Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
4Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Oslobođenje [broj 23430, 10.3.2012]

Oslobođenje [broj 23430, 10.3.2012]

Ratings: (0)|Views: 1,914|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 10, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

12/23/2012

pdf

text

original

 
Historija filma na Sarajevskoj zimiElvedin Grabovica,generalni direktor EPBiHRatni tunel
Lideri {est najja~ih stranaka u BiH u Banjoj Luci
OSLOBO\ENJE
SUBOTA, 10. 3. 2012.
Godina LXVIII
Broj 23.430Cijena: 1 KM/6 KN
BH NEZAVISNI DNEVNIK
Sarajevo
 www.oslobodjenje.ba
DOGOVORENA PODJELA
VOJNE I DR@AVNE IMOVINE
DANAS PRILOG
Obnovi}emo Agrokomerc!
3.000 KRAJI[NIKA
U PULI DO^EKALE FIKRETA ABDI]A
RAT NA ULICAMASKOPLJA I TETOVA
Novi incidenti izme|u Makedonaca i Albanaca
11. strana6. strana
PREKINUTOSTRUJNO KOLO
5. strana
PORODICI KOLAR200.000 KM
19. strana
OD ANTONIONIJADO BONDA
20. strana3. strana
 
OSLOBO\ENJE
subota,
10.
mart/o`ujak2012.
2
U @I@I
BiH ne smije zaostajatiza susjedima
Predsjedava ju}i Vi je}a ministara BiH Vjekoslav Bevan- da sastao se ju~er odvo jeno u Bruxellesu sa predsjedni- kom Evropskog vi je}a Hermanom van Rompuyem i ko- mesarom za pro{irenje EU Stefanom Füleom. Rompuy je izrazio zadovoljstvo sastankom s Bevan- dom isti~u}i da je ohrabren formiranjem Vi je}a minis- tara BiH, {to pokazu je da su bh. politi~ari uspjeli pre- vazi}i razlike u vezi sa mnogim pitanjima. “EU osta je posve}ena evropskoj perspektivi BiH i zapadnog Bal- kana. U posljednja dva mjeseca donesene su va`ne odlu- ke ko je uti~u na budu}nost Hrvatske, Srbi je, Crne Go- re, Makedoni je i Kosova. Nema razloga da BiH zaosta-  je za ovim zemljama”, kazao je Rompuy. Obra}a ju}i se Bevandi, Rompuy je istakao da prepozna je njegovu opre- di jeljenost za integraci ju BiH u EU. Bevanda je istakao da se u toku sastanka sagovor- nici uop}e nisu bavili politikom, ve} surovom stvar- no{}u, duboko svjesni zaosta janja BiH na putu ka EU. “Nadam se da smo kroz presjek stanja konkretnih re- zultata ko je smo postigli za ovih mjesec dana pru`i- li garanci je da }emo potpuno promi jeniti na~in rada ko ji je do sada bio prisutan i da }emo u uskoj sura- dnji s predstavnicima EU u Sara jevu zavr{iti preos- tali dio posla i ste}i uvjete za podno{enje aplikaci-  je”, rekao je Bevanda. “Iskoristio sam ovaj susret da ohrabrim BiH u po- duzimanju klju~nih reformi. Zaokru`enje procesa Sporazuma o stabilizaci ji i pridru`ivanju je nadohvat ruke. Potrebno je ulo`iti dodatni napor i ostvariti kre- dibilan napor u implementaci ji presude Sejdi} - Fin- ci. Isti~em va`nost usva janja bud`eta za 2012. kao i globalnog fiskalnog okvira za 2012 - 2014”, kazao je Füle. Potcrtao je i neophodnost nastavka strukturira- nog di jaloga o pravosu|u.
VJEKOSLAV BEVANDA U BRUXELLESU
VIJESTI
Misi ja OSCE-a u BiH ju~er je predsta vila pro jekat Procjena pro-  vo|enja Zakona o vra}anju, dodje- li i proda ji stano va u FBiH. U okvi- ru analize predstav ljene su i prepo- ruke ko je }e biti prezentirane op}in- skim, kantonalnim i ederalnim  vlastima, kao i ministru za ljudska pra va i izbjeglice BiH Damiru Lju- bi}u. Direktor Odjela za ljudsku dimenzi ju Richard Williams podsje- tio je da je usva janje Zakona o vra- }anju, dodjeli i proda ji stano va u FBiH 2007. bio veoma va`an korak  ko ji su vlasti napra vile u rje{a vanju problema napu{tenih stano va. No, o~ito je da posto je mnoga otvore- na pitanja u primjeni ovog zakona.
