You are on page 1of 246

ODABRANE PORUKE - KNJIGA 1

(1958)
ELLEN G. WHITE

Knjiga 'Odabrane poruke' jedinstvena je vrsta kompilacije po tome to nastoji sakupiti i uiniti trajno dostupnim ne samo vrijedne lanke iz asopisa i izjave zapisane u rukopisima, ve i neke neprocjenjive stare broure i traktate koji vie nisu u optjecaju. U savjete iznesene u ovoj knjizi ukljuene su izjave Ellen G. White vezane uz nadahnute rijei zapisane sredinom i krajem 1880-ih, njezina zapaanja vezana uz 'dva zakona', poruke utjehe onima u nevolji ili koji su se suoavali sa smru, te povea skupina lanaka iz asopisa koji se detaljno bave kljunim tokama doktrine.

SADRAJ
DIO 1 - SVJETLOST NA NAEM PUTU .......................................................................... 10
TU UT TU UT TU UT

RIJE ITATELJU............................................................................................................................ 9
TU UT

1. NADAHNUE PROROKIH PISACA .............................................................................................. 11


Uvod ..........................................................................................................................................................11 Nadahnue Boje Rijei ...........................................................................................................................12 Primjedbe na Bibliju ................................................................................................................................14 Jedinstvo u razliitosti .............................................................................................................................15 Gospodin ljudima govori nesavrenim jezikom .....................................................................................16 Ni jedan ovjek ne smije suditi Boju rije .............................................................................................16
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

2. ELLEN G. WHITE I NJEZINI SPISI ................................................................................................ 17


TU

Pismo Dr. Paulsonu St. Helena, Kalifornija 14. lipnja 1906..................................................................17 Vjerodostojnost Svjedoanstava..............................................................................................................18 Opasnost varljivih predstavljanja............................................................................................................20 Gospodnji glasnik ....................................................................................................................................20 Djelo s mnogo lica ....................................................................................................................................21 Bez hvalisavih tvrdnja ..............................................................................................................................22 Djelo proroka, i vie od toga ....................................................................................................................23 Primanje i prenoenje svjetlosti ..............................................................................................................23 Bez tvrdnje o nepogreivosti....................................................................................................................24 Sveto i obino ...........................................................................................................................................24
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT

3. STAJALITA PREMA SVJEDOANSTVIMA ..................................................................................... 26


TU

Rana izjava................................................................................................................................................26 Sigurne upute za zavrne dane ................................................................................................................26 Nabrajanje razliitih stajalita.................................................................................................................26 Opasnosti pretjeranog analiziranja nadahnutih poruka .......................................................................27 Pogrena primjena nadahnutih poruka ..................................................................................................27 Sumnje u Svjedoanstva...........................................................................................................................28 Oparavajua sila zablude .......................................................................................................................29 Traenje isprika u svjedoanstvima ........................................................................................................30 Sotonina posljednja obmana ...................................................................................................................30
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

4. PISANJE I IRENJE SVJEDOANSTAVA ZA CRKVU .......................................................................... 31


TU

Osvrt na djelo ...........................................................................................................................................31 Podrka pomonika .................................................................................................................................31 Pravilno vrijeme i nain iznoenja ..........................................................................................................32 Jedan incident...........................................................................................................................................33 Djelo i pomonici .....................................................................................................................................33 Moji spisi e uvijek govoriti .....................................................................................................................34 Primjena svjedoanstava..........................................................................................................................35 Treba uzeti u obzir vrijeme i mjesto .......................................................................................................35 Objavljivanje kompilacija ........................................................................................................................35
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT

5. OBJANJENJE RANIJIH IZJAVA .................................................................................................... 37


TU

Odgovor na prigovor ...............................................................................................................................37 Eli Curtis je iskrivio svjedoanstva..........................................................................................................37 Prvi izostavljeni odlomak ........................................................................................................................38
TU UT TU UT TU UT

Definicija zatvorenih vrata ..................................................................................................................39 Nerazumna pretpostavka.........................................................................................................................40 Pogrean navod ........................................................................................................................................40 Boji peat ................................................................................................................................................41 Odbacivanje subote ..................................................................................................................................41 Vrijeme gotovo zavreno......................................................................................................................41 Izrugivai posljednjih dana .....................................................................................................................42 Neprijateljstvo protiv onih koji zagovaraju istinu .................................................................................43 Dovoljno dokaza za iskrene u srcu ..........................................................................................................44 Nastavit u sa svojim djelom ...................................................................................................................45 Iskustvo Ellen G. White u vezi sa zatvorenim vratima ...........................................................................45 Izjava o danu i satu Kristova dolaska ......................................................................................................46 Rano vienje zraka svjetlosti ...................................................................................................................46
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT

DIO 2 - KRANSKO ISKUSTVO ................................................................................. 48


TU UT TU UT TU UT

6. ISUSOVA BRINA ZATITA ......................................................................................................... 49


Uvod ..........................................................................................................................................................49 Isusova brina zatita ...............................................................................................................................49 Vanjsko ukraavanje ................................................................................................................................49 Veliko iznenaenje ...................................................................................................................................50
TU UT TU UT TU UT UT TU UT

7. KRIST IMA VLAST ..................................................................................................................... 52


TU

Ustani, zasini ............................................................................................................................................52 Govorite s vjerom .....................................................................................................................................53


TU UT UT

8. SPREMNOST NA DAVANJE I RTVU .............................................................................................. 54


TU

Pomo u svakoj nevolji ............................................................................................................................54


TU UT UT TU UT

9. ISPITAJTE SEBE......................................................................................................................... 56
TU

Najuzvienija sluba.................................................................................................................................56 Nae odgovornosti....................................................................................................................................57 Upozorenja koja se trebaju uputiti..........................................................................................................58


TU UT TU UT UT

10. DOBRI ANELI MONIJI SU OD ZLIH ANELA............................................................................. 59


TU

Nebo koje treba zadobiti ..........................................................................................................................59 Aneli trae suradnju ..............................................................................................................................60


TU UT TU UT UT TU UT

11. KOLIKO SMO VRIJEDNI? .......................................................................................................... 61


TU

Nagrada ....................................................................................................................................................61 Osobno iskustvo .......................................................................................................................................62 Pomo u osnivanju kole .........................................................................................................................63 Bogati li se sestra White? .........................................................................................................................63 Revna, neumorna aktivnost .....................................................................................................................65
TU UT TU UT TU UT TU UT UT

12. ANELI SU ZAPANJENI ............................................................................................................ 66


TU

Nedosljedno pokajanje.............................................................................................................................66
TU UT UT

13. VANOST PRIMANJA SVETOGA DUHA ...................................................................................... 68 14. U SVAKOME MJESTU ............................................................................................................... 70
TU TU UT

Oieni od svake sebinosti ....................................................................................................................71 U tekim okolnostima ..............................................................................................................................71


TU UT TU UT UT

15. KAD SE CRKVA PROBUDI ......................................................................................................... 72


TU

Blagoslovi strpljivosti ..............................................................................................................................72 Poniznost i vjera .......................................................................................................................................73


TU UT TU UT

Brzo djelo..................................................................................................................................................73
TU UT

DIO 3 - BUENJE I REFORMACIJA .............................................................................. 74


TU UT

16. POZIVI NA BUENJE................................................................................................................ 75


TU UT

Uvod ..........................................................................................................................................................75 Velika potreba crkve ................................................................................................................................75 Otvaranje vrata neprijatelju ....................................................................................................................76 ivimo u Danu pomirenja .......................................................................................................................77 Crkva se treba podii i pokajati ...............................................................................................................78 Buenje je popraeno reformacijom.......................................................................................................78 Bit e koritena jednostavna sredstva .....................................................................................................79
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT

17. UVANJE NOVOG ISKUSTVA..................................................................................................... 80


TU

Borba nakon buenja ...............................................................................................................................80 Opasnost zamjene djelovanja Duha s fanatizmom ................................................................................80 Lak nain da se izgubi blagoslov..............................................................................................................81 Opasnost da svjetlost postane tama ........................................................................................................82 Duhovna pobjeda proputena zbog strasti prema igrama .....................................................................83 Boje dijete je Boji suradnik ..................................................................................................................84 Je li blagoslov bio cijenjen? ......................................................................................................................84 Blagoslov koji se pretvorio u prokletstvo ................................................................................................85 Budite izuzetno paljivi ...........................................................................................................................86 Grijeh odbacivanja dokaza ......................................................................................................................87
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

18. POSEBNI POZIVI TIJEKOM JAVNE SLUBE .................................................................................. 88


TU

U Battle Creeku u ranim danima ............................................................................................................88 Ozbiljno djelo u Tittabawasseeu u dravi Michigan ..............................................................................88 Dobar odziv u Battle Creeku ...................................................................................................................88 Odziv nakon malo oklijevanja .................................................................................................................88 Poetak rada u vicarskoj ........................................................................................................................89 U Christiani {Oslo} u Norvekoj .............................................................................................................89 Ustajanje pokazalo odlunost ..................................................................................................................89 Ponovo pridobiveni oni koji su nazadovali ............................................................................................89 Izuzetno iskustvo u Australiji .................................................................................................................90 Odziv neadventistikih posjetitelja u crkvi u Ashfieldu ........................................................................91 Poseban poziv na sveuilitu u Battle Creeku.........................................................................................91 Pozvani da istupe u San Franciscu ..........................................................................................................91 Slino djelo u svakoj crkvi........................................................................................................................92 Odziv na Generalnoj konferenciji 1909. godine .....................................................................................92
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT

DIO 4 - PROPOVIJEDAJ RIJE ................................................................................ 93


TU

19. TO PROPOVIJEDATI, A TO NE PROPOVIJEDATI ........................................................................ 94


TU UT

Uvod ..........................................................................................................................................................94 Dopustite Kristu da se pojavi ..................................................................................................................94 Sveti Duh ..................................................................................................................................................95 Poduavajte korake u obraenju .............................................................................................................95 Oivljavanje starih adventnih istina .......................................................................................................95 Sluba anela ............................................................................................................................................96 Propovijedi pune argumenata .................................................................................................................96 Sadanja istina u krotkosti.......................................................................................................................96
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT

Neprijateljevo orue ................................................................................................................................96 Ljudske pretpostavke i nagaanja ...........................................................................................................97 Naa vjera je utemeljena na istini ............................................................................................................97 Istine koje su otkrivene ............................................................................................................................98 Pitanja od vjene vanosti........................................................................................................................98 Toke koje nisu nune za vjeru ................................................................................................................99
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT

20. NAE STAJALITE PREMA DOKTRINARNIM SPOROVIMA ............................................................ 100


TU UT

Svagdanja rtva iz osmog poglavlja knjige proroka Daniela ..........................................................100 Istinska probna pitanja ..........................................................................................................................100 Svakodnevno obraenje .........................................................................................................................100 Nije probno pitanje ................................................................................................................................101 Trudite se slono ....................................................................................................................................102
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

21. MATOVITE NAUKE I NAGAANJA .......................................................................................... 103


TU

22. OPASNOST EKSTREMISTIKIH STAJALITA .............................................................................. 107


TU UT

Nema kompromisa.................................................................................................................................103 Pitanje ivota i smrti ..............................................................................................................................103 Pretpostavke o buduem ivotu ............................................................................................................105 Teme koje je teko razumjeti .................................................................................................................105 Sto etrdeset etiri tisue .......................................................................................................................106 Krist poziva na jedinstvo .......................................................................................................................106 Bez borbe za prevlast..............................................................................................................................106
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT

Razliita iskustva s obraenjem .............................................................................................................107 Dajte Kristu priliku da djeluje ...............................................................................................................108 Okani se tajna .........................................................................................................................................109 Budi u suglasju s braom .......................................................................................................................110
TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

23. UVAJTE SE BILO KAKVOG ODREIVANJA VREMENA ................................................................ 112


TU

Nije vae znati vremena i zgode .........................................................................................................112 Iskoristite prilike koje vam se pruaju ..................................................................................................112 Opomenuti u vezi s odreivanjem vremena .........................................................................................113 Imati ureene i upaljene svjetiljke ........................................................................................................114 Vrijeme nije otkriveno ...........................................................................................................................115 Bdijte i molite se .....................................................................................................................................115
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT TU UT

24. ALFA I OMEGA ..................................................................................................................... 116


TU

Nauavajte Rije .....................................................................................................................................116 Napadnuti od svake vrste zla .................................................................................................................116 Opasnosti se stalno mnoe ....................................................................................................................117 Mudrovanja koja potkopavaju temelje .................................................................................................118 Sada je otkrivena alfa .............................................................................................................................118 Krani trebaju pokazivati bogobojaznost ...........................................................................................118 uvajte se ................................................................................................................................................119 Alfa iznesena u ivom hramu ............................................................................................................119
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT UT

25. TEMELJ NAE VJERE .............................................................................................................. 121


TU

KRIST I ZAKON ......................................................................................................125


TU UT

Pogled na opasnost koja se pribliava ...................................................................................................121 Ledenjak! Suoi se s njime!.................................................................................................................123 vrst temelj nae vjere ...........................................................................................................................123
TU UT TU UT TU UT

26. SAVRENI ZAKON ................................................................................................................. 126


TU UT

Uvod ........................................................................................................................................................126 Pavlovo vienje zakona ..........................................................................................................................127 Posljedice krenja zakona ......................................................................................................................127
TU UT TU UT TU UT UT

27. PRIRODA BOJEG ZAKONA .................................................................................................... 129


TU

Boji zakon je jednostavan ....................................................................................................................129


TU UT UT TU UT

28. SOTONINO NEPRIJATELJSTVO PREMA ZAKONU ........................................................................ 132


TU

29. KRIST - NAA JEDINA NADA ................................................................................................... 135


TU UT

Nemojte pokuavati izbjei kri ............................................................................................................133 Suoavanje s iskuenjem ........................................................................................................................135


TU UT UT TU UT

30. ZAKON I EVANELJE ............................................................................................................. 137


TU

Svrha obrednog zakona..........................................................................................................................137


UT

31. ZAKON U POSLANICI GALAANIMA ........................................................................................ 139


TU

Posebice moralni zakon .........................................................................................................................139


TU UT UT TU UT

32. KRISTOVA PRAVEDNOST U ZAKONU ....................................................................................... 141


TU

Prijepis Kristova karaktera ....................................................................................................................142


UT TU UT

UTJELOVLJENJE KRISTOVA PRIRODA .....................................................................144


TU

33. PRETRAITE PISMA........................................................................................................... 145


TU UT

Sveto pismo kao na vodi .....................................................................................................................146 Upravo ono to je ovjeku potrebno .....................................................................................................146
TU UT TU UT UT TU UT

34. RIJE KOJA JE POSTALA TIJELOM ............................................................................................ 147


TU

Kristovo prapostojanje ..........................................................................................................................147 Tajna .......................................................................................................................................................148 Znaaj Kristova roenja.........................................................................................................................148


TU UT TU UT UT

35. POPUT NAS ISKUAVAN SVIME............................................................................................ 150


TU

Proroanstvo u Edenu ............................................................................................................................151 Bezgrjenost Kristove ljudske prirode ..................................................................................................152


TU UT TU UT UT TU UT

36. U KRISTU NEMA PODJELE ...................................................................................................... 153


TU

Jedno u Kristu ........................................................................................................................................154 Krist - na Veliki sveenik ......................................................................................................................155 Posebna skupina u nebu ........................................................................................................................155
TU UT TU UT UT

37. TAKO I JA ALJEM VAS ....................................................................................................... 156


TU

Nae poslanje od Krista..........................................................................................................................156


TU UT UT

KRISTOVA KUANJA ...............................................................................................158


TU

38. KUANJE KRISTA .................................................................................................................. 159


TU UT

Krist kao drugi Adam ............................................................................................................................159 Uasni uinci grijeha na ovjeka ...........................................................................................................160
TU UT TU UT UT TU UT

39. PRVO KRISTOVO KUANJE ..................................................................................................... 162


TU

Znaaj kunje ..........................................................................................................................................162 Krist nije inio uda za sebe...................................................................................................................163 Krist nije pregovarao s iskuenjem .......................................................................................................164 Pobjeda kroz Krista................................................................................................................................166
TU UT TU UT TU UT UT

40. DRUGO KRISTOVO KUANJE .................................................................................................. 168


TU

Grijeh drskosti........................................................................................................................................168 Krist naa nada i primjer .......................................................................................................................169


TU UT TU UT

41. TREE KRISTOVO KUANJE ................................................................................................... 170


TU UT

42. BOJE OTKRIVENJE ............................................................................................................... 174


TU UT

Najprivlanije kuanje ...........................................................................................................................170 Odluan otpor iskuenju .......................................................................................................................171


TU UT TU UT

43. KRIST, DAROVATELJ IVOTA ................................................................................................. 177


TU UT

Priroda nije Bog .....................................................................................................................................175


TU UT TU UT

44. USKRSLI SPASITELJ ............................................................................................................... 180 45. PRVINE ............................................................................................................................... 182


TU UT TU UT

Besmrtnost koju donosi Krist................................................................................................................177 Kako zadobiti vjeni ivot......................................................................................................................178


TU UT

Kristovo uznesenje .................................................................................................................................182


TU UT UT

NA BOANSKI NOSITELJ GRIJEHA............................................................................. 184


TU

46. BOANSKI NOSITELJ GRIJEHA ................................................................................................ 185 47. ISTINA KAKVA JE U ISUSU ...................................................................................................... 187
TU UT TU UT

Zreli u kranskom iskustvu ..................................................................................................................187 Napredovanje ne smije prestati .............................................................................................................188 Posveenje traje cijeli ivot ....................................................................................................................190
TU UT TU UT TU UT UT

48. NEBESKO MJERILO ................................................................................................................ 192


TU

rtva za na otkup ..................................................................................................................................192 Otkrivenje Boje ljubavi ........................................................................................................................193


TU UT TU UT UT

49. PREDANJE I PRIZNANJE ......................................................................................................... 195


TU

Poziv na predanje ...................................................................................................................................195 Doite kao grjenik koji se kaje .............................................................................................................196


TU UT TU UT UT TU UT

50. DOITE, TRAITE I NAITE ................................................................................................... 198


TU

Pravednost koja se nalazi u Kristu ........................................................................................................199


UT

51. UJEDINJENI SA IVIM TRSOM ................................................................................................. 201


TU

Pria o izgubljenoj ovci ..........................................................................................................................202


TU UT UT TU UT

52. KRIST, NA VELIKI SVEENIK ................................................................................................ 203


TU

Boje samoodricanje ..............................................................................................................................204 Pokajanje i pomilovanje ........................................................................................................................205


TU UT UT

53. PREOBRAENJE KROZ VJERU I POSLUNOST ............................................................................. 206


TU

Zakon ne moe pomilovati ....................................................................................................................207 Sotona poraen Kristovom smru .........................................................................................................207


TU UT TU UT UT

KRIST NAA PRAVEDNOST .......................................................................................209


TU

54. TEMA IZNESENA 1883. GODINE ............................................................................................. 210


TU UT

Kristove zasluge naa su jedina nada ....................................................................................................210 Gledaj i ivi .............................................................................................................................................211 Pokajanje je Boji dar ............................................................................................................................211
TU UT TU UT TU UT UT

55. STARA ISTINA IZNESENA U NOVIM OKVIRIMA .......................................................................... 213


TU

Poruka Laodiceji ....................................................................................................................................214


TU UT UT TU UT

56. ISTINA S PEATOM BOANSKE VJERODOSTOJNOSTI .................................................................. 215


TU

Grijeh nee biti privlaan.......................................................................................................................215 Ekstremistike nauke .............................................................................................................................215 Poetak Glasnog poklika........................................................................................................................216 Prisvajanje Kristove pravednosti ..........................................................................................................217
TU UT TU UT TU UT

57. KRIST KAO NAIN IVOTA ..................................................................................................... 218


TU UT

58. PRVU SI LJUBAV SVOJU OSTAVIO ......................................................................................... 220


TU UT

Vjera kao uvjet obeanja ........................................................................................................................218 On postaje naa pravednost ...................................................................................................................219


TU UT TU UT TU UT

Iznosite zakon i ljubav zajedno .............................................................................................................220 Doista poruka treeg anela ..................................................................................................................221
TU UT UT

59. SAVRENA POSLUNOST KROZ KRISTA .................................................................................... 222


TU

60. VEZA IZMEU VJERE I DJELA.................................................................................................. 224


TU UT

Gledajte na Isusa ....................................................................................................................................222


TU UT TU UT

Toke s kojima treba biti paljiv ...........................................................................................................224 Bez kompromisa s grijehom ..................................................................................................................225 Suradnja s Bogom ..................................................................................................................................225 Uz pokoravanje Svetom Duhu ...............................................................................................................226 Isus prihvaa nae namjere ....................................................................................................................226
TU UT TU UT TU UT TU UT UT

61. KRIST - SREDINJA TOKA PORUKE ........................................................................................ 228


TU

Gledajte na kri ......................................................................................................................................229


TU UT UT TU UT

62. OPRAVDANI VJEROM ............................................................................................................ 231


TU

Znaenje vjere.........................................................................................................................................232 Pripisana pravednost .............................................................................................................................232 Obeanje Duha .......................................................................................................................................233 Dobra djela su plod vjere .......................................................................................................................234
TU UT TU UT TU UT UT

DALJNJA SVJETLOST ...............................................................................................237


TU UT

63. BISER VELIKE VRIJEDNOSTI ................................................................................................... 236


TU

64. I TAMA GA NE OBUZE......................................................................................................... 238


TU UT

Neiscrpna tema.......................................................................................................................................238 Dragocjeni biseri u rudnicima istine ....................................................................................................239


TU UT TU UT UT TU UT

65. KAKO SE NOSITI SA SPORNIM TOKAMA U NAUCI..................................................................... 241


TU

Boansko i ljudsko ujedinjeno u Kristu ................................................................................................242 Ivan pozvan na posebno djelo ...............................................................................................................243 Posebno djelo Ellen G. White ................................................................................................................244 Idite pod smokvu....................................................................................................................................245 Ne idemo dovoljno duboko ...................................................................................................................245 Biblija je nae vjerovanje .......................................................................................................................246
TU UT TU UT TU UT TU UT TU UT

RIJE ITATELJU
Ellen G. White (1827.-1915.) jedna je od najplodonosnijih spisateljica duhovne tematike. U trenutku svoje smrti Gospodnja je glasnica ostavila crkvi poput neprolaznog blaga zbirku od preko 100000 stranica materijala, ukljuujui njezine tada objavljene knjige, 4500 lanaka u vjerskim asopisima, desetke traktata, broura, rasprodanih knjiga, te njezine rukopise, dnevnike i pisma. Uzimajui u obzir rast crkve, kao i suoavanje s novim potrebama i novim krizama, ukazala se potreba za kompilacijama njezinih spisa koja e sadravati razliite upute sakupljene iz njezinih rukopisa, broura i lanaka objavljenih u asopisima. Knjiga Odabrane poruke jedinstvena je vrsta kompilacije po tome to nastoji sakupiti i uiniti trajno dostupnim ne samo vrijedne lanke iz navedenih materijala, ve i neke neprocjenjive stare broure i traktate koji vie nisu u optjecaju. U savjete izdane u ovoj knjizi ukljuene su izjave Ellen G. White vezane uz nadahnute rijei napisane sredinom i krajem 1880.-ih, njezina zapaanja vezana uz dva zakona, koja je napisala negdje na prijelazu stoljea, broura Trebaju li krani biti lanovi tajnih drutava? objavljena 1893. godine, poruke utjehe onima u nevolji ili koji se suoavaju sa smru, te povea skupina lanaka iz asopisa koji se detaljno bave kljunim tokama doktrine. Odabrane poruke ukljuuju materijale od kojih su nastale raznolike broure, poznate i pod nazivom Broure iz Elmshavena, koje su se bavile irokim spektrom tema i bile vrlo cijenjene. U Odabranim porukama nalazimo one dijelove koji do sada nisu objavljivani u velikom opusu Ellen G. White, a jo uvijek zauzimaju jedinstveno mjesto u ulozi davanja savjeta i uputa. Izdavanje ove knjige takoer omoguava predstavljanje malih skupina izabranih materijala koji prethodno nisu bili tiskani, ali e zasigurno biti dobrodoli. Neki dijelovi u ovoj knjizi init e se prilino nepovezanim. Na poetku svakog dijela nai ete uvodnu izjavu koja objanjava pozadinu teksta koji slijedi. Na nekoliko mjesta unutar teksta pronai ete opasku s objanjenjima. One nisu umetnute sa svrhom tumaenja savjeta, ve kako bi se obratila pozornost na okolnosti i posebne prilike koje su mogle imati utjecaja na iznesene toke. Knjiga Odabrane poruke sastavljena je u uredima Ellen G. White Publications od tamonjeg osoblja. Taj odbor potpisuje uvodne izjave, a dodatna pojanjenja, odobrena od strane povjerenstva, potpisana su s urednici. Izdavai

DIO 1 - SVJETLOST NA NAEM


PUTU

1. NADAHNUE PROROKIH PISACA


Uvod Izjave koje je zapisala Ellen G. White u vezi sa svojim djelom u svojstvu Gospodnjeg glasnika i nainima na koje Bog saopava svoju volju lanovima ljudske obitelji, uvijek su korisne i zanimljive. Misli na tu temu iznesene su u ovom uvodnom dijelu Odabranih pouka. Iako se povremeno bavila pitanjem nadahnua tijekom sedamdeset godina svoje slube u Bojem djelu, ta tema je najbolje obraena u njezinu uvodu u knjigu Velika Borba (ovdje nije naveden), napisanom u svibnju 1888. godine. Ranije izlaganje, Prigovori Bibliji, zapisano 1886. godine, objavljeno je u ovom djelu, kao i Nadahnue Boje Rijei, napisano u jesen 1888. godine. etvrto meu najvanijim izlaganjima po tom pitanju, pod nazivom Biblijske tajne potvruju njezino nadahnue, objavljeno je 1889. godine i moe se pronai u 5. svesku Svjedoanstava, na stranicama 689-711. Razna objanjenja vezana uz njezin rad, ponovno objavljivanje traktata iz 1913. godine pod naslovom Pisanje i slanje svjedoanstava za crkvu, kao i odgovori gospoe White na odreena pitanja i optube vezane uz njezina ranija djela, upotpunjuju dio posveen Svjetlu na naem putu. Povjerenstvo White publikacija

11

Nadahnue Boje Rijei Sada je vrijeme kada je potpuno prikladno postaviti pitanje: Kad Sin ovjeji doe, hoe li nai vjere na zemlji? (Luka 18:8) {1SM 15.1} Duhovna tama prekrila je zemlju i veliki mrak ljude. U mnogim crkvama postoji skepticizam i nevjerstvo u tumaenju Svetog pisma. Ima mnogo, vrlo mnogo onih koji dovode u pitanje istinitost i pouzdanost Svetog pisma. Ljudska razmiljanja i matanja ovjejeg srca potkopavaju nadahnue Boje Rijei, i ono to bi se trebalo prihvatiti kao injenica okruuje se oblakom tajnovitosti. Nita ne stoji na vrstim temeljima, jasno i istaknuto. To je jedan od izrazitih znakova posljednjih dana. {1SM 15.2} Ova Sveta Knjiga podnijela je napade sotone, koji se ujedinio sa zlim ljudima kako bi sve to je boanske prirode zavio u oblak i tamu. Ali Gospod je svojom vlastitom silom ouvao tu Svetu Knjigu u njezinu trenutnom obliku - kao mapu ili vodi ljudskoj obitelji koji im pokazuje put k nebu. {1SM 15.3} Ali Boja proroanstva tako su oito zanemarivana da postoji malo onih u naem svijetu, ak i meu onima koji tvrde da ih objanjavaju drugima, koji posjeduju nebesko poznavanje Svetog pisma. Postoje ueni ljudi s fakultetskim obrazovanjem, ali ti pastiri ne pasu Boje stado. Oni ne uzimaju u obzir da e savrenstvo Svetog pisma neprestano otkrivati svoja skrivena blaga, kao to se drago kamenje otkriva onima koji kopaju kako bi ga pronali. {1SM 15.4} Postoje ljudi koji tee za tim da budu originalni, koji pokazuju mudrost iznad onoga to je zapisano; dakle, njihova mudrost je ludost. Oni otkrivaju prekrasne stvari ispred svoga vremena, ideje koje pokazuju da su daleko zaostali u shvaanju Boje uzviene volje i Njegovih namjera. Pokuavajui objasniti ili otkriti tajne vjekovima skrivene od smrtnih ljudi, oni su nalik na ovjeka koji se bacaka u blatu, koji nije u stanju izvui samog sebe a ipak govori drugima kako se izvui iz blatnog jezera u kojem se oni nalaze. To je prikladna slika ljudi koji se namjere ispravljati pogreke Biblije. Ni jedan ovjek ne moe poboljali Bibliju svojim prijedlozima o tome to je Gospod mislio rei ili to je trebao rei. {1SM 16.1} Neki nam se ozbiljno obraaju rijeima: Zar ne mislite da je moglo doi do pogreaka od strane onih koji su prepisivali ili prevodili? Sve to je vjerojatno, a um koji je toliko skuen da se koleba ili spotie zbog te mogunosti ili vjerojatnosti bit e jednako spreman spoticati se na tajne Nadahnute Rijei, jer njihovi slabani umovi nisu u stanju shvatiti Boje namjere. Uistinu, oni bi se jednako lako spotaknuli na jasne injenice koje jednostavan um prihvaa i uvia njihovo boansko porijeklo, kojem su Boje rijei jasne i prelijepe, pune sri i sadraja. Sve pogreke nee uzrokovati nevolje ni jednoj dui, niti spotaknuti noge bilo koga tko nije sklon izmiljati potekoe za najjednostavnije otkrivene istine. {1SM 16.2} Bog je povjerio pripremu Njegove boanski nadahnute Rijei smrtnom ovjeku. Ta Knjiga, sloena u knjige Starog i Novog Zavjeta, vodi je pripadnicima palog svijeta koji ima je ostavljen u batinu kako se ni jedna dua, prouavajui ju i slijedei njezine upute, ne bi izgubila na svom putu u nebo. {1SM 16.3} Oni koji pokuavaju otkrivati navodna sporna mjesta u Svetom Pismu, mjerei svojim ogranienim mjerilima to je nadahnuto a to nije nadahnuto, trebali bi pokriti svoje lica kao to je to uinio Ilija kad mu se obraao tihi i tanak glas, jer se nalaze u prisutnosti Boga i svetih anela koji su tijekom stoljea ljudima prenosili svjetlost i znanje, govorei im to treba a to ne treba initi, otkrivajui pred njima uzbudljive i zanimljive prizore, putokaz po putokaz u simbolima i znakovima i slikama. {1SM 17.1}

12

A On [Bog] nije, dok je pokazivao opasnosti koje se gomilaju oko posljednjih dana, osposobio bilo kojeg ogranienog ovjeka da otkrije skrivene tajne niti nadahnuo jednu osobu ili grupu ljudi da donose sud u vezi s time to je nadahnuto a to nije. Kada ljudi, sa svojom ogranienom prosudbom, nalaze nunim upustiti se u ispitivanje Svetog pisma kako bi odredili to je nadahnuto a to nije, oni zapravo staju pred Isusa kako bi Mu pokazali bolji put od onog kojim nas je On vodio. {1SM 17.2} Ja prihvaam Bibliju upravo onakvu kakva ona jest, kao Nadahnutu Rije. Vjerujem u njezino nadahnue u cijeloj Bibliji. Pojavljuju se ljudi koji misle da su u Bojoj Rijei nali neto za kritiziranje. Otkrivaju te stvari drugima kao dokaz vlastite nadmone mudrosti. Ti su ljudi - mnogi od njih - pametni ljudi, ueni ljudi, posjeduju rjeitost i nadarenost, ali se njihovo cjelokupno ivotno djelo sastoji od uznemiravanja umova drugih ljudi u vezi s nadahnuem Svetog pisma. Oni na mnoge utjeu da drugi usvoje njihovo gledanje na stvari. I tako se isto djelo prosljeuje od jedne osobe do druge, upravo kako je to sotona zamislio da bi trebalo biti, sve dok ne uvidimo puno znaenje Kristovih rijei: Kad Sin ovjeji doe, hoe li nai vjere na zemlji? (Luka 18:8). {1SM 17.3} Brao, nemojte uposliti svoj um ili ruke kritiziranjem Biblije. To je djelo koje raduje sotonu kad ga bilo tko od vas ini, ali to nije posao koji vas je Gospod uputio da radite. {1SM 17.4} Ljudi trebaju prepustiti Bogu da se brine o svojoj vlastitoj Knjizi, svojim ivim proroanstvima, kao to je to inio kroz vjekove. Oni poinju dovoditi u pitanje neke dijelove otkrivenja i okomljuju se na mane u onome to izgleda kao nedosljednost u ovoj ili onoj izjavi. Poevi od Knjige Postanka, oni se odriu onoga to smatraju upitnim; njihovi umovi nastavljaju u tom smjeru, jer sotona e voditi ljude do one mjere u kojoj su to oni spremni slijediti u svojem kritiziranju; oni u cijelom Svetom pismu vide neto u to mogu sumnjati. Njihove sposobnosti kritiziranja otre se vjebanjem, i sada se vie ni na to ne mogu osloniti sa sigurnou. Pokuavate razgovarati argumentirano s tim ljudima, ali to je gubitak vaeg vremena. Oni e upotrijebiti svoju mo izrugivanja ak i na Bibliji. Na kraju postaju izrugivai, ali bili bi zaueni kada biste im to predstavili u takvom svjetlu. {1SM 17.5} Brao, drite se svoje Biblije, onako kako je napisana, prestanite s vaim kritikama vezanim uz njezinu vjerodostojnost te izvrujte Rije i nitko od vas nee biti izgubljen. Ljudska domiljatost vjekovima se trudila izmjeriti Boju Rije svojim ogranienim umovima i ogranienim shvaanjem. Kada bi Gospod, autor ivih proroanstava, razgrnuo zavjesu i otkrio svoju mudrost i svoju slavu pred njima, oni bi se ponizili u prainu i uzviknuli kao to je to uinio Izaija: ovjek sam neistih usana, u narodu neistih usana prebivam. (Izaija 6:5). {1SM 18.1} Jednostavnost i jasan izriaj jednako razumiju nepismeni, poljodjelci i djeca, kao i odrasli ljudi ili intelektualni divovi. Ako pojedinac posjeduje velike darove umnih sposobnosti, u Bojim e proroanstvima pronai blaga istine, prekrasna i dragocjena, koja moe prisvojiti za sebe. Takoer e pronai teko razumljiva mjesta, tajne i udesa koja e mu pruiti najvee zadovoljstvo u prouavanju tijekom cijelog dugog ivota, a ipak se iza njih jo uvijek nalazi beskonanost. {1SM 18.2} Ljudi s malim postignuima, koji posjeduju ograniene sposobnosti i prilike da se dobro upoznaju sa Svetim pismom, u ivim proroanstvima nalaze utjehu, vodstvo, savjet i plan spasenja jasan poput zrake sunca. Nitko nije osuen na propast zbog nedostatka znanja, osim ako je svojevoljno slijep. {1SM 18.3} Zahvaljujemo Bogu to je Biblija prilagoena za siromanog ovjeka jednako kao i za uenog.

