nae historije toliko dugo zanemarivan. Individualna muzejska istraivanja nisu doprla do javnosti. Sigurno je da bi vea ulaganja dovela do znaajnijih otkria koja bi dokazala definitivnu vrijednost ovih dalmatinskih gradova u evropskoj historiji.
Zidovi Varvarije su bliski onima u Asseriji, koji opet pripadaju istom stilu kao i hercegovaki Grad ovaj dio historije Jadranskog bazena zasluuje organizovani dravni interes i skrb koji bi dokazao vrijednost ovog dijela Evrope na arheolokoj mapi
123 _______________________________________________________________________
Ulazim me u zidove Varvarije; u trenutku se prisjetim rijei starice koja me uputila u ovom smjeru :"Varvarija je sedam puta gorila i sedam puta obnavljana". Preda mnom su tragovi pregradnih zidova. Nema velikih blokova; drugi je, kasniji stil gradnje.
Pregradni zidovi unutar zidina Varvarije kameni blokovi su manji, pripadaju kasnijoj gradnji
Na travnatom terenu ostaci betonskih ploa sa kamenim reljefima. Oigledno, ostaci rimskih vremena.
Betonska ploa sa kamenim mozaikom krasila je podove prostorija Varvarije u Rimskim vremenima
124 _______________________________________________________________________
Nekoliko razliitih vrsta dizajna otkrivaju profinjenost nekadanjih rimskih graditelja koji su se ukotvili unutar ovog Grada.
Razliit dizajn otkriva prefinjenost nekadanjih stanovnika Varvarije prije 2 000 godina
ibenska upanija s pravom govori o Varvariji (odnosno Bribiru) kao "najznaajnijem arheolokom lokalitetu na ibenskom podruju." I, u nastavku tvrde da su "najstariji tragovi ivota otkriveni u polju nedaleko od rjeice Bribirice, gdje su na eni ostaci naselja iz mla eg kamenog doba. Najznaajniji arheoloki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela, koja je bila naseljena najkasnije poetkom 1. tisuljea prije nove ere. Do dolaska Rimljana ovo naselje je ivjelo kao utvr ena Liburnska gradina, a ve u 1. stoljeu nove ere opasana je jakim zidanim bedemima i stie status municipija, a naziva se Municipium Varvariae" Eto, sad se autorstvo monumentalnim zidovima pogreno pripisuje Rimljanima
Na travi Varvarije lee pojedinani, zaboravljeni kameni blokovi originalnih graditelja
125 _______________________________________________________________________
Na temeljne, megalitne blokove Varvarije, nadogra ivali su civilizacije koje su dolazile kasnije
Ulazna gradska kapija Varvarije iz Rimskih vremena
126 _______________________________________________________________________
Kameni blok sa usjeenim kanalom koji pripada originalnim graditeljima Varvarije
Precizno obra en originalni kameni blok grada Varvarije koji pokazuje da je neki mehanizam (kapija ?) bio ugra en u njegovo leite
127 _______________________________________________________________________
Precizno obra eni otvor u megalitnom bloku Varvarije upuuje na visok tehnoloki nivo originalnih graditelja
Zavravam obilazak Bribirske Glavice. Procjena je da 80% Glavice jo nije arheoloki obra eno. Predstoji jo nekoliko decenija (ako se nastavi ovim tempom) otkopavanja da bi se onaj povrinski nivo pokazao pred oima. Jo je interesantniji dio u kojem bi se otkopavanja fokusirala na najdonje (najstarije) slojeve koje bi nas vratile u dane osnivanja ovog grada/hrama pra-Ilira. S nadom da e se to jednom i desiti, a ovaj otkopani dio pravilno zatititi naputam Varvariju. U nastavku putovanja prolazim cestom pored Ivoevaca
Dublje u Dalmatinskoj zagori, na cesti prema Kninu, prolazi se selo Ivoevci
128 _______________________________________________________________________
i, pored puta, u drevnom Burnumu, se ukau ostaci izvanrednog gra evinskog poduhvata : akvadukta, sjajne kapije ?
Elegantni luk iz Rimskog perioda pokazuje posebnu zainteresovanost niza civilizacija za ovaj teritorij od najstarijih vremena
129 _______________________________________________________________________
I dok zavravam putovanje izme u rijeka Zrmanje i Krke, ona trea rijeka koja se uljeva u Jadran, malo junija (Cetina) predmetom je panje arheolokih eksperata. Naime, Cetinsko polje (ponovo 40-ak kilometara od Jadrana) je prema preliminarnim istraivanjima mjesto nedirnute, ali izvanredno vrijedne arheoloke lokacije u Evropi. Prema engleskom arheologu dr. Gaffney-u sa Univerziteta u Birminghamu (prema "Globusu", 22.07.2005.) Cetinsko polje je " najfascinantnije mjesto na kojem sam radio. To je najvanije arheoloko nalazite u Evropi. To je otkrie koje se arheologu doga a samo jednom u ivotu Poetna istraivanja otkrila su nevjerovatne ostatke koji datiraju est tisua godina prije nove ere, a dokazi kasnog neolita i ranog bronanog doba, bezbroj metalnih i kamenih predmeta vidljivi su u rijeci s obale." Dr. David Smith, profesor predarheologije s Birminghamskog univerziteta procjenjuje da dolina Cetine sadri "sjeanja koja pokrivaju deset hiljada godina ovjekova postojanja u Dalmaciji i na Balkanu." Zato li me te izjave ne iznena uju ?
130 _______________________________________________________________________
Prilog 1 : U POTRAZI ZA ALKAMA

(Autor Priloga : Jovo Jovanovi)
Pokusat u da napiem sve to znam o lokalitetima gdje bi trebale da se nalaze halke ili gdje su se po kazivanju oevidaca nalazile i da dam svoje miljenje o ovom fenomenu.
Travniki Kraj - Stijena Na Kozici, Jednom Od Vrhova Vlaia

Prema informaciji da na Kozici postoje halke, uspio sam u oktobru 2002. godine da organizujem ekspediciju i obezbjedim vodia. Popeli smo se, ali halki nije bilo na navedenoj lokaciji. Na mjestu gdje su navodno bile halke postoji neto kao velika kamena halka, promjera oko 4 m. Stoji horizontalno. Do polovice prenika je urasla u stijenu, a druga polovica je izboena kao konzola iznad ambisa. To, ustvari, izgleda kao horizontalno postavljen kameni prsten urastao u stijenu. Mislim da se radi o prirodnom fenomenu, koji narod naziva "prerast". Vodi je uporno tvrdio da je na tom kamenom prstenu bilo nekoliko halki raznih dimenzija, ali da su poskidane tokom vremena. Rekao je da su zadnju halku velikih dimenzija odnijela dva ovjeka iz Visokog, nosei je izme u sebe na grani. Nisam mu potpuno povjerovao. Jedan od ljudi koji se penjao sa mnom na Kozicu ispriao mi je ove godine da je njegova radna kolegica bila na Kozici 1970-tih godina i vidjela je jednu veliku halku koja je visila na tom kamenom prstenu. udila se da je vie nema.
Ratni Put I Stijena Iznad Travnika

