Psihopatalogija i svetost Astetina linost PASIVNO-OSAMLJENA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Astetine ljude doivljavamo uglavnom kao bezbojne

i plaljive osobe, najee su zadovoljne u svom zvanju. U pozadini drutvenih zbivanja ive i rade neprimjetno. Oni su osamljeni, zatvoreni, nekomunikativni osobito prema osobama drugog spola. Pokazuju malo osjeaja, ne vole nikoga posebno ali i ne mrze. Ljudi ih malo zanimaju, mogu imati bujnu matu, istananu intuiciju. Najee su to umjetnike due. Da bismo lake uoili znaajke pasivno osamljene duevne konstitucije, nabrojit emo ih po uobiajenoj shemi: osjeaji, miljenje, pojam o sebi i meuljudski odnosi. Osjeaji su im bezbojni, nedostaju nijansa, finoa, strast: ljudi ih malo zanimaju i ne znaju suosjeati s drugima. Miljenje im je pomalo konfuzno, zbrkano, esto se uputaju u analize koje nadilaze njihovu misaonu sposobnost, analize su im povrne, pojmovi nejasni. Pojam o sebi im je nejasan, ali je zanimljivo da ih to mnogo ne uznemiruje: ne bave se previe sobom, uglavnom su zadovoljni samim sobom. Napokon, u meuljudskim odnosima uoljiva je njihova povuenost: najbolje se osjeaju ako ih drugi puste na miru, pa u oima ljudi nisu previe privlane osobe. Psihodinamizam Kada govorimo o psihodinamizmu, traimo odgovor na dva pitanja: Kako je dolo do ovakve strukture linosti i koji su ti mehanizmi, tj. nutarnji pokretai koji upravljaju ponaanjem takve osobe? Astetine su osobe u pravilu ljudi njene tjelesne grae, mravi, tanki i slabani. Asteniar ima siromaan uvstveni potencijal, a to siromatvo samo jo vie pojaava time to izbjegava situacije koje bi mogle razvijati njegovu uvstvenost. Dublja analiza duevnoga svijeta astenine osobe otkriva nam nedostatak temeljnoga povjerenja u ljude: ne usudi se potpuno povjeriti drugima, biti intiman, iskazati svoje osjeaje. Duhovni ivot Astenina struktura linosti nuno e imati svoj odjek i u duhovnom ivotu takva ovjeka i njegov e duhovni ivot biti siromaan osjeajima. Razumom prihvaa vjerske istine, ali bez uvstvene dimenzije. I svoju religioznost ivi osamljeno. Izbjegava masovne vjerske manifestacije. Lako se pretvori u bezimenog vjernika. esto je u nedoumici ime bi mogao sebe optuiti u ispovjedi. Boga e prepoznati svuda u prirodi, no njegov odnos prema Bogu lako ostaje bezlian. Ovakva duhovnost meutim skriva i neke svojstvene anse. Takva osoba ima dobre preduvjete da postane osamljeni patnik: samoa joj je element, a patnju moe podnositi (misli se prvenstveno na tjelesne patnje), jer nedostatak uvstvene dimenzije uva je od sloma. Ako to uoi i svjesno ivi moe ostvariti autentinu ivotnu svetost. Dokaz je za to: Ivan od Kria: Svetac pasivno-osamljene duevne konstitucije Jasno je da istih tipova nema. No, ako studiramo linost Ivana od Kria, u njemu prepoznajemo mnoge crte asteninoga tipa. To posebno dolazi do izraaja u dvjema znaajkama njegove duhovnosti: u odsutnosti uvstava i u samoi. Evo kako jedan od ivotopisaca vidi prvu znaajku: iz ivotopisa esto istie da osjeaji nisu bitni za duhovni ivot. Za njega je molitva savrena onda, ako ovjek u njoj ne nalazi nikakva uitka, jer prave radosti nadilaze osjetne radosti. Okolina ga smatra nepopravljivim individualistom. Samoa ga prati svuda, to karakterizira njegov duhovni ivot. ivotopisac ga vidi ovako: "Osamljeni hodoasnik noi due." Ali zbog toga ne pati, njemu je samoa njegov element. Ta vanjska samoa opaauje i njegovu