13

Ona je prikladna za sva godita i sve klase. - Rukopis 16, 1888. (napisano u Minneapolisu, Minn., u jesen 1888.). {1SM 18.4} Primjedbe na Bibliju Ljudski se umovi razlikuju. Umovi razliitih razina obrazovanja i naina razmiljanja imaju razliite doivljaje istih rijei, pa je jednom ovjeku teko osobi drugaijeg temperamenta, obrazovanja i naina razmiljanja rijeima tono prenijeti onu zamisao koja je bila jasna i odreena u njegovu vlastitom umu. Ali iskrenu i estitu ovjeku ta misao moe biti dovoljno jasna i razumljiva da mu prenese znaenje onoga to se eli rei za sve praktine primjene. Ako je osoba s kojom komunicira neiskrena i ne eli vidjeti ni razumjeti istinu, ona e u potpunosti izvrnuti njegove rijei i jezik kako bi odgovarali njezinim namjerama. Takvi e pogreno tumaiti njegove rijei, pustiti mati na volju, udaljiti ih od njihova pravog znaenja i tada se utvrditi u vlastitom nevjerovanju, tvrdei da su ti stavovi u potpunosti pogreni. {1SM 19.1} To je nain na koji se prema mojim spisima odnose oni koji ih ele pogreno shvatiti i izopaiti. Oni pretvaraju Boju istinu u la. Na isti nain na koji se oni odnose prema zapisima u mojim objavljenim lancima i mojim knjigama, skeptici i nevjernici odnose se prema Bibliji. Oni ju itaju u skladu sa svojom namjerom da ju izopae, pogreno primijene i namjerno odvoje ono to je reeno od njegova pravog znaenja. Izjavljuju da se Biblijom moe dokazati sve i svata, da svaka sekta potvruje istinitost svoje nauke te da Biblija dokazuje najrazliitije doktrine. {1SM 19.2} Biblijski pisci morali su izraziti svoje zamisli ljudskim jezikom. Ona je pisana ovjejom rukom. Ti ljudi bili su nadahnuti Svetim Duhom. Zbog nesavrenosti ljudskog shvaanja jezika, ili izopaenosti ljudskog uma, domiljatog u nainima izbjegavanja istine, mnogi itaju i shvaaju Bibliju na nain koji njima odgovara. Potekoa se ne nalazi u Bibliji. I politiari na suprotnim stranama sukobljavaju se oko toaka u pisanom zakonu i zauzimaju suprotna stajalita po pitanju tih zakona i njihove primjene. {1SM 19.3} Sveto pismo dano je ljudima ne u kontinuiranom lancu neprekinutih izjava, ve dio po dio kroz vie narataja, kako je Bog u svojoj providnosti uoavao prikladnu priliku ostaviti dojam na ljude u raznim vremenima i na raznolikim mjestima. Ljudi su zapisivali ono na to ih je poticao Sveti Duh. Zemlja daje prvo pupoljak, zatim cvijet, a onda plod, najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. Upravo je to ono to za nas predstavljaju izjave u Bibliji. {1SM 19.4} Ne postoji uvijek savreni redoslijed ili oito jedinstvo u Svetom pismu. Kristova uda nisu navedena tonim redoslijedom, ve u skladu s prilikama koje su se javljale, koje su zahtijevale to boansko otkrivenje Kristove sile. Biblijske istine su skriveni biseri. Njih se mora traiti, iskapati ih uz mukotrpan trud. Oni koji na Sveto pismo bace samo povran pogled, sa svojim povrnim znanjem koje oni smatraju vrlo dubokim, govorit e o kontradikcijama u Bibliji te dovoditi u pitanje autoritet Svetog pisma. Ali oni ija su srca u skladu s istinom i dunou, pretraivat e Sveto pismo sa srcem spremnim prihvatiti boanske utiske. Prosvijetljena dua vidi duhovno jedinstvo, jednu velianstvenu zlatnu nit koja se protee kroz cjelinu, ali opaanje dragocjene zlatne niti zahtijeva strpljenje, razmiljanje i molitvu. Otri sukobi oko Biblije doveli su do prouavanja i otkrili skupocjene dragulje istine. Mnogo je suza proliveno i prineseno je mnogo molitva kako bi Gospod darovao razumijevanje svoje Rijei. {1SM 20.1} Biblija nam nije dana na nekom velianstvenom nadljudskom jeziku. Isus je, kako bi dopro do ovjeka tamo gdje se on nalazio, na sebe preuzeo ljudsku prirodu. Biblija je morala biti dana na jeziku ljudi. Sve to je ljudsko nesavreno je. Istom rijeju izraavaju se razliita znaenja; ne postoji

14

jedinstvena rije za svaku posebnu ideju. Biblija je dana za praktine primjene. {1SM 20.2} Kalupi umova su razliiti. Ne razumijevaju svi izjave i tvrdnje na isti nain. Neki shvaaju izjave Svetog pisma na nain prikladan njihovim specifinim umovima i sluajevima. Prethodno steene sklonosti, predrasude i strasti imaju snaan utjecaj na smanjenje razumijevanja i zbunjivanje uma ak i prilikom itanja rijei Svetog pisma. {1SM 20.3} Uenicima koji su putovali za Emaus trebalo je razmrsiti njihovo tumaenje Svetog pisma. Isus je hodao s njima preruen i razgovarao s njima kao obian ovjek. Poevi od Mojsija i proroka, pouio ih je svemu vezanom uz Njega, te da su Njegov ivot, Njegova misija, Njegove patnje i Njegova smrt bili upravo onakvi kako su proreeni u Bojoj Rijei. On je otvorio njihov um kako bi mogli shvatiti Sveto pismo. Kako je brzo razjasnio zamrene stvari i pokazao jedinstvo i boansku vjerodostojnost Svetog pisma! Koliko je danas mnogo onih koji trebaju otvoriti svoj um! {1SM 20.4} Bibliju su napisali nadahnuti ljudi, ali ona nije Boji nain misli i izriaja. Ona je izraz ljudskog naina. Bog ovdje nije predstavljen kao pisac. Ljudi e esto rei da neki izraz nije nalik Bogu. Ali Bog nije stavio svoje rijei, svoju logiku ili retoriku u Bibliju kako bi ljudi o njima donosili svoj sud. Pisci Biblije bili su Boji zapisniari, ne Njegovo pero. Pogledajte razliitost tih pisaca. {1SM 21.1} Rijei u Bibliji nisu ono to je nadahnuto, ve ljudi koji su ih pisali. Nadahnue ne djeluje na ovjekove rijei ili nain izraavanja, ve na samog ovjeka koji, pod utjecajem Svetog Duha, postaje nadahnut mislima. Ali rijei primaju peat uma pojedinca. Nebeski um je raspren. Nebeski um i volja ujedinjuju se s ljudskim umom i voljom; na taj nain ono to ovjek izgovara postaju Boje rijei. - Rukopis 24, 1886. (napisan u Europi 1886.). {1SM21.2} Jedinstvo u razliitosti U svakom drvu postoji raznolikost, i gotovo da ne postoje dva potpuno slina lista. Ali ta raznolikost doprinosi savrenstvu stabla kao cjeline. {1SM 21.3} Mogli bismo postaviti pitanje zato nam je u Bibliji potrebno Matejevo, Markovo, Lukino i Ivanovo Evanelje, zato su nam potrebna Djela apostola i raznolikost pisaca u poslanicama koji se bave istim stvarima? {1SM 21.4} Gospod je dao svoju rije upravo na nain na koji je elio da ona doe. Dao ju je preko razliitih pisaca, od kojih je svaki imao vlastitu osobnost, iako su pisali o istim dogaajima. Njihova svjedoanstva objedinjena su u jednoj Knjizi, i ona su poput iskaza na nekom drutvenom sastanku. Ona ne predstavljaju stvari na potpuno isti nain. Svatko posjeduje vlastito iskustvo, i ta raznolikost proiruje i produbljuje znanje koje se iznosi kako bi se zadovoljile potrebe razliitih umova. Izraene misli nemaju vrsto postavljenu jednolinost, kao da su lijevane u eljeznom kalupu, to bi njihovo itanje inilo vrlo monotonim. Takva jednolinost uzrokovala bi gubitak elegancije i ljepote osobitosti... {1SM 21.5} Stvoritelj svih ideja moe nadahnuti razliite umove istom milju, ali svaki od njih moe ju izraziti na drugaiji nain, no ipak bez kontradikcija. injenica da postoji ta razliitost ne bi nas trebala smesti ili zbuniti. Rijetki su sluajevi kada e dvije osobe vidjeti ili izraziti istinu na potpuno identian nain. Svatko se zadrava na specifinim tokama koje je sposoban cijeniti zbog svoje prirode i obrazovanja. Suneva svjetlost koja pada na razliite predmete daje tim predmetima razliite nijanse. {1SM 22.1} Bog je svojim apostolima kroz nadahnue svojeg Duha dao istinu kako bi ju oni izrazili u skladu s razvojem njihova uma od strane Svetog Duha. Ali um time ne postaje sputan, kao da je stisnut u nekakav kalup. Pismo 53, 1900. {1SM 22.2}

15

Gospodin ljudima govori nesavrenim jezikom Gospodin govori ljudskim biima nesavrenim jezikom kako bi pokvarena osjetila i otupjela, zemaljska mo shvaanja zemaljskih bia, mogla razumjeti Njegove rijei. Na taj se nain oituje Boja milostivost. On izlazi u susret palim ljudskim biima tamo gdje se ona nalaze. Biblija, iako savrena u svojoj jednostavnosti, ne podudara se s Bojim velianstvenim idejama, jer beskonane zamisli ne mogu se savreno utjeloviti u mislima konanih umova. Umjesto da su izriaji Biblije pretjerani, kao to to mnogi pretpostavljaju, snani izrazi slamaju se pred velianstvenou misli, iako je pisac odabrao najizraajniji jezik za prenoenje istina najvieg obrazovanja. Grjena bia mogu podnijeti samo pogled na sjenu sjaja nebeske slave. - Pismo 121, 1901. {1SM 22.3} Ni jedan ovjek ne smije suditi Boju rije U crkvi {u Battle Creeku} i na sveuilitu poduavana je tema nadahnua, i ogranieni ljudi prisvojili su si zadau da izjave kako su neke stvari u Svetom pismu nadahnute, a neke nisu. Pokazano mi je da Gospod nije nadahnuo lanke na temu nadahnua objavljene u Review-u, [ovdje se misli na niz lanaka iji je autor zagovarao postojanje razlika u stupnjevima nadahnua. Vidi The Review and Herald, 15. sijenja 1884. - Urednitvo.] niti je odobravao njihovo iznoenje pred naim mladima na sveuilitu. Kada se ljudi odlue kritizirati Boju Rije, oni stupaju na posveeno, sveto tlo, i bolje bi im bilo da drhte i sakriju vlastitu mudrost kao da je ludost. Bog ne odreuje ni jednog ovjeka da izrie sud nad Njegovom Rijeju, birajui neke stvari kao nadahnute a omalovaavajui druge kao nenadahnute. Prema svjedoanstvima su se odnosili na isti nain; ali Bog ne stoji iza toga. - Pismo 22, 1889. {1SM 23.1}

16

2. ELLEN G. WHITE I NJEZINI SPISI


Pismo Dr. Paulsonu St. Helena, Kalifornija 14. lipnja 1906. Dragi brate: Tvoje pismo stiglo je do mene dok sam bila u junoj Kaliforniji. Nekoliko tjedana troila sam vrijeme i snagu na razmatranje pitanja vezanih uz razvoj rada naeg sanatorija tamo, te zapisivanje stvari koje su mi pokazane u vezi s potresom i poukama vezanim uz njega. {1SM 24.1} Ali sada moram odgovoriti na pisma koja sam primila od tebe i drugih. U svojem pismu govori o tome kako su te u poetku uili da ima bezuvjetnu vjeru u svjedoanstva, te kae: Naveden sam da zakljuim i najvre vjerujem da je svaka rije koju si ikada izgovorila javno ili u privatnom ivotu, da je svako slovo koje si ikada napisala u bilo kojim i svim okolnostima, jednako nadahnuto kao Deset Zapovijedi. {1SM 24.2} Dragi brate, ti si marljivo prouavao moje spise i nikada nisi naiao da sam ja ikada iznijela bilo kakvu tvrdnju nalik tome, niti e pronai da su pioniri nae vjere ikada iznosili takve tvrdnje. {1SM 24.3} U mojem uvodu u Veliku Borbu bez sumnje si proitao moju izjavu u vezi s Deset Zapovijedi i Biblijom, koja te je trebala dovesti do ispravnog razumijevanja teme o kojoj govorimo. Evo te izjave: {1SM 24.4} Biblija ukazuje na Boga kao svog autora; ipak, ona je pisana ljudskim rukama, te raznolikim stilom svojih razliitih knjiga predstavlja osobine vie pisaca. Istine koje su otkrivene sve su bogoduhe. (2. Timoteju 3:16), ali izraene su ljudskim rijeima. Beskonani je putem svojeg Svetog Duha obasjao svjetlou umove i srca svojih slugu. On je dao snove i vienja, simbole i slike; oni kojima je istina bila otkrivena na takav nain, utjelovili su misao pomou ljudskog jezika. {1SM 25.1} Sam Bog je izgovorio Deset Zapovijedi i one su zapisane Njegovom vlastitom rukom. Njihovo je porijeklo boansko, a ne ljudsko. Ali Biblija, sa svojim bogomdanim istinama izraenim ljudskim jezikom, predstavlja sjedinjenje boanskog i ovjejeg. Takvo jedinstvo postojalo je u Kristovoj prirodi, koji je bio Sin Boji i Sin ovjeji. Na taj nain za Bibliju vrijedi, kao to je to vrijedilo za Krista, da Rije tijelom postade, i nastani se meu nama. (Ivan 1:14) {1SM 25.2} Napisana u razliitim vjekovima, od ljudi koji su se uvelike razlikovali po poloaju i zanimanju, kao i po umnoj i duhovnoj nadarenosti, knjige Biblije pokazuju velike suprotnosti u stilovima, kao i raznolikost po pitanju prirode tema koje se iznose. Razliiti pisci koristili su razliite naine izraavanja; esto je jedan pisac iznio istu istinu na puno dojmljiviji nain od dragoga. A budui da su nekoliko pisaca iznosili temu u njezinim razliitim vidovima i vezama, itatelju koji je povran, nemaran ili optereen predrasudama moe se uiniti da postoji nedosljednost ili kontradikcija, dok promiljeni uenik, pun potovanja i jasnijeg opaanja, uvia sklad ispod povrine. {1SM 25.3} Budui da je predstavljena preko razliitih pojedinaca, istina je iznesena u svojim razliitim vidovima. Jedan pisac pod snanijim je dojmom nekog dijela teme; on shvaa one toke koje se slau s njegovim iskustvom ili njegovom sposobnou da opaa i cijeni ih; drugi se dri drugaijeg vida, a svaki, pod vodstvom Svetog Duha, iznosi ono to je ostavilo najsnaniji dojam na njegov vlastiti um - razliiti vidovi istine, ali sve u savrenom skladu. I tako otkrivene istine ujedinjuju se

17

kako bi stvorile savrenu cjelinu, prikladnu da udovolji potrebama ljudi u svim ivotnim okolnostima i iskustvima. {1SM 25.4} Bog je sa zadovoljstvom otkrio svoju istinu svijetu preko ljudskih orua, i On sam je, pomou svojeg Svetog Duha, ovlastio ljude i osposobio ih da vre Njegovo djelo. On je vodio umove u odabiru stvari koje treba izrei i zapisati. Blago je povjereno zemljanim posudama, ali ono zbog toga nije nita manje nebeskog porijekla. Svjedoanstvo je preneseno nesavrenim izriajem ljudskog jezika, ali ono je Boje svjedoanstvo, i posluno, vjerno Boje dijete u njemu vidi slavu nebeske sile, pune milosti i istine. {1SM 26.1} Vjerodostojnost Svjedoanstava S ovim su u savrenom skladu moje izjave koje se mogu nai u lanku Prezrena svjedoanstva, napisanom 20. lipnja 1882. i objavljenom u Svjedoanstvima za crkvu, 5. svesku, br. 31, na stranicama 62-84. Iz tih zapisa navodim nekoliko odlomaka da o njima razmisli: {1SM 26.2} Mnogi samozadovoljno gledaju na duge godine tijekom kojih su zagovarali istinu. Sada osjeaju kako imaju pravo na nagradu za iskuenja koja su proli i za svoju poslunost. Ali to istinsko iskustvo u Bojim stvarima koje su u prolosti posjedovali ini ih vie krivima pred Njim zbog toga to nisu ouvali svoju estitost i nastavili kretati se k savrenstvu. Vjernost pokazana u proloj godini nee iskupiti nemar pokazan u tekuoj godini. ovjekova istinitost juer nee iskupiti njegovu dananju zabludu. {1SM 26.3} Mnogi opravdavaju svoje zanemarivanje svjedoanstava rijeima: 'Na sestru White utjee njezin suprug; svjedoanstva oblikuje njegov duh i prosudbe.' Drugi su pokuavali od mene neto dobiti to bi mogli protumaiti na nain koji bi opravdao njihov vlastiti put ili osigurao im utjecaj. Tada sam odluila da moje pero nee napisati vie nita dok se Boja preobraavajua sila ne oituje u crkvi. Ali Gospod je stavio to breme na moju duu. Revno sam se trudila za vas. Koliko je to stajalo mojeg supruga i mene, vjenost e pokazati. Zar nisam upoznata sa stanjem u crkvi, kada je Gospod iznosio pred mene njihov sluaj uvijek iznova, godinama? Upozorenja su davana i ponavljana, ali nije dolo do odlune promjene... {1SM 26.4} A sada kada vam aljem svjedoanstvo upozorenja i ukora, mnogi od vas proglaavaju ga samo miljenjem sestre White. Na taj ste nain uvrijedili Bojeg Duha. Poznato vam je kako se Gospod oitovao kroz Duh prorotva. Preda mnom su proli prizori iz prolosti, sadanjosti i budunosti. Pokazana su mi lica koja nikada prije nisam vidjela, a koja sam prepoznala godinama nakon toga kada sam ih ugledala. Buena sam iz sna sa ivim osjeajem tema koje su mi bile predstavljene i pisala sam, usred noi, pisma koja su putovala diljem kontinenta i dospijevala u trenucima krize, sprjeavajui velike tete koje su mogle biti nanesene Bojem djelu. To je bilo moje djelo tijekom mnogo godina. Sila me je poticala da opominjem i korim nepravde koje meni samoj nisu padale na um. Je li ovo djelo koje traje posljednjih trideset est godina odozgo ili odozdo?... {1SM 27.1} Kada sam otila u Colorado, bila sam toliko zabrinuta za tebe da sam, iako sam bila slaba, napisala mnogo stranica koje su trebale biti proitane na sastanku u tvojem kampu. Slaba i drhtei, ustajala sam u tri sata ujutro kako bih ti pisala. Bog je govorio preko glinene posude. Moda e rei da je to saopenje bilo obino pismo. Da, bilo je to pismo, ali potaknuto Bojim Duhom kako bi vaim umovima istaknulo stvari koje su meni bile pokazane. U tim pismima koja piem, u svjedoanstvima koja dajem, iznosim vam ono to je Gospod iznio preda mnom. Ja ne piem lanke u novinama, izraavajui svoje vlastite zamisli. Oni sadre ono to je Bog otvorio preda mnom u vienju - dragocjene zrake svjetlosti koje sjaje s prijestolja... {1SM 27.2}

18

Koji glas ete priznati kao Boji glas? Koju silu Gospod jo ima na raspolaganju kako bi ispravio vae pogreke i pokazao vam va put onakvim kakav on jest? Koja sila jo treba raditi u crkvi? Ako odbijate vjerovati dok se ne ukloni svaka sjena nesigurnosti i svaka mogunost za sumnju, nikada neete vjerovati. Sumnja koja zahtijeva savreno znanje nikada se nee pokoriti vjeri. Vjera se oslanja na dokaze, ne na oitovanje. Gospod od nas zahtijeva da posluamo glas dunosti i onda kada se posvuda oko nas mogu uti drugi glasovi koji nas nagovaraju da se odluimo za drugaiji put. Potrebna nam je iskrena panja kako bismo razaznali glas kojim Bog govori. Moramo se oduprijeti i pobijediti nae sklonosti, i pokoriti se glasu savjesti bez diskusije ili kompromisa jer e inae njegovi poticaji prestati, a pobude i nagoni e preuzeti vlast. {1SM 27.3} Gospodnja rije dolazi svima nama koji se nismo oduprli Njegovu Duhu odluivi da neemo uti ni pokoravati se. Taj se glas uje u upozorenjima, u savjetima, u ukorima. To je Boja poruka svjetlosti upuena Njegovu narodu. Budemo li ekali glasnije pozive ili bolje prilike, svjetlost se moe povui, a mi emo ostati u tami... {1SM 28.1} Boli me to moram rei, brao moja, da vas je vae grjeno zanemarivanje da hodite u istini obavilo tamom. Sada ste moda iskreni kada ne prepoznajete i ne sluate svjetlost; sumnje koje ste njegovali i vae zanemarivanje poslunosti Bojim zahtjevima zaslijepili su va vid tako da vam je sada tama svjetlost, a svjetlost tama. Bog vas je pozivao da napredujete prema savrenstvu. Kranstvo je religija koja poiva na napredovanju. Bog ima puninu i obilje svjetlosti koja eka da ju zatraimo. Koje god blagoslove Bog dao, On posjeduje njihove neiscrpne zalihe, nepresuni izvor iz kojega moemo crpiti. Skepticizam se moe odnositi s podsmijehom, prijezirom i poricanjem prema svetim zahtjevima evanelja. Duh svjetovnosti moe oneistiti mnoge i zavladati nekolicinom; Boje djelo moe zadrati svoj poloaj samo velikim naporima i kroz stalne rtve, ali naposljetku e trijumfirati. {1SM 28.2} Zapovijed glasi: Kreni naprijed, vri svoju osobnu dunost i prepusti sve posljedice Bojim rukama. Ako krenemo naprijed tamo gdje je Isus na elu, bit emo svjedoci Njegova trijumfa i dijelit emo Njegovu radost. Moramo biti sudionici u borbama ako elimo nositi krunu pobijede. Poput Isusa, moramo se usavriti kroz patnje. Da je Kristov ivot bio lagodan, mogli bismo se bez rizika prepustiti lijenosti. Ali budui da je Njegov ivot bio obiljeen stalnim samoodricanjem, patnjama i samoportvovnou, ne smijemo se aliti ako dijelimo Njegovu sudbinu. Po najmranijem putu moemo sigurno hodati jedino ako za svojeg vodia imamo Svjetlost svijeta... {1SM 28.3} Kada mi je Gospod pokazao tvoj sluaj i obznanio mi da nisi cijenio svjetlost koja ti je bila dana, od mene se trailo da ti jasno progovorim u Njegovo ime jer se Njegova srdba rasplamsala protiv tebe. Izgovorene su mi sljedee rijei: 'Bog te je pozvao na djelo koje ini. Mnogi te nee sluati jer su odbili sluati i Velikog Uitelja; mnogi se nee popraviti jer su njihovi putovi ispravni u njihovim vlastitim oima. Ali iznosi im ukore i opomene koje u ti davati, bilo da e sluati ili se okrenuti od njih.'... {1SM 29.1} U vezi s ovim navodima, ponovo pogledaj lanak Priroda i utjecaj Svjedoanstava u Svjedoanstvima, peti svezak, na stranicama 654-691. {1SM 29.2} Izjava koju citira iz Svjedoanstva broj 31 {svezak 5, stranica 67} je tona: U ovim pismima koja piem, u svjedoanstvima koja iznosim, iznosim pred vas ono to mi je Gospod pokazao. Nisam napisala ni jedan lanak u novinama u kojem sam izrazila iskljuivo vlastite zamisli. One su ono to je Bog otkrio preda mnom u vienju - dragocjene zrake svjetlosti koja sja s prijestolja. To je istina u vezi s lancima u naim novinama i mnogim svescima mojih knjiga. Bog me je pouio u skladu sa svojom Rijeju vezano uz naredbe Bojeg zakona. Nije mi bilo reeno da mogu birati koje

19

u Kristove pouke iznositi. Zar stajalita koja se nalaze u mojim spisima nisu u skladu s uenjima Isusa Krista? {1SM 29.3} Opasnost varljivih predstavljanja Na neka od pitanja koja si postavio ne smijem odgovoriti sa da ili ne. Ne smijem izjaviti takve stvari koje se mogu pogreno predstavljati. Vidim i osjeam opasnost u kojoj se nalaze oni koji, kao to mi je pokazano, ponekad dovode u opasnost vlastite due sluajui varljiva tumaenja u vezi s porukama koje mi je Bog dao. Pomou mnogo izvrtanja i iskrivljavanja te lanog rezoniranja u vezi s onim to sam napisala, pokuavaju opravdati vlastito nevjerovanje. ao mi je brae koja su hodila u izmaglici sumnje, skepticizma i pogrenog zakljuivanja. Znam da bi neki od njih bili blagoslovljeni savjetima koji se nalaze u porukama kada bi se mogli rastjerati oblaci koji zaklanjaju njihov duhovni vid i kada bi bili u stanju dobro vidjeti. Ali njihov vid nije jasan. Stoga se ne usudim komunicirati s njima. Kada Boji Duh ukloni misticizam, oni e u porukama koje sam bila upuena da dam pronai jednako potpunu utjehu, vjeru i nadu kao to su to mogli pronai u godinama koje su prole. {1SM 29.4} Istina e zasigurno odnijeti pobjedu. Onaj koji je dao svoj ivot za otkup ovjeka ne spava, ve budno promatra. Kada Njegove ovce prestanu slijediti glas stranca, kome ne pripadaju, radovat e se glasu koji su voljele slijediti. {1SM 30.1} Prouavajui Kristov ivot moemo nauiti dragocjene pouke. Zavidni farizeji pogreno su tumaili Kristove rijei i postupke koji bi, da su ih prihvatili na pravi nain, pomogli njihovu duhovnom razumijevanju. Umjesto da se dive Njegovoj dobroti, oni su Ga optuili, u prisutnosti Njegovih uenika, za bezbonost: Zato va Uitelj jede s carinicima i grenicima? (Matej 9:11) Umjesto da su se obratili izravno naem blagoslovljenom Spasitelju, iji bi ih odgovor odmah osvjedoio o vlastitoj zlonamjernosti, priali su s uenicima i iznosili svoje optube tamo gdje e one, poput zlog kvasca, uiniti veliku tetu. Da je Krist bio bezboan ovjek, izgubio bi svoj utjecaj na srca svojih vjernih uenika, ali budui da su imali povjerenje u Njega, uenici nisu sluali insinuacije Njegovih opakih tuitelja. {1SM 30.2} U elji da optue uenike, ti podli tuitelji iznova i iznova su dolazili Kristu s pitanjem: Zato Tvoji uenici ine ono to nije u skladu sa zakonom? A kada su prosudili da je na Gospod sagrijeio, nisu se obratili Njemu, ve Njegovim uenicima kako bi posijali sjeme nevjerovanja u srca Njegovih uenika. {1SM 30.3} Na taj su nain radili kako bi unijeli sumnju i neslogu. Pokuali su sa svakom metodom kako bi unijeli sumnju u srca malog stada, ne bi li ih naveli da gledaju na neto to bi se isprijeilo dobrom i milostivom djelu evanelja Isusa Krista. {1SM 31.1} Iskreni vjernici u nae vrijeme morat e se suoiti s djelom iste prirode. Gospod Isus ita srca; On razaznaje interese i pobude misli svakog ovjeka po pitanju Njega i Njegovih vjernih uenika. Na njihova pitanja o onima koji iznalaze mane kod drugih, odgovara: Ne treba zdravima lijenika, nego bolesnima. (Matej 9:12) Drski farizeji imali su uzvieno miljenje o vlastitoj pobonosti i svetosti, dok su prema ivotu drugih bili spremni pruiti prst optube. - Pismo 206, 1906. {1SM 31.2} Gospodnji glasnik Sino, u vienju, stajala sam pred skupom naeg naroda, iznosei jasno svjedoanstvo u vezi sa sadanjom istinom i sadanjom dunosti.

