You are on page 1of 59

UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet politikih nauka

LEKSIKON POJMOVA
(Polemologija)

Sarajevo 2012

A
ABDIKACIJA - (lat. ab.... + dicere -rei, kazati, odricanje ....) neka vrsta odricanja, a naroito ostavka na neki poloaj, odricanje vladara od prijestola, naelno kao dobrovoljni in, a u praksi uglavnom izvoen pod pritiskom. ABOLICIJA (lat. abolere-unititi, ukinuti) najei naziv za akt pratanja najvieg organa dravne vlasti kojim se prije pravomonosti presude daje oslobaanje od krivinog gonjenja za neke vrste krivinih djela, tako da se gonjenje nee ni zapoeti, a ukoliko je zapoeto, obustavit e se. Abolicija moe biti opa ili samo za odreena krivina djela, ili za neke grupe poinitelja. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, Predsjednitvo ove drave je donijelo vie takvih akata, pri emu su bili izuzeti genocid i ratni zloini pojedinaca i grupa (v. amnestija). AUTANT - (lat. adjuvare - pomoi) pomonik, oficir dodjeljen efu drave ili viem vojnom starjeini za obavljanje sekretarskih poslova. Organ taba koji se stara o opim administrativnim i personalnim poslovima. AERO TERORIZAM - (gr. aer zrak; lat. terror - strah, uas, nasilje) bombardiranje gradova i naselja iz zraka u cilju zastraivanja i demoraliziranja prvenstveno civilnoga stanovnitva. AFEKT - (lat. affectus-duevno stanje, volja, strast, tenja) uzrujanost, razjarenost, duevno stanje pri kojem poputa kontrola volje, intenzivan i snaan emocionalni doivljaj. Praen je izrazitim tjelesnim promjenama. Afekt se moe javiti kod pripadnika oruanih snaga najee u vidu straha, bijesa, radosti itd. AGENT-(lat. agere - raditi, tjerati) lice koje tajno prikuplja podatke, vojne, politike ili ekonomske prirode u korist inozemne obavjetajne slube. Angairanje agenata vri se iz neprijateljske ili neprijatelju bliske sredine, ili na osnovu kompromitirajueg materijala, a u cilju prikupljanja podataka i dokumenata (mobilizacijski i ratni planovi, podaci o borbenoj gotovosti, formaciji, naoruanju, jaini oruanih snaga itd.), koji se tehnikim i drugim sredstvima obavjetajnih slubi ne mogu prikupiti. Dijele se na agente za vezu, agente dvojnike, agente provokatore itd. AGILNOST - (lat. agilis-radin, brz, ustar) sposobnost vlastitih jedinica da djeluju bre od neprijateljskih. AGITACIJA - (lat. agitare - smicati, tjerati, poticati) poticanje, nukanje, nagovaranje; djelatnost govorom, tampom i na druge naine, usmjerena na pridobijanje pojedinaca ili skupina ljudi za stanovitu ideju ili politiku. AGREMAN - (franc. agremant - pristanak, odobrenje) pristanak drave prijema da za efa diplomatske misije prihvati odreeno lice koje je predloila drava imenovanja. AGRESIJA - (lat. aggredi - pristupiti kome, navaliti) napad, nasrtanje, svaki oblik nasilja; neizazvan napad jedne ili nekoliko drava na suverenitet i teritorijalni integritet druge drave, s ciljem teritorijalnog osvajanja ili nasilne promjene unutarnjeg ureenja, odnosno ostvarenja drugih politikih ili slinih planova kojima se ugroava nezavisnost i suverenitet ili teritorijalna cjelina napadnute zemlje. Najee je oruana i izvodi se primjenom vojne sile, ali obuhvaa i svaku akciju usmjerenu protiv teritorijalne cjeline i nezavisnosti druge drave, ili protiv mira u svijetu. U tom smislu govori se o ekonomskoj, politikoj, subverzivnoj i drugim vrstama agresije, a esto i o tzv. ideolokoj agresiji. AKCIDENT - (lat. accidit-dogaa se, zbiva se, neto neoekivano) namjerno ili nenamjerno izazvana masovna nesrea u kojoj je stradao vei broj ljudi i nanesena znaajna materijalna teta. AKREDITIVNO PISMO - (franc. accreditor - punomoje, ovlaenje) isprava, dokument o postavljenju efa diplomatske misije kojim ga ef drave preporuuje efu drave prijema. ALIJANSA - (franc. alliance-savez, sporazum) rezultat formiranih sporazuma dviju ili vie drava za dugorone namjene koje proiruju interese lanica (najee politike i vojne naravi). AMBASADA - (franc. ambassade) predstavnitvo najviega nivoa jedne drave u drugoj dravi, koje se uspostavlja sporazumno nakon meusobnog priznanja dviju drava. titi interese svoje drave i njenih graana u drugoj dravi u skladu sa odredbama meunarodnoga prava.

AMNESTIJA - (gr. amnestia-zaboravljanje) akt najvieg organa dravne vlasti, kojim se izvjesna grupa osoba potpuno ili djelimino oslobaa od izdravanja kazne zbog izvjesnih krivinih djela ili drugih pravnih posljedica presude. Masovne amnestije daju se najee po zavretku ratova kojim drave, svojim aktima prataju, "zaboravljaju" dezerterstvo, saradnju sa snagama agresora itd. ANARHIZAM - (gr. a-ne + arche-vlast) nepriznavanje autoriteta, reda, bezvlae, samovolja; negiranje potrebe za politikom i dravom od pojedinaca ili grupa. Vojna organizacija kroz cijelu historiju ne trpi anarhizam, jer je ona specifina dravno-birokratska organizacija, koja funkcionira po utvrenom redu i disciplini. ANDRAGOGIJA - (gr. andro-ovjek + ago-radim) nauka o odgoju i obrazovanju odraslih. Vojna andragogija je nauka koja se bavi prouavanjem odgoja i obrazovanja vojnih lica na slubi li oruanim snagama u ratu, miru i svim drugim uvjetima i situacijama. ANEKS - dokument pridodat odreenom operativnom nareenju ili drugom dokumentu, da bi ga uinio jasnijim ili da bi dodao detalje o osnovnom dokumentu ili operativnom nareenju. ANEKSIJA - (lat. annectere - svezati, spojiti) prisvajanje, stjecanje podruja kojim se jedna drava uveava na raun prestanka ili oduzimanja dijela podruja druge drave. Napadakim ratovima su esto vrene aneksije okupiranog podruja. Meunarodno pravo zabranjuje aneksiju silom i obavezuje drave da se uzdre od priznanja aneksije postignute silom. ANTAGONIZAM - (gr. antagori-zomaie - borim se, natjeem se) suparnitvo, nepomirljiva protivrjenost, neprijateljstvo koje se moe iskazati i borbom. ANTANTA - (franc. entente-sporazum) nazivi za vie sporazuma i saveza vojno-politikog karaktera u toku i poslije Prvog svjetskog rata. Veliku Antantu inile su: Engleska, Francuska, carska Rusija i neke manje drave, stupivi u rat protiv Austro-Ugarske i Njemake. Malu Antantu su poslije toga rata dogovorile: ehoslovaka, Rumunija i prva Jugoslavija. ANTIFAIZAM - politika praksa koja se protivi faizmu. Antifaistiki pokreti javljali su se prije, u toku i poslije Drugog svjetskog rata, u dravama koje su napadnute od faistikih sila ili su stupile u borbu protiv njemakog, italijanskog, japanskog i drugih faizama (v. faizam). ANZUS PAKT - (od poetnih slova zemalja potpisnica) vojno-politiki savez u zoni Pacifika, osnovan 1951. godine izmeu SAD, Australije i Novog Zelanda, u cilju kolektivne samoodbrane. Poznat je i kao Pacifiki pakt. APARTHEID - (engl. apartheid-zasebnost, odvojenost) izraz kojim se oznaava politiki sistem u kojem se negiraju prava graana na rasnoj osnovi, rasna diskriminacija. Naroito je bio izraen u Junoj Africi, kroz dominaciju bjelake manjine nad veinom crnakog stanovnitva. ARBITRAA - (lat. arbiter-oevidac, posrednik) posredovanje, procjenjivanje, prosuivanje, vansudsko rjeavanje sporova meu dravama uz uee arbitra - odreenog i prihvaenog diplomatskog posrednika, drave, tima ili pojedinca (meunarodna arbitraa). ARMIJA - (franc. armee) u opem smislu - oruana sila jedne drave, cjelina njenih vojnih potencijala svih vidova, rodova i slubi; u uem smislu - strategijsko-operativna grupacija kopnene vojske, promjenjivog sastava. Sastoji se od nekoliko divizija, samostalnih brigada, pukova, bataljona, i drugih dijelova, a moe imati zdruene operativno-taktike sastave. Raspolae i jedinicama za vatrenu i drugu podrku i organima, jedinicama i ustanovama za borbeno i logistiko osiguranje. Nosilac je oruane borbe i udara kojima se postiu operativni ili strategijski ciljevi. Izvodi operacije u zahvatu strategijsko-operativnih pravaca na vojitu ili dijelu ratita. U odreenim uvjetima, teite borbe moe prenijeti na zauzeti teritorij. Osposobljena je za djelovanja u svim oblicima oruane borbe. Uvoenje raketno-nuklearnog naoruanja i koritenje savremenih borbenih motornih vozila (prvenstveno gusjeniara) poveali su borbenu i udarnu mo i pokretljivost suvremenih armija. ARONDISMAN - (franc. arrondir -okruiti) oblast, okrug, kotar (srez), dio grada, kvart. Administrativno-teriorijalna jedinica sa veim ili manjim stepenom autonomnosti tj. lokalne samouprave u nekim zemljama (npr. u Francuskoj).

ASIMILACIJA (lat. assimilatio-izjednaavanje, prilagoavanje) u politikologiji, stapanje jednog naroda s drugim kroz jezik, obiaje, kulturu u cjelini. Moe biti spontan, dugotrajni proces, ali i nasilno nametnuta pojava. ASKER (tur. asker - vojnik; askerija - vojska, vojnitvo) u osmanskoj leksikoj upotrebi pripadnik vojnike klase; umirovljeni ili rezervni vojnik. Klasi askerija pripadali su i robovi koriteni u vojne ili ratne svrhe, njihove ene i djeca, osloboeni robovi i vojno osoblje, pripadnici feudalnih vojnih formacija. ATAK - (franc. attagne) napad, nasrtaj, udar. ATAE (franc. attache) slubenik na radu u ambasadi, konzulatu ili predstavnitvu jedne drave u drugoj dravi zaduen za specijalna pitanja (v. vojni atae). ATENTAT (lat. attentare - pokuati, napadati) napad na neiji ivot, prava, osjeaje, na sigurnost dravne vlasti, naroito ivot predstavnika te vlasti, te ideolokog i politikog protivnika uope. uveni su atentati koji su u daljoj i blioj prolosti izvreni npr. na Juliusa Caesara, Henryka IV, F. Ferdinanda, Johna Kenedyja i dr. linosti. Ubojstvom dravnika i vojskovoa nastoji se obezglaviti drava ili armija i preokrenuti dravni poredak, odnosno odvijanje vojnih operacija u pravcu obino suprotnom od onoga u kome su ih ubijene linosti usmjeravale ili izdjejstvovati neke druge koristi ili pogodnosti. ATENTATORSKA KLAUZULA (lat. attentare - pokuati, napadati na ... + clausula - odredba) odredba u meunarodnim ugovorima o izruenju atentatora dravi na ijeg je zvaninika izvren atentat, ime se negira politiki karakter atentata. ATLANTSKA POVELJA - izjava koju su 14. augusta 1941. godine potpisali F. Ruzvelt (SAD) i V. eril (V. Britanija), obavezavi ove dvije drave da u Drugom svjetskom ratu ne tee teritorijalnim prisvajanjima, dajui time pravo svakoj dravi da bira oblike vlasti na svojoj teritoriji. Na Londonskoj, a kasnije na Vaingtonskoj konferenciji izjavi su se pridruile i druge zemlje u borbi protiv faizma. Povelja je utrla put stvaranju Organizacije ujedinjenih naroda. ATEIZAM - je, u najirem smislu rijei, nevjerovanje ili poricanje postojanja boga ili bogova. ATLANTSKI PAKT - (NATO - v.North Atlantic Treaty Organization). AUTARHIJA (gr. autos sam + arche - vlast, vlada) samodovoljno podmirivanje svih vlastitih potreba jedne privrede samo iz vlastitih izvora i kapaciteta. Primjenjuju je drave izloene izolaciji, a osobito u ratnoj situaciji. Mada je u prolosti bila veoma esta pojava, u savremeno doba predstavlja rijetkost i u principu se izbjegava iz razumljivih razloga privrednog, posebno trinog, povezivanja privrednih korporacija i sistema privrede naroda i drava u cjelini. AUTORITET - (lat. auctoritas-volja, vlast, ugled, dostojanstvo, vrijednost) ugled i na osnovu njega zasnovana vrijednost linosti. Snaga autoriteta vojnoga starjeine je jedno od osnovnih mjerila njegovog kvaliteta, a uvjetovan je njegovim sposobnostima, karakterom i tradicijom oruanih snaga kojima pripada. AVANGARDA - (franc. avant-ispred + garde-lina tjelesna straa vladara drave ili komandanta vojske) u vojnom smislu, prethodnica, izvidnica, elni odredi, dio snaga koji ide naprijed u marevskom ili borbenom nastupanju. Openito, vodstvo koje svojom idejom, sposobnou i organizacijom predvodi druge. AZIL - (gr. asylia - nepovredivost, sklonite, zatita, sigurnost) pravo svake drave da na teritoriji pod svojom suverenou prui utoite, zatitu, sigurnost stranim dravljanima zbog politikog ili krivinog progona (bespravno, neopravdano optuenih) u njihovoj zemlji i da odbije njihovo izruenje na zahtjev drave progonjenog lica. Ne prua se, po pravilu, stranim dravljanima koji se u svojoj zemlji gone za krivina djela, obino, pod uvjetom da postoji meunarodni ugovor o pravnoj pomoi i ekstradiciji. Anglosaksonske zemlje ispituju i pravilnost presude prema svojim zakonima. Izruenje politikih krivaca se ne vri, pa je politiki azil postao jedno od osnovnih prava ovjeka, prema taki Ope deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima ovjeka iz 1948. godine. Ne postoji obaveza na davanje politikog azila, osim ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Drava koja daje utoite moe to uiniti i na

stranoj teritoriji - u stranom obalskom moru, u zgradi svog diplomatskog ili konzularnog predstavnitva ili na svom ratnom brodu. AZIMUT - (ar. as-sumut - putovati, ili as-semutu - vaga) horizontalni ugao izmeu pravca sjevera i pravca prema opaenom objektu u smjeru kazaljke na satu. Astronomski azimut, ugao izmeu meridijanske ravni, stajne take i vertikalne ravni opaene take. Magnetski azimut, ugao izmeu pravca magnetskog sjevera i pravca prema opaenom objektu. Geografski azimut, ugao na elipsoidu izmeu tangente na meridijan stajne take. Pravougli azimut, ugao u ravni kartografske projekcije izmeu pozitivnog smjera X ose i pravca prema odreenoj taki. Koristi se pri astronomskom i geodetskom odreivanju, u artiljerijskom gaanju, kretanju po terenu, pomorskoj i zrakoplovnoj navigaciji.

B
BADINTEROVA KOMISIJA - arbitrana komisija Konferencije Evropske zajednice o Jugoslaviji formirana u novembru 1991. godine. Sainjavali su je predsjednici ustavnih sudova pet zapadnoevropskih zemalja na elu sa Francuzom Robertom Badinterom. Bavila se procjenom statusa jugoslavenske federacije u procesu njezina raskola i uvjeta za priznanje nezavisnosti nekih republika bive Jugoslavije od Evropske zajednice. Decembra 1991. godine Komisija je zakljuilada je "Jugoslavija u procesu rasula" i odredila 23. decembar kao krajnji rok za prijave republika bive Jugoslavije da trae od Evropske zajednice priznanje svoje nezavisnosti. One koje budu ispunjavale odgovarajue uvjete bile bi priznate 15. januara 1992. godine. Molbe Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije za priznanje, Evropska zajednica primila je, meutim, po isteku ovog roka, priznavi naknadno njihovu dravnu samostalnost i nezavisnost. Na zahtjev ove Komisije Republika Bosna i Hercegovina je krajem februara 1992. godine provela referendum o samostalnosti, a priznata je od Evropske zajednice 6. aprila 1992. godine (v. Deklaracija Evropske zajednice o bivoj Jugoslaviji i o kriterijumima za priznavanje jugoslavenskih republika i ta. Republika Bosna i Hercegovina). BAGDADSKI PAKT - pakt izmeu Iraka i Turske, potpisan 24. februara 1955. godine (v, CENTO). BALISTIKA - (gr. balio - bacam) osnovna tehnika disciplina koja u naoruanju prouava kretanje projektila. U zavisnosti od sredine u kojoj se projektil kree dijeli se na: unutarnje (kretanje projektila kroz cijev vatrenog oruja), spoljnu (kretanje projektila kroz atmosferu) i balistika na cilju (kretanje projektila kroz prepreku). Prema nainu prouavanja pojava i procesa dijeli se na teorijsku balistiku koja matematiki, modelira procese i pojave i eksperimentalnu balistiku koja prouava metode i registrira pojave pri opaljenju i kretanju projektila. BALKANSKI PAKT - pakt potpisan 8. augusta 1954. godine izmeu Grke, Turske i Jugoslavije. Prestao postojati. BANDA - (ital. banda olo, rulja, eta) po meunarodnom pravu neregularna grupa formirana ili ubaena na teritorij suverene drave radi vrenja teroristikih akata, ubojstava, nasilja, sabotaa, diverzija, itd. Njeno djelovanje moe biti usmjereno na ruenje ustavnog i dravnog ureenja zemlje ili ostvarenje nekih uih ciljeva. Formiranje i ubacivanje bandi inozemstva uz pomo odreenih drava, radi ugroavanja politike nezavisnosti, teritorijalnog integriteta samostalnog unutarnjeg razvoja, predstavlja akt agresije. BANDIT - zloinac, pripadnik neke razbojnike grupe, naoruano lice koje se odmetnulo od vlasti. Samostalno i u sastavu bande koju je organiziralo ili joj se prikljuilo, vri krivina djela protiv slobode linosti i imovine graana ili protiv naroda i drave, (v. banda). BARBARIZAM - (gr. harbaros -negrki, stran, tui, inozeman) velika epoha prvobitne zajednice. Stari Grci i Rimljani, kao kulturni narodi svoje epohe, smatrali su barbarima (tj. neciviliziranim i nekulturnim) sve nehelenske i nerimske narode, osobito sjeverne narode (Kelte, Germane i dr.). Otud je pojam barbar i danas u upotrebi kao sinonim za primitivna, nekulturna, neuljudna i

neuglaena ovjeka, a pojam barbarizam kao sinonim primitivizma i divljatva (usp. vandalizam). BERLINSKI KONGRES - Kongres velikih sila (13.7.-13.8.1878.) kojim je Austro-Ugarskoj odobrena privremena okupacija Bosne i Hercegovine, ali tako da njena autonomija bude i dalje pod turskim suverenitetom. Istovremeno je u Sarajevu formirana Narodna vlada, koja je, da bi preduhitrila okupaciju, proglasila samostalnost Bosne i Hercegovine Ulaskom austro-ugarskih trupa slomljen je vojni otpor koji su pruile snage za odbranu. Mimo odluka Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska je 1908. godine anektirala Bosnu i Hercegovinu. BEZUVJETNA KAPITULACIJA - sporazum sklopljen izmeu predstavnika zaraenih oruanih snaga kojim oruane snage jedne zaraene strane prestaju da se bore i predaju se neprijatelju bez ikakvih uvjeta. Razlikuje se od predaje jer se vri zakljuivanjem sporazuma, a predaja je faktiki in. Tie se oruanih snaga u cjelini ili jednog njihovog dijela, a predaju se pojedinci ili grupe vojnika. Pri prihvaanju kapitulacije druge zaraene strane, strana koja je prihvatila njihovu kapitulaciju duna je postupati po pravilima meunarodnog prava. (v. kapitulacija). BIJELA ZASTAVA - znak raspoznavanja parlamentara (osoba odreenih od zaraenih strana za meusobnu vezu i pregovore). Njeno isticanje oznaava elju za mirno stupanje u vezu sa drugom stranom radi pregovora, a zloupotreba (pribliavanje neprijatelju pod bijelom zastavom radi izvoenja borbenih djejstava) predstavlja ratni zloin. Pojedinac ili grupa pripadnika oruanih snaga jedne zaraene strane mogu, isticanjem bijele zastave, izraziti elju da se predaju drugoj strani. BIJELI TEROR vidi teror BIJELO ROBLJE - izraz koji se u irem znaenju koristi za lica enskog spola koja se na razne protivzakonite naine (silom, prijetnjama ...) primoravaju na prostituciju. BLIC KRIG - (njem. Blitz-bljesak, munja + Krieg-rat) "munjeviti rat", kojim napadaka strana nastoji u najkraem roku vojnom silom potpuno poraziti protivnika. BLOK - (franc. bloc) savez drava, politikih stranaka i drugih organizacija u svrhu zajednikog politikog, a naroito vojnog djelovanja. BOLESNICI U RATU - lica zatiena po meunarodnom pravu. Njihova zatita se sastoji u sljedeem: ne smiju biti izloena oruanom napadu, a ako je zaraena strana primorana ostaviti bolesnike, duna je sa njima ostaviti dio sanitetskog osoblja i materijala. U sluaju da ih neprijatelj zarobi, mora ih lijeiti bez diskriminacije i o njima pruiti podatke slubama traenja. Zbog zatite bolesnika posebno je odreen poloaj vojnog saniteta, sanitetskog osoblja, jedinica, ustanova, zgrada, sanitetskog transporta i stanovnitva koje dobrovoljno uestvuje u njegovanju bolesnika. enevskim konvencijama i protokolima iz 1949. godine, predviene su i ostale pojedinosti koje treba da zajame uspjeno provoenje i ostvarivanje humanog odnosa prema bolesnicima. BOLJEVIZAM (rus. bolje -vie, oni koji su u veini) izraz izveden iz ruskih pojmova "boljevici", "boljevik" (oni koji su u veini, pripadnik te veine) kojim su, nasuprot "menjevicima" (oni koji su u manjini), nazivani pripadnici revolucionarno nastrojene veine u Oktobarskoj revoluciji, odnosno poklonici i pristae Lenjinove (V. I Lenjin) revolucionarne ideologije, teorije i prakse. Nastao na tim osnovama, isti pojam danas oznaava pravac u razvitku teorije i prakse nekih drutava koji polazi sa ortodoksno lenjinistikih (Lenjina i njegovih sljedbenika) pozicija. U irem smislu izraz za nosioce istih ideja i nazora i danas, za pristae socijalizma i komunizma, a prema nekim shvaanjima i marksizma uope (kao teorijske podloge Lenjinovih uenja i lenjiniz-ma), a osobito u njegovoj socijalno-revolucionarnoj dimenziji i varijanti. BORAC - pripadnik oruanih snaga,uesnik oslobodilakog rata za odbranu i osloboenje zemlje od agresije i inozemne okupacije. U irem smislu osoba koja se bori za osloboenje, ratnik, pripadnik bojnih formacija, vojnik u ratu. BORBA - (vrlo slian pojam boju) osnovni i najmasovniji oblik borbenih djelovanja koji neposredno izvode pojedinci, grupe i taktike jedinice. Moe biti napadna ili odbrambena, a

karakterizira je velika sloenost, dinaminost, brze i nagle promjene situacije. Izvodi se na moru, kopnu i u zranom prostoru. Elementi su joj pokret, vatra i udar. Moe se izvoditi u svim uvjetima i bez obzira na odnos snaga. BRODOLOMNICI U RATU - vojna ili civilna lica koja se nalaze u opasnosti na moru ili na drugim vodama zbog nesree koja je zadesila njih ili brod, odnosno zrakoplov, pod uvjetom da se uzdravaju od svakoga akta neprijateljstva. Brodolomnici u tom sluaju (vojnici ili civili), uivaju istu zatitu kao i oboljeli, u skladu sa II enevskom konvencijom iz 1949. i Dopunskim protokolima iz 1977. godine.

C
CARIGRADSKA KONVENCIJA -Konvencija na koju je Austro-Ugarsku i Tursku obavezao lan XXV Berlinskog ugovora, po kojoj je Austro-Ugarskoj naknadno omogueno da na ovom ostatku Bosanskog vilajeta dri svoje garnizone, kako bi vojniki osigurala svoj poloaj u Bosni i Hercegovini. Potpisana je 21. aprila 1879. godine u Carigradu izmeu Austro-Ugarske i Turske, a njome je regulirana okupacija Novopazarskog sandaka (koji se prostirao izmeu Srbije i Crne Gore, do iza Mitrovice) od Austro-Ugarske, kojom se "ne vrijeaju suverena prava" sultana nad Bosnom i Hercegovinom. Odreeno je da e austrougarske trupe imati garnizone u Priboju, Prijepolju i Bijelom Polju. Ulazak austrougarskih eta u Sandak poeo je 8. septembra 1879. godine, poto su prethodno izgraeni putevi prema Goradu i ajniu. Polimlje je bilo zaposjednuto ve 14. septembra, ime je izvrena jedna od odluka Berlinskog kongresa iz 1878. godine (v. Berlinski kongres). CARINSKA UNIJA - (lat. unio - savez, sporazum, jedinstvo) sporazumni savez dviju ili vie drava o stvaranju jedinstvenog carinskog podruja, s dogovorenom carinskom tarifom prema treim dravama; podrazumijeva oitovanje pojedinanog suvereniteta drava u svakom drugom smislu. CENTRALNA AGENCIJA TRAENJA - organ pri Meunarodnom crvenom kriu - krstu, polumjesecu, za prikupljanje i razmjenu informacija o licima koja tite enevske konvencije iz 1949. godine: ranjenici, bolesnici, brodolomnici, zarobljenici, internirci, i druga civilna lica koja stradaju od ratnih djelovanja. Sjedite Agencije je u enevi, a sarauje sa istoimenim nacionalnim agencijama. CENZURA - (lat. censura - procjena, pregled, nadgledanje, kritika ...) slubena kontrola line prepiske, paketnih poiljki i svih sredstava informiranja radi onemoguavanja otjecanja tajnih podataka. Organizira se i provodi u ratu i u miru na osnovi posebnih propisa. Vre je struni organi. CESIJA - (cessio - uzmicanje, uzmak, ustupak) ustupanje podruja jedne drave drugoj tako da ono mijenja suverenitet. Obino je posljedica rata, ali se moe i ugovoriti. Poseban vid cesije predstavlja ustupanje na odreeno vrijeme suverenih prava na dijelu dravnog podruja drugoj dravi prenoenje vlastitih upravnih nadlenosti drugoj dravi, ali tako da se u tom sluaju suverenitet nad istim podrujem ne mijenja. CIVIL - (lat. civis-graanin) nasuprot onome to je vojnik, svako lice koje ne pripada oruanim snagama, niti je lice koje prati oruane snage. Civilno stanovnitvo predstavlja skupinu lica koja su civili. Civilno stanovnitvo ne smije biti cilj borbenih djelovanja ili represalija (v. civilno stanovnitvo). CIVILNO STANOVNITVO U RATU - (lat. civitas - graanski) sva lica, ukljuujui i dravljane neprijateljske strane koja se nalazi na teritoriji strana u sukobu, a nisu ukljuena u oruane snage niti jedne od strana (ne uestvuju u neprijateljstvu). Civilno stanovnitvo uiva zatitu meunarodnog prava u oruanom sukobu. injenice, naalost, govore da civili sve vie stradaju u ratu i pored zatite koju im prua meunarodno pravo (v. enevske konvencije).

CRVENI KRI / KRST (POLUMJESEC, LAV, SUNCE) meunarodna organizacija za ukazivanje zdravstvstvene, socijalne i druge pomoi i razvijanje humanitarne djelatnosti. Ideja o njegovoj organizaciji potekla je 1859. godine u Genevei. Oznaka (simbol) Organizacije nastala je obrtanjem boja vicarske dravne zastave - crveni kri/krst na bijeloj podlozi, te otud i naziv Organizacije. U nekim zemljama, kao potpuno istovjetne organizacije, djeluju Crveni polumjesec, Crveni lav i Crveno sunce oznaene znacima (simbolima), koji odgovaraju njihovim imenima. enevskim konvencijama iz 1929. i 1949. godine, naslovi i znaci ovih organizacija izjednaeni su po svemu sa naslovom i znakom Crvenog kria/krsta (v. enevske konvencije i protokoli i enevski znaci). Bosna i Hercegovina je ratificirala enevske konvencije preuzimajui njihove odredbe u svoje zakonodavstvo.

OVJEK KAO SUBJEKT MEUNARODNOG PRAVA tendencija je meunarodnog prava da se potpunije ureuje materija ljudskih prava kao to su: pravo na ivot, slobodu i sigurnost, sloboda kretanja, mirnog okupljanja,... te u pogledu posebne zatite odreenih kategorija kao to su djeca, ene, izbjeglice, ranjenici, bolesnici i dr. ETNIK - pripadnik srpske nacionalistike i ovinistike organizacije, koju je 1903. godine u Beogradu, osnovao M. Goevac radi osloboenja srpskog stanovnitva u tzv. staroj Srbiji i Makedoniji. Od 1918. do 1941., reakcionarna, krajnje desna grupacija pod vodstvom K. Peanca. Od 1941. do 1945., pod vodstvom D. Mihajlovia, narodni neprijatelji, sluge okupatora, eksponenti kraljevske vlade i poinioci masovnih pokolja i drugih zloinstava nad nevinim civilnim stanovnitvom. U sumrak avnojevske Jugoslavije i neposredno pred raspad SFRJ kao produkt velikosrbijanske dravne politike, inspirirane i projektirane Memorandumom SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) polovinom osamdesetih godina i kao neposredna manifestacija te politike, skoro 50 godina nakon Drugog svjetskog rata, dolazi ponovo do oivljavanja etnikog pokreta u Srbiji i Crnoj Gori, kao i u drugim dijelovima bive SFRJ, nastanjenim preteno srpskim stanovnitvom. U tim dijelovima njegovi pripadnici bore se politikim i vojnim sredstvima za njihovu secesiju iz drava u ijem se sastavu nalaze i pripajenje Srbiji i Crnoj Gori, odnosno tzv. Saveznoj Republici Jugoslaviji. Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, od 1991/92. godine, naziv za pripadnike Vojske tzv. SR Jugoslavije, koja je izvrila agresiju na ove dvije zemlje i uestvuje u ratu protiv njih i za pripadnike paravojnih formacija, koje je osnovala i, uz pomo bive JNA, naoruala SDS (Srpska demokratska stranka) u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, kao i za pripadnike paravojnih formacija koje reim u Beogradu naoruava i, sa podruja Srbije i Crne Gore, alje i ubacuje na ratita u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (tzv. beli orlovi, pripadnici tzv. srpske garde itd.). Pripadnici ovih vojnih i paravojnih formacija sluile su se u ratu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj istim nasilnikim i nedozvoljenim sredstvima (klanjem, muenjem, masakriranjem, paljenjem, pljakom, silovanjem, napadom na civile, genocidom, etnikim ienjem, ubojstvima djece i nemonih osoba itd.), kojima su se sluili i etnici u Drugom svjetskon ratu, to svjedoi o kontinuiteti etnitva i etnike ideologije i politike tokom itavog 20. stoljea, pa i za vri jeme druge ili tzv. socijalistike Jugo slavije. U irem smislu, udomaen naziv za sve pobornike velikosrbijanske i etnike politike i ideologije.