Dobre i lo{e strane
 Williams je podsjetio da je, uz sve probleme ko ji su pratili nimalo je- dnosta van proces implementaci je tzv. imo vinskih zakona, me|u ko-  jima je i ovaj ederalni, 93 posto pri-  jeratnih korisnika stano va u dru{- tvenoj/dr`a vnoj svo jini u BiH uspje- lo vratiti pri jeratne domo ve. Radi se o oko milion osoba, odnosno o vi- {e od 200.000 stambenih jedinica. No, kao problem u primjeni na-  vedenog zakona po ja vili su se sta- no vi ko je koriste izbjeglice i raselje- ne osobe kao alternati vni smje{taj, odnosno nepotra`i vani ili stano vi za ko je ni je u propisanim roko vima podnesen zahtjev za po vrat. OSCE  je pro veo analizu u 60 op}ina u FBiH o primjeni Zakona s okusom na polo`aj raseljenih osoba, dodje- lu nepotra`i vanih stano va soci jal- no ugro`enim kategori jama, dena- cionalizaci ju i transparentnost ci je- log postupka. Vlastima je upu}eno niz preporuka. OSCE smatra da op}ine mora-  ju ut vrditi ta~an broj nepotra`i va- nih stano va kako bi se osigurao transparentan proces dodjele u ko jem }e prednost imati na jugro- `eni je kategori je stano vni{tva uklju~u ju}i raseljene osobe. Za- konima treba omogu}iti sa soci-  jalno ugro`eni dobi ju ve}i broj ne- potra`i vanih stano va nego {to je sad propisano. Preporu~eno je dono{enje zakonskog okvira ko-  jim bi se adekvatno defnirala kategori ja ugro`enog stano vni{- tva, ali i jasni je reguliralo pitanje zakupa tzv. soci jalnih stano va.
 Socijalno ugro`enostanovni{tvo
U Misi ji OSCE-a izrazili su zabri- nutost pokazateljima ko ji go vore o tome da do nepotra`i vanih stano-  va u postupku dodjele najte`e do- laze soci jalno ugro`ene kategori je stano vni{tva. Jedan od razloga za to  je, po ri je~ima pra vnog sa vjetnika Hajre Po{ko vi}a, {to zakonski nika- da ni je defniran po jam soci jalno ugro`ene osobe bez ri je{enog stam- benog pitanja. Iz OSCE-a su poru~ili kako su na- dle`ni organi du`ni da pri je iselje- nja osigura ju smje{taj korisnicima ko ji su nepotra`i vane stano ve ko- ristili kao alternati vni smje{taj uko- liko ispunja va ju zakonom propisa- ne uvjete. Op}inama je preporu~e- no da donesu podzakonske akte i kriteri je za dodjelu nepotra`i va- nih stano va. Vlasti bi, tako|er, tre- bale razmotriti oprav danost kon- cepta prema ko jem teret rje{a vanja dru{tvenih problema, kao {to su res- tituci ja i stambeno zbrinja vanje soci jalno ugro`enih kategori ja, sno- si samo ond nepotra`i vanih stano-  va pri vatiziranih preduze}a, smatra OSCE.
 S. [e.
OSCE o provo|enju Zakona o vra}anju idodjeli stanova u FBiH
Op}inama je preporu~eno da donesu podzakonske akte i kriterije
   F   o   t   o  :    [ .   S   U   L   T   A   N   O   V   I    ]
 Tra`e se ta~ne brojke
 Vlastima u FBiH upu}eno niz preporuka u vezi sa stanovima za koje nije podnesenzahtjev za povrat
Protupravnoraspolaganje
 Analiza Misi je OSCE-a do{la je do saznanja da ne posto je ta~ni podaci o bro ju nepotra`ivanih stanova u FBiH. OSCE se poziva na izjavu jednog od biv{ih federal- nih ministara pri je po~etka dodje- le nepotra`ivanih stanova, prema ko joj je takvih stanova u FBiH bi- lo 7.500. Zabrinjava ~injenica da se podaci o bro ju nepotra`ivanih stanova, prikupljeni odmah po dono{enju Zakona, i dana{nji po- daci znatno razliku ju, kao i da pos- to ji trend opadanja bro ja nepotra- `ivanih stanova. Ovo ukazu je na mogu}nost protupravnog raspo- laganja ovim stambenim fondom, navodi se u analizi.