Od ro aka moje supruge doao sam do informacije da je poslije rata proao ratnim putem koji vodi kroz veliki procjep izme u stijena do sela Bukovica na Vlaiu i na tom putu, izme u Travnika i katolike kapele, na jednoj stijeni odmah iznad staze, vidio je veliku halku kroz koju bi mogla istovremeno proi dva ovjeka. Otiao sam do sela Bukovica sa namjerom da se spustim do halke. U selu me jedan ovjek, dobro poznat mjetanima koji su ili samnom, ubjedio da odem na drugu lokaciju na jednu stijenu koja se uzdie vertikalno oko hiljadu metara iznad Travnika i dao nam tanu lokaciju gdje se nalazi halka u stijeni. Sve smo pregledali, ali halku nismo nali, to ne znai da je nema, jer je vegetacija na tom podruju izrazito gusta. Vie nisam imao snage da se sputam na ratni put, ali sam mu se dovoljno pribliio da sam mogao sa dalekozorom pregledati dionicu gdje je trebalo da se nalazi. Nisam je vidio, ali sam primjetio, odmah iznad ratnog puta, crni jasno vidljiv okrugao otisak na stijeni impozantnih dimenzija. Pretpostavljam da je tu bila halka, ali kako tim putem i poslije rata ljudi esto prolaze, vjerovatno je neko skinuo i odnio. Travniani su mi tvrdili da se jedna halka, tako e, nalazi iznad glavne ceste na ulazu u Travnik, gledajui od Sarajeva. Bio sam pod tom stijenom, ali je ona tako obilato obrasla vegetacijom da je nemogue bilo ta vidjeti.
131 _______________________________________________________________________
Dolina Rijeke Bile

Fra Branko, franjevac iz samostana Gua Gora, priao mi je da su se na stijeni u Han Biloj 1937. godine, kada je on tamo bio, nalazile halke. Otiao sam tamo i naao u stijeni samo kvadratno uklesane udubine dimenzija cca 60x40x25 cm. Niko od mjetana nije se sjeao halki. Stijena je podlokana vodom, odnosno izgleda kao da je erodirala od udara talasa.
Da li je ova stijena u blizni rijeke Bile nekad imale halke za koje su se vezali brodovi ?
U selu Zukii, koje se nalazi na padini iznad suprotne obale rijeke Bile, ispod impozantne gradine, mjetani su mi tvrdili da je nekada dolina rijeke Bile bila veliko jezero. To je mogue, jer i danas prilikom jaih kia dolina poplavi i izuzetno jake bujice naprave havarije. Oito da planina Vlai predstavlja veliku akumulaciju vodene mase. Prilikom duih vlanih klimatskih promjena /duih kinih perioda/ mogue da su se tu nalazile velike vodene mase na povrini. O ovome govore i neki toponimi. Na pobr u Vlaia, visoko iznad doline, na kosoj padini, postoji selo koje se zove Jezerce. Po predanju, nekad davno, selo je lealo na vodi. U rijeku Bilu ulijeva se rijeka Jasenica koja svojim tokom protie kroz vrlo ivopisan i uzan kanjon. Oko 2 km od ua u rijeku Bilu nalaze se, na vrhu kanjona, dva sela, Skomorje i Zagra e. Kad se upita mjetane iz tih sela zato se sela tako zovu oni odgovaraju, kao najnormalnije, da Skomorje znai Usko morje, a Zagra e znai da je tu more bilo zagra eno. Vrlo je interesantno da se na suprotnoj obali uzdie kupasto kameno brdo /uope nije iskljueno da je djelimino ljudska tvorevina/. Jo poslije drugog svjetskog rata na vrhu se nalazilo utvr enje ili neko svetilite, o emu je pisao i uro Basler. Naalost, od te gra evine danas nije ostalo nita, osim kamenih stepenica, uklesanih u monolitnu stijenu, ali ne od podnoja ve od polovice visine.
132 _______________________________________________________________________
Halke Kod Sela Gluhe Bukovice

Saznao sam da kod sela Gluha Bukovica, u gornjem toku rijeke Bile, nalazi se halka na stijeni, promjera oko 30 cm. Jedan mjetanin je voljan da me odvede i pokaze.
Kakanjski Kraj
Tragom informacije iz Zlokua otisli smo Ahmed Bosni, Neven Kazazovi i ja u selo Skenderovii, koje se nalazi izmedju Kaknja i sela Zlokua. Odatle nas je vodi odveo do gradine na vrhu brda iznad navedenog sela, od koje, naalost, nije ostalo nita osim neto kamene podloge u nivou terena. Oito se radi o kulturnom sloju, jer sam u blizini naao nekoliko dobro ura enih kamenih artefakata. Pored gradine u umi nalazi se velika nekropola steaka. Po ovome je vidljivo da je taj kraj naseljen od davnina. U neposrednoj blizini nalazi se vertikalna stijena, koja se uzdie nekoliko stotina metara iznad Kaknja. Vodi nam je rekao da se na stijeni, na maloj zaravni, nalazi eljezna tanga sa kukom ili halkom /mjeao je ta dva pojma/ i sa nekom eljeznom kuglom. A pored tange da se nalazi i nekoliko kamenih kugli, kao i jedna potpuno okrugla rupa velike dubine, koja izgleda kao da su je pravili ljudi. Jo je rekao da postoji staza sa stijene do ove tange, ali je suvie riskantno za ljude iz grada da se tuda spuste. Dogovorili smo se da odemo uskoro na taj lokalitet idui odozdo, odakle je pristup laki.
Visoki Kraj
U Oslobo enju od 16.08.2003. godine izaao je lanak o halkama kod Visokog. lanak je prilino nejasan. Spominju se dva sela, La ice i Jezero, zatim Jezerska uma, stijena "iz koje je iz ko zna kojih razloga iupano neto poput metalnih halki". Dalje pie "knjige kau da je bilo la a od topolovog drveta, dugakih i po est metara, a irokih oko metar. Pokretale su se pomou dugakih motki, zvanih srg ili srk". Zatim se nastavlja u lanku da ljudi koji su znali vie detalja su pomrli ili izginuli za vrijeme zadnjeg rata. O ovome bi trebalo razgovarati sa ljudima koji se bave istorijom visokog kraja.
Ilijaki Kraj
Dobio sam informaciju o halkama na stijeni u kanjonu rijeke Misoe kod srednjevjekovnog grada Dubrovnika. Ovo podruje sam ispitao koliko je bilo u mojoj moi, ali nita nisam naao. Vegetacija je na strmoj padini tako bujna da se nisam uspio probiti niti do starog grada, iako sam mu doao na domak. Ukoliko na toj strmini postoje halke treba otii kad opadne lie. Bojim se da su halke bile na strani kamenoloma, koji se nalazi ispred padine kojom se dolazi do grada i da su naprosto odvaljene sa kamenom masom. Tamo sam bio preko vikenda tako da u kamenolomu nije bilo nikoga izuzev uvara, koji o halkama nije znao nita.
Kraj Izme u Viteza I Zenice

Tragom informacije otiao sam sa dva vodia u selo La ice, koje se po kazivanju tako zove, jer je tu nekada bila luka, a brodovi su se vezivali za halke na stijeni iznad dananjeg sela. Stijena je uistinu impozantna. Die se vertikalno iznad sela u visinu oko 200 metara. Najinteresantnije je da je stijena veim dijelom koraljni greben. Mjetani sela La ice tvrde da su halke na stijeni kamene, to je u odnosu na sve ostale predaje kuriozitet. Nas osmero je
133 _______________________________________________________________________
pretraivalo stijenu, ali halke nismo uspjeli nai. Jedan od vodia, vrlo spretan, tvrdio je da su halke tu negdje, ali da su pokrivene vegetacijom i nagovarao me da se bez opreme sputamo niz vertikalnu stijenu sa vrha. Da sam mla i i lu i kao to sam nekad bio, vjerovatno bih pristao. Taj isti vodi-mjetanin ispriao mi je jedno staro predanje, da su u ovom kraju bile etiri luke : iznad sela Klope kod Zenice, iznad sela Gajci koje se nalazi povrh KP Doma Zenica, iznad sela La ice i iznad sela Lokve koje se nalazi negdje povrh Busovae. I da se na sve etiri lokacije nalaze halke kao ostaci tih luka.
Kraj Oko Brkog Majevica