D
DEBELACIJA - (lat. debellatio -pobijediti, savladati) osvajanje i pokoravanje odreene drave i njeno pripajanje drugoj dravi; nasilna aneksija. DEFETIZAM - (franc. defaite -poraz) malodunost, klonulost pred neprijateljem. Gubitak vjere u pobjedu i smiljeno irenje kapitulantskog raspoloenja u ratu zbog ega se esto klasificira kao krivino djelo. DEFILE (franc. defile - tjesnac, klisura, uzak put) prolazak odreenih jedinica (brodova) oruanih snaga ispred tribine (broda) sa pozdravom vrhovnoj komandi, komandantu, odnosno najstarijem prisutnom starjeini. Glavni dio vojne parade, ponekad je i jedini, pa se ta dva pojma esto poistovjeuju. DEJTONSKI OKVIRNI MIROVNI SPORAZUM - sporazum o uspostavi mira u BIH, postignut pregovorima koji su se vodili u Deytonu u novembru 1995. pod pokroviteljstvom SAD-a, Njemake, Francuske, Rusije, VB, odnosno Europske Unije. Potpisan 14. 12. 1995. U Parizu, od strane predsjednika predsjednitva (BIH), predsjednika Republike (Hrvatska) i Predsjednika Republike Srbije, te predstavnika SAD-a, EU, Francuske, Njemake, UK, VB, ...Opi okvir sprazuma je predvidio da strane (BIH, HR, JUGOSL) prepoznajui potrebu da se okona tragini sukob u regionu promoviraju trajni mir i stablinost. lan 3. Sporazuma je predvidio dva entiteta BIH : Federaciju BIH i Republiku Srpsku. DEKLARACIJA - akt kojim se objavljuje politiki program ili naelno miljenje o vanim i drugim pitanjima. Izjava subjeakta meunarodnog prava. Moe biti i jednostrani akt kojim neka drava objavljuje svoj stav o nekom meunarodnom pitanju. DEKLARACIJA EZ O BIVOJ JUGOSLAVIJI - dokument, objava EZ o situaciji na prostorima bive SFRJ i o kriterijima za priznavanje jugoslavenskih republika, koji su 17.12.1991. usvojili u Briselu ministri inostranih poslova njenih zemalja- lanica. Kriterij za priznavanje jugoslavenskih republika bio je da se iste obrate sa takvim zahtjevom do 23.12.1991. te prihvaanje svih obaveza sadranih u dokumentu o kriterijumima za priznavanje- osobito one koje se odnose na ljudska prava i prava nacionalnih i etnikih grupa. Republika BIH je dostavila svoj zahjev naknadno, nakon odranog referenduma, te je priznata 6.4.1992. DEKOLONIZACIJA- historijski proces kojim se politikom i oruanom borbom, ukida kolonijalizam u svijetu. Cilj joj je da zavisni narodi u kolonijama steknu slobodu i nezavisnost. Na borce koji vode takvu borbu primjenjuju se meunarodno pravne norme o statusu i zatiti boraca- uesnika rata. DEMILITARIZACIJA - (lat. de -ukidanje + miles - vojnik) meunarodno- pravna obaveza jedne drave da na odreenim dijelovima svog teritorija ne stacionira vojne snage i ne odrava vojne ureaje. Posebna pravila vae za zrani prostor i obalski pojas. Najee se ustanovljava ugovorom o primirju ili miru, a njome obuhvaena zona naziva se demilitariziranom zonom. DEMILITARIZIRANA ZONA dio dravnog teritorija na kojem je, dravi kojoj pripada, meunarodnim ugovorom, na odreeno ili neodreeno vrijeme, zabranjeno podizanje i dranje vojnih objekata (uporita, fortifikacija, baza itd.) i stacioniranje vojnih jedinica. Odredbe o njenoj uspostavi , naelno, od vanosti su u miru i prestaju u ratu, ali je njeno uspostavljanje, dogovorom zaraenih strana i odgovarajuim dokumentima Ujedinjenih naroda, mogue i u ratnoj situaciji da bi se nezatieno civilno stanovnitvo, naseljena mjesta ili vrijedne kulturnohistorijske znamenitosti itd. zatitili i sauvali od ratnih razaranja. Udarima na demilitarizirana podruja, Gorada, Bihaa, Srebrenice, epe itd . u Republici Bosni i Hercegovini u vrijeme agresije 1992-1995. godine agresor je bezbroj puta dokazao da ne potuje ni dogovore u ijem sklapanju je sam uestvovao, ni elementarne principe humanosti i norme meunarodnog ratnog prava (v. demilitarizacija) DEMOBILIZACIJA - (lat. de - ukidanje + mobilis -pokretan, promjenjiv, nestalan) prelazak dijelova oruanih snaga i privrednih struktura iz ratnog na mirnodopsko stanje. Po obimu i nainu izvrenja moe biti opa (obino se provodi po svretku rata) i djelimina. Ijedna i druga

mogu se provoditi odjednom ili po etapama. Demobilizacija privrede ili rekonverzija znai prevoenje ratne privrede na mirnodopsku, odnosno na ukidanje privrednih mjera. donijetih u toku mobilizacije i rata. DEMONSTRACIJA (lat. demon-strare - pokazati) u vojnoj terminologiji akcija prijeteeg ili zavaravajueg karaktera radi zastraivanja protivnika, kako bi se postigao odreeni vojni ili politiki cilj. Demonstracija sile vri se na kopnu, moru i u zranom prostoru. U miru se obino izvodi u neposrednoj blizini granice ili u teritorijalnim vodama drave koju treba zastraiti. Ispoljava se na razne naine: grupiranjem oruanih snaga du granice, izvoenjem estih manevara, povredama zranog prostora, slanjem jaih formacija ratnih brodova u blizini zemlje koja se pokuava zaplaiti itd. Nije doputena meunarodnim pravom koje predvia rjeavanje sporova mirnim putem i bez upotrebe sile. Demonstracijom se nazivaju borbene akcije koje se izvode radi prikrivanja stvarnih namjera. Slina je lanom napadu, s tim to se ne nastoji ostvariti dodir sa neprijateljem. DEPEA - (franc. depeche - brzojav, hitna poruka) vrsta pisanog, crtanog ili slikanog saopenja, koje se prenosi sredstvima veze. Pie se na propisanom obrascu, na ratnom bloku ili obinom papiru. Prema smjeru prenosa moe biti: polazna, dolazna ili tranzitna.. DETAMAN - (franc. detachement) odred vojnika (manji od divizije) odvojen od matine jedinice, koji je upuen ili se nalazi na posebnom zadatku. U mornarici, dio eskadre odvojen od glavnog dijela flote. DETANT (franc. slabljenje zategnutosti, poputanje) u meunarodnim odnosima, odnosno u diplomaciji izraz za poputanje zategnutosti izmeu pojedinih drava, smirivanje meunarodne napetosti, a naroito ezdesetih godina ovoga vijeka. DEZERTER - osoba, lice koje izbjegava sluenje vojne obaveze ili samostalno i neovlaeno trajno napustiti vojnu jedinicu u miru ili ratu. U veini zakonodavstava krivino djelo. DIJASPORA (gr. diaspeiro - rasipan) raseljenost pripadnika jednog naroda, vjerske zajednice i sl. u krajeve izvan njihove postojbine, pri emu zadravaju svoju kulturu, vjeru, tradicije i obiaje. DIKTATURA - (lat. dictare - govoriti; kazivanje u pero; zahtjev koji trai bezuvjetno izvravanje; nametnuto miljenje...) u starorimskom smislu - punomo, vlast ili vrijeme vladanja jednoga diktatora; vladavina diktatora, neograniena vlast pojedinaca, skupine ili partije u jednoj dravi, koja se prvenstveno oslanja na silu. DIPLOMACIJA - (gr. diplomos -dvostruk; diploma - ploa od dva dijela) grana politike koja se bavi odnosima izmeu drava, vjetina zastupanja interesa jedne drave, vlade, vladara u inozemstvu, u meunarodnim pregovorima, u vanjskoj politici uope. DIPLOMATSKA INTERVENCIJA - (lat. interventio - mijeanje, posredovanje) diplomatska akcija drave u cilju mijenjanja postojeeg stanja u drugoj dravi. DIREKTIVA - (lat. directus - neposredan, otvoren, jasan) smjernica, nalog, uputa, naredba koju daje vii organ niem; vojni dokumenat visokih komandi i tabova kojim se za dui period reguliraju sva vanija pitanja u vezi sa pripremom i izvoenjem borbenih dejstava, i daju smjernice jedinicama za djejstva na posebnim (odvojenim) pravcima i pozadini protivnika. Kao borbeni dokument pojavljuje se u drugoj polovini 19.stoljea. U miru, njome se odreuju najznaajniji dugoroni zadaci oruanih snaga. DISCIPLINA - (lat. disciplina-stega, navika na pokoravanje nekom poretku) manje ili vie svjesno ili dobrovoljno podvrgavanje ljudi odreenim propisima, obiajima ili moralnim normama i autoritetima i u tom pogledu podvrgavanje linih interesa interesima zajednice, grupe ili organizacije. Odraava nain odravanja reda i poretka, u ustanovama, organizacijama ili dravnim institucijama. U tom smislu prepoznatljiva je vojna disciplina, koja predstavlja bezuvjetno, tano i pravovremeno izvravanje svih vojnih propisa i obaveza borbene i neborbene naravi, radi odravanja unutranjeg reda u vojnim jedinicama i ustanovama DISIDENT - (lat. dissidere - biti udaljen, razlikovati se) ovjek koji se raziao sa jednom skupinom, strankom, organizacijom ili je iz nje istupio; otpadnik, odmetnik, raskolnik.

DISKRIMINACIJA - (razlucivati, dijeliti) nepriznavan; uskraivanje odreenih prava jednih, uz istovremeno priznavanje tih prava drugim licima, grupama ljudi, nacijama, nacionalnim manjinama rasama ili pak u meunarodnim odnosima dravama ili njihovim graanima. DISOLUCIJA - (lat. dissolvere-razrijeiti, razvezati, rastaviti) raspadanje rastavljanje nekog tijela, zajednice, organizacije ili drave pod utjecajem odreenih inilaca. DISPERZIJA - rasprenje, hemijska smjesa u kojoj su jedna ili vie tvari rasprene u obliku sitnih estica. U vojnom smislu rastresit raspored vojnih efektiva na terenu. DISTRIKT - (lat. districtus - okrug, kotar, podruje, oblast) administrativno-teritorijalna jedinica, oblik politiko-teritorijalne organizacije i ureenja teritorija u nekim zemljama posebnim nadlenostima i veim ili manjim stupnjem autonomnosti i lokalne samouprave (grad, okrug i sl.); politiko-teritorijalna organizacija iji se oblik ureenja vlasti razlikuje od ostalih teritorija u okviru neke drave (U Bosni i Hercegovini: Brko). DOBROVOLJAC - lice koje ne podlijee vojnoj obavezi ili koje nije mobilizirano, a dobrovoljno stupi u oruane snage ili u neku oruanu formaciju van oruanih snaga iz partijskih, nacionalnih, politikih, vjerskih, avanturistikih ili drugih pobuda. Ratnom pravu uiva istu zatitu kao pripadnik oruanih snaga bez obzira li djeluje unutar ili izvan sve nacionalne teritorije, na okupiranom neokupiranom podruju ukoliko pridrava propisanih uvjeta i meunarodnog ratnog prava. DRIL - (njem. Drill - vjebanje, dresura, "mutranje") mehaniki nain obuavanja do automatizma u strojevoj i borbenoj obuci. Beskrajno ponavljanje odreenih, esto besmislenih radnji i pokreta radi istjerivanja discipline i slijepe poslunosti. Bezobzirno provoenje odreene discipline, koje granii sa maltretiranjem, a provodi se obino u nekim armijama, ali i u drugim srodnim institucijama i slubama. DRUGI SVJETSKI RAT - 1. septembar 1939.- 2. septembar 1945. godine. Uzrokovan je tenjom faistikih sila udruenih u Trojni pakt (Njemaka, Italija i Japan)za novom preraspodjelom teritorija i hegemonijom na svjetskom nivou.U Drugom svjetskom ratu je uestvovala 61 drava, a rat je zahvatio 96% teritorija zemljine povrine i isto toliko ukupnoga svjetskoga stanovnitva (oko 2 milijarde i 100 hiljada). Na iskustvima Prvoga svjetskoga rata u meuratnom periodu strategije odbrane mnogih zemalja poprimile su izrazito defanzivan karakter. Usavravanjem ratne tehnike (motornih vozila, tenkova, aviona, plovila i podmornica ...) nacistika Njemaka je razvila doktrinu "munjevitoga rata" sposobnog da probije utvrene borbene sisteme (kao to je bila Maino linija) na kopnu, a na moru da se suprotstavi flotama krupnih povrinskih brodova. Drugi svjetski rat je u cjelini bio dinamian. Moderna tehnika je omoguavala manevarsko pokretanje velikih formacija na svakome zemljitu i u svim vremenskim uvjetima. U meuvremenu su proizvedena i mnoga druga sredstva kao to su: radar, mlazni avioni, raketno orue, nuklearna bomba. Time je ubojna mo jedinica uveliko poveana, a mogunost integracije vidova oruanih snaga radi postizanja krupnih ciljeva omoguena visokim svojstvima telekomunikacijskih sistema. Po broju rtava i po stepenu razaranja, bio je to najsuroviji rat u historiji ovjeanstva. Usavravanje tehnike znatno je povealo gubitke na frontovima, a djelovanja avijacije uzrokovalo je velike gubitke civilnog stanovnitva u pozadini. Ukupni ratni gubici procjenjuju se na oko 50 miliona ljudi od ega je stradalo oko 31 milion civilnih lica, to ukazuje na izrazito genocidni karakter rata voenog od faistikih sila. Ratne tete su daleko prevazile ekonomske i materijalne mogunosti krivaca za rat, pa su mirovnim ugovorima reparacije svedene na simbolike cifre. Karakter rata i poinjeni zloini faistikih reima na okupiranim teritorijama Evrope i Azije, prisilili su Antifaistiku koaliciju (prvenstveno velesile: SAD, SSSR i Velika Britanija) da jo u toku rata donese odluku o formiranju sudova za suenje onima koji su poinili ratne zloine. Na suenjima u Niirnbergu, Tokiju i drugim sudovima izreene su na desetine hiljada presuda za ratne zloine. U skladu sa tim iskustvima 1949. godine donesena je na nivou Ujedinjenih nacija Konvencija o spreavanju i kanjavanju genocida.

DRUTVENI SUKOB - drutveni proces u kojem razliite grupe ljudi u okviru drutva suprotstavljaju svoje interese, iznalazei naine da ih ostvare. Sukob unutar jednoga drutva u ostvarivanju interesa odreenih drutvenih skupina moe se ispoljavati u svim oblastima ivota: u sportu (za sportski rezultat), u ekonomiji (za ekonomsku dobit), u politici (kao borba za vlast) itd. Mogu biti neoruani i oruani. esto se oruani sukobi dijele na one niskoga i one visokoga intenziteta. Najotriji sukob (konflikt) je rat, odnosno masovan i intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih struktura unutar jednoga drutva. U tom smislu se dogaaju i sukobi meu drutvima i meu dravama, a kao najradikalniji konflikt jeste rat, u kojem razliite politike strukture unutar jednoga drutva (graanski rat), ili razliita drutva (drave) oruanim sredstvima nastoje ostvariti svoje interese (meunarodni oruani sukob ili rat). DRUTVO NARODA - meunarodna organizacija koju su 1919. godine formirale sile pobjednice u I. Svjetskom ratu, sa zadatkom ouvanja mira u svijetu i rjeavanje sporova mirnim putem. Bez obzira na njihovo djelovanje dolo je do II Svjetskog rata. Organizacija Ujedinjenih naroda iz 1945. godine je nasljednik ideje Drutva naroda (v. Liga naroda). DRUTVENI POKRET - organizirano kolektivno djelovanje putem kojeg se u odreenoj konkretnoj povijesnoj cjelini klasni akter bori za drutveno vodstvo nad historicitetom. Pokret obiljeava protivnik protiv koga se bori I cilj za koji se bori Otud tri bitna obiljeja: 1. naelo identiteta u ime ega se borba vodi, tko smo "mi", 2. naelo suprotnosti protiv koga se vodi, tko je "drugi", 3. naelo totaliteta na kojem se terenu borba odvija, gdje se borimo DRAVA - u irem smislu teritorijalno okruena politika zajednica naroda i graana (dravljana), osnovni oblik politikog samoorganiziranog drutva u cilju zatite njegovih vitalnih politikih, ekonomskih i sigurnosnih drugih interesa. U uem smislu, organizacija vlasti koja slui za uvrenje i odbranu politikog i ekonomskog poretka oliena kroz vladajuu strukturu i dravni aparat koji djeluje u njeno ime i na ostvarivanju njenih funkcija. DRAVLJANSTVO - pravna veza izmeu fizike osobe i drave koja se sastoji od uzajamnih prava i dunosti. Stjee se na razne naine porijeklom, roenjem na dravnom podruju, naturalizacijom ,itd., a gubi otpustom, odricanjem, oduzimanjem i na druge naine. DRAVNA GRANICA - krajnja linija do koje see suverenitet odreene drave. Utvruje se u saglasnosti s pograninim, susjednim dravama meunarodnim sporazumima. Dravna granica moe se protezati kopnom, jezerom, rijekom, morem i zrakom. Dravnu granicu na kopnu predstavlja linija koja razdvaja teritoriju jedne od teritorije druge drave. Utvrivanje granica na terenu vri na osnovu graninog opisa, granine karte i fiksiranih taaka na kojima se vri prelamanje pravih linija. Na tim takama postavljaju se, kao granini biljezi, kamenje, male piramide od betona ili kamena, drveni stupovi, granine table ... DRAVNI UDAR - nelegalni nain promjene, preuzimanja vlasti u jednoj dravi, proveden najee upotrebom neke vrste sile. Vojni udar jeste dravni udar u kojem, u preuzimanju vlasti u jednoj dravi uestvuju cijele i dijelovi njenih vojnih snaga uz iju pomo jedna drutvena struktura (pa i vojni establiment) pokuava preuzeti vlast u vlastitoj dravi.

D
DIHAD - (arap.-per., gihad, cihad-nastojanje, tenja) ulaganje maksimalnih napora da se bude na putu pravednosti (na Boijem putu). Spominje se vie vrsta dihada i njegovih kategorija. Vlastiti dihad podrazumijeva strpljenje i smisao za savladanje linih potekoa, zatim dihad kao borba protiv munafika, te borba protiv silnika. Dihad se vodi srcem, jezikom-rijeju, znanjem, imetkom i u krajnjem fizikom silom. U svojem opem znaenju dihad jeste ulaganje truda i napora u zatiti dostojanstva: svojeg i drugih, zatim borba za odbranu porodice, imovine,

dakle kunoga praga, muslimana, brae po krvi-plemenu, nacije, naposlijetku i drave kao teritorijalno-politikog okvira njihova postojanja i opstanka.

E
EDUKACIJA - (lat. educare - odgojiti) odgoj, obrazovanje, razvijanje tjelesnih, umnih i moralnih sposobnosti. EGZEKUCIJA (lat. exsequi - izvesti, izvriti) prinudno izvrenje sudske presude, ovrha. Izvrenje smrtne presude, smaknue. EGZIL - (lat. exilium) progonstvo izvan domovine, prisilni boravak; mjesto gdje ivi prognanik. EGZODUS - (gr. exo - vani) iseljenje, naputanje neke sredine, osobito istup veeg broja ljudi iz neke zajednice, drutva. EKOCID - oblik genocida, odnosno genocidnog djelovanja usmjerenog na unitavanje prirodne okoline protivnika, biljnog i ivotinjskog svijeta kako bi se unitila ili razorila materijalna osnova njegovog opstanka; izraen i u toku agresije na BiH (v. genocid). EKOLOGIJA - (gr. oikos - kua, dom + logos - rije, govor) nauka o odnosu organizma spram okoline, nauka o nainu ivota, o odnosu ovjeka i drutva spram prirode. EKSELENCIJA (lat. excellens -uzvien, odlian, izvrstan) izraz kojim se oslovljavaju ministri, visoke vojne i politike linosti uobiajen u diplomatskoj praksi EKSHUMACIJA (lat. ex - iz + humus - zemlja) iskopavanje lea iz mezara, groba, radi sudskomedicinske istrage. EKSTRADICIJA (lat. ex - iz + tradere - predati, uruiti) izruenje okrivljene ili osuene osobe dravi koja to trai radi suenja ili izvrenja kazne. Izvrava se po zakonu drava i po meunarodnim ugovorima. EMBARGO - (panj. embargar) u meunarodnim odnosima prisilne mjere zadravanja javne i privatne imovine strane drave ili njenih dravljana, trgovakih brodova ili njihovih tereta upuenih u odreenu zemlju, zatim ostalih prevoznih sredstava, koje se poduzimaju protiv te zemlje od meunarodne zajednice ili grupe zemalja. Embargo znai i zabranu izvoza strategijskih sirovina, proizvoda i ratnog materijala. U novije doba primjenjuju se osobito kao zabrana uvoza oruja, te strategijskih i drugih materijala. Moe biti civilni i ratni, generalni ili opi i ogranieni, koji se odnosi samo na odreene vrste roba. Poduzima se obino, pred poetak rata i u ratu, a u odreenim situacijama i u miru. Civilni embargo, prema meunarodnom pravu, ima pravnu osnovu samo ako su ispunjeni svi uvjeti za represalije. Primjena embarga zapoela je u vrijeme kolonijalnih ratova. Danas, mjere embarga, kao vid sankcija prema odreenim zemljama poduzima i provodi uglavnom OUN, ali i druge meunarodne, regionalne i lokalne organizacije kao i pojedine drave samostalno prema drugim dravama. Embargo na uvoz oruja meunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini i lanici OUN na koju je izvrena oruana agresija od Srbije i Crne Gore, odnosno od meunarodno nepriznate tzv. SR Jugoslavije predstavljao je negaciju njenog prava na samoodbranu i u tome smislu presedan u meunarodnom pravu i u povijesti OUN koji se kosi i sa elementarnim principima ove organizacije. Brojni pravni strunjaci smatraju ga nelegalnom mjerom. EMIGRACIJA - (lat. emigrare - iseliti se) svi iseljenici (emigranti) koji ive u nekoj zemlji, odnosno svi emigranti jedne zemlje koji ive u drugoj zemlji ili zemljama. Moe biti ekonomska i politika, a u odnosu na zemlju maticu, lojalna i neprijateljska. Neprijateljska emigracija se regrutira iz politikih redova i kriminalaca. Politiki emigranti, koji pod raznim utjecajima postaju neprijatelji bive domovine, nazivaju se ekstremna emigracija. ENKLAVA - (gr. en - u + clavis -klju) dio dravnog teritorija odvojen od matice zemlje podrujem neke druge drave ili vojnim snagama agresora, etnika, jezika ili kakva druga skupina odvojena od svoje glavnine.

ENTITET - (lat. ens - onaj koji jeste, bitnost, sutina, vanost) - posebnost, zasebnost. Pojam tek odnedavna u politikoj upotrebi. Bosna i Hercegovina - drava dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska. ESKALACIJA - proirenje sukoba izmeu dva protivnika. Vojnopolitika kategorija koja podrazumjeva porast zategnutosti odnosa, te zastraivanje i intenzivranje konflikata izmeu dvije strane. U ratu znai proirivanje obujma i estine ratnih djelovanja. Bliska pojmu agresije. EVAKUACIJA - (lat. e ... + vacuus -prazan) iseljavanje stanovnitva ili izvlaenje pripadnika oruanih snaga i materijalnih dobara sa ugroene teritorije u nove rejone radi zatite od neprijatelja, a u mirnodopskim uvjetima od elementarnih nepogoda, veih epidemija i sl. U oruanim snagama odnosi se, u prvom redu, na povrijeeno i oboljelo ljudstvo, materijalna sredstva, stoku i ratne zarobljenike, a izvan oruanih snaga, na stanovnitvo, proizvodne kapacitete, stoku, imovinu svih vrsta, transportne kapacitete itd. Dijeli se na: sanitetsku, veterinarsku, materijalnu, evakuaciju privrede, evakuaciju stanovnitva. Planiraju je, organiziraju i provode nadleni organi. Treba je skladno kombinirati sa zatitom evakuiranog stanovnitva koje podrazumijeva i evakuaciju potronih materijalnih dobara neophodnih za ivot. EVROPSA UNIJA - (eng. European Union) specifina meunarodna organizacija formirana Ugovorom o Evropskoj uniji koji je zakljuen u Mastrihtu (Holandija) 7. februara 1992. godine izmeu do tada 12 lanica Evropske zajednice: Belgije, Holandije, Francuske, Danske, Grke, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, panije, Portugala, Njemake, Luksemburga i Italije, a od januara 1995. godine jo i Finske, vedske i Austrije. Osnovu Ugovora ine odredbe o Evropskim zajednicama (Evropska zajednica za ugalj i elik, Evropska ekonomska zajednica, Evropska zajednica za atomsku energiju) o saradnji u zajednikoj spoljanjoj i sigurnosnoj politici, te saradnji u oblasti pravosua i unutarnjih poslova drava lanica. Ciljevi Unije su prvenstveno u slijedeem: podsticanje privrednog razvoja, bez unutarnjih granica, jedinstvena moneta, zajednika spoljna i sigurnosna politika, zatita prava graana svih lanica, saradnja u oblasti pravosua i unutarnjih poslova itd. Evropski savjet je osnovno politiko tijelo koje prua podsticaj za razvoj Unije i utvruje ope politike smjernice. ine ga efovi drava ili vlada lanica kao i predstavnici Komisije. Komisiju ini 20 lanova (komesara) koji se biraju po osnovu svojih izrazitih sposobnosti. Iz svake lanice mora biti najmanje jedan, a najvie dva lana Komisije. Sud pravde sa sjeditem u Luksemburgu se sastoji od 13 sudija. Stara se o potivanju prava u tumaenju i primjeni Ugovora, ocjenjuje zakonitost akata organa Unije (Zajednice), rjeava sporove izmeu lanica, ali i lanica i pravnih i fizikih lica itd. Evropska unija ima i druge organe kao to su Ombudsman, Finansijski sud, Komitet regiona itd. Sjedite Unije je u Briselu (Belgija). EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA - (engl. Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) opeprihvaen naziv za Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, zakljuenu izmeu lanica Savjeta Evrope u Rimu 4. maja 1950. godine, dopunjenu sa vie protokola. Konvencija titi osnovna ljudska prava, pravo na ivot, pravo na sigurnost i slobodu linosti, pravo na nepristrasan sudski postupak, pravo na svojinu itd. Centralna institucija za mehanizme zatite ljudskih prava je Evropski sud za ljudska prava. EVROPSKE ZAJEDNICE - (engl. European Communities) naziv za tri regionalne evropske meunarodne organizacije: 1) Evropska zajednica za ugalj i elik, 2) Evropska ekonomska zajednica (EEZ) 3) Evropska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM). Evropska zajednica za ugalj i elik zasnovana je po ugovoru potpisanom u Parizu 1951. godine, a po tom su ugovorima potpisanim u Rimu 1957. godine osnovana Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju. Narednim ugovorima (iz 1965, 1967, 1985, 1991) a posebno onim iz Mastrihta o Evropskoj uniji, zajednice su jednoznano nazvane "Evropska zajednica" (EZ).

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA - (engl European Court of Human Rights) sudsko tijelo osnovano po Konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950). lanove suda bira Parlamentarna skuptina sa liste nominiranih lica od svake od lanica Savjeta Evrope.Presude Suda su obavezujue za sve lanice Savjeta Evrope, a njegove nadlenosti se proteu na sve sluajeve koji se tiu tumaenja i primjene Konvencije i protokola uz nju. Sjedite Suda je u Strazburgu (Francuska) (v. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava, Savjet Evrope). EVROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA - regionalna zajednica zapadnoevropskih drava (Male Evrope), stvorena 1957. godine, radi ekonomske integracije, stvaranja zajednikog trita i stabilnosti privrede.

F
FAIZAM - (lat. fasces-sveanj, snop iblja sa sjekirom u sredini) Simbol koji su nosili liktori pred konzulima u starom Rimu kao znak vrhovne vlasti ovoga carstva, kao obiljeje njegove snage; u odnosu na tu simboliku, a po devizi: Rimljani, zbijte se jedan do drugoga, kao iblje u snop, jer je snop nesalomljiv u odnosu na svaki prut pojedinano). Faizmom je otuda nazvana totalitarna politika doktrina, doktrina nasilja i praksa ekstremnih ovinistikih pokreta, karakteristina po mjeavini diktature i socijalne demagogije, sa ciljem irenja ivotnog prostora za jednu naciju (rasu) na raun drugih. Izvorno je nastala u Italiji (u Rimu), gdje su 1921. godine savezi nacionalistikih grupa ustanovili Nacionalnu faistiku stranku, kojoj se 1923. godine pridruilo i italijansko udruenje nacionalista. Voa stranke je bio B. Musolini. Osnovna ideja italijanskoga faizma jeste: na temeljima staroga Rimskoga carstva, ne birajui sredstva, formirati novu, veu i snanu imperiju. U Njemakoj je 1933. godine vlast osvojila nacionalsocijalistika partija na elu sa A. Hitlerom, a 1940. godine je potpisan Trojni pakt izmeu Italije, Njemake i Japana, triju drava voenih slinim idejama irenja ivotnog prostora najgrubljim oblicima nasilja nad drugim dravama i narodima. U narednom periodu Drugoga svjetskoga rata prikljuili su im se dravni reimi i nacionalistiki pokreti pojedinih zemalja, naroito iz Evrope. Iako je izvorno potekao sa tla Italije, izraz faizam" se u politici, praksi, pa i u nauci (znanosti), koristi kako bi se njime oznaio teror, neogranieno nasilje, kao sredstvo za postizanje ciljeva, najee u ime neke nacije, sve do 1945. godine. Neofaizmom (novi faizam) se danas esto oznaava politika i praksa organizacija, koje poslije Drugoga svjetskoga rata tee za uspostavom reima, metodama po uzoru na italijanski faizam i njemaki nacionalsocijalizam. U suvremenom dobu prepoznatljiv je, u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno SR Jugoslaviji, a naroito je u odnosu na dogaanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, te Kosovu, doao do izraaja od 1991. godine pa nadalje. FEDERACIJA - (lat. foedus - savez) savezna drava, oblik dravnog ureenja sloene drave (dravne zajednice) u kojem su lanice meusobno tijesno povezane u federativnu (saveznu) dravu saveznim ustavom, pri emu svaka od njih zadrava istodobno, u odreenoj mjeri, i vlastitu samostalnost. Mnoge sloene dravne zajednice u svijetu ureene su na federalnim osnovama tj. kao federacije. FETIIZAM - (franc. fetiche) kult fetia, idolatrija i pretjerano ili praznovjerno divljenje nekoj osobi ili stvari (novac, pojedini predmeti, oruje itd.) FISIJA - dioba, u nuklearnoj fizici izraz za cijepanje atoma, pri kojem se oslobaa ogromna energija. FORMACIJA - (lat. formare - oblikovati, obrazovati) precizno odreen organizacijski sastav oruanih snaga, jedinica, ustanova, komandi i tabova. Obuhvaa broj i strukturu kadrova prema ulozi i zadacima, njihov profil, naoruanje i opremu, kao i meusobne odnose na principima vojne hijerarhije i subordinacije. Njome se ostvaruje veliina i stepenovanje jedinica, olakava rukovoenje i komandovanje, obuka i snabdijevanje, kao i upotreba oruanih sastava. Prema sadraju moi biti lina i materijalna, a prema namjeni ratna, mirnodopska, privremena posebna.

FRONT - (lat. frons - elo, proelje) u najirem vojnom znaenju - prostor (zona, pojas, zemljina linija) na kojoj se vodi oruana borba, bez obzira na veliinu jedinica, upotrijebljena sredstva, geografske i druge objekte, vrijeme itd. U borbenom poretku - dio snaga i zemljini prostor na kojem se vodi borba. Moe biti spoljnji, unutranji i obrnuti. U zbornom ili borbenom poretku strana stroja-poretka u koju su okrenuta postrojena lica, grla i vozila ili borbeni raspored vojske usmjerene ka neprijatelju. Front se naziva i strategijska grupacija (sastav) jaine 3-6 armija. Odgovara mu naziv - grupa armija.