20

Nakon izlaganja mnogi su se okupili oko mene i postavljali mi pitanja. eljeli su toliko objanjenja u vezi s ovom tokom i onom tokom, da sam rekla: Jedan po jedan, molim vas, da me ne zbunite. {1SM 31.3} Tada sam im uputila poziv, govorei: Godinama ste bili svjedoci mnogim dokazima da mi je Gospod dodijelio posao koji trebam obavljati. Teko bi bilo mogue da ti dokazi budu vei nego to jesu. Hoete li odmahnuti rukom i ukloniti sve te dokaze poput paukove mree na nagovjetaj nevjerovanja jednog ovjeka? Ono to nanosi bol mome srcu je injenica da su mnogi koji su sada zbunjeni i u iskuenju upravo oni koji su imali obilje dokaza i mogunosti da razmiljaju, mole se i shvate; pa ipak, oni ne razaznaju prirodu mudrovanja koja se iznose pred njih kako bi ih navela da odbace upozorenja koja im je Bog dao ne bi li ih spasio od obmana ovih posljednjih dana. {1SM 31.4} Neki su se spotaknuli o injenicu da sam rekla kako ne tvrdim da sam prorok; [Ovdje se govori o predavanju iznesenom u Battle Creeku 2. listopada 1904. godine, u kojem je rekla, Ne tvrdim da sam proroica. - Urednitvo] i pitaju se: Zato je to tako? {1SM 31.5} Nemam drugih izjava osim one da mi je reeno da sam Gospodnji glasnik; da me je On pozvao u mojoj mladosti da budem Njegov glasnik, da primim Njegovu rije i da iznosim jasnu i odlunu poruku u ime Gospoda Isusa. {1SM 32.1} Rano u mojoj mladosti nekoliko mi je puta postavljeno pitanje: Jesi li ti prorok? Uvijek sam na to odgovarala: Ja sam Gospodnji glasnik. Znam da su me mnogi nazivali prorokom, ali ja sama nikada nisam prisvajala tu titulu. Moj Spasitelj proglasio me je svojim glasnikom. Tvoje djelo je, rekao mi je, pronositi Moju rije. Zbivat e se udne stvari i Ja te u tvojoj mladosti odvajam kako bi nosila poruku onima koji grijee, iznosila rije nevjernicima te perom i glasom korila iz Rijei postupke koji nisu ispravni. Opominji iz Rijei. Ja u otvoriti svoju Rije pred tobom. Ona ti nee biti poput stranog jezika. Istinskom rjeitou jednostavnosti, glasom i perom, poruke koje Ja dajem ut e se od one koja nikada nije uila u kolama. Moj Duh i Moja sila bit e s tobom. {1SM 32.2} Nemoj se bojati ljudi, jer e te Moj tit zatititi. Ti nisi ona koja govori; Gospod je onaj koji daje poruke upozorenja i ukora. Nikada nemoj odstupati od istine ni pod kojim okolnostima. Pronosi svjetlost koju u ti Ja dati. Poruke za ove posljednje dane bit e napisane u knjigama i ostat e ovjekovjeene kako bi bile svjedoci protiv onih koji su se jednom radovali u svjetlosti, ali koji su bili navedeni da ju odbace je zbog primamljivih utjecaja zla. {1SM 32.3} Zato nisam tvrdila da sam prorok? - Zato to u dananje vrijeme mnogi koji odvano tvrde da su proroci predstavljaju sramotu za Kristovo djelo; i zato to moje djelo ukljuuje mnogo vie od onoga to rije prorok podrazumijeva. {1SM 32.4} Kada mi je ovo djelo prvi put dano, molila sam Gospoda da taj teret poloi na nekoga drugog. Djelo je bilo tako veliko i iroko i duboko da sam se bojala kako ga neu moi izvriti. Ali svojim Svetim Duhom Gospod me je osposobio da obavim posao koji mi je dao u nalog. {1SM 32.5} Djelo s mnogo lica Bog mi je obznanio razliite naine na koje e me upotrijebiti kako bi pokrenuo napredovanje posebnog djela. Dana su mi vienja uz obeanje: Ako pronese ove poruke vjerno i izdri do kraja, jest e od plodova stabla ivota i piti vodu iz rijeke ivota. {1SM 33.1} Gospod mi je dao veliku svjetlost po pitanju zdravstvene reforme. Zajedno sa svojim suprugom trebala sam biti zdravstveno-misionarski radnik. Trebala sam pokazati primjer crkvi tako to u primiti bolesne u svoj dom i brinuti se za njih. To sam i inila, pruajui enama i djeci intenzivno

21

lijeenje. Takoer sam trebala govoriti o temi kranske umjerenosti u svojstvu glasnika kojeg je Gospod imenovao. Na taj sam se posao bacila svim srcem i govorila velikim skupovima o umjerenosti u njezinu najirem i najistinitijem smislu. {1SM 33.2} Povjereno mi je da uvijek moram isticati nunost prakticiranja istine onima koji ispovijedaju da u nju vjeruju. To podrazumijeva posveenje, a posveenje znai njegovanje i vjebanje svih sposobnosti za slubu Gospodu. {1SM 33.3} Naloeno mi je da ne zanemarujem i ne prolazim kraj onih kojima je nanesena nepravda. Posebno mi je povjereno da podignem glas protiv bilo kakvog proizvoljnog ili arogantnog djelovanja protiv propovjednika evanelja od strane onih koji posjeduju slubeni autoritet. Koliko god ta dunost bila neugodna, na meni je da korim tlaitelje i zalaem se za pravdu. Moram iznositi kako je nuno odravati naela pravednosti i jednakosti u svim naim ustanovama. {1SM 33.4} Ako opazim kako oni na poloajima od povjerenja zanemaruju ostarjele propovjednike, takve sluajeve moram iznijeti pred one ija je dunost pobrinuti se za njih. Ne smijemo zanemarivati ili zaboraviti propovjednike koji su vjerno vrili svoje djelo kada im zdravlje oslabi. Nai skupovi ne smiju prezirati potrebe onih koji su nosili bremena ovog djela. Nakon to je Ivan ostario u slubi Gospodu, bio je izgnan na Patmos i na tom osamljenom otoku primio je vie saopenja s neba nego to je to bio sluaj tijekom cijelog njegova prijanjeg ivota. {1SM 33.5} Nakon to sam se udala dobila sam uputu kako moram pokazati posebno zanimanje za djecu bez oca i majke, privremeno preuzimajui neke pod svoje okrilje, a potom pronalazei dom za njih. Na taj sam nain trebala pruiti primjer drugima, pokazujui to i oni sami mogu uiniti. {1SM 34.1} Iako sam esto pozivana da putujem i imala mnogo toga za napisati, prihvaala sam djecu od tri do pet godina starosti i brinula se za njih, obrazovala ih i pripremala ih za odgovorne poloaje. S vremena na vrijeme u dom sam primala djeake izmeu deset i esnaest godina, pruala im majinsku brigu i pripremu za slubu. Osjeala sam kako mi je dunost pred naim narodom istaknuti vanost rada za one za koje bi se lanovi svake crkve trebali smatrati odgovornima. {1SM 34.2} Nastavila sam s istim poslom dok sam bila u Australiji, prihvaajui siroad u svoj dom, onu djecu koja su bila u opasnosti da budu izloena iskuenjima koja bi mogla prouzroiti gubitak njihovih dua. {1SM 34.3} U Australiji smo [Ovdje se govori o njezinim suradnicima. James White je umro 1881. godine] takoer radili kao kranski zdravstveni misionari. Ponekad sam svoj dom u Cooranbongu pretvarala u utoite za bolesne i napaene. Moja tajnica, koja je prola obuku u sanatoriju u Battle Creeku, stajala je uz mene i obavljala posao misionarske medicinske sestre. Nismo naplaivali njezine usluge i osvojili smo povjerenje ljudi zanimanjem koje smo pokazali za bolesne i one koji su patili. Nakon nekog vremena izgraen je Zdravstveni dom u Cooranbongu, i tada je s nas skinut taj teret. {1SM 34.4} Bez hvalisavih tvrdnja Tvrditi da sam proroica neto je to nikada nisam uinila. Ako me drugi nazivaju tim imenom, neu se uputati u prepirku s njima. Ali moje djelo pokrivalo je toliko razliitih vidova da se ne mogu nazivati iim drugim do glasnikom poslanim da pronese Gospodnju poruku Njegovu narodu i prihvati se posla u bilo kojem obliku na koji me On usmjeri. {1SM 34.5} Kada sam posljednji put bila u Battle Creeku, pred velikim skupom sam izjavila kako ne tvrdim

22

da sam proroica. Dvaput sam se osvrnula na tu temu, s namjerom da svaki put ponovim izjavu: Ne tvrdim da sam proroica. Ako sam rekla ita drugo od toga, onda neka sada svima postane jasno da je ono to sam eljela rei to da ne prisvajam titulu proroka ili proroice. {1SM 35.1} Postalo mi je jasno da su neki eljno oekivali saznati zagovara li gospoa White iste poglede kao i prije vie godina kada su je sluali kako govori u umarku kraj sanatorija, u crkvi i na sastancima odranima u predgraima Battle Creeka. Uvjerila sam ih da je poruka koju danas nosi jednaka onoj koju je nosila tijekom ezdeset godina njezine javne slube. Na njoj poiva ista ona sluba za Gospodara koja joj je bila povjerena u njezinim djevojakim godinama. Ona prima pouke od istog Uitelja. Upute koje su dane glase: Obznani drugima ono to sam ti Ja otkrio. Zapii poruke koje ti dajem kako bi ih ljudi mogli imati. To je ono to se trudila initi. {1SM 35.2} Napisala sam mnogo knjiga i one su se nairoko rasprostranile. Ja sama od sebe nisam mogla iznijeti istine koja se nalaze u tim knjigama, ali Gospod mi je dao pomo svojeg Svetog Duha. Te knjige, koje nose upute koje mi je Gospod dao tijekom posljednjih ezdeset godina, sadre svjetlost s neba i proi e kunju provjere. {1SM 35.3} I sada, sa sedamdeset osam godina, jo uvijek naporno radim. Svi smo mi u Gospodnjim rukama. Imam povjerenja u Njega; znam da On nikada nee ostaviti ili napustiti one koji se pouzdaju u Njega. U potpunosti sam se predala Njegovoj brizi. {1SM 35.4} Zahvalan sam Onome koji mi dade snagu - Kristu Isusu, Gospodinu naemu - jer me smatrao vrijednim povjerenja, kad u slubu postavi mene. (1. Timoteju 1:12) - The Review and Herald, 26. srpnja 1906. {1SM 35.5} Djelo proroka, i vie od toga Tijekom predavanja rekla sam kako ne tvrdim da sam proroica. Neke je ta izjava iznenadila, a kako se o njoj puno govori, objasnit u to sam mislila. Drugi su me nazivali proroicom, ali ja nikada nisam preuzela tu titulu. Nisam osjeala da mi je dunost odrediti se na takav nain. Oni koji drsko pretpostavljaju da su proroci u dananje doba esto su na sramotu Kristovu djelu. {1SM 35.6} Moje djelo ukljuuje mnogo vie nego to implicira to ime. Sebe smatram glasnikom kome je Bog povjerio poruku za Njegov narod. - Pismo55, 1905. {1SM 36.1} Primila sam upute da se na smijem dati omesti u svome radu od ljudi koji se uputaju u praznovjerja po pitanju prirode tog rada, od ljudi iji se um mui s tolikim mnotvom zamrenih problema vezanim uz djelo za koje se pretpostavlja da bi prorok trebao obavljati. Djelo koje mi je povjereno obuhvaa djelo proroka, ali ne zavrava na tome. Ono ukljuuje mnogo vie od onoga to su umovi onih koji su sijali sjeme nevjerovanja u stanju shvatiti. - Pismo 244, 1906. (Naslovljeno na starjeine crkve u Battle Creeku.) {1SM 36.2} Primanje i prenoenje svjetlosti Budui da su esto postavljana pitanja u vezi mojim stanjem tijekom vienja i nakon to izaem iz njega, rekla bih da kada Gospod nae za shodno da mi da vienje, prenesena sam u prisutnost Isusa i anela i u potpunosti izgubim dodir sa zemaljskim stvarima. Ne vidim dalje od onoga to mi aneo pokazuje. Moja panja esto je usmjerena na zbivanja koja se odvijaju na zemlji. {1SM 36.3} Ponekad sam prenesena daleko u budunost i pokazano mi je ono to se tek treba zbiti. Tada su mi ponovo pokazane stvari koje su se dogodile u prolosti. Nakon to vienje zavri, ne mogu se odmah sjetiti svega to sam vidjela i tema mi nije toliko jasna sve dok ne ponem pisati; tada se prizor uzdigne preda mojim oima na nain na koji je bio prikazan u vienju i mogu slobodno

23

pisati. Ponekad su stvari koje sam vidjela skrivene od mene nakon to izaem iz vienja i ne mogu ih se prisjetiti dok ne doem u drutvo na koje se to vienje treba primijeniti, i tada mi se stvari koje sam vidjela vrate u pamenje sa silom. Jednako sam ovisna o Gospodnjem Duhu prilikom prenoenja ili zapisivanja vienja, kao to sam to po pitanju primanja vienja. Nisam u stanju prisjetiti se stvari koje su mi bile pokazane ako ih Gospod ne iznese pred mene u onom trenutku kada je u skladu s Njegovom voljom da ih prenesem ili zapiem. - Spiritual Gifts (1860), svezak 2, str. 292, 293. {1SM 36.4} Iako ovisim o Gospodnjem Duhu za pisanje stvari koje sam vidjela jednako kao to ovisim i za njihovo primanje, ipak su rijei koje koristim u opisima onoga to sam vidjela moje vlastite, osim kada se radi o onima koje mi je izgovorio aneo, koje uvijek citiram u navodnim znakovima. -The Review and Herald, 8. listopada 1867. {1SM 37.1} Postavlja se pitanje: Otkud sestri White tolika sigurnost u vezi sa stvarima o kojima govori tako odluno, kao da joj je dano ovlatenje da govori o tim stvarima? Govorim na takav nain jer se one poput munje iz tamna oblaka u bijesu oluje sputaju na moj um kada sam u nedoumici. Neki prizori koji su mi bili pokazani godinama prije nisu ostali u mojem sjeanju, ali kada se pojavi potreba za tada danim uputama, ponekad ak i u trenutku kad stojim pred ljudima, sjeanje se javlja otro i jasno, poput bljeska munje, donosei na um tu tono odreenu uputu. U takvim se trenucima ne mogu uzdrati od izgovaranja stvari koje mi dolaze na um, ne zato to sam primila novo vienje, ve zato to se ono to mi je bilo predoeno moda ak i dvadeset godina ranije, sa silom vratilo u moje sjeanje. - The Writing and Sending Out of the Testimonies, str. 24. {1SM 37.2} Bez tvrdnje o nepogreivosti Postoje mnogo pouka koje moramo nauiti i mnogo toga to moramo zaboraviti. Samo su Bog i nebo nepogreivi. Oni koji misle da se nikada nee morati odrei omiljenog pogleda na stvari, niti doi u priliku kada e morati promijeniti svoje miljenje, bit e razoarani. Sve dok se odlunom upornou drimo vlastitih zamisli i miljenja, neemo moi imati jedinstvo za koje se Krist molio. The Review and Herald, 26. srpnja 1892. {1SM 37.3} U vezi s nepogreivou: nikada ju nisam prisvajala; samo Bog je nepogreiv. Njegova je rije istinita i u Njemu nema promjene, niti nagovjetaja predomiljanja. - Pismo 10, 1895. {1SM 37.4} Sveto i obino

Sanatorij, Kalifornija 5. oujka 1909.

Zabrinuta sam u vezi s bratom A. koji je nekoliko godina bio radnik u junoj Kaliforniji. On je izjavio neke udne stvari i boli ma kad vidim da nijee svjedoanstva kao cjelinu zbog onoga to njemu izgleda kao nedosljednost - izjava koju sam izrekla u vezi s brojem soba u sanatoriju Paradise Valley. Brat A. kae da sam u pismu upuenom jednom bratu u junoj Kaliforniji izjavila da sanatorij ima etrdeset soba, dok u stvarnosti ima samo trideset osam soba. To je ono to mi brat A. navodi kao razlog zbog kojeg je izgubio svoje povjerenje u svjedoanstva... {1SM 38.1} Spomenuti podatak o broju soba u sanatoriju Paradise Valley naveden je ne kao otkrivenje od Gospoda, ve jednostavno kao ljudsko miljenje. Nikada mi nije bio otkriven toan broj soba ni u jednom od naih sanatorija; znanje koje sam stekla o takvim stvarima dobila sam pitajui one koji su to trebali znati. U mojim rijeima, kada govorim o tim obinim temama, ne nalazi se nita to

24

navodi itatelje da povjeruju kako primam svoja saznanja od Gospoda u vienju i navodim ih kao takva... {1SM 38.2} Kada Sveti Duh otkrije bilo to vezano uz ustanove povezane s Bojim djelom, ili po pitanju Bojeg rada s ljudskim srcima i umovima, kao to mi je takve stvari otkrivao u prolosti, dana poruka treba se smatrati Bojom svjetlou upuenom onima kojima je ona potrebna. Ali mijeati sveto s obinim velika je pogreka. U sklonosti da se tako ini moemo vidjeti pokuaje neprijatelja da uniti due. {1SM 38.3} Bog je svakoj dui koju je stvorio dao sposobnosti da Mu slui, ali sotona pokuava oteati to djelo slube tako to stalno iskuava due da skrenu na krivi put. On radi na tome da pomuti sposobnost duhovnog opaanja kako ljudi ne bi bili u stanju razlikovati to je obino a to je sveto. Ta razlika meni je pokazana tijekom cjeloivotne slube mojem Gospodinu i Gospodaru... {1SM 38.4} Dana mi je poruka: Posvetite se najuzvienijem djelu ikad povjerenom smrtnicima. Dat u vam uzviene tenje i sposobnosti i istinsko shvaanje Kristova djela. Vi ne pripadate sebi samima, jer ste otkupljeni uz cijenu, ivotom i smru Bojeg Sina. Bog trai srce i slubu vaeg djetinjeg srca posveenog utjecajem Svetog Duha. {1SM 39.1} Predala sam sebe, moje cijelo bie, Bogu, kako bih posluala Njegov poziv u svim oblicima, i od tog trenutka provodila sam svoj ivot u prenoenju poruke perom i govorima pred velikim skupovima. Ja nisam ona koja upravlja svojim rijeima i postupcima u takvim trenucima. {1SM 39.2} Ali postoje trenuci kada se moraju izjaviti i obine stvari, kada obine stvari moraju zaokupiti um, kada se moraju napisati obina pisma i iznijeti podaci koji su bili proslijeeni od jednog radnika do drugog. Takve rijei i takve informacije nisu dane pod posebnim nadahnuem Bojeg Duha. Ponekad se postavljaju pitanja koja uope nemaju veze s vjerskim pitanjima, i na ta se pitanja moraju dati odgovori. Razgovaramo o kuama i zemljitima, o poslovima koje treba obaviti i lokacijama za nae ustanove te njihovim prednostima i nedostacima. {1SM 39.3} Dolaze mi pisma u kojima se trae savjeti u vezi s mnogo neobinih pitanja i ja dajem savjete u skladu sa svjetlom koje mi je dano. Ljudi su se ponovno i iznova protivili savjetima koje mi je naloeno da dam, zato to nisu eljeli prihvatiti pruenu svjetlost, i takva su me iskustva potaknula da najrevnije traim Gospoda. - Rukopis 107, 1909. {1SM 39.4}

25

3. STAJALITA PREMA SVJEDOANSTVIMA


Rana izjava Vidjela sam stanje nekih koji su posjedovali sadanju istinu, ali zanemarivali vienja - nain koji je Bog odabrao da u nekim sluajevima podui one koji su zastranjivali od biblijske istine. Vidjela sam da svojim napadima na vienja oni nisu napadali crva - slabano orue kroz koje je Bog govorio - ve su napadali Svetog Duha. Pokazano mi je da nije velika stvar govoriti protiv orua, ali opasno je omalovaavati Boje rijei. Vidjela sam da su u krivu i da im je Bog odluio ukazati na njihove zablude putem vienja, te ako odbace Boje pouke kroz vienja, bit e ostavljeni da idu vlastitim putem i nastave stazom zablude, mislei kako su u pravu sve dok ne uvide suprotno, ali prekasno. Tada sam ih ula kako u vrijeme nevolje vape Bogu u mukama: Zato nam nisi pokazao nae zablude kako bismo se mogli ispraviti i biti spremni za ovo vrijeme? Tada je aneo pokazao na njih i rekao: Moj Otac je nauavao, ali vi niste htjeli biti podueni. Govorio je kroz vienja, ali vi ste zanemarivali Njegov glas i On vas je prepustio vaim vlastitim putovima, da radite ono to sami elite. - Broadside, To Those Who Are Receiving the Seal of the Living God, 31. sijenja 1849. {1SM 40.1} Sigurne upute za zavrne dane Tijekom posljednjih pola stoljea dano nam je mnotvo pouka u vezi s moralom. Preko Njegova Svetog Duha, Boji glas neprestano nam se javljao upozorenjima i uputama, potvrujui vjeru vjernika u Duh prorotva. Uvijek je iznova dolazila poruka: Zapii stvari koje sam ti rekao kako bi utvrdila vjeru Mog naroda u stajalite koje je zauzeo. Vrijeme i kunje nisu ponitili dane upute, ve su kroz godine patnje i samoodricanja utvrdili istinu iznesenih svjedoanstava. Upute koje su dane u radnim danima vijesti trebaju se smatrati jednako sigurnim uputama koje treba slijediti u ove njezine zavrne dane. Oni koji su ravnoduni prema toj svjetlosti i uputama ne smiju oekivati da e izbjei zamke za koje nam je jasno reeno kako e navesti one koji odbace svjetlost da se spotaknu, padnu, budu ulovljeni u zamku i izgubljeni. Ako paljivo prouavamo drugo poglavlje poslanice Hebrejima, uvidjet emo koliko je vano nepokolebljivo se drati svakog naela istine koje nam je dano. - The Review and Herald, 18. srpnja 1907. {1SM 41.1} Nabrajanje razliitih stajalita Neprijatelj e uskoro poduzeti sve to je u njegovoj moi kako bi obezvrijedio i izopaio istinu svjedoanstava Bojeg Duha. Moramo imati spremne jasne, izravne poruke koje su Bojem narodu stizale od 1846. godine. {1SM 41.2} Meu onima koji su nekada bili ujedinjeni s nama u vjeri bit e onih koji e tragati za novim, udnim naukama, za neim neobinim i senzacionalnim to bi iznijeli pred narod. Oni e unijeti svaku neistinu koja se moe zamisliti i predstavit e ih kao da dolaze od gospoe White, kako bi obmanuli due... {1SM 41.3} Oni koji su se prema svjetlosti koju je Gospod dao odnosili kao prema zemaljskoj stvari, nee imati koristi od uputa iznesenih u njoj. {1SM 41.4} Ima onih koji e pogreno protumaiti poruke koje je Bog dao, u skladu s vlastitim duhovnim sljepilom. {1SM 41.5} Neki e odstupiti od svoje vjere i zanijekati istinitost poruka, ukazujui na njih kao na neistine. {1SM 41.6}

26

Neki e ih izvrgnuti ismijavanju, radei protiv svjetlosti koju je Bog davao godinama, te e neki ija je vjera slaba na taj nain biti navedeni na krivi put. {1SM 42.1} Ali drugima e poruke uvelike pomoi. Iako nisu naslovljene izravno na njih, oni e biti popravljeni i navedeni da odbace zla koja se u tim porukama navode... Gospodnji Duh nalazit e se u tim uputama i odagnat e sumnje koje postoje u umu mnogih. Sama svjedoanstva bit e klju za objanjavanje danih poruka, kao to jedan stih objanjava drugi stih. Mnogi e sa arom itati poruke koje kore zlo, kako bi mogli nauiti to im je initi da budu spaeni... Svjetlost e obasjati shvaanje i Duh e ostaviti dojam na um budui da je biblijska istina jasno i na jednostavan nain izloena u porukama koje je Bog slao svome narodu od 1846. godine. Te poruke trebaju pronai svoje mjesto u srcu i tada e doi do preobrazbe. - Pismo 73, 1903. {1SM 42.2} Opasnosti pretjeranog analiziranja nadahnutih poruka Neki se uputaju u osuivanje Svetog pisma, izjavljujui da ovaj ili onaj odlomak nisu nadahnuti jer im njihov um nije sklon. Oni ih ne mogu uskladiti s vlastitim idejama o filozofiji i znanosti, nazovispoznanju. (1. Timoteju 6:20) Drugi iz drukijih razloga dovode u pitanje razliite dijelove Boje Rijei. Na taj nain mnogi slijepo idu putem koji je pripremio neprijatelj. Nije u nadlenosti ni jednog ovjeka izricati svoju prosudbu o Svetom pismu, suditi ili osuivati bilo koji dio Boje Rijei. Kada se netko drzne tako initi, sotona e ga okruiti ozrajem iji e utjecaj umanjiti duhovni rast. Kada se ovjek osjea toliko mudrim da se usudi secirati Boju Rije, njegova se mudrost u Bojim oima rauna kao ludost. Kada sazna vie, imat e osjeaj da jo nije nauio nita. A prva je pouka postati prijemljiv za nauavanje. Uite se od Mene, kae Veliki Uitelj; jer sam krotka i ponizna srca, i nai ete spokoj duama svojim. (Matej 11:29) {1SM 42.3} Vi koji ste uili sebe i druge u duhu kritiziranja i optuivanja, sjetite se da oponaate sotonin primjer. Kada to odgovara vaim namjerama, odnosite se prema Svjedoanstvima kao da vjerujete u njih, citirajui iz njih kako biste potkrijepili bilo koju tvrdnju koju zagovarate. Ali to se dogaa kada doe svjetlost da ispravi vae pogreke? Prihvaate li tada svjetlost? Kada Svjedoanstva govore u suprotnosti s vaim zamislima, odnosite se prema njima vrlo olako. {1SM 42.4} Nikome ne pristaje ubaciti rije sumnje tu i tamo, koja e djelovati poput otrova u njihovim umovima, poljuljkujui njihovo povjerenje u poruke koje je Bog dao, a koje su pomogle u polaganju temelja ovog djela i pratile ga do dananjeg dana u obliku ukora, upozorenja, ispravljanja i ohrabrenja. Svima koji su se isprijeili na putu Svjedoanstvima eljela bih rei: Bog je dao poruku svojem narodu i Njegov e se glas uti, eljeli ga vi uti ili se okretali od njega. Vae protivljenje mi nije naudilo, ali morate poloiti raun nebeskom Bogu koji je poslao ta upozorenja i upute kako bi Njegov narod ostao na pravom putu. Njemu ete morati odgovarati za vae sljepilo, kao i za to to ste bili kamen spoticanja na putu grjenika. {1SM 43.1} Uza Zakon! Uza svjedoanstvo! Tko ne rekne tako, zoru nee doekati. (Izaija 8:20) ak se i djelovanje Svetog Duha na srce treba ispitivati pomou Boje Rijei. Duh koji je nadahnuo Sveto pismo uvijek vodi natrag k tom Pismu. - General Conference Daily Bulletin, 13. travnja 1891. {1SM 43.2} Pogrena primjena nadahnutih poruka Jedan ovjek, zvat emo ga B., doao je ak iz Michigana s posebnom porukom za sestru White. Rekao je da je Bog postavio sestru White da zauzme poloaj koji je imao Mojsije, a da on, B., treba biti na poloaju Joue. Na taj se nain trebalo nastaviti s djelom. Djelo sestre White trebalo se

27

ujediniti s njegovim radom i tako smo trebali objavljivati istinu sa silom. {1SM 43.3} Taj si je ovjek uzeo za slobodno, kao to su to mnogi inili, pomijeati mnogo navoda iz Svetog pisma sa svojom porukom, citirajui odlomke koje je primjenjivao na adventiste sedmog dana. Tijekom vremena dok sam bila povezana s djelom javili su se mnogi takvi ljudi. Oni su odabrali i poslagali stihove koje su potom predstavili kao primjenjive na Boji narod. Brat B. snanim je i jakim glasom itao odlomke koje je izabrao, izjavljujui da se oni odnose na nas kao narod. Rekao je da ja moram uvidjeti kako je u pravu; naposljetku, zar nije itao iz Biblije? {1SM 43.4} Da, rekla sam, odabrao si i sastavio te stihove, ali poput mnogih koji su se pojavili kao to si se ti pojavio, ti iskrivljava Sveto pismo, tumaei njihovo znaenje na jedan nain, dok ja znam da se oni ne mogu primijeniti tako kao to si ih ti primijenio. {1SM 44.1} Ti, ili bilo koja druga obmanuta osoba, moe sloiti i sloio si odreene vrlo snane stihove, te primijeniti ih u skladu s vlastitim zamislima. Bilo koji ovjek moe pogreno tumaiti i pogreno primijeniti Boju Rije, optuujui ljude i stavove, a potom zauzeti stajalite da su oni koji su odbili prihvatiti njegovu poruku odbacili poruku od Boga i zapeatili svoju sudbinu za vjenost. ... {1SM 44.2} Iz razliitih pisama koja su mi stigla vidim da kada ljudi poput B., koji tvrde da su poslani od Boga, idu onima koji su manje ili vie izolirani od naeg naroda, te due su spremne prihvatiti bilo to to za sebe tvrdi kako je nebeskog porijekla. Stizala su mi pisma u kojima me se preklinjalo za odgovor; znam da mnogi prihvaaju svjedoanstva koja je Gospod dao i primjenjuju ih na nain na koji oni misle da ih treba primjenjivati, uzimajui reenicu odovuda i reenicu odonuda, odvajajui ih iz njihova pravog konteksta i primjenjujui ih u skladu s vlastitim zamislima. Na taj nain se izbezumljuju jadne due koje bi, kada bi mogle proitati sve redoslijedom kojim je dano, mogle uvidjeti pravu namjenu tih izjava i ne bi bile zbunjene. Mnogo onoga to se izdaje kao poruka od sestre White slui kao sredstvo za pogreno predstavljanje sestre White, inei da izgleda kako svjedoi u korist stvari koje nisu u skladu s njezinim miljenjem ili prosudbom. To njezin posao ini vrlo iscrpljujuim. Posvuda lete izvjetaji o tome to je sestra White rekla. Svaki put kada se izvjetaj ponovi, postaje sve vei. Ako sestra White ima to za rei, prepustite joj da to uini sama. Nitko nije pozvan da bude glasnogovornik sestre White... Molim vas da dopustite sestri White da sama nosi svoju poruku. Od nje e stii s veim blagoslovom nego preko onih koji ju citiraju. - Rukopis 21, 1901. {1SM 44.3} Sumnje u Svjedoanstva [Izvadak iz propovijedi na Generalnoj konferenciji 1883. godine, objavljen u Notebook leaflets, Crkva, br. 6.] Kada naiete na ljude koji dovode svjedoanstva u sumnju, nalazei u njima mane i trudei se odvui ljude od njihova utjecaja, budite sigurni da Bog ne radi kroz njih. To je djelo drugog duha. Oni koji ne hode paljivo, njeguju sumnju i nevjerovanje. Bolno su svjesni kako njihov ivot nije u stanju proi ispit Bojeg Duha, bilo da On govori preko svoje Rijei ili preko svjedoanstava svojeg Duha koja ih nastoje privui Njegovoj Rijei. Umjesto da ponu od vlastita srca i dovedu se u sklad s istim naelima evanelja, oni pronalaze mane i osuuju upravo ona sredstva koja je Bog odabrao kako bi stvorio narod podoban da se odri u Gospodnji dan. {1SM 45.1} Naie li neka skeptina osoba - koja nije voljna urediti svoj ivot u skladu s biblijskim pravilima, koja se trudi zadobiti svaiju naklonost - i kako li se samo brzo odaziva ona skupina koja

28

nije u skladu s Bojim djelom! Oni koji su obraeni i utemeljeni u istini nee u uenjima takvih ljudi nai nita ugodno ni korisno. Ali oni iji je karakter manjkav, ije ruke nisu iste, ija srca nisu sveta, ije ivotne navike nisu moralne, koji su neljubazni u svom domu ili nepouzdani u poslu - svi ti e zasigurno uivati u novoiznesenim mislima. Ako to ele, svi se mogu osvjedoiti o pravoj biti nekog ovjeka i o prirodi njegove nauke, gledajui karakter njegovih sljedbenika. {1SM 45.2} Oni koji imaju najvie stvari za rei protiv svjedoanstava uglavnom su oni koji ih nisu proitali, ba kao to su oni koji se razmeu svojim nevjerovanjem u Bibliju upravo oni koji su vrlo slabo upoznati s njezinim naukom. Oni znaju da ih ona osuuje i u njezinu odbacivanju dobivaju osjeaj sigurnosti na svojem grjenom putu. {1SM 45.3} Oparavajua sila zablude U zabludi i nevjerovanju postoji neto to zbunjuje i oparava um. Dovoditi stvari u pitanje, sumnjati i njegovati nevjerovanje kako bismo opravdali nae skretanje s pravog puta, puno je jednostavnije nego oistiti duu kroz vjerovanje u istinu i poslunost istini. Ali kada bolji utjecaji navedu pojedinca da poeli vratiti se, on se zatie tako zapetljan u sotoninoj mrei, poput muhe u mrei pauka, da mu se to ini nemoguom zadaom i rijetko se uspijeva spasiti od zamke koju mu je postavio lukavi neprijatelj. {1SM 46.1} Kada ljudi jednom izraze sumnju i nevjerovanje u svjedoanstva Bojeg Duha, dolaze u snano iskuenje da se vrsto dre miljenja koje su izjavili pred drugima. Njihove teorije i zamisli uvruju se poput mranog oblaka nad umom, sprjeavajui prolaz svakoj zraci dokaza u korist istine. Sumnje kojima je poputano zbog neznanja, oholosti ili ljubavi prema grjenim navikama, privruju za um lance koji se rijetko kada raskinu. Krist, i samo Krist, onaj je koji moe dati silu potrebnu da se ti lanci raskinu. {1SM 46.2} Svjedoanstva Bojeg Duha dana su kako bi se ljudi uputili k Njegovoj Rijei koja je bila zanemarena. Ako se njihove poruke ne posluaju, Svetom Duhu se zatvara prilaz prema dui. Koja jo sredstva Bog ima u rezervi kako bi poduio one koji grijee i ukazao im na njihovo pravo stanje? {1SM 46.3} Crkve koje su njegovale utjecaje koji slabe vjeru u svjedoanstva, slabe su i posru. Neki propovjednici rade na tome da privuku ljude k sebi. Kada se poduzme bilo kakav pokuaj da se isprave pogreke tih propovjednika, oni se odmiu i prisvajaju poloaj neovisnosti, govorei: Moja crkva prihvaa moj rad. {1SM 46.4} Isus je rekao: Uistinu, tko god ini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova. Danas ima mnogo onih koji hode istim putem. U svjedoanstvima su tono navedeni grijesi onih koji su ih poinili i stoga ih oni ne ele itati. Postoje oni koji su od svoje mladosti primali upozorenja i ukore preko svjedoanstava; ali jesu li hodili u svjetlosti i promijenili se? Nimalo! Jo uvijek uivaju u istim grijesima; imaju iste karakterne mane. Ta zla kaljaju Boje djelo i ostavljaju svoj ig na crkvama. Djelo koje Gospod eli izvriti kako bi doveo crkve u red nije provedeno jer pojedini lanovi - a posebice voe stada - odbijaju prihvatiti ukor. {1SM 46.5} Mnogo ljudi ispovijeda kako prihvaaju svjedoanstva, dok ona istovremeno nemaju nikakav utjecaj na njihov ivot ili karakter. Mane takvih osoba jaaju poputanjem sve dok ovjek, nakon to je esto bio ukoren i nije posluao ukor, gubi mo samokontrole i postaje utvren na krivom putu. Ako je premoren, ako ga savlada slabost, nema snage uzdii se iznad karakternih mana koje nije pobijedio; one postaju njegove najjae osobine i on pada pod njihovu vlast. Tada ga moete staviti na ispit i pitati: Nije li Bog ukorio tu crtu tvojeg karaktera preko svjedoanstava prije vie godina?