Jedna moja prijateljica bila je 70-tih godina nastavnik u Brkom. Njen kolega, profesor geografije, zanimao se za neobine stvari i jednom im je u zbornici priao da je obiao Crne peine na Majevici i na ulazu u jednu peinu naao veliki megalit sa halkama i da on misli da je to ostatak neke prastare luke, kada je voda dopirala do te visine. Kolege su ga ismijale. Da bi dokazao svoju tvrdnju poveo je sve nastavnike i uenike na izlet do Crnih peina. Moja prijateljica sada ivi u Sarajevu i opisala mi je detaljno ta je vidjela. Na ulazu u jednu od peina nalazio se veliki monolit sa halkama promjera oko 40 cm koje su visile na konzolnim produecima usa enim u monolit tako vrsto da se nisu mogle izvaditi niti pomaknuti. Odnosno, nosai halki su izlazili iz megalita bez ikakvog zazora. Na nosaima su bile rupe, ali nije mogla ustanoviti kako su u njih usa ene halke, jer su halke inile jedan kompaktan krug bez poetka. Lako su se vrtile rukom. Bile su hrapave. Nije mogla da ustanovi da li su tako ura ene ili se radi o nekoj ornamentici ili moda ak o nekim ideogramima. Bile su djelomino korodirane crnom korozijom ispod koje je mjestimino probijao elini sjaj. Moglo bi se zakljuiti da se radi o nekoj izuzetno kvalitetnoj elicnoj leguri. Halki je bilo nekoliko, nije se mogla sjetiti tano broja. Ispod halki na megalitu, koji je leao horizontalno, i u koji su bile usa ene halke ispod istih nalazile su se duboke uljebine. Ona je pretpostavila da su od uadi koje su bile provuene kroz halke. Zidovi peine bili su puni okamenjenih koljki. Tako e, pod peine je bio pun koljki koje nisu bile vezane za kamen i nisu bile fosilizirane. Profesor biologije, koji je bio prisutan, rekao je da se radi o morskim koljkama i da takvih sigurno nema u Savi. Ovo govori o dva vodena perioda potpuno odvojena velikim vremenskim razmakom. Tako e, mi je priala da je njen suprug izronio iz Save jedan ogroman kraljenik, koji im je dugo sluio kao sjedalica. On je po zanimanju veterinar i nosio ga je svom profesoru anatomije da ga ispita. Nisu mogli ustanoviti o kojoj se ivotinji radi. Na alost, kraljenjak je nestao tokom zadnjeg rata. Priala mi je da su, tako e, vadili iz Save, pri niskom vodostaju, kojekakve dinovske kosti. Ona je bila prisutna kad su izvadili rebra ogromnih dimenzija. Navodno, ni kraljenjak ni ostale kosti nisu bile fosilizirane, to bi ukazivalo da nisu bile jako stare. ivotinje takvih dimenzija sigurno nisu mogle da ive u Savi, kakvu mi danas poznajemo.
Iznad Prokokog Jezera

Lani sam bio u selu Has kod Novog Travnika. Jedan mjetanin mi je priao da u selu ive dva umska radnika koji su radili na sjei ume na Vranici i da su na jednoj stijeni iznad Prokokog jezera naili na halke i da bi bili voljni da me odvedu na tu lokaciju, to u svakako u dogledno vrijeme uraditi.
134 _______________________________________________________________________
Rogatica
Nedavno sam bio sa dvojicom kolega na stijeni iznad Rogatice. Po prianju jednog od ove dvojice na stijeni visokoj nekoliko stotina metara, iznad same Rogatice, nalazi se jedna vrlo masivna halka na isto tako masivnoj stangi. Tvrdio je da je tu halku vidio 1980-tih godina svojim oima. U Rogatici svi znaju za taj fenomen, ali mi, ipak, halku nismo nali. I ova stijena je dobrim dijelom prekrivena vegetacijom. Od mjetana u Rogatici uli smo za jo jednu stijenu na kojoj se nalazi, tako e, halka. Mada je nadmorska visina odprilike ista kao u prethodnom sluaju radi se o manjoj stijeni bez vegetacije i na njoj sigurno nema halki. Odakle, onda, tolike tvrdnje ? Prije dva mjeseca na toj stijeni su vojnici SFOR-a su izvodili alpinistike vjebe. Moda su je skinuli i odnijeli kao suvenir.
Podruje Prenja
Navodno, halke se nalaze i na podruju Pakline na Prenju.Traila ih je ekipa TV BiH. Ili su prema nekim uputama, ali bez vodia i nisu ih nali. Za drugu lokaciju uo sam u TV emisiji "Pozitivna geografija" 29.08.2003 godine. Tematika emisije nisu bile halke, ali je pomenuto da se iznad rijeke Idbar, koja se kod elebia ulijeva u Jablaniko jezero, na padinama Prenja nalaze halke i navodno da su ih vagali i da je svaka teka po 12 kg. Otiao sam sa dva prijatelja i dolinom rijeke dopro do pod sam Prenj. Tamo su nam umokradice pokazale brdo na kojem se halke nalaze, ali su nam rekli da je brdo minirano i da se ne penjemo. Tu su se za vrijeme rata vodile estoke borbe pa bi informacija mogla biti tana. Brdo je obraslo gustom umom i makijom, tako da se bez vodia ne bi uspjelo. Padina brda je vrlo strma, ali ne toliko da se uz nju ne bi moglo popeti.
Planina Vele
Jo kad sam bio mlad jedan radni kolega mog oca mi je priao kako kod Nevesinja, iznad sela Kljuna na Veleu, postoje ostaci morske luke sa halkama za vezivanje brodova i da ih je on lino vidio 30-tih godina prolog stoljea. Prije tri godine jedan moj poznanik mi je ispriao istu priu, s tim da se u ovom sluaju radilo o informaciji iz druge ruke. Poznajem dva ovjeka iz Nevesinja, koji ive sada u Sarajevu i voljni su da sa mnom odu do sela Kljune, kako bi se raspitali o ovome kod starijih ljudi.
Podruje Stoca
Prijateljica moje supruge, koja je rodom iz Stoca, priala mi je da je esto kao srednjokolka odlazila na brdo iznad Stoca, gdje ima neka zaravan na ijoj vertikalnoj strani vise halke. U opisivanju lokacije bila je konfuzna tako da nisam mogao nikako locirati mjesto. Kad sam prvi put bio na Daorsonu kod Stoca pitao sam ovjeka koji ivi u zadnjoj kui sela Oanii, gledajui prema Daorsonu, o tome. On mi je rekao da je informacija tana, ali da je lokacija halki dosta daleko i da su se tamo vodile borbe izme u sve tri vojske u zadnjem ratu, te da je podruje sigurno minirano, odnosno nepristupano. Tada sam bio zaokupljen Daorsonom tako da ga nisam pitao za tanu lokaciju. Kasnije, kad sam god odlazio na Daorson kua je bila zatvorena. U knjizi "Povjest Bosne I Hercegovine", koju je izdao HKD "Napredak", postoji podatak iz grkog putopisa iz IV vjeka prije nove ere da se od trgovita Narone prua veliko jezero sve do zemlje Autarijata / Autarijati su izlazili na Neretvu kod Konjica ! /. U jezeru se nalazi otok od 120 stadija / 21,3 km /. U istom putopisu stoji da kroz tjesnac moe proi galija
135 _______________________________________________________________________
troveslarka / trirema / ili teretni brod. Ti stari grki putnici mislili su da Neretva istie iz navedenog jezera i svojim kratkim tokom ulijeva se u more. Ako se jezerom moglo doi do teritorije Autarijata onda je tu teren morao biti mnogo nii pa se, vremenom, usljed tektonskih poremeaja, podigao. Jedan ogranak tog jezera je, sigurno, dopirao do Daorsona, jer je na novcu Daorsona bila utisnuta galija. Odnosno, galija je bila njihov zatitni znak. U Stocu postoji predanje da je itavo Stolako polje nekada bilo pokriveno vodom. uro Basler, nekada vodei arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pokazao je snimatelju RTV BiH, inae mom prijatelju, dok su stajali na stijeni iznad Stolakog polja, kod megalitskog zida Daorsona, da se dole u podnoju stijene nalaze ostaci luke Daorsona.
Kraj Oko Uloga