G
GENOCID - (gr. genos - rod, narod + lat. occidare: unitavati) potpuno ili djelimino istrebljenje neke nacionalne, etnike, rasne ili vjerske grupe ljudi. Proglaen je meunarod nim zloinom. Zloin koji moe imati formu sljedeih akata, bilo da su izvreni u toku mira ili rata, sa namjerom unitenja, u cijelosti ili dijelom nacionalne, etnike, rasne ili religijskegrupe: a) ubijanjem lanova grupe b)nanoenjem tekih tjelesnih ili mentalnih oteenja pripadnicima grupe) c)organiziranim nametanjem grupi uvjeta ivota sraunatih da izazovu fiziko unitenje u cijelosti ili dijelom d) nametanjem mjera usmjerenih da spri jee roenja u okviru grupe e) nasilnim premjetanjem djece iz jedn grupe u drugu grupu. Genocid ukljuuje preuivanje o izvoenj genocida, direktno i javno stimulisanje u pravcu izvrenja genocida, pokuaj izvoenja genocida i sauesnitvo genocidu. Ako je izveden tokom rat genocid je ratni zloin. GEOPOLITIKA (gr. geo - zemlja, tlo + polis - drava; politikos -dravni, javni) pravac u shvatanju politike geografije, nain shvatanja ove discipline i pristupa nekima od njenih osnovnih problema. Kao pseudonauna teorija i politika koncepcija utemeljuje se na konzervativno-teorijskom uvjerenju da odreeni geografski inioci, osobito teritorij, klima i dr. presudno utjeu na politiku organizaciju drutva i formiranje oblika drave, a koji se javlja od antikih vremena do danas. Nauno tj. vrijednosno, ali ne i politiki neutralno, pojam geopolitike koristi se kao sinonim politike diferencijacije izmeu razliitih dijelova i regija svijeta i globalne strategije i koncepcije drava u formulaciji, ostvarivanju i zatiti svojih interesa u svjetskom prostoru ili na pojedinim njegovim dijelovima (npr. politika SAD ili Rusije prema Balkanu; politika susjednih drava prema RBiH, naroito od 1992 do 1995. godine). Geopolitika stajalita su dijelom ugraena i u velikosrbijanski koncept po kojem je izvrena agresija na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, pod geslom "svi Srbi u jednoj dravi. GEOSTRATEGIJSKI POLOAJ - skup geografskih i strategijskih inilaca koji odreuju poziciju neke drave, regiona i si. Ti faktori jesu unutarnji i vanjski, a elementi su im: veliina dravne teritorije, njene geografske karakteristike, klima, vojni potencijali, poloaj u odnosu na susjede i njihove vojno-politike interese itd. GERILA - (panj. guerilla - mali rat) oblik spontanog ili organiziranog oruanog otpora stanovnitva jedne zemlje protiv agresora, okupatora ili postojeeg sistema vlasti. Najee ima progresivno drutveno znaenje. U vojnom pogledu, karakteriziraju je djejstva malih oruanih grupa i jedinica, veoma pokretljivih i raznoliko naoruanih, uz najiri oslonac na narod. Strategijski joj cilj nije osvajanje i uvanje teritorije po svaku cijenu, ve unitavanje, dezorganiziranje i demoralizacija protivnika svakodnevnim manjim akcijama. S obzirom na nepovoljan odnos snaga i inferiornost u naorunju i ratnoj tehnici, pripadnici gerile izbjegavaju frontalne sukobe, najee djeluju prikriveno, iznenadno, nou i pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. U borbi se najvie slue prepadima i diverzijama. Termini gerila i gerilski rat upotrebljavaju se i kao sinonimi za partizanski rat i pokret otpora. Meunarodno pravo priznaje

gerilu kao oblik oruane borbe povodei ga, naravno, pod odreene norme, kao i ostale vidove voenja rata. GERILAC - pripadnik gerile, pokreta otpora ili oslobodilakog pokreta sve dok taj pokret ne dobije karakteristike oruanih snaga i ne zaposjedne odgovarajui teritorij (v. gerila). GETO - (ital. guetto) u srednjem vijeku pa do kraja Drugog svjetskog rata (na prostorima faistikih vlasti) dijelovi grada (etvrti) odreene za ivot idova (Jevreja) izvan kojih nisu imali pravo stanovati. Openito, diskriminacija prema nekoj rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj skupini primijenjena kroz izolaciju sa zabranom kretanja. GRAANIN - u meunarodnom politikom smislu svaki dravljanin koji uiva odreeni skup graanskih i dravnih (politikih) prava, pripadnik graanskog ili civilnog drutva, civil, privatna i javna (politika) osoba sjedinjena u jednoj linosti. GRAANSKI RAT - masovan i intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih struktura (nacionalnih, socijalnih, politikih, klasnih i drugih antagonistikih drutvenih grupa) unutar jedne drave. Javlja se kao posljedica nagomilanih i nerijeenih drutvenih protivrjenosti. Dosta esta pojava u historiji ljudskog drutva. Kao najpoznatiji graanski ratovi ostali su upameni ustanci robova u Rimu, seljaki ratovi u srednjem vijeku, Francuska revolucija (1789-1793), ameriki graanski rat (1861-1865), graanski rat u Rusiji (1917-1920), paniji (1936-1939) itd. Odlikuje se velikom otrinom i bez-obzirnou, rijetko se zavravaju kompromisom. Meunarodno ratno pravo regulira ovu pojavu tek u novije vrijeme (npr. Mala konvencija u sklopu enevskih konvencija iz 1949. godine). Da bi se izbjegle meunarodne sankcije u novije vrijeme se i neke klasine agresije pojedinih drava na druge drave u cilju tobonje zatite pripadnika svojih etnikih skupina, nastoje predstaviti kao graanski rat u tim dravama. Eklatantan primjer pokuaja takve obmane meunarodne javnosti jeste i srbijansko-crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu izvrena sa ciljem vlastitog teritorijalnog proirenja, a koja se od agresora predstavlja kao graanski rat u naoj zemlji. Historijski promatrano, graanski rat se najee javljao kao oblik borbe za vlast i hegemoniju unutar jedne drave. GRANICA (dravna) - linija razdvajanja podruja, teritorije dviju drava, dopunjena zamiljenom ravninom koja pada okomito na tlo ili vodenu povrinu nastavljajui se u dubinu zemlje ili vode. Granica, dakle, razdvaja ravninom i linijom dvije drave u zraku, na tlu (vodi) i ispod povrine tla (vode). GRB - simbolino obiljeje drave, naroda, pokreta, grada, pojedine linosti itd. kojim se figurativno izraavaju racionalni i iracionalni motivi opeg povijesnog, politikog, religijskog, geografskog i drugih sadraja. GUBICI - ljudstvo, tehnika materijalna sredstva i ivotinje izbaeni iz stroja zbog ratnih djejstava. Mogu biti u oruanim snagama i van njih (civilno stanovnitvo, privreda, kulturna dobra itd.). Prema prirodi nastanka dijele se na borbene i neborbene, a prema posljedicama, na stalne (nepovratne), i privremene (povratne). U borbene spadaju gubici, koji su posljedica djejstava protivnikovih borbenih sredstava (ubijeni i umrli od rana, povrijeeni, zarobljeni, nestali ljudi i ivotinje, odnosno unitena, oteena, zaplijenjena i nestala materijalna sredstva). U neborbene spadaju svi gubici koji nisu neposredna posljedica borbenih djejstava (umrli i oboljeli, povrijeeni i umrli od udesa i elementarnih nepogoda, oteena materijalna sredstva uslijed upotrebe i kvarova, oboljela stoka itd). Stalni (nepovratni) gubici obuhvaaju mrtve, ratne zarobljenike, bjegunce i one za iju se sudbinu ne zna, uginulu, zaplijenjenu i nestalu stoku, unitena i zaplijenjena materijalna sredstva. Privremeni (povratni) gubici se, obino, ponovo ukljuuju u jedinicu (ranjeni i oboljeli nakon lijeenja i tehnika materijalna sredstva poslije oporavke i si.). Privremeni gubici ljudstva u oruanim snagama ili graanstvu, koje zbog povreda ili oboljenja mora da napusti dunost i dobije medicinsku pomo nazivaju se i sanitetski gubici.

H
HEGEMONIZAM (gr. hege-monemo - vodim, vladam, zapovijedam) prevlast, i politika i druga dominacija jedne nacije, drave, klase, stranke nad drugima. Propau Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata pao je i srpski hegemonizam kao tipian primjer politike i svake druge dominacije i majorizacije veinskog srpskog naroda ostalim narodima u toj unitarnoj i centralistikoj dravi. Nakon rata on se ponovo pokuao instalirati u novoj saveznoj i federalnoj dravi te je, u nekoliko navrata bio jedan od osnovnih kljunih uzroka velikih politikih potresa i kriza bive SFRJ. Inscenacijom i proizvodnjom politike krize kao metoda svog nametanja nad ostalim narodima i republikama u sastavu SFRJ i ostvarenjem ciljeva vlastite dominacije nad drugima, velikosrpski hegemonisti posluili su se posljednji put 1991. godine toje bilo i uzrokom raspada bive SFRJ. HELSINKI WATCH - Odjeljenje Human Rights Watch za Bosnu iHercegovinu. Bavi se zatitom ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini. Izdava knjige "Ratni zloini u Bosi Hercegovini" u kojoj je pored detaljnog izvjetaja o poinjenim ratnim zloinima u Republici Bosni Hercegovini, prozivanjem Ujedinjenih nacija, pokrenuta inicijativa za ustanovljenje Meunarodnog suda za ratne zloine poinjene na prostima bive SFR Jugoslavije (v. Hum Rights Watch, Helsinki parlament graana). HIJERARHIJA - (gr. hieros - svet + archo - vladam) u vojnom smislu, vertikalni odnos i raspored nadlenosti u procesu komandovanja i rukovoenja koji se odlikuju vertikalnom meuzavisnou komandnih nivoa, pri emu svaki nivo ima i odreenu slobodu inicijative i akcije u okviru globalnog cilja. Kao princip organizacije, osim u oruanim snagama, veoma je izraen i u javnoj (dravnoj) upravi osobito u sistemima centralizirane vlasti, te u jo nekim oblastima i slubama. HIMNA - (gr. hvmnos - hvalospjev u ast boga u Staroj Grkoj) reprezentativna pjesma, najee drave, koja se pjeva i svira u sveanim ili slubenim prilikama. U ovom znaenju pojavljuje se krajem osamnaestog stoljea. HOLOKAUST - (gr. holos - itav + kaustos - spaljen) kod Starih Grka i Rimljana rtva paljenica, i rtva koja se prinosila bogovima i pokojnicima spaljivanjem rtvenog dara (obino ivotinje). Pojam koji se obino oznaava veliina i grozote faistikog zloina osobito nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, ali i pripadnicima ostalih naroda (masovo spaljivanja rtava)... te, u prenesenom smislu, sinonim za mnoge ratne zloinake bezonosti i bezobzirnosti. U tu svrhu u koncentracionim logorima za Jevreje bili su izgraeni i posebni krematorijumi, sa ciljem unitavanja tragova zloina. U agresiji na Bosnu i Hercegovinu velikosrpski agresor primjenjivao je i elemente spaljivanja ivih ili ve usmrenih rtava. HUNTA (vojna) - najvii vojni organ koji je uzurpirao dravnu vlast (najee vojnim dravnim udarom). Naziv se najee koristi za vojne reime u Latinskoj Americi poslije Drugog svjetskog rata, ali se njime openito oznaava i svaka vrsta urote, zavjere u borbi za vlast.

I
IDEJA - (gr.) misao, opi pojam o nekom predmetu ili pojavi, osnovni plan za djelovanje, krajnji cilj neke akcije (pa i vojne). IDEOLOGIJA - (gr. idea - vid, lice, osnova, predodba, slika .... + logos -rije, govor) izraz, oblik odreene strukture svijesti i njoj primjerenog djelovanja; uzdizanje odreenih individualnih ili grupnih interesa i ciljeva na razinu najviih opih vrijednosti (njihovo poopenje). ILEGALAN - (lat. in - ne + lex- zakon) nezakonit, protivzakonit, tajan, skriven. IMIGRACIJA - (lat. immigrare - useliti, useljavati) useljenje u stranu zemlju; suprotno od emigracija (v. migracija).

IMPERATOR (lat. imperare -zapovijedati, gospodariti, vladati ....) car, gospodar, vrhovni zapovjednik; onaj koji nad svima u dravi vlada, a da ne polae odgovornost za to jer nad njime niko ne vlada (izraz iz vremena Staroga Rima: vojskovoa, vrhovni zapovjednik vojske). INCIDENT (lat. incidere - upasti, nagaziti, navaliti) upadica, nezgodan sluaj, nemio dogaaj, manji sukob, izgred. Isto u vojnom smislu. INDOKTRINACIJA - (lat. in - u + doctrina - uenje, teorija, teza, nauka) prihvaanje, usvajanje osnovnih elemenata neke doktrine, teorije, uenja. U prenesenom i uobiajenom smislu: nasjedanje, upadanje u zamku strane, najee neprijateljske ideologije i propagande, prihvaanje i usvajanje njenih stavova, sugestija i poruka kao i, u manjoj ili veoj mjeri, ponaanje i djelovanje u skladu s tim. INFORMACIJA - (lat. informare -dati oblik, oblikovati, predoiti) obavijest, izvjetaj, podatak. U informatici i kibernetici podaci koji se pohranjuju u memorijama elektronikih raunala i upotrebljavaju za reguliranje i automatsko upravljanje strojeva. U novinarstvu (urnalistici) osnova novinarske djelatnosti, jedan od prvih osnovnih oblika urnalistikog izraza. U vojsci osnova za procjenu situacije i planiranje vojnih aktivnosti. INTERNACIJA - (lat. inter - meu, izmeu ... + natio - rod, pleme ....) potpuno ili djelimino oduzimanje slobode kretanja graanima, dravljanima neprijateljske drave zateenim u ratnom stanju ili civilima prilikom zaposjedanja tueg teritorija u ratu. Meunarodno pravo (enevske konvencije) odreuju zatitu interniranih lica. INTERNACIONALIZIRANI UNUTRANJI ORUANI KONFLIKT - nemeunarodni (unutranji) oruani konflikt moe postati internacionaliziran ukoliko (a) odreena drava prizna pobunjenike kao zaraenu stranu; (b) jedna ili vie drava se ukljue pomaui jednoj od strana svojim vlastitim oruanim snagama; (c) dvije inostrane drave interveniu svojim oruanim snagama, pri emu svaka od njih pomae razliitu stranu. Ne postoji jednostavan, nedvosmislen odgovor na rezultirajue probleme, zbog postojanja pravnog uslonjavanja i nedostatka specifinih meunarodnih odredbi za ovu vrstu konflikta. IREDENTIZAM - (ital. irredento -neosloboen, onaj koji je pod tuom vlau) pokret za otcjepljenje dijela dravnog teritorija s preteno jednim narodom u cilju prikljuenja, odnosno ujedinjenja sa susjednom dravom u kojoj ivi veinski dio istog naroda. INTERPOL (engl. International police - Meunarodna policija) meunarodna organizacija za saradnju drava u spreavanju i otkrivanju krivinih djela i progon njihovih-poinilaca. Osnovana je u Beu 1923. godine kao Meunarodno policijsko udruenje, a reorganizirana u Parizu 1946. godine i preimenovana Meunarodnu komisiju kriminalistike policije sa sjeditem u Saint Cloud (Francuska ). INVAZIJA (lat. invadere - provaliti, prodrijeti, napasti) nasilni prodor oruanih snaga jedne ili vie drava (koalicije, vojnog bloka) na teritorij druge zemlje radi njenog zauzimanja, okupacije ili realizacije drugih politikih, ekonomskih ili vojnih ciljeva. Vri se naglo i odluno jakim snagama sa kopna, mora ili zraka ili pak kombinirano. Prema meunarodnom pravu ne priznaje se kao nain stjecanja novih teritorija, ali se u toku njenog trajanja primjenjuju odredbe ratnog prava. IZBJEGLICE - (izgnanici, muhadiri, prognanici) - lica koja su, iz razloga straha i nesigurnosti, pojedinano ili kolektivno, spontano ili organizirano napustila svoju zemlju zbog politikih, ekolokih, nacionalnih, vjerskih i inih razloga ili zbog ratnih djejstava da bi se sklonili od likvidacije ili zarobljavanja. Drava koja ih prihvaa smije prema njima provoditi bilo oblik diskriminacije i duna im je osigurati sva prava koja uivaju nastanjeni na njenoj teritoriji. Imaju pravo na stjecanje imovine i na zatitu, kao i graani zemlje u koju su se nastanili a, prema mogunostima drave koja ih prihvati, i pravo na zaposlenje, socijalno osiguranje i zatitu, kao i na stan i kolovanje. Duni su da se pokoravaju pravnom poretku drave zatitnice, da potuju njene zakone i propise, a u suprotnom moe im biti otkazano gostoprimstvo, odnosno mogu biti protjerani, ali ne u zemlju u kojoj bi njihova sigurnost bila iznova ugroena. Status izbjeglice

prestaje povratkom u zemlju iz koje su izbjegli ili stavljanjem pod zatitu zemlje svog porijekla, stjecanjem novog dravljanstva ili zatite neke tree drave. Poloaj izbjeglica ureen je raznim meunarodnim aktima.

J
JALTSKA KONFERENCIJA - konferencija odrana na Jalti (Krim) od 4. do 11. februara 1945. godine, uz uee tri vodee sile: Sjedinjene Amerike Drave (Ruzvelt), Velika Britanija (eril) i SSSR (Staljin). Konferencija se bavila, pored ostaloga, neminovnim porazom Njemake, kontrolom nad ovom dravom, organizacijom Ujedinjenih nacija, Evropom, a naroito Poljskom i Jugoslavijom itd. JAVNA ISPRAVA - pisani dokaz koji je u propisanom obliku izdao ili potvrdio nadleni dravni organ ili organizacija u poslovima koje vri na osnovi javnih ovlaenja, a koji je sastavljen radi konstatiranja odreenih injenica ili pravnog posla. Upotrebljava se u raznim odnosima i situacijama ( v. vojna knjiica pripadnika Oruanih snaga RBiH). JEDINICA (vojna) - dio oruanih snaga, vojske, armije, organiziran u jednu cjelinu radi lake obuke, upotrebe, komandovanja, snabdijevanja .... Svaku jedinicu ine: ljudstvo (vojnici i komandni kadar), naoruanje i oprema. Prema veliini mogu biti taktikog, operativnog i strategijskog nivoa, a prema namjeni: osnovne i specijalne, rodovske itd. JURISDIKCIJA - (lat. jus-pravo, pravna znanost + dicere-govoriti) sudska nadlenost, pravo suenja, teritorij (oblast) na koji se prostire to pravo.

K
KALIBAR - (gr. arap. kalib od gr. kelytos - oblik, obrazac ....) prenik cijevi oruja mjeren u voitu projektila. Kod iljebljenih cijevi, mjeri se izmeu dva suprotna udubljena polja. Izraava se u milimetrima. Kod specijalnih konusnih i konusno-cilindrinih cijevi, kalibar se oznaava sa dva broja: prvi oznaava kalibar na poetku vodita, a drugi u ustima cijevi. Osnovna je karakteristika vatrenog oruja. U nekim zemljama koristi se i kao jedinica mjere za duinu cijevi. KAMIKAZA - (jap. Kami - boanstvo uope, plemi, aristrokat) prema ciklonu koji je u 13. stoljeu spasio Japan od invazije mongolskog brodovlja, naziv za japanskog pilota-samoubojicu koji je, u Drugom svjetskom ratu, zajedno sa avionom, neposredno udarao u cilj (obino na neprijateljsko brodovlje) rtvujui vlastiti ivot i unitavajui avion samo da bi unitio neprijatelja. Izraz vrhunske hrabrosti i samoportvovanja vojnika-borca u ratu koji je postao simbolom odanosti i patriotizma ratnika koji ostvarenjeciljeva borbe stavlja ispred vrijednosti vlastitog ivota. KAMPANJA - (franc. compagne-borba, vojni pohod) u nekim armijama svijeta i NATO-u, vojni pohod, niz planiranih i borbenih djelovanja (i operacija) koja se vode na nekom ratitu u odreeno vrijeme, radi ostvarivanja strategijskog cilja. KAMUFLAA - (franc. camoufle -preruiti se) nain maskiranja i prikrivanja bojenjem sredstava i objekata, uniforme, vozila, aviona, brodova, zgrada i dr. u vidu vie raznobojnih pjega kojima se objekat prividno deformira i prilagoava koloritu neposredne okoline, te postaje tee uoljiv za neprijatelja. Osim boje, za kamuflau se koriste i druga priruna (trava, granje, drvee) i vjetaka sredstva, kao to su razliite vrste mrea, navlaka na borbene objekte i borbena vozila itd. KANTON - (franc. canton - mala administrativno-teritorijalna jedinica) oblik administrativnoteritorijalne ili teritorijalno-politike organizacije i podjele teritorija (podruja) u nekim dravama (npr. vicarska, Francuska, Belgija) sa veim ili manjim stupnjem politike i drugih vidova

samostalnosti i autonomnosti, zavisno od sistema koncentracije i centralizacije, odnosno dekoncentracije i decentralizacije dravne vlasti. U prenesenom znaenju veleupa, kotar ili srez, oblast, okrug, podruje. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najvii i najiri oblik politiko-teritorijalne organizacije i podjele teritorija Federacije - federalna jedinica koja, skladno principima dekoncentracije i decentralizacije vlasti na temeljima Ustava Federacije ima vlastito zakonodavstvo te, u skladu s tim i demokratskim principima dravnog i drutvenog ustrojstva, i odreeni stupanj politike i ostalih vidova samostalnosti i autonomnosti. KAPITULACIJA - (lat. capitulare -sporazumjeti se) po ratnom pravu, sporazum zakljuen izmeu ovlaenih predstavnika, drava, oruanih snaga, strana u sukobu, o obustavljanju ratovanja pod osnovnim uvjetom da poraena strana poloi oruje. Ovaj sporazum redovno sadri i druge uvjete (predaju trupa, utvrenja, ratnog materijala itd.) Razlikuje se od predaje, koja predstavlja faktiko stanje polaganja oruja. Moe biti uvjetna i bezuvjetna. KARTOGRAFIJA - (gr. charte -papir, hartija + grafa -piem) tehnika vjetina izraivanja i reproduciranja geografskih, topografskih, pomorskih i drugih karata; nauka koja se bavi metodima obraivanja kartografskih dokumenata (v. vojna geografija, v. topografija). KASARNA - (franc. caserne) zgrada ili vie zgrada sa zajednikim krugom za stanovanje, obuku i ivot vojnih jedinica i smjetaj pripadajueg im naoruanja, municije, materijalno-tehnikih i drugih borbenih sredstava. Njen kompleks sadri, u pravilu, i niz funkcionalnih objekata kao to su: zgrada komande, stambeni objekti vojnika, vjebalita i tereni za sport, park tehnikih sredstava, objekti opeg standarda, pomoni energetski objekti, objekti za zdravstvenu zatitu itd. KOALICIJA - (lat. coalescere - srasti svezati se) politiki ili vojni savez drava koje djeluju protiv jedne ili vie drugih drava (npr. Antanta, anti-hitlerovska koalicija i dr.). Udruivanje politikih partija radi ostvarenja nekog programa ili stvaranja koalicione vlade. KOLABORACIONIST (lat. cum, con - s, sa, sa + tabor - rad) osoba koja, izdajui interese vlastite drave, surauje s okupatorom. Termin latinskog, odnosno francuskog porijekla nastao poetkom Drugog svjetskog rata kao naziv za suradnika faistikih organizacija. U francuskom narodu i pokretu otpora tako su imenovani izdajnici i saradnici njemakog okupatora da bi se taj pojam, tokom rata, proirio i bio prihvaen i u ostalim zemljama antifaistike koalicije. KOMANDOSI - (engl. commando) pripadnici specijalnih vojnih formacija u veini armija zapadnih zemalja i nekim nacionalnooslobodilakim , pokretima za borbena djejstva u pozadini protivnika. Najee primjenjuju diverzije, prepade, sabotae, kidnapirale itd. Preteno su naoruani lahkim pjeadijskim naoruanjem, hladnim orujem i diverzantskim sredstvima to, u konkretnijem smislu, zavisi od sluaja do sluaja, tj. od namjene jedinica, vrste zadataka, armije ili pokreta u ijem sastavu djeluju itd. KONCENTRACIONI LOGOR - (lat. cum, con - s, sa, su + centrum - sredite; njem. Lager smjetaj, skladite ....) mjesto masovnog zatoenja civilnog stanovnitva koje se, po pravilu, vri bez redovnog sudskog postupka i na neodreeno vrijeme. Masovnija praksa njihovog organiziranja poela je za vrijeme Prvog svjetskog rata. Izmeu dva svjetska rata faistiki reimi Italije, Njemake i panije formirali su konclogore za svoje politike protivnike a Kraljevina Jugoslavija zapoela je istu praksu 1939. godine otvaranjem konclogora u Bilei, na Banjici u Beogradu, u Niu, Sremskoj Mitrovici itd. u koji su, najveim dijelom, zatvarani komunisti i njihovi simpatizeri. Ova praksa nastavljena je i razvijana tokom itavog Drugog svjetskog rata. Konclogori postali su simbol ljudske bestijalnosti, masovnih stradanja i gubilita ljudi i naroda, mahom nedunog i nevinog civilnog stanovnitva. uveni su i po zlu poznati njemaki faistiki konclogori u Aushwitzu, Dahauu, Mathausenu, Buchenwaldu, Majdanpeku i dr., kao i logori u Jasenovcu, Staroj Gradiki, Banjici, Poarevcu, Bilei i drugim mjestima diljem bive Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata. Praksa osnivanja koncentracionih logora nastavljena je, naalost, od srbijansko-crnogorskog agresora na Bosnu i Hercegovinu, i to sa istovjetnim metodima muenja i likvidacije ljudi. U svijesti Bonjaka i Hrvata koji su bili u njima zatoeni i mueni, ostat e zadugo upameni Omarska i Keraterm kod Prijedora, te brojni drugi logori koje je agresor

osnovao na privremeno zauzetom teritoriju Bosne i Hercegovine. Od 1993. do 94. godine, Hrvatska vojska i Hrvatsko vijee obrane, organizirali su logore za Bonjake u Hercegovini. KONFEDERACIJA (lat. kon - s, sa, su + foedus - savez) sloena dravna zajednica nastala na osnovu ugovora dvije ili vie samostalnih drava u kojoj svaka drava lanica zadrava u potpunosti svoju samostalnost i suverenost povjeravajui, prema ugovoru, dio vlastitih poslova i nadlenosti (npr. poslovi odbrane, vanjski i dio unutarnjih poslova - policija, monetarni i drugi slini poslovi) zajednikim konfederalnim organima, prenosei ih dogovorno na te organe. KONFERENCIJA O EVROPSKOJ SIGURNOSTI I SARADNJI KESS - Konferencija efova drava 33 evropske zemlje, SAD i Kanade, odrana 1975. (30. jula do 1. augusta) u Helsinkiju, a posveena pitanjima sigurnosti i suradnje u Evropi. Zavrena je potpisom zavrnog akta koji sadri dokumente o pitanjima koja se tiu sigurnosti u Evropi, sigurnosti na Mediteranu, ekonomskoj i nauno-tehnikoj suradnji i zatiti i unapreenju ovjekove sredine, o suradnji u humanitarnim i drugim oblastima i o kontinuitetu Konferencije. Usvojena je i Deklaracija o principima kojima se, u meusobnim odnosima, rukovode drave uesnice kao to su suverenost, jednakost, potovanje prava inherentnih suverenitetu, uzdravanje od prijetnje silom i upotrebe sile, nepovredive granica, teritorijalni integritet drava, mirno rjeavanje sporova, nemijeanost u unutranje poslove, potovanje Ijudskih prava i osnovnih sloboda, jednaka prava i samoopredjeljenjenaroda, itd. Na zasjedanju u Budimpei 1994. godin Konferencija je promijenila naziv. KONFISKACIJA - (lat confiscare sakupljati imovinu za dravnu blagajnu) prinudna mjera kojom se bez nadoknade, oduzima imovina ili njen dio od nekog fizikog ili pravnog lica. Vri se kao kaznena mjera za krivino djelo ili kao mjera koja proistjee iz posebnih zakona (npr. ratno zakonodavstvo) ili meunarodnog prava. Izbijanjem oruanog sukoba, vri se kao nepovratno i bez nadoknade oduzimanje imovine neprijatelja. KONFLIKT - sukob, spor, rasprava, ali i oruani sukob, borba, rat. KONSENSUZ - (lat. consensus -podudaranje, sklad) nain politikog odluivanja pri kojem se sve kljune i vane odluke donose dogovorno bez mogunosti majorizacije, preglasavanja ili nadglasavanja sa bilo koje strane. Kao takav primjenjuje se naroito u demokratski konstituiranim dravnim organima slonih dravnih zajednica (konfederacija, federacija i si.), a pitanja o kojima se odluuje na ovaj nain obino su pobrojana u najviim dravnim aktima (ustav, zakon, poslovnik o radu dravnog organa i dr.). Njime se osigurava da nijedna strana u procesu odluivanja ne moe biti nadglasana, tj. ne moe uestvovati u donoenju stavova i odluka protivnih vlastitom interesu, odnosno interesima veine koju predstavljaju. KONSPIRACIJA - (lat. conspirare-slono duhati, zajedniki djelovati) zajedniko djelovanje uz uvanje tajni od lanova neke organizacije (esto ilegalne) o svom radu i lanovima, dogovorena utnja. KONTAKTNA GRUPA MEUNARODNE KONFERENCIJE O BIVOJ JUGOSLAVIJI ZA BOSNU I HERCEGOVINU - grupa diplomatskih predstavnika pet zemalja formirana sa ciljem pokretanja mirovnog procesa s mrtve take i traenja rjeenja za okonanje rata u Bosni i Hercegovini nakon neuspjeha Owen-Stoltenbergovog mirovnog plana. Poetkom proljea 1994. godine, nakon neuspjeha u aktivnostima zapoetim Londonskom konferencijom (v. Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji), ameriko-ruskom diplomatskom inicijativom zapoinje jo jedno odleivanje mirovnog procesa za Bosnu i Hercegovinu. Usaglaenim tenjama amerike i ruske diplomatije, Evropske zajednice (EZ) i meunarodne zajednice (OUN), formirana je Kontaktna grupa za izradu novog mirovnog plana (rjeenja) za Bosnu i Hercegovinu. Grupu su sainjavali ministri vanjskih poslova Njemake, Francuske i Velike Britanije u ime Evropske zajednice, te Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD) i Ruske Federacije, kao predstavnika meunarodne zajednice (Grupa petorice). Kontaktna grupa, pravei, oigledno, ustupke nezadovoljnoj agresorskoj strani, obznanila je u julu 1994. godine prijedlog vlastitog mirovnog plana (rjeenja) za Bosnu i Hercegovinu, prema kojemu je, na osnovu unutarnje organizacije i podjele teritorija nae zemlje, Federaciji Bosne i Hercegovine (tj.

hrvatskom i bonjakom narodu zajedno) trebalo da pripadne 51%, a srpskoj strani 49% teritorija Bosne Hercegovine. Plan je istog mjesec ponuen ultimativno i bonjakoj, hrvatskoj i srpskoj strani u Bosni Hercegovini na principu "uzmi il ostavi" uz prijetnju pootrenim pritiscima, sankcijama i drugim mjerama od meunarodne zajednice prema strani koja ga odbije. Bonjaci i Hrvati, odnosno Federacija Bosne i Hercegovine je ovaj plan prihvatila, a nezadovoljni agresorska strana, polazei od svojih sasvim drugih politikih interesa i ciljeva olienih u stvaranju tzv. velike Srbije na teritoriju nae zemlje, unato znatnim teritorijalnim ustupcima od Kontaktne grupe i unato prijetnjama meunarodne zajednice, izjasnila se nekoliko puta protiv mirovnog plana, odugovlaei mirovni proces i prijetei daljom eskalacijom ratnih sukoba. KONTRAOBAVJETAJNA AKTIVNOST - mjere i aktivnosti koje se poduzimaju radi otkrivanja i praenja neprijateljskoga djelovanja, kontra djelovanje ili spreavanje prikupljanja podataka od neprijatelja, spreavanje subverzivnih aktivnosti, sabotaa, terorizma, atentata i drugih neprijateljskih aktivnosti. KONVENCIJA - (lat. conventio -dogovor) sporazum, meunarodni ugovor dvije ili vie drava kojim se reguliraju odreena pitanja meunarodnih odnosa. KONVENCIONALNO NAORUANJE - klasino, uobiajeno naoruanje, sve vrste naoruanja (pjeadijsko, artiljerijsko, oklopno-mehanizirano, zrakoplovno, mornariko i dr.) namijenjeno konvencionalnom (uobiajenom) ratu. Razlikuje se od drugih vrsta oruja (hemijskog, biolokog, nuklearnog) namjenom, izvorom energije, principima djejstva i efektom. Termin se pojavio kao antipod, prije svega, raketno-nuklearnom naoruanju. U kategoriju ovog naoruanja najee se svrstava vatreno, hladno, minsko-eksplozivno i raketno oruje. Svi dosadanji ratovi, u osnovi, voeni su primjenom konvencionalnog (uobiajenog) naoruanja. Postoji snana tendencija daljeg razvoja svih vrsta, kategorija, i tipova konvencionalnog oruja, posebno u pjeadiji, artiljeriji, raketnim i oklopnim jedinicama (v. konvencionalni rat). KONVOJ - (lat. convoi - pratnja) na kopnu, osigurani transport municije, naoruanja, hrane, intendantske opreme, ranjenika, bolesnika i zarobljenika. Formira se po eelonima, a osigurava prethodnicom, glavninom i dijelovima za zatitu (zatitnica). Pojava vezanih frontova i sigurnije zatite pozadine, utjecali su da se konvoji zamjenjujutransportnim kolonama, a termin polahko nestaje iz vojnog rjenika. Neka iskustva, meutim, ukazuju na mogunost primjene konvoja i u suvremenim uvjetima ratovanja. KORUPCIJA - (lat. corrumpere) pokvarenost, podmitljivost, potkupljivost; davanje i uzimanje mita od strane inovnika dravnih i drugih institucija, dakle isticanje linog interesa ispred opedrutvenog na dunostima na koje je izabrano ili postavljeno, imenovano neko lice. KRIPTOZATITA - (gr. krypto -skrivan, pokrivan) specifina djelatnost vojnih, dravnih, diplomatskih, sigurnosnih, privrednih i drugih organa i organizacija ija je osnovna funkcija osiguranje zatite tajnosti sadraja poruka pri prenoenju kanalima veze. Obuhvaa naunoistraivaku djelatnost usmjerenu na pronalaenje kriptolokih postupaka i sredstava, odgovarajuu organizaciju i njenu praktinu primjenu. U oruanim snagama se, po pravilu, formiraju posebni struni organi za obavljanje poslova kripto-zatite. Radi uloge koju ima u sistemu zatite tajnosti u prenosu informacija kao i moguih posljedica, sve grane ove djelatnosti svrstane su u red tajni najvieg stepena. KRSTAKI RATOVI - vrsta ratova voenih od 11. do 13. stoljea u cilju ekspanzije kranstva i zaustavljanja irenja islama. Oruani pohodi krana zapadne i centralne Evrope protiv muslimana Srednjeg istoka pokrenuti sa obrazloenjem zatite Kristovog groba a, de facto, u borbu za teritorij i pljaku. KULTUROCID - (lat. cultus -obraivati zemlju, tovati, astiti + occidere - ubiti) oblik genocida, odnosno genocidnog djelovanja koje je usmjereno na unitavanje objekata materijalne i duhovne kulture jednog naroda-nacije kako bi se zameli tragovi njegove kulture i kulturne prolosti. Bio je snano izraen i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (v. Genocid) KVISLING - peorativan naziv suradnika faistikih okupatorskih reima. Naziv prema majoru Vidkunu Quislingu (V. Kvislingu, 1887-1945.), norvekom kolaboracionisti, koji je u Drugom

svjetskom ratu, na tetu svoje zemlje, a u korist okupatora, suraivao sa njemakim faistikim snagama. Sinonimi: izdajnik, suradnik okupatora, kolaboracionist, osoba koja radi za neprijatelja, petokolona.