29

On e odgovoriti: Da, primio sam pisano svjedoanstvo koje je reklo kako grijeim u tim stvarima. Zato onda nisi ispravio te loe navike? Mislio sam da je osoba koja je izgovorila ukor zasigurno pogrijeila; prihvatio sam ono to sam mogao vidjeti; za ono to nisam mogao vidjeti, rekao sam da je miljenje onoga koji je prenio poruku. Nisam prihvatio ukor. {1SM 47.1} U nekim su sluajevima upravo one karakterne mane koje je Bog elio da Njegove sluge uvide i isprave kotale te ljude ivota. Oni su imali priliku ivjeti kako bi bili provodnici svjetlosti. Bog je elio da ostanu na ivotu i slao im upute o pravednosti kako bi mogli ouvati svoje tjelesne i umne snage kojima bi Mu sluili na prihvatljiv nain; da su prihvatili Boje savjete, i u potpunosti postali onakvi kakvima je On elio da postanu, bili bi sposobni radnici na unaprjeivanju istine, ljudi koje bi na narod uvelike volio i u koje bi imao puno pouzdanje. Ali oni spavaju u svojim grobovima jer nisu uvidjeli da ih Bog poznaje bolje nego to su oni poznavali sami sebe. Njegove misli nisu bile njihove misli, niti Njegovi putovi njihovi putovi. Ti pristrani ljudi ostavili su svoj utjecaj na djelo gdje god su radili. Crkve pod njihovim vodstvom uvelike su oslabljene. {1SM 47.2} Bog kori ljude zato to ih ljubi. On eli da budu snani u Njegovoj snazi, da imaju dobro uravnoteen um i skladan karakter; tada e biti primjer Bojem stadu, vodei ih nauavanjem i primjerom blie nebu. Tada e izgraivati sveti hram za Boga. - Rukopis 1, 1883. {1SM 48.1} Traenje isprika u svjedoanstvima Neki koji ne ele prihvatiti svjetlost, ve radije hode putovima koje su sami odabrali, pretraivat e svjedoanstva kako bi u njima nali neto to e potaknuti duh nevjerovanja i neposlunosti. Na taj e se nain unijeti duh nesloge jer e ih onaj isti duh, koji ih navodi da kritiziraju svjedoanstva, poticati da promatraju svoju brau ne bi li na njima nali neto to mogu osuditi. - Rukopis 73, 1908. {1SM 48.2} Sotonina posljednja obmana Sotona... stalno uvodi krivotvorine kako bi odvukao ljude od istine. Sotonina posljednja obmana bit e pokuaj ponitavanja uinka svjedoanstva Bojeg Duha. Kad objave nema, narod se razuzda. (Izreke 29:18) Sotona e raditi domiljato, na razliite naine i preko raznih sredstava, kako bi poljuljao povjerenje ostatka Bojeg naroda u istinsko svjedoanstvo. - Pismo 12, 1890. {1SM48.3} Protiv svjedoanstava e se rasplamsati mrnja sotonskog porijekla. Sotona e raditi na tome da pokoleba vjeru crkava u njih iz sljedeeg razloga: sotona ne moe imati tako ist put za uvoenje svojih varka i vezivanje dua u svoje obmane ako paze na upozorenja, ukore i savjete Bojeg Duha. Pismo 40, 1890. {1SM 48.4}

30

4. PISANJE I IRENJE SVJEDOANSTAVA ZA CRKVU


[Materijal od kojeg je sastavljeno ovo poglavlje objavljen je u letku 1913. godine.] Osvrt na djelo Sanatorij, Kalifornija 8. srpnja 1906. Dragi brate: Postoje neki koji smatraju kako su u stanju procijeniti prirodu i ocijeniti vanost djela koje mi je Gospod povjerio. Mjerilo kojim se ele posluiti kako bi odvagnuli svjedoanstva jest njihov vlastiti um i prosudba. {1SM 49.1} Moj mi je Uitelj rekao: Reci tim ljudima da im Bog nije povjerio posao mjerenja, razvrstavanja i definiranja prirode svjedoanstava. Oni koji to pokuaju zasigurno e pogrijeiti u svojim zakljucima. Gospod eli da se ljudi dre onog posla koji im je dodijeljen. Ako se budu drali Gospodnjeg puta, bit e u stanju jasno razaznati da djelo koje mi je On stavio u slubu nije djelo ljudskog porijekla. {1SM 49.2} Oni koji paljivo itaju svjedoanstva kako su se pojavljivala od ranih dana, nee morati biti zbunjeni po pitanju njihova porijekla. Mnoge knjige, napisane uz pomo Bojeg Duha, stoje kao ivi svjedoci u korist prirode svjedoanstava. {1SM 49.3} U ranim danima naeg iskustva s porukom, Boji Duh se esto sputao na nas nekoliko koji smo bili okupljeni, i ja sam uznesena u viziji. Gospod je davao takvu svjetlost i dokaze, takvu utjehu i nadu, da je Njegova slava poivala na naim usnama. {1SM 50.1} Podrka pomonika Dok je moj suprug bio iv, radio je kao pomonik i savjetnik u irenju poruka koje su mi bile dane. Zajedno smo puno putovali. Ponekad mi je svjetlost bila dana tijekom noi, ponekad tijekom dana pred velikim skupovima. Upute koje sam primila u vienju vjerno sam osobno zapisivala koliko sam imala vremena i snage za rad. Potom smo moj suprug i ja zajedno pregledali materijal, a moj suprug je ispravljao gramatike greke i uklanjao nepotrebna ponavljanja. Tada se sve ponovo paljivo prepisalo kako bi se proslijedilo osobama kojima je bilo namijenjeno ili u tiskaru. {1SM 50.2} Kako je djelo raslo, i drugi su mi pomagali u pripremanju materijala za tisak. Nakon smrti mojeg supruga pridruili su mi se vjerni pomonici koji su neumorno radili na djelu umnoavanja svjedoanstava i pripremanju lanaka za objavljivanje. {1SM 50.3} Ali glasine koje krue, da je bilo kojem od mojih pomonika doputeno neto dodati ili mijenjati znaenje poruka koje piem, nisu istinite. {1SM 50.4} Dok smo bili u Australiji, Gospod me je uputio da se s W. C. Whitea trebaju ukloniti mnogi tereti koje njegova braa ele da on nosi, kako bi imao vie slobode pomagati mi u djelu koje mi je Gospod povjerio. Dano je obeanje: Spustit u svoj Duh na njega i darovati mu mudrost. {1SM 50.5} Nakon mog povratka u Ameriku, nekoliko sam puta primila uputu kako mi je Gospod dao W.

31

C. Whitea da bude moj pomonik i da e mu u tom djelu Gospod dati od svojeg Duha. {1SM 50.6} Pravilno vrijeme i nain iznoenja Potrebno je mnogo mudrosti i zdrave prosudbe, oivljene Bojim Duhom, da bi se znalo pravo vrijeme i nain za iznoenje uputa koje su dane. Kada su umovi osoba kojima se upuuje ukor pod utjecajem snane obmane, oni se prirodno odupiru svjedoanstvu; a kada su jednom usvojili stav otpora, kasnije im je teko priznati da su bili u krivu. {1SM 51.1} U ranim danima ovog djela, ako su neki od brae na vodeim poloajima bili prisutni kada su stizale poruke od Gospoda, savjetovali bismo se s njima u vezi s najboljim nainom kako iznijeti te upute narodu. Ponekad je bilo odlueno kako je najbolje da se neki dijelovi ne proitaju na javnim skupovima. Ponekad su oni iji je put bio ukoren zahtijevali da se rijei koje upuuju na njihove pogreke i opasnosti u kojima se nalaze proitaju pred drugima, kako bi i oni mogli imati koristi od toga. {1SM 51.2} Nakon to su itana svjedoanstva, esto je dolazilo do usrdnih priznanja. Tada bismo se ujedinili u molitvi i Gospod bi oitovao svoju milost koja oprata na onima koji su priznali svoje grijehe. Prihvaanje svjedoanstava donijelo je bogate Boje blagoslove u nae skupove. {1SM 51.3} Ja teim vjerno zapisati ono to mi s vremena na vrijeme daje boanski Savjetnik. Neki dijelovi onoga to zapiem odmah se alju u skladu s trenutnim potrebama djela. Drugi dijelovi se uvaju dok mi razvoj dogaaja jasno ne pokae da je dolo vrijeme za njihovu primjenu. Ponekad se u propovjednicima i lijenicima koji su imali odgovornosti u djelu razvila sklonost odbacivanju svjedoanstava, i dane su mi upute da ne stavljam svjedoanstva u njihove ruke jer nakon to su pokleknuli pred duhom koji je kuao i nadvladao Adama i Evu, oni su otvorili svoj um i srce vlasti neprijatelja. Budui da su na pogrenom putu i djeluju pod utjecajem obmanjujuih zamisli, u svjedoanstvima e proitati stvari koje se tamo ne nalaze, a u skladu su s pogrenim izjavama koje su sluali. itajui svjedoanstvo u svjetlosti vatre koju su sami zapalili, oni bivaju prevareni, a prevarit e i druge. {1SM 51.4} Ponekad, nakon to su zapisani vrlo jasni, odluni ukori, oni su zadrani neko vrijeme dok putem osobnog dopisivanja nisam pokuala promijeniti duh onih kojima su ti ukori upueni. Ako se ti napori pokau neuspjenima, alju im se poruke u svoj svojoj snazi ukora ili opomene, neovisno o tome hoe li posluati ili zanijekati istinitost poruke. {1SM 52.1} Ako oni ije su pogreke prozvane priznaju svoj pogrean put, mogue je raskinuti neprijateljevu aroliju. Ako se pokaju i ostave svoje grijehe, Bog je vjeran i pravedan da im oprosti njihove grijehe i oisti ih od svake nepravde. Krist, Otkupitelj koji oprata grijehe, uklonit e s njih prljave haljine, dati im novu odjeu i staviti blistavu krunu na njihovu glavu. Ali sve dok odbijaju odvratiti se od nepravde, ne mogu razviti karakter koji e se odrati na veliki dan suda. {1SM 52.2} Preda mnom su otkrivene esto prikrivane pogreke u ivotu pojedinaca, i od mene se trai da nosim poruku ukora i upozorenja. {1SM 52.3} Reeno mi je da e mnogi koji sluaju lanu nauku neprijatelja odbaciti moje djelo kao djelo lanog proroka i tumaiti svjedoanstva na nain koji e izvrtati Boju istinu u la. Sotona budno pazi; neki koje je Gospod u prolosti koristio da rade na Njegovu djelu, ali koji su dopustili da budu obmanuti, bit e potaknuti da dobivene poruke upotrijebe na neprikladan nain. Budui da ne ele sluati rijei ukora, budui da ne ele sluati savjete i ispraviti svoja djela te raditi posao koji im je povjeren, oni e pogreno protumaiti poruke upuene crkvi i zbunit e mnoge umove. {1SM 52.4} No usprkos tome, na meni je da nosim poruku koja mi je dana, onoliko dugo koliko to Gospod

32

bude elio. On mi nije povjerio posao razrjeavanja svih pogrenih shvaanja koja su njegovana u nevjernim srcima. Sve dok su vrata otvorena kuaevu utjecaju, potekoe e se mnoiti. Srca onih koji ne ele pristupiti svjetlosti otvorena su nevjerovanju. Kada bih troila svoje vrijeme i snagu na takve stvari, to bi pogodovalo sotoninim ciljevima. Gospod mi je rekao: Pronosi svjedoanstva. Tvoj posao nije da rjeava neprilike; tvoje je djelo koriti i iznositi Kristovu pravednost. {1SM 52.5} Jedan incident U jednom trenutku u ranim danima objavljivanja poruke, otac Butler i starjeina Hart bili su zbunjeni po pitanju svjedoanstava. Jadikovali su i plakali u velikoj muci, ali neko vrijeme nisu eljeli otkriti razloge svoje zbunjenosti. No nakon to se inzistiralo da daju razlog svojeg nevjernog govora i ponaanja, starjeina Hart obratio je pozornost na malu brouru koja je bila objavljena kao vizije sestre White te rekao da zasigurno zna kako neka vienja nisu bila ukljuena u nju. Pred velikim brojem sluatelja ta braa su estoko govorila o tome kako su izgubili svoje povjerenje u djelo. {1SM 53.1} Moj suprug stavio je u ruke starjeini Hartu malu brouru i zahtijevao od njega da proita to je bila napisano na naslovnoj stranici. Crtica kranskog iskustva i gledita gospoe E. G. White, proitao je. {1SM 53.2} Na trenutak je nastupila tiina, a potom je moj suprug objasnio kako smo imali vrlo ograniena sredstva i bili u mogunosti u poetku tiskati samo malenu brouru, te je obeao brai da e se cjelovite vizije tiskati u obliku knjige kada budu sakupljena potrebna sredstva. {1SM 53.3} Starjeina Butler bio je duboko ganut i, nakon to je uo objanjenje, rekao je: Poklonimo se pred Bogom. Uslijedile su molitve, pla i ispovijedi kakve smo rijetko imali priliku uti. {1SM 53.4} Otac Butler rekao je: Brate White, oprosti mi; bojao sam se da skriva od nas dio svjetlosti koju bismo trebali primiti. Oprosti mi, sestro White. Tada se na skup na udesan nain spustila Boja sila. - The Writing and Sending Out of the Testimonies to the Church, str. 3-9. {1SM 53.5} Djelo i pomonici Sanatorij, Kalifornija 23. listopada 1907. Dragi brate {F. M.} Wilcox: Primila sam i proitala pismo koje si nedavno napisao. to se tie sestre koja misli kako je izabrana da zauzme mjesto koje je zauzimala sestra White, imam za rei sljedee: Ona je moda iskrena, ali je nedvojbeno obmanuta. {1SM 54.1} Nakon otprilike godinu dana iza smrti mog supruga bila sam vrlo slaba i postojao je strah da vie neu dugo poivjeti. Na sastanku u kampu u Healdsburgu povedena sam u ator u kojem se okupio velik broj naih ljudi. Zatraila sam da me podignu iz naslonjaa na kojem sam leala i da mi se pomogne doi do govornikog podija kako bih mogla rei nekoliko rijei oprotaja tim ljudima. Kada sam pokuala govoriti, Boja sila spustila se na mene i u potpunosti me proela. Mnogi u skupu vidjeli su kako sam bila slaba, a moje ruke i lice blijedi; ali kad sam poela govoriti, opazili su kako se boja vraa u moje usne i lice, i znali su da je uinjeno udo za mene. Stajala sam iscijeljena pred narodom i govorila nesputano. {1SM 54.2} Nakon tog iskustva dana mi je svjetlost da me je Gospod pozvao kako bih svjedoila za Njega u

33

mnogim zemljama te da e mi On dati milost i snagu za to djelo. Takoer mi je pokazano da e moj sin, W. C. White, biti moj pomonik i savjetnik i da e ga Gospod obdariti duhom mudrosti i zdravim razumom. Pokazano mi je da e ga Gospod voditi i da nee zalutati, jer e prepoznati vodstvo i usmjeravanje Svetog Duha. {1SM 54.3} Dano mi je jamstvo: Nisi sama u djelu koje je Gospod odabrao za tebe. Bog e te poduiti kako na jednostavan nain iznositi istinu narodu. Boja istina e te krijepiti i dobit e uvjerljive dokaze da te On vodi. Bog e ti darovati svog Svetog Duha, i Njegova milost i mudrost i mo koja odrava bit e uz tebe... {1SM 54.4} Gospod e biti tvoj uitelj. Susretat e se s varljivim utjecajima; oni e dolaziti u mnogo oblika, kao panteizam i druge vrste nevjerstva, ali idi, slijedi Me tamo kamo u te voditi i bit e sigurna. Stavit u svoj Duh na tvojeg sina i ojaati ga kako bi vrio svoj posao. On ima blagoslov poniznosti. Gospod ga je izabrao da odigra vanu ulogu u Njegovu djelu. To je svrha za koju je roen. {1SM 55.1} Ta poruka dana mi je 1882. godine, i od tog vremena bila sam sigurna da mu je darovan blagoslov mudrosti. Nedavno, u vrijeme nevolje, Gospod je rekao: Dao sam ti svojeg slugu, W. C. Whitea, i njemu u dati sposobnost rasuivanja kako bi bio tvoj pomonik. Dat u mu vjetinu i razumijevanje kako bi mogao mudro upravljati stvarima. {1SM 55.2} Gospod mi je u mojem radu dao i druge vjerne pomagae. O mnogim mojim izlaganjima sastavljeni su izvjetaji i oni su predstavljeni narodu u tiskanom obliku. Kroz gotovo cijelo trajanje mog dugog iskustva teila sam, iz dana u dan, zapisivati ono to mi je bilo otkrivano u nonim vienjima. Pojedincima su slane mnoge poruke savjeta, ukora i ohrabrenja, i veliki dio uputa koje sam primila za crkvu tiskano je u asopisima i knjigama te je raireno po mnogim zemljama... {1SM 55.3} Djelo stalno napreduje. Usrdno se trudimo da moji spisi dopru do naroda. Nadamo se da e uskoro u tisak krenuti nekoliko novih knjiga. Ako ja ne budem bila u stanju raditi, moji vjerni radnici spremni su nastaviti s poslom. {1SM 55.4} Moji spisi e uvijek govoriti U ovim posljednjim danima naem narodu je dana obilna svjetlost. Bila ja na ivotu ili ne, moji spisi uvijek e govoriti i njihovo djelo e napredovati do kraja vremena. Moji spisi uvaju se na okupu u uredu, pa ak i ako moj ivot prestane, te rijei koje mi je Gospod dao jo uvijek e biti ive i obraati se ljudima. No za sada jo uvijek imam snage i nadam se da u nastaviti initi puno korisnih stvari. Moda u ivjeti do Gospodnjeg dolaska, ali ako se to ne dogodi, vjerujem da e se za mene moi rei: Od sada blaeni mrtvi koji umiru u Gospodinu! Da, govori Duh, neka otpoinu od svojih trudova! Jer prate ih djela njihova! (Otkrivenje 14:13)... {1SM 55.5} Zahvaljujem Bogu na jamstvu Njegove ljubavi, i na tome to me svakodnevno vodi i usmjerava. Radim puno na svojim spisima. U zoru i kasno naveer zapisujem stvari koje Gospod otkriva preda mnom. Cilj mojeg djela je pripremiti narod koji e moi opstati u Gospodnji dan. Kristovo obeanje je pouzdano. Nema mnogo vremena. Moramo raditi i paziti i ekati na Gospoda Isusa. Pozvani smo da budemo postojani, nepokolebljivi, uvijek spremni raditi za Gospoda. Sve nae nade temelje se na Kristu. {1SM 56.1} Obraa li na narod pozornost na prolost, sadanjost i budunost, i dogaaje koji se odvijaju u svijetu? Paze li na poruke upozorenja koje su im dane? Je li naa najvea briga danas da oplemenimo i oistimo nae ivote i odraavamo slinost s boanskim? To mora biti iskustvo svih koji se

34

pridrue skupini onih koji su oprani i izbijeljeni u Janjetovoj krvi. Oni moraju biti postrojeni u Kristovoj pravednosti. Njegovo ime mora biti upisano na njihovim elima. Moraju se radovati u nadi u Boju slavu. Krist je urezao imena svoga naroda na dlanove svojih ruku. On se nikada nee prestati brinuti ni za jednu duu koja ovisi o Njemu. {1SM 56.2} Recite lanovima crkve kako postoji potreba za temeljitim posveenjem Bogu. Neka svi shvate kako moraju uiniti zavjet s Bogom kroz rtvu. Potreban nam je blagoslov evanelja svaki dan i svaki sat. Svakom dokazu Gospodnje sile, Njegove prisutnosti i Njegove ljubavi, treba odati priznanje s dubokom zahvalnou. Sreu treba postii ispravnim odnosom due prema Bogu. Zahvalna sam Gospodu na toj dragocjenoj misli. Proslavljajmo Ga kroz osjeaje koje izraavamo i djela koja inimo... Jasnija svjedoanstva od onih koje je nedavno zapisalo moje pero nikada nisu bila iznesena pred narod. Gospod me poziva da snano obratim pozornost naeg naroda na vanost prouavanja svjedoanstava. Zaponimo odmah s tim djelom. Tada e, bilo da mi bude doputeno da radim ili odem na poinak do Isusova dolaska, te poruke dobiti besmrtnost. {1SM 56.3} Svojoj brai kaem sljedee: Govorite rijei koje e privlaiti due Kristu. Donosite rodove kroz dobra djela. Tko vjeruje u Sina, ima vjeni ivot. (Ivan 3:36) Sve to se moe zamisliti bit e upotrijebljeno kako bi se obmanuli, ako to bude mogue, i sami izabrani; ali Gospod e se zasigurno pobrinuti za svoje djelo. - The Writing and Sending Out of the Testimonies to the Church, str. 1016. {1SM 57.1} Primjena svjedoanstava Treba uzeti u obzir vrijeme i mjesto Prilikom itanja svjedoanstava nita se ne smije zanemariti; nita se ne smije staviti na stranu, ali mora se uzeti u obzir vrijeme i mjesto. Nita se ne smije raditi u neprikladno vrijeme. Neke stvari moraju ostati neotkrivene jer bi neki ljudi na pogrean nain upotrijebili danu svjetlost. Svako slovo i znak vani su i moraju se pojaviti u prikladnom trenutku. U prolosti, svjedoanstva su se paljivo pripremala prije nego to su bila dana na objavljivanje. Svaka stvar paljivo je razmotrena nakon to je prvi put zapisana. {1SM 57.2} Recite im da jedu tijelo i piju krv Bojeg Sina. Iznesite pred njih Njegovu Rije. Bit e onih koji e ju pogreno tumaiti i predstavljati. Njihove su oi zaslijepljene i oni iznose slike i tumaenja koja je za njih osmislio sotona, te e se uz rijei koje je sestra White izgovorila vezivati potpuno pogreno znaenje. Sotona tvrdi da je Kristovo dijete jednako kao to je to inio i Juda, koji je bio na strani neprijatelja. Ti ljudi primili su obrazovanje u sotoninoj koli pogrenog tumaenja. Njihov opis moemo nai u treem poglavlju knjige proroka Zaharije. Bogu nita na ovom svijetu nije drae od Njegove crkve. Sotona je djelovao na umove ljudi, i nastavit e izdavati sveto povjerenje na sumnjive naine. {1SM 57.3} Objavljivanje kompilacija Jasno mi je da kada bi se svatko tko misli kako je kvalificiran pisati knjige poveo za svojom matom i uistinu objavio stvari koje je stvorio, inzistirajui da ih nae izdavake kue preporue, u naem bi svijetu posvuda bilo posijano mnogo kukolja. Mnogi u naem vlastitom narodu piu mi traei s gorljivom odlunou doputenje da upotrijebe moje spise kako bi dali snagu odreenim temama koje ele iznijeti ljudima na nain kojim bi na njih mogli ostaviti dubok utjecaj. {1SM 58.1} Istina je da postoji razlog zato se neke od tih stvari trebaju iznijeti, ali ne bih se usudila dati svoje doputenje za takvu primjenu svjedoanstava, niti odobriti upotrebu materijala, koji je sam po

35

sebi dobar, na nain na koji oni to predlau. {1SM 58.2} Osobe koje daju takve prijedloge, koliko mi je poznato, mogu biti u stanju izvesti pothvat o kojem piu na mudar nain ali, neovisno o tome, ne usudim se dati nikakvo doputenje za uporabu mojih spisa na nain kako oni predlau. Kada razmiljamo o takvim pothvatima, postoji mnogo stvari koje se moraju uzeti u obzir; kada se svjedoanstva koriste kako bi poduprla neku temu koja je moda ostavila utisak na um autora, isjeci mogu ostaviti drugaiji dojam od onoga koji bi ostavili kada bi ih se italo u kontekstu u kojem su izvorno napisani. - The Writing and Sending Out of the Testimonies to the Church, str. 25, 26. {1SM 58.3}

36

5. OBJANJENJE RANIJIH IZJAVA


Odgovor na prigovor {Nedugo nakon ponovnog tiskanja tri najranije knjige E. G. White 1882. godine, A Sketch of the Christian Experience and Views of Ellen G. White, A Supplement to Experience and Views, and Spiritual Gifts, vol. 1, koje danas zajedno ine Rane Spise, javila su se neka pitanja koja se dotiu cjelovitosti nekih lanaka i znaaja nekih izjava koje se javljaju tamo ili u lancima objavljenim jo ranije. Sljedea izjava je odgovor gospoe White na ta pitanja, zapisan 1883. godine. Spominje se nauka o zatvorenim vratima. Za drugu referencu o znaaju zatvorenih vrata pogledajte Velika Borba, stranice 429-432. - Urednitvo.} {1SM 59.1} Nedavno su mi obratili pozornost na letak od esnaest stranica koji je objavio C. iz Mariona u dravi Iowa, pod naslovom Usporedba ranih spisa gospoe White s kasnijim publikacijama. Pisac tvrdi da su dijelovi mojih ranijih vienja, na nain na koji su izvorno tiskani, izostavljeni iz djela nedavno objavljenog pod nazivom Rani spisi gospoe E. G. White, te implicira da je razlog tog izostavljanja injenica to ti odlomci nauavaju doktrine koje danas mi kao narod nijeemo. {1SM 59.2} Takoer nas optuuje za namjernu obmanu u obliku predstavljanja Ranih spisa kao potpunog ponovnog objavljivanja mojih najranijih vienja, sa samo malo izmijenjenim rijeima u odnosu na izvorno djelo. {1SM 59.3} Prije nego to se posebno osvrnem na odlomke za koje je reeno da su izostavljeni, potrebno je navesti nekoliko injenica. Kada su moja najranija vienja izvorno tiskana prvi put u obliku letka, [Ovdje se govori o letku od 24 stranice pod naslovom Poruka malom stadu, koji je James White objavio 1847. godine, a sadravao je tri poruke Ellen G. White - Urednitvo.] naklada je bila mala i izdanje je ubrzo rasprodano. Nekoliko godina nakon toga uslijedila je vea knjiga, The Christian Experience and Views of Mrs. E. G. White, tiskana 1851. godine, koja je sadravala dosta dodatnog materijala. {1SM 59.4} Tijekom naeg estog seljenja za vrijeme ranih dana izdavakog djela, a potom tijekom gotovo neprestanih putovanja dok sam radila od Mainea do Texasa, od Michigana do Kalifornije - a velike sam ravnice prola ne manje od sedamnaest puta - izgubila sam dodir s izvorno objavljenim djelima. Kada je prole jeseni u Oaklandu odlueno da se objave Rani spisi, morali smo poslati nekoga u Michigan kako bismo posudili primjerak knjige Experience and Views. inei to pretpostavili smo da smo doli u posjed izvornog primjerka najranijih vienja kako su bila objavljena prvi put. To smo ponovo tiskali, kao to je to navedeno u predgovoru Ranim spisima, uz samo manje izmjene u rijeima u odnosu na originalno djelo. {1SM 60.1} Ovdje u zastati kako bih izjavila da bi mi bilo tko meu naim narodom - tko ima u svojem posjedu primjerak nekog ili svih mojih prvih vienja, na nain na koji su objavljena prije 1851. godine - uinio veliku uslugu kada bi mi ih poslao bez odgaanja. Obeavam da u vratiti original im uspijemo nainiti kopiju. {1SM 60.2} Upravo suprotno od elje da zatajim bilo to od onoga to sam ikada objavila, jako bi me radovalo dati javnosti svaki redak mojih spisa koji je ikada bio tiskan. {1SM 60.3} Eli Curtis je iskrivio svjedoanstva Postoji jo jedna injenica koju ovdje valja spomenuti. Ja nisam odgovorna za sve to je bilo