Jednu autobusnu stanicu ispred Uloga nalazi se, uz zaputeni makadamski put, selo Ljuii, visoko iznad kanjona Neretve. Treba se sputati oko pola sata da bi se dolo do Neretve. Kad se pre e Neretva preko improviziranog viseeg mosta, ovjeka eka uspon iste duine i strmine da bi se dolo u selo Nedavice. Sa te strane, uz sam rub kanjona, nalazi se neto to se ne moe svrstati ni u stub ni u brdo. Za stub je preiroko, a za brdo preusko. Visoko je oko 20 matara. Oko, rei emo, stuba vijuga vrlo strma pjeaka staza, prilino pogibeljna. Tamo sam bio 70-tih godina. Domain, kod koga smo noili, priao nam je da na vrhu stuba postoji halka. Da na strani Nedavica postoji ista takva i da su obale bile nekada vrlo davno povezane lananim mostom, koji je bio uvren za te halke. To me je jako zainteresovalo, ali drutvo je dolo iskljuivo na pecanje, tako da sam odluio da do em drugom prilikom i to ispitam, ali to nisam uspio da ostvarim do danas.
Selo ude Kod Olova

U ljeto 2004 godine, traei Bijelu stijenu, skrenuli smo ranije sa glavnog puta na put koji vodi do Han Pijeska kanjonom rijeke Stupanice i doli u selo ude. Mjetani su nam rekli da postoje halke u peini, u stijeni na suprotnoj strani rijeke, prije ulaska u selo. Ukoliko je to tano, potpuno je nemogue prii tom lokalitetu. Moda bi mogla alpinistika ekipa, ali ne odozdo nego sa vrha kanjona. U samom selu mjetanin, koji je stupio u kontakt sa nama, pred nama je pitao jednu staru enu / najstarijeg stanovnika sela / da li zna za neke halke u ovom kraju. Ona je, bez oklijevanja, pokazala stijenu iznad sela i to na mjesto odakle je raslo neko grmlje. Zatim je pokazala na stijenu na suprotnoj strani doline i rekla "tamo se nalazi druga, nekada je tu postojao most od lanaca preko doline". Sa mnom je bio i vodi kroz Bijambarske peine, koji potsjea na Dejvi Kroketa, odnosno, ovjek prirode. Obeao mi je da e sve to istraiti.
Planina Bjelanica
Kada sam prole godine bio iznad sela Umoljani na Bjelanici, s ciljem da vidim i po mogunosti ispitam veliki tumulus na Zmajevoj stijeni, upitao sam vodia da li zna neto o halkama u tom kraju. On se odmah okrenuo jugozapadno od stijene i pokazao rukom preko visoravni na ogromnu stijenu, dugaku nekoliko kilometara, koja se uzdie vertikalno u visinu par stotina metara i rekao da se tu nalaze halke, da to zna pouzdano, ali da on tamo nije nikada bio. Na tako velikoj strmini i na tako velikoj povrini bilo bi ih nemogue nai bez alpinistike ekipe i vodia koji sigurno zna gdje su.
136 _______________________________________________________________________
Prevoj Karaula
Jedan moj prijatelj bio je 1980. godine na Bijeloj stijeni, na prevoju Karaula, pored puta Sarajevo-Tuzla. Priao mi je da je vidio iz daljine na toj stijeni halke. Prole godine smo ili ponovo zajedno, ali on nije bio u stanju, nakon vie od 20 godina, da na e put do stijene. Ponovo sam pokuao u jesen otii sa prijateljima. Nali smo vodia, ali ovoga puta nismo mogli da pri emo stijeni od snjenih nanosa, jer je snijeg rano pao na toj visini.
Put Za Vare
Dobio sam informaciju da se halke nalaze na stijeni pored puta izmedju Breze i Varea, prije odvojka puta za selo Titorice. Nisam provjeravao.
Halke Na Sirijskim Planinama