[e SDP-a u Hercego va~ko-nere- tvanskoj `upani ji Aner @ulje vi} kazao je ju~er kako se SDP ne sla- `e ni s pri jedlogom SDA, prema ko-  jem bi se u Mostaru ormiralo vi- {e op}ina, ni s pri jedlogom HDZ- a BiH da Grad Mostar bude jedna izborna jedinica. - Na{ }e se pri jedlog bazirati na posto je}em statutu. @elimo da Statut postane usta van uz vrlo ma- le izmjene njego va sadr`a ja. Bit }e za jam~en princip konstituti vnos- ti svih naroda, ali i razvoj grada u budu}nosti. Posljednjih {est godi- na SDA i HDZBiH nisu pro vodili Statut. Nismo imali integraci ju grada u smislu integraci je ja vnih ser visa. Danas zbog toga imamo gubita{e i neunkcionalnu gradsku administraci ju, a imali smo Statut ko ji je realnoj politici omogu}a vao sasvim druga~i ji razvoj grada, re- kao je @ulje vi}.
Grad je jedinstven
Tako|er, mi{ljenja je kako su gra|ani Mostara nadrasli naci- onalne podjele te kako u gradu na Neretvi danas u svakodne vnom `i-  votu nema nacionalno obo jenih problema.- Gra|ani su puno ispred politi- ke i grad je u su{tini jedinstven. S druge strane, imamo sistem ko ji po- djelama `eli odr`ati vje{ta~ko sta- nje podi jeljenosti. Ov dje se ne radi o problemima pro vo|enja presude Usta vnoga suda, nego o politikama ko je su trebale pro voditi Statut. Smatramo da niti jedna politi~ka opci ja ne smi je ospora vati odluke Usta vnoga suda. Ova se situaci ja ne treba radikalizirati, no o~ito posto-  je politi~ke snage ko je koriste sva- ki momenat za radikalizaci ju. Net- ko je svjesno blokirao klju~ne inte- graci je u Mostaru kako bi danas la- ko mogao proglasiti bankrot i vra- titi nas tamo gdje smo bili pri je 10 godina, rekao je @ulje vi}. Go vore}i o pri jedlogu HDZ-a BiH da ci jelo gradsko podru~je Mostara bude jedna izborna jedi- nica, @ulje vi} je rekao kako je SDP protiv toga pri jedloga te ka- ko se treba zadr`ati u okvirima posto je}eg statuta. - Male korekci je omogu}a va ju da Statut u svim svo jim ~lano vima bude u skladu s Usta vom. To je mogu}e u~initi i mi }emo izni je- ti jedan pri jedlog ko ji }e biti na tom tragu. To }emo u~initi ti jekom sljede}e sedmice. Tako|er, Usta-  vni sud ni je sta vio van snage mi- nimalnu i maksimalnu kvotu vi je- }nika konstituti vnih naroda ko ji mora ju biti u Gradskom vi je}u.  Apsolutno, dakle, nema potrebe za radikalizaci jom stanja jer je taj klju~ni ~lan Statuta ostao nedirnut, izja vio je @ulje vi}.
Bolji Mostar
OHR treba voditi proces izmje- na Statuta Grada Mostara i Izbor- noga zakona, rekao je, a ja vnost ta- ko|er treba dati svoj sud. - O~eku jemo da }e OHR biti moderator ovog procesa i da }e ja-  vnost biti upoznata sa svim predlo- `enim rje{enjima. Ne mo`e se izvan Mostara tra`iti rje{enje za Mostar. Sada imamo radikalizaci-  ju stanja, ko ja slu`i da se „podeblja-  ju“ startne pozici je za prego vara- nje o izmjenama Izbornoga zako- na BiH i gradskog Statuta. Sada net- ko tobo`e napada Mostar, a netko drugi ga tobo`e brani. Isto vreme- no, svakom stano vniku Mostara je  jednako ugro`ena egzistenci ja. Ipak, o~eku jem kako }emo nakon svega dobiti jedan bolji Mostar, rekao je @ulje vi}.
Jurica GUDELJ
I SDP nudirje{enjeza Mostar
SDP }e tijekom sljede}ega tjedna objaviti svoj prijedlog izmjenaizbornih pravila za Mostar, kazao je ju~er @uljevi} za Oslobo|enje
Aner@uljevi},predsjednikSDP-a uHN@-u
Aner @uljevi}:
Niko ne mo`e osporavati odluke Ustavnog suda
 