L
LEGIJA STRANACA (lat. legio -vea borbena jedinica starorimske vojske) profesionalne vojne formacije Francuske i panije namijenjene, prvenstveno, za borbe u kolonijama. Popunjavane su dobrovoljcima, stranim dravljanima, obino avanturistima i kriminalcima. Predstavljale su stalni, zakonom i formacijom predvieni dio oruanih snaga. Popuna legije starjeinskim i vojnikim kadrovima vrila se na osnovu posebnih mjerila. Francuska legija stranaca osnovana je 1831., a panska 1920. godine (rasfomirana je poslije ukidanja diktature 1975. g.). LETAK - tampani listi na kojem se nalazi verbalno ili grafiki oblikovana poruka (informacija, uputstvo, prijetnja i si.) iji je cilj da usmjeri miljenja, emocije i ponaanja onih kojima je namijenjen. U ratovima se, kao oblik agitacionog i propagandnog djelovanja, koristi za slamanje morala i otpora protivnika. U pogledu namjene, razlikuju se vie vrsta letaka. Posebno je poznat letak-propusnica kojim neprijatelj nastoji privui stanovnike i pripadnike oruanih snaga protivnika na svoju stranu i time ga demoralizirati i oslabiti. LIGA NARODA - (panj. liga-sax drutvo, zajednica) meunarodno udruenje drava stvoreno poslije Prvog svjetskog rata na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919. godine.Po ustavu Lige naroda svi su se meunarodni sporovi imali rjeavati mirnim putem posredovanjem ili arbitraom Vijea Lige naroda, a naruitelj mira potpadao je pod sankcije. Razliiti interesi velikih sila onemoguili su provoenje ustava Lige naroda, to je pokazao i Drugi svjetski rat. Rasputanje Lige slubeno je oglaeno u enevi 18. aprila 1946. godine (v. Drutvo naroda i Ujedinjene nacije). LIKVIDACIJA - (lat. liquidatio) u politikom i vojnom smislu unitavanje protivnika, u uobiajenome smislu izvrenja smrtne presude, ubojstvo. LOGISTIKA - (gr. logistikos-vjet iskusan u raunanju, procjenjivan) cjelokupan proces snabdijevanja naoruanjem, materijalnim, tehniki i drugim sredstvima oruanih snaga miru i ratu. Logistika je dio strategije koji se tie sredstava za pokretanjevojske i kao proces podrazumijeva izuavanje, planiranje, razvoj, dizajniranje, nabavku, skladitenje, pripremu, odravanje, remont i druge poslove oko naoruanja, nabavke materijalnih i drugih sredstava, te postavljanje izgradnju objekata, komunikacije zatim upravljanje (rukovoenje) u ovoj oblasti strategije na strategijskom, operativnom i taktikom nivou u snabdijevanju oruanih snaga od ukupnihpotreba vojnika do najvieg nivoa vojne organizacije u cjelini, u mirnodopskim i ratnim uvjetima, u pokretu na frontu i svim drugim uvjetima. Da bi izvrila svoje zadatke, neophodno da logistika (vojna) u svoj proces ukljui razliite segmente drutva: vojne, naune, proizvodne, uslune, zatim organe vlasti u jednoj dravi itd. U nekim armijama poslovi logistike oznaeni su pojmom pozadina", i pozadinsko osiguranje" ili podrka". LOJALNOST - (franc. loyal - estit, astan, zakonski) odanost, vjernost, privrenost vladaru ili vlasti, domovini, politikoj stranci itd. LOKALNI RAT - oruani sukob dviju ili vie zemalja, koji se vodi na relativno ogranienom prostoru i u kojem nisu direktno konfrontirane velike sile i vojnopolitike grupacije. Njihovo uee u lokalnom ratu svodi se najee na podrku svome savezniku, a ponekad i neposredno angairanje vlastitih efektiva. Ima razliite razmjere, oblike i trajanje. Moe da preraste i u svjetski rat. Vodi se konvencionalnim naoruanjem, ali ne iskljuuje i mogunost upotrebe hemijskih i taktikih nuklearnih borbenih sredstava. Najee se vodi da bi se pokorila neka suverena drava ili slomio nacionalnooslobodilaki pokret napadnute zemlje.

LJ
LJUDSKA PRAVA - izraz kojim se u meunarodnom pravu oznaavaju odredbe o osnovnim pravima i slobodama ovjeka. Pored Povelje UN, meu najvanije akte o ljudskim pravima spadaju: Konvencija o ropstvu (1926), Konvencija o prinudnom radu (1930), Konvencija o suzbijanju trgovine punoljetnim enama (1933), Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka (1948), Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida (1948), Konvencija o statusu izbjeglica (1951), Konvencija o pravnom poloaju lica bez dravljanstva (1954), Skup minimalnih prava o postupanju sa zatvorenicima (1955), Dopunska konvencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem i institucija i prakse sline ropstvu (1956), Konvencija o borbi protiv diskriminacije u oblasti prosvjete (1960), Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965), Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966), Meunarodna konvencija o ukidanju i kanjavanju zloina aparthejda (1973), Konvencija eliminiranja svih oblika diskriminacije ena (1979), Konvencija protiv muenja i drugih svirepih, nehumanih ili poniavajuih kazni ili postupaka (1984), Konvencija UN o pravima djeteta (1990), Deklaracija UN o pravima pripadnika nacionalnih ili etnikih, vjerskih ili jezikih manjina (1992) itd. LJUDSKE REZERVE - opi pojam za ljudski potencijal koji stoji na raspolaganju za popunu oruanih snaga bez obzira na spol i godine starosti. U klasinim doktrinama, kontingenti regruta i obuenih vojnih obveznika koji se u sluaju potrebe, mogu angairati u oruanim snagama za potrebe oruane borbe i izvravanje drugih slinih zadataka. Po brojnosti prevazilaze kontingent vojnih obveznika u uem smislu, koji je ogranien starosnom dobi i sposobnou za vojnu slubu. LJUDSKI FAKTOR - jedan od najvanijih inilaca rata i oruane borbe. Obuhvaa sveukupne fizike, umne, moralne i druge potencijale stanovnitva koje je ukljueno u rat i oruanu borbu. Jedini subjektivni, najvaniji faktor od ije brojnosti, umjenosti, volje, morala i drugih svojstava i sposobnosti ovisi stepen racionalne upotrebe i iskorienosti svih ostalih faktora oruane borbe. Izraava se brojno ili kvantitativno (ukupan broj stanovnika drave, broj stanovnika predvien za oruane snage, jaina vojske u miru i ratu i dr., a u operativno-taktikim razmjerama broj bataljona, brigada korpusa i dr.) i kvalitativno (moralno stanje, patriotska, nacionalna i ideolokopolitika svijest, psiholoka spremnost, borbena obuenost, ratno iskustvo, tradicija i spremnost za voenje oruane borbe itd.). Sinonim: iva sila.

M
MAFIJA - (ital. maffia) prvobitno, naziv tajne teroristike druine na Siciliji; openito, izraz za druinu, osobito za ljude koji se meusobno pomau u teroristike i druge negativne svrhe. MANIPULACIJA - (lat. manus ruka) - rukovanje, upravljanje, upotrebljavanje. U prenesenom i podruglji vom smislu, vjeto podvaljivanje, podmetanje. MASAKR - (franc. massacre) krvoprolie, pokolj, klanje, masovno ubijanje nedunih ljudi uz mrcvarenje i nakaenje (u ratu naroito civilni stanovnitva i zarobljenika). MASOVNA GROBNICA - izraz kojim se oznaava improvizirana ili prirodna jama u koju su nedostojanstveno zakopane ili baene rtve, vie njih (najee u ratu) bez ikakva obreda, oznaka, esto tako da se prikrije zloin nad civilnim stanovnitvom ili zarobljenicima. MEDIJATOR - posrednik, sudac, arbitar, u meunarodnim odnosima trea drava koja je posrednik izmeu drugih dviju oko izmirenja i usklaivanja njihovih interesa. MEUNARODNA KONFERENCIJA O BIVOJ JUGOSLAVIJI - meunarodno (meudravno) diplomatsko tijelo osnovano 1991. godine na inicijativu Konferencije o evropskoj sigurnosti i saradnji - KESS (Organizacija sigurnosti i saradnje u Evropi - OSSE) Evropske zajednice (EZ), a koja je prihvaena i od Organizacije ujedinjenih naroda (OUN), sa ciljem mirnog raspleta

jugoslavenske krize i okonanja rata i oruanih sukoba diplomatskim sredstvima. Rad konferencije odvijao se kroz vie sastanaka na vrhu KESS-a (OSSE), ministarskih skupova zemalja-lanica Evropske zajednice, plenarnih sjednica, kroz aktivnost Vijea sigurnosti OUN itd; birano je i mijenjano nekoliko meunarodnih medijatora (posrednika) u rjeavanju krize, usvojeno je niz deklaracija EZ (v. Deklaracija EZ o bivoj Jugoslaviji i o kriterijumima za priznavanje jugoslavenskih republika), rezolucija Vijea sigurnosti UN i drugih dokumenata, predlagano je nekoliko mirovnih planova i rjeenja, ali sve to nije urodilo oekivanim rezultatima. Krajem ljeta 1991. godine, u toku agresije na Republiku Hrvatsku, Krizni komitet KESS-a u Pragu, razmatrajui stanje na podruju bive Jugoslavije, usvojio je Rezoluciju kojom se zahtijeva neod-loan poetak pregovora o budunosti Jugoslavije. Kao posrednik u pregovorima, odreen je britanski diplomata lord Carington (Karington). Usvojen je i poseban dokument kojim se od zemalja - lanica KEAS-a zahtijeva da ne prodaju oruje Jugoslaviji. Bio je to poetak embarga na prodaju oruja republikama bive Jugoslavije koji su u septembru iste godine, zvanino izglasale i OUN (Vijee sigurnosti) i koji e naknadno, rasplamsavanjem agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, nanijeti ogromne tete naoj zemlji negirajui njeno pravo na samoodbranu. Intenzivnije ukljuivanje Evropske zajednice u traenje raspleta jugoslavenske krize zapoinje ve tokom jeseni 1991. godine, kada je pod njenim pokroviteljstvom, od 7. septembra do 5. novembra, odrana u Haagu prva mirovna konferencija o Jugoslaviji (Haka konferencija o Jugoslaviji). Rad Konferencije, zapoete nakon prvog potpisanog primirja (2. IX 1991. godine) izmeu srbijansko-cmogorskog agresora i legalnih vlasti Republike Hrvatske, odvijao se u vie plenarnih sesija i drugih sastanaka pod politikom koordinacijom lorda Caringtona. Uesnici u radu, pored predsjednika vlada i ministara inozemnih poslova evropske dvanaesterice, bili su i lanovi biveg saveznog Predsjednitva bive SFR Jugoslavije, predsjednik njene Vlade i ministar vanjskih poslova, te predsjednici republika i predsjednici pokrajinskih skuptina. Sporazumom za ope rjeenje, koji se nastojao sklopiti, a koji nikada nije prihvaen ili usvojen zahvaljujui, prije svega, opstrukciji srbijanskocrnogorske strane, zastupljene u predstavnicima ovih republika i u saveznom vrhu bive SFRJ, jer je preferirao koncept konfederalnog ustrojstva Jugoslavije. Nije prihvaen ni tekst Deklaracije EZ o Jugoslaviji, na osnovu dokumenata koje je pripremio lord Carington 28. oktobra, pa je Konferencija, uz osudu 'dravnog udara etverice srbijansko-crnogorskih lanova tzv. Predsjednitva bive SFRJ, konstatirajui vlastiti neuspjeh, 5.IX. prekinula sa radom. Evropska zajednica je, nakon toga, na ministarskom sastanku u Rimu 8. novembra 1991. usvojila Deklaraciju kojom se podrava embargo Vijea sigurnosti OUN na isporuke oruja republikama bive Jugoslavije i uvode odreene ekonomske sankcije za nekooperativne. Kada je, poetkom 1992. godine postajalo sve jasnije da rat nee zaobi Bosnu i Hercegovinu na koju je ve intenzivno pripremana srbijansko crnogorska agresija, Evropska zajednica (EZ) i meunarodna zajednica (OUN), u okviru meunarodne konferencije o Jugoslaviji, udruile su napon na traenju mirovnog rjeenja za BiH : izbjegavanje rata u naoj zemlji Lisabonskim (Lisabon) iz februara, a potom Sarajevskim (Sarajevo) dogovorima iz marta 1992. godine predstavnika tri nacionalne zajednice u BiH pod posrednitvom meunarodnih medijatora lorda Caringtona i portugalskog ministra vanjskih poslova . Kutiliera, bezuspjeno se nastojalo postii sporazum o unutarnjoj podjeli Bosne i Hercegovine po etnikim kriterijumima. Nedugo zatim (aprila - travnja iste godine) na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvrena je otvorena srbijansko-crnogorska agresija i napori EZ i OUN da se izbjegne rat bit e preusmjereni u dugotrajno i bezuspjeno traenje rjeenja za okonanje rata. U jeku ratnih sukoba u BiH, 26. i 27. augusta 1992. godine, pod predsjednitvom generalnog tajnika OUN i predsjednika EZ, odrana je u Londonu Druga meunarodna mirovna konferencija o bivoj Jugoslaviji (Londonska konferencija) kojoj su, pored predstavnika EZ, KESS-a i OUN, prisustvovali i predsjednici svih republika bive Jugoslavije, osim Slovenije. Osuena je primjena sile i zauzimanje teritorija uz njenu pomo, nasilno protjerivanje stanovnitva u cilju izmjene etnike slike zaposjednutog teritorija (etniko ienje kao oblik genocida), krenje ljudskih prava u BiH, na Kosovu i u Sandaku. Imenovani su

agresori na BiH i zahtijevano je da se agresija neodlono zaustavi, da se pristupi prekidu neprijateljstava, da se obustave svi oblici represalija, da se potuju meunarodno priznate granice Republike Bosne i Hercegovine, da se svim prognanicima omogui povratak na njihova ognjita itd. Doneseno je niz odluka: o formiranju Meunarodnog krivinog suda za ratne zloine, o rasputanju svih koncentracionih logora, o zabrani letenja nad Bosnom i Hercegovinom, o kontroli granica prema Srbiji i Crnoj Gori i sankcijama prema ovim zemljama i dr. Konferencija je trebala biti permanentno aktivna sve do uspostave trajnog mira u BiH i na podruju bive Jugoslavije. Sainjeno je nekoliko mirovnih planova (rjeenja) za okonanje rata u Bosni i Hercegovini koji nikad nisu prihvaeni ili zbog njihove opstrukcije od agresora ili zbog nerealnosti njihovog predlagaa. Prvi mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu meunarodnih medijatora Vancea i Owena (v. Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu) sainjen tokom proljea 1993. godine, koji se oslanjao na neuspjeli lisabonsko-sarajevski predratni sporazum, odbila je tzv. skuptina Karadievih Srba na Palama u maju iste godine, a nije dobio podrku ni na njihovom nacionalnom referendumu. Drugi mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu objelodanili su augusta 1993, godine kopredsjednici Owen i Stoltenberg (v. Oven-Stoltenbergov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu). On je, isuvie oigledno, iao naruku agresorskoj strani, pa nije imao uspjeha jer, njegove korekcije koje su traene na Svebosanskom saboru odranom krajem augusta iste godine a koje je, neposredno potom prihvatila i Skuptina RBiH (u Sarajevu) cijenei njihov znaaj za opstanak RBiH, nisu nikada usvojene od predlagaa i agresorske strane, pa prema tome, nisu ni uinjene. Tako se aktivnost Druge meunarodne (Londonske) mirovne konferencije o Jugoslaviji, tiho i skoro nezapaeno, poela postupno gasiti zahvaljujui, u dobroj mjeri, izvjesnim potezima njenih kopredsjedatelja, kao i ustupcima injenim srbijanskocrnogorskoj agresorskoj strani. Tokom februara 1994. godine, ona e biti skoro sasvim potisnuta aktivnou amerike diplomatije na razrjeavanju bonjako-hrvatske konfliktnosti i sukoba u Bosni i Hercegovini i inicijativom za uspostavu federacije bonjakog i hrvatskog naroda u BiH (v. Vaingtonski okvirni sporazum Bonjaka i Hrvata i Beki sporazumi i dogovori Bonjaka i Hrvata), a aprila iste godine, zamijenit e je amerikoruska diplomatska mirovna inicijativa koja e sasvim preuzeti vodstvo u bosanskohercegovakom mirovnom procesu. Tada je, naime, formirana Kontaktna grupa peterice uz povremeno angairanje predstavnika OUN za iznalaenje mirovnog rjeenja za Bosnu i Hercegovinu koja je jo samo formalno djelovala pod okriljem Konferencije o Jugoslaviji, a, de facto, vie kao osamostaljena grupa predstavnika najmonijih svjetskih velesila. Mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu sa kojim je ona nastupila jula 1994. godine koju je prihvatila bonjako-hrvatska, a odbila agresorska strana, pokazao se time, takoer, bezuspjenim, u traenju rjeenja za okonanje rata u naoj zemlji, i to, ponajprije, zbog povlaivanja meunarodne zajednice interesima agresora i ciljevima agresije na Bosnu i Hercegovinu (v. Kontaktna grupa Meunarodne konferencije o Jugoslaviji za Bosnu i Hercegovinu). Nakon niza neuspjeha u traenju mirovnog rjeenja za Bosnu i Hercegovinu i raspleta krize na prostorima bive Jugoslavije, Francuska je tokom februara 1995. godine nastupila sa inicijativom za sazivanje nove (tree) meunarodne mirovne konferencije o bivoj Jugoslaviji. MEUNARODNI ORUANI KONFLIKT - oruani sukob izmeu dvije ili vie drava. Izraz koji se esto koristi u meunarodnom pravu, u politici i praksi i za rat kao najotriji meunarodni oruani sukob. Ratovi za nacionalno osloboenje u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i protiv rasnih reima, i openito ratovi koji izbijaju kada narodi nastoje ostvariti svoje pravo na samoopredjeljenje, se takoer smatraju meunarodnim oruanim konfliktima. MEUNARODNI SUD PRAVDE (engl International Court of Justice) osnovni sudski organ Ujedinjenih nacija ustanovljen Poveljom UN. Stranke pred sudom mogu biti samo drave kao meunarodni subjekti. Sjedite suda je u Hagu (Holandija). MEUNARODNI TRIBUNAL ZA BIVU JUGOSLAVIJU - sud za podruje bive SFRJ uspostavljen rezolucijama Vijea sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda i lociran u Haagu. Sud je zapoeo s radom 1994. godine, a zaduen je za suenje optuenima za krivina djela,

predviena prvenstveno enevskim konvencijama iz 1949. godine o zatiti rtava rata i Konvenciji o spreavanju i kanjavanju genocida, odnosno povrede Meunarodnog ratnog prava. MEUNARODNI UGOVOR - svaka vrsta pisanog akta i usmeno iskazane (usaglaene) volje najmanje dva subjekta meunarodnog prava (drava), kojim ti subjekti (ugovorne strane) namjeravaju da urede meusobne odnose. To je i opi naziv za sve meunarodne sporazume, konvencije, protokole, povelje, deklaracije .... Predstavlja jedan od izvora meunarodnoga prava. MEUNARODNI VOJNI SUD U NIRNBERGU - poslije Drugog svjetskog rata ovaj Sud su imenovale: Sjedinjene Amerike Drave, Francuska, Velika Britanija i Sovjetski savez. Sastojao se od 4 sudije, njihova 4 zamjenika, a iste drave su imenovale i po jednog tuioca. Pred sud su izvedena 22 lica optuena za ratne zloine, kojima je sueno 9 mjeseci. Nakon tog procesa, 1. oktobra 1946. godine izreene su presude: smrtna kazna za 12 lica, doivotni zatvor za 3 lica, vremenska kazna zatvora 10- 20 godina za 4 lica, dok su 4 lica osloboena optube. Ovaj sud je prvi put u historiji sudio dravnim funkcionerima (Njemake) za organizaciju i provoenje ratnih zloina. MEUNARODNI VOJNI SUD U TOKIJU - sud je imenovalo 11 saveznikih drava, potpisnica akta o kapitulaciji Japana 1945. godine. Sud je radio u Tokiju od maja 1946. do novembra 1948. godine. Pred sud je izvedeno 25 optuenih za ratne zloine, i osueno na smrtnu kaznu 7 lica, na doivotnu robiju 16 lica, a dva na zatvorsku kaznu 7-20 godina. MEUNARODNO RATNO PRAVO - posebna oblast, dio meunarodnog prava, meunarodnopravni sistem koji ureuje odnose meu dravama ili narodima kao subjektima meunarodnog prava u ratu i meusobnim oruanim sukobima (v. meunarodno pravo i ratno pravo). Republika Bosna i Hercegovina, kao meunarodno priznata drava i lanica Ujedinjenih naroda, ratificirala je veinu meunarodnih ratno-pravnih dokumenata-konvencija, ugovora, protokola itd., ime je, kao i njihovim potivanjem i primjenom u praksi, iskazala svoju privrenost osnovnim principima meunarodnog pravnog poretka (v. meunarodne konvencije, ugovori i protokoli iz oblasti ratnog prava i pravosua i pravila meunarodnog ratnog prava). MIGRACIJA - (lat. migrare - seliti) trajnija promjena mjesta boravka pojedinaca ili drutvenih grupa, seljenje, seoba. MILICIJA - oruane jedinice koje u odreeno doba i u raznim zemljama imaju razliite zadatke i organizaciju; uglavnom naoruanje formacija za odravanje reda (sl. policija, andarmerija). MILITARIZAM - (lat. miles - vojnik) podreivanje svih djelatnosti u jednoj dravi vojnim pitanjima; prevlast vojnih inilaca u dravnom i drutvenom ivotu nekih zemalja; politika primjene vojne sile na unutranjem i spoljnom planu. Slui za ostvarivanje agresivnih i reakcionarnih ciljeva i prema drugim zemljama i oslobodilakim pokretima. U epohi imperijalizma bio je pouzdano sredstvo u borbi za osvajanje interesnih sfera i konica nacionalno-emancipatorskih pokreta te vojnih zemalja. Kulminaciju je doivio u nacistikoj Njemakoj izmeu dva svjetska rata. MIR - u politikom smislu, stanje suprotno ratu, obratno od ratnog stanja, stanje koje prethodi ratu i koje slijedi iza njega. Normalno i uobiajeno, ustaljeno funkcioniranje dravnog i javnog poretka, stanje javne i privatne sigurnosti graana i javnog reda, u kojem se masovno ne koristi oruje i vojna sila u borbene svrhe. MIRENJE - koncilijacija (lat. couciliare-pridobiti, initi sklonim), nain mirnog rjeavanja sporova u meunarodnim odnosima. Strane u sporu biraju posrednika sporazumno, iznose sporna pitanja, kako bi izabrani pojedinac ili forum predloio prihvatljivo rjeenje za obje strane. MIRNODOPSKE OPERACIJE - vojne aktivnosti koje se izvode u miru, neposrednoj ratnoj opasnosti i u stanju sukoba koji nisu dostigli nivo rata. Ukljuuju pomo u sluajevima elemenatarnih nepogoda i drugih nesrea, kontrolu naoruanja, ouvanje ugovorom postignutoga mira i borbu protiv terorizma.

MIRNO RJEAVANJE SPOROVA - jedno od naela Povelje Ujedinjenih naroda u nastojanju da se ouva mir u meunarodnim odnosima, kako sporovi ne bi prerasli u oruani sukob. Mirno rjeavanje sporova podrazumijeva: meunarodnu arbitrau, poravnanje, mirenje, sudovanje po meunarodnom pravu i druge naine prevazilaenja spornih pitanja u meunarodnim odnosima. MIROVNE OPERACIJE - Skup mjera i aktivnosti koje Ujedinjeni narodi odobre, poduzimaju i organiziraju u cilju odravanja, ouvanja meunarodnoga mira i sigurnosti, a u skladu sa svojom Poveljom, njenim lanom 24, kojim je za taj zadatak ovlaeno Vijee sigurnosti. Mirovne operacije se poduzimaju u cilju osiguranja preventivnih mjera, i to u sluajevima: - kada Vijee sigurnosti naloi prekid oruanoga sukoba i sklapanje sporazuma o obustavi vatre; - kada sukobljene strane svojim odlukama obustave prekid vatre; - kada doe do sklapanja mirovnoga ugovora uz i bez posredovanja Vijea sigurnosti ili neke druge strane. Dakle, osnovni preduvjet za mirovnu operaciju jeste ve sklopljeni mirovni ugovor. Mirovne operacije spadaju u skupinu kolektivnih mjera za osiguranje meunarodnoga mira i podrazumijevaju upuivanje na odreena podruja oruanih snaga, ali ne radi vrenja prinude, nego za svrhe obavljanja sigurnosne i redarstvene slube, ili da osiguravaju mir u nekom kraju gdje je mir bio ugroen ili naruen. Osnovna odlika mirovnih operacija jeste odravanje mira, sprjeavanje izbijanja oruanoga sukoba uspostavljanje mira, a da se oruane snage ne upotrijebe niti protiv jedne strane u sukobu. esto se iz tog razloga, mirovne snage nazivaju interpozicione snage. Interpozicioi snage mogu se poslati u neku zemlju samo s njenim pristankom. Sastavlja se od kontingenata drava koje dobrovoljno ponude svoje vojne formacije za uee u mirovnim operacijama. U mirovne operacije se ubrajaju sluajevi kada Ujedinjeni narodi odlue da na odreena mjesta poalju misije promatraa, misije za nadzor posredovanje u akcijama posredovanja istraga ili mirenja. Po odredbama povelje (lan 53.), provoenje odreenih mjera, u sklopu mirovne operacije Vijee sigurnosti moe da povjeri regionalnim organizacijama. U skladu sa tom odredbom, u mirovnim opercijama na prostorima bive SF Jugoslavije od 1992. godine, uestvuju NATO-pakt, dopunjen nekim lanicama Ujedinjenih naroda i Organizacije za sigurnost i saradnju Evrope i njeni organi. MIROVNE SNAGE - meunarodne oruane snage koje uestvuju u mirovnim operacijama. Osnovne karakteristike mirovnih snaga UN su: 1) ine ih kontingenti drava lanica UN; 2) njihovo formiranje i upuivanje je uvjetovano pristankom drava na ijoj teritoriji treba da djeluju; 3) vojne operacije poduzimaju samo u sluajevima samoodbrane (v. mirovne operacije). MIROVNI UGOVOR - opi naziv za ugovor kojim se zavrava ratno stanje izmeu strana u sukobu. Njime se reguliraju pitanja upravo zavrenog rata i buduih odnosa drava koje su se nalazile u ratu. MISIJA - (lat. missio-slanje, odailjanje, zadatak, poslanje ....) jasan i precizan primarni zadatak, dodjeljen pojedincu, jedinici ili snagama, koji treba izvriti. Obino sadri informacije: o snagama misije, vremenu njenog izvoenja, preciznom zadatku, saradnji (ko, kada, ta, s kim, gdje itd.); pod misijom se podrazumijeva i delegacija sastavljena od predstavnika koje drava, oruane snage ili odreeni vojni starjeina (v. vojna misija) upuuje drugoj dravi, oruanim snagama druge drave, radi uspostavljanja ili razvijanja postojeih odnosa. Moe biti privremena ili stalna u vidu predstavnitva (vojnog predstavnitva). Formiraju se i upuuju u razliitim situacijama i u razliite svrhe (misija dobre volje, humanitarna misija, posrednika misija itd.). MOBILIZACIJA - planski i organiziran prelazak oruanih snaga, dravnih i privrednih organa i organizacija iz mirnodopskog stanja na ratnu organizaciju i njihovo dovoenje u stanje gotovosti za voenje odbrambenog rata, odnosno izvravanje ratnih zadataka. Obuhvaa mobilizaciju oruanih snaga ili vojnu mobilizaciju i mobilizaciju ostalih komponenti sistema odbrane. Moe biti opa ili djelimina, javna ili tajna. MOBILNOST- sposobnost brzog pomjeranja snaga radi ostvarivanja vojnih ciljeva (ciljeva rata).

MO - openito potencijal, postojanje mogunosti za proizvoenje nekih promjena u prirodi i drutvu. U politikom smislu, mogunost pojedinca ili neke drutvene skupine da ostvaruje svoju volju, ili drave da ostvaruju svoje interese. Vojnu mo jedne drave (nacije, pokreta) predstavljaju ukupni potencijali te drave koje ona moe organizirati da bi ih upotrijebila u ratu. MOLOTOVLJEV KOKTEL - (po sovjetsko-ruskom dravniku) vrsta rune zapaljive bombezapaljiva boca s fitiljem, napunjena benzinom ili drugim tenim zapaljivim sredstvom. Koristi se kao improvizirano borbeno sredstvo u nedostatku drugih efikasnijih sredstava. MONARHIJA - jedan od osnovnih oblika vladavine, u monarhiji je poglavar fizika osoba (monarh) koja na poloaj doe po pravilu nasljeem i vri tu funkciju doivotno. (car, kralj, sultan, itd.) legitimitet njihove vlasti je zasnovan na volji boijoj. Danas imamo monarhije u Velikoj Britaniji, Danskoj, Nizozemskoj, itd. To su meutim samo obiajne monarhije. MORAL - (lat. mos, moris-obiaj) obiaj, skup nepisanih pravila odreenoga drutva ili drutvene skupine, o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi u zajednici i prema zajednici. Krenje moralnih normi najee se kanjava: verbalnom osudom, ignorancijom, prezirom od ostalih lanova zajednice, a u odreenim situacijama i nepisanim ili pisanim zakonima. U oruanim snagama se (spram politikog sistema i vremena) postepeno, izgrauje vojniki moral, kao skup pravila u odnosima meu vojnim licima i vojnih lica spram onih koja to nisu u svim situacijama. Dio tih pravila jesu: odnos spram hrabrosti, spremnost za vrenje zadataka, portvovanost, samouvjerenost, spremnost da se pomogne drugima u nevolji (naroito u ratnim situacijama), potivanje (nepotivanje) vojnike i oficirske asti, odnos spram pravila rata, prema civilnom stanovnitvu, zarobljenicima (ranjenicima, rtvama rata) itd. MUNJEVITI RAT - nain izvoenja ratnih djejstava u kojem agresor nastoji da brzim, iznenadnim i snanim udarima razbije protivnika, nanese mu to vee gubitke i prisili ga na kapitulaciju. Osnovne snage kojima se izvodi obino su oklopne i mehanizirane jedinice, ratno zrakoplovstvo, zrano-desantne trupe i raketno-nuklearno oruje. Teorija munjevitog rata nastala je u Njemakoj pred Prvi svjetski rat, ali je tek u nacistikoj Njemakoj doivjela najiru afirmaciju u djelima generala Ludendorfa, Guderijana i drugih. Srbijansko-crnogorski agresor na nau zemlju, smatrao je da e munjevitim ratom, iznenadnim i niim izazvanim napadom, a zahvaljujui ogromnoj prednosti u naoruanju i poslunosti marionetskog, kolaboracionistikog srpskog paradravnog reima u BiH izvriti za najkrae vrijeme vojniku pobjedu i okupaciju nae zemlje. Pokazalo se, meutim, da je taj pokuaj munjevite vojne okupacije imao uspjeha samo u prvoj svojoj fazi. Bez obzira na primjenu genocidnih metoda, snage za odbranu RBiH pruile su otpor, sprijeile okupaciju i nagnale agresora na dugotrajni rat.