Da halke ipak nisu uplja pria koja krui narodom ili neka vrsta privi enja svjedoi TV emisija National Geographic-a, koja je bila prikazana na izraelskoj televiziji, a koju je gledao moj prijatelj. Emisija je trajala 45 minuta i prikazivala je gatove / mola / sa halkama za vezivanje brodova na sirijskim planinama. Emisija se zvala "Gatovi na planinama". Prema onome to mi je ispriao na sirijskim planinama ima dosta zaravnjenih povrina ljudskom rukom, sa rupama gdje su nekada visile halke. Osim na planini Musa Dag, gdje su sauvane i to je prikazano u emisiji. Za neke lokacije gdje su bile halke postoje stare crno-bijele fotografije sa halkama. I to je prikazano. Navodno da je najvie halki skinuto u Prvom svjetskom ratu, jer su se u Siriji vodile borbe izme u Turaka i Britanaca. Turci su na "gatove" bili postavili topove i odozgo ga ali Britance.
Rezime
Mislim da kod nas halke jo uvijek postoje na nepristupanim i zabitim mjestima. Na lake pristupanim lokacijama uglavnom su bile, pogotovo u zadnje vrijeme, izlozene devastaciji i otu ivanju od mjetana. Njima su na neki nain atraktivne, da nije tako ne bi oko njih bilo toliko pria. Vjerovatno su mnoge unitene nenamjerno prilikom probijanja puteva, otvaranja kamenoloma i sl. Postoji informacija da se i sistematski kradu, to je inae poznato za arheoloke nalaze. Navodno da za njih dobro plaaju kolekcionari koji skupljaju materijalne dokaze kojima se pobija zvanina istorija. Dokaz za to se moe nai u emisiji National Geographic-a o halkama u Siriji, gdje su sve pokradene, osim na planini Musa Dag, jer se tu nalaze na izuzetno nepristupanoj lokaciji. teta je da nema uslova za formiranje ekipe, sastavljene od mladih entuzijasta, koji bi se posvetili pronalaenju halki. Naalost, za to je potrebno mnogo slobodnog vremena, a i novca. Podijelio bih halke prema nadmorskoj visini na kojoj se nalaze. U prvu grupu ule bi one na najviim nadmorskim visinama, na jednom od vrhova Vlaia Kozici, Vranici iznad Prokokog jezera, Bjelanici, Prenju na Paklini, Veleu iznad sela Kljune. Sve se one nalaze na priblino istoj visini uz manje varijacije. U drugu grupu ule bi one lokacije sa halkama koje se nalaze na srednjoj nadmorskoj visini, kao to su u Crnoj peini na Majevici, u kanjonu rijeke Misoe kod srednjevjekovnog grada Dubrovnika, na odvojku puta Breza Vare koji vodi u selo Titorice, na ratnom putu Travnik Bukovica, halke na koralnom grebenu iznad sela La ice, itd. Ovdje, vjerovatno, moemo svrstati i lokalitet sa halkama na nekom brdu iznad Stoca. Prema kazivanju
137 _______________________________________________________________________
prijateljice moje supruge i mjetanina iz sela Oania one se nalaze na brdu, za razliku od luke Daorsona, koja po uri Basleru se nalazi ispod stijene na kojoj lei Daorson, pri Stolakom polju. Tako da se tu radi o dvije odvojene lokacije. Ovdje moemo pribrojati i halke koje su drale lance lananih mostova na Neretvi kod Uloga, te one koje su drale lance mosta kod sela ude kod Olova. Ovdje spadaju i lokacije za koje su vezane legende o visokim vodostajima. Obavezno te lokacije nose nazive koji na to upuuju. Pored legende o halkama kod sela La ice sam naziv sela govori o plovilima, iako tu danas ne postoji ak ni potok. Zatim, to je selo Jezerce iznad doline rijeke Bile, selo Skomorje / usko morje / i Zagra e / more bilo zagra eno /, iznad kanjona rijeke Jasenice, pritoke Bile. Tu spada i Vrbovac grad na kamenoj kupi na suprotnoj obali rijeke Jasenice, gdje su stepenice isklesane tek od polovine visine ili jo neto vie i na koje se stupalo vjerovatno iz amca. Izgleda da su varijacije u visini kod ove da je nazovemo srednje grupe vee nego kod lokacija sa halkama na visokim planinama. Da li se u prvom sluaju radi o vrlo visokim vodama, koje su bile u duem vremenskom periodu konstantne, a halke, odnosno vezovi sa halkama ili luke na niim nadmorskim visinama su nastale u nekom drugom periodu ili je to samo nastavak istog perioda kada su vode lagano opadale. Tada su se pravile nove luke ili vezovi za brodove ili amce ? Na to se, zaista, ne moe odgovoriti. Kada je to moglo da se doga a ? Rekli bismo, moda u vrijeme velikog biblijskog potopa, o kojem krue razne teorije, vie ili manje uvjerljive, ali danas se skoro svi slau da biblijski potop nije samo legenda. Neki tvrde da je bio u doba propasti Atlantide, prije neto manje od 12.000 godina, drugi prije 18.000 godina, trei da je bilo vie potopa. Ovo zadnje je sigurno tano. Koji je od njih ba onaj biblijski, to se ne moe rei sa sigurnou. Neemo sada ulaziti u uzroke, ali ako se ne radi o velikim tektonskim poremeajima, ogromnim cunamijima, vode se nisu brzo povlaile, osim ako nije dolazilo do naglih promjena poloaja polova, to je moglo prouzrokovati otapanje ledenih kalota. Promjene poloaja polova se svakako doga aju. Davno nekada sjeverni pol je bio na Jukonu, pa se postepeno premjestio nad Hadsonov zaljev, da bi se premjestio, navodno, prije neto manje od 10.000 godina na dananju lokaciju. Takve promjene uzrokuju otapanje postojeih ledenih kalota i postepeno stvaranje novih. Tako er, precesije uzrokuju promjene ugla zemljine ose, to dovodi do klimatskih promjena, odnosno poveanja i smanjenja ledenih kalota. Tu je, izme u ostalog, i povremeno, periodino poveanje elektromagnetnog zraenja sunca, koje utie na Zemljin magnetizam i rezultira poveanjem ili smanjenjem temperature na povrini Zemlje. Usljed poveanja temperature zraka dolazi do poveanja isparenja, to prouzrokuje poveanje nivoa voda. Relativno nedavno, u zadnjem periodu kvartara, holocenu, u kojem i mi danas ivimo, izme u 5.500 i 3.000 godina prije nae ere topli period, zvani atlantikum, u unutranjosti Balkana imamo blagu klimu, otprilike kao danas u Dalmaciji. To je period sa puno oborina, kada podzemne vode izviru izuzetnim intenzitetom. Rijeke nemaju korita, to je vrijeme barutina, movara i jezera. Jedan nama nepoznati svijet. Ne mislim da su u tom periodu vode narasle do srednjeg nivoa. Do dananjeg sela Jezerce u dolini rijeke Bile, ili do sela Skomorja i Zagra a i tome slino. To navodim samo kao primjer, to moe izazvati jedan manji klimatski poremeaj. A ako, sluajno, jesu narasle u atlantikumu do navedenog nivoa, odakle eljezne halke ? Atlantikum je vrijeme ranog neolitika, tako pokazuju arheoloka iskopavanja kod nas, a i u ostatku Evrope. U svijet
138 _______________________________________________________________________
atlantikuma bi se samo mogle uklopiti halke sa koralnog grebena iznad sela La ice, koje su, prema kazivanju mjetana, od kamena. Mislim da je period visokih i srednje visokih voda bio mnogo ranije. U nekoj tehnoloki razvijenijoj praistoriji, kada su ljudi vladali tehnologijom izrade izuzetno kvalitetnih i istih elinih legura. Izgleda da te halke potiu iz, nekog nama, nepoznatog svijeta. To potkrepljuju arheoloki nalazi koji se uopte ne uklapaju u postojee istorijske kliee, kao na pr. metalna posuda izva ena iz slojeva, ak, predkambrija u Massachusetsu, metalne cijevi izva ene iz slojeva krede u Francuskoj, paralelopiped od istog nekorodirajueg elika izva en iz bloka ugljena u Njemakoj, metalna kugla sa tri paralelna utora na najveoj irini, izva ena iz predkambrijskog sloja u Junoj Africi. Vjerovatno bi halke iz perioda visokih i srednje visokih voda, u koje ulaze i halke na Sirijskim planinama, trebalo pripisati toj nama potpuno nepoznatoj praistoriji. Tu moramo postaviti samo jedno ogranienje, one su svakako mla e od stijena u koje su usa ene. Kod nas se, uglavnom, radi o kamenu krenjaku. Vremenske distance izme u pojedinih lokaliteta sa halkama mogu biti ogromne, gledajui sa take naeg shvatanja vremena. Sve se svodi, opet, na to da bi ovu pojavu trebalo detaljno ispitati. Nai to vie jo uvijek postojeih halki, ispitati njihov hemijski sastav, nain izrade, izvriti oko njih, gdje je god to mogue arheoloka istraivanja, ispitati njihovu starost nekom od odgovarajuih metoda za ispitivanje starosti. Ako bi se sve to uradilo, a na alost nee, otkrio bi se, makar, dio vrha "ledenog brijega". Mislim da halke, vezovi i luke na malim nadmorskim visinama nisu nikakva misterija i da ima dovoljno podataka da se objasne. Po svoj prilici one potiu iz