duhovnost: brat Ivan je zadovoljan, moe patiti, moliti u tiini, u samoi, sam sa svojim Bogom iz ivotopisa Sklonost prema osamljenosti, premda je u osnovama patoloka crta, nosi i velike anse. Ovakvi su ljudi veliki osamljeni patnici. Mogu i znaju patiti. Mogu, jer ih patnja nee slomiti, budui da nemaju razvijenu uvstvenu dimenziju, a znaju patiti jer se patnja poveava ako nema nikoga s kim bi se podjelila. A asteniar nije sposoban nai utjehu kod ljudi. Ivan od Kria uao je u povijest svetaca upravo kao veliki osamljeni patnik. Ovu misao neka potvrdi jo jedan karakteristian primjer iz njegova ivota: iz iv. Na kraju bismo eljeli saznati tajnu kako je taj ovjek uspio ostvariti autentinu svetost, na koji je nain postao trubadurom Boje ljubavi unato svoje asteninosti. Moda tajna lei u tome da nije to uspio unato, tj. protivno svojoj naravi, svojoj psihikoj strukturi, negu upravo unutar te strukture, dapae s pomou te psihike strukture. Nije iao graditi krepost na onim temeljima koje nije imao, nego je spoznao anse koje mu je nudila njegova jedinstvena tjelesna i duevna konstitucija. Ivan nije naao rjeenje u negaciji sebe, u potiskivanju, nego u tome to je tu svoju narav na jedinstven nain i potpuno znao ugraditi u poziv milosti. Dakle, klju za ivotnu svetost jest: pronai jaku toku, jaku stranu dane linosti, one mogunosti koje narav prua i na tom temelju graditi svetost sa stanovita dominantne kreposti. Kod Ivana od Kria to je bila ljubav prema samoi i patnji, ali ispunjena nadnaravnim sadrajima.

Povuena linost AKTIVNO-OSAMLJENA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Duevnu strukturu povuene linosti moda emo najlake razumjeti ako je promatramo u usporedbi s asteninom linosti. Obadvije su, osamljene, ali ne zbog istih razloga, tj. psihodinamizam njihove samoe nije jednak. Dok je asteniaru samoa gotovo njegov element, prirodni ambijent u kojem se dobro osjea za povuenu linost samoa je teka, bolno iskustvo, ali ne zna sebi pomoi u tome. Plaljivi su i osamljeni, zapravo zatvoreni. Katkad nam se ini da su hladni i otueni. Imaju malo prijatelja, ali ih i oni poznaju povrinski. Nerjetko posjeduju natprosjene intelektualne sposobnosti i neobinu kreativnost, ali se unato svoje genijalnosti u biti osjeaju nestvarnima. S obzirom na uvstva, karakterizira ih odreena podvojenost, no svakako ne bez osjeaja. Slikovito bismo ih mogli opisati ovako: izvana santa leda, iznutra vulkan. Budui da se ne usudi javno pokazivati svoje osjeaje, ivi ih prema unutra, pa moemo rei da ih karakterizira bogata mata. Osjeaji su veinom negativna naboja: naputenost, neshvaenost, izolacija. Nezadovoljan samim sobom, pati od samoe. Miljenje je povuene linosti razbijeno: svakog se trenutka nameu neke sporedne misli, nikada ne vidi jasno, uvijek nasluuje jo neto iza stvari, sklone su apstraktnom razmiljanju. Stalno istrauje, pita: iz ovakvoga stava mogu se roditi nove, originalne, korisne inicijative, ali i bizarne, neobine novotarije. Uglavnom se bavi apstraktnim filozofskim pitanjima to moe dovesti do toga da izgubi zdrav osjeaj za realnost pa ivi u svijetu mate i svojih misli. Pojam o sebi u povuene linosti je otuen, ne prihvaa sebe, mui je osjeaj manje vrijednosti. Njezina je povuenost stav obrane od pretpostavljenih moguih napada na vlastitu osobu. Istodobno ezne za ljubavlju, ali je ne moe niti prihvatiti niti doivjeti. Meuljudske odnose karakterizira nepovjerenje. Svoj odnos prema drugima ivi u stalnome strahu zbog moguih ponienja i rana. Stoga izbjegava ljude. Openito uzevi, to je ovjek koji uvijek dri odstojanje, teko govori drugima ti, osjetljiv je i neljubazan, neproraunljiv i nepodmitljiv.

Psihodinamizam Polazite za nerazumjevanja ponaanja povuene linosti moe biti spoznaja da je kod nje

samoa izraz samoobrane. Teko se uputa u odnose jer se boji za svoje ja. Budui da ima negativnu sliku o sebi, boji se da e i drugi dobiti uvid u njezinu unutranju bijedu. S druge strane, ezne za priznanjem, za ljudskom blizinom, ali je strah spreava u ostvarivanju toga. Na taj nain ivi u zatvorenom, patolokom krugu: samo poveava svoju samou i time svoju patnju. Korijene toj patologiji treba traiti u ranome djetinjstvu. Vjerojatno se radi o ranom doivljaju odbaenosti od roditelja.

Duhovni ivot Osoba aktivno-osamljene duevne konstitucije ivjet e i svoj odnos prema Bogu na slian nain kao odnos prema ljudima: i prema Bogu drat e odreeno odstojanje. Zato ga mue sumnje, uvijek trai neto vie, uvijek nasluuje jo neto to nije izreeno izmeu njega i Boga. Ovo je dodue slabost, ali moe znaiti jedinstvenu ansu. Povuenost je opasnost i slabost, jer takva panina osoba lako izgubi vjeru ako joj se ini da ju je i Bog prevario. Ali je i velika mogunost da na toj liniji ostvari ivotnu svetost. Dokaz je za to:

Toma Akvinski: Svetac aktivno-osamljene duevne konstitucije Po Tomi Akvinskome, tome geniju kranske filozofije, ivotopisci samo navode njegova silna ostvarenja a malo govore o njemu kao osobi. Zbog toga imamo vrlo malo vjerodostojnih podataka o njemu. Ali ono malo to je ostalo dovoljno je da u njemu prepoznamo karakteristinu povuenu linost s aktivno osamljenom duevnom konstitucijom. Sa sigurnou znamo da je ve u djetinjstvu. Dugo se nisu mogli snai s obzirom na tog utljivog mladia. Pria se da je jednom njegov uitelj, Albert Veliki, proitao njegove biljeke, pa je zadivljen rekao: "Vi nazivate Tomu nijemim volom; ali vam kaem, ako ovaj utljivi vol rikne jednoga dana, itav e svijet uti njegov glas." Druga znaajka osamljene povuene linosti jest da ivi u svijetu mate. Iz mnogih legenda moemo spoznati jezgru njihove poruke: Toma nerjetko doista nije razlikovao stvarnost od svijeta svoje mate, odnosno da je vie ivio u svijetu svojih misli nego u stvarnosti koja ga je okruivala. Pria se da bi mu donijeli jelo i nakon dugog nekog vremena i odnijeli a da Toma to ne bi primjetio. Drugom zgodom, pria se, da je svojem tajniku diktirao o Presvetom Trojstvu sa svijeom u ruci. Toliko se zadubio u svoje misli da nije primjetio da je svijea dogorjela; morali su mu zamotati ruku zbog opekline. Toma ima vrlo bogat uvstveni svijet, ali je svoje osjeaje ivio prema unutra. Kad su se uvstva nakupila, prelio ih je u pjesme (Divnoj dakle). Moemo uoiti i to da je Toma patio od osjeaja manje vrijednosti, budui da je imao negativnu sliku o sebi. Posljednjih dana ivota bio je uvjeren da je sve to je napisao obino smee. ene je smatrao promaenim mukarcima. Ipak, Toma je postao svetac, drag i velik. eljeli bismo saznati tajnu. Klju za razumjevanje ve imamo. Nije se zaustavio na negativnostima svoje linosti - njih je prihvatio kao nune granice - za to nije imao sposobnosti budui da nije mogao razviti tople, neposredne, intimne meuljudske odnose. Svu je svoju energiju usredotoio na iskoritavanje onih mogunosti koje je posjedovao: golemu inteligenciju, snanu stvaralaku volju, strast za traenjem istine. To je predao Bogu kao kamate za onih nekoliko talenata koje je imao. Jer kamate se mogu izvui samo iz one glavnice koju imamo. Neki ivotopisci su ga okarakterizirali kao sveca poniznosti i mudrosti. Inadekvatna linost PASIVNO-OVISNA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Bitna oznaka jest ne samostalnost i bespomona ovisnost o drugima. Ima nedovoljnu

potrebu da svoj ivot vee uz osobu ili osobe kojima pridaje gotovo magine sposobnosti, pa e samo u njih imati povjerenje. Ako uspije pronai takvu osobu bit e u svagdanjem ivotu relativno dobra. Ali ako ne pronae ovakvu osobu - potporu koja e je nositi - postaje nesposobna za normalan ivot. Na svim podrujima njezina ivota nalazi u sebi nepovjerenje. Brino promatra i prati svaki mig, pokret i najmanju sugestiju osobe - potpore - i iz njih nastoji proitati upute s obzirom na to to treba initi ili raditi. Dva osnovna problema su osjeaj manje vrijednosti i bazina nesigurnost. Karakteriziraju je njeni osjeaji i ovjenost. Miljenjem joj prevladava karakteristian obrambeni mehanizam negacije. U meuljudskim odnosima pretjerano je predusretljiva, suglasna, usluna. Nesigurna je i uvijek sumnja u ispravnost svojih postupaka. Ima kompleks manje vrijednosti. Teko donosi odluke.

Psihodinamizam esto pati od kroninih umora. Nerijetko ve ujutro ustaje umorna i iscrpljena i osjea kao da bi mogla prespavati jo jednu no. Inae je ugodna, drugima ne uzrokuje neprilike. Ve kao dijete odmah je htjela nagradu, neposredno zadovoljstvo. Nema ambicija i inicijativa. Dakle, rije je o nezreloj strukturi linosti, tj. inadekvatna linost zaostala je u odreenoj toki razvoja na putu prema zrelosti. Stoga, ostaju vjena djeca. Svakog drugog smatra sposobnijim od sebe da donese odluku umjesto njega i za njega. On je nemono dijete umjesto kojega misle roditelji. Da postigne ovaj cilj, rtvuje svoju osobnost, podlae se, nijee svoje sposobnosti, pokazuje se slabim i izruenim.

Duhovni ivot Inadekvatna duevna struktura opeauje i duhovni ivot. Njenu e duhovnost karakterizirati: podreenost, poniznost, i strogo prijanjanje uz moralne norme. Ali to su ujedno i anse. Potreba za podreenou moe biti odlina osnova za poslunost. U redovnikom ivotu ovakve osobe mogu postati svjedoci herojske poslunosti. O sebi e iznositi malo dobrih i lijepih stvari i uvijek se poniavati. Lako upada u skrupuloznost. Propise i zakone obdrava do najmanjih sitnica. Istini za volju, ovo nije nimalo privlana slika kranske savrenosti. Ali ako netko tu pronae sebe, tj. shvati to kao svoju ansu za dominantnu krepost, na tim temeljima moe ostvariti i autentinu ivotnu svetost. Dokaz je za to:

Ivan Vianney: Svetac pasivno-ovisne duevne strukture Istina je da Ivan nije bio nikakav genijalac, nije imao velikih umnih sposobnosti to ga je i koilo u tekim okolnostima u kojima je ivio, no sigurno nije bio toliko nevrijedan kakvim se je smatrao. Patio je od neizljeivog kompleksa manje vrijednosti. To dolazi do izraaja ve u mladosti gdje je pokraj sebe imao opata Baelly-a koji ga je uvijek nanovo spaavao od oajavanja. Ivan ne bi nikada ostvario svoj san da postane sveenik. Ni kasnije kao poznati Arki upnik nije bio sposoban prihvatiti i cijeniti sebe. Smatrao se nesposobnim za sve. Stalno je patio od osjeaja nedostatnosti, te je elio pobjei sa svoje upe to je dva puta i uinio. U cijelom njegovom ivotu moemo vidjeti njegovu stalnu potrebu za podlonou koja se oituje u podlonosti svom kapelanu. Prema sebi je veoma strog to pokazuju njegovi truli krumpiri i ostale katkad neljudske pokore. Svojstvenost inadekvatne linosti je da se za kranski ideal krvavo bori. Na kraju bismo htjeli saznati tajnu kako je ovaj ovjek uspio ostvariti svetost? Klju za razumjevanje isti je kao i prije: ne protiv svoje naravi nego unutar nje. Ono to je moglo znaiti nedostatak i slabost, pretvorio je to u ansu i mogunost.

Histerina linost AKTIVNO-OVISNA DUEVNA KONSTITUCIJE Klinika slika Za histerinu osobu je nepodnoljivo da ona ne bude uvijek u sreditu panje. Zbog toga e rtvovati sve, ako treba, i svoj dobar glas. Histerina je osoba izvana kao vulkan a iznutra kao santa leda. Osim sebe malo kad voli nekog drugog, a ako voli, onda silnom strau, i to na kratko vrijeme. Ako ne dobije tu podrku, pretvara se u osvetnicu. U uvstvenom svijetu je labilna, esti nekontrolirani i dramatini uvstveni izraaji, nagle promjene raspoloenja bez vidljivih uzroka. Ima vrlo visok pojam o sebi, smatra se drutvenom, privlanom, armantnom, odanom, to nije objektivna slika.

Psihodinamizam Ako elimo ukratko prikazati psihodinamizam histerine linosti moemo rei da se radi o nezreloj osobi koja se jo uvijek boji da e izgubiti majku. U tih osoba vrlo esto je po srijedi bio rani ok tipa odvajanja od majke. Ovakva je linost, naime, ini se, jednom zauvijek nauila jednu ivotnu lekciju: da prihvaanje od drugih (majka) ne valja pasivno ekati, jer e te oni iznevjeriti, nego prihvaenost (majke) treba iznuditi. Kroz ivot ih prati osjeaj da ih nitko nije spreman prihvatiti dovoljno, nego to prihvaenje treba iznuditi silom.

Duhovni ivot Ako je histerina osoba religiozna, onda je to na infativan nain. Tri od jednog sveca do drugog, pali svijee Ali u njenoj duhovnosti postoji velika ansa da moe na jedinstven nain shvatiti da svi ovisimo o Bogu, i to potpuno. Ako pronae ovaj put, tj. da sebe potpuno preda Bogu, moe ostvariti i autentinu ivotnu svetost. Dokaz je za to:

Franciska Ivana de Chantal: Svetica aktivno-ovisne duevne konstitucije Ivana nije nikad svjesno upoznala majku jer je umrla kad je imala dvije godine. Tako da u njenom ivotu stalno prepoznajemo tu potrebu da je prihvate i da se za nju brinu drugi. Poto je bila plemike obitelji, udaje se za baruna te raa estero djece. Dva tjedna nakon roenja najmlaeg djeteta, mu umire. Ivana pada u oaj te se zavjetuje da se nikada vie nee udati. U poetku se vee za nekog brata kapucina, zatim se vee uz sv. Franju Salekog. Pod njegovim vodstvom raa se ideja o osnivanju enskoga Reda. Izmeu Ivane i Franje razvija se povjerljivo prijateljstvo koje Franjo postepeno raskida jer koi njihov duhovni napredak. Ivana zbog toga jo vie pati, posebno nakon Franjine smrti. Od tada ivi samo za njegovu uspomenu, te se posveuje za izdavanje Franjinih djela. Ivana nije bila u stanju ivjeti samostalno ni poslije Franjine smrti. Jo uvijek joj je potreban pomonik, naslon i voa. To je bio sv. Vinko Paulski. Unato tome to naizgled ivi u duevnom miru, dani joj prolaze u bijedi i patnji da jedino rjeenje nalazi u skretanju panje sa svoga nutarnjega svijeta i sa svoje due, i budui da nikada nije mogla prihvatiti i podnositi sebe. Histerina e osoba pregaziti ljude da postigne svoj cilj. Znamo i to da je usijanim eljezom utisnula Isusovo Ime u prsa, da bi tako i vidljivo posvjedoila svoju odlunost. Ipak, Ivana je postala svetica. Na samrtnoj postelji ovako govori o sebi dok hrabri svoje susestre: "Pomirite se potpuno s Bojom voljom. Jer Boja ljubav prodire u najskrivenije i najintimnije dijelove nae due, i svojim maem dijeli nas od nas samih." Dakle, ona je shvatila ono to histerina duevna konstitucija nudi kao jedinstvenu ansu: ovisni smo o Bogu i samo nas

On moe spasiti od nas samih. Sve je predala milosti da ona nadoknadi ono to joj je uskratila narav.

Narcistika linost PASIVNO-NEOVISNA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Govorimo o osobi koja je zaljubljena u samu sebe, sebe smatra najvanijom, svoj sud stavlja iznad svakoga suda. Doivljavamo je kao sebinu, oholu, kao osobu koja iskoritava druge. Za nju je samo po sebi razumljivo da se svi njome bave, da je svi posluuju, ali ne osjea potrebu dati nita za uzvrat. Uvjerena je da je ona neka via vrijednost u ovome svijetu, te da sve moe i da e joj uspjeti sve to god poduzme. Lako gubi osjeaj za realnost. Nije lako ivjeti s takvom osobom. Miljenja drugih ne cijeni, sve se okree samo oko nje, a drugi postoje samo radi toga da joj se dive, ili da slue njezinim planovima. to se uvstava tie uvijek je u povienom uvstvenom stanju. Optimist je i bezbrina je premda povremeno upada u depresije. Svi su njezini osjeaji okrenuti prema samoj sebi. Posjeduje bujnu matu.

Psihodinamizam Psihika pozadina ovakvog ponaanja je jo u ranom djetinjstvu, onda ako roditelji odvie doslovno shvate da je dijete dar Boji, a zaborave da mu treba pruiti i odgoj koji ukljuuje frustracije i zadatke, tj. odgajati ga za samostalnost i ivotnu borbu. U djetetu se formira uvjerenje da ima pravo na svaku povlasticu samim tim to postoji. itav je svijet zato da njemu slui i da se njemu divi. Dijete vrlo rano shvaa i poinje iskoritavati ovu ansu. Zaostaje u razvoju meuljudskih odnosa.

Duhovni ivot Dvije osnovne karakteristike: neobino jaka vjera u Providnost koja granii sa preuzetnou i gotovo slijepom sigurnosti, te uvjerenjem u spoznatu istinu. Ponaa se kao da Providnost ima njoj sluiti, to istodobno skriva i goleme anse za ivotnu svetost: moe imati povjerenje u Boga koje granii s fanatizmom, a to osobi da je zavidnu sigurnost u ivotu. Dokaz je za to:

Franjo Xaverski Svetac pasivno-neovisne duevne konstitucije Sigurno je naime da e milost ui u ivot svake osobe preko one crte njezine linosti koja joj ne najkarakteristinija. Franju je Bog uhvatio preko njegove zaljubljenosti u sebe. Mladi samodostatni i ponosni sveuilini profesor siguran u svoju sjajnu budunost, potreen je spoznajom da bi mogao izgubiti sebe, svoju linost. Postaje generalom Drube, te esto prema sebi sudi druge.

Agresivna linost AKTIVNO-NEOVISNA DUEVNA KONSTITUCIJA

Klinika slika To je ovjek koji napada sve i svakoga, kojega karakterizira stalna potreba da uvijek i svagdje istie i dokazuje svoju superiornost i neovisnost. Nastoji pribaviti to vie vlasti da bi tako onemoguio eventualnu svoju ovisnost o drugima. Najee su to hladni, grubi i bezosjeajni ljudi. ini se da upravo uivaju u poniavanju drugih, u pobjedi suparnika, u ponienju slabih, osobito neprijatelja. Svadljivi su, izazovni, katkad izrabljivai i nemilosrdni, bez imalo njenosti. Ako se i susreu s dobrotom, suosjeanjem ili razumjevanjem prema slabima, to preziru kao slabost. Najei osjeaji su im razdraljivost, explozivnost, mrzovolja, agresivnost i provokativnost.

Psihodinamizam Klinika nam opaanja dokazuju da je obiteljska situacija u kojoj je ovakav ovjek odrastao, slijedeeg profila: grub nasilniki otac, i slaba potisnuta majka. Zbog toga dijete itav vanjski svijet doivljava kao neto neprijateljsko i u njemu se osjea od poetka suvinim i iskljuenim. Razmiljanja su im da ne mogu imati povjerenja u druge, te da se ne mogu na nikoga osloniti jer e ih iskoristiti. Stoga grabe svaku moguu vlast da postanu neovisni o drugima. Napadaju da ne budu napadnuti.

Duhovni ivot Postoje tri vrste explozije: prema van, unutra i gore, tj. prema Bogu. Primjer takve reakcije imamo u nekim psalmima i kod Joba. ovjek se na neki nain prepire s Bogom zbog nesree i nepravde u svijetu, to nije teko smjestiti u molitveni ivot agresivne linosti: explodirat e prema gore. esto su agresivne linosti reformatori, pobunjenici, te otri kritizeri nesavrenosti u Crkvi i kod ljudi. Jedan od njih je:

Sv. Ivan Kapistran: Svetac aktivno-neovisne duevne konstitucije Evo to on misli o sebi: umiljen, uporno trai svoju pravdu, tvrd je. Ne prihvaa kritike, a vrlo esto explodira prema van, napada. Borio se protiv anarhista, idova, nove enske mode i Turaka. Franjevac postaje vojnik i pobjeuje Turke kod Beograda. Ta ga je pobjeda stajala 234 godine slube njegove kanonizacije.

Kompulzivna linost PASIVNO-AMBIVALENTNA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Svaki ovjek ima pozitivnih i negativnih slika linosti. Ambivalentnost, naime, znai upravo to: prisutnost dvaju suprotnih nagnua. Zbog toga osoba ivi u trajnoj komfliktnoj situaciji, ija je posljedica tjeskoba. Ta suprotna nagnua istodobno pokreu kompulzivnu linost. S jedne strane to je agresivnost, a s druge strane potreba za prihvaanjem koja je, ini se, jaa, pa je zbog nje rtvovana najee ona prva. Iz takvih linosti odraava se vrlo malo ivotne radosti. Svaki njihov in, pokret, gesta, odaju duboku napetost i nespontanost. Svoje osjeaje ljubomorno uvaju. To je upravo ono to uoavamo u prvom susretu s takvom osobom: nije slobodna i ne zna se oputeno, spontano i prirodno pribliiti drugima.

Zbog toga su najee marljivi i savjesni u izvravanju dunosti i obveze. Najbolje se osjeaju na radnom mjestu, gdje je sve tono programirano, pa ako i nije oni e programirati. Tvrdoglavo prijanjanje uz propise nerjetko slui da se drugi kazne, tj. da kompulzivna linost na taj nain kamuflirana moe ivjeti svoju agresivnost i neprijateljske osjeaje. Prema nosiocima vlasti su pretjerano uljudni i formalni. Ljude cijene i vrednuju po njihovom statusu i funkciji, no kad on doe na vlast nerjetko je krut, okrutan i neprijateljski raspoloen. Suen uvstveni i misaoni svijet.