N
NACIJA - (lat. nado - rod, svojta, pleme, skup) etnika, politika, kulturna i ekonomska zajednica ljudi, ustaljena na jednom podruju sa zajednikim jezikom, zajednikom prolou, tradicijama i obiajima. Karakterizira je osobito politiki suverenitet koji se izraava kroz ostvarene ili tendencijalne oblike dravnopolitike organiziranosti, kroz svijest njenih pripadnika o etnikoj istovjetnosti i njihovu volju da ive u toj etnikoj zajednici. Od nacionalnih pokreta devetnaestog stoljea, te od stvaranja nacionalnih drava, u mnogim evropskim jezicima, nacija se izjednaava s dravom, a esto i sa narodom. NACIONALIZAM (lat. natio - rod, svojta, pleme, skup) prvobitno: nacionalna svijest, borba za samobitnost, a kasnije ideologija, odnosno politika koja u prvi red istie naciju i njena (najee imaginarna) prava nasuprot drugim nacijama. Kao ekstremna ideologija javlja se i u obliku ovinizma (v. ovinizam). NAELA RATA - temeljna opredjeljenja ratne doktrine kojima se utvruju ope smjernice za voenje rata u cjelini, a naroito borbenih djelovanja na strategijskom, operativnom i taktikom nivou.

NADRALJIVCI grupa bojnih otrova za privremeno onesposobljavanje protivnika koje, osim vojske u ratu, koristi i policija u mirnodopskim uvjetima kod veih drutvenih nemira ili nereda. U manjim koliinama nadrauju oi, nos, grlo, dunik, a visoke doze mogu biti smrtonosne. Djele se na suzavce, kihavce i nadraljivce kombiniranog djelovanja. NAORUANJE - zajedniki naziv za oruja kojim su opremljene oruane snage. U irem smislu, u naoruanje se ubraja i oprema koja omoguava, olakava ili pomae upotrebu oruja (nianske sprave, sredstva za osmatranje i dr.). ine ga tehnika materijalna sredstva namijenjena za voenje oruane borbe. To su osnovna sredstva koja se nomenklaturom materijalnih sredstava razvrstavaju u odgovarajue grupe i podgrupe oznaene odreenim brojevima. Taktiki nosioci naoruanja su vidovi i rodovi oruanih snaga, a tehniki nosioci su tehnika sluba kopnene vojske, mornariko-tehnika i zrakoplovno- tehnika sluba. NAREDBA - podzakonski propis, upravni akt, odnosno, akt materijalnog ili drugog poslovanja kojim se u oruanim snagama nareuje ili zabranjuje izvrenje odreenog konkretnog zadatka ili postupka. Naredbama se regulira i status i poloaj vojnih lica, kada imaju funkciju ukaza najvieg organa drave. NAROD - etniki homogena zajednica ljudi koja po legendi ili stvarno ima zajedniko porijeklo, tradiciju i kulturu, sline obiaje a, po pravilu, i jedinstven jezik, i ive na kompaktnoj teritoriji. Naziv, u irem smislu, i za cjelokupno stanovnitvo, bez obzira na narodnu pripadnost, jedne drave, ue upravno-politike jedinice ili geografskog podruja. Puk, puanstvo, svjetina, masa. NARODNI USTANAK - Haki pravilnik o zakonima i obiajima rata (1907) priznaje civilnom stanovnitvu jo neokupirane teritorije pravo da se neprijatelju odupre orujem. Ukoliko pripadnici ovih snaga otvoreno nose oruje i potuju meunarodno ratno pravo, priznaje im se status borca, a u sluaju zarobljavanja - status ratnog zarobljenika (v. borac, ratni zarobljenik). NASILJE - (v. teror). NATO (NORTH ATLANTIC TREATY ORGANIZATION) - Sjevernoatlantski pakt, vojno-politiki savez SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Italije, Portugala, Belgije, Holandije, Luksemburga, Danske, Norveke, Grke, Turske, Njemake i Islanda, sklopljen 4. IV 1949. godine u Washingtonu. Grka i Turska su mu pristupile 1952., SR Njemaka 1955., a Francuska je napustila Savez 1966., I Grka 1974., ali se ponovo vratila. Najvii mu je rukovodni organ savjet, kojeg ine predstavnici svih zemalja lanica - ministri inozemnih poslova, odbrane, privrede ili predsjedavajui vlada - ovisno o pitanjima koja se raspravljaju. Za operativno rukovoenje nadleni su Stalni savjet, generalni sekretar i vei broj stalnih organa za razne oblasti, a za vojna pitanja Komitet ratnog planiranja, Komitet za nuklearnu odbranu (ine ga ministri odbrane zemalja lanica), u ijem sastavu i Grupa za nuklearno planiranjeod est lanica (tri stalne SAD, Njemaka i Velika Britanija i tri rotirjue); Vojni komitet (sainjavaju j naelnici generaltabova armija zemaja lanica) i vei broj zajednikih komandi od kojih su najvaniji Saveznika komanda za Evropu sa sjeditem u Kastou (Belgija), Saveznika komanda za La Manche Nortvudu i dr. Najvei dio oruani snaga evropskih lanica i dio oruani snaga SAD potinjen je zajednikim komandama, dok su ostale snage uglavnom SAD, pod nacionalnon komandom. Ratna doktrina pakta je koaliciona sa dominantnom ulogom SAD. Najmoniji vojni savez na svijetu, a nakon ukidanja Varavskog pakta raspadom biveg SSSR-a, i bez ozbiljne vojne konkurencije. NEBORAC - pripadnik oruanih snaga koji ne uestvuje aktivno (direktno) u borbi (administrativne, logistike, sanitetske i druge slube i poslovi) i graanska lica koja prate oruane snage (civilno osoblje, dopisnici itd.) i ne smiju biti objekti neposrednog oruanog napada.oruani konflikt. NEKONVENCIONALNI RAT - organiziran, masovan i intenzivan oruani sukob u kojem bi jedna ili dvije zaraene strane koristile i nekonvencionalno (do sada neuobiajeno) oruje i snage koje njime raspolau. Pod nekonvencionalnim orujem se najee podrazumijeva oruje za masovno unitavanje ljudi i materijalnih dobara, odnosno nuklearno, hemijsko i bioloko oruje,

kojim (kao i snagama opremljenim i obuenim za njihovu upotrebu) raspolau neke drave i vojni savezi (v. oruje za masovno unitavanje). NEMEUNARODNI ORUANI KONFLIKT - sinonim za "graanski rat". Nemeunarodni oruani konflikt se karakterizira borbom izmeu oruanih snaga drave i disidentskih ili pobunjenikih oruanih snaga. U pogledu zakona primjenjivog kod ovakvog konflikta se dugo smatralo da je to potpuno unutranja stvar za dravu. lan 1 Protokola 1977. god. je dijelom popunio prazninu, definirajui nemeunaro oruani konflikt kao konflikt koji se dogaa na teritoriji odreene drave izmeu njenih oruanih snaga i disidentskih oruanih snaga ili drugih organiziranih oruanih grupa, koje odgovornom komandom vre kontrolu nad dijelom teritorije koji omoguava izvoenje dugotrajnih organiziranih vojnih operacija i meunarodnog prava primjenjiv za ovu vrstu konflikta. (v. graanski rat). NEOFAIZAM - (novi faizam) teorija i praksa organizacija koje tee, poslije Drugog svjetskog rata, za uspostavom reima po uzoru italijanskog faizam, odnosno njemakog nacionalsocijalizma. Tendencija prepoznatljiva i danas u politikom i vojnom djelovanju nekih politikih struktura i drava (v. faizam). NEPRIJATELJ - u irem smislu drava, vojni savez koji poduzima agresiju ili vri pritisak na drugu zemlju radi naruavanja suvereniteta, promjene drutvenog poretka, obaranja legalne vlasti i ugroavanja teritorijalnog integriteta. Isto to i agresor. U uem smislu, oruana i neoruana sila protiv koje se vode borbena i druga djejstva. Predstavlja najbitniji element procjene situacije u procesu donoenja i izvrenja odluka u toku borbe. NEPRIJATELJSKA IMOVINA - imovina koja predstavlja svojinu neprijateljske drave ili neprijateljskih pravnih i fizikih lica. Zaraena strana moe koristiti dravnu neprijateljsku imovinu koje se domogne, a naroito saobraajna sredstva, sredstva za prenos informacija i sl. Imovina zateena na ratitu moe se zaplijeniti kao ratni plijen, ali je zabranjeno njeno pljakanje (lino prisvajanje). Zabranjeno je unitavanje dravne imovine neprijatelja, osim u sluaju imperativnih vojnih potreba. Neprijateljska privatna imovina treba biti zatiena. Moe se koristiti iskljuivo za velike vojne potrebe, ali uz odtetu ili izdavanje odgovarajuih priznanica. NEPRIJATELJSKI DRAVLJANIN - dravljanin drave koja je u ratu sa drugom dravom. Lica koja se u vrijeme izbijanja rata zateknu na teritoriji neprijateljske drave imaju pravo daje napuste, ali ih neprijateljska drava moe zadrati i internirati (ako to zahtijevaju razlozi njene sigurnosti) (v.enevska konvencija o zatiti graanskih lica za vrijeme rata 1949.). NEPRIJATELJSTVA - akti nasilja strana u oruanom konfliktu protiv neprijatelja da bi se okonao njegov otpor i natjerao na poslunost. Pozitivno meunarodno pravo ne definira neprijateljstvo, ali ga ui pojmovi od ovoga podrazumijevaju, kao to su: poetak neprijateljstava, izvoenje neprijateljstva, akt neprijateljstva, osoba koja uzima ili ne uzima uea u neprijateljstvima, efekti neprijateljstava, obustavljanje neprijateljstava, kraj neprijateljstava itd. NEREGULARNE TRUPE - (ne +lat. regula - pravilo, mjerilo, propis) vojne jedinice koje se formiraju po potrebi i nemaju stalnu ili jedinstvenu organizaciju, jednoobrazno naoruanje i opremu, niti propisanu obuku i formaciju. U razliitim periodima i u razliitim dijelovima svijeta poznate su pod raznim nazivima, najee kao paravojne formacije. Kada su u funkciji pokreta otpora ili oslobodilakih pokreta, dobrovoljakih odreda ili policije, status njihovih boraca, enevskom konvencijom iz 1949. godine, izjednaenje sa statusom pripadnika regularnih armija. Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvrena je, ne samo uz pomo bive Jugoslovenske narodne armije, odnosno regularne vojske (Jugoslovenske armije) Savezne republike Jugoslavije nego, isto tako, i pomou neregularnih agresorskih trupa ili paravojnih formacija (bandi) ubaenih u Bosnu i Hercegovinu iz Srbije i Crne Gore i onih koje je organizirala i, uz pomo bive i JNA, naoruala Srpska demokratska stranka (SDS) u Bosni i Hercegovini, naroito u toku 1991. godine. NESTALA LICA - osobe nestale za vrijeme oruanog sukoba za koje se ne zna da li su ive, odnosno gdje im je boravite. Prema enevskim konvencijama zaraene strane su dune da, za vrijeme trajanja oruanog sukoba i nakon njega, tragaju za nestalim osobama i da prikupljene

podatke dostavljaju odgovarajuim agencijama za traenje koje o tome obavjetavaju dravu iji su te osobe dravljani. NEUTRALNA IMOVINA - imovina neutralnih zemalja i njihovih pravnih i fizikih lica; uiva zatitu od ratnih djelovanja na prostoru na kojem se oni vode. NEUTRALNA ZONA pojas zemlje izmeu granica dviju drava,zaraenih strana, na kojem nijedna od njih nema pravo drati vojsku. NEUTRALNOST - (lat. neuter-jedan ni drugi) pravni uvjet dravi koja ostvaruje jus ad neutralitatem, tj. odluuje da se ne ukljuuje u meunarodni oruani konflikt. Pored ove "privremene" neutralnosti postoji stalna neutralnost drava kao to Australija i vicarska koje su odlue da ostanu izvan bilo kog budueg konflikta; meunarodno-pravni poloaj drave koja ne uestvuje u oruanome sukobu. Prava i dunosti neutralne drave ureena su meunarodni ugovorima. Neutralna drava je obavezna da ne uestvuje u oruanom sukobu, da bude nepristrasna prema zaraenim stranama i da ni jednoj strani ne prua vojne pogodnosti. Neke drave (npr. vicarska) obavezale su s meunarodnim ugovorom na traju neutralnost, tj. da e uvijek ostati izvan oruanih sukoba. NEUTRONSKO ORUJE - vrsta nuklearnog oruja sa izrazitim djelovanjem neutronskog zraenja zasnovanog na principu reakcije fuzije lakih jezgara tricijuma i deuterijuma. Ova vrsta oruja namijenjena je prvenstveno za unitavanje ive sile zraenjem, dok je udarno i toplotno djelovanje ove nuklearne eksplozije manje izraeno nego kod fisionog zraenja, ali je zato radijaciona bolest neutronskog zraenja mnogo tea. NUKLEARNI RAT - oruani sukob u kojem bi jedna ili obje zaraene strane upotrijebile nuklearno oruje. Moe biti svjetskih i ogranienih razmjera ovisno o nuklearnoj strategiji. U prvom, podrazumijeva uee najjaih nuklearnih sila i vodio bi se svim vrstama nuklearnih borbenih sredstava taktikog, operativnog i strategijskog znaaja i maksimalnim angairanjem klasinih efektiva i oruja. U drugom, upotreba nuklearnih borbenih sredstava bila bi vjerovatno mjesto gdje bi se sudarile glavnine zaraenih snaga. Sredstva za voenje nuklearnog rata su razne vrste raketa, nuklearne podmornice, strategijski bombarderi, lovci bombarderi, protivraketni sistemi, vjetaki sateliti i konvencionalna borbena sredstva. Velike nuklearne sile SAD i Ruska Federacija raspolau posebnim snagama za voenje nuklearnog rata (v. nuklearna eksplozija). NUKLEARNO ORUJE (atomsko oruje) - u uem smislu, oruje ije se djejstvo zasniva na ogromnoj energiji lananih reakcija fisije (cijepanja jezgara atoma) nuklearnog eksploziva; u irem smislu u ovu kategoriju ubraja se i termonuklearno oruje ije se djelovanje zasniva na ogromnoj energiji fuzije (spajanja ili sinteze atomskih jezga koja je znatno vea od prethodnih). Zajednike su im karakteristike velika razorna snaga, toplotni efekti i radioaktivno zraenje koje se manifestira kao udarno, toplotno i radioaktivno djelovanje nuklearne eksplozije. Namijenjeno je masovnom unitavanju ive sile, tehnike i objekata. U armijama velikih sila dodjeljuje se divizijama i veim jedinicama, a podrane mogu biti i ostale taktike jedinice. Kod oruja vrlo male snage 80% povreda su posljedice radijacije, a one srednje i velike snage prouzrokuju, osim radijacije, i mehanike povrede i aktivnu kontaminaciju, poare i ruenja, to oteava pozadinsko osiguranje, stvara velike probleme stanovnitvu, te osobito probleme u sanitetskom zbrinjavanju zbog masovnih povreda (od kojih veliki broj ine udruene ili kombinirane mehanike, termike i si. povrede) u kratkom vremenu. Meunarodno pravo zabranjuje upotrebu ovog oruja (v. meunarodno pravo, enevske konvencije i protokoli) jer ima sve karakteristike slijepog oruja (tj. djeluje nekontrolirano u prostoru i vremenu).

O
OBAVJETAJNA SLUBA - posebna organizacija i djelatnost dravnih organa na prikupljanju i izuavanju podataka o drugim dravama. Obuhvaa sve strukture drutva i sve drutvene djelatnosti (politike, ekonomske, vojne, nauno-tehnike i dr) drave prema kojoj je usmjerena. Sadri i obavjetajnu djelatnost usmjerenu na otkrivanje i suzbijanje dijelova stranih obavjetajnih slubi prema vlastitoj dravi (kontraobavjetajna sluba). Organizira se shodno podrujima obavjetajnog interesa koja mogu predstavlja samostalne obavjetajne organizacije (slube), kao to su: politika, ekonomska i vojna obavjetajna sluba. One mogu biti objedinjene, pod centraliziranim rukovodstvom ili samostalne. Forme i metodi rada obavjetajnih slubi zavise od drutveno-politikog ureenja, doktrinarnih stavova i spoljnje politike odreene drave. Obavjetajne slube potencijalnih ili stvarnih agresora, pored prikupljanja obavjetajnih podataka, uestvuju i u drugim specijaliziranim akcijama, kao to su diverzantsko-teroristike, psiholoko-propagandne i druge. U suvremenim uvjetima obavjetajne slube svih drava imaju znaajno mjesto u voenju specijalnog rata. OBAVJETAJNI PODACI - rezultati prikupljanja, obrade, integracije, analize, procjene i tumaenja dostupnih informacija koje se tiu stranih zemalja, armija ili neprijatelja openito. OBJAVA RATA - akt neke drave, kojim stavlja do znanja drugoj dravi svoje odluke o ratu protiv nje ili joj saopava ono ta se ve dogaa, dakle ratno stanje. Akt slian ovome ili se istovjetno razumijeva jeste proglaavanje ratnog stanja. Trea Haka konvencija iz 1907. godine, govori o bezuvjetnoj i uvjetnoj (kojoj prethodi ultimatum) objavi rata. Rijetko su objavljivani ratovi i do hakih konvencija, a poslije njih ak niti jedan. Tome su doprinijeli vojni razlozi (iznenaenje), ali od 1945. godine i pravni (zabrana rata po Povelji UN). OUVANJE MIRA - vojne operacije koje se poduzimaju uz pristanak svih snaga u sukobu, usmjerene ka nadziranju i omoguavanju primjene sporazuma (prekida vatre, primirja ili drugog sporazuma ove vrste) te podrci diplomatskim naporima za postizanje dugoronog politikog rjeenja (v. mirovne operacije). ODGOVORNOST ZA RAT - odredbe Meunarodnog (ratnog) prava, po kojima se ocjenjuje nedopustiv akt agresije jedne drave na drugu dravu (Povelja UN -1945. Rezolucija o agresiji UN - 1974.) ODLIKOVANJE - (odlije) priznanje koje se dodjeljuje pojedincima, vojnim ili policijskim jedinicama, ustanovama ili organizacijama za naroite zasluge, postignute vrhunske rezultate ili hrabrost u ratu ili miru. ODMAZDA osveta, esto bezobzirno i bjesomuno uzvraanje udara sa namjerom da se protivniku nanese to vea teta i gubici i da se osjeti nemoan ili pokoleban u pruanju otpora. Izriito je zabranjena meunarodnim ratnim pravom (Haka konvencija iz 1907. i Nirnberki principi iz 1946. godine) i proglaena ratnim zloinom zbog ega su nakon Drugog svjetskog rata izvedeni pred Sud za ratne zloine i osueni mnogi faistiki generali i oficiri. Neki generali bive JNA, nakon njene kompromitacije stavljanjem na stranu samo dva (srpskog i crnogorskog) naroda, otvoreno su prijetili da e u sluaju napada na garnizone JNA u Hrvatskoj i u Bosni Hercegovini "pristupiti unitavanju vitalnih objekata u tim mjestima. Srbijansko-crnogorski agresor od tada provodi kontinuirano mjere odmaze protiv pokreta otpora agresiji u Bosni Hercegovini i u Hrvatskoj (razaranje naseljenih mjesta, infrastrukturnih objekata, kulturnih, zdravstvenih, naunih ustanova itd.) koje najee pogaaju neduno i nezatieno civilno stanovnitvo. Ove su mjere naroito estoke nakon poraza na bojitu i ogledaju se u bjesomunom granatiranju gradova i drugih naseljenih mjesta i ubijanju civila. ODNOS SNAGA - usporedba kvaliteta i kvantiteta oba protivnika u ratu i odreenom vremenu i prostoru.

OKUPACIONI SISTEM - skup vojnih, politikih, ekonomskih, represivnih i drugih mjera i postupaka agresora na okupiranom teritoriju; uspostavljanje garnizona i baza radi dranja i osiguranja objekata, kontrole teritorija i poduzimanja djelovanja protiv snaga otpora; uspostavljanje odgovarajue vlasti, stvaranje kvislinkih, vojnih i drugih organizacija; uspostavljanje policijskih institucija (logora, zatvora, sudova); zavoenje policijske kontrole, policijskog sata i sl., organizacija proizvodnje, saobraaja, trgovine i drugih mjera ekonomskog karaktera sa ciljem ekonomske eksploatacije zaposjednutog podruja. Prema meunarodnom ratnom pravu, za vrijeme okupacije nisu dozvoljene teritorijalne promjene niti anektiranje drava na tim podrujima. U praksi, meutim, ove su zabrane skoro redovito krene, vreno je nasilno pripajanje okupiranih podruja dravi agresoru i uspostava njenog sistema vlasti na tim podrujima, stavljanje civilne uprave pod vojnu kontrolu itd. U uvjetima pravednog odbrambenog rata iskljuena je mogunost priznavanja okupacije i okupacionog sistema vlasti, a zaposjednuto podruje uiva tretman privremeno zauzetog teritorija (v. okupacija). OMBUDSMAN - (ved.) organ parlamenta (zastupnik, povjerenik), koji u pojedinanim sluajevima vri nadzor nad zakonitou rada egzekutive, ne dirajui u postojei sustav nadzora nad radom uprave. Graanima, u ostvarivanju njihovih prava, pomae besplatno. Uveden prvo u vedskoj, zatim u Danskoj, Norvekoj i drugim zemljama. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, koji utvruje njegove nadlenosti, ova institucijauvedena je i u na politiki i pravni, tj. ustavni sistem sa osnovnim ciljem zatite sloboda i prava graana utvrenih Ustavom i zakonima. ORDEN - (lat. ordo - red) vrsta odlikovanja. Dodjeljuje se pojedincima ili jedinicama i ustanovama kao i organizacijama za naroite zasluge u ratu i miru. Izrauje se od plemenitih ili kvalitetnijih metala i moe biti ukraen i dragim kamenjem razliitog oblika. Nosi se sa lentom, na ogrlici ili privren na grudima. Javlja se prvi put u petnaestom stoljeu i dodjeljuje visokim feudalnim dostojanstvenicima. Nerijetko ga jedna drava dodjeljuje inozemnim licima: dravnicima, vojnim licima i sl. ORUANA BORBA - glavni sadraj i oblik ispoljavanja rata. U irem smislu, upotreba oruja u sukobu meu ljudima, grupama, pokretima, dravama i dr., kada jedna strana pokuava da potini drugu svojoj volji, fizikom prisilom ili da je uniti. Jedan od osnovnih zadataka oruane borbe jeste unitavanje ive sile i materijalnih sredstava protivnika. Drutvena, historijska pojava podlona neprekidnom mijenjanju. Karakteristike i oblici ispoljavanja, tok i ishod oruane borbe odraavaju ukupnost svojstava sukobljenih strana. Po pravilu, vodi se planski, organizirano i ima svoje zakonitosti. U narodnom odbrambenom ratu glavni sadraj i oblik ispoljavanja drutvene sile u suprotstavljanju agresoru. Izuava je teorija ratne vjetine i druge vojne, drutvene i prirodne nauke. ORUANA INTERVENCIJA (lat. intervenire - doi meu, stati na put, mijeati se u to, posredovati) prijetnja upotrebom ili upotreba oruanih snaga jedne ili grupe drava protiv unutarnje, odnosno spoljanje nezavisnosti druge vlasti, pokuaj osiguranja odreenih prava itd. Veina drava svojim pravom proglaavaju oruane pobune krivinim djelom drave ili drava, tj. mijeanje u njihove unutarnje ili vanjske odnose. Izvodi se radi mijenjanja nekog faktikog stanja u ponaanju odreene drave ili grupe drava. Prema broju uesnika koji oruano interveniraju moe biti individualna i kolektivna, a prema nainu na koji se izvodi direktna i indirektna. S obzirom na odnos izmeu drave koja intervenira i one u kojoj se intervenira, moe biti po pozivu i bez poziva, a prema pravnoj dopustivosti zakonita i nezakonita. Povelja Ujedinjenih naroda, naelno, zabranjuje oruanu (vojnu) intervenciju i kao prijetnju i kao upotrebu sile u meunarodnim odnosima, ali je, kao kolektivnu intervenciju, koju mogu izvoditi oruane snage lanica Organizacije ujedinjenih naroda, u odreenim situacijama, u interesu ouvanja svjetskog mira i sigurnosti i kao oblik kolektivne samoodbrane, predvia i doputa. Provodi se demonstracijom sile ili putem blokade, te vojnim operacijama zrakoplovnih, pomorskih ili kopnenih snaga odnosno kombinirano (v. vojna intervencija).

ORUANA POBUNA - nastojanje grupe lica da uz upotrebu oruja postigne odreeni cilj u okvirima jedne drave ili njenog dijela, kao to je suprotstavljanje odlukama organa vlasti, pokuaj osiguranja odreenih prava itd. Veina drava svojim pravom proglaavaju oruane pobune krivinim djelom. ORUANI INCIDENT - (lat. Incidere-upasti, nagaziti, navaliti) oruani sukob manjega obima ili jednostrana upotreba oruja od jednog lica ili grupe, odnosno manje vojne ili policijske formacije koji ne prerasta u oruani sukob. Deava se na granicama drava (granini incident) izmeu pograninih jedinica ili graniara jedne drave sa naoruanim licima ili njihovo oruano djelovanje na pojedince ili grupe koje ilegalno pokuavaju ui u neku dravu. Oruanim incidentom esto se naziva i jednostrana ili obostrana upotreba oruja nakon sukoba dvaju ili vie lica ili njihova upotreba oruja protiv policijskih ili vojnih snaga. ORUANI OTPOR - naziv kojim se oznaavaju sve vrste i oblici oruanog suprotstavljanja agresoru. Oruani otpor predstavlja prvu fazu u organizaciji oruane borbe protiv snaga agresora, formiranje druge zaraene strane, ime agresija prerasta u rat. ORUANI SUKOB - opi izraz kojim se oznaava obostrana upotreba oruja izmeu dvije ili vie drava, odnosno, razliitih politikih struktura unutar jedne drave (unutranji oruani sukob). esto se koristi kao sinonim za rat i ako ne znai da svaka dvostrana upotreba oruja, po masovnosti, intenzitetu i duljini trajanja uistinu jeste sukob koji ima karakter rata. Svaki oruani sukob nije i ne mora biti i rat. ORUJE - svako sredstvo namijenjeno unitavanju ivih bia i materijalnih dobara, a u ratu, sredstva kojima se protivniku slabi borbena mo i moral i lomi volja za pruanjem otpora. Postoje razliiti kriteriji za podjelu oruja. Prema namjeni, oruje se dijeli na: vojniko (ratno ili borbeno), lovako i sportsko, ali kada se posebno ne naglasi, podrazumijeva se samo borbeno, tj. onaj dio ratne tehnike kojom se protivniku neposredno nanose gubici u ljudstvu i materijalnim dobrima. Prema izvoru energije, oruje se dijeli na hladno, vatreno i pneumatsko. U zavisnosti od toga da li se pogonsko gorivo nalazi u cijevi oruja ili u samom projektilu, vatreno oruje se dijeli na: klasino (konvencionalno) i raketno. Po nainu djejstva na cilj, dijeli se na eksplozivno, hemijsko i bioloko oruje. Prema broju posluilaca, moe biti individualno i kolektivno. Ako se za kriterij uzima odbrana ili napad, dijeli se na napadno (ofanzivno) i odbrambeno (defanzivno). ORUJE ZA MASOVNO UNITAVANJE - oruje koje svojim djelovanjem moe proizvesti masovne gubitke, masovno unitavanje ljudi, materijalnih dobara, ivotinjskog i biljnog svijeta, nekonvencionalno, neuobiajeno oruje, u odnosu na oruje koje se koristi u savremenim ratovima (konvencionalno - uobiajeno). Pod tim orujem se najee podrazumijeva nuklearno, hemijsko i bioloko oruje, ija masovna upotreba moe u kratkom vremenu dovesti u pitanje ivot na Zemlji zbog njegove razorne moi i naknadnih nuklearnih, hemijskih i biolokih djelovanja koja se ne mogu kontrolirati niti zaustaviti. OSLOBODILAKI RAT - vrsta pravednog rata koji se vodi za oslobaanje od tuina i protiv agresije. U svim epohama dio borbe za nezavisnost porobljenih naroda i drava. Najvei broj oslobodilakih ratova voen je u devetnaestom i dvadesetom stoljeu u formi nacionalnooslobodilaih ratova i ratova za osloboenje od kolonijalnih zavojevaa. U periodu poslije Drugog svjetskog rata dominiraju oslobodilaki ratovi protiv kolonijalizma. I narodi bive Jugoslavije vodili su u periodu 1941-1945. oslobodilaki rat protiv vie stranih okupatora i zavojevaa, a takav rat vodio se i u Bosni i Hercegovini protiv srbijansko-cmogorskog agresora koji je okupirao znatne dijelove zemlje. Ovi su ratovi dali veliki doprinos razvoju ratne vjetine. OSSE (ORGANIZACIJA SIGURNOSTI ISARADNJE U EVROPI) - novo ime bive Konferencije evropske sigurnosti i suradnje - KESS-a. Ovaj (novi) naziv Organizacija (Konferencija) je uzela na svome zasjedanju u Budapestu (Budimpeti) od 3. do 5. Decembra. 1994. godine (v. Konferencija evropske sigurnosti i suradnje JCESS).

OSVAJAKI RAT - vrsta neopravednog rata koji se vodi za politiko, ekonomsko i vojno potinjavanje drugih zemalja i naroda. Nastaje pojavom drave i primjenom sile u meudravnim odnosima. Kao takvi posebno su ostali poznati neki kolonijalni ratovi. U suvremenim uvjetima obiljeja takvih imaju i ratovi koji se vode protiv nezavisnosti i integriteta nekih manjih i samostalnih drava, a pod krinkom tobonje pomoi odreenom narodu. OTADBINA - domovina, zemlja, drava u kojoj se neko rodio ili iji je graanin, sa svim njenim prirodnim, drutvenim, materijalnim, politikim, historijskim, etnikim, kulturnim i drugim karakteristikama. Ovaj je pojam u historijskom toku bio ispunjavan razliitim kulturnim, politikim, umjetnikim i drugim sadrajima i na razliite naine, kao to se to i danas pokazuje, upotrebljavan i zloupotrebljavan. OUN (ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA) - meunarodna, (meudravna) organizacija, osnovana je 24. oktobra 1946. godine sa osnovnim ciljem ouvanja mira u svijetu. ini je ogromna veina zemalja lanica svjetske (meunarodne) zajednice. Najvii su joj organi Generalna skuptina kao predstavniko tijelo svih zemalja lanica koja se sastaje povremeno (prema potrebi) i Vijee sigurnosti. Odluke (rezolucije) Vijea sigurnosti donose se glasanjem po veinskom principu i konsenzusom, uz pravo veta svake stalne lanice, a obavezujue su za sve zemlje - lanice OUN. U sastavu Organizacije djeluju i mnogobrojne meunarodne organizacije, agencije, komisije itd. kao oblik njenog rada. Operativno-politikim i adminstrativnim radom OUN izmeu sesija Generalne skuptine rukovodi generalni sekretar, koji se stara i o provoenju rezolucija Vijea sigurnosti. Naa zemlja primljena je u OUN 21. maja 1992. godine.

P
PACIFIKACIJA - (lat. pax - mir+fikacija, odfacio, factum - initi, raditi) umirenje kaznenim mjerama; primjena sistema vojnih, politikih, ekonomskih, policijskih i drugih mjera kojima agresor pokuava uguiti oslobodilaki pokret u zemlji koja je rtva agresije. Vri se osloncem na kvislinke snage, a praena je terorom, deportiranjem u logore ili zloinom genocida, kao to je inio srbijansko-crnogorski agresor na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. PACIFIZAM - (lat. pax - mir + tacio -initi, raditi) liberalno-demokratski pogled na svijet i zalaganje za mir, osuda rata. Apsolutni princip odbacivanja sile i propagiranja zabrane ne samo rata nego i priprema za rat. Meutim, istinski objektivni pacifizam ne znai i suzdrvanje od legitimne upotrebe sile u sluajevima predvienim meunarodnim pravom (v. samoodbrana). PAKT - (lat. paktum, od pacisci -ugovoriti) meunarodni ugovor, sporazum, savez drava (alijansa, koalicija; v. ANZUS-pakt, NATO-pakt). PAKT O STABILNOSTI JUGOISTONE EVROPE - Historijski sporazum (Ugovor) jednog broja zemalja jugoistone Evrope o izgradnji trajnog mira na Balkanu i u ovom regionu Evrope, o razvoju demokratskih procesa, odnosa i institucija, unapreivanju ljudskih prava, ekonomskom razvitku i progresu, odvijanju procesa ekonomske tranzicije i politike transformacije zemalja jugoistone Evrope, te razvijanju sigurnosti u regionu i meusobne suradnje zemalja regiona kao preduvjetima njihovog pribliavanja Evropi i ukljuivanja u euro-atlantske integracije. Prvi samit Pakta o stabilnosti odran je u Sarajevu 29. i 30. jula 1999. godine, a u radu su uestvovali predstavnici svih zemalja regiona (osim SR Jugoslavije), predstavnici zemalja Evropske unije i Predsjednitva Evropske unije, te jednog broja azijskih zemalja i predsjednik SAD. Paktu su pristupile: Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Makedonija i Albanija, te zemlje regije koje i maj u viu razin u odnosa sa Evropskom unijom - Slovenija i Maarska. Ogranieni pristup Paktu dobila je Crna Gora kao dio SRJ, a SRJ, kako je odreeno, pristup e biti omoguen tek kada osigura promjenu vlasti na elu sa Miloeviem. PANIKA - neopravdani, neobuzdani strah, bezglavost, opa uzbuna i pometnja. PARADA - (franc. parade) sveanost, povorka, smotra vojnih formacija, isticanje; efektan zahvat u sportu.