istorijskog doba. Tu bi spadala od valova podlokana stijena u dolini rijeke Bile, na kojoj se nalaze prazni kvadrati uklesani u stijenu, za koje je stari franjevac tvrdio da su prije Drugog svjetskog rata bili ispunjeni halkama. Ovo je mogue, jer na gatovima na moru postoji takva vrsta vezova za brodove. Odnosno, halke vie na metalnim ploama, utisnutim u kvadratne upljine. U dolini rijeke Bile i danas je kod stanovnitva iva predaja da je itava dolina nekad bila jezero. U selu Zukiima, koje se nalazi na obroncima brda sa ilirskom gradinom, kako sam ve rekao, radi strmog terena kue prave u usjecima, odnosno, moraju da uklone velike kubike zemlje da bi izravnali teren za gradnju. Prilikom kopanja nailaze na svakakve arheoloke artefakte. Tako sam ja otkupio divnu bronzanu iglu, to nije neto naroito, ali jedan mjetanin je iskopao bronzano sidro. Prema opisu mjetana sidro nije neke impozantne veliine, ali je ipak sidro. Nalaza je obeao da e mi ga pokazati i prodati, ali se, naalost, predomislio. Da bi me se rijeio rekao je da ne moe da ga na e. Sigurno mu je neko ponudio znatno veu cijenu. O tom sidru prialo je itavo selo, oito da su taj nalaz povezali sa legendom o jezeru u dolini rijeke Bile. Sve ovo dokazuje da je dolina rijeke Bile nakada bila pod vodom i da su po njoj plovili amci, ako ne i brodovi. ta je sa lukom grada Daorsona, iji se megalitski zid uzdize visoko na stijeni iznad Stolakog polja. Kako sam ve rekao, mjetanin iz Oania, kad je govorio o halkama, rekao je da se nalaze na brdu, osim toga rekao je da su podaleko, dok je za Daorson upotrebljavao izraz "blizu". Prijateljica moje supruge iz Stoca rekla je da je odlazila na zaravan sa halkama na brdu da na miru ita, kako sam ve opisao.
139 _______________________________________________________________________
uro Basler je snimatelju RTVBiH, koji mi je to ispriao, sa stijene na kojoj se nalazi Daorson, pokazao u dubinu ravno dole i rekao da se tu nalazi luka Daorsona. Oito se radi o dvije sasvim odvojene lokacije iz razliitih vremena, koje ne treba mjeati. Danas se tu nalazi, veim dijelom godine, suho korito rjeice Radobolje, pritoke Bregave, ali oito da nekad nije bilo tako. Prema starim grkim putopisima veliko jezero se prostiralo od Norina / Narone / do podruja ilirskog naroda Autarijata, koje je po svoj prilici izlazilo na Neretvu oko slanih izvora u dananjoj Orahovici kod Konjica. Oko tih izvora Autarijati su vodili dugotrajan rat sa Ardijejcima. Ako je tako, onda se tlo kasnije podiglo, to nam sada izgleda neuvjerljivo. Ali u "Povjesti Bosne i Hercegovine", koju je izdao HKD "Napredak", stoji : "Iz tih kolonija / misli se na Grke nastanjene na obali Jadrana / trgovci, koliko nam je do sada poznato, na dva mjesta su zali u unutranjost, dolinom Neretve i k Japodima u Liku, oito preko Kvarnerskog i Planinskog zaljeva, dakle na mjestima koje je sama narav napravila lake pristupanim". Dakle, u historijsko doba more je preko nekog planinskog zaljeva dopiralo, vjerovatno, do Like. Dok u knjizi "Iliri" od Aleksandra Stipevia (kolska knjiga, Zagreb) stoji : "pokazuje poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi drugovi, nakon to su se u Kalkidi domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom plovili niz Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog mora." Apolonije sa Rodosa, koji je to putovanje Argonauta opisao, u III em st. prije nove ere, vjerovao je kako je tako putovanje brodom od Dunava do Jadrana mogue. U putopisu / Periplus /, koji je nastao sredinom IV og st. prije nove ere i koji se pripisuje anonimnom autoru zvanom Pseudo Skilaks, navodi da Dunav jednim svojim krakom utjee u Crno more, a drugim u Jadransko. Ako pretpostavimo da su taj drugi krak Dunava ustvari Sava i Kupa, uistinu je bilo mogue doi do Planinskog zaljeva, koji je, izgleda dopirao do Like. To bi bilo tumaenje gledano sa dananjeg stanovita i uzevi da je podatak o Planinskom zaljevu vjerodostojan. Ali, treba ostaviti mogunost postojanja danas nepoznatih vodenih tokova. Tako, naprimjer, prilikom snimanja neke TV emisije mom prijatelju, bivem uredniku naunog programa na RTVBiH, poznati na geograf prof.dr. Ibrahim Buatlija pokazao je oblutke na prevoju kod planine Radue izme u Prozora i Gornjeg Vakufa i komentarisao da su potpuno isti kao oni u Neretvi i da je nekada tuda tekao ogranak Neretve koji se ulijevao u Vrbas. To je, inae, razme e izme u jadranskog i crnomorskog sliva, iroko maksimalno 20 km. Navodno da je tu dolo do podizanja tla i tako se prekinula bifurkaciona veza koju je inila Neretva izme u ova dva sliva. Vjerovatno, dio Neretve je oticao dananjim tokom rijeke Rame i ulijevao se u Vrbas, u taj tok se, vjerovatno, ulijevala i Rama, ili to je realnije, veliko jezero imalo je dva odtoka, jedan u Jadran, a drugi dolinom Rame u Vrbas. U starom izdanju knjige "Iliri" proitao sam da je anonimni grki putnik, iz IV st. prije nove ere, napisao da se itav Ilirik moe obii brodom. Iz Crnog mora se plovi Dunavom do Save, zatim Savom, pa njenim ogrankom koji se ulijeva u Jadran, a da se do Jadrana moe doi i Neretvom, koja se jednim svojim ogrankom ulijeva u Savu. Treba imati na umu da je u to vrijeme dananja Bosna bila prekrivena praktino po itavoj svojoj povrini nepreglednim umama, koje su zadravale veliku vlagu, to je uvjetovalo velika isparenja i poveavalo koliinu oborina, koje su, opet, dizale vodostaj rijeka i jezera, te poveavale vodene povrine.
140 _______________________________________________________________________
Sve u svemu bio je to jedan lijep svijet, pun jezera, plovnih tokova, prebogatih vodom, a sva ta silna voda bila je smjetena u nepreglednom zelenilu viestoljetnih, praktino, netaknutih uma. Tu i tamo, po tim vodama, plovile su slikovite ilirske brodice, kakve vidimo na novcu koji su lijevali Daorsi, kao i grke trgovake brodove koji su, tjerani zaradom, plovili po tom, za njih, opasnom svijetu. Iliri, koji su ponekad znali biti susretljivi, gostoljubivi i skloni trgovini sa strancima, u sutini su bili okrutni ratnici i prema svojim susjedima, o emu svjedoe tolike brojne gradine po bosanskim brdima. U to vrijeme, kroz guste neprohodne ume, moglo je da prolazi samo lokalno stanovnitvo, koje tako e nije znalo da kroi nikuda dalje van kruga svog bitisanja, tako da su rijeke, iji je vodostaj bio znatno vii od dananjeg, kao i jezera, bile jedine ali i odline komunikacije, kojim se, kako vidimo, moglo prelaziti iz jadranskog u crnomorski sliv i dospjeti, i za dananje pojmove, vrlo daleko. Kako vidimo, daorsonskim galijama, moglo se doi u Jadran ali, to danas izgleda nevjerovatno, po svoj prilici i u Crno more. Iz jezera, koje se nalazilo u dananjoj dolini rijeke Bile, i koje je oticalo u rijeku Lavu, sigurno se moglo, makar manjom brodicom, otisnuti do rijeke Bosne, Bosnom do Save, Savom do Dunava.Visoko jezero bilo je u neposrednoj blizini rijeke Bosne i sigurno se u nju odlijevalo, ili ga je napravila rijeka Bosna odljevom vika svojih voda. Za mene u fenomenu tih vodenih svjetova postoji jo jedan fenomen. To su prie mnogih ljudi, koji esto nisu nikad vidjeli more i o njemu nemaju nikakve predstave, osim da je to neka velika voda. ak ne znaju ni da je slano, a priaju takve detalje da se upita odakle im to znanje. to da se kae, kad seljak iz zabitog sela Dub, podno Vlaia, koji, tako e, nikad nije vidio more, mahne sa vrha Kozice rukom prema impresivnom krajoliku, koji se prua hiljadu i nekoliko stotina metara ispod njegovih nogu i kae "sve je to nekada bilo more", a onda nastavi priu o nekom kralju i kraljici i njihovom narodu, koji su ivjeli na tim vrletima, koje su nekad bile morske obale i koji su sa svojim narodom otili kada se more povuklo, odnosei sa sobom svo svoje blago na devama ili devama slinim ivotinjama. Pa, jo nadodaje, da su se kralj i kraljica razdvojili, kao i njihov narod. Jedan dio naroda je poao za kraljem, drugi za kraljicom, a zatim pokazuje rukom kojim pravcem je otiao kralj, a kojim kraljica, ba kao da ih je on ispratio. U tom momentu djelovao mi je kao da ima u sebi usa eno sjeanje predaka.
141 _______________________________________________________________________
Prilog 2 : MEDUN, ILIRSKO NASELJE KRAJ PODGORICE