Psihodinamizam Vrlo rano u fazi prvog prkosa poinje se javljati zloestoa djeteta, samo zbog toga da doe do izraaja. Svi ti i takvi djetetovi pokuaji za samostalnim djelovanjem uvijek grubo i nasilno su prekinuti ili kanjavani, te se u djetetu raa agresivnost. Ono je prisiljeno odrei se svoje potrebe za samostalnou.

Duhovni ivot Religioznost moe sluiti istoj svrsi kao i itav ivotni stil: da krutim i strogim prijanjanjem uz religiozne propise osoba sauva sebe od neeljenih uvstvenih impulsa. Sklon je ritualizmu, tj. redovitu obavljanju unaprijed programiranih molitava, rituala, duhovnih vjebi. Takvi ljudi mogu u redovnikom ivotu postati heroji obdravanja Pravila ili postati zakonodavci.

Franjo Borgia: Svetac pasivno-ambivalentne konstitucije Moemo spomenuti ono to su mu neki Isusovci prigovorili: da im je nametnuo pravila. Naime, Ignacije je ostavio glavne smjernice koje je kasnije Franjo kao general razmjenio na sitan novac, tj. na pravila. esto je imao osjeaj krivnje, te se i potpisivao kao Franjo Borgia - grenik. Svjesno je obdravao pravila, bio je posluan i iskren pokornik. Ovdje se potpuno predao Bogu, tu je izgradio dominantne kreposti svojega ivota.

Negativistika linost AKTIVNO-AMBIVALENTNA DUEVNA KONSTITUCIJA Klinika slika Ovo je sigurno najea patologija svagdanjega ivota. Ovakvim osobama nita nije dobro i nita nije pravo. U njoj se izmjenjuju suprotna raspoloenja bez predvienih rokova. Kritizira, mrmlja, svaa se, napada. Agresivne su explozije este, iznenadne i snane, toliko da iznenade i samu osobu. Odmah zatim upada u suprotno raspoloenje, osjea krivnju, ini veliku pokoru. To ne traje dugo i ponavlja se kroz cijeli ivot.

Psihodinamizam Openito moemo rei da je negativizam uvije znak obrane. U obitelji roditelji su prema djetetu postupali nedosljedno: iskazivali su velike ljubavi i njenosti da bi ga u drugom trenutku za isto ponaanje kanjavali. Te osobe teko se kontroliraju i vrlo su ranjive.

Duhovni ivot Dvije crte karakteriziraju religioznost: opravdanje za vlastitu pravovjernost i osjeaj krivnje. esto se opravdava i to napadanjem, polemikom, i poniavanjem drugih. Nakon ovih agresivnosti ispovjeda se i ini strogu pokoru, kua ivjeti ivotom strogoga askete, ali u tome uspjeva samo kratko vrijeme. Mogli bi rei zato se tako esto ispovjedaju, no ako bi im oduzeli taj put rastereenja, njihova bi se linost mogla potpuno dezintegrirati. Na taj nain on svoju linost uva od dubljeg i traginijeg raspada.

Jeronim: Svetac aktivno-ambivalentne duevne konstitucije I najoduevljeniji ivotopisci kazuju nam da je bio neugodan za svoju okolinu, neki mu ak osporavaju pravo na svetost. Tipian negativista, napadao je sve i svakoga, bio je explozivan i neproraunljiv. Nalazi sebe u pustinjakom ivotu, te je zbog svoje naravi ostao bez jednog prijatelja. Njegova ga pisma odaju kao strogog asketu, duhovnog vou vrste ruke koji zna biti istodobno njean i gorko plakati. Bio je strogi asketa, ali je znao uasno poniziti ovjeka. Postao je svecem jer je bio svjestan svoje naravi, te je pronaao osnove za dominantnu krepost: poniznost. Podnesene su ga patnje proistile, a Boja je milost dodala sve ostalo - to je onaj drugi, sve i svakoga preobraavajui boanski initelj.