PARADRAVA - (gr. para - kod, uz, pred, pored, protiv, prema) paralelna drava, drava u dravi, sinonim za nelegitimna i nelegalna nastojanja da se osnuje nova drava na teritoriju postojee drave. Ova su nastojanja najee separatistiko-iredentistiki usmjerena i orijentirana (v. iredentizam, separatizam). PAROLA - (franc. parole-rije, govo jezik) saeta reenica propagandnog karaktera, geslo, lozinka, ili vojniki oznaka pripadnosti odreenoj jedinici. PARTIZAN - (franc. Partisan - pristaa, pristalica, privreni gerilac stranar) dobrovoljac, pristaa, ortak; borac koji je, po meunarodnom pravu, u pogledu prava i dunosti u oruanom sukobu izjednaen s pripadnikom oruanih snaga. U nekim armijama, partizan nije pripadnik redovnih (regularnih) oruanih snaga. Na partizane se primjenjuju sva pravila ratnog prava koja vae za pripadnike oruanih snaga i pripadnike jedinica koje su, po unutranjim propisima, izjednaene sa redovnim. enevske konvencije o zatiti rtava rata kao uvjet da se partizanima prizna svojstvo pripadnika redovnih oruanih snaga trae: da su pod komandom osobe odgovorne za svoje potinjene (naelo organizacije), da nose znak raspoznavanja vidljiv na odstojanju, da oruje nose otvoreno i da se pridravaju pravila ratnog prava. Izmjene i dopune enevske konvencije ostvarene enevskim dopunskim protokolima iz 1977. ublaavaju te uvjete i trae od partizana jedino da otvoreno nose oruje za vrijeme borbe i neposredno pred borbu i da potuje ratno pravo. Pod pojmom partizan esto se podrazumijeva i borac koji se oruanim sredstvima bori za odreene ideje ili ideologiju (narodnooslobodilaku, a u XX stoljeu komunistiku, socijalistiku itd.). PATRIOTIZAM - (lat. patria - domovina, otadbina) rodoljublje, ljubav prema domovini, domoljublje osjeaj pripadnosti ovjeka prema zemlji u kojoj je ponikao i iji je graanin (dravljanin). Jedna od najviih vrijednosti izraena kroz osjeaj ljubavi i odgovornosti, dunosti pojedinca i kolektiviteta prema svojoj dravi i svome narodu. PATRONAT - (lat. patronus - pokrovitelj, zatitnik na sudu) pokroviteljstvo, zatita, posebna briga (nad domom, kolom, nezbrinutom djecom Ujedinjenih naroda, Evropske zajednice nad pojedinim dravama i gradovima, veih nad manjim dravama itd.). Slino kao i protektorat. PERSONA NON GRATA - (lat.)nepoeljna osoba, najee ona kojoj neka drava uskrati pravo boravka na svojoj teritoriji. PETA KOLONA - naziv za organizacije, grupe i pojedince koji u vlastitoj zemlji propagandom, pijunaom, subverzivnom djelatnou, diverzijama i na druge sline naine rade za neprijatelja. Naziv, kao i pojava, potjee iz panjolskog graanskog rata 1936.-39. godine (usp.kolaboracionist, kvisling). PLAENIK - osoba koja se dobrovoljno ukljuila u oruane snage zaraene drave u oruanom konfliktu, iji nije pripadnik, motiviran eljom za privatnom dobiti. Njemu ne pripada status borca, ili ako je zarobljen status ratnog zarobljenika. Pozitivno meunarodno pravo jo uvijek ne zabranjuje upotrebu plaenika, ali Ujedinjene nacije pripremaju konvenciju koja e zabraniti njihovo regrutiranje, obuku, finansiranje ili upotrebu. Ne smije se mijeati termin plaenik sa terminom dobrovoljac. PLAKAT - (hol. plackeu - lijepiti) veliki oglas izloen javnosti, objava, proglas. PLJAKA U RATU - nezakonito i individualno prisvajanje privatnih i drugih dobara u interesu linog bogaenja. Treba je razlikovati od ratnog plijena (v. ratni plijen). POBUNA - akcija individualno i po broju neodreene grupe ljudi radi nasilnog obaranja nekog drutva ili dravnog ureenja ili radi suprotstavljanja nekom organu ili nekoj mjeri dravne vlasti. Ako pobuna izbije u vojsci, to je vojna pobuna. Lica koja uestvuju u pobuni, meusobno su povezana ostvarivanjem cilja pobune i spremna su da upotrijebe silu. Ako postoji spremnost za upotrebu oruja, onda je to oruana pobuna. POLEMOLOGIJA - (gr. polemeo-borim se, ratujem + logos-rije, govor, pojam, misao, razum) nauno, znanstveno istraivanje rata kao drutvene pojave, njegovih uzroka, ciljeva i posljedica.

POLITIKA AUTONOMIJA (autonomija-samostalnost) je pravni poloaj/status odreenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (ukljuujui i donoenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje. Politika autonomja je kada neka grupa ima pravo donoenja pravnih spisa. POLITIKA - (gr. polis-grad, drava) djelatnost u vezi sa dravom, umijee voenja drave. U opem smislu, mo posredovanja u nekim drutvenim odnosima i mo utjecaja na rjeavanje tih drutvenih odnosa. POLITIKA SVRENOG INA - bezuvjetno nametanje vlastite volje jednog meunarodnog subjekta drugom subjektu, politikim, ekonomskim ili vojnim putem. Beskrupulozna tenja ostvarivanja vlastitih ciljeva bilo kojim sredstvima, neprihvatljiv, ali est nain rjeavanja meunarodnih i meudravnih sporova karakteristian, osobito za ekspanzionistike i faistike reime. Politika svrenog ina pokuala se, na naim prostorima, realizirati munjevitom vojnom akcijom srbijansko-crnogorskog agresora i promptnom uspostavom i izgradnjom na okupiranim podrujima tzv. velike Srbije (u granicama Duanovog carstva kao mitolokog sna srbijanskog nacionalizma i velikodravlja). POMILOVANJE akt nadlenog i ovlaenog organa drave, kojim se poimenino odreena lica oslobaaju krivinog gonjenja, djelominog ili potpunog izvrenja kazne, ili im se kazna ublaava, odnosno ukidaju pravne posljedice. POTJERNICA - akt kojim nadleni organi drave pokreu potragu za licem (ili grupom lica) koje izbjegavaju obaveze po optubi i suenje ili izvrenje zakonske kazne. Potjernica moe biti i meunarodna ako za to postoji potreba i odluka. POVELJA UJEDINJENIH NARODA - dokument potpisan 26. juna 1945. godine (San Francisko) kojim je osnovana meunarodna organizacija Ujedinjenih Naroda. Predstavlja najvaniji meunarodni ugovor zakljuen poslije Drugog svjetskog rata, koji su u prvi mah potpisale 51 drave - osnivai. Povelju je u nepromijenjenom obliku do sada potpisala veina drava. Povelju ini 112 lanova u kojima su sadrane osnovne odredbe o pravima i obavezama drava, pravima i obavezama najvanijih organa Ujedinjenih Naroda (Ope skuptine i Savjeta sigurnosti) te, pored ostalih, odredbe o zabrani upotrebe sile u meunarodnim odnosima i pravu drava na samoodbranu i kolektivnu odbranu. PRAVILA MEUNARODNOG RATNOG PRAVA - skupina meunarodno usvojenih opeprihvaenih ratno-pravnih pravila kojima se ureuje i regulira ponaanje sukobljenih strana u ratu i u oruanim sukobima izmeu drava i naroda. Zatita ratnih zarobljenika i postupanje sa njima, zatita i postupanje sa ranjenicima i bolesnicima, upotreba pojedinih oruja i borbenih sredstava i druga pitanja. Obuhvaaju meunarodne ugovore, pravila meunarodnog obiajnog ratnog prava i opepriznata naela meunarodnog ratnog prava. Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, u funkciji Vrhovne komande oruanih snaga, donijelo je 23. augusta 1992. godine Naredbu o primjeni meunarodnog ratnog prava u Oruanim snagama Republike Bosne i Hercegovine, a Vlada Republike Bosne i Hercegovine obrazovala je Komisiju za meunarodno ratno pravo. Na osnovi svojih zakonskih ovlaenja i dunosti, ministar odbrane RBiH donio je Uputstvo o primjeni pravila meunarodnog ratnog prava u Oruanim snagama i Uputstvo o postupanju vojnih pravosudnih i drugih organa pri voenju krivinog postupka protiv ratnih zarobljenika. Agresor na nau zemlju, meutim, svojom barbarskom surovou, manifestirao je skoro svakodnevno u ratu, vlastito nepotivanje i krenje najosnovnijih pravila meunarodnog ratnog prava i elementarnih normi kulturno-civilizacijskog ponaanja. PREDAJA - prestanak borbe i pruanja otpora polaganjem oruja. Predaja moe obuhvatati oruane snage jedne od sukobljenih strana, samo njihove dijelove, jedinicu, formaciju, brod ili pojedinca. PREKID ODNOSA MEU DRAVAMA - moe biti izraz volje jedne, dviju ili vie drava istovremeno, u pogledu diplomatskih, ekonomskih i drugih odnosa. Moe biti i mjera Ujedinjenih naroda spram drave koja ugroava meunarodni mir.

PREVRAT - korjenita i nagla promjena koja nastane u politici i organima vlasti jedne drave. Najee se izvodi silom kroz dravne udare, pueve, strane oruane intervencije, revolucijom ili kontrarevolucijom. PRIJEKI SUD - sud koji u pojedinim prilikama (rat, pobuna, ....) obrazuju drave, armije ili pokreti radi suenja poiniocima odreenih djela po kratkom postupku (poprijeko). Obino izrie smrtnu kaznu ili oslobaa od optube (najee bez prava na albu). PRIMIRJE - okonanje ratnog stanja, ili obostrani prekid borbenih djelovanja na odreeno vrijeme. Po ratnom pravu, ugovor kojim se to stanje okonava. Pojedinosti ugovaranja ostavljaju se za mirovni ugovor. Glavna odlika primirja je sporazum o obustavljanju borbe. PROJEKTIL - (lat. projicere - baciti pred koga ....) svako tijelo baeno izvjesnom silom u prostor. U vojnom smislu element municije koji se upuuje na cilj. Konstrukcija projektila proistjee iz zahtjeva da se odreena koliina energije, kao koristan teret, dovede do cilja i na njemu pretvori u drugi oblik energije, najpovoljniji sa stanovita eljenog efekta. Veina projektila sastoji se od kouljice, energetskog dijela i upaljaa. Projektili strjeljake municije i nekih vrsta municije za topove (potkalibarna granata) nemaju punjenje, ve se njihova kinetika energija pretvara u mehaniki rad razaranja. Po nainu upuivanja na cilj, mogu biti klasini, raketni i aktivnoreaktivni, a prema kalibru orua, kalibarni, potkalibarni natkalibarni. Po nainu djejstva taktikoj namjeni, mogu biti probojni, razorni, kumulativni, s plastinim eksplozivom, nuklearni, osvjetljavajue- dimni, zapaljivi, hemijski, bioloki, propagandni, vjebovni i opitni. Prema vrstama oruja u projektile spadaju zrn; granate, mine, bombe, rakete i torpeda PROMATRA UJEDINJENIH NACIJA - vojna ili civilna lica zaduena za praenje i evidentiranje aktivnosti politikih organa ili vojnih aktivnosti u nekoj dravi sa zadatkom objektivnog izvjetavanja nadlenih organa Ujedinjenih nacija o ponaanju strana u sukobu. Postoje i druge vrste arbitrae kao to je privredna, pomorska i druge. PROPAGANDA - (lat. propagare -rasprostraniti) planski organizirano irenje politikih, privrednih, religioznih i drugih ideja radi pridobijanja javnog miljenja: govorima, predavanjima, masovnim skupovima, manifestacijama, filmom, televizijom, video i audiosredstvima, lecima, tampom itd. PROTEKTORAT - (lat. protegere-pokriti, zakloniti, zatititi) u meunarodnim odnosima, sporazumom osigurano pokroviteljstvo jedne (ili vie) drava nad drugom, u kojem drava protektor ima odreeni utjecaj na vanjsku politku, pa i unutranje poslove drave - protektorata. Teritorij koji nije formalno anektiran, ali nad njim drava - protektor ima vlast i jurisdikciju, ne i puni suverenitet. PROTEST - u meunarodnim odnosima, prigovor koji jedna drava uputi (u pismenoj ili usmenoj formi) drugoj, kao izraz protivljenja u odnosu na neki in, dogaaj ili politiki stav. PROVOKACIJA - (lat. provocare- izazivati, poticati ....) u meunarodnim odnosima izazivanje graninih i drugih incidenata, demonstracija sile i preduzimanje slinih mjera iji je cilj zastraivanje, odnosno vrenje politikih i vojnih pritisaka i prisiljavanje druge strane na odreene protivmjere. Najei oblici provokacije su vojne vjebe, manevri i druge vojne aktivnosti u blizini granice zemlje koja se provocira, povreda teritorija, zranog prostore i teritorijalnih voda, diplomatsko-konzularnih predstavnitava itd. Moe biti i suptilnija korienjem metoda i sredstava specijalnog rata. Sposobnosi za efikasno suprotstavljanje i spreavanje provokacije bitan je sadraj odbrambene sposobnosti. PRVI SVJETSKI RAT - poeo je augusta 1914. i trajao je do 11. novembra 1918. godine, kao oruani sukob dviju imperijalistikih grupacija, odnosno kapitalistikih velikih sila. U samom poetku je zahvatio: Veliku Britaniju, Francusku, Rusiju kao velike sile na strani Antante, te Njemaku i Austro-Ugarsku kao Centralne sile. Zapoeo je kao evropski rat, da bi se 1917. godine pretvorio u svjetski, u kojemu je uestvovalo 28 drava sa ukupno tri etvrtine svjetskoga stanovnitva. Ratne operacije su se vodile na prostoru od oko 4 miliona km2 i gotovo na svim morima i okeanima. U ratu je mobilizirano oko 70 miliona ljudi, od ega je oko 20 miliona poginulo ili umrlo od rana i epidemija, dok ih je priblino toliko ranjeno. Razaranja na ratitima su

bila ogromna i trokovi u naoruanju nemjerljivi. Munjeviti rat kao osnovna strategija velikih sila nije dala oekivane rezultate i u mnogim sluajevima se pretvorila u pozicioni rat. Kopnena vojska i u njenim okvirima pjeadija, zadrala je ulogu osnovnog vida oruanih snaga, dok je konjica uveliko bila zamijenjena tenkovskim snagama. Ratna mornarica Antante je izborila glavnu ulogu u pomorskom saobraaju i time omoguila koncentraciju nadmonih snaga na frontovima u Evropi. Zrakoplovstvo se od malobrojnog roda oruanih snaga, u toku rata razvilo u mone snage osposobljene za raznovrsne akcije na itavoj dubini ratita. Dugotrajan i intenzivan rat je katastrofalno iscrpio zaraene strane izuzev Sjedinjenih Amerikih Drava, to je proizvelo masovne trajkove, koji su 1917. god. u Rusiji prerasli u socijalnu revoluciju i njen izlazak iz rata. Revolucionarnim previranjima su krajem 1918. god. zahvaene i Centralne sile osovine, to je dovelo do njihove kapitulacije miru doveli su do novoga ureenja svijeta i njegove podjele u korist Antante, ali je poslijeratno beznae, prvo u Italiji, a onda i u nekim drugim zemljama iznjedrilo faizam koji e izazvati novi, jo krvaviji (Drugi) svjetski rat. PU - (njem. Putsch) prevrat, udar, prepad, iznenadni oruani ustanak jedne organizirane skupine kojoj je cilj preuzimanje vlasti.

R
RACIJA - (arap. pracia) policijska akcija, sistematski pretres prethodno blokiranih podruja radi pronalaenja i hvatanja prijestupnika ili pripadnika protivnikih oruanih formacija. RADNA OBAVEZA - jedna od obaveza graana, radi osiguranja ratne proizvodnje i rada dravnih organa i drugih drutvenih djelatnosti u ratu. Podlijeu joj svi radno sposobni graani, oni koji nisu obuhvaeni vojnom obavezom ili drugim obavezama u odbrani zemlje. RANJENIK - lice (vojnik) koje je zadobilo ratnu ranu, ostvarenu povredu na tijelu nanesenu djelovanjem oruja u ratu. Zatieni su enevskom konvencijom iz 1949. godine i Dopunskim protokolima iz 1977. godine (o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba). RASA - (panj. razo-soj, vrsta, sorti odlika) rasa je termin koji je uveo prirodoslovac I. Rjuffo kao oznaku vrstama ivotinja i biljaka. Ljudske rase su historijski nastale grupe ljudi, obiljeene odreenim skupom vanjskih fizikih osobenosti kao to su: boja koe, oiju, kose uzrastom i sl. Meutim, temelji genetske i psihofizike osobine ljudi, svih rasa su istovjetne, ovjeanstvo predstavlja jedinstvenu bioloku vrstu. RASELJENA LICA - openito osobe koje su u ratu morale da napust mjesto prebivalita i privremeno se naseliti u drugi dio vlastite drave. Ova lica uivaju zatitu propisanu enevskim konvencijama o zatiti rtava rata iz 1949. godine. RASELJENA OSOBA - Osobe koje naputaju svoje domove zbog oruanog konflikta, unutranjih nestabilnosti ili prirodnih katastrofa, i naseljavaju se na drugo podruje u granicama svoje drave. Izraz se koristi i za osobe koje su prele granicu svoje drave ali se nisu kvalificirale u status izbjeglice. RASIZAM - teorije koje ljude dijele na "vie i nie" rase. Rasne teorije (naroito faistika) su reakcionarna shvaanja po kojima rasna svojstva naroda odluuju o historijskim tokovima, istiui pojedine "rase" vrednijim, dok su one druge "predodreene" da se potinjavaju. U ime ovih teorija, naroito u Drugom svjetskom ratu uinjeni su brojni zloini i genocid nad pojedinim narodima. RASNA DISKRIMINACIJA - praksa neprihvatljivoga, nehumanoga, nedemokratskoga postupanja prema pripadnicima odreene ljudske skupine-rase, odnosno naroda.Rasna diskriminacija je suprotna meunarodnome pravu, posebno Povelji Ujedinjenih nacija i predstavlja delikt meunarodnoga prava.

RAT - kompleksan, intenzivan i masovan sukob drava, vojno-politikih saveza ili razliitih drutvenih snaga unutar jedne zemlje, u kojem se masovno i organizirano primjenjuje oruana sila i vodi oruana borba radi ostvarivanja odreenih politikih, ekonomskih i vojnih ciljeva, drava, naroda itd. Osnovni sadraj rata je oruana borba, ali se on ne svodi samo na nju ve ukljuuje i druge oblike borbe (politiku, ekonomsku, psiholoku, moralnu itd.), to ga ini totalnim sukobom. U sutini, rat je nastavak politike drugim (nasilnim) sredstvima i predstavlja najgrublji oblik politike borbe. Rat je drutveno-historijska pojava nastala i razvijala se usporedo s razvojem ljudskog drutva i civilizacije. Podjela i klasifikacija ratova vri se na osnovi razliitih kriterijuma. Prema drutveno-politikoj sutini i karakteru, dijele se na pravedne i nepravedne. Prema razmjeru moe biti svjetski i lokalni, a prema upotrijebljenim sredstvima nuklearni i konvencionalni, ogranieni rat itd. Meunarodno pravo posmatra rat kroz postojea ugovorna i obiajna pravila koja reguliraju, odnosno ograniavaju voenje rata. Pravila ratnog prava primjenjuju se u ratu bez obzira gdje se izvode oruane operacije (na kopnu, moru ili u zranom prostoru). Poveljom Ujedinjenih naroda napadaki rat je pravno zabranjen i predstavlja zloin protiv meunarodnog prava. Istom poveljom rtvi agresije dozvoljeno je da se brani primjenjujue mjere individualne ili kolektivne samoodbrane, a meunarodna zajednica se obavezuje da se organizirano suprotstavi agresoru. RATIFIKACIJA - (lat. rats-valjan + fikacija-initi, raditi, stvarati, nastojati) odobrenje, potvrda, prihvatanje i potpisivanje odredaba meunarodnih ugovora od vrhovne vlasti neke suverene drave, koji mogu biti politike, ekonomske, vojne, privredne i druge naravi. RATNA DOBIT - imovina steena u ratu, materijalna dobra, novac, dragocjenosti i sl. do kojih su pojedinci, organizacije, udruenja, banke ili drava i njeni organi doli u ratu, koristei se nestaicama roba i drugim tekim uvjetima i prilikama koje je proizveo rat. Opeprihvaen laiki izraz: ratno profiterstvo. RATNA TETA - materijalno obeteenje koje jedna do tada zaraena strana plaa drugoj na osnovu ugovora o miru za tete i gubitke pretrpljene agresijom ili ratom. Plaa se u robi, novcu ili prenosom zemljita u svojinu (vlasnitvo), odnosno u eksploataciji pobjednika do visine otetnog zahtjeva. tete priinjene u Prvom i Drugom svjetskom ratu bile su takvih razmjera da krivci za rat nisu, faktiki, bili u mogunosti da ih plate. Zbog toga se praksa namirivanja ograniila na poveanje zaplijenjene imovine, zadravanje neprijateljeve imovine koja se zatekla na teritoriji pobjednika i, u izvjesnoj mjeri, na odreivanje RATNI PLIJEN - cjelokupna neprijateljeva javna, dravna, drutvena i pokretna imovina. Naoruanje, municija, vojna oprema i drugi materija namjenjena za upotrebu u oruanim snagama, sva sredstva veze, transportna sredstva svih vrsta, novac i hartije od vrijednosti koje pripadaju protivnikoj dravi, kao i ratni fondovi, ako padnu u ruke jedne od zaraenih strana. Privatna pokretna imovina (oruje, municija, vojna oprema, vojni dokumenti, ivotinje, prevozna sredsva itd.). Imovina u posjedu ratnih zarobljenika, takoer se smatraju ratnim plijenom ukoliko se mogu iskoristiti za voenje ratnih operacija. Od ratnog plijena su izuzeta javna dobra od znaaja za kulturu, konzularna i diplomatska predstavnitva, ume, rude i sl. a mogu biti izuzeta i pokretna dobra koja slue kulturi, prosvjeti, nauci, umjetnosti, uope humanim ciljevima. Meunarodno ratno pravo i pravni propisi veini zemalja zabranjuju pljaku i prisvajanje radi line koristi. Ratni plijen predstavlja dopunski izvor snabdijevanja oruanih snaga u ratu, pa u mnogim armijama postoje posebne jedinice i slube za njegovo prikupljanje. U pomorskom ratu ratnim plijenom smatraju se i neprijateljevi trgovaki brodovi i brodovi u javnoj slubi neprijateljske drave. U ratnom zrakoplovstvu zaplijenjeni zrakoplovi, objekti, ureaji i tehnika sredstva predaju se vlastitim zrakoplovnim jedinicama, a oboreni i prinudno sletjeli zrakoplovi tehnikim institutima i poligonima radi prouavanja i ispitivanja taktiko-tehnikih osobina. Drastini primjeri krenja pravnih, ali i moralnih normi u pogledu ratnog plijena su nebrojeni primjeri pljake koje su inili pripadnici vojnih snaga agresora na Bosnu i Hercegovinu (1992 1995).

RATNI RASPORED - status graana drave u pogledu njihova angairanja u ratu, koji moe biti u skladu sa vojnom i drugim obavezama propisanim zakonom. Vlada drave propisuje kriterije i normative za rasporeivanje graana i materijalnih dobara na odreene vojne i druge poslove, a u njeno ime ovu vrstu posla i saopavanje ratnoga rasporeda graanima najee vre lokalne jedinice ministarstva odbrane. RATNI REIM (lat. regere - vladati) sistem ponaanja u ratu. Odnosi se na rad u ratnim uvjetima, materijalnu, radnu i druge obaveze graana, ratnu proizvodnju, ekonomsku, ogranienje i kontrolu kretanja, djelatnost javnih glasila itd. Osnovna mu se naela propisuju jo u miru i u skladu s njima poduzimaju odreene mjere pripreme za ivot i rad u ratu . RATNI ZAROBLJENIK - pripadnik zaraenih oruanih snaga koji se nalazi u vlasti neprijatelja! Po odredbama Hake konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima "treba postupati ovjeno" sa ratnih zarobljenicima, ne smiju se prisiljavati na odavanje vojnih tajni i koristiti za sudjelovanje u ratnim operacijama. Mogu se upotrebljavati iskljuivo za javne radove (osim oficira), ali taj rad mora biti plaen. Vlada koja ih dri u zarobljenitvu duna je da ih izdrava (ista hrana i odjea kao i za njene vojnike). Zarobljenitvo je privremena mjera i nije ni kazna ni osveta. Zato se u niediinarodnom ratnom pravu nalae potovanje asti i linosti zarobljenika. Ratni zarobljenik ima pravo na reparaciju (povratak na svoje ognjite) i, prema dogovoru zaraenih strana, na razmjenu u naoruanog sukoba. Suvremeno meunarodno ratno pravo priznaje status ratnih zarobljenika jo nekim kategorijama lica, ali to ni u kom sluaju ne moe biti civilno stanovnitvo. RATNI ZLOIN tekapovreda pravila meunarodnoga ratnoga prava. Poinioci ratnih zloina mogu biti pripadnici oruanih snaga, vojni organi i druga lica po vlastitoj odluci. Pravno formuliranje ratnih zloina utemeljeno je nakon Nirnberskog stenja poslije 1945. godine. Formiranje meunarodnoga Tribunala u Haagu, meunarodna zajednica se opredijelila na sankcioniranje ratnih zloina. RATNI ZLOIN PROTIV CIVILNOGA STANOVNITVA - krivina djela protiv ovjenosti i meunarodnoga prava, koja se izvre u vrijeme oruanoga sukoba ili okupacije teritorije jedne drave, kao to su: ubistva, muenja, neovjena postupanja, bioloki eksperimenti, nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnoga integriteta ili zdravlja; progon, raseljavanje ili prisilno preseljavanje, prisilno odnarodovanje ili prevoenje u drugu vjeru; silovanje i prisiljavanje na prostituciju; zastraivanje, teror, uzimanje talaca, kolektivno kanjavanje, odvoenje u koncentracione logore, protiv-zakonita hapenja, liavanje prava na nepristrasna suenja; prisiljavanje na rad, izgladnjivanje, konfiskacija imovine, pljaka, i druga djela zabranjena meunarodnim aktima, odnosno enevskim konvencijama iz 1949/77. godine. RATNI ZLOIN PROTIV RANJENIKA I BOLESNIKA - akti krenja pravila meunarodnoga ratnoga prava za vrijeme agresije, rata ili okupacije prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom osoblju, kao to su: ubistva, muenja, neljudska postupanja, bioloki eksperimenti, nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja; protivpravno ili samovoljno unitavanje ili prisvajanje materijala i zaliha zdravstvenih ustanova ili jedinica, koje nije opravdano vojnim potrebama; Ovo krivino djelo ini lice koje ga nareuje ili izvri po naredbi ili vlastitoj inicijativi. RATNI ZLOIN PROTIV ZAROBLJENIKA - krenje meunarodnoga prava u odnosu na zarobljenike: ubistva, muenja, neljudsko ponaanje, bioloki eksperimenti, nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnoga integriteta ili zdravlja; prisiljavanje na vrenje slube u oruanim snagama neprijatelja; liavanje prava na nepristrasno suenje. Zloine ove vrste i sve druge zloine protiv zarobljenika koje brani meunarodno pravo ini lice koje ih nareuje, izvrava po nareenju ili vlastitoj volji. RATNO PRAVO - meunarodni pravni sistem koji ureuje odnos meu dravama meunarodnog prava za vrijeme oruanog sukoba i u vezi s oruanim sukobom. Odreuje meusobna prava i dunosti strana u sukobu i njihova prava i dunosti u odnosu na neutralne zemlje i obrnuto. Cilj mu je da ogranii surovost i nepotrebnu okrutnost rata, da npr. pobolja

poloaj ranjenika, bolesnika, brodolomnika i civilnog stanovnitva, da zatiti spomenike kulture, da osigura odravanje veze izmeu strana u sukobu i sl. Nekim svojim pravilima ratno pravo ograniava sredstva i nain ratovanja, tj. propisuje koji objekti i lica ne smiju biti napadnuti, koja oruja i municija su zabranjeni, kakvim se nainom ratovanja strane u sukobu ne smiju sluiti (v. zabranjena sredstva i nain ratovanja). Pojam ratnog prava obuhvaa i ratno zakonodavstvo jedne zemlje tj. njene unutranje propise koji stupaju na snagu u sluaju rata. To ratno pravo, po pravilu, znatno mijenja njen privredni, upravni i pravosudni sistem i utjee na cjelokupan ivot zemlje. Dolazi do izmjene u organizaciji i nadlenosti zakonodavnih, izvrnih i upravnih organa, do izmjene politiko-teritorijalne organizacije zemlje, a pojedinac-graanin podlijee posebnim, novim obavezama prema odbrani zemlje i civilnoj zatiti. RATNO STANJE - stanje odnosa izmeu dviju ili vie drava koje nastaje uz ili bez objave rata, odnosno otpoinjanjem neprijateljstava oruanim sukobom, agresijom, kojoj je pruen masovan, organizirani i intenzivan otpor. Ratno stanje traje do prestanka vojnih operacija, odnosno do kapitulacije jedne od zaraenih strana, do okupacije ili poslije potpisivanja sporazuma o miru, onog koji se obostrano ispotuje. Ako se uope proglasi ratno stanje, onda to najee ine najvii, zakonima drave odreeni organi. Ratno stanje najee proglaava zemlja na koju je izvrena agresija, kako bi svoju i svjetsku javnost, te organe Ujedinjenih naroda obavijestila o tome da je napadnuta, ime je stekla pravo na vlastitu odbranu. Time se obznanjuje postupanje po pravilima ratnoga prava, ratnoga reima za organe drave, oruane snage, privredu i ostale subjekte (graane takoer) koji prelaze na ratni nain rada i funkcioniranja. Ratno stanje u Bosni i Hercegovini je proglaeno od Predsjednitva 20. juna 1992. godine i trajalo je do potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. god. (v. proglaavanje ratnog stanja). REGIONALNI RAT - masovan, intenzivan i kompleksan oruani sukob u kojem uestvuje vie drava ili vojni savezi i vodi se na irem prostoru (regionu) koji ini jedinstvenu geografsku cjelinu. Regionalni rat moe nastati eskalacijom lokalnoga rata ili irenjem (izlaskom) mimo granica oruanoga sukoba (graanskoga rata) koji se vodio unutar jedne drave, mijeanjem u njega drugih drava. U regionalne ratove se poslije 1945. godine mogu ubrojati: korejski rat, ratovi u Jugoistonoj Aziji, naroito vijetnamski, bliskoistoni ratovi. REGRUT - (franc. recrue-prinova, podmladak) lice koje je po zakonu o vojnoj obavezi uvedeno u vojnu evidenciju i podlijee vojno-ljekarskim pregledima radi utvrivanja sposobnosti za vojnu slubu i odreivanje roda ili slube u kojoj e regrut sluiti vojni rok. Regrut je, dakle, lice, obveznik prvoga dijela vojne obaveze, sve do njegovoga upuivanja na sluenje vojnoga roka. REGRUTNA OBAVEZA (franc. recrue -prinova, podmladak) dunosti i obaveze (regruta) lica koje podlijee vojnoj obavezi, odreeno vrijeme prije stupanja na sluenje vojnog roka u oruanim snagama. Sastoji se od dunosti odazivanja opem ili pojedinanom pozivu, izvravanja propisa u vezi s evidentiranjem u vojnu evidenciju kandidata za sluenje. REGULARNE TRUPE - (lat. reg - pravilo, mjerilo, propis ....) snage, formacije, jedinice meunarodno-pravno i politiki priznatih drava. Naoruane, obuene i osposobljene da vode oruanu borbu i napadaki odnosno odbrambeni rat ili da u njemu uestvuju bilo na strani napadaa (agresora), bilo na strani koja se brani. Pojam je nastao i korien u vojnoj literaturi i meunarodnom ratnom pravu, naspram neregularnih ,paravojnih snaga, formacija, jedinica i sl. Kao to su partizanske, gerilske itd., te da bi i oznaila razlike izmeu regularne borbe koje vode ove (regularne) snage, zaraenih drava od neregularno (kakvim su se nekad, za vrijeme osvajakih, osobito imperijalistikih pohoda, smatrali oslobodilaki ratovi) koji vode neregularne snage. Oznaava i razliku izmeu rata koji se vodi izmeu drava od graanskog rata i revolucije koje se vode u jednoj dravi. Suvremeno meunarodno ratno pravo daje svakom narodu, odnosno dravi pravo na samoodbranu i suprotstavljanje agresiji, pomo u takvim situacijama od meunarodne zajednice ili drugih drava. U tome smislu, enevskim konvencijama i protokolima, dokumentima Organizacije ujedinjenih naroda i drugim meunarodno-pravnim i ratnim dokumentima, ugovorima, sporazumima, dogovorima, rezolucijama itd. sa regularnim trupama izjednaene su sve snage koje se suprotstavljaju