U @I@I
OSLOBO\ENJE
subota,
10.
mart/o`ujak2012.
3
PREDSJEDNI[TVO BiHIBRAHIMOVI] - GRASSELLINIK[I] - POIRIERLJUBI] - BURTON
Izetbegovi} od danaspredsjedavaju}i
Funkci ju predsjedava ju}eg Predsjedni{tva BiH, po na~elu rotaci je, danas }e od @eljka Kom{i}a preuze- ti bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi}, ko ji }e ovu du`nost obavljati u narednih osam mje- seci. Izetbegovi} }e du`nost predsjedava ju}eg obavljati prvi put nakon formiranja novog saziva Pred- sjedni{tva BiH u oktobru 2010. godine. U Izetbego- vi}evom kabinetu rekli su za Srnu da }e bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH o planiranim aktivnostima upoznati javnost na konferenci ji za novinare nakon prve naredne sjednice Predsjedni{tva BiH.
Posljednji uslov za MAP 
Ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi} raz- govarao je sa ambasadorom Sloveni je u BiH Andre-  jem Grasselli jem, u ~i joj pratnji je bio i vojni ata{e Sloveni je u BiH brigadir Jo`ep Murko. Grasselli je pot- vrdio da Sloveni ja podr`ava BiH na putu ka evrop- skim integraci jama i da ima dobru saradnju sa MO i OSBiH. Ibrahimovi} je upoznao goste o pokrenu- tim inici jativama za {to br`e rje{avanje vlasni{tva nad perspektivnom vojnom imovinom. Izdva janjem 69 lokaci ja perspektivne nepokretne vojne imovine i njihovim knji`enjem na MOBiH, bio bi ispunjen i po- sljednji uslov za pristup BiH MAP-u.
FBiH dobar primjer
Premi jer FBiH Nermin Nik{i} susreo se s regional- nom {eficom UNICEF-a za sredi{nju i isto~nu Evro- pu i Za jednicu nezavisnih dr`ava Marie-Pierre Poiri- er i predstavnicom ove me|unarodne organizaci je u BiH Florence Bauer. Poirier je izrazila zadovoljstvo rje{enjima Vlade FBiH ko ja se odnose na pristup pro- blemima maloljetni~kog pravosu|a i soci jalne za{ti- te djece. “Takav metod rada je inovativan i dobar te mo`e biti primi jenjen i drugim zemljama”, ista- kla je. Razgovarano je i o mogu}nostima aplicira- nja za sredstva evropskih fondova, ko jima bi bili su- financirani programi soci jalne za{tite djece.
Podr{ka donatorskojkonferenciji
[ef misi je OSCE-a u BiH Flecher Burton izrazio  je spremnost ove organizaci je da pru`i svu neopho- dnu podr{ku Ministarstvu za ljudska prava i izbje- glice BiH u pripremi donatorske konferenci je ko ja  je planirana za 24. april kako bi se prikupila finan- sijska sredstava za realizaci ju Regionalnog progra- ma rje{avanja problema izbjeglih lica. Burton, ko ji se ju~er susreo sa ministrom za ljudska prava i iz- bjeglice BiH Damirom Ljubi}em, rekao je da je us- pje{na regionalna saradnja pravi put za rje{avanje pitanja povratka u BiH i regionu.
Lideri {est vlada ju}ih parti ja u Bosni i Hercego vini sino} su u Banjoj Luci posti- gli dogo vor oko raspolaganja vojnom i os- talom dr`a vnom imo vinom, saop{teno je no vinarima nakon sastanka.
Popis u roku od 90 dana