37

tiskano pod mojim imenom. Otprilike u vrijeme kada su izvorno tiskana moja najranija vienja, pojavilo se nekoliko lanaka iji su autori tvrdili da sam ih ja napisala i da prenose ono to mi je Gospod pokazao, ali koji su odobravali nauke u koje ja nisam vjerovala. Ti lanci objavljeni su u novinama koje je ureivao g. Curtis. Nisam sigurna kako su se novine tono zvale. Tijekom godina briga i rada koje su protekle od toga vremena zaboravljeni su neki manje vani detalji, ali glavne toke jo su uvijek jasne u mojem umu. {1SM 60.4} Taj ovjek uzeo je lanke koji su potekli iz mojeg pera i u potpunosti ih izmijenio i izobliio, uzimajui reenicu ovdje i reenicu ondje, bez navoenja povezanosti, te potom, nakon to je ubacio vlastite ideje, na to je stavio moje ime kao da je to sve dolo izravno od mene. {1SM 61.1} Kada smo vidjeli te lanke, pisali smo mu izraavajui nae iznenaenje i neodobravanje i zabranjujui mu da na taj nain pogreno tumai moja svjedoanstva. Odgovorio je kako e tiskati ono to eli, da su vienja trebala rei ono to je on objavio te kako bi, da sam ih zapisala na nain na koji mi ih je Gospod dao, govorila upravo te stvari. Tvrdio je da, ako su vienja bila dana na korist crkve, on ih ima pravo koristiti na nain na koji to eli. {1SM 61.2} Neke od tih stranica moda jo uvijek postoje i moda se iznose kao neto to je poteklo od mene, ali ja nisam odgovorna za njih. lanci dani u Ranim spisima proli su moju provjeru; budui da je izdanje knjige Experience and Views objavljeno 1851. godine bilo najranije koje smo posjedovali, a nismo znali ni za kakve dodatne lanke ili letke ranijeg datuma, ne mogu biti odgovorna za propuste za koje neki tvrde da postoje. {1SM 61.3} Prvi izostavljeni odlomak Prvi navod koji C. spominje potie iz letka na dvadeset etiri stranice tiskanog 1847. godine, pod nazivom A Word to the Little Flock. Retci izostavljeni u Experience and Views su sljedei: {1SM 61.4} Bilo je jednako nemogue da se {oni koji su se odrekli svoje vjere u pokret iz '44} vrate na put i stignu u grad, kao to je to bilo nemogue za ostatak pokvarenog svijeta koji je Bog odbacio. Oni su padali s puta jedan za drugim. {1SM 61.5} Navest u cijeli kontekst, kako bi se jasno mogla vidjeti sva snaga iznesenih rijei: {1SM 61.6} Dok sam se molila za obiteljskim oltarom, Sveti Duh se spustio na mene i inilo se kako se uzdiem sve vie i vie, daleko iznad tamnog svijeta. Osvrnula sam se ne bih li ugledala adventni narod u svijetu, ali nisam ih mogla nai - kada mi je glas rekao: 'Pogledaj ponovo, i ovaj put gledaj malo vie. 'Na to sam podignula svoje oi i ugledala ravan i uzan put, postavljen visoko iznad svijeta. Po tom je putu adventni narod putovao do grada koji se nalazio na kraju puta. Iza njih se na poetku puta nalazilo blistavo svjetlo, za koje mi je aneo rekao da predstavlja pononi poklik. Ta svjetlost sjala je du cijelog puta i osvjetljavala tlo pod njihovim stopalima kako se ne bi spotaknuli, i ako su drali svoj pogled upravljen na Isusa, koji se nalazio ispred njih i vodio ih u grad, bili su sigurni. Ali neki su se ubrzo umorili i govorili kako je grad daleko, te kako su oekivali da e ui u njega ranije. Tada bi ih Isus hrabrio podiui svoju velianstvenu desnicu i iz Njegove desne ruke zasjalo bi velianstveno svjetlo koje se nadvilo nad adventnom druinom, i oni bi uzviknuli: Aleluja! Drugi su lakomisleno poricali svjetlost koja se nalazila iza njih i govorili kako Bog nije bio Onaj koji ih je doveo tako daleko. Svjetlost iza njih se ugasila, ostavljajui njihova stopala u potpunom mraku te su se spoticali i skrenuli svoj pogled s cilja, izgubili iz vida Isusa i pali s puta u mraan i pokvareni svijet koji se nalazio ispod njih.{1SM 62.1} Nakon ovoga slijedi odlomak za koji se tvrdi da se nalazio u izvornom djelu, ali koji se ne moe

38

nai ni u Experience and Views ni u Ranim spisima: {1SM 62.2} Bilo je jednako nemogue da se {oni koji su se odrekli svoje vjere u pokret iz '44} vrate na put i stignu u grad, kao to je to bilo nemogue za ostatak pokvarenog svijeta koji je Bog odbacio. Oni su padali s puta jedan za dragim. {1SM 62.3} Definicija zatvorenih vrata Tvrdi se kako te izjave potvruju nauku o zatvorenim vratima te da je to razlog to su izostavljene u kasnijim izdanjima. Ali one zapravo nauavaju samo ono to smo vjerovali i jo uvijek vjerujemo kao narod, kao to u to i pokazati. {1SM 62.4} Neko vrijeme nakon razoaranja 1844. godine mislila sam, kao to su to smatrali svi adventisti, da su vrata milosti zauvijek zatvorena za svijet. Taj sam stav usvojila prije nego to sam dobila svoje prvo vienje. Svjetlost koju mi je Bog dao bila je ono to je ispravilo nau zabludu i osposobilo nas da uvidimo pravu istinu. {1SM 63.1} Jo uvijek vjerujem u teoriju zatvorenih vrata, ali ne na nain na koji smo izvorno koristili taj izraz ili na nain na koji ga koriste moji protivnici. {1SM 63.2} U Noino vrijeme postojala su zatvorena vrata. U to vrijeme dolo je do povlaenja Bojeg Duha od grjene rase koja je nestala pod vodama velikog potopa. Sam Bog dao je Noi poruku o zatvorenim vratima: {1SM 63.3} Nee moj duh u ovjeku ostati dovijeka; ovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu dvadeset godina. (Postanak 6:3) {1SM 63.4} Zatvorena vrata postojala su u Abrahamovo vrijeme. Milost se prestala zalagati za stanovnike Sodome i sve je - osim Lota, njegove ene i njihove dvije keri - progutala vatra koja se spustila s neba. {1SM 63.5} U Kristovo vrijeme postojala su zatvorena vrata. Boji Sin izjavio je pred idovima tog narataja koji su odbijali povjerovati: Evo, naputena vam kua. (Matej 23:38) {1SM 63.6} Gledajui kroz vrijeme do posljednjih dana, ista beskrajna sila objavila je preko Ivana: {1SM 63.7} Ovo govori Sveti, Istiniti, Onaj koji ima klju Davidov i kad otvori, nitko nee zatvoriti; kad zatvori, nitko nee otvoriti. (Otkrivenje 3:7) {1SM 63.8} U vienju mi je pokazano, i jo uvijek vjerujem u to, da su 1844. godine postojala zatvorena vrata. Svi koji su vidjeli svjetlost poruka prvog i drugog anela i odbacili tu svjetlost, bili su ostavljeni u tami, dok su oni koji su je prihvatili i primili Svetog Duha koji je pratio objavljivanje poruke s neba, a kasnije se odrekli svoje vjere i svoje iskustvo prozvali obmanom, na taj nain odbacili Boji Duh i on se vie nije zalagao za njih. {1SM 63.9} Na onima koji nisu vidjeli svjetlost nije poivala krivnja za njezino odbacivanje. Boji Duh nije mogao doprijeti samo do one grupe ljudi koja je prezrela svjetlost s neba, a ta je grupa ukljuivala, kao to sam rekla, one koji su odbili prihvatiti poruku kada im je bila iznesena, te one koji su se, nakon to su je prihvatili, naknadno odrekli svoje vjere. Oni mogu izgledati pobono i ispovijedati kako su Kristovi sljedbenici, ali budui da nemaju ivu vezu s Bogom, past e u ropstvo sotoninih obmana. Te dvije grupe pokazane su mi u vienju - oni koji su svjetlost koju su slijedili proglasili zabludom, i zli ljudi ovog svijeta koji su, odbacujui svjetlost, bili odbaeni od Boga. Nije bilo spomena o onima koji nisu vidjeli svjetlost, te time nisu bili krivi za njezino odbacivanje. {1SM 63.10}

39

Kako bi dokazao da sam vjerovala i nauavala nauku o zatvorenim vratima, g. C. navodi citat iz Pregleda izdanog 11. lipnja 1861. godine, koju je potpisalo devet naih istaknutih lanova. Navedeni citat glasi: {1SM 64.1} Nae shvaanje djela koje se nalazilo pred nama tada je bilo uglavnom nejasno i nepotpuno, pri emu su se neki jo uvijek drali ideje koju je prihvatila veina adventnih vjernika 1844. godine, na elu s Williamom Millerom, da je nae djelo za 'svijet' zavreno i da je poruka ograniena na one koji su se drali izvorne adventne vjere. Tako se vrsto vjerovalo u to da je jednom od nas gotovo uskraena poruka, a ovjek o kome se radilo sumnjao je u mogunost da bude spaen budui da nije sudjelovao u 'pokretu iz 44. godine'. {1SM 64.2} Tome samo trebam dodati da mi je na tom istom sastanku, na kojem se zagovaralo da se poruka ne moe dati tome bratu, dano svjedoanstvo preko vienja da ga potaknem da se pouzda u Boga i u potpunosti preda svoje srce Isusu, to je on istog trenutka i uinio. {1SM 64.3} Nerazumna pretpostavka U jednom drugom odlomku iz knjige A Word to the Little Flock, piem o prizorima na Novoj zemlji i izjavljujem da sam tamo ugledala svete ljude iz davnina, Abrahama, Izaka, Jakova, Nou, Danijela i mnoge poput njih. Budui da govorim o tome kako sam vidjela te ljude, nai protivnici pretpostavljaju da sam u to doba vjerovala u besmrtnost due te da sam, budui da sam nakon toga promijenila svoje miljenje po tom pitanju, nala za nuno potisnuti taj odlomak. U ovom su sluaju jednako daleko od istine kao i u svojim drugim pretpostavkama. {1SM 64.4} 1844. godine prihvatila sam nauku koje se i sada drimo, u vezi sa smrtnou due, kao to se to moe vidjeti ako pogledate u knjigu Life Sketches, na stranicama 170, 171 [izdanje iz 1880. Pogledajte takoer izdanje iz 1915., stranica 49; Svjedoanstva, 1 svezak, stranice 39, 40 ], i nisam nikada, usmeno ili pisanom rijeju, zagovarala bilo to drugo. Da smo izostavili taj odlomak na osnovu toga da on nauava besmrtnost due, morali bismo izostaviti i druge odlomke. {1SM 65.1} U vezi s mojim prvim vienjem, na stranici 13 knjige Rani spisi [izdanje iz 1882., na stranici 17 u trenutnom izdanju], govorim o tome kako sam vidjela brau koja su nedugo prije toga zaspala u Isusu, a na stranici 14 [na stranicama 18, 19 u trenutnom izdanju] izjavljujem kako sam vidjela veliko mnotvo koje je pretrpjelo muenitvo zbog svoje vjere. {1SM 65.2} Besmrtnost due ne zagovara se u izostavljenom odlomku nita vie nego to se zagovara u dva odlomka citirana gore. {1SM 65.3} injenica u ovom sluaju jest da sam u tim vienjima bila prenesena u vrijeme kada e uskrsli sveti biti sakupljeni u Bojem kraljevstvu. Na isti nain mi je bio pokazan sud, drugi Kristov dolazak i boravak svetih na Novoj zemlji. Ima li netko tko misli da su se ta zbivanja ve dogodila? Moji protivnici otkrivaju duh koji ih pokree kada me na taj nain optuuju za obmanu na osnovu obine pretpostavke. {1SM 65.4} Pogrean navod U tom citatu takoer se nalaze rijei: Vidjela sam dva duga zlatna tapa na kojima su visjele srebrne ice, a na icama su bili velianstveni grozdovi.{1SM 65.5} Moji protivnici ismijavaju tu slabanu i djetinjastu sliku velianstvenih grozdova koji rastu sa srebrnih ica, a te su ice privrene na zlatne ipke. {1SM 65.6} to je potaknulo pisca gore navedene izjave da pogreno citira moje rijei? Nisam izjavila da grozdovi rastu sa srebrnih ica. Ono to mi je pokazao opisala sam na nain na koji sam to vidjela.

40

Ne treba pretpostavljati da su grozdovi bili privreni na srebrne ice ili zlatne ipke, ve da je tako izgledalo ono to mi je pokazano. Sline izraze svatko od nas svakodnevno koristi u obinim razgovorima. Kada govorimo o zlatnom vou, ne doivljava nas se kao da smo izjavili da se voe sastoji od te dragocjene kovine, ve da jednostavno nalikuje na zlato. Isto pravilo primijenjeno na moje rijei uklanja svaku ispriku za pogreno shvaanje. {1SM 65.7} Boji peat Jo jedan potisnuti odlomak glasi: Hvala Gospodu, brao i sestre, to je jo jedan susret onih koji imaju peat ivog Boga. {1SM 66.1} U tom odlomku ne nalazi se nita u to i danas ne vjerujemo. Pogled na naa objavljena djela otkrit e nae vjerovanje da e ivi pravednici primiti Boji peat prije kraja vremena milosti te da e oni uivati posebne poasti u Bojem kraljevstvu. {1SM 66.2} Odbacivanje subote Tvrdi se da je odlomak koji slijedi izostavljen iz vienja koje je zapisano na stranicama 25-28 [stranice 32-35, trenutno izdanje] knjige Rani spisi: {1SM 66.3} A ako bi netko povjerovao, i drao subotu, te primio blagoslov koji to svetkovanje prati, a potom je se odrekao i prekrio svetu zapovijed, pred sobom bi zatvorio vrata Svetoga grada jednako sigurno kao to je sigurno da na nebu postoji Bog koji vlada svime. {1SM 66.4} Oni koji su jasno vidjeli i potpuno prihvatili istinu vezanu uz etvrtu zapovijed i primili blagoslov koji dolazi uz poslunost, ali koji su se nakon toga odrekli svoje vjere i usudili se prekriti Boji zakon, uvidjet e, ako ustraju na svojem putu nepokornosti, da su pred njima zatvorena vrata Bojeg grada. {1SM 66.5} Vrijeme gotovo zavreno Izjava objavljena 1851. godine u knjizi Experience and Views, a koja se moe nai na 49. stranici [stranica 58, trenutno izdanje] knjige Rani spisi citira se kako bi pokazala da je moje svjedoanstvo lano: Vidjela sam da je vrijeme tijekom kojeg e se Isus zadravati u svetinji nad svetinjama gotovo zavreno i da vremena moe biti jo samo malo. {1SM 66.6} U trenutku kada mi je to pokazano, inilo se da je razdoblje Kristove posrednike slube gotovo zavreno. Zar sam optuena za neistinu zbog toga to se vrijeme oduilo vie nego to se ini da to moje svjedoanstvo implicira? to je sa svjedoanstvima Krista i Njegovih uenika? Jesu li oni bili obmanuti? {1SM 67.1} Pavao pie Korinanima: {1SM 67.2} Ovo hou rei, brao: Vrijeme je kratko. Odsele i koji imaju ene, neka budu kao da ih nemaju; i koji plau, kao da ne plau; i koji se vesele, kao da se ne vesele; i koji kupuju, kao da ne posjeduju. (1. Korinanima 7:29, 30) {1SM 67.3} A u svojoj poslanici Rimljanima kae: {1SM 67.4} No poodmae, dan se priblii! Odloimo dakle djela tame i zaodjenimo se orujem svjetlosti. (Rimljanima 13:12) {1SM 67.5} S Patmosa, Krist nam se obraa preko ljubljenog Ivana: {1SM 67.6} Blago onomu koji ita i onima to sluaju rijei ovog prorotva te uvaju to je u njem napisano. Jer vrijeme je blizu. (Otkrivenje 1:3) Gospod Bog, nadahnitelj proroka, posla svoga anela da on pokae slugama njegovim to se ima dogoditi ubrzo. I evo, dolazim ubrzo! Blago

41

onomu koji uva rijei prorotva ove knjige! (Otkrivenje 22:6, 7) {1SM 67.7} Boji aneli u svojim porukama ljudima govore kako je vremena vrlo malo. To mi je uvijek bilo pokazivano na taj nain. Istina je da se vrijeme oduljilo vie nego to smo to oekivali u ranim danima ove poruke. Na Spasitelj nije se pojavio u vrijeme kada smo se nadali da e se to dogoditi. Ali je li Gospodnja rije iznevjerila? Nikada! Moramo se sjetiti da su Boja obeanja, kao i Njegove prijetnje, dane pod odreenim uvjetima. {1SM 67.8} Bog je svom narodu povjerio posao koji se mora obaviti na Zemlji. Trebala se pronijeti poruka treega anela, misli vjernika trebale su se usmjeriti prema nebeskom svetitu gdje je Krist uao kako bi izvrio slubu otkupljenja za svoj narod. Morala se provesti reforma po pitanju subote. Moraju se popraviti pukotine nainjene u Bojem zakonu. Poruka se mora objavljivati jasnim glasom kako bi svi stanovnici Zemlje mogli primiti upozorenje. Boji narod mora oistiti svoje due kroz poslunost istini i biti spreman stati pred Njega bez mane u dan Njegova dolaska. {1SM 67.9} Da su se adventisti, nakon velikog razoaranja 1844. godine, vrsto drali svoje vjere i ujedinjeno nastavili putem koji je pred njima otvarala Boja providnost, prihvaajui poruku treeg anela te objavljujui ju svijetu u sili Svetoga Duha, bili bi svjedoci Bojeg spasenja. Gospod bi radio svojom silom zajedno s njihovim naporima, djelo bi bilo dovreno i Krist bi doao ranije kako bi svom narodu dao njihovu nagradu. {1SM 68.1} Ali tijekom razdoblja sumnje i nesigurnosti koje je slijedilo nakon razoaranja, mnogi adventni vjernici digli su ruke od svoje vjere. U crkvu su ule nesloge i podjele. Veina se suprotstavila usmenom i pisanom rijeju onima koji su, hodei u Bojoj providnosti, prihvatili reformu po pitanju subote i poeli objavljivati poruku treeg anela. Mnogi od onih koji su trebali posvetiti svoje vrijeme i darove cilju objavljivanja opomene svijetu, bili su zaokupljeni suprotstavljanjem istini o suboti te se - kao posljedica toga - trud onih koji su je zagovarali morao troiti na davanje odgovora tim protivnicima i na obranu istine. Na taj je nain djelo usporeno i svijet je ostao u tami. Koliko bi drugaija bila naa povijest da su se svi adventisti ujedinili na temeljima Bojih zapovijedi i Isusove vjere! {1SM 68.2} Takvo odgaanje Kristova dolaska nije bila Boja volja. Bog nije zamislio da Njegov narod, Izraelci, luta etrdeset godina po pustinji. On im je obeao da e ih voditi ravno u Kanaan i tamo ih uiniti svetim i sretnim narodom. Ali oni kojima je to prvima objavljeno nisu uli zbog nevjere. (Hebrejima 3:19) Njihova su srca bila ispunjena mrmljanjem, pobunom i mrnjom, i On nije mogao ispuniti svoj zavjet s njima. {1SM 68.3} Tijekom etrdeset godina nevjerstvo, mrmljanje i pobuna zadravali su drevni Izrael izvan kanaanske zemlje. Isti grijesi odgodili su ulazak dananjeg Izraela u nebeski Kanaan. Ni u jednom sluaju nije mogue za to okriviti Boja obeanja. Nevjerstvo, svjetovnost, neposveenost i sukobi unutar naroda koji ispovijeda da je Gospodnji, to je ono to nas je zadralo na ovom svijetu grijeha i tuge tolike godine. {1SM 69.1} Spominju se jo dva odlomka koja se navodno mogu nai u tvojoj prvoj knjizi, ali koji se ne nalaze u mojim kasnijim spisima. U vezi s time mogu jedino rei: Kada doem u posjed knjige koja ih sadri, kako bih se mogla uvjeriti u ispravnost naina na koji su citirani te osobno vidjeti njihovu meusobnu povezanost, bit u spremna s razumijevanjem govoriti u vezi s njima. {1SM 69.2} Izrugivai posljednjih dana Od samih poetaka mojeg djela pratila me mrnja, poniavanja i lai. Odmetnici, formalisti i fanatici paljivo su sakupljali i posvuda irili niska podmetanja i klevetnike izvjetaje. Postoje

42

propovjednici takozvanih tradicionalnih crkava koji putuju od mjesta do mjesta kako bi se borili protiv adventista sedmoga dana i okomljuju se na gospou White. Ti propovjednici, koji tvrde da su Boji straari, na elu su izrugivaa posljednjih dana. {1SM 69.3} Nevjerni svijet, propovjednici palih crkava i adventisti prvoga dana ujedinjeni su u djelu napadanja gospoe White. Taj rat traje ve gotovo etrdeset godina, ali nisam se usudila ni obraati pozornost na njihove opake govore, poniavanja i insinuacije. Ni sada ne bih odstupila od tog pristupa da ne postoje neke iskrene due koje se nalaze u opasnosti da ih neprijatelji istine - koji me tako glasno nazivaju obmanjivaem - odvedu s pravog puta. Izjave koje dajem pisane su u nadi da e pomoi umu iskrenih ljudi. {1SM 69.4} Ne nadam se da u doprijeti do onih koji su odbili slijediti svjetlost istine nakon to su se osvjedoili u nju, onih koji su se predali predrasudama i utvrdili svoje due u nevjerovanju. {1SM 69.5} Isus, Velianstvo neba, On koji je bio jednak s Bogom, boravio je na svijetu trideset tri godine, a ipak je bilo samo malo onih koji su priznali boanstvo Njegova karaktera. Mogu li ja, koja sam tako slaba, tako nedostojna, krhko ljudsko stvorenje, oekivati vei uspjeh od onoga koji je uivao Spasitelj svijeta? {1SM 69.6} Kad sam se prvi put posvetila ovom poslu - da idem, kad me Bog pozove, govoriti narodu rijei koje mi On daje za njih - znala sam da u se susresti s protivljenjem, poniavanjem i gonjenjem. Ta oekivanja me nisu iznevjerila. Da sam ovisila o ljudskoj hvali, ve bih odavno bila razoarana. Ali ja sam gledala na Isusa i vidjela sam kako je Onaj koji je bio bez mane napadan od klevetnikih jezika. Oni koji su se uzdizali kao poboni ili su za Spasiteljem poput uhoda i inili sve to je bilo u njihovoj moi kako bi postavljali prepreke na Njegov put. No premda je On bio svemoan, nije se odnosio prema svojim protivnicima na nain kako su to oni svojim grijesima zasluili. On je protiv njih mogao usmjeriti gromove svoje osvete, ali to nije uinio. Uputio je otre ukore njihovu licemjerju i pokvarenosti, a kada je Njegova poruka odbaena a Njegov ivot doveden u opasnost, tiho je otiao na drugo mjesto kako bi govorio rijei ivota. Pokuala sam, na svoj slab nain, slijediti primjer svoga Spasitelja. {1SM 70.1} Neprijateljstvo protiv onih koji zagovaraju istinu Koliko su se revno farizeji trudili dokazati da je Krist varalica! Kako su gledali na svaku Njegovu rije, pokuavajui pogreno predstaviti i protumaiti sve to je govorio! Ponos, predrasude i strasti zatvorili su sve prilaze dui pred svjedoanstvom Bojega Sina. Kada je jasno ukorio njihovu nepravednost i izjavio kako njihova djela dokazuju da su sotonina djeca, oni su ljutito uzvratili optubom: Ne kaemo li pravo da si Samarijanac i da ima zloduha? {1SM 70.2} Svi argumenti upotrijebljeni protiv Krista temeljili su se na neistinama. Isto je bio sluaj i sa Stjepanom i s Pavlom. Ali ak i najslabije i najmanje pouzdane izjave izreene u korist krive strane imale su utjecaja, budui da je bilo toliko mnogo onih ija su srca bila neposveena i koji su eljeli da te izjave budu istinite. Takvi su uvijek spremni uhvatiti se za bilo koju tobonju greku kod onih koji im govore neugodnu istinu. {1SM 70.3} Ne bi nas trebalo uditi kada oni koji su skloni usvajati neistine spremno prihvaaju zla nagaanja kao da su nedvojbene injenice. Krist je mnogo puta mudrou svojih rijei zapanjio i uutkao svoje protivnike, ali oni su jo uvijek eljno sluali svaku glasinu i pronalazili izgovore da Ga obasipaju neprijateljski nastrojenim pitanjima. Bili su odluni da se nee odrei svojih namjera. Dobro su znali da e, ako Isus nastavi sa svojim djelom, biti mnogo onih koji e Ga povjerovati, a

43

pismoznanci i farizeji izgubit e svoju vlast nad narodom. Stoga su bili spremni spustili se do bilo kojeg niskog ili prijezira vrijednog postupka kako bi ostvarili svoje zloudne namjere protiv Njega. Mrzili su poklonike kralja Heroda, ali ipak su se ujedinili s tim okorjelim neprijateljima kako bi se domislili nekog plana kojim bi Krista uklonili sa zemlje. {1SM 71.1} Takav je bio duh s kojim se Boji Sinu susreo u onima koje je doao spasiti. Moe li itko, tko tei pokoravati se Bogu i pronositi svijetu poruku Njegove istine, oekivati da ga prime na ljepi nain nego to je to uinjeno s Kristom? {1SM 71.2} Ne gajim nikakve zle osjeaje prema onima koji ele ponititi uinak poruke koju je Bog dao kako bi ukorio, upozorio i ohrabrio svoj narod. No kao Kristov poslanik, moram ustati u obranu istine. Tko su ti ljudi koji se tako revno postavljaju protiv mene? Jesu li oni ista i sveta djeca vjere? Jesu li nanovo roeni? Jesu li dionici boanske prirode? Vole li Isusa i pokazuju li Njegov duh krotkosti i poniznosti? Po plodovima ete ih njihovima prepoznati. (Matej 7:20) Nalikuju li oni na prve uenike ili na lukave knjievnike i farizeje koji su neprestano pazili ne bi li uhvatili Isusa u zamku Njegovim vlastitim rijeima? Obratite panju na prepredeni pristup tih drevnih protivnika vjere - kako su se zakonici, sveenici, pismoznanci i vladari ujedinili ne bi li pronali neto protiv Onoga koji je bio svjetlost svijeta. {1SM 71.3} Zato im je bilo toliko vano osuditi Krista? Oni nisu voljeli Njegovu nauku i pravila i u njima se pobudilo nezadovoljstvo kad su vidjeli kako se pozornost naroda okree k Njemu, a odvraa se od njihovih dotadanjih voa. {1SM 71.4} Ljudska priroda jo uvijek je ista. Neka se oni koji pokuavaju staviti prepreke na moj put i unititi utjecaj mojih rijei ne zavaravaju vjerujui da ine slubu Bogu. Oni slue drugom gospodaru i primit e nagradu u skladu sa svojim djelima. {1SM 72.1} Dokle god postoji sotona, postojat e i pobuna. Oni koje pokree njegov duh nee raspoznati Boji duh ni posluati njegov glas dok se ne objavi nalog: Nepravednik neka samo i dalje ini nepravdu! Okaljan neka se i dalje kalja! Pravednik neka i dalje ivi pravedno! Svet neka se i dalje posveuje. (Otkrivenje 22:11) Oekujem da u se susretati sa zlobom onih koji preziru svjetlost koju mi je Bog milostivo dao. {1SM 72.2} Dovoljno dokaza za iskrene u srcu Boji je plan dati dovoljno dokaza u korist nebeske naravi Njegova djela da svi koji iskreno ele upoznati istinu mogu biti uvjereni. Ali On nikada ne uklanja svaku mogunost za sumnju. Svi koji ele sumnjati i cjepidlaiti nai e prigodu za to. {1SM 72.3} alim one koji su svojim nogama krenuli putem sumnje i nevjerovanja. Rado bih im pomogla kada bih to mogla, ali iskustvo koje sam stekla u prolosti ulijeva mi malo nade da e takvi ikada doi svjetlosti. Nikakva koliina dokaza nee uvjeriti ljude u istinu sve dok nisu spremni odrei se svoje oholosti, podiniti svoju tjelesnu prirodu i postati uenici u Kristovoj koli. {1SM 72.4} Samovolja i ponoenje vlastitim stavovima navode mnoge da odbace svjetlost s neba. Oni se dre svojih omiljenih zamisli, matovitih tumaenja Svetog pisma i opasnih krivovjerja; ako se pojavi svjedoanstvo koje ispravlja te pogreke, oni e, poput mnogih u Kristovo vrijeme, otii nezadovoljni. {1SM 72.5} Nije vano koliko je besprijekoran karakter i ivot onih koji ljudima govore Boje rijei; to za njih nema nikakvu teinu. Zato je to tako? Zato to oni govore narodu istinu. To je, brao moja, moj prijestup. Ali ako pone kruiti neki lani izvjetaj, ako se nekim nagaanjima ili pretpostavkama optui karakter Kristova poslanika, s kakvom se to nevjerojatnom lakovjernou

44

prihvaa! Koliko je mnogo onih koji su spremni uveati i iriti klevete! Ti ljudi otkrivaju vlastiti karakter. Tko je od Boga, rijei Boje slua; zato vi ne sluate jer niste od Boga. (Ivan 8:47) {1SM 72.6} Oni koji e ustati na strani istine kakva je u Isusu bit e nagraeni klevetama i poniavanjem. A i svi koji hoe ivjeti pobono u Kristu Isusu, bit e progonjeni. (2. Timoteju 3:12) Oni koji jasno svjedoe protiv grijeha bit e zasigurno jednako omrznuti kao to je to bio Uitelj koji im je povjerio djelo koje trebaju vriti u Njegovo ime. Poput Krista, bit e nazivani neprijateljima istine i vjere, te to e njihovi napori da aste Boga biti revniji i iskreniji, to e ogorenije biti neprijateljstvo bezbonih i licemjernih. Ali ne smijemo se obeshrabriti kada se prema nama odnose na takav nain. {1SM 73.1} Nastavit u sa svojim djelom Mogu nas nazivati slabima i nerazumnima, entuzijastima, pa ak i ludima. O nama mogu rei, kao to je bilo reeno za Krista, da imamo zloduha. (Ivan 10:20) Ali djelo koje nam je Gospodar povjerio da radimo jo je uvijek nae djelo. Moramo usmjeriti misli prema Isusu, ne traei pohvale ili poasti od ljudi, ve predajui se Onome koji sudi pravedno. On zna kako pomoi onima koji slijedei Njegove stope trpe u ogranienoj mjeri ponienja koja je On pretrpio. On je bio kuan na svim podrujima u kojima smo mi kuani, kako bi znao pohitati u pomo onima koji se nalaze u iskuenju. {1SM 73.2} Kako god oni koji ispovijedaju pravednost, a ne poznaju Boga, iskrivili moje svjedoanstvo, ja u u poniznosti nastaviti sa svojim djelom. Govorit u rijei koje mi Bog daje kako bih hrabrila, korila i upozoravala. Ostaje mi jo samo malo ivota na ovoj Zemlji. Djelo koje mi je dao moj Otac izvravat u vjerno, uz Njegovu milost, znajui da sva moja djela moraju proi Jahvino pomno ispitivanje. - Rukopis 4, 1883. {1SM 73.3} Iskustvo Ellen G. White u vezi sa zatvorenim vratima Osvrt na pitanja [Vidi Velika Borba, stranice 426-432, za cjelovitiji prikaz zatvorenih vrata.] Battle Creek, Michigan 24. kolovoza 1874. Dragi brate Loughborough, Ovim izjavljujem u Bojem strahu da su optube koje su Miles Grant, gospoa Burdick i drugi objavili u Krizi neistinite. Izjave vezane uz moje stajalite etrdeset etvrte godine takoer su lane. {1SM 74.1} Zajedno sa svojom braom i sestrama, nakon to je vrijeme isteklo etrdeset etvrte godine, vjerovala sam da vie nee biti obraenja meu grjenicima, ali nikada nisam primila vienje da se ni jedan grjenik vie nee obratiti. Slobodno i iste savjesti mogu tvrditi da me nitko nikada nije uo kako izgovaram, niti je iz mog pera proitao, izjave koje bi opravdale optube koje su iznijeli protiv mene po ovom pitanju. {1SM 74.2} Na mojem prvo putovanju na istok zemlje kako bih prenijela svoja vienja, dana mi je dragocjena svjetlost u vezi s nebeskim svetitem i pokazana su mi otvorena i zatvorena vrata. Vjerovali smo da e Gospod uskoro doi na nebeskim oblacima. Pokazano mi je da se treba izvriti veliko djelo za one u svijetu koji nisu imali svjetlost niti su je odbacili. Naa braa to nisu mogla