agresiji i agresoru (oslobodilaki, nacionalni, politiki i drugi pokreti, gerilske, partizanske i druge jedinice) pod pretpostavkom da se bore organizirano, da javno nose oruje i znakove raspoznavanja, te da potuju uvjete koje za takve situacije propisuje meunarodno ratno pravo. Time se, u znatnoj mjeri, ukida i razlika izmeu regularnih i neregularnih ratova, kao i regularnih i neregularnih trupa koje u njima uestvuju. REKVIZICIJA (lat. requirere-traiti, zahtijevati) oduzimanje pokretnih dobara (hrane, goriva, stoke, prevoznih sredstava i dr.) od njihovih vlasnika za potrebe oruanih snaga, dravnih organa i rjee stanovnitva. Primjenjuje se u ratu i ratnoj opasnosti, a rjee u drugim okolnostima, moe se primijeniti na vlastitoj ili protivnikoj teritoriji. Po meunarodnom pravu, to je dokument ili radnja ovlaenog predstavnika strane u sukobu kojim se oduzimaju pojedini predmeti, dobra ili nareuje vrenje usluga (konak, transport i sl.) fizikim i pravnim licima neprijatelja. Oduzeta sredstva plaaju se novcem ili se daju priznanice s obavezom vraanja ili kasnijeg plaanja. Regulira se obino zakonom. Vojni starjeina na poloaju komandanta samostalnog bataljona ili na viem poloaju, moe izuzetno narediti rekviziciju hrane, pogonskih sredstava, goriva i drugih materijalnih sredstava odreenih propisom. Provode je nadleni organi civilne vlasti, a izuzetno vojni starjeina koji je i naredi. RENDER - (engl. renger-skitnica, lovaki pas...) pripadnik specijalnih, izviakih, desantnih, diverzantskih i drugih jedinica amerike vojske jo iz 18. stoljea, (v. komandosi). REPARACIJA - (lat. reparare -povratiti, naknaditi) poseban oblik naknade ratne tete predvien mirovnim i drugim ugovorima. U meunarodnom ratnom pravu predstavlja sankciju, prema kojoj drava odgovorna za nastanak oruanog sukoba i za povrede pravila ratnog prava mora da nadoknadi tetu oteenima. Naknada se vri novcem, robom, industrijskim i drugim postrojenjima i objektima. Za razliku od ratne tete, cilj reparacije je, iskljuivo, stvarno obeteenje pobjednika za tetu koju je pretrpio u ratu. REPATRIJACIJA - (lat. re - natrag .... + patria - domovina) dunost drave koja dri ratne zarobljenike (strane dravljane) da ih vrati u njihovu zemlju poslije zavretka rata. Meunarodnopravna nadlenost drave je da ta lica vrati u njihovu zemlju i onda kada ni ta lica ni njihova drava to ne trae, osim onih lica koja su izuzeta od repatrijacije, protiv njihove volje. Repatrijacija je pravno i stvarno prihvatanje od drave svojih dravljana ili svojih bivih dravljana i davanje dravljanstva tim licima, ako su ga ona izgubila. Pravila o repatrijaciji sadre i enevske konvencije o poboljanju sudbine rtava rata iz 1949. god. REPRESALIJE - (lat. repressum od rebrimere - potiskivati, suzbijati) mjere odmazde koje jedna drava ili vie njih preduzima prema drugoj kako bi se ova prisilila na poslunost. U ratu ih obino preduzima agresor u namjeri da mjerama odmazde i terora zaplai narod, sprijei njegovu borbu i prisili ga na poslunost. Prema meunarodnom pravu, represalije mogu biti i dozvoljene ako predstavljaju odgovor na postupke i djelatnosti protivnika koji su suprotni normama meunarodnih odnosa i zabranjene, kada sadre primjenu vojne i druge sile iz teroristikih i slinih pobuda. U oba sluaja svode se najee na zakon odmazde prema nedunima, te predstavljaju vid nepravde u slubi prava. enevskom konvencijom iz 1929. zabranjene su represalije prema ratnim zarobljenicima, a iz 1949. godine i prema ranjenicima i bolesnicima, zatienim graanskim licima, sanitetskom osoblju, kulturnim i drugim radnicima RESTITUCIJA (lat. restitutio od restituere -popraviti, postaviti natrag) prema meunarodnom pravu obaveza okupatora da, poslije zavretka rata, vrati imovinu koju je bespravno oduzeo i opljakao na okupiranom teritoriju. To mogu biti tvornice, tvornika i druga postrojenja, umjetnike slike i druge umjetnine, arhivi, spomenici, monetarno zlato itd. RETORZIJA (lat. retorquere -okrenuti, uzvratiti) u meunarodnim odnosima protivmjera bez povrede prava. Poduzima se prema dravi koja, koristei se strogo pravom koje joj pripada, nanosi tetu drugoj dravi. Ova joj tada odgovara protivmjerom (retorzijom), takoer, pravno dopustivom mjerom, ali tetnom za dravu izazivaa.

REVANIZAM (franc. revanche -osveta, odmazda, uzvrat ....) tenja da se pod svaku cijenu, pa i oruanom silom, vrate pozicije ili teritorije, kao i politiko-ekonomske privilegije izgubljene, najee porazom u ratu. Izraz se prvi puta spominje nakon njemako-francuskog rata 1870.-71. godine kao politiki pokret s ciljem ponovnog obrauna Francuske sa Njemakom i vraanja Francuskoj porazom izgubljenih privilegija i dijela teritorija. esta pojava nakon ratova izraena kao tendencija unutar nekih u ratu poraenih zemalja. REVOLUCIJA (lat. revalvere -natrag valjati) prevrat, preokret, buna, ustanak, temeljita nasilna promjena drutvenog poretka koja nastupa kao rezultat prethodno nagomilanog nezadovoljstva i drutvenih protivrjenosti i sukoba. Javlja se najee u dva vida i to kao socijalna, kada jedna drutvena grupacija, nasilnim sredstvima nastoji izmijeniti, odnosno poboljati svoj drutveni poloaj i kao politika, ija je pretenzija obaranje postojeeg politikog poretka i vlasti i njihova zamjena drugim. Politike revolucije su mnogo irih razmjera, a zbog radikalnosti svojih pretenzija odlikuju se i veom mjerom oruanog i politikog nasilja nego socijalne revolucije. U nekim sluajevima i politika i socijalna revolucija odvijaju se kao jedinstven proces kada npr. promjena jednog politikog poretka oznaava i promjenu socijalnog i materijalnog statusa najbrojnije drutvene grupacije. Kao drutvena pojava odvija se ponekad i u toku rata kao paralelan proces. Najpoznatije drutveno-historijske oblike ove pojave predstavljaju buroaska i socijalistika revolucija koje su, svaka na svoj nain, oznaile ne samo krupne drutvenohistorijske i politike promjene nego i radikalan zahvat u strukturi vlasnikih odnosa. Buroaska revolucija ukinula je feudalne drutvene odnose i njihove politiko-pravne institucije, a socijalistika revolucija imala je za cilj ukidanje klasnog i uspostavu besklasnog drutva. Na ovim osnovama razvile su se i diferencirale graanska i marksistika teorija revolucije kao dva najpoznat socijalno-filozofska i politika gledita na ovu pojavu. U irem smislu, sva radikalna promjena veih razmjera koja vodi odreenom progresu drutva (npr. nauna, tehnika, tehnoloko-industrijska revolucija itd.). U astronomiji, vrijeme potrebno Zemlji da pree svoju putanju oko Sunca (za razliku od rotacije tj. vremena obrta oko vlasti ose). REZIDENT (lat) diplomatski predstavnik niega ranga, tajni opunomoenik obavjetajne slube neke drave koji djeluje na teritoriji druge zemlje. REIM - (franc. regime od lat. Regere-vladati)dravni poredak,nain vladanja,tano odreeni red ivota u bolnici, u vojnoj jedinici itd. RIO-PAKT vojno-politiki sporazum zemalja lanica Organizacije amerikih drava o sigurnosti i vojnoj pomoi, potpisan 1947. godine u Rio de eneiru. Stupio je na snagu 1948. godine, a iz Pakta je istupila Kuba 1962. godine.

S
S.O.S - skraenica engleskih rijei, a u prijevodu "spasite nau duu". Znak je poziva za pomo, usvojen na Meunarodnoj radiotelegrafskoj konferenciji u Berlinu 1906. god. SABOTAA (franc. Sabotage) prikrivena, spontana ili organizirana djelatnost pojedinaca ili grupa ljud kojom se, za krae ili due vrijeme onemoguava ili ometa normalno funkcioniranje proizvodnje, upravnih i drugih djelatnosti drutva, zemlje drave i, posredno ili neposredno prouzrokuju odreene materijalne politike posljedice. Najee se javlja u periodima zaotrenih drutvenih protivrjenosti, nesreenih meunarodnih odnosa, u sluaju neposredne ratne opasnosti, mobilizacijskih priprema i prelaska s mirnodopskog u ratno stanje. U svakom zakonodavstvu sabotaa se klasificira kao krivino djelo protiv osnova drutvenog ureenja i sigurnosti drave. Vojna sabotaa predstavlja specifian oblik sabotae koji se realizira oteenjem, kvarenjem, onesposobljavanjem ratne opreme i naoruanja, vozila, odnosno znaajnih objekata, radi njihovog dovoenja u stanje namjenske neupotrebljivosti ime se direktno utjee na borbenu gotovost i sposobnost jedinica. Predstavlja i oblik otpora stanovnitva protiv okupatora na privremeno zaposjednutoj teritoriji.

SADIZAM - (po. franc. markizu de Sade) naslaivanje tuim mukama, uivanje u tuim patnjama. SAMORANJAVANJE - pokuaj suicida orujem. Neophodno ga je razlikovati od sluajnog, nenamjernog samopovreivanja ili namjernoga povreivanja koje je uinjeno u cilju simulacije. SANDAK - (tur. sandak-zastava) pokrajina, upravna jedinica, vee vojno-politiko ili vojno podruje. SANITETSKE ZONE I ZONE SIGURNOSTI - (lat. sanitas - zdravlje i gr. zone - pojas) odreene teritorije neke drave koje slue za smjetaj, lijeenje i njegu naroito ugroenih katergorija lica koja ne uestvuju u neprijateljstvima i na kojima se, na osnovu meunarodnoga sporazuma u sluaju rata ne smiju voditi nikakve operacije, niti izvoditi pokreti vojnih trupa (enevska konvencija o zatiti rtava rata- 1949). SANKCIJA, SANKCIJE - (lat. sanctio-sveana naredba, naredba) odobrenje vie vlasti nioj nekoga ina, kaznena odredba za povrede nekoga zakona, kaznene mjere ekonomske, finansijske i vojnike prirode, koje se primjenjuju i protiv prekritelja meunarodnih ugovora, meunarodnoga prava. SANKCIJE ZA POVREDE RATNOG PRAVA - jedan od vidova odgovornosti za krenje meunarodnog prava iji je sastavni dio i ratno pravo. Sankcije poznaju materijalnu, politiku i historijsku odgovornost drava, individualnu krivinu odgovornost, represalije, protest komandantu neprijateljske jedinice i neprijateljskoj vrhovnoj komandi ili vlasti, objavljivanje injenica o povredama ratnog prava, posredovanje, dobre usluge i intervencije silom zatitnicom, meunarodnom organizacijom ili neutralnom dravom. Specifinost sankcija je u tome da zaraena strana odgovara za svaku povredu ratnog prava, bilo da je izvrena po nareenju ili sa znanjem vlade i vrhovne komande, bilo da je samovoljno izvrena od pojedinaca, grupa, organa itd. Individualna odgovornost je novijeg datuma i efikasna mjera protiv krenja ratnog prava, a proglasili su je Moskovska (1943.) i osnovu ega je sueno i zloincima iz Drugog svjetskog rata. Sankcije za povredu ratnog prava mogu biti i ekonomske, moralne i druge naravi. SAVJET EVROPE - (engl. Council of Europe) meunarodna regionalna evropska organizacija zasnovana Statutom Evropskoga savjeta potpisanim u Londonu 5. maja 1949. godine, u cilju ostvarivanja veeg jedinstva izmeu lanica. Osnovni organi Savjeta su: Komitet ministara, Parlamentarna skuptina i Sekretarijat. Sredinom 1996. God. u lanstvu Savjeta je bilo 39 drava Evrope, a pored lanstva odreenje status "promatraa" i "specijalnog gosta" (v. Evropska konvencija o ljudskim pravima). SEATO - (engl. South East Asia Treatv Organisation) odbrambena organizacija jugoistone Azije stvorena u Manili 8.9.1954. godine, potpisana od: Australije, Filipina, Francuske, Novog Zelanda, USA, Pakistana, Tajlanda, Velike Britanije. Sjedite joj je bilo u Bangkoku. Rasformirana je 30.6. 1977. godine. SECESIJA - (lat. secessio od secedere-odmai, udaljiti se) razdruivanje, rascjep, otcjepanje, prvenstveno dijelova teritorije jedne drave. SECESIONIZAM - (lat. secessio -odmai, udaljiti se) otcjepljenje dijela teritorija od drave s ciljem osnivanja samostalne drave ili pripajanja drugoj, susjednoj dravi (usp. iredentizam, separatizam). SEGREGACIJA - (lat. segregase-razluiti, rastaviti) termin kojim se u meunarodnim odnosima oznaava izdvajanje, razdvajanje ljudi po rasi odnosno boji koe - rasna diskriminacija. SEPARATIZAM - (gr. separatio -razluiti, rastaviti) pokret koji tei za odvajanjem, osamostaljivanjem od vee zajednice. Kao politika tenja, obino je izraen kod manjih naroda koji ive u politikoj ili dravnoj zajednici sa veim narodom ili narodima i ugroeni su njihovom hegemonijom ili tenjom za dominacijom \ majorizacijom (usp. Iredentizam) SEPARATNI MIR - (lat. Separatu-odvojen) mir koji sa neprijateljem sklopi lanica nekoga saveza, ekajui da to uine i druge lanice koje su u ratu sa istom dravom.

SFERA UTJECAJA - (gr. sfaira -lopta) kugla u prenesenom znaenju, teritorij koji je pod odreenim politikim, ekonomskim ili vojnim utjecajem jedne zemlje mimo njenih granica. SIGURNOST openito znai stepen zatienosti ljudi od razliitih oblika ugroavanja, zatitu materijalnih i kulturnih dobara, zatitu drutva i njihovih vrijednosti. U politikom smislu podrazumjeva stepen zastite drave od ugroavanja iznutra i iz vana. SILA - u najirem znaenju mognost, sposobnost za proizvoenje odreenih promjena u prirodi i drutvu. Moe dakle, biti prirodna, drutvena, politika, vojna, ekonomska itd. Pod drutvenom silom podrazumijevaju se najee ukupni potencijali jednog drutva, te organizacijske i druge njegove sposobnosti za proizvoenje odreenih unutarnjih i izvanjsk promjena, a u uem smislu mogunost upotrebe sredstava fizike prinude radi ostvarivanja odreenih ciljeva. Pravni sistemi drava predviaju organizaciji upotrebu sile u odreenoj mjeri, radi ouvanja poretka i sistema vlasti odbrane teritorijalnoga integriteta, ali osiguranja mjesta drava u meunarodnim odnosima. SILA ZATITNICA - neutralna drava koja u jednom oruanom sukobu titi interese jedne strane kao druge strane u sukobu. To posredovanje, odnosno zatita interesa podrazumjeva izmeu ostaloga, prenos poruke protesta, albi i prijedloga drugoj strani u sukobu ili drugim meunarodnin subjektima, kontrolu primjene zakonskih i drugih konvencija, nadzor nad diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, zastupanje interesa dravljana zemlje kojoj je tienica itd. SLOBODA jedan od osnovnih i najsloenijih filozofskih pojmova i pojmova ljudske misli i prakse uope. U uobiajenom smislu mogunost ovjeka da, ivei zajedno sa drugim ljudima, izraava u cjelini i na adekvatan, drutveno primjeren nain, sebe i svoje ljudske potencijale i da zadovoljava svoje individualne i drutvene, materijalne i duhovne potrebe. U politikome smislu, pravo ovjeka da ini sve to zakonom nije zabranjeno i to ne teti ili ograniava slobodu drugih, jednakosti i ravnopravnosti sa njima. Filozofija i drutvene nauke oblikuju velikim mnotvom najrazliitijih definicija ovog pojma. Nacionalna sloboda podrazumijeva stanje suprotno stanju ropstva, potinjenosti i strane dominacije, pravo na samoopredjeljenje kao politiko i svako drugo samoodreenje. SLOBODNA TERITORIJA - dio prostora jedne drave koji nije pod vlau agresora, ona na kojoj se ostvaruje vlast suverene drave. SLUBA TRAENJA - organizira s kao dravna ili meudravna organzacija sa zadatkom prikupljanja i razmjene informacija o nestalim i zarobljenim licima za vrijeme rata i mirnodopskih uvjeta. SLUBENI AKT - slubeni materiji u pisanom obliku kojim se nalae, otvara, zapoinje, pokree, obrazlae dopunjava ili prekida odreena aktivnost. Moe biti dravnog, vojnog ili poslovnog karaktera, a po svojoj namjeni otvorene ili tajne prirode, razliitih stepena tajnosti. SMJERNICA - uputa, okvir, orijentacija koja sadri ciljeve, pravce metode i naine rada, koji na osnovi svojih ovlaenja zadaju dravni organi, komande, organizacije ...., svojim niim organizacionim dijelovima, jedinicama i potinjenima. SMRTNA KAZNA - sankcija za najtea krivina djela, ubojstva s predumiljajem, za ratne zloine, za izdaju (drave) u ratu i sl. Propisana je u zakonodavstvu mnogih zemalja, iako ima sporenja za i protiv smrtne kazne na nivou meunarodne zajednice. SPECIJALNE OPERACIJE - skup organiziranih aktivnosti i djelovanja koje odreena drava ili vie njih poduzimaju u miru, u politikom, ekonomskom, vojnom, medijskom, ideolokom, vojnom, kulturnom i svakom drugom pogledu, radi slabljenja sposobnosti za otpor, druge drave (drava), a u ratu slabljenje njene (njihovih) sposobnosti za odbranu i dovoenje te drave (drava) u odreeni stepen zavisnosti i potinjenosti, ali bez masovne upotrebe vojne sile. Odavno ve uobiajeni naziv "specijalni rat" jeste izraz kojim se u politici i praksi, udarno, naroito onim "rat" hoe prikazati vanost neprijateljskoga djelovanja koje ne podrazumijeva sukob visokoga intenziteta, odnosno masovan, intenzivan oruani sukob (rat). Sa strunoga stajalita, najprimjereniji izraz za neprijateljske djelatnosti drava jednih protiv drugih, koje ne

podrazumijevaju oruanu borbu jeste "specijalne operacije". U ime drava, specijalne operacije izvode specijalne snage, namijenjene za tu vrstu djelatnosti (uprave, agencije, komiteti ....), diplomacija, ekonomske, informatike, naune, trgovinske, turistike i druge agencije i ustanove, obavjetajne slube, te pojedinci itd. STRAH - emocionalno stanje linosti kao reakcija na opasnost. U fiziolokom pogledu i spoljanjoj manifestaciji moe se prepoznati po povienom krvnom pritisku, odnosno proirenim zjenicama, prevelikim znojenju, nekontroliranim pokretima i reakcijama. Posebno je izraen u ratu, a dijelom se moe prevladati kroz obuku, razvijanjem borbenoga morala, kroz ratno iskustvo, itd. STRANA U SUKOBU - drava, vie drava ili oslobodilaki pokret (pokreta) koji uestvuje (uestvuju) u oruanom sukobu na odreenom prostoru ili cijeloj teritoriji jedne ili vie drava. Do usvajanja Povelje Ujedinjenih nacija, strane u sukobu su nazivane zaraenim stranama. STRANE TRUPE - vojne formacije ili jedinice jedne ili vie drava koje po nekome osnovu borave na teritoriji druge drave, sa ili bez njenoga odobrenja, po meudravnim ili meunarodnim ugovorima ili u okviru mirovnih operacija, kao meunarodne oruane snagetrupe pod upravom Organizacije ujedinjenih nacija. STVARANJE MIRA - diplomatski procesi, posredovanja, pregovaranja i drugih formi mirnog rjeavanja koji oruani sukob dovode do kraja rjeavaju pitanja koja su do njeg dovela. SUBORDINACIJA - (lat. sub-ispod + ordinis-red) potinjavanje, podreenost kao karakteristika slubene discipline. U odbrani i oruanim snagam jedan od principa rukovoenja komandovanja koji osigurava odnos izmeu donosilaca odluka, nareenja dr. i izvrilaca. SUBVERZIJA (lat. subvertere -sruiti, uruiti) potajno djelovanje usmjereno na obaranje postojee politike strukture. Ruilaka prevratnika djelatnost koja se vri i ostvaruje razliitim sredstvima i na razliite naine. SUD ASTI - organ pojedinih drutvenih ili politikih organizacija koji provodi postupak protiv svojih nelojalnih lanova i predlae ili izrie mjere odgovornosti u skladu sa pravilima te organizacije (sud asti za oficire i rezervne vojne oficire). SUICID - (lat. sui-sebe + ocidere-ubiti) samoubojstvo, samounitenje, hotimino (namjerno) prekidanje vlastitog ivota na razliite naine. SUKCESIJA - (lat. successio od succedere - ii za kim, slijediti) slijed, niz, uzastopnost,nasljeivanje, prijelaz subjektivnih prava i obaveza od dosadanjeg nosioca na novog stjecatelja. Nakon raspada jedne sloene dravne zajednice, kao drave sukcesori javljaju se drave koje su tim raspadom nastale i osamostalile se kao nove nezavisne i suverene drave. SUSPENZIJA - (lat. suspendere-ostaviti neto da lebdi, neodlueno, objesiti) privremena mjera udaljavanja lica sa dunosti pa i u armiji za vrijeme dok se protiv njega vodi disciplinski ili krivini postupak. SUVERENA JEDNAKOST DRAVA - jednakost drava u meunarodnom pravu, jedno od osnovnih naela meunarodnog politikog i pravnog poretka. U meusobnim dunostima i pravima sve su drave izjednaene (jednake) unato nejednakosti po sili i bogatstvu kojima raspolau. Pravna nejednakost nastaje samo ako je pojedine drave meusobnim ugovorom stvore i prihvate i to u odreenim oblastima, ali se nikako ne smije nametati od jedne drave drugoj ili jedne grupe drugoj grupi drava (v. suverenitet). SUVERENITET - (franc. souverain vlasti, vladar. neogranieni, neprikosnoveni vladar ....) najvia dravna vlast. Apsolutna i samostalna vlast vladara, drave ili naroda nad vlastitim teritorijem. Potpuna dravna nezavisnost prema spoljnjim faktorima. Dijeli se na unutarnji i vanjski. Unutarnji suverenitet znai daje drava, vladar ili narod u posjedu dravne vlasti unutar svoga teritorija. Ta vlast i ta mo iskljuuju svaku drugu vrhovnu vlast i mo. Vanjski suverenitet znai da na odreenu dravu, vladara ili narod ni jedna druga drava, vladar ili narod nemaju pravo vriti nikakav prinudni utjecaj ili prisilu. Sinonim je za nezavisnost drave, vladara ili naroda kao nosioca ili subjekta suvereniteta odnosno vrhovne vlasti.


EF DRAVE - (franc. chef- glava, starjeina, poglavar, prvak ....) lice na elu drave, jedan od najviih dravnih organa koji predstavlja dravu u zemlji i inozemstvu. Moe imati i druge funkcije predviene ustavom. Po pravilu i najee je vrhovni komandt oruanih snaga. Ulogu efa drave nekim zemljama ima i kolektivno tijlo (prezidijum, predsjednitvo i sl.) dravama sa republikanskim ureenjem ef drave je, po pravilu, presjednik republike koji se bira na odreeno vrijeme, a moe biti i predsjednik vlade. U monarhijama to je monarh (car, kralj i sl.). EHID - (tur. arap. ehit-muenik, svjedok) vjernik koji pogine ili umre na pravednom (Boijem) putu. ehid je onaj ko pogine branei svoje dostojanstvo i ivot, svoju imovinu, porodicu, domovinu. U islamu se oni koji su poginuli na Boijem putu ne smatraju mrtvima. ENGENSKI SPORAZUM - sporazum o postepenom ukidanju kontrole nad zajednikim granicama meu pojedinim zemljama Evrope, potpisan u engenu (Luksemburg), a detaljnije razraen Konvencijama o primjeni Sporazuma iz engena (1990). ESTA KOLONA - naziv za organiziranje i djelovanje neprijateljske i ekstremne emigracije protiv svoje zemlje. OK (stres) - (franc. shoc) subjektivni osjeaj iscrpljenosti i nesposobnosti da se za dui ili krai period mobilizira energija u konstruktivnom pravcu. Pojava oka mogua je i u miru (nesretni sluajevi u toku obuke vojnika), a posebno dolazi do izraaja u opasnim ratnim situacijama (ranjavanje, zasjeda, okruenje i sl.). Na ok su otporniji bolje obueni, vie motivirani i inteligentniji pripadnici vojne jedinice. OVINIZAM - (prema imenu francuskog vojnika Nikolasa ovena, polonika Napoleonove osvajake politike s kraja XVIII i poetka XIX stolje) politika i praksa ugnjetavanja, progon istrebljenja drugih naroda, raspirivanje nacionalne mrnje, propovijedanje nacionalne iskljuivosti. PIJUN - (ital. spione, spia) tajni agent koji istrauje i prikuplja vane dravne, vojne, ekonomske i druge tajne podatke za dravu koja ga je zaduila ili unajmila, potkupila. PIJUNAA - (ital. spione) uhoenje, potajno motrenje neijeg rada i kretanja, potkazivanje. Kanjiva obavjetajna djelatnost koja se sastoji u odavanju drugoj osobi podataka, to predstavljaju tajnu (vojnu, ekonomsku, slubenu, dravnu). U zakonodavstvu svih drava smatra se jednim od najteih krivinih djela (v. pijun).

T
TAJNA - u najirem smislu, sve to predstavlja nepoznanicu. U uem smislu sve to valja skriti od javnosti. injenica poznata jednoj ili uem krugu osoba za koju postoji individualni grupni ili opi interes da se saznanje o njoj ne proiri. Tajna moe biti dravna, vojna, slubena ili lina, a moe se mjeriti stepenom povjerljivosti sve do najviega nivoa-dravne tajne. Posebnim aktima ureuje se oblast zatite tajnih podataka na dravnom, vojnom i svakom drugom planu. TALAC - osoba data ili silom uzeta u zalog. Uzimanje ili davanje talaca poznato je od najstarijih vremena. Praksu uzimanja talaca meu civilima, njihovo maltretiranje i likvidaciju naroito su prakticirali njemaki nacional-socijalisti u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata praksu otimanja talaca i pretvaranje nedunih graana u taoce koji su upotrebljavani kao sredstva najrazliitijih ucjena, nastavile su i razvile razne organizacije i grupe. Meunarodni vojni sudovi proglasili su ubijanje talaca ratnim zloinom, a enevska konvencija iz 1949. godine izriito zabranjuje uzimanje talaca. Unato tome, a praksa se i dalje nastavlja, a njome i slui i srbijanskocrnogorski agresor na nau zemlju. TAMNICA - (zatvor, ret, hapsana) kazna liavanja slobode s prinudnim radom. Ustanova u kojoj se izdrava kazna.

TAMPON-ZONA - (franc. tampon ep, zapuiva + gr. zone pojas) zona razdvajanja, razgranienja poteena od borbenih djejstava dogovorom zaraenih strana ili posredstvom mirovnih pregovaraa. Obino je pod nadzorom i kontrolom mirovnih snaga, a koristi se i kao zona djelovanja humanitarnih organizacija koja mora biti posebno oznaena (v. enevski znaci). TERITORIJA DRAVE - prostor (kopneni, vodeni, zrani), na kojem se prostire suverenitet jedne drave. Omeena je uspravnom ravni u odnosu na tlo ili vodenu povrinu. TERITORIJALNI INTEGRITET - (lat. territorium - zemljite + integritas - cjelovitost, potpunost, nedjeljivost ....) sveukupnost i nepovredivost teritorija drave. Sa gledita meunarodnog prava predstavlja predmet osnovih prava drave u meunarodnim odnosima, kao to su pravo na samoodravanje (odbranu), nezavisnost i potivanje njenog dostojanstva. Povreda teritorijalnog integriteta predstavlja, prema meunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda iz 1945. god. nedozvoljen in i akt agresije. TEROR - (lat. terror-strah, uas) primjena nasilja, bez obzira na nain i sredstva, radi zastraivanja ili slamanja otpora politikog protivnika. Javlja se u uvjetima zaotravanja antagonistikih grupa, organizacija drutvenih slojeva, a posebno na okupiranim teritorijama u ratovima i radikalnim ciljevima. U meuljudskim odnosima nasilje postoji od davnina, ali se termin prvi put javio za vrijeme jakobinske diktature u Francuskoj revoluciji. Naroito izraen i masovan teror provodile su faistike drave u tok Drugog svjetskog rata, a na razliitenaine ga primjenjuje srbijansk- crnogorski agresor i kolaboracionisti agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od poetka agresije teror koji provode, predstavlja niz genocidnih radnji nad nesrpskim stanovnitvom, njihovim materijalnim i kulturnim dobrima. Provoenje terora i izdavanje nareenja za njegovo provojenje predstavlja teku povredu enevskih konvencija iz 1949. godine i povlai krivinu odgovornost. TERORIZAM - organizirana i sistematska primjena nasilja sa namjerom da se, izazivanjem straha i line nesigurnosti graana, narui autoritet drave ili ostvare neki od politikih ciljeva. Kao sredstvo politike borbe zabranjen je od meunarodne zajednice. Dravni teror je jedan od naina voenja specijalnog rata jedne drave protiv druge. Republika Srbija i Crna Gora sluile su se ovom vrstom terora i prije otvorene agresije na nau zemlju, a njegovi metodi i sredstva obilato su od agresora korieni i u agresiji protiv nae zemlje. Suvremeni teror moe biti meunarodni i unutranji. Metodi terora su razliiti: ubacivanje diverzanata na teritoriju suverenih drava radi ubojstava i drugih zloina do otmica aviona, otmica, ucjene ili ubojstava politikih i dr. istaknutih linosti itd. (v. teror). TIRANIN - (gr. tyrannos - gospodar, vladar ....) samovladar, okrutan vlastodrac, autokratuzurpator, despot. TOPOGRAFIJA - (gr. topos - mjest + grafa - piem) u irem smislu, op(opis zemljita). U uem smislu, dio geodezije koji se bavi detaljnim izuavanjem kopnenog dijela Zemljine povrine u geometrijskom i sadrajnom pogledu, te njenim predstavljanjem na planovima i kartama krupnijeg razmjera, (topografski premjer). Zasebno podruje predstavlja vojna topografija. TORTURA - (lat. torguere - okretati) muenje, prvobitno na toku. Podvrgavanje tjelesnim i duevnim mukama u svrhu da se izmami priznanje. TOTALITARIZAM - (lat. Totus-cio, cjelokupan, sveobuhvatan) nain ostvarivanja vlasti u jednoj dravi od jedne politike strukture ili pak jedne linosti na njenome elu, to podrazumijeva potpuni utjecaj te vlasti u svim sferama drutvenoga ivota. Pojava suprotna demokraciji. Karakteristini primjeri su: faizam, staljinizam... TOTALNI RAT - (lat. totus - sav, , ....) rat koji se vodi svim raspoloiv sredstvima, svim ljudskim i materijalnim potencijalima zaraenih strana, na cjelokupnoj teritoriji i akvatoriji protivnika. Objekti djejstva agresije postaju sva ljudska i materijalna dobra napadnute zemlje, pri emu se kre osnovne norme meunarodnog ratnog prava. Rat se proiruje na sve oblasti drutvenog ivota, a jedini cilj je da se rtva agresije potini i slomi. Prema civilnom stanovnitvu se primjenjuju najbrutalniji postupci, ukljuujui masovno unitavanje (genocid). Takav rat su vodile faistike drave u Drugom svjetskom ratu, a slinih primjera ima i danas. Opa osuda totalnog rata

izreena je u nirnberkoj presudi. U suvremenim uvjetima opasnosti koje donosi takav rat, znatno su porasli zbog postojanja NHB-oruja i drugih sredstava za masovno unitavanje. Totalni rat podrazumijeva i totalai otpor agresoru, angairanje svih raspoloivih snaga i sredstava, voenje rata na cijeloj teritoriji i primjeni svih oblika borbe i otpora. Totalnost je u ovom znaenju ograniena i usmjerena iskljuivo na oruanu silu agresora. Srbijanskocrnogorski agresor pokrenuo je totalni rat protiv nae zemlje primjenjujui sve dozvoljene i nedozvoljene metode i sredstva borbe. TRAJNA NEUTRALNOST - (v.neutralnost). TRIBUNAL - (lat.Tribunal-sudska sjedita na kojima su sjedili tribuni) openito, sudski kolegij, sud, sudite. TRIJAA - (franc. triage - prebiranje, odabir) razvrstavanje povrijeenih i oboljelih na osnovu utvrivanja vrste, teine i lokalizacije povrede ili oboljenja, vrste i stepena hitnosti potrebne medicinske pomoi i mjesta gdje se ona prua, kao i stepena hitnosti i naina evakuacije. To je neophodna organizaciono-medicinska mjera, naroito u ratu pri iznenadnoj masovnoj pojavi raznovrsnih povreda ili oboljenja, jer se njome osigurava da se i oskudnim snagama i sredstvima svima prui neophodna medicinska pomo, a najprije onima kojima je najpotrebnija. Vri se u svim sanitetskim etapama, naroito u prijemno-trijanim odjeljenjima, a radi olakanja rada koriste se i trijani taloni. Primjenjuje se i u veterinarskom zbrinjavanju kopitara i pasa koji se koriste u oruanim snagama. Poinje ve na mjestu pruanja prve pomoi i nastavlja se u svakoj veterinarskoj jedinici i ustanovi kroz koju povrijeena ili bolesna ivotinja prolazi. NHBO-trijaom se naziva izdvajanje ozraene ili kontaminirane ive sile i oteene tehnike radi poduzimanja daljih mjera (evakuacije, dekontaminacije itd.). Obavlja se poslije kontrole ozraenosti (kontaminacije) ive sile i tehnike, na osnovu simptoma radijacione bolesti ili trovanja, odnosno stepena kontaminacije ili oteenja tehnike. Izvode je starjeine osnovnih jedinica uz pomo organa NHBO, sanitetske i drugih slubi. TRKA U NAORUANJU - ukupnost mjera koje se preduzimaju u svijetu radi podsticanja proizvodnje, posjedovanja, razvoja i nagomilavanja svih vidova naoruanja. Zavisi od niza faktora, meu kojima su najvaniji stanje meunarodnih odnosa, ekonomski i industrijski potencijal, strategijska koncepcija i spoljna politika velikih sila, kao i postojanje vojnih blokova. Velika trka u naoruanju zapoela je poslije Drugog svjetskog rata izmeu supersila - SAD i biveg SSSR-a i dva antagonistika bloka - NATO-a i biveg Varavskog ugovora. I pored svih izjava, deklaracija, rezolucija i pregovora izmeu SAD-a i SSSR-a u okviru detanta o ograniavanju (pregovori o ogranienju strategijskog naoruanja, pregovori o ogranienju naoruanja u Evropi, Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji i jedno od osnovnih obiljeja meunarodnih odnosa. Stalno poveavanje izdataka za naoruanje vri snaan utjec na opi, ekonomski, socijalni i politiki razvoj suvremenog svijeta, a trokovi vojne potrebe i naoruanje stalno poveavaju. Proces suprotan ovom naziva se razoruanje. TROJNI PAKT - sporazum nacional - socijalistike Njemake, faistike Italije i militaristikoga Japana potpisan u Berlinu 27. septembra 1940 godine. Izrazitoga je vojnog karaktera a zemlje potpisnice su povele Drugi svjetski rat.