Prema ri je~ima predsjednika SDA Sulej- mana Tihi}a, u roku od 60 dana perspekti-  vna vojna imo vina bi}e uknji`ena na Mi- nistarstvo odbrane BiH, dok }e neperspe- kti vna imo vina biti knji`ena na entitete, kantone i op{tine. - Perspekti vna vojna imo vina odre|ena  je odlukama Predsjedni{tva BiH, a neper- spekti vna ko ja se sada koristi bi}e upisana u korist onih ni voa vlasti ko ji unkcionalno tu imo vinu koriste, precizirao je Tihi}. Na isti na~in bi}e odlu~eno i o na~inu ra- spolaganja ostalom dr`a vnom imo vinom ko ja je defnisana odlukama visokog pred- sta vnika.- Dogo voreno je da u roku od 60 dana bude donesena odluka o vojnoj imo vini, a kada je u pitanju dr`a vna imo vina, da ta odluka bude donesena najdu`e za godi- nu, s tim da se u roku od 90 dana ta imo-  vine popi{e, a u roku od 60 dana ut vrdi {ta  je od te imo vine potrebno za rad dr`a vnih instituci ja, kazao je Tihi}. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`i ja, izra`a-  va ju}i zado voljstvo dogo vorom postignu- tim u Banjoj Luci, kazao je da se sada ka- da je u pitanju vojna imo vina „na samit NATO-a u Chicagu mo`e iz BiH poslati do- bra poruka“.Kada je u pitanju bud`et BiH za ovu go- dinu, prema ri je~ima lidera HDZ-a BiH Dragana ^o vi}a, posto ji opredjeljenje da se u|e u analizu potro{nje. - Usva janje prora~una bitno je i zbog oba veza ko je moramo pro vesti, a ko je se odnose na pripreme za popis stano vni{- tva, organiziranje lokalnih izbora i ser vi- siranje ino duga, dodao je ^o vi}. Prema ri je~ima Bo`e Ljubi}a, predsjedni- ka HDZ-a 1990, dogo voreno je da se sagle- da ju mogu}nosti u dr`a vnom bud`etu na na~in da do|e do smanjenja ja vne potro{- nje kroz smanjenje bro ja zaposlenih po ver- tikali i smanjenje plata u ja vnoj upra vi. Jedino otvoreno pitanje ostalo je postizanje dogo vora oko presude Evropskog suda za ljudska pra va u pre- dmetu Sejdi}-Finci. Lider SNSD-a Mi- lorad Dodik kazao je da su i nakon ovog kruga razgo vora ostale iste dileme ka- ko presudu pro vesti kako po pitanju Predsjedni{tva BiH, tako i imeno vanja delegata u Dom naroda Parlamentar- ne skup{tine BiH.- Ono oko ~ega smo se dogo vorili da se odluka o na~inu pro vo|enja presuda ne donosi parci jalno, dodao je Dodik. S tim u vezi u~esnici sastanka su „iska- zali `elju da se presuda pro vede na na~in da se na|e pra vedno rje{enje, ko jim se ne- }e dirati legitimna pra va konstituti vnih na- roda“.
Jo{ o presudi
Lider SDS-a Mladen Bosi}, izra`a va ju- }i zado voljstvo na~inom na ko ji je tekao sastanak u Banjoj Luci, zaklju~io je da je mnogo va`ni je da se postignu dogo vori ko-  ji su od interesa za gra|ane BiH, a ne da se to dopadne „nekome u Bruxellesu ili Chicagu“.Iako su razgo vori lidera vlada ju}ih par- ti ja tra jali vi{e od ~etiri sata, nakon obra- }anja no vinarima, nastav ljeni su kako bi se razmotrili svi modaliteti vezani za pro-  vedbu presude Sejdi}- Finci.
G. KATANA
Lideri {est najja~ih stranaka u BiH u Banjoj Luci
DOGOVORENA PODJELA VOJNEI DR@AVNE IMOVINE
U roku od 60 dana odluka o vojnoj imovini,a kada je u pitanju dr`avna imovina - rok jenajdu`e godina
Kasno sino} razgovori su nastavljeni

Activity (4)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Almir Alic liked this
u_stevic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->