45

pomiriti s naim vjerovanjem u neposredni Kristov dolazak. Neki su me optuivali kako tvrdim da moj Gospod odgaa svoj dolazak, posebno oni fanatini. Vidjela sam da je 1844. godine Bog otvorio vrata koja ni jedan ovjek nije mogao zatvoriti, i zatvorio vrata koja ni jedan ovjek nije mogao otvoriti. Oni koji su odbacili svjetlost koja je donesena svijetu preko poruke drugog anela zavrili su u tami, i kako li je velika bila ta tama! {1SM 74.3} Nikada nisam izjavila ni napisala da je svijet osuen na propast ili proklet. Takve izraze nisam upotrijebila ni protiv koga, koliko god on bio grjean. Uvijek sam imala poruku ukora za one koji su koristili takvo grube izraze. - Pismo 2, 1874. {1SM 74.4} Izjava o danu i satu Kristova dolaska Draga sestro, Izjavila si kako neki izmeu ostalog tvrde da si neiskrena u vezi sa zatakavanjem svojih ranijih spisa. Hoe li oni koji govore takve stvari, lijepo ih molim, podnijeti dokaze u korist svojih tvrdnja? Znam da se to puno ponavljalo, ali nikada nije bilo dokazano. Tvrde da u tvojim izvornim svjedoanstvima, u prvom svesku, jasno izjavljuje kako ti je pokazan dan i sat Kristova drugog dolaska. Njihov argument je da ta tvoja izjava ne moe proi biblijski test budui da je sam Krist izjavio kako ni jedan ovjek ne zna dan ili sat, pa ak ni Boji aneli.... {1SM 75.1} U mojoj prvoj knjizi nai e jedinu izjavu koju sam izrekla u vezi s danom i satom Kristova dolaska od isteka vremena 1844. godine. Ona se nalazi u knjizi Rani spisi, na stranicama 11, 27 te 145 i 146 [stranice 15, 34 te 285 u trenutnom izdanju]. Sve se one odnose na objavu koja e biti dana neposredno prije drugog Kristovog dolaska. {1SM 75.2} Ako okrene stranicu 145 {stranicu 285 u trenutnom izdanju knjige Rani spisi} i ita od poetka poglavlja, vidjet e da se dane izjave odnose na izbavljenje svetih - Bojim glasom - iz vremena nevolje. Molim te da nabavi tu knjigu ako ju nema te proita izjave koje se u njoj nalaze. One su identine onima u prvom objavljenom lanku. Nebo se otvaralo i zatvaralo, i bilo je u pokretu. Planine su se tresle poput trske na vjetru i posvuda razbacivale otro kamenje. More je uzavrelo poput lonca i izbacivalo kamenje na tlo. I dok je Bog izgovarao dan i sat Isusova dolaska i sklapao vjeni zavjet sa svojim narodom, izgovarao je reenicu po reenicu te zastajao dok su se Njegove rijei irile zemljom. {1SM 75.3} To je dio odlomka. Izjave na stranicama 11 i 27 [stranice 15 i 34 u trenutnom izdanju] odnose se na isto vrijeme. One sadre sve to mi je ikada bilo pokazano u vezi s tonim vremenom Gospodnjeg dolaska. Ne posjedujem nikakvo znanje o vremenu koje je Boji glas izgovorio. ula sam objavu trenutka, ali nisam se sjeala tog vremena nakon to sam izila iz vienja. Preda mnom su proli prizori tako arke, ozbiljne vanosti da ne postoji jezik koji bi ih mogao prikladno opisati. Sve to za mene je bila iva stvarnost, jer se nedugo nakon tog prizora pojavio veliki bijeli oblak na kojem je sjedio Sin ovjeji. - Pismo 38, 1888. {1SM 75.4} Rano vienje zraka svjetlosti Dok sam jo bila djevojica, Gospod je naao za shodno otvoriti preda mnom slavu nebesa. U vienju sam bila prenesena u nebo i aneo mi je rekao: Gledaj! Pogledala sam na svijet koji se nalazio u gustoj tami. Muka koja me je obuzela dok sam gledala tu tamu bila je neopisiva. {1SM 76.1} Ponovo sam ula rijei: Pogledaj! I ponovo sam paljivo promotrila svijet te poela razaznavati zrake svijetlosti rasute poput zvijezda posvuda unutar te tame; tada sam vidjela kako se

46

pojavljuju sve vie i vie svjetala, i tako je broj tih svjetla nalik na zvijezde rastao unutar moralne tame. Aneo je rekao: To su oni koji vjeruju u Gospoda Isusa Krista i posluni su Kristovim rijeima. Oni su svjetlost svijeta; kada tih svjetala ne bi bilo, Boje osude odmah bi se spustile na prekritelje Bojeg zakona. Tada sam vidjela kako te male zrake postaju sve svjetlije, blistajui s istoka i zapada, sa sjevera i juga, i obasjavaju cijeli svijet. {1SM 76.2} Povremeno bi jedno od tih svjetala poelo blijedjeti, a neka bi se gasila, i svaki put kad bi se to dogodilo na nebu bi zavladala tuga i pla. Neka od tih svjetala postajala bi sjajnija i sjajnija i njihovo bljetavilo dopiralo bi daleko, te bi im se pridruivalo mnogo drugih svjetala. Tada bi u nebu vladala radost. Vidjela sam da zrake svjetlosti dolaze izravno od Isusa kako bi stvorile te dragocjene zrake svjetlosti u svijetu. - Gospel Workers, str. 378-379 (izdanje iz 1892. godine). {1SM 76.3}

47

DIO 2 - KRANSKO ISKUSTVO

6. ISUSOVA BRINA ZATITA


Uvod Nekih petnaest godina nakon smrti gospoe White nanovo su indeksirani zapisi njezinih neobjavljenih spisa koji su se tada nalazili u uredu u Elmshavenu u Californiji - i izvueni su odreeni odabrani materijali iz njezinih pisama i rukopisa koji su u to vrijeme objavljeni u obliku letaka. Ti materijali bavili su se raznim temama od znaaja posebno za radnike adventista sedmoga dana, teme kao to su kransko iskustvo, naini rada, odgoj, crkva i slino. Izvorno su objavljeni pod nazivom Letci iz Elmshavena, ali kasnije su izdani kao Notebook leaflets. Serija je narasla do ukupno etrdeset etiri zasebna segmenta, vezana zajedno u jednu cjelinu. {1SM 78.1} U godinama koje su slijedile izdavanju Notebook leaflets, djela Ellen G. White poput Medical ministry, Evangelism, Child guidance, Welfare ministry, The Adventist home, uvelike su se pozivala na rukopisne izvore iz kojih su letci izvorno bili sastavljeni i sadravala veliki dio tih materijala, ili vrlo slinih materijala, u obliku knjige. To je uvelike umanjilo svrhu i potranju Notebook leaflets. {1SM 78.2} No neki od letaka, raznovrsni po svojoj prirodi i karakteru, a koji su bili vezani uz kransko iskustvo i neke druge vane teme, nisu bili obraeni ili citirani u knjigama Ellen G. White izdanim nakon njezine smrti. Oni se mogu nai na raznim mjestima u knjigama Odabrane poruke. Najvea skupina takvih materijala iz Notebook leaflets pojavljuje se u ovom dijelu, a bavi se kranskim iskustvom. - White Trustees. {1SM 78.3} Isusova brina zatita [Dio pisma napisanog 18. veljae 1904. godine, objavljenog u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 1.] Dok piem imam dubok osjeaj zahvalnosti za brinu zatitu naeg Spasitelja nad svima nama. Dok itam Boju Rije i kleim na molitvi, Boja dobrota i milost ostavljaju toliko snaan dojam na mene da svoje molbe ne mogu iznijeti bez suza. Moje srce podinjeno je i slomljeno dok mislim na dobrotu i ljubav mog nebeskog Oca. Gladna sam i edna sve vie i vie Isusa jo u ovom ivotu. Krist je raspet za mene; mogu li se ja aliti ako sam raspeta s Kristom? ... {1SM 79.1} Ne znamo to se nalazi pred nama i naa je jedina sigurnost hoditi s Kristom, s rukom u Njegovoj ruci, sa srcem ispunjenim potpunim povjerenjem. Nije li On rekao: Ili u Moje nek doe okrilje, neka sklopi mir sa Mnom, mir neka sklopi sa Mnom? Drimo se blizu Spasitelja. Hodajmo ponizno s Njime, ispunjeni Njegovom krotkou. Sakrijmo svoje ja s Njime u Bogu... {1SM 79.2} Vanjsko ukraavanje Oni koji paze na vlastito ja i laskaju mu, njegujui oholost i tatinu, dajui odijevanju i izgledu vrijeme i panju koji se trebaju posvetiti radu za Gospodara, trpe straan gubitak. Mnogi od onih koji su odjeveni u prekrasnu odjeu izvana, ne znaju nita o unutarnjem ukraavanju koje ima veliku vrijednost u Bojim oima. Njihova fina odjea prekriva grjeno i bolesno srce, puno tatine i oholosti. Oni ne znaju to znai traiti to je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu. (Koloanima 3:1) {1SM 79.3} Svakodnevno teim biti ispunjena Kristovim Duhom. Blago Njegove milosti vrijedi mi vie od zlata, srebra ili niza bisera. Nikada kao sada nisam osjeala tako ozbiljnu enju za pravednou.

49

{1SM 80.1} Kada moje sestre uvide to je Krist pretrpio za njih kako bi one mogle postati Boja posvojena djeca, vie se nee zadovoljavati svjetovnim ponosom i ljubavlju prema sebi. Vie nee oboavati same sebe. Bog e biti predmet njihova najvieg tovanja. {1SM 80.2} Srce me boli kad mi se pokazuje koliko je mnogo onih kojima je vlastito ja njihov idol. Krist je platio cijenu otkupljenja za njih. Njemu pripada sluba svih njihovih snaga. Ali njihova su srca ispunjena ljubavlju prema sebi samima i eljom za ukraavanjem. Oni uope ne razmiljaju o rijeima: Hoe li tko za Mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za Mnom. (Marko 8:34) Udovoljavanje samom sebi sakriva Krista od njihovih pogleda. Oni nemaju elje hoditi pred Bogom u krotkosti i poniznosti. Ne gledaju na Isusa. Njihovi sluajevi predstavljeni su ovjekom koji je doao na kraljevu gozbu odjeven u vlastitu svakodnevnu odjeu. On je odbio pripremiti se na nain na koji je to kralj zahtijevao. Prezreo je noenje haljine za koju se kralj pobrinuo uz veliku cijenu. Na kraljev upit: Kako si ovamo uao bez svadbenoga ruha? (Matej 22:12), nije mogao dati odgovor. Ostao je bez rijei, jer je sam sebe osudio. {1SM 80.3} Mnogi koji tvrde da su krani, to su samo po imenu. Oni nisu obraeni. Dre svoje ja na najistaknutijem mjestu. Ne sjede do Isusovih nogu, kao to je to inila Marija, kako bi uili od Njega. Oni nisu spremni za Kristov dolazak. {1SM 80.4} Veliko iznenaenje Tijekom noi nala sam se u drutvu ljudi ija su srca bila ispunjena tatinom i samoljubljem. Isus je bio sakriven od njihovih oiju. Iznenada su se zaule glasne, razgovijetne rijei: Isus dolazi kako bi k sebi uzeo one koji su Ga na ovoj zemlji voljeli i sluili Mu, kako bi zauvijek bili s Njim u Njegovu kraljevstvu. Mnogi meu onima u tom drutvu krenuli su Mu u susret u svojoj skupocjenoj odjei. Stalno su skretali pogled na svoja odijela. Ali kad su ugledali Njegovu slavu i uvidjeli da su jedni o drugima u tako velikoj mjeri sudili na osnovu vanjskog izgleda, znali su da im nedostaje haljina Kristove pravde i da su njihove haljine okaljane krvlju dua. {1SM 81.1} Kada je Krist uzeo sebi svoje odabrane, oni su bili ostavljeni jer nisu bili spremni. Njihovo ja zauzimalo je prvo mjesto u njihovu ivotu, i kada je Spasitelj doao, nisu bili spremni susresti se s Njime. {1SM 81.2} Probudila sam se sa slikom patnje na njihovim licima utisnutom u moj um. Ne mogu izbrisati utisak koji je to ostavilo na mene. eljela bih biti u stanju opisati taj prizor na nain na koji mi je bio predstavljen. O, kako je tuno bilo razoaranje onih koji nisu kroz vlastito iskustvo nauili znaenje rijei: Ta umrijeste, i va je ivot skriven s Kristom u Bogu. (Koloanima 3:3) {1SM 81.3} Ima mnogo onih koji ispovijedaju kranstvo a ne poznaju Krista kroz znanje koje se stjee iskustvom. O, kako me boli srce za te jadne, obmanute, nepripravne due! Kada stojim pred skupovima i gledam samodostatne i samopravedne ljude, i znam da se ne pripremaju kako bi mogli vriti prihvatljivu slubu za Krista i susresti se s Njim u miru, toliko sam optereena da ne mogu spavati. Pitam se: to bih mogla rei tim duama da ih potaknem da uvide svoje pravo stanje? Njihovo ja tema je koja proima njihov cjelokupni ivot. eznem za time da im otkrijem Krista tako jasno da ponu gledati na Njega, i prestanu poklanjati svu svoju panju sebi samima... {1SM 81.4} Meu onima koji e se suoiti s gorkim razoaranjem na dan posljednjeg suda nalazit e se neki koji su izvana bili poboni i koji su naizgled vodili kranski ivot. Ali njihovo ja utkano je u sve to rade. Oni se ponose svojom moralnou, svojim utjecajem, svojom sposobnou da budu na poloajima viim od drugih i svojim poznavanjem istine, jer misle da e im to osigurati Kristovu

50

pohvalu. Gospodine, govore oni, mi smo s Tobom jeli i pili, i po naim si trgovima nauavao. (Luka 13:26) Nismo li mi u Tvoje ime prorokovali, u Tvoje ime avle izgonili, u Tvoje ime mnoga udesa inili? (Matej 7: 22) {1SM 81.5} Ali Krist odgovara: 'Kaem vam: ne znam odakle ste. Odstupite od Mene. Nee u kraljevstvo nebesko ui svaki koji Mi govori: 'Gospodine, Gospodine!', nego onaj koji vri volju Oca Mojega, koji je na nebesima. (Matej 7:21) {1SM 82.1} Vie nema rasprave; vrijeme za to je prolo. Izgovorena je neopoziva presuda. Njihova vlastita neprikladnost za boravak u nebeskom drutvu iskljuila ih je iz njega. (Proitajte Matej 7:24-27) Pismo 91, 1904. {1SM 82.2} Kroz plan otkupljenja Bog se pobrinuo za sredstva kojima se mogu pobijediti sve grjene osobine i oduprijeti se svakom iskuenju, koliko god bilo snano. - The Review and Herald, 22. prosinca 1885. {1SM 82.3} Kada bi Boji narod u svom srcu imao Kristovu ljubav; kada bi svaki lan crkve bio potpuno proet duhom samoodricanja; kada bi svi pokazivali temeljitu revnost, ne bi nedostajalo sredstava za domae ili strane misije; naa sredstva bi se umnoila; otvorilo bi se tisuu vrata do naina na koje moemo biti korisni, i bili bismo pozvani da uemo. Da je Boji narod ispunio Njegovu namjeru pronosei svijetu poruku milosti, Krist bi se vratio na Zemlju, a sveti bi ve odavno bili primljeni s dobrodolicom u Boji grad. - Union Conference Record (Australasian), 15. listopada 1898. {1SM 82.4}

51

7. KRIST IMA VLAST


[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 2.] Ljudi iz gadarskog kraja eljeli su da Isus ode. Oni iz Kapernauma prihvatili su Ga i meu njima je uinio predivna uda. {1SM 83.1} Krist ima svu mo na nebu i na zemlji. On je Veliki Lijenik kome se trebamo obratiti kada patimo od tjelesne ili duhovne bolesti. Snaniji od vjetrova i valova, snaniji od ljudi opsjednutih demonima, pokazao je da posjeduje apsolutnu vlast. Njemu su dani kljuevi smrti i pakla. Vlasti i sile pokoravali su Mu se, ak i dok je bio u svom ponienom obliju... {1SM 83.2} Zato ne pokazujemo vie vjere u Velikog Lijenika? Kao to je pomogao oduzetom ovjeku, tako e i danas pomoi onima koji Mu priu da ih izlijei. Uvelike nam je potrebno vie vjere. Uznemirena sam dok gledam nedostatak vjere meu naim narodom. Trebamo doi izravno u Kristovu prisutnost, vjerujui da e On iscijeliti nae tjelesne i duhovne slabosti. {1SM 83.3} Imamo premalo vjere. O, kako bih eljela da mogu navesti na narod da ima vjeru u Boga! Ne bi trebali misliti kako se trebaju dovesti u stanje velike uzbuenosti ako ele prakticirati vjeru. Sve to trebaju uiniti jest vjerovati Bojoj Rijei, jednako kao to vjeruju na rije jedan drugome. On je rekao i On e ispuniti svoju Rije. Mirno se oslonite na Njegovo obeanje, jer On misli sve to kae. Recite: On mi se obratio u svojoj Rijei i ispunit e svako obeanje koje je dao. Nemojte postati nemirni. Pokaite povjerenje. Boja Rije je istinita. Ponaajte se kao da imate pouzdanja u svog nebeskog Oca... {1SM 83.4} Ljudi su zadueni za objavljivanje istine u novim mjestima. Tim ljudima potrebna su sredstva kojima e se uzdravati. Moraju imati i fond kojim se mogu posluiti kako bi pomogli siromanima i potrebitima na koje nailaze tijekom svojeg djela. Dobronamjernost koju pokazuju prema siromanima ini njihove napore u objavljivanju istine utjecajnijima. Njihova spremnost da pomognu onima kojima je to potrebno pribavlja im zahvalnost onih kojima su pomogli, kao i odobravanje Neba. {1SM 84.1} Ti vjerni radnici trebali bi uivati naklonost crkve. Gospod e uti molitvu upuenu za njihovu dobrobit. Crkva ne bi smjela zanemariti pokazati praktino zanimanje za njihov rad. {1SM 84.2} Nitko ne ivi samo za sebe. U Bojem djelu svakome je dodijeljen poloaj i pripadajua dunost. Jedinstvo sviju jaa djelo svakog pojedinca. Kada vjera, ljubav i jedinstvo crkve jaa, poveava se njihov krug utjecaja, i na njima je da uvijek tee proiriti granice tog utjecaja, neprekidno umnoavajui pobjede kria. {1SM 84.3} Ustani, zasini Bog nas poziva da raskinemo spone nae strogo definirane slube unutar etiri zida. Poruka evanelja mora se pronositi po gradovima i izvan njih. Trebamo pozvati sve da se okupe oko zastave kria. Kada se to djelo uini na nain na koji bi trebalo, kada nebeskom revnou budemo radili kako bismo pridobili obraenike istini, svijet e vidjeti kako sila prati poruku istine. Jedinstvo vjernika svjedoi u korist sile istine koja moe zdruiti u savrenom jedinstvu ljude razliitih sklonosti, inei da njihovi interesi postanu jedno. {1SM 84.4} Molitve i darovi vjernika udruuju se s revnim, samoportvovnim naporima, i uistinu postaju poseban prizor pred svijetom, anelima i ljudima. Ljudi se nanovo obraaju. Ruka koja se neko

52

otimala za naknadu u obliku veih nadnica, postala je Boja ruka pomoi. Vjernike ujedinjuje jedan interes - elja za stvaranjem arita istine u kojima e se Bog uzvisivati. Krist im se pridruuje u svetim sponama jedinstva i ljubavi, sponama koje posjeduju neodoljivu mo. {1SM 84.5} To je jedinstvo za koje se Krist molio neposredno prije svog suenja, stojei samo korak od kria. Da svi budu jedno; rekao je, kao to Ti, Oe, u Meni i Ja u Tebi, neka i oni u Nama budu, da svijet uzvjeruje da si Me Ti poslao. (Ivan 17:21) {1SM 85.1} Bog poziva one koji napola spavaju da se probude i ukljue se u marljiv rad, molei se Njemu za snagu za slubu. Potrebni su radnici. Nije nuno slijediti posebne precizne upute. Primite Svetoga Duha i vai e napori uroditi uspjehom. Kristova prisutnost je ono to daje silu. Neka prestanu sve nesloge i sukobi. Neka prevlada ljubav i jedinstvo. Neka svi krenu naprijed pod vodstvom Svetoga Duha. Ako se Boji narod u potpunosti preda Njemu, On e im vratiti silu koju su izgubili zbog meusobnih podjela. Neka nam Bog svima pomogne da shvatimo kako je razdor slabost, a jedinstvo snaga. - Pismo 32, 1903. {1SM 85.2} Govorite s vjerom to god se pojavilo pred vama, nikada se nemojte obeshrabriti. Gospod nas ljubi i On e izvriti svoju Rije. Pokuajte u pacijentima potaknuti povjerenje u Boga. Pozovite ih na hrabrost. Govorite s nadom do samoga kraja. Ako moraju umrijeti, potaknite ih da to uine hvalei Gospoda. On vjeno ivi, i iako neki od Njegovih vjernih sljedbenika padnu kao rtve smrti, njihova djela e ih slijediti i pripast e im radosno buenje u zoru uskrsnua. {1SM 85.3} Nemojmo se obeshrabriti. Nemojmo govoriti sa sumnjom ve s vjerom, jer vjera je ono to donosi neogranienu silu. Ako se uhvatimo za tu silu, i ne pouzdajemo se u nau vlastitu, ljudsku snagu, vidjet emo Boje spasenje. - The Review and Herald, 30. prosinca 1909. {1SM 85.4}

53

8. SPREMNOST NA DAVANJE I RTVU


[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 3.] Onaj tko voli Boga iznad svega i svojeg blinjeg kao sebe samoga radit e potican stalnom spoznajom da ga promatra svijet, aneli i ljudi. Prihvaajui Boju volju kao svoju volju, on e u svom ivotu otkriti preobraavajuu silu Kristove milosti. Kristov primjer bit e mu vodstvo u svim ivotnim okolnostima. {1SM 86.1} Svaki pravi, samoportvovni radnik za Boga spreman je davati i rtvovati se za dobrobit drugih. Krist kae: Tko ljubi svoj ivot, izgubit e ga. A tko mrzi svoj ivot na ovome svijetu, sauvat e ga za ivot vjeni. (Ivan 12:25) Kroz revne, briljive napore da pomogne tamo gdje je pomo potrebna, istinski kranin pokazuje svoju ljubav prema Bogu i prema svojim blinjima. Moda e izgubiti svoj ivot tijekom te slube, ali kada Krist doe kako bi sebi sakupio svoje dragulje, ponovno e ga pronai. {1SM 86.2} Draga brao i sestre, nemojte troiti velike koliine vremena i novaca na sebe ne biste li izgledali bolje. Oni koji to ine prisiljeni su ostaviti nedovrenima mnoge stvari koje bi utjeile druge, grijui njihov umorni duh toplim sjajem. Svi mi moramo nauiti kako vjernije iskoritavati prilike da unesemo svjetlost i nadu u ivote drugih koje nam se tako esto pruaju. Kako emo iskoristiti te prilike ako su nae misli usredotoene na vlastito ja? Onaj tko je samome sebi na prvom mjestu proputa nebrojene prilike da uini ono to bi donijelo blagoslov i drugima i njemu. Dunost je Kristovog sluge, u svim okolnostima, zapitati se: to mogu uiniti kako bih pomogao drugima? Nakon to da sve od sebe, posljedice treba prepustiti Bogu. {1SM 86.3} elim ivjeti na takav nain kako bih u buduem ivotu mogla osjeati da sam tijekom ovog ivota dala sve od sebe. Bog se pobrinuo za sva zadovoljstva u kojima jednako mogu uivati i siromani i bogati zadovoljstvo koje se moe nai u njegovanju istoe misli i nesebinosti djelovanja, zadovoljstvo koje proistjee iz izgovaranja suosjeajnih rijei i vrenja ljubaznih djela. Iz onih koji obavljaju takvu slubu sja Kristova svjetlost koja obasjava ivote pomraene mnogim sjenama. {1SM 87.1} Kada ne govorimo istinu na jasan nain jedni drugima, obeaujemo Boga. Ali naa je dunost govoriti istinu u ljubavi, unosei njenost i suosjeanje u na glas. {1SM 87.2} Pred nama se nalaze opasnosti posljednjih dana. Oni koji ive kako bi ugaali i udovoljavali sebi, na sramotu su Gospodu. On ne moe raditi kroz njih jer oni Ga pogreno predstavljaju pred onima koji ne poznaju istinu. Ozbiljno pazite kako ne biste nerazumnim razbacivanjem sredstava koili djelo objavljivanja poruke upozorenja koje Bog eli da se izvri u svijetu koji je ogrezao u pokvarenost. Uite kako biti tedljivi i smanjiti vlastite trokove na najniu mogui mjeru. Potrebe Bojeg djela sa svih strana zahtijevaju pomo. Bog vidi kako njegujete oholost. Mogao bi nai za nuno liiti vas blagoslova koje ste, umjesto da ste ih umnoili, iskoristili za udovoljavanje sebinom ponosu... {1SM 87.3} Pomo u svakoj nevolji Oni koji rade u mjestima u kojima je djelo tek nedavno zapoeto esto e se susresti s potrebom za boljim prostorijama. Izgledat e kako njihov rad trpi zbog nedostatka tih prostorija, ali ne trebaju se brinuti. Neka cjelu stvar iznesu pred Gospoda u molitvi. Kada smo pokuavali izgraditi djelo u

54

novom podruju, esto smo dosegli granice naih sredstava. Povremeno se inilo da je daljnji napredak nemogu. No nastavili smo slati svoje molitve u nebeske dvorove, cijelo to vrijeme vjebajui samoodricanje, i Bog je uo i usliio nae molitve, poslavi nam sredstva koja su omoguila napredak djela. {1SM 87.4} Poloite svaku brigu pred noge Otkupitelja. Itite i primit ete. (Ivan 16:24) Radite, molite se i vjerujte svim srcem. Nemojte ekati dok se novac ne nalazi u vaim rukama prije nego ponete neto raditi. Poite u vjeri. Bog je izjavio da se zastava istine mora podignuti u mnogim mjestima. Uite vjerovati dok se molite Bogu za pomo. Prakticirajte samoodricanje; cijeli Kristov ivot na zemlji bio je pun samoodricanja. On je doao pokazati nam to mi moramo biti i initi kako bismo zadobili vjeni ivot. {1SM 88.1} Dajte sve od sebe, a potom ekajte, strpljivo, s nadom, radujui se, jer Boja obeanja ne mogu iznevjeriti. Neuspjeh dolazi zbog toga to mnogima koji bi mogli uloiti svoja sredstva u napredak Bojeg djela nedostaje vjere. to se dulje budu drali svojeg blaga, to e imati manje vjere. Oni grade zapreke i svojom neodlunou unazauju Boje djelo. {1SM 88.2} Draga moja brao radnici, budite odani, puni nade i odvani. Neka sve to pokuate bude uinjeno s vjerom. Kada date sve od sebe, Gospod e nagraditi vau vjernost. Crpite tjelesnu, umnu i duhovnu energiju s izvora koji daje ivot. Obeana nam je muevnost i enstvenost - posveena, oiena, uzviena, oplemenjena. Potrebna nam je vjera koja e nas osposobiti da gledamo Onoga koji je nevidljiv. Dok drite svoje pogled upravljen na Njega, bit ete ispunjeni dubokom ljubavlju za due za koje je On umro i primit ete snagu za nove napore. {1SM 88.3} Krist je naa jedina nada. Priite Bogu u ime Onoga koji je dao svoj ivot za svijet. Oslonite se na uinkovitost Njegove rtve. Pokaite da je Njegova ljubav i Njegova radost u vaoj dui i da je zbog toga vaa radost potpuna. Prestanite govoriti s nevjerovanjem. U Bogu se nalazi naa snaga. Puno se molite. Molitva je ivot due. Molitva vjere je oruje pomou kojeg se moemo oduprijeti svakom napadu neprijatelja. - Rukopis 24, 1904. {1SM 88.4}

55

9. ISPITAJTE SEBE
[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 12.] Same sebe ispitujte, jeste li u vjeri! Same sebe provjeravajte. (2. Korinanima 13:5) Pomno kritiki promatrajte narav, ud, misli, rijei, sklonosti, namjere i djela. Kako moemo razumno traiti stvari koje su nam potrebne ako prema Svetom pismu ne moemo dokazati da smo duhovno zdravi? {1SM 89.1} Mnogi u svom vjerskom ivotu stvaraju krivudave staze svojim nogama. Oni svoje molitve upuuju na nepromiljen, rastresen nain. Onaj tko je postavljen na odgovoran poloaj trebao bi imati na umu da sam od sebe nije u stanju uiniti ono to se od njega zahtijeva. Svakog dana trebao bi se podsjeati kako ga gleda svijet, aneli i ljudi. {1SM 89.2} Nitko ne bi trebao ekati da ga netko odnese u polje za rad i opskrbi ga skupocjenim sredstvima za initi dobro. Onaj koji slui treba se radosno prihvatiti svojeg posla, koliko god on bio ponizan, i gdje god bio postavljen. Krist, na primjer u svemu, bio je siromaan kako bi se mnogi mogli obogatiti kroz Njegovo siromatvo. {1SM 89.3} Oni ija su srca ispunjena Bojom milou i ljubavlju za svoje blinje koji propadaju, nai e prilike, neovisno o tome gdje se nalaze, da izgovore dobru rije u pravi trenutak onima koji su umorni. Krani trebaju raditi za svoga Gospodara u krotkosti i poniznosti, drei se vrsto svojeg potenja usred buke i metea ivota. {1SM 89.4} Bog poziva ljude da Mu slue u svakoj ivotnoj transakciji. Posao postaje zamka kada se Boji zakon ne uini zakonom svakodnevnog ivota. Osoba koja je na bilo koji nain vezana za Gospodarovo djelo mora pokazivati nepokolebljivo potenje. Jednako kao i u trenucima kada sa savijenim koljenima trai pomo s visine, Boja volja mora biti njegova volja i u svim poslovnim transakcijama. Uvijek pred sobom mora imati Gospoda, neprekidno prouavajui teme o kojima govori Sveta Rije. Na taj nain, iako ivi u okolnostima koje bi unizile osobu labavih naela, poboan i strogo poten ovjek uspijeva ouvati svoje kranstvo. {1SM 90.1} Svijet danas nije nita povoljniji za razvoj kranskog karaktera nego to je to bio u Noino doba. Tada je pokvarenost bila toliko iroko rasprostranjena da je Bog rekao: Ljude koje sam stvorio izbrisat u s lica zemlje - od ovjeka do zvijeri, puzavce i ptice u zraku - jer sam se pokajao to sam ih napravio. Ali je Noa naao milost u oima Jahvinim... Noa je bio ovjek pravedan i neporoan u svom vremenu. S Bogom je Noa hodio. (Postanak 6:7-9) Da, ak i usred pokvarenosti tog izopaenog vremena, Noa je bio na zadovoljstvo svojem Stvoritelju. {1SM 90.2} ivimo u posljednjim danima povijesti ove zemlje, u doba grijeha i pokvarenosti i, poput Noe, trebamo ivjeti tako da budemo na zadovoljstvo Bogu, odajui hvalu Onome koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu. (1. Petrova 2:9) U molitvi koju je Krist uputio svojem Ocu neposredno prije svojeg raspea, rekao je: Ne molim te da ih uzme sa svijeta, nego da ih ouva od Zloga. (Ivan 17:15) {1SM 90.3} Najuzvienija sluba Kada ljudi i ene oblikuju karakter koji Bog moe odobriti, kada dosegnu potpunost samoodricanja i samoportvovnosti, kada budu spremni za posljednju kunju, spremni da budu primljeni u Boju obitelj, kakvu e slubu najvie cijeniti Onaj koji je samog sebe dao kao

56

dragovoljnu rtvu za spas osuenog roda? Koje djelo e biti najomiljenije srcu beskonane ljubavi? Koje djelo e Ocu i Sinu pruiti najvee zadovoljstvo i radost? - Spaavanje dua koje propadaju. Krist je umro kako bi ljudima donio spasonosnu silu evanelja. Oni koji surauju s Njime u unaprjeivanju Njegova velikog pothvata milosti, radei svom snagom koju im je Bog dao ne bi li spasili one blizu i one daleko, sudjelovat e u Otkupiteljevoj radosti kada otkupljeno mnotvo stane oko Bojeg prijestolja. {1SM 90.4} Bog je svojim slugama povjerio sredstva i sposobnosti za izvrenje djela daleko veeg od onoga kome On danas svjedoi. {1SM 91.1} Oh, rekao je nebeski glasnik, Gospodnje ustanove uasno zaostaju za veliinom istina koje se ispunjavaju u sadanje vrijeme. Postoji zabrinjavajue pogreno poimanje zahtjeva koje namee dunost. Ledena atmosfera u kojoj vjernici zadovoljno ive zaustavlja samoportvovne pokrete koji bi se trebali odvijati kako bi se upozorio svijet i spasile due. {1SM 91.2} Sile tame rade estokim naporima, i godinu za godinom tisue ljudi iz svih rasa, nacija i jezika odlaze u vjenost neopomenuti i nespremni. Naa vjera mora biti neto puno odreenije, puno odlunije, puno vanije. {1SM 91.3} Upitaj moje ustanove i crkve: 'Vjerujete li Bojoj Rijei? Radite li uz samoodricanje i samoportvovnost? Vjerujete li da Boja Rije misli ono to govori? Vaa djela pokazuju da ne vjerujete. Kako ete se na Bojem sudu suoiti s nebrojenim milijunima koji odlaze u vjenost neopomenuti? {1SM 91.4} Hoe li biti drugog vremena milosti? Ne, ne! Najbolje je odmah se odrei te zablude. Sadanje vrijeme milosti sve je to emo dobiti. Shvaate li da se spasenje palih ljudskih bia mora osigurati u sadanjem ivotu, ili e biti zauvijek izgubljeni? {1SM 91.5} Nae odgovornosti Laodicejska poruka primjenljiva je na crkvu u dananje vrijeme. Vjerujete li toj poruci? Imate li srca koja su sposobna osjeati ili neprestano govorite: Bogati smo i obogatili smo se, i nita nam nije potrebno? Zar je ovom narodu uzalud dana ta objava vjene istine koja se treba odnijeti svim narodima na svijetu? Bog je izabrao narod i povjerio mu istinu ije su posljedice od vjene vanosti. Njima je dana svjetlost koja mora obasjati svijet. Je li Bog pogrijeio? Jesmo li mi uistinu Njegova odabrana orua? Jesmo li mi mukarci i ene koji trebaju pronijeti svijetu poruke iz etrnaestog poglavlja knjige Otkrivenje i objaviti poruku spasenja onima koji stoje na rubu propasti? Ponaamo li se kao da smo taj narod? {1SM 92.1} Glasnik je rekao jasnim i odlunim glasom: Pitam vas to to radite? O, kada biste samo razumjeli! O, kada biste mogli shvatiti vanost upozorenja i to to znai za vas i za svijet! Kada biste razumjeli, kada biste bili ispunjeni duhom Onoga koji je dao svoj ivot za ivot svijeta, suraivali biste s Njime, poduzimajui usrdne, samoportvovne napore da biste spasili grjenike. {1SM 92.2} Tko veli: Poznajem Ga, a zapovijedi Njegovih ne uva, laac je, u njemu nema istine. (1. Ivanova 2:4) Crkva mora doivjeti veliko buenje. Kada bismo samo znali, kada bismo razumjeli, kolikom bi brzinom duh poruke putovao s crkve na crkvu. Kako bi dragovoljno vjernici davali ono to posjeduju da bi poduprli Boje djelo. Bog nas poziva da se molimo i da na molitvi budemo budni. Oistite svoje domove od idola u obliku slika [vidi Odabrane poruke, knjiga II, stranice 317320 za potpuniju raspravu o slikanju. - Urednitvo.] koji su progutali novac koji se trebao uliti u Gospodnju riznicu. Svjetlost se mora pronositi poput upaljene svjetiljke. Oni koji nose poruku svijetu trebaju revno traiti Gospoda kako bi se na njih mogao obilno spustiti Njegov Sveti Duh.

57

Nemate vremena za gubljenje. Molite se za Boju silu kako biste mogli uspjeno raditi za one koji su blizu i one koji su daleko. {1SM 92.3} Upozorenja koja se trebaju uputiti Moramo imati istinsku vjeru. U ovom trenutku jedva shvaamo stvarnost istine. Samo napola vjerujemo Bojoj Rijei. ovjek e postupati u skladu s mjerom vjere koju posjeduje. Usprkos tome to se znaci vremena ispunjavaju diljem svijeta, vjera u Gospodnji dolazak poela je slabiti. Moraju se uputiti jasna, odreena i sigurna upozorenja. Strahujui za vlastite due, moramo shvatiti propisane uvjete u skladu s kojima trebamo raditi na naem spasenju, imajui na umu da je Bog Onaj koji radi u nama te stvara i volju i sposobnost da inimo ono to Mu je ugodno. {1SM 93.1} Nije dovoljno da samo plutamo kamo nas nosi struja, voeni tradicijama i pogrenim pretpostavkama. Mi smo nazvani Bojim suradnicima. Dakle, ustanimo i svijetlimo! Ne smijemo gubiti vrijeme u sukobima. Oni koji posjeduju spoznaju istine kakva je ona u Isusu moraju sada postati jedno u srcu i namjerama. Sve se razlike moraju ukloniti. lanovi crkve moraju ujedinjeno raditi pod vodstvom uzviene Glave crkve. {1SM 93.2} Neka oni koji imaju spoznaju istine ustanu i zasvijetle. Vii iz sveg grla, ne susprei se! Glas svoj poput roga podigni. (Izaija 58:1) Nemojte vie izobliavati istinu. Neka dua zavapi za ivim Bogom. Nemojte se oslanjati na ovjeka kome je ivotni dah u njegovim nosnicama. Utjeitelj e vam prii ako Mu otvorite vrata. Imajui dakle Velikog sveenika koji prodrije kroz nebesa - Isusa, Sina Bojega - vrsto se drimo vjere. Ta nemamo takva Velikog sveenika koji ne bi mogao biti supatnik u naim slabostima, nego poput nas iskuavana svime, osim grijehom. Pristupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti da primimo milosre i milost naemo za pomo u pravi as. (Hebrejima 4:14-16) - Rukopis 51, 1901. {1SM 93.3}

58

10. DOBRI ANELI MONIJI SU OD ZLIH ANELA


[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 15.] Jasno je reeno da sotona radi u djeci nepokornosti, imajui ne samo pristup njihovim umovima, ve i djelujui preko njihova utjecaja, svjesnog i nesvjesnog, na privlaenju drugih u istu nepokornost. Ako zli aneli imaju takvu silu nad ovjejom djecom u njihovoj neposlunosti, koliko vei silu imaju dobri aneli nad onima koji tee biti posluni. Kada poloimo svoje povjerenje u Isusa Krista, radei na pravednosti kroz poslunost, Boji aneli rade u naim srcima na pravednosti... {1SM 94.1} Aneli su se spustili i sluili naem Gospodu u pustinji iskuenja. Nebeski aneli bili su uz Njega sve vrijeme tijekom kojeg je bio izloen napadima sotonskih orua. Ti napadi bili su ozbiljniji od bilo kojih kroz koje je ijedan ovjek ikada morao proi. U tom sukobu, Krist nije koristio ak ni vlastite rijei. Oslanjao se na Pisano je. (Matej 4:4) U toj borbi Kristova ljudska priroda trpjela je na nain koji nitko od nas nikada nee shvatiti. Knez ivota i knez tame suelili su se u uasnom sukobu, ali sotona nije mogao zadobiti ni najmanju prednost u rijeima ili postupcima. To su bila prava iskuenja, a ne gluma. Krist je iskuan trpio. (Hebrejima 2:18) Nebeski aneli tom su se prilikom nalazili na tom mjestu i drali zastavu uzdignutu visoko, kako sotona ne bi mogao prekoraiti granice svojih ovlasti i nadjaati Kristovu ljudsku prirodu. {1SM 94.2} U svojem posljednjem iskuenju sotona je pred Krista iznio mogunost zadobivanja cijelog svijeta, sa svom njegovom slavom, kada bi se On samo poklonio pred onim koji je tvrdio da je poslan od Boga. Krist je tada morao izgovoriti svoju zapovijed. Morao je pokazati vlast nad svim sotoninim oruima. Nebesko je bljesnulo kroz ljudsko i sotona je bio otjeran prije nego to je mogao uiniti ita drugo. Odlazi, sotono, rekao je Krist, Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj, i Njemu jedinom slui. (Matej 4:10). {1SM 95.1} To je bilo dovoljno. Sotona nije mogao ii dalje. Aneli su se pobrinuli za Spasitelja. Aneli su Mu donijeli hranu. Ni jedan ljudski um ne moe shvatiti ozbiljnost tog sukoba. Na kocki je bila dobrobit cijelog ljudskog roda, pa i samoga Krista. Jedno Kristovo priznanje, jedna rije ustupka, i sotona bi prisvojio vlast nad svijetom; i on, knez sila tame, pretpostavljao je da e zapoeti svoju vladavinu. Pred Kristom se pojavio aneo s neba jer sukob je zavrio. Ljudska snaga bila je spremna pokleknuti. Ali sve nebo pjevalo je pjesmu vjene pobjede. {1SM 95.2} Ljudska obitelj ima na raspolaganju svu pomo koju je Krist imao u svojim sukobima sa sotonom. Ne moraju biti nadvladani. Mogu biti vie od pobjednika kroz Onoga koji ih je ljubio i dao svoj ivot za njih. Jer kupljeni ste otkupninom. (1. Korinanima 6:20) I kakva li je to otkupnina bila! Boji Sin u svojem ljudskom obliju borio se s istim estokim, naizgled neodoljivim iskuenjima koja napadaju ljude - iskuenjem poputanja apetitu, drskog zalaenja kamo ih Bog nije poveo te oboavanja boga ovog svijeta, iskuenjem da rtvuju vjeno blaenstvo za oparavajua zadovoljstva ovog ivota. Svatko e biti iskuan, ali Rije izjavljuje da neemo biti kuani vie nego to smo u stanju podnijeti. Moemo se oduprijeti i pobijediti prepredenog neprijatelja. {1SM 95.3} Nebo koje treba zadobiti Pred svakom duom nalazi se nebo koje treba zadobiti i pakao koji treba izbjei. Sva aneoska bia spremna su priskoiti u pomo dui koja se ispituje i iskuava. On, Sin beskonanog Boga, zbog

59

nas je izdrao ispite i kunje. Kri Golgote ivo stoji pred svakom duom. Kada se sluajevi sviju iznesu na sud, i kada izgubljeni budu izrueni na muke zbog svojeg prijezira prema Bogu i njihova omalovaavanja Njegove asti kroz svoju nepokornost, nitko nee imati ispriku jer nitko nije bio prisiljen na propast. Ostavljen im je izbor koga e izabrati kao svoga kneza: Krista ili sotonu. Svaki ovjek moe primiti u velikim iskuenjima svu pomo koju je Krist primio. Kri stoji kao zavjet da nitko ne mora biti izgubljen, da je za svaku duu osigurana obilna pomo. Moemo nadvladati sotonska bia, ili se moemo udruiti sa silama koje tee raditi nasuprot Bojem djelu na ovom svijetu... {1SM 96.1} Imamo Branitelja koji se zauzima za nas. Sveti Duh neprekidno je zaposlen promatranjem naih postupaka. Sada nam je potrebno otro opaanje kako bismo vlastitom primijenjenom pobonou mogli predstaviti istinu kao to je ona u Isusu. Aneoska bia su glasnici s neba koji se doslovno uzdiu i sputaju, odravajui stalnu vezu zemlje s nebom. Ti aneoski vjesnici promatraju sva naa djela. Spremni su pomoi svima u njihovim slabostima, titei ih od svake moralne i tjelesne opasnosti u skladu s Bojom providnou. Kada god se dua pokori omekavajuem, ublaujuem utjecaju Bojeg Duha kao rezultat djelovanja tih anela, u nebu vlada radost; i sam Gospod raduje se uz pjesmu. {1SM 96.2} Ljudi sebi prisvajaju daleko previe slave. Djelovanje nebeskih bia, koja surauju s ljudskim biima u skladu s Bojim planom, ono je to donosi rezultat u obliku obraenja i posveenja ljudskog karaktera. Mi ne moemo vidjeti niti bismo mogli izdrati slavu aneoskog djelovanja kad njihova slava ne bi bila zastrta zbog milosti prema slabosti nae ljudske prirode. Sjaj nebeske slave, na nain kako se oituje u anelima svjetlosti, unitio bi zemaljske smrtnike. Aneli djeluju na um ljudi im se ti umovi povjere njihovoj brizi; oni u umu osvjeavaju dragocjena sjeanja kao to su to uinili i sa enama ispred grobnice. {1SM 96.3} Stvoreno bie koristi se u nebeskom organiziranom planu za obnavljanje nae prirode, radei u djeci nepokornosti na stvaranju pokornosti Bogu. Zatita nebeskih vojska dana je svima koji su voljni raditi u skladu s Boanskim putovima i slijediti Njegove planove. U revnoj, pokajnikoj molitvi moemo na svoju stranu prizvati nebeske pomagae. Nevidljive vojske svjetlosti i sile radit e s poniznima, krotkima i skruenima. - Pismo 116,1899. {1SM 97.1} Aneli trae suradnju Sotona koristi ljudska bia kako bi podjarmio duu pod silu iskuenja, ali Boji aneli trae ljudska bia s kojima bi mogli suraivati na spaavanju onih koji su kuani. Aneli trae one koji su voljni raditi na Kristov nain, koji e biti pokrenuti svijeu da pripadaju Kristu. Trae one koji osjeaju da su oni koji padnu u iskuenje, bilo veliki ili mali, osobe za koje je potrebno uloiti poseban trud te da Krist gleda na one koje se zaobilazi, koji su zanemarivani, ranjeni i povrijeeni od strane neprijatelja i nalaze se na rubu smrti, i oaloen je bezosjeajnou ljudi koji odbijaju primijeniti vjeru koja radi kroz ljubav, koja e oistiti duu. {1SM 97.2} Boji aneli radit e s onima, kroz one i preko onih koji su spremni suraivati s nebeskim biima na spaavanju due od smrti i pokrivanju mnotva grijeha, to e ih navesti da preispitaju sami sebe kako i oni ne bi bili iskuani. {1SM 97.3} Lijenik je potreban bolesnima, a ne onima koji su zdravi. Kada ulaete trud u one kojima to nije potrebno, a zanemarujete upravo one kojima bi vae rijei i djela mogla donijeti blagoslov, stvarate karakter koji nije nalik Kristovom. - Pismo 70, 1894. {1SM 97.4}

60

11. KOLIKO SMO VRIJEDNI?


[Dio propovijedi u crkvi sanatorija St. Helena, 23. sijenja 1904., objavljen u Notebook leaflets, Crkva, br. 7.] Gospod eli da svatko od nas bude odluno revan. Ne moemo si priutiti pogreke u duhovnim pitanjima. Pitanje od ivotne vanosti koje nam se postavlja glasi: to trebam initi da budem spaen, vjeno spaen? to trebam initi kako bih mogao naslijediti vjeni ivot -ivot koji se po trajanju moe usporediti s Bojim ivotom? To je pitanje koje svatko od nas mora paljivo razmotriti... {1SM 98.1} Dok ivimo na ovom svijetu, trebamo biti Boji pomagai. Pavao je izjavio: Jer Boji smo suradnici: Boja ste njiva, Boja graevina. (1. Korinanima 3:9) Moramo u potpunosti suraivati s Bogom u svim namjerama koje On eli izvriti. Ispunjavamo li svrhu koju nam je dodijelio vjeni Bog? Traimo li svakodnevno Kristov um i trudimo li se initi Njegovu volju u rijeima i djelima? {1SM 98.2} U kakvom li se stanju nalazi ljudski rod danas! Jeste li ikad prije vidjeli takvo doba zbrke nasilja, ubojstava, kraa i svih drugih vrsta zloina? U ovo doba, koje je stajalite svakog od nas? {1SM 98.3} U pedeset osmom poglavlju knjige proroka Izaije itali smo o onima koji poste da se prepirete i svaate i da pesnicom bijete siromahe te nauili da Bog nee prihvatiti takav post. Ne postite vie kao danas, On izjavljuje, i ut e vam se glas u visini. (Izaija 58:4) {1SM 98.4} Zar je meni takav post po volji u dan kad se ovjek trapi? Sputati kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se kostrijet i pepeo, hoe li to zvati postom i danom ugodnim Jahvi? {1SM 99.1} Ovo je post koji mi je po volji, rije je Jahve Gospoda: Kidati okove nepravedne, razvezivat' spone jarmene, putati na slobodu potlaene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskunike, odjenuti onog koga vidi gola i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi. (Izaija 58:5-7) {1SM 99.2} Nagrada Tad [nakon to izvre ta nuna djela milosti] e sinut' poput zori tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje brzo procvasti. Pred tobom e ii tvoja pravda, a Slava Jahvina bit e ti zalaznicom. (Izaija 58:8) {1SM 99.3} Trebamo sprovesti u ivot naredbe zakona te na taj nain drati pravednost pred svojim oima; nagrada e biti Boja slava. Svjetlost Kristove pravednosti ii e ispred nas kao straa, a Gospodnja slava uvat e nae zaelje. Zahvaljujmo Bogu na tom jamstvu. Neprekidno stojmo na poloaju gdje nam Gospod Bog nebeski moe biti naklonjen. Mogunost da budemo povezani s Bogom - da budemo Njegovi pomonici - trebamo smatrati svojom prednou. {1SM 99.4} U Bojem velikom planu za otkupljenje izgubljenog ljudskog roda, On je uinio nunim koritenje ljudskih bia kao svojih pomonika. Ti pomonici su nuni kako bi dopro do ljudskog roda. Bog mora imati suradnju onih koji e biti aktivni, brzi na opaanju prilika, brzi u i raspoznavanju stvari koje treba uiniti kako bi se pomoglo njihovim blinjima. {1SM 99.5} Krist je dao svoj ivot za grjene mukarce i ene. On eli spasiti ljudski rod iz ivota prijestupa u ivot poslunosti i pravednosti; onima koji Ga prihvate kao svog Spasitelja, On nudi najbogatiju

61

nagradu koju Nebo moe dati - batinu vjenog ivota... {1SM 100.1} O, kad bismo samo mogli potpunije shvatiti bezgraninu cijenu koja je plaena za nae otkupljenje! Pavao kae: Kupljeni ste otkupninom (1. Korinanima 6:20), i to je istina, jer cijena koja je plaena nije nita manja od ivota Bojeg jedinoroenog Sina. Svi trebamo razmisliti o tome. Moemo odbiti pozive koje nam Krist upuuje; moemo zanemariti Njegovu ponudu oprosta i pomirenja, ali jo uvijek ostaje injenica da je svatko od nas kupljen otkupninom, dragocjenom krvlju Bojeg Sina. Stoga, Promotrite Njega. (Hebrejima 12:3) {1SM 100.2} Plaeni ste skupo. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem (1. Korinanima 6:20) Ono to moda smatrate svojim, pripada Bogu. On vas je kupio uz beskrajnu cijenu. Va um pripada Njemu. Kakvo pravo ima bilo tko zloupotrebljavati tijelo koje ne pripada njemu, ve Gospodu Isusu Kristu? Kakvo zadovoljstvo itko moe crpiti iz postupnog umanjivanja snaga tijela i uma bilo kojim oblikom sebinog poputanja prohtjevima? {1SM 100.3} Bog je svakom ljudskom biu podario mozak. On eli da se on upotrijebi na Njegovu slavu. Pomou njega ovjek je u stanju suraivati s Bogom u nastojanjima spaavanja blinjih koji propadaju. Nitko od nas nema previe umne snage ili sposobnosti zakljuivanja. Trebamo obrazovati i vjebati svaku sposobnost uma i tijela - ljudskog mehanizma kojeg je Krist kupio - kako bismo ih mogli iskoristiti na najbolji mogui nain. Trebamo uiniti sve to je u naoj moi da ojaamo te sposobnosti; Bog eli da postajemo sve uinkovitiji Njegovi suradnici. {1SM 100.4} O onima koji vjerno vre svoj dio posla reeno je: Boji smo suradnici. (1. Korinanima 3:9) Odvojen od boanske pomoi, ovjek moe uiniti vrlo malo, ali nebeski Otac i Njegov Sin spremni su raditi kroz svakoga tko se u potpunosti posveti na rtveniku slube. Svaka dua koju vidim u stanju je suraivati s Bogom i raditi za Njega na prihvatljiv nain. Gospod eli da svi stupimo u Njegove redove. Svakom ovjeku dodijeljen je njegov posao, u skladu sa sposobnostima koje posjeduje... {1SM 100.5} Osobno iskustvo Kada sam imala sedamnaest godina, dok su svi moji prijatelji mislili da u biti doivotni invalid zbog ozbiljne nesree koju sam doivjela u djetinjstvu, doao mi je nebeski posjetitelj i obratio mi se rijeima: Imam poruku koju treba pronijeti. Pomislila sam: Mora da je negdje dolo do velike pogreke. Ponovo su izgovorene rijei: Imam poruku koju mora pronijeti. Zapii za narod ono to u ti dati. Do tog trenutka moja drhtea ruka nije bila u stanju napisati ni retka. Odgovorila sam: Ne mogu to uiniti; ne mogu to uiniti. Pii! Pii!, bile su ponovo izgovorene rijei. Uzela sam olovku i papir i poela sam pisati; koliko sam napisala od toga dana, nemogue je procijeniti. Bog je bio taj koji mi je dao snagu i silu. {1SM 101.1} Od tog vremena knjige koje sam napisala objavljene su na mnogo, mnogo jezika i dosegle su sve krajeve zemlje. Upravo nedavno primila sam vijest da je njemaka kraljica radosno primila primjerak jedne od mojih knjiga te da je napisala ljubazno pismo u kojem izraava svoju zahvalnost na njoj. Neka sva slava pripadne Gospodu. {1SM 101.2} Sami od sebe ne moemo uiniti nita dobroga. Ali naa je prednost uspostaviti uzvieni odnos s Bogom i odluiti da emo uz Njegovu pomo obaviti svoj dio u poboljanju ovog djela. Boja slava otkrit e se u ivotu onih koji ponizno ali nepokolebljivo sprovode tu odluku u ivot. To mi je poznato iz vlastitog iskustva. Sama nisam posjedovala nikakvu silu. Shvatila sam da se svojom bespomonom duom moram osloniti na Isusa Krista; kao ishod toga, te molitve i vjerovanja, Boje spasenje ilo je preda mnom, a Gospodnja slava ga je slijedila. {1SM 101.3}

62

Ono to znam govorim vam kako biste se ohrabrili i utjeili. Neka svatko od nas uspostavi ispravan odnos s Bogom. Kakvo se zadovoljstvo moe nai u dranju koraka s obiajima ovoga svijeta? Trebate izvriti uzvieniji posao. Oblikujte svoje karaktere. Iskoristite svaku sposobnost, svaki ivac, svaki mii, svaku misao i svako djelo na slavu Bogu. Tada ete, kao nikada prije, vidjeti kako pred vama ide Boje spasenje. {1SM 101.4} Ne postoji nita na to bih se mogla poaliti. Gospod me nikada nije iznevjerio. Poloila sam svog supruga u grob prije dvadeset dvije godine; nekoliko godina nakon toga, kada je donesena odluka da se u Australiju mora zaputiti jo misionara kako bi se udruili s nekolicinom ve poslanih, sami smo krenuli tamo kako bismo ojaali ruke nae brae i utvrdili djelo na pravim temeljima u tom novom sreditu. Tamo smo obavili mnogo pionirskog posla. {1SM 102.1} Pomo u osnivanju kole Uvidjeli smo veliku potrebu za kolom u kojoj bi se daroviti mladii i djevojke mogli obuavati za slubu Gospodaru; zaputili smo se izravno u ume New South Walesa, kupili petnaest jutara zemljita i tamo osnovali kolu, daleko od gradova... {1SM 102.2} Prije tri godine vratili smo se u Ameriku. Drugi su poslani u Australiju da zauzmu naa mjesta. Djelo je nastavilo rasti; svaki napor bio je popraen obilnim uspjehom. eljela bih da moete proitati pisma koja nam pristiu. Bez sumnje ste uli za stranu suu koja je uzrokovala glad u toliko mnogo mjesta u Australiji tijekom protekle dvije godine. Umrlo je stotine tisua ovaca, stoke i konja. U svim kolonijama, a posebice u Queenslandu, dolo je do velikih patnja i financijskih gubitaka. {1SM 102.3} Ali mjesto koje smo odabrali za nau kolu imalo je dovoljno padalina za dobru ispau i obilnu etvu; tovie, na dravnim sastancima i u novinama velikih gradova o njemu se govorilo kao o Jedinom zelenom mjestu u cijelom New South Walesu. {1SM 102.4} Nije li to nevjerojatno? Nije li nas Gospod blagoslovio? Iz jednog od izvjetaja koji smo primili saznali smo da je na kolskom imanju prole godine proizvedeno preko tri tisue kilograma meda najbolje kvalitete. Uzgojene su velike koliine povra, a prodaja vika bila je izvor znatnog prihoda za kolu. Sve to veoma nas ohrabruje jer smo odabrali divlje zemljite i pomogli dovesti ga u njegovo trenutno plodno stanje. Gospodu pripisujemo svu slavu. {1SM 102.5} U svakoj zemlji i u svakoj zajednici postoji mnogo prilika za korisnu slubu. ak i u onim ravnicama u kojima sada ivimo postoje obitelji kojima je potrebna pomo duhovne prirode. Potraite takve osobe. Iskoristite vae talente i sposobnosti kako biste im pomogli. Najprije se predajte Gospodaru; tada e On raditi s vama. On svakom ovjeku daje njegov posao. {1SM 103.1} Bogati li se sestra White? Ponekad se govori kako se pokuavam obogatiti. Neki su nam pisali postavljajui pitanje: Posjeduje li gospoa White milijune dolara? Drago mi je to mogu odgovoriti: Ne! Na ovom svijetu ne posjedujem ni jedno mjesto koje je bez duga. Zato? - Zato to vidim toliko misionarskog posla kojeg treba obaviti. Zar bih u takvim okolnostima mogla gomilati novac? - Uistinu, ne! Ja dobivam honorar od prodaje mojih knjiga, ali on je gotovo u potpunosti potroen na misionarski rad. {1SM 103.2} Voditelj jedne od naih izdavakih kua u dalekoj stranoj zemlji, nakon to je nedavno uo od drugih da su mi potrebna financijska sredstva, poslao mi je ek na pet stotina dolara; u pismu koje je dolo uz novac, rekao je da zauzvrat za tisue i tisue dolara honorara koje sam prepustila njihovu

63

misionarskom polju za prijevod i distribuciju novih knjiga te za podrku misionarskih poduhvata, priloenih pet stotina dolara smatraju vrlo malim znakom njihove zahvalnosti. To su mi poslali jer su eljeli pomoi mi u vrijeme mojih posebnih potreba, ali do sada sam davala za podrku Bojeg djela u stranim zemljama sve honorare koje sam dobivala od prodaje mojih knjiga na stranim jezicima u Europi; i namjeravam vratiti tih pet stotina dolara im se uspijem osloboditi duga. (1SM 103.3} Kako bih proslavila Boga, ispriat u vam kako mi je prije otprilike etiri godine dao sposobnost da zavrim pisanje knjige o Isusovim prispodobama, a tada mi je u srce stavio zamisao o davanju te knjige za napredak naeg vjerskog odgojnog djela. {1SM 103.4} U to vrijeme neke od naih veih centara za obuku i sveuilita bili su u velikim dugovima, ali pomou napora naih ljudi na prodaji te knjige i ulaganjem ukupnog dobitka u ponitavanje tih dugova, ve se sakupilo i platilo preko dvjesto tisua dolara, a djelo i dalje napreduje. Uspjeh tog plana za mene je bio izvor velikog zadovoljstva. Sada radim na dovretku drage knjige koja e se na slian nain iskoristiti za druge pothvate. {1SM 104.1} Ali financijski dobitak nije ono to me najvie ohrabruje. Volim razmiljati o tome kako kruenje tih knjiga dovodi mnoge due istini. Ta pomisao uistinu raduje moje srce. Nemam vremena za sjedenje i tugovanje. Nastavljam sa svojim poslom, i neprekidno nastavljam pisati, pisati, pisati. Rano ujutro, kada ostali jo spavaju, ja sam obino budna i piem. {1SM 104.2} ak me ni nevolja nije navela da prestanem pisati. Nedugo nakon to sam otputovala za Australiju, pogodila me bolest. Zbog vlage koja je vladala u kuama, pretrpjela sam napad upalnog reumatizma koji me je oborio u krevet jedanaest mjeseci. Bilo je trenutaka kada sam bila u agoniji od bolova. Mogla sam spavati u jednom poloaju samo oko dva sata, a tada su me morali premjestiti kako bih mogla leati u drugom poloaju. Moj gumeni zrani madrac bio mi je od vrlo male pomoi i prolazila sam kroz razdoblja vrlo velikih patnja. {1SM 104.3} Ali usprkos tome, nisam prestala sa svojim radom. Moja desna ruka, od lakta do vraka prstiju, bila je slobodna od boli; ostatak ruke, cijelu lijevu ruku i oba ramena nisam mogla pomicati vlastitom voljom. Napravljen je okvir za podupiranje i uz pomo toga bila sam u stanju pisati. Tijekom tih jedanaest mjeseci napisala sam dvije tisue i pet stotina stranica koje sam poslala preko irokih voda Tihog oceana kako bi bile objavljene u Americi. {1SM 104.4} Osjeam toliku zahvalnost prema Gospodu zbog toga to me nikada nije razoarao; to mi daje snagu i milost. Kada sam stajala kraj svog umirueg supruga, stavila sam svoju ruku u njegovu i upitala: Zna li tko sam, muu moj? On je klimnuo glavom. Rekla sam: Tijekom svih ovih godina dopustila sam ti da na sebi nosi poslovne odgovornosti i bude voa u novim pothvatima. Sada ti obeavam da u i sama biti pionir. Dodala sam: Ako razumije to sam rekla, stisni mi ruku malo snanije. To je i uinio, jer nije mogao govoriti. {1SM 104.5} Nakon to je moj suprug bio poloen u grob, njegovi prijatelji mislili su kao spomenik postaviti slomljenu osovinu. Nikada!, rekla sam, nikada! On sam radio je posao tri ovjeka. Nikada se iznad njegova groba nee postaviti slomljeni spomenik!... {1SM 105.1} Bog mi je pomogao. Danas proslavljam Njegovo ime u prisutnosti Njegova naroda. Provela sam gotovo deset godina u Australiji. Tamo je izvreno predivno djelo, ali moglo se uiniti i vie od dvostruko toliko da smo imali ljude i sredstva koja smo trebali imati. Neovisno o tome, zahvaljujemo Bogu na Njegovoj neprekidnoj prisutnosti, i za ono to sada moemo vidjeti u tom polju kao rezultat uloenih napora. Rukopis 8, 1904. {1SM 105.2}

64

Revna, neumorna aktivnost U naim velikim gradovima trebali bi se odravati sastanci u kampovima. Ako govornici budu paljivi u svim svojim rijeima, istina koja e se objavljivati u sili Duha doprijet e do srca ljudi. Kristova ljubav prihvaena u srce odagnat e ljubav prema grijehu. Ljubav i dobronamjernost koji su se oitovali u Kristovu ivotu trebaju se pokazati i u ivotu onih koji rade za Njega. Revna i neumorna aktivnost koja je obiljeila Njegov ivot treba biti obiljeje i njihovih ivota. Kranski karakter treba biti preslika Kristova karaktera. {1SM 105.3} Nemojmo nikada zaboraviti da nismo svoji, ve da smo kupljeni otkupninom. Na nae sposobnosti trebamo gledati kao na sveti zalog koji moramo iskoristiti na slavu Bogu i na dobro naih blinjih. Mi smo dio Kristova kria. Trebamo se truditi, arkom i neumornom vjernou, spasiti izgubljene. - Rukopis 6, 1902. {1SM 105.4}