U
UDAR - jednovremeno, snano, esitoiznenadno i odluujue djejstv vatrom i pokretom kojim se neprijatelj razbija i onesposobljava za borbu, element je borbe, boja i operacije. Obzirom na angairane snage, sredstva i postignute rezultate, moe imati taktiki, operativni i strategijskiznaaj. Ako se vri samo vatrenim orujem, naziva se vatreni udar. Prema vrsti naoruanja, moe biti nukleano - raketni, raketno- artiljerijski i artiljerijski. Djejstva glavnih snaga po osnovnim grupacijama protivnika nazivaju se obino, glavnim udarom. U ratnoj mornarici, snano, savremeno djejstvo pomorskih i pomorsko-zrakoplovnih sastava ili njihovih dijelova po

protivnikovom pomorskom sastavu ili nje govim dijelovima radi unitenja ili slabljenja i stvaranja povoljnih uvjeti za djejstvo vlastitih snaga. Moe bit jednovremeni - kada svi dijelovi napadaju istodobno i eelonirani - kada dijelovi napadaju jedni za drugim i isto tako, glavni i prethodni, torpedni udar, artiljerijski i raketni udar sa brodova, podmornica i iz mornarikih zrakoplova. U ratnom zrakoplovstvu i protivzranoj odbrani, snano vatreno djejstvo zrakoplova po ciljevima na zemlji i vodenim povrinama (rijeke, kanali, jezera, mora) radi njihovog unitenja ili neutraliziran]a. UJEDINJENE NACIJE - UNITED NATIONS (UN) - v. Organizacija ujedinjenih nacija. UKAZ - (rus. ukaz) akt efa drave kojim se vri proglaenje zakona, imenovanja i postavljanja visokih civilnih i vojnih dunosnika, dodjeljuju odlikovanja itd. ULTIMATUM - (lat. ultimus - krajnji, posljednji) zahtjev popraen prijetnjom. U meunarodnom pravu, posljednji zahtjev koji jedna drava predaje drugoj, meunarodne politike i vojne organizacije (OUN, Vijee sigurnosti i dr.) odreenoj dravi ili njenoj vladi, s prijetnjom da e u sluaju neizvrenja ili odbijanja zahtjeva, primijeniti odreene nasilne mjere, pa i otvoreni oruani napad. UNIJA - (lat. unus - jedan) sjedivanje dvije ili vie odvojenih stvari,pojava; savez nezavisnih politikih entiteta, najee stranaka ili drava (usp. koalicija, federacija, konfederacija), npr. personalna unija. 0d sloene dravne zajednice (sa drava) sa unitarnim, manje ili centraliziranim ureenjem, najee monarhijskog tipa. URBICID - oblik genocida, odnosno genocidnog djelovanja usmjerenog na razaranje i unitavanje gradova i drugih naseljenih mjesta kako bi se njihovo stanovnitvo primoralo da napusti teritorij koji agresor eli da zaposjedne. Naroito izraen u toku agresije na BiH (v. genocid). UREDBA - normativni akt to ga propisuje ef drave ili vlade, a donosi se po ovlaenju ustava ili zakona. USTANAK - oruani oblik politike borbe i pokuaj nasilne promjene drutveno-politikog stanja u jednoj dravi, koji ima obiljeja masovne spontanosti, ali i organiziranost u skladu sa ciljevima. Ustanci ne moraju imati progresivan i reakcion karakter, odnosno mogu se oznaiti kao prevrat, pu, zavjera ili poprimiti prirodu revolucije (korjenitih drutvenih promjena). USTAV - najvii zakon jedne drave, konstitucija; obino sadrava naelne propise o drutvenom, ekonomskom i politikom ureenju drave, definirana prava i dunosti graana, odreuje najvie organe vlasti, njihove meusobne odnose i odnose prema niim organima i graanima. Donosi ga posebno, u tu svrhu izabrano predstavniko tijelo (ustavotvorna skuptina, konstituanta). U znaenju pisanog, temeljnog dravnog zakona prvi puta upotrijebljen je u francuskoj "Deklaraciji o pravima" 1789. godine. Prvi pisani ustav imale su Virginia (Virdinija) (1776.), SAD (1787.), i Francuska 1791. godine.

V
VANDALIZAM - (vandal - pripadnik germanskog plemena, poznatog po ljutim borbama s Rimom: godine 445. zavladali su Vandali Rimom i unitili u njemu mnotvo umjetnina) divljatvo, ruilatvo, ruilaka pomama, bezobzirnost prema kulturnim vrijednostima. Tokom rata u Bosni i Hercegovini ovaj izraz se udomaio u narodu da bi oznaio sve strahote i primitivizam srbijansko-crnogorskog agresora i srpskih paramilitarnih organizacija u naoj zemlji koji na istovjetan nain ubijaju civilno stanovnitvo, razaraju bosansko-hercegovake gradove, rue privredne, infrastrukturne i druge objekte, vjerske i kulturno-historijske spomenike itd. (usp. barbarizam).

VARAVSKI UGOVOR (PAKT) -vojnopolitiki savez o prijateljstvu, saradnji uzajamnoj pomoi, potpisan u Varavi 1955. godine izmeu vlada biveg SSSR-a, bive ehoslovake, bive DR Njemake, Bugarske, Maarske, Poljske, Rumunije i Albanije. Savez je na elu sa SSSR-om doprinio utrci u naoruanju i vojnoj polarizaciji svijeta nasuprot NATO-paktu. Godine 1989. se raspao SSSR, pa je samim time dolo do prestanka vaenja Ugovora koji je bio potpisan na 20 godina sa mogunou produenja na narednih 10 godina. VETERAN - (lat. veteranus, od vetis -star) islueni vojnik (u rimsko doba), sudionik u jednom od prolih ratova; iskusni, iskuani zasluni vojnik ili radnik na nekom podruju. VETO - (lat. vetare - zabraniti, ne dopustiti) zabrana, uskraivanje saglasnosti, formula kojom se obustavlja izvrenje zakljuaka ili naredbi; ustavno pravo ili ovlast izvrne vlasti da odbaci odluku nekog drugog dravnog organa; u Vijeu sigurnosti UN svaka od pet stalnih lanica (SAD, Velika Britanija, Francuska, Ruska Federacija i Kina) raspolae pravom veta pa moe, teoretski i praktino, zakoiti svaku neproceduralnu odluku samog Vijea. Pravo veta praktiki je mogue u svakom konsenzualnom odluivanju (v. konsenzus). VITETVO - izraz za plemenitost duha i osjeaj pravinosti spojene sa finim manirima. U srednjovjekovnoj. feudalnoj epohi poseban vojniki stale profesionalnih ratnika-konjanika (ritera) u slubi nekog velikaa vladara, podvrgnut posebnim etikim principima (u Japanu npr. samuraji pravilima ponaanja ije su glavne karakteristike bile: plemenitost, pravednost, uglaenost, zatita nemonih, kult ene, odanost gospodaru. Uestvovali su u svim ratnim pohodima svojih gospodara, to im je, kao profesionalnim ratnicima, i bilo jedino zanimanje. S pojavom vatrenog oruja i pjeadije poeli su nestajati sa historijske scene. VIZA - (lat. visum - vieno, odobreno) klauzula kojom nadleni dravni organ odobrava ulaz, izlaz, boravak, prolaz (tranzit) stranom dravljanu (unosi se u paso.) VOJNA AST - kodeksi i idealne vrijednosti koje predstavljaju temelje vojne discipline; blisko su povezane sa principom vojne slube. U okviru meunarodnog zakona sporazumi o kapitulaciji moraju u obzir uzeti i pravila vojne asti. VOJNA DISCIPLINA - bezuvjetno, tano i pravovremeno izvravanje svih vojnih propisa i obaveza radi jaanja unutranje vrstine reda i moralne stabilnosti vojnih jedinica. Pretpostavlja vie ili manje svjesno i dobrovoljno podvrgavanje ljudi odreenom obiajnom ili propisanom redu, moralnim normama i autoritetu. Njena sutina se izraava u podreivanju linih interesa zajednikim ili grupnim interesima, u jedinstvu misli i akcije odreene grupe ljudi (vojnog kolektiva, vojne jedinice ili oruanih snaga u cjelini), u njihovom saznanju o nunosti takvog odnosa i o potrebi sankcija da bi se postigao zajedniki cilj (v. disciplina). VOJNA JEDINICA - dio oruanih snaga organiziran u specifinu cjelinu radi lake obuke, odgoja, komandovanja, upotrebe, osiguranja i snabdijevanja. Bitni elementi svake jedinice su ljudstvo, naoruanje i vojna oprema. Prema veliini i ciljevima koje ostvaruju u borbi, postoje osnovne taktike jedinice, zdruene taktike jedinice i strategijsko-operativne grupacije. VOJNA KONVENCIJA - sporazum izmeu zaraenih strana. Vojne konvencije su obino pisane, ali mogu biti i usmene, ako su njihovi obim i trajanje ogranieni, ili se odmah trebaju izirati. Sadraj konvencija nije ogranien nikakvim kvalitativnim i kvantitativnim limitima, ve zavisi odelja strana. Njihovo stupanje na snagu definiraju strane, a vaenje im treba prestati kada se njihovi ciljevi ostvare. VOJNA KRAJINA - granina oblast, pogranino podruje sa posebnim vojnim reimom u odnosu na unutranjost zemlje. Vrsta granine zatite, iji su vojnici jae vezani za zemlju, militarizirano zemljoradniko stanovnitvo. VOJNA LICA - u miru, lica na slubi u oruanim snagama, vojnici, lica koja pohaaju vojne kole, aktivna vojna lica, odnosno, sva lica dok se nalaze na vojnoj dunosti. U ratu, vojno lice je i svaki graanin, koji organizirano nosi oruje ili na drugi nain uestvuje u oruanom otporu protiv agresora, a potinjen je odreenoj komandi (pripadnik oruanih snaga).

VOJNA MISIJA - (lat. missio - slanje, odailjanje; zadatak, poslanje ....) delegacija sastavljena od vojnih predstavnika koje drava, oruane snage ili odreeni vojni starjeina alje drugoj dravi, oruanim snagama druge drave ili nekom vojnom starjeini te drave, radi uspostavljanja ili razvijanja postojeih odnosa, u prvom redu radi vojne suradnje. Moe biti privremena ili stalna (stalno vojno predstavnitvo). VOJNA MO - ukupni vojni efektivi jedne drave ili vojnog saveza koji, pored oruanih snaga, ukljuuju i ostale ljudske i ekonomske potencijale. Uvjetovana je veliinom drave ili vojnog saveza, brojem stanovnika, geostrategijskim poloajem, stepenom razvoja privrede, veliinom i kvalitetom oruanih snaga, unutranjom politikom, usvojenom ratnom doktrinom itd. Pored oruanih snaga, kao nosioca oruane borbe, nju ine i odreuju ukupni ljudski i materijalni potencijali, tj. sve ono ime se moe suprotstaviti i suprotstavlja agresoru ili upotrijebiti u oruanoj borbi i ratu. VOJNA SILA - ukupni potencijali jedne drave, naroda, pokreta, koji se mogu upotrijebiti u ratu, prvenstveno za voenje oruane borbe (demografski, nauni, ekonomski, politiki, materijalni, tehniki, proizvodni, prirodni, duhovni i drugi potencijali). Ui pojmovi: oruane snage, armija, vojska VOJNA TAJNA - svi podaci o oruanim snagama i njihovoj djelatnosti, za koje se procijeni da bi njihovo otkrivanje moglo izazvati tetne posljedice za oruane snage i njihove pripreme za oruanu borbu i izvoenje pojedinih borbenih djelovanja. VOJNI ATAE - slubeni savjetnik za vojna pitanja i suradnju u diplomatsko-konzularnom predstavnitvu (v. atae). VOJNI OBAVEZNIK - lice koje po zakonu podlijee vojnoj obavezi, odnosno regrutnoj obavezi, obavezi sluenja vojnoga roka i sluenja u rezervnom sastavu oruanih snaga. VOJNI PRITISAK - oblik ispoljavanja vojne sile u meunarodnim odnosima koji se moe manifestirati kroz izvoenje vojnih vjebi i manevara u blizini granice, provokacije i izazivanje incidenata na granici, izvoenje ficikacijskih radova, izgradnja vojnih baza na tuoj teritoriji,,iseljavanjepograninoga stanovnitva, prijetnja silom itd. VOJNI ROK - vrijeme koje u zemljama sa opom vojnom obavezom graanin sposoban za vojnu slubu provede u aktivnom sastavu oruanih snaga. VOJNI SAVEZ (pakt) - sporazum dvije ili vie drava vojnoga, odnosno vojno-politikoga karaktera.

Z
ZAKLETVA - sveana obaveza, in kojim se sva vojna lica prilikom stupanja u oruane snage, zaklinju i obavezuju da e sluiti odbrani nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta drave i njenog ustavnog ustrojstva. Daje se usmeno ili pisano. ZAKON - normativni akt to ga donosi zakonodavni organ po tano odreenoj proceduri, poslije ustava najvii pravni propis; postojana pravilnost (obino matematiki izraena) kojom se odvija neki prirodni proces (prirodni zakon). ZAKON O ORUANOM KONFLIKTU - korpus odredaba meunarodnog prava izvedenih iz konvencija ili obiaja rata, namijenjenih da reguliraju probleme koji se pojavljuju u vremenu meunarodnog ili nemeunarodnog oruanog konflikta. Ove regulative ograniavaju, izbor strana u konfliktu, u pogledu metoda i sredstava ratovanja i ciljeva rata, u bilo kojoj operativnoj situaciji. One se odnose na: (a) neprijateljstva uope; (b) voenje neprijateljstava od oruanih snaga; (c) ponaanje zaraenih strana; (d) zatitu osoba zahvaenih konfliktom (civilnih osoba, medicinskog i vjerskog osoblja, osoblja civilne odbrane, osoblja ukljuenog u zatitu kulturnih dobara, boraca i ostalih). Zakon o

oruanom konfliktu sadri i odredbe o neutralnosti, koje reguliraju prava i dunosti zaraenih strana u neutralnim dravama. Zakon o oruanom konfliktu stupa na snagu kod postojanja ratnog stanja ili na poetku okupacije koja ne nailazi na otpor, zavisno od okolnosti. Prestaje da vai sa zavretkom ratnog stanja, ili nakon to se zavri repatrijacija svih zatienih osoba koje su pale u ruke neprijatelju. Primjenjuje se ne samo u dravama potpisnicama odgovarajuih sporazuma, ve i na drave i nacionalno-oslobodilake pokrete koji se, iako nisu dio tih sporazuma, sloe da ih primjenjuju i primjenjuju ih u praksi. Drave su obavezne primjenjivati zakon o oruanom konfliktu u svim okolnostima, prenositi njegovo poznavanje u miru i sankcionirati njegovo krenje ZAROBLJENICI - (v. ratni zarobljenici). ZATIENE ZONE - uobiajeni naziv za zone sigurnosti, za odreena mjesta jedne zemlje, koja su po nekom osnovu proglaena teritorijom koja se ne smije napadati, radi zatite odreenih kategorija stanovnitva. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-95) mnoga mjesta i teritorije su od Vijea sigurnosti bile proglaenezatienim zonama (Srebrenica, Gorade....). Naalost, agresor nije ispotovao ove rezolucije, ali Ujedinjene nacije nisu poduzele odgovarajue mjere kojima bi osigurale vlastite odluke o zatienim zonama. Drastian primjer nepotivanja meunarodnoga prava u ovome pogledu uinjeni genocid nad Bonjacim uSrebrenici 1995. godine, zatienoj zoni, u kojoj su boravile i snage Ujedinjenih nacija. ZBJEG - privremeno sklonite udaljeno od komunikacija u kojem se sklanja stanovnitvo ispred najezde neprijatelja i njegovog terora na krae ili due vrijeme. U organiziranim zbjegovima organi njegove komande vre izbor mjesta, organiziraju smjetaj u prirodnim sklonitima ili u barakama, atorima, zemunicama itd. i osiguravaju zatitu, kolektivnu ishranu, pitku vodu i vodu za odravanje linog ili kolektivnog higijenskog minimuma. Sanitetski organi vre stalno epidemioloko osmatranje i poduzimaju preventivne mjere zaspraivanje, insekticidima, vakcinaciju itd. ZEMALJSKO ANTIFAISTIKO VIJEE NARODNOG OSLOBENJA BOSNE I HERCEGOVINE (ZAVNOBiH)- najvii organ narodne vlasti u Bosni i Hercegovini u toku Narodnooslobodilakog rata za period od 1943. do 1945. godine. Konstituirano je na skuptini narodnih predstavnika iz cijele Bosne i Hercegovine 25. XI 1943. godine u Mrkonji-Gradu kada je, nakon dueg vremena, ponovo uspostavljena dravnost BiH i Deklaracijom proklamirana ravnopravnost sva tri bh. konstitutivna naroda - Muslimana (Bonjaka), Srba i Hrvata). Na svome Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu od 30.VI do 1. VII 1944. godine ZAVNOBiH se konstituira u najviu zakonodavnu i upravnu vlast u BiH i usvaja uvenu Deklaraciju o pravima graana Bosne i Hercegovine. Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je u slobodnom Sarajevu od 26. do 28.IV 1945. godine i ovaj je organ rekonstruiran u Narodnu skuptinu Bosne i Hercegovine. ZLOIN PROTIV OVJENOSTI - prema meunarodnom ratnom pravu pod ovim pojmom kodificirano je: ubojstvo, istrebljenje, porobljavanje, deportacija i svako drugo neovjeno djelo protiv civilnog stanovnitva uinjeno u vezi sa zloinom protiv mira ili ratnim zloinom, kao i svako proganjanje na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. ZLOIN PROTIV MIRA - prema meunarodnom ratnom pravu pod ovim pojmom smatra se planiranje, pripremanje, zapoinjanje, odnosno voenje agresorskog rata ili rata kojim se kre meunarodni ugovori, sporazumi ili garancije. Za zloin protiv mira predviaju se sankcije protiv lica koja uestvuju u dogovaranju o izvrenju bilo kojeg od pomenutih djela kao i lica koja uestvuju u njihovom izvrenju ZONA SIGURNOSTI - (sigurna ili sigurnosna, osigurana zona ili zona osigurjnja, UNPApodruje, zatiena zona i naseljeno mjesto, grad, podruje, teritorija drave na koju je izvrena agresija (koja se nalazi u ratu), od Ujedinjenih naroda proglaeno izuzetim ili iskljuenim, odnosno zatienim od borbenih, ratnih djejstava pod prijtnjom poduzimanja odgovarajuih mjera od meunarodne zajednice, ukljuuji meunarodnu oruanu intervenciju njenom odobrenju protiv strane koja prekri odredbu o zoni sigurnosti. Trebala bi biti poteena

(zatiena) svih oruanih napada i drugih nejprijateljskih postupaka i osloboena svih neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica i njihova naoruanja smjeste na odstojanju sa kojeg prestaju biti prjetnjom njenoj sigurnosti. Pravo neometanog pristupa u zonu sigurnosti pod istom prijetnjom, imaju Zatitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR), UNHCR, Crveni kri/krst i druge meunarodne humanitarne organizacije. Nadgledanje i kontrolu sigurnosti ovih podruja vre snage UN koje se razmjetaju oko njega i ine liniju razdvajanja izmeu tog podruja i neprijateljskih snaga. O svojim zapaanjima i krenju mjera sigurnosti proglaenih od UN one obavjetavaju Vijee sigurnosti UN koji je Rezolucijom 819 iz aprila 1993. proglasio podruje Srebrenice, a Rezolucijom 824 od 6. maja iste godine i podruja Sarajeva, Tuzle, epe, Gorada i Bihaa sigurnim tj. zatienim zonama. Krei sve norme meunarodnog ratnog prava, srbijansko-crnogorski agresor, meutim, nastavio je povremena djejstva, s manjim ili veim intenzitetom, po zatienim podrujima, a meunarodna zajednica se, ne poduzimajui odgovarajue efikasne mjere protiv agresora, ogluila o norme koje je sama usvojila i proklamirala (v. demilitarizirana zona). ZONA ZABRANE LETOVA - (engl. no-fly-zone) zrani prostor iznad dijela ili cjeline teritorije neke drave u kome je zabranjen let zrakoplova. O veliini zone, zabrani i vremenu njenog trajanja odluuje konkretna drava ili meunarodna zajednica putem odgovarajuih organa Ujedinjenih naroda, rukovoena posebnim ili specifinim razlozima, a odluke o zabrani mogu se donositi u miru i u ratu. Zabrana letova moe se odnositi na sve vrste zrakoplova ili samo na odreene npr. vojne letjelice, putnike avione itd. U ratnoj situaciji zonu zabrane letova utvruje meunarodna zajednica, odnosno Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda da bi se zatitilo neduno civilno stanovnitvo, kulturno-historijske znamenitosti, zdravstvene i druge ustanove od nepotrebnih ratnih razaranja. Svojim rezolucijama 781 od 9. X i 786 od 10. XI 1992. godine Vijee sigurnosti UN proglasilo je zrani prostor iznad itave teritorije Republike Bosne i Hercegovine zonom zabrane vojnih letova, a Rezolucijom 816 od 31. III 1993. ova je zabrana proirena na sve letove zrakoplova sa fiksiranim ili obrtnim krilima. Zabranom nisu obuhvaeni letovi koje, prema Rezoluciji 816 odobri UNPROFOR, te humanitarni i drugi letovi u skladu s intencijama ovog dokumenta, a ustanovljena je u cilju zatite nedunog i nenaoruanog civilnog stanovnitva nae zemlje od borbenih djejstava vojnih zrakoplova agresorske vojske tzv. SR Jugoslavije i paravojnih formacija bosanskih Srba. Unato tome, agresor je, meutim, nastavio sa povremenom upotrebom borbenih zrakoplova, djejstvujui na odreene civilne ciljeve u naoj zemlji, koristei ih i u druge nedozvoljene svrhe (prevoz trupa, transport oruja i municije itd.), te druge letjelice (civilne helikoptere, helikoptere Crvenog kria/krsta itd.), nastavljajui kontinuitet krenja navedenih rezolucija. Mada organ koji propisuje zabranu letova, utvruje i mjere za sluaj krenja zabrane, meunarodna zajednica nije poduzela dovoljno energine i efikasne mjere da sprijei agresora u ostvarivanju njegovih zloinakih namjera. ZONA ZABRANJENOG DJELOVANJA - oblast u kojoj otvaranje vatre, paljba ili efekti paljbe nisu dozvoljeni. To moe biti zona u kojoj se ima namjera iznenaditi neprijatelja ili je to zona na koju su ubaene vlastite snage u blizini neprijatelja itd.

ALBA - pravni lijek koji se moe izjaviti protiv rjeenja i drugih akata donesenih u prvom stepenu. Njome se moe postii njihova izmjena ili ponitenje. Podnosi se u odreenom roku na nain i pod uvjetima propisanim odgovarajuim pravnim aktima (zakon i podzakonski pravni akti, odluke rjeenja i sl.) na akte - rjeenja u disciplinskom postupku, postupku pred vojnim sudom i sudovima u graanstvu i na akte drugih dravnih organa, odnosno organa i organizacija koje vre javna ovlaenja. ANDARMERIJA - (franc. gendarmerie) u nekim dravama (npr. Francuska, Turska, Argentina i dr.) oruane formacije za ouvanje javnog reda i borbu protiv kriminaliteta. Kao posebna vojna

organizacija javlja se najprije u Francuskoj 1791. U kolonijalnim imperijama evropskih zemalja imala je glavnu ulogu u guenju oslobodilakih pokreta naroda kolonijalnih zemalja. U pogledu organizacije, naoruanja, discipline i sl. i druge jedinio andarmerije sline su jedinicama operativne armije. esto sinonim za policijske i milicijske snage. ENEVSKA MJESTA - opi naziv za zone sigurnosti, sanitetske zone i mjesta, te neutralizirane zone. To su dijelovi teritorije jedne drave, odnosno ratita, koji su sporazumom zakljuenim izmeu strana u sukobu iskljueni iz ratita i protiv kojih se ne smiju izvoditi borbena djelovanja, odnosno napadi i bombardovanja. Osnivaju se i odreuju iz humanitarnih razloga kako bi se zatitile odreene kategorije stanovnika. Naziv "enevska mjesta" pripada teritorijama na kojima je neophodno postupiti prema odredbama enevskih konvencija o zatiti rtava rata (v. zatiene zone). ENEVSKE KONVENCIJE I PROTOKOLI - meunarodni ugovori sklopljeni na diplomatskim konferencijama (enevske konferencije) 1863., 1864., 1925., 1929., 1946.-49. i 1974.-77. u enevi. Reguliraju vidove i stupnjeve zatite rtava rata - ranjenih i oboljelih pripadnika oruanih snaga, ratnih zarobljenika, brodolomnika, sanitetskog osoblja, jedinica i ustanova, kao i civilnih bolnica i medicinskih ustanova, zdravstvenog osoblja koje u njima radi, te civilnog stanovnitva. Inicijator i pokreta prve konferencije i sklapanja ovih ugovora bio je francuski humanist A. Dinan, osniva Crvenog kria/krsta meunarodne humanitarne organizacije. Historijat enevskih konferencija i ugovora svojevrsna je evolucija zatite prava rtava rata i civilnog stanovnitva, rtava elementarnih nepogoda, kao i pojedinaca, organizacija i ustanova zdruenih za pruanje pomoi u takvim situacijama, odnosno borbe za stalno proirivanje tih pojava. Jedna od najznaajnijih tekovina te borbe predstavljaju i zone sigurnosti, sanitetske zone i mjesta, te neutralne zone (tzv. enevska mjesta) kao dijelovi nacionalne teritorije, odnosno ratita koji su, sporazumom zakljuenim izmeu sukobljenih strana, iskljueni iz ratnih aktivnosti i zatieni od borbenih djejstava. Osnivanje tih zona motivirano je humanitarnim razlozima zatite od vojnih djejstava nezatienog civilnog stanovnitva. Godine 1925. od veeg broja drava prihvaen je enevski protokol kao meunarodni ugovor koji sadri Deklaraciju o zabrani uptrebe u ratne svrhe otrovnih, zaguljivih i drugih, po zdravlje tetnih, materija, tekuina, plinova i slinih izuma. Ova zabrana proirena je kasnije i na korienje bakteriolokih sredstava u ratnim djejstvima. Godine 1977. prihvaenje i Dopunski protokol kojim se proiruju mjere zatite rtava rata ustanovljene Konvencijom iz 1949. Po mnogim tumaenjima, enevskim dokumentima zabranjuje se i upotreba nuklearnog oruja. enevske konvencije i protokole ratificirale su skoro sve drave svijeta ali se oni, naalost, nedovoljno potuju to dokazuju i ratovi koji se i danas vode. Naroito su to povrdile agresorske snage na Bosnu i Hercegovinu 1992. - 1995. godine. ENEVSKI ZNACI - znak Crvenog kria/krsta ustanovljen enevskom konvencijom iz 1963. i drugi s njim izjednaeni i ostali znaci predvieni enevskim konvencijama o zatiti rtava rata. Sa znakom Crvenog kria/krsta, koji ima obrnute boje od vicarskog grba, izjednaeni su znaci Crvenog polumjeseca i Crvenog lava sa suncem na bijelom polju. U oruanim sukobima ovi znaci slue za obiljeavanje u cilju zatite: pokretnih sanitetskih jedinica i stalnih sanitetskih ustanova oruanih snaga i drutava za pruanje dobrovoljne pomoi, sanitetskog osoblja, materijala, vozila, plovila i zrakoplova, sanitetskih zona i mjesta, civilnih bolnica i njihovog osoblja, transportnih sredstava i drugih pokretnih i nepokretnih objekata, zatienih zona sigurnosti, mjesta i objekata u kojima su smjeteni ili locirane sve vrste ranjenih, povrijeenih i oboljelih, nezatieno civilno stanovnitvo itd. U miru ovim se znakovima obiljeavaju i tite: zgrade, vozila, sanitetsko osoblje, oprema i materijali koji slue za pruanje hitne i redovne medicinske pomoi u elementarnim nepogodama ako je ta pomo besplatna. Izvan zatitne, pokazani znak Crvenog kria/krsta moe imati i druge funkcije. Meu ostale enevske znake spadaju krupno i vidljivo ispisana velika slova RW i PG kojima se oznaava zarobljeniki logori, crvene pruge na bijelom polju kojima se obiljeava zatiena mjesta i drugi znaci. Ruei bolnice, maltretirajui i ubijajui zarobljenike, djejstvujui po zatienim zonama i masovno likvidirajui civilno stanovnitvo, snage agresije na nau zemlju svakodnevno su od 1992-1995.

godine pokazivale da ovi znaci kao uostalom i sve norme meunarodnog i ratnog prava, nita nisu predstavljale. IVA SILA ljudstvo, odreene jedinice, teritorije, oruanih snaga ili drave u cjelini koja uestvuje ili na bilo koji nain moe uestvovati u izvoenju borbenih djejstava. Jedan je od prvih i najvanijih faktora oruane borbe (ljudski faktor) i osnovnih parametara za procjenu potencijalnih mogunosti i sposobnosti svake armije i svih oruanih snaga. RTVE RATA - lica koja su zbog ratnog djelovanja izbaena iz stroja - ranjenici, bolesnici, brodolomci, ratni zarobljenici i civilno stanovnitvo (civilne rtve rata) koje trpe od ratnih djejstava i njihovih posljedica. Openito, to su lica koja e teko ostati u ivotu ako im se ne pomogne. Meunarodno ratno pravo prua rtvama rata posebnu zatitu (v. enevske konvencije i protokol, enevski znaci).

You might also like