(Autor Priloga : Bojan Zeevi)
Medun se nalazi na 12 km od Podgorice prema Kuima i Albanskoj granici. Tano izme u gornjeg i donjeg Meduna nalazi se Glavica (brdace) sa kojeg se prua odlian pogled na dolinu prema Podgorici sa jedne strane i na Lijevu Rijeku sa druge strane. Na vrhu ovog uzvienja je srednjevjekovna Turska kula koja je nekada imala unutar svojih zidina pekaru i bunar. Bunar otvora pet sa pet metara, a nepoznate dubine, jo uvijek postoji mada njime sada plivaju samo punoglavci i abe. Unutar zidina je grob i spomen ploa Marku Miljanovu koji je nekada davno osvojio ovo tursko utvr enje. Me utim, mnogo interesantnije je neto to se nalazi na podnoju ovog brdaca, a to su zidine koje opasavaju malu kuicu, sada muzej, a nekada je bila seoska kola. Naime, dva od etiri zida koji okruuju muzej su, po mom miljenju, mnogo stariji od ostala dva. ak mnogo, mnogo stariji i od turske kule na vrhu glavice. Do ovakvog zakljuka sam doao posmatrajui tehniku gradnje, koja veoma podsjea na onu u Daorsonu, a koja dalje podsjea na gradnju juno-amerike civilizacije, drugih po redu graditelja, na Machu Picchu. Blokovi koriteni u ovim zidinama nisu istih dimenzija, ali se na mnogim mjestima perfektno uklapaju sa susjednim kamenim blokovima, tako da ni ilet ne moe da se zavue izme u njih. Razlika izme u gradnje u Medunu i gradnje u Daorsonu je u tome to su blokovi u Medunu znatno manji. Dimenzije su im uglavnom 120 cm x 50 cm, dok blokovi u Daorsonu doseu i 250 cm x 150 cm. (I, da ja dodam nekoliko reenica na ove Bojanove observacije. Podruje dananje Crne Gore je imalo niz veih i manjih Ilirskih naselja. Dva najvea su Medun i Duklja. Mada su oba vrlo malo istraena, aktuelna historiografija se slui slijedeim hipotezama. Za Medun se pretpostavlja da je originalno "bio tvr ava, a onda pretvoren u grad izme u IV I III stoljea prije nove ere". Ve sa ovim prvim hipotezama se ne slaem. Naime, drevni Iliri su podigli prvo grad i to milenije (a ne stoljea) unazad, monumentalnih razmjera. To vrsta gradnje je pogreno ponukala arheologe da pretpostave funkciju grada kao utvr enja. Nadalje, tvrdi se da su "dobro sauvani zidovi utvr enja gra eni od velikih blokova obra enog kamena koji su ugra ivani u nekoliko redova. S obzirom na solidnost gradnje Medun signifikantno odstupa od manje znaajnih Ilirskih gradova." Bilo bi dobro da nam Crnogorski historiari i arheolozi malo detaljnije opiu kamene blokove koji su malo remek-djelo obrade i ugradnje i kao takvi se vrlo dobro uklapaju u stil Daorsona i juno-amerikih kultura. " Sa kulturno-umjetnikog pogleda, dva niza iskopa u stijenama na putu izme u dva dijela grada su interesantna. Studije zakljuuju da je to bilo mjesto izvo enja rituala posveenih kultu zmije koja je bila mitskim simbolom predaka Ilira. Nekropolis je situiran sjeverno od gornjeg grada i potie iz Ilirskog perioda. Dosada nije istraivan. Rimske legije su okupirale
142 _______________________________________________________________________
Medun oko 167. godine nove ere. Tom prilikom je zadnji Ilirski kralj Gentije sa svojom porodicom uhvaen" turi historijski dokumenti govore o prisutnosti dva Ilirska plemena u crnogorskom podruju Labeati i Dokleati. Medun je bio centrom Labeata (jo starije ime je Meteon). Na drugoj strani, Dokleati su bili locirani u plodnoj dolini rijeke Zete sa centrom u Duklji. Sa desetak hiljada stanovnika to je bio najvei (crnogorski) populacioni centar Ilira u pred-rimsko doba. Kameni grad je imao vodovod, poploane ulice, kanalizacione odvode, rijeene ostale urbanistike izazove)
Ostaci kamenih blokova drevnog Ilirskog grada Meduna (Meteon) 12 km od Podgorice, Crna Gora
Briljantna ininjerska umijea Ilira koji su radili pod oiglednim utjecajem civilizacija koje su gradile i junoamerike gradove
143 _______________________________________________________________________
Vrijeme je uinilo svoje, ali jo se prepoznaje monumentalna gradnja sa pet obra enih strana kamenih blokova i estom, izboenom prednjom stranom, koje svjedoe o istom arhitektonskom stilu diljem Jadranskog bazena
Majstorstvo i kreativnost je oigledna u primjeni tehnika protiv zemljotresa i injenici da nijedan blok nije iste veliine
144 _______________________________________________________________________
Index Imena I Pojmova