65

12. ANELI SU ZAPANJENI


[Objavljeno u Notebook leaflets, Metode, br. 11.] Aneli su zapanjeni kad vide kako olako i ravnoduno ljudi doivljavaju istine koje znae toliko mnogo za grjenika, te nastavljaju biti dragovoljni podanici u ropstvu sotone i grijeha, kada je nebeska osoba, Boji Sin, toliko pretrpio za njih. Kad bismo samo njegovali naviku razmiljanja o samoodricanju i samoportvovnosti u Kristovu ivotu, dok ne steknemo duboko razumijevanje ozbiljne prirode grijeha i zamrzimo ga kao to to neto tako zlo i zasluuje. {1SM 106.1} Neka um spozna zahvalnost zbog toga to je Otac, kroz Isusa Krista, vjeran ispuniti obeanje o oprostu svih grijeha. Njegova milost i Njegova ljubav vjeno su jamstvo dok gledamo na Krista podignutog na kriu Golgote. Hoe li svatko od nas pojedinano biti zahvalan, u onoj mjeri u kojoj smo u mogunosti razumjeti istinu, zbog toga to nas Bog Jahve ljubi i oprata nam ako vjerujemo u Isusa i ljubimo Ga? {1SM 106.2} Kakva je to slavna istina! Bog eka kako bi oprostio svima koji Mu pristupe u pokajanju. Propovijedajte to! Uzdignite Isusa visoko kako bi Ga ljudi mogli promatrati... {1SM 106.3} idovi su u prinaanim rtvama vidjeli simbol Krista ija je krv prolivena za spasenje svijeta. Svi ti prinosi trebali su predstavljati Krista i u njihova srca utisnuti veliku istinu da samo krv Isusa Krista isti od svih grijeha, te da bez prolijevanja krvi nema oprotenja za grijeh. Neki se pitaju zato je Bog zahtijevao toliko rtvovanja i naloio prinoenje tako mnogo rtava u krvi u sklopu idovskog sustava. {1SM 106.4} Svaka umirua rtva bila je simbol Krista ija je pouka bila utisnuta u um i srce u sklopu najsveanijeg, najsvetijeg obreda, te koju su tumaili sveenici. Sam Bog izriito je osmislio sustav rtvovanja kako bi ljude nauio tu veliku i znaajnu istinu: da oprost grijeha dolazi iskljuivo kroz Kristovu krv. {1SM 107.1} Ta velianstvena istina koja spaava esto se ponavlja pred uima kako vjernika, tako i nevjernika, a aneli ipak s nevjericom promatraju ravnodunost ljudi za koje te istine imaju toliko znaenje. Koliko je malo dokaza da crkva osjea silu predivnog plana iskupljenja. Koliko je malo onih koji tu istinu - da samo kroz vjeru u krv Isusa Krista koja isti moe postojati oprost svih grijeha koji se poput gube dre za ljudska bia - pretvaraju u ivu stvarnost. {1SM 107.2} Na kakve li bi duboke misli to trebalo potaknuti svaki um! On nije trebao patiti kako bi iskupio sebe. Dubina Njegove patnje bila je razmjerna dostojanstvu Njegove osobe i Njegovu bezgrjenom, uzvienom karakteru. - Pismo 43, 1892. {1SM 107.3} Nedosljedno pokajanje Evo, na vratima stojim i kucam; poslua li tko glas Moj i otvori Mi vrata, unii u k njemu i veerati s njim i on sa Mnom. Pobjednika u posjesti sa sobom na prijestolje svoje, kao to i Ja, pobijedivi, sjedoh s Ocem svojim na prijestolje Njegovo. (Otkrivenje 3:20, 21) {1SM 107.4} Neki bi mogli pitati: Zato nam se ova poruka tako neprestano ponavlja? Zato to se ne kajete temeljito. Ne ivite u Kristu niti Krist ivi u vama. Kada izbacite jednog idola iz due, sotona ima spremnog drugog da zauzme njegovo mjesto. Ako se ne posvetite Kristu u potpunosti i ne ivite u jedinstvu s Njime, ako Ga ne postavite za svojeg Savjetnika, uvidjet ete da vae srce, prijemljivo za sugestije, lako skree sa slube Bogu na put slube samome sebi. {1SM 107.5}

66

S vremena na vrijeme moda osjeate elju za pokajanjem. Ali ako se ne reformirate odluno i sprovedete u djelo istine koje ste nauili, ako nemate aktivnu i uinkovitu vjeru, vjeru ija snaga neprekidno raste, vae pokajanje nalik je na jutarnju rosu. Ono dui nee donijeti trajno olakanje. Pokajanje koje je posljedica nedosljednih navala osjeaja i samo predstavlja neto zbog ega se treba pokajati, jer ono je varljivo. Intenzivni nalet osjeaja, koji u vama ne donosi mirne plodove pravednosti, ostavlja vas u gorem stanju nego to se bili prije. {1SM 108.1} Svakog dana kua e vam biti za petama s nekom novom, prihvatljivom isprikom za sluenje i udovoljavanje samome sebi, i vi ete se vratiti svojim starim navikama, zanemarujui djelo slube Bogu koje bi vam donijelo nadu, utjehu i sigurnost. {1SM 108.2} Bog poziva na dragovoljnu slubu slubu potaknutu ljubavlju prema Isusu koja ivi u srcu. Bog nikada nije zadovoljan polovinom, sebinom slubom. On zahtijeva cijelo srce, nepodijeljene osjeaje i potpunu vjeru i pouzdanje u Njegovu mo da spasi od grijeha... {1SM 108.3} Bog e uvaavati i podrati svaku iskrenu, ozbiljnu duu koja tei za tim da hodi pred Njime u savrenosti Kristove milosti. Gospod Isus nikada nee ostaviti ni napustiti ni jednu poniznu, uplaenu duu. Hoemo li vjerovati da Bog radi u naim srcima? Da e nas, ako Mu to dopustimo, uiniti istima i svetima, osposobljavajui nas svojom obilnom milou da budemo Njegovi suradnici? Moemo li otrim, posveenim zapaanjem cijeniti snagu Bojih obeanja i primijeniti ih na sebe, ne zato to smo dostojni, ve zato to je Krist dostojan; ne zato to smo pravedni, ve zato to se ivom vjerom pozivamo na Kristovu pravednost u nau korist? -Rukopis 125, 1901. {1SM 108.4}

67

13. VANOST PRIMANJA SVETOGA DUHA


Tijekom noi prve subote sastanka u Newcastleu izgledalo mi je kao da sam na sastanku te iznosim nunost i vanost primanja Duha. To je bio teret mog rada otvaranje naih srca pred Svetim Duhom. Jednom prilikom Isus je rekao uenicima: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi. Njihovo ogranieno razumijevanje sputavalo Ga je. Nije pred njima mogao otkriti istine koje im je udio pokazati; dok su njihova srca bila zatvorena za te istine, Njegovo iznoenje tih istina bilo bi uzaludan posao. Morali su primiti Duha prije nego to budu u stanju u potpunosti razumjeti Kristove pouke. Branitelj - Duh Sveti, rekao je Krist, koga e Otac poslati u Moje ime, pouavat e vas o svemu i dozivati vam u pamet sve to vam Ja rekoh. {1SM 109.1} U mojem snu, pred vratima vane zgrade stajao je straar koji je svakoga tko je elio ui pitao: Jesi li primio Svetoga Duha? U njegovoj ruci nalazio se metar, i samo vrlo malo njih primljeno je u zgradu. Kao ljudsko bie, tvoja veliina je nitavna, rekao je. Ali ako si dosegnuo puni rast ovjeka u Isusu Kristu, u skladu sa znanjem koje si posjedovao, dobit e mjesto na kojem e moi sjesti uz Krista na Janjetovoj svadbenoj veeri i kroz beskonanu vjenost nikada nee prestati upoznavati blagoslove koje e primati u gozbi koja ti je pripremljena. {1SM 109.2} Moda sam po sebi moe biti visok i dobro graen, ali ovdje ne moe ui. Ovdje ne mogu ui oni koji su velika djeca, koji sa sobom nose sklonosti, navike i osobine koje pripadaju djeci. Ako si njegovao sumnje, kritiziranje, naglu narav ili samouzvienje, ne moe biti primljen jer bi pokvario gozbu. Svi koji prolaze kroz ova vrata na sebi nose svadbenu haljinu, istkanu na nebeskom tkalakom stanu. Oni koji su vjeti u iznalaenju karakternih mana u drugima, otkrivaju nedostatak koji unesreuje obitelji, koji odvraa due od istine k bajkama. Tvoj kvasac nepovjerenja, nedostatak pouzdanja i sklonost optuivanju pred tobom su zatvorili ulazna vrata. Kroz ta vrata ne moe ui nita to bi moglo naruiti sreu onih koji su unutra tako to bi poremetilo njihovo savreno meusobno povjerenje. Ne moe se pridruiti sretnoj obitelji u nebeskim dvorovima; jer ja sam obrisao svaku suzu s njihovih oiju. Nikada nee moi vidjeti Kralja u Njegovoj ljepoti ako i sam nisi predstavnik Njegova karaktera. {1SM 110.1} Kada se odrekne vlastite volje, vlastite mudrosti, i naui se od Krista, bit e primljen u Boje kraljevstvo. On zahtijeva potpunu, bezrezervnu predaju. Odrekni se vlastita ivota kako bi ga On mogao urediti, oblikovati i ukrasiti. Uzmi Njegov jaram na svoja lea. Pokori se kako bi te On vodio i poduavao. Shvati da, ako ne postane poput malog djeteta, nikada nee moi ui u nebesko kraljevstvo. {1SM 110.2} Prebivati u Kristu znai odabrati samo Kristove sklonosti, tako da Njegovi interesi postanu tvoji. Boravi u Njemu kako bi mogao biti i raditi samo ono to On eli. To su uvjeti koje mora ispuniti ako eli biti njegov uenik, a ako im ne udovolji, nikada nee nai poinak. Odmor je u Kristu; on ne moe postojati kao neto odvojeno od Njega. {1SM 110.3} U trenutku kada Njegovo breme prione na tvoja lea, ono postaje lako; tada se moe obaviti i najtei duhovni rad, nositi najtei terete, jer Gospod daje snagu i silu, i On daje radost u vrenju posla. Obratite pozornost na rijei: Uite se od Mene jer sam krotka i ponizna srca. (Matej 11:29) Tko izgovara te rijei? - Nebesko Visoanstvo, Kralj slave. On eli da se tvoje shvaanje duhovnih stvari proisti od troske sebinosti, od neistoe pokvarene, grube i nesuosjeajne prirode. Mora imati unutarnje, uzvienije iskustvo. Mora postii rast u milosti tako to e prebivati u Kristu. Kada se obrati, nee biti smetnja, ve e jaati svoju brau. {1SM 110.4}

68

Dok su te rijei bile izgovarane, vidjela sam da se neki tuna lica okreu i mijeaju s podrugljivcima. Drugi, u suzama i slomljena srca, ispovijedali su se onima kojima su nanijeli bol i rane. Nisu mislili na to kako e zadrati vlastito dostojanstvo, ve su na svakom koraku postavljali pitanje: to mi je initi da se spasim? (Djela 16:30) Odgovor je glasio: Pokajte se i obratite se, kako bi vai grijesi mogli ii pred vama na sud i biti izbrisani. Izgovorene su rijei koje su korile duhovnu oholost. To je neto to Bog nee podnositi. To nije u skladu s Njegovom Rijeju i vjerom koju ispovijedamo. Traite Gospoda, svi koji ste Njegovi poslanici. Traite Ga dok se moe nai i prizivajte Ga dok je blizu. Nek' bezbonik put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek' se vrati Gospodu, koji e mu se smilovati, k Bogu naem jer je velikoduan u pratanju. (Izaija 55:7) {1SM 111.1} Dok sam iznosila ta naela pred ljude na subotnjem sastanku, inilo se da su svi imali osjeaj kako je Gospod govorio preko slabanog orua. - The Review and Herald, 11. travnja 1899. {1SM 111.2} Dolo je vrijeme kada moramo oekivati da e Gospod uiniti velike stvari za nas. Nai napori ne smiju popustiti ni oslabjeti. Trebamo rasti u milosti i u poznavanju Gospoda. Prije nego to se djelo zavri i zapeaenje Bojeg naroda bude privedeno kraju, primit emo izlijevanje Bojega Duha. Nebeski aneli nalazit e se u naoj sredini. Sadanjost je vrijeme u kojem postajemo prikladni za nebo, kada moramo hoditi u punoj poslunosti svim Bojim naredbama. - Pismo 30, 1907. {1SM 111.3}

69

14. U SVAKOME MJESTU


[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 8.] Krist je bio veliki Zdravstveni Misionar u naem svijetu. On poziva dobrovoljce koji e suraivati s Njime na velikom djelu sijanja istine u svijetu. Boji radnici trebaju podii zastave istine na svakom mjestu do kojeg mogu doprijeti. Svijetu je potrebna obnova; on lei u pokvarenosti i najveoj opasnosti. Boje djelo za one koji jo nisu doli Kristu treba rasti i iriti se. Bog poziva svoj narod da marljivo radi za Njega, kako bi se kranska uinkovitost posvuda rairila. Njegovo kraljevstvo treba se uveati. Spomenici Njemu trebaju se podii kako u Americi, tako i u stranim zemljama. {1SM 112.1} Djelo zdravstvene reforme povezano sa sadanjom istinom za dananje vrijeme predstavlja silu za dobro. Ono je desna ruka evanelja i esto otvara vrata kako bi evanelje moglo ui. Ali uvijek treba imati na umu da to djelo mora napredovati pouzdano i u potpunom skladu s Bojim organizacijskim planom. Crkve trebaju biti organizirane i ni u kojem se sluaju te crkve ne smiju razdvojiti od zdravstveno-misionarskog rada. Isto tako, zdravstveno-misionarski rad ne smije se odvojiti od propovijedanja evanelja. Kada se to uini, oba djela su polovina. Ni jedno nije zaokruena cjelina. {1SM 112.2} Um kranina treba djelo za dananje vrijeme doivljavati kao najvaniji posao koji se treba obaviti. Tu se radi o obraivanju Gospodnjeg vinograda. U tom vinogradu svaki ovjek ima svoj posao i mjesto koje mu je Gospod dodijelio. Uspjeh svakog pojedinog radnika ovisi o njegovu osobnom odnosu s nebeskom Glavom. {1SM 113.1} Milost i ljubav naega Gospoda Isusa Krista i Njegov njean odnos prema Njegovoj crkvi na zemlji trebaju se otkriti u rastu Njegova djela i evangelizaciji ljudi u mnogim mjestima. Nebeska naela istine i pravednosti trebaju se sve jasnije otkrivati u ivotu Kristovih sljedbenika. U poslovnim odnosima treba se pokazati vie nesebinosti i dareljivosti nego to se to moglo vidjeti u crkvama od izlijevanja Svetoga Duha na dan Pedesetnice. Na ljudima koji ekaju, rade i mole se za drugi dolazak naega Gospoda i Spasitelja Isusa Krista na nebeskim oblacima sa silom i velikom slavom, ne smije se vidjeti ni najmanji trag utjecaja sebine, svjetovne grabeljivosti. {1SM 113.2} Mi kao narod nismo spremni za Gospodnji dolazak. Kada bismo zatvorili prozore due okrenute k zemlji i otvorili ih prema nebu, svaka ustanova koju bismo osnovali bila bi jasno i blistavo svjetlo u svijetu. Svaki lan crkve, kad bi ivio u skladu s velikim, uzvienim i oplemenjujuim istinama za dananje vrijeme, bio bi jasno i blistavo svjetlo. Boji narod ne moe Mu biti po volji ako nije ispunjen uinkovitou Svetoga Duha. Njihovi meusobni odnosi moraju biti tako isti i iskreni da svojim rijeima, svojim osjeajima i svojim osobinama pokazuju kako su jedno s Kristom. Oni trebaju biti kao putokazi i udesa u ovom svijetu, mudro radei na unaprjeivanju svih vidova djela. A razliiti aspekti djela trebaju biti u takvom meusobnom skladu da se svi zajedno kreu poput dobro podeenog stroja. Tada e radost Kristova spasenja postati razumljiva. Nee biti slike koju stvaraju oni kojima je dana svjetlost kako bi ju pronosili, ali koji nisu otkrili naela istine u svojim meusobnim odnosima, niti su izvrili Gospodnje djelo na nain koji bi Ga proslavio... {1SM 113.3} Nakon to je ustao iz mrtvih, Krist je izjavio nad grobnicom: Ja sam uskrsnue i ivot. Krist, uskrsli Spasitelj, na je ivot. Kada Krist postaje ivot due, promjena postaje osjetna, ali rijei ju ne

70

mogu opisati. Sve prisvajanje znanja, utjecaja i moi bezvrijedno je bez miomirisa Kristova karaktera. Krist mora biti sam ivot due, kao to je krv ivot tijelu... {1SM 114.1} Oieni od svake sebinosti Oni koji su povezani s Bojom slubom moraju biti oieni od svakog traga sebinosti. Sve se treba raditi u skladu s nalogom: I sve to god rijeju ili djelom inite (Koloanima 3:17) sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10:31) Moramo se strogo drati Bojih zakona pravednosti i jednakosti u transakcijama s naim blinjima i braom. Trebamo teiti savrenom redu i savrenoj pravednosti, nalik na Boju. Samo ako su izgraena na tim temeljima, naa e djela izdrati ispit suda... {1SM 114.2} Kranstvo predstavlja oitovanje najnjenije panje prema drugima. Kranski ivot sastoji se od kranskih dunosti i kranskih prednosti. Krist je, u svojoj mudrosti, svojoj crkvi dok je jo bila u povojima dao sustav rtava i prinosa, u ijem je temelju bio On sam, i preko kojeg je simbolizirana Njegova smrt. Svaka rtva ukazivala je na Njega kao na Janje zaklano od postanka svijeta, kako bi svi mogli razumjeti da je plaa za grijeh smrt. U Njemu nije bio grijeha, no ipak je umro za nae grijehe. {1SM 114.3} Sustav simbolike obreda djelovao je s jednim ciljem - zatitom Bojeg zakona, kako bi svi koji vjeruju u Krista mogli doi do jedinstva vjere i spoznaje Sina Bojega, do ovjeka savrena, do mjere uzrasta punine Kristove. (Efeanima 4: 13) U kranskom djelu postoji obilje prilika za koritenje svih darova koje je Bog dao. Svi trebaju biti ujedinjeni u izvravanju Bojih zahtjeva, otkrivajui na svakom koraku prema naprijed onu vjeru koja radi kroz ljubav i isti duu. {1SM 114.4} Krist treba primiti najviu ljubav od bia koja je stvorio. On takoer zahtijeva da ovjek njeguje svetu panju prema svojim blinjima. Svaka spaena dua bit e spaena kroz ljubav koja izvire iz Boga. Istinsko obraenje je promjena od sebinosti do posveene ljubavi prema Bogu i drugim ljudima. Hoe li se adventisti sedmoga dana sada temeljito reformirati, kako bi se njihove due okaljane grijehom mogle oistiti od gube sebinosti? {1SM 115.1} Ja svima moram govoriti istinu. Oni koji su prihvatili svjetlost iz Boje Rijei ne smiju nikada, ba nikada ostavljati dojam na um ljudi da e Bog prihvatiti njihove grijehe. Njegova Rije definira grijeh kao prijestup zakona. - Rukopis 16,1901. {1SM 115.2} U tekim okolnostima Boji vojnici esto se znaju zatei u tekim i nezgodnim okolnostima, ne znajui zato. Ali trebaju li malaksati zato to su se pojavile potekoe? Treba li njihova vjera klonuti zato to ne mogu vidjeti put kroz tamu? Boe sauvaj! Oni trebaju njegovati stalno prisutan osjeaj Boje sile koja ih podupire u njihovu radu. Oni ne mogu stradati niti mogu izgubiti svoj put ako slijede Njegovo vodstvo i tee za tim da odre Njegov zakon. - Nedatirani rukopis 145. {1SM 115.3}

71

15. KAD SE CRKVA PROBUDI


[Objavljeno u Notebook leaflets, Kransko iskustvo, br. 16.] Molitva je potrebna u ivotu u domu, u ivotu u crkvi i u ivotu misionara. Jedva da shvaamo uinkovitost usrdne molitve. Kada bi crkva bila vjerna u molitvi, ne bi bila toliko slaba u tako mnogo stvari; vjernost u zazivanju Boga donijet e sa sobom bogate rezultate. {1SM 116.1} Kada se crkva probudi i osjeti svoj sveti poziv, prema nebu e se uzdizati mnogo vie arkih i uinkovitih molitava za Svetog Duha koji e pokazati koje je djelo i dunost Bojeg naroda po pitanju spaavanja dua. Imamo stalno obeanje da e se Gospod pribliiti svakoj dui koja Ga trai. {1SM 116.2} Crkva mora biti nanovo roena za ivotnu nadu uskrsnuem Isusa Krista od mrtvih za batinu neraspadljivu, neokaljanu i neuvelu. (1. Petrova 1:3, 4) Kada se crkva probudi i uvidi to se mora uiniti u ovom svijetu, lanove e boljeti dua za one koji ne poznaju Boga i koji u svojem duhovnom neznanju ne mogu shvatiti istinu za dananje vrijeme. Samoodricanje i samoportvovnost trebaju biti utkani u sva naa iskustva. Moramo se moliti i biti budni na molitvi kako u naem ivotu ne bi bilo nedosljednosti. Ne smijemo zakazati u pokazivanju drugima da biti budan na molitvi znai ivjeti nae molitve pred Bogom kako bi On mogao odgovoriti na njih. {1SM 116.3} Crkva nee nazadovati sve dok njezini lanovi trae pomo od prijestolja milosti kako ne bi zakazali u suradnji na velikom djelu spaavanja dua koje su na rubu propasti. lanovi crkve koja je aktivna i djelatna bit e svjesni da nose Kristov jaram i vuku zajedno s Njime. {1SM 117.1} Nebeski svemir eka na posveene provodnike kroz koje Bog moe komunicirati sa svojim narodom, a kroz njega sa svijetom. Bog e djelovati kroz posveenu, samoportvovnu crkvu, i oitovat e svoj Duh na vidljiv i slavan nain, posebice u ovo vrijeme kada sotona radi na majstorski nain kako bi obmanuo due i propovjednika i naroda. Ako Boji propovjednici budu suraivali s Njime, On e biti s njima na nevjerojatan nain, kao to je bio s uenicima u staro doba. {1SM 117.2} Nee li se crkva probuditi i prihvatiti svoju odgovornost? Bog eka kako bi darovao Duh najveeg Misionara kojeg je svijet ikada poznavao onima koji ele raditi sa samoodricanjem i samoportvovnim posveenjem. Kada Boji narod primi tog Duha, pratit e ih sila. - Rukopis 59, 1898. {1SM 117.3} Blagoslovi strpljivosti Gospod doputa da dou okolnosti koje zahtijevaju koritenje blagoslova strpljivosti, koji rastu u istoi i uinkovitosti dok se trudimo vratiti Gospodu ono to je Njegovo u obliku desetka i darova. Donekle vam je poznato to to znai prolaziti kroz iskuenja. Ona su vam pruila priliku da vjerujete u Boga, da Ga traite u usrdnoj molitvi kako biste mogli vjerovati u Njega i osloniti se na Njega jednostavnom vjerom. Prolaskom kroz patnje nae se vrline iskuavaju, a naa vjera ispituje. Dan nevolje vrijeme je kada osjeamo koliko je Isus dragocjen. Bit ete u prilici rei: On me ubit' moe: nade druge nemam. (Job 13:15) O, kako je dragocjena pomisao da su nam dane mogunosti ispovijedati nau vjeru usprkos opasnostima, i usred tuge, bolesti, patnje i smrti... {1SM 117.4} Kada se radi o nama, sve ovisi o tome kako prihvatimo Gospodnje uvjete. Kakav bude na duh,

72

takav e biti moralni rezultat na na budui ivot i karakter. Svaka pojedina dua moe zadobiti pobjede, ali mora uvidjeti da stvari ne mogu biti upravo onakve kakve ona eli da budu. Trebamo paljivo sluati svaku pouku koju je Krist pruio kroz svoj ivot i nauku. On nikada ne unitava; On poboljava sve to god dotakne. - Pismo 135, 1897. {1SM 118.1} Poniznost i vjera U djelu za dananje vrijeme novac, talent, uenost ili rjeitost nisu toliko potrebni kao to je potrebna vjera ukraena poniznou. Nema toga to moe nadvladati istinu iznesenu u istini i poniznosti, od strane radnika koji dragovoljno podnose napore, rtve i sramotu u ime svoga Gospodara. Moramo biti Kristovi suradnici ako elimo da nai napori budu okrunjeni uspjehom. Moramo plakati kao to je On plakao za one koji ne ele plakati za sebe, i moliti kao to je On molio za one koji ne mole sami za sebe. - Rukopis 24, 1903. {1SM 118.2} Brzo djelo Kada se boanska sila ujedini s ljudskim naporima, djelo e se iriti poput poara kroz strnjiku. Bog e upotrijebiti sredstva ije porijeklo ovjek nee biti u stanju razaznati; aneli e izvriti djelo za koje su ljudi mogli biti blagoslovljeni prilikom da ga izvre, samo da nisu zanemarili odazvati se Bojim pozivima. - The Review and Herald, 15. prosinca 1885. {1SM 118.3}

73

DIO 3 - BUENJE I REFORMACIJA

16. POZIVI NA BUENJE


Uvod Jedan od najistaknutijih poziva Ellen G. White na buenje i reformaciju objavljen je u asopisu Review and Herald 22. oujka 1887. godine pod naslovom Potreba crkve. Dijelovi tog lanka koriteni su za kompilaciju materijala koju je pripremio starjeina A. G. Daniells za knjigu Krist naa pravednost. U izvornom objavljivanju (1926. i 1937. godine) lanak se u cjelovitom obliku takoer pojavio u dodatku. Zbog tehnikih razloga u kasnijim izdanjima (od 1941. godine nadalje) sam lanak nije bio ukljuen u dodatku knjige, iako su se neki njegovi dijelovi pojavljivali unutar same knjige. Taj popularan lanak u svojoj cjelovitosti sada stoji na poetku ovog potresnog dijela. {1SM 120.1} U ovom dijelu ivopisno je prikazana duhovna borba koja plamti izmeu sila pravednosti i sila zla za due onih koji su zapoeli s novim vjerskim iskustvom koje je nastupilo kao neposredna posljedica buenja. U okruju velikog buenja na sveuilitu u Battle Creeku i dogaaja koji su uslijedili tijekom nekoliko narednih mjeseci, Ellen White bavi se tim pitanjem od ivotnog znaaja. Elementi te borbe prisutni su u svakom pokuaju crkve da doivi duhovno buenje. {1SM 120.2} Ovaj dio zavrava iznoenjem iskustava vezanih uz odziv prisutnih na vie crkvenih buenja kojima je Ellen White osobno prisustvovala. Ta iskustva pomau predoiti nain na koji je u svom radu primjenjivala upute vezane uz pridobivanje dua koje odlikuju njezine savjete evaneoskim radnicima. Mnoga od tih iskustava koje je gospoa White zapisala, uglavnom u svoj dnevnik, imaju jezgrovit, izvjetajni oblik. Slike koje svojim rijeima doarava poinju s ranim godinama u Battle Creeku i nastavljaju se u Europi i Australiji, te se ponovo vraaju u Sjedinjene Drave. Postoji odreena koliina ponavljanja u tim izvjetajima, ali i dovoljno specifinosti u svakome od njih da budu od koristi itatelju. - White Trustees {1SM 120.3} Velika potreba crkve [lanak objavljen u dodatku prvom izdanju knjige Krist naa pravednost, ali izostavljen zbog tehnikih razloga iz drugog ponovljenog izdanja - Urednitvo.] Oivljavanje istinske pobonosti meu nama najvea je i najhitnija od svih naih potreba. Potraga za time treba biti nae primarno djelo. Mora postojati usrdan napor da se zadobije Gospodnji blagoslov, ne zato to Bog nije voljan darovati nam svoj blagoslov, ve zato to ga mi nismo spremni primiti. Na nebeski Otac spremniji je dati svog Svetoga Duha onima koji Ga trae nego to su roditelji spremni dati dobre darove svojoj djeci. Ali na nama je da preko priznanja, poniznosti, pokajanja i usrdne molitve ispunimo uvjete pod kojima nam je Bog obeao dati svoj blagoslov. Buenje se moe oekivati iskljuivao kao odgovor na molitvu. Dok ljudima toliko nedostaje Boji Sveti Duh, oni ne mogu cijeniti propovijedanje Njegove Rijei; ali kada sila Duha dotakne njihova srca, tada iznesene propovijedi nee ostati bez uinka. Voeni naukom Boje Rijei, uz oitovanje Njegova Duha i koritenje zdravog rasuivanja, oni koji budu prisustvovali naim sastancima stei e dragocjenoj iskustvo te e, po povratku svojim domovima, biti u stanju iriti zdrav utjecaj. {1SM 121.1} Stari stjegonoe znali su kako se boriti s Bogom na molitvi te uivati u izlijevanju Njegova Duha. Ali oni sada odlaze s pozornice aktivnog djelovanja i tko dolazi zauzeti njihova mjesta? Kakvo

75

je stanje s naratajem koji stasa? Jesu li obraeni k Bogu? Jesmo li budni u shvaanju djela koje se odvija u nebeskom svetitu ili ekamo da se na crkvu spusti neka pokretaka sila prije nego to odluimo ustati? Nadamo li se da emo vidjeli cijelu crkvu probuenu? To vrijeme nikada nee nastupiti. {1SM 122.1} Postoje osobe u crkvi koje nisu obraene i koje se nee ujediniti u usrdnoj, opoj molitvi. Svatko do nas mora se pojedinano uputiti na rad. Moramo se vie moliti, a manje priati. Pokvarenost vlada posvuda i ljude se mora nauiti da ne budu zadovoljni oblijem pobonosti bez duha i sile. Ako smo odluni u ispitivanju naih srca, odbacivanju naih grijeha i ispravljanju naih zlih sklonosti, naa dua nee se uzdizati u tatini; neemo imati pouzdanja u sebe, jer emo uvijek imati osjeaj da je Bog izvor nae dostatnosti. {1SM 122.2} Trebamo se puno vie bojati opasnosti koja dolazi iznutra nego one koja dolazi izvana. Prepreke ostvarivanju snage i postizanju uspjeha daleko su vee unutar same crkve nego od svijeta. Nevjernici s pravom oekuju da e oni koji ispovijedaju da dre Boje zapovijedi i Isusovu vjeru initi vie nego bilo koja druga grupa ljudi kako bi svojim dosljednim ivotom, svojim pobonim primjerom i aktivnim utjecajem astili i promicali ideje koje zastupaju. Ali kako esto su se oni koji ispovijedaju da su zagovornici istine pokazali kao najvea zapreka njezinu napretku! Poputanje nevjerovanju, izraavanje sumnja i gajenje tame pogoduju prisutnosti zlih anela i otvaraju vrata za ostvarenje sotoninih nauma. {1SM 122.3} Otvaranje vrata neprijatelju Neprijatelju dua nije doputeno itati ljudske misli, ali on je budan promatra i pazi na rijei; on vodi rauna o postupcima te vjeto prilagoava svoja iskuenja kako bi odgovarala sluaju onih koji se podvrgavaju njegovoj vlasti. Kada bismo radili na tome da potisnemo grjene misli i osjeaje, ne izraavajui ih rijeima ni djelima, sotona bi bio poraen jer ne bi mogao pripremiti svoja varljiva iskuenja u skladu s pojedinim sluajem. {1SM 122.4} Ali kako esto oni koji se nazivaju kranima svojim nedostatkom samokontrole otvaraju vrata neprijatelju dua! Podjele, pa ak i otre svae koje bi bile na sramotu bilo kojoj svjetovnoj zajednici, uobiajene su u crkvama jer je tako malo truda uloeno u kontroliranje grjenih osjeaja i potiskivanje svake rijei kojom bi se sotona mogao okoristiti. im se pojavi razlika u miljenjima, stvar se izlae pred sotonu kako bi ju on mogao pregledati i dobiti mogunost da iskoristi svoju zmijsku lukavost i vjetinu ne bi li razjedinio i unitio crkvu. Svaka svaa sa sobom povlai veliki gubitak. Osobni prijatelji svake strane u sukobu staju uz svoje odabranike i tako se jaz dodatno iri. Kua koja je razdijeljena unutar sebe ne moe opstati. Optube s jedne i s druge strane raaju se i mnoe. Sotona i njegovi aneli aktivno rade kako bi osigurali etvu od sjemena posijanog na taj nain. {1SM 123.1} Ljudi u svijetu sve to promatraju i podrugljivo izjavljuju: Pogledajte kako ti krani mrze jedni druge! Ako je to religija, ne elimo ju. Tako gledaju na sebe i na svoje nepobone karaktere s velikim zadovoljstvom. Na taj su nain utvreni u svojoj nepokornosti, a sotona se raduje svom uspjehu. {1SM 123.2} Veliki obmanjiva pripremio je svoja lukavstva za svaku duu koja nije spremna na iskuenja i koja se ne uva pomou stalne molitve i ive vjere. Kao propovjednici, kao krani, moramo raditi na tome da s puta uklonimo kamene spoticanja. Moramo ukloniti svaku prepreku. Priznajmo i ostavimo svaki grijeh kako bismo mogli pripremiti put Gospodu da doe na nae skupove i daruje nam svoju obilnu milost. Moramo nadvladati svijet, tijelo i avola. {1SM 123.3}

76

Ne moemo pripremiti put ako sklapamo prijateljstvo sa svijetom, koje je neprijateljstvo prema Bogu; nasuprot