(brojevi u zagradi su poglavlja gdje se imena i pojmovi nalaze u knjizi)

Abori ini, prvi narod u Australiji star 60.000 godina (1.1.) Antropoloka genetika, nauna disciplina koja utvr uje starost naroda putem DNK testiranja (1.1., 1.2.) Asseria, Ilirski monumentalni grad u Dalmaciji, (5.2., 5.3.) Atlantida, legendarna civilizacija iz Atlantika, tokom zadnjeg ledenog doba (1.1., 1.2., 2.1., 5.1.) Aurignacijska kultura, Iberijska grupa sofisiticiranog kromanjonca iz doba prethistorije (1.2.) Baski, sa 45.000 godina najstariji narod u Evropi (Uvod, 1.1., 1.3.) Biogeometrija, nauka koja se bavi vezom utjecajem oblika, kao to su piramida i lopta na energetsko polje (3.) Bosanska piramida Mjeseca, druga evropska piramida najvjerovatnije smjetena unutar brda Kri kraj Visokog, BiH (4.1., 4.3.7.) Bosanska piramida Sunca, prva evropska piramida smjetena unutar brda Visoica (4.1., 4.3.2., 4.3.3., 4.3.4., 4.3.6.) Casa Blanca, grad Maja u El Salvadoru (4.2.5.) Chaumery, L., francuski istraiva, pionir bioenergije (3.) Cihuatan, grad Maja u El Salvadoru (4.2.3.) olula, najvea piramida Meksika (4.1.) uki, sibirski narod prije 60.000 godina (1.1.) Dalmati, Ilirsko pleme iz okoline Boke Kotorske (1.1., 5.1.) Daorson, Ilirski grad u Hercegovini (5.1.) De Belizal, francuski istraiva, pionir bioenergije, (3.) Diquis, rijeka u Kostariki u ijoj su delti prona ene stotine kamenih kugli nepoznatog porijekla (2.1.) Dokleati, Ilirsko pleme u crnogorskom podruju (Prilog br. 2.) Duklja, Ilirski grad u blizini Podgorice, Crna Gora (Prilog br. 2.)
145 _______________________________________________________________________
El Salvador, drava Centralne Amerike i lokacija arheolokih iskopavanja piramida civilizacije Maja (4.2.) El Tazumal, grad Maja u El Salvadoru (4.2.4.) "Eva", enski pra-predak svih ljudi, iji se genetski kod moe pratiti 150.000 godina unazad u Afriku (1.2.) Gravecijska kultura, balkanska grupa sofisticiranog kromanjonca iz doba prethistorije (1.2.) Halke (alke), fenomen metalnih alki koje su sluile za vezivanje brodova u prethistorijsko doba, a koje se nalaze na vrhu niza brda u BiH (Prilog br. 1) Histri, Ilirsko pleme iz Istre (1.1.) IBM, multinacionalna korporacija, finansijer projekta DNK istraivanja (1.1., 1.2.) Iliri, sa 27.000 godina jedan od najstarijih evropskih naroda, lociran na sjevernom i sjevero-zapadnom Balkanu (Uvod, 1.2., 1.3., 4.1., 5.1., 5.3., Prilog 2.) Isla del Cano, pacifiki otok Kostarike gdje su prona ene misteriozne kamene kugle (2.1.) Jadranski bazen, lokacija niza Ilirskih gradova (Uvod, 5., 5.2.) Jablanica, selo u blizini Maglaja (BiH), gdje je prona ena kamena kugla (2.3.) Japodi, Ilirsko pleme (5.3.) Joya de Ceren, grad Maja u El Salvadoru (4.2.1.) Kamene kugle, fenomen drevnih megalita u Kostariki i Bosni (2.) Karim, Ibrahim dr, egipatski istraiva, pionir biogeometrije (3.) Kokina, tvrdi pjeani kamen od koga je gradjeno 10% svih kamenih kugli u Kostariki (2.1.) Kraljeva Sutjeska, samostan u srednjoj BiH, u ijoj je Biblioteci locirana jedna kamena kugla (2.3.) Kri, brdo u okolini Visokog, BiH, vjerovatno u svojoj unutranjosti krije drugu evropsku piramidu (4.1., 4.3.7.) Labeati, Ilirsko pleme u crnogorskom podruju (Prilog br. 2.) Lemurija, legendarna civilizacija Pacifika (1.1., 1.2., 5.1.) Liburni, Ilirsko pleme iz okoline Zadra (1.1., 5.2., 5.3.)
146 _______________________________________________________________________
Lothrop, Samuel, ameriki arheolog (1963.), istraiva fenomena kamenih kugli (2.1.) Maje, napredna civilizacija Centralne Amerike, nekoliko kamenih kugli je na eno i u njihovom svijetu (2.2.) Medun ili Meteon, Ilirski grad u blizini Podgorice, Crna Gora (Prilog br. 2.) Mitohondrijska DNK, genetski test po majinoj liniji (1.4.) National Geographic, nauni magazin i organizator projekta DNK istraivanja (1.1., 1.2., 2.1.) Quesada, Edwin, astronom, prouavao petroglife na kamenim kuglama Kostarike (2.1.) Palmar Sur, gradi na jugu Kostarike gdje je locirano nekoliko desetina kamenih kugli (2.1.) Ponikve, selo u blizini Varea (BiH), gdje je prona ena kamena kugla (2.3.) Price, Roberto Salinas, meksiki istraiva, autor ideje o grkoj Troji u Hercegovini (5.1.) San Andres, grad Maja u El Salvadoru (4.2.2.) Slatina, selo sjeverno od Banja Luke (BiH), lokacija najvee prona ene kamene kugle u Bosni (2.3.) Smith, David dr., engleski arheolog i istraiva Cetinskog prethistorijskog prostora (5.3.) Sterling, Matthew, ameriki arheolog, pronaao stotine kamenih kugli u Meksiku (2.2.) Store, Doris, ameriki arheolog (1940.), pisao o fenomenu kamenih kugli (2.1.) Teoak, selo u sjevernoj BiH gdje je locirano osam kamenih kugli (2.3.) Trn, selo sjeverno od Banja Luke (BiH) gdje je prona eno nekoliko kamenih kugli (2.3.) United Fruit Company, amerika multinacionalna korporacija sa operacijama u Centralnoj Americi, zasluna za pronalazak kamenih kugli u Kostariki 1940-ih godina (2.1.) Varvaria, veliki Ilirski grad u Dalmaciji (5.2., 5.3.) Veneti, Ilirsko pleme iz okoline italijanskog Veneta (1.1.) Visoica, brdo pored Visokog (BiH), lokacija prve piramide u Evropi (4.1., 4.3., 4.3.1., 4.3.3., 4.3.4., 4.3.6., 4.3.7.) Wells, Spencer dr, ameriki genetiar (1.1.) Zlokue, selo u blizini Kaknja (BiH) gdje su locirane kamene kugle (2.3.)
147 _______________________________________________________________________
POGOVOR
U osmoj knjizi ciklusa "Alternativna historija" autor i istraiva Semir Osmanagi (Houston, SAD) opisuje kako je otkrio prvu piramidu u Evropi, unutar brda Visoica kod Visokog. Monumentalna po svojoj veliini, a iznena ujue stara, ova piramida svojim postojanjem unosi epohalne izmjene u evropsku i svjetsku historiju. Po prvi put u strunoj literaturi, ova knjiga daje dokaze iz novih naunih disciplina (antropoloka genetika i biogeometrija) koji objanjavaju kako je mogla nastati tako razvijena civilizacija u prethistorijskom dobu. Dosada se mislilo da je to period vladavine "peinskog ovjeka". Bosanska piramida Sunca sve okree naopake. Oigledno, mora se sumnjati u sve ono to su nas uili.
Knjiga donosi nekoliko novina, javnosti potpuno nepoznatih :
Bosanski Iliri su narod starosti 27.000 godina. Njihovi potomci i danas ine polovinu stanovnitva Bosne, Hrvatske i Slovenije. Fenomen megalitskih kamenih kugli u Kostariki i Bosni (na deset lokacija) upuuje na postojanje prethistorijske svjetske energetske mree. Jadranski bazen je podruje svjetskih arheolokih dragulja, drevnih Ilirskih gradova kao to su Asseria i Varvaria (Dalmacija), Daorson (Hercegovina) i Medun (Crna Gora) koje autor, protivno oficijelnim objanjenjima, smjeta znatno dublje u prolost.
148 _______________________________________________________________________

Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Semir Osmanagic - Bosanska Piramida Sunca

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosanska Piramida Sunca

BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

Bosanska Piramida Sunca

BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA

Bosanska Piramida Sunca

1. ANTROPOLOKA GENETIKA MIJENJA POZNATU SLIKU SVIJETA

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

1.2. Mapa Migracija

Bosanska Piramida Sunca

Mapa migracija : mitohondrijalna DNK prati ensku liniju migracija

Bosanska Piramida Sunca

1.3. Potvrda Teza O Ilirima

Bosanska Piramida Sunca

1.4. Moja Haplogrupa

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

2. FENOMEN KAMENIH KUGLI

Milionski San Jose, glavni je grad demokratske Kostarike

Bosanska Piramida Sunca

Kamena kugla na ulazu u parlament Kostarike, San Jose

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Kamena kugla ispred lijepo odravane kue, Palmar Sur, Kostarika

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

2.2. Svjetska Energetska Mrea ?

Bosanska Piramida Sunca

Kamene kugle nepoznatog porijekla u Tunisu (fotografija B. Zecevic)

Bosanska Piramida Sunca

2.3. Lokacije Kamenih Kugli U Bosni

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Presjek bosanske kugle, Trn

Pravilan sferian oblik, kugla u Trnu

Bosanska Piramida Sunca

Kamena kugla u Teoaku

Autor pored jedne od osam kugli u Teoaku

Bosanska Piramida Sunca

Kamena kugla u Ponikvama kod Varea napravljena od magmatskog kamena

Bosanska Piramida Sunca

Povrina kugle u Ponikvama

Kamena kugla u Zlokuama kod Kaknja

Bosanska Piramida Sunca

Kameni monolit na uzvienju kod Zlokua vrh manjeg astronomsko/energetskog hrama ?

Polovina kamene kugle je vidljiva iznad povrine, Zlokue

Bosanska Piramida Sunca

Kruna kamena platforma u Zlokuama

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Kamena kugla u Biblioteci samostana u Kraljevoj Sutjesci, BiH

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

Bosanska Piramida Sunca

4. BOSANSKA PIRAMIDA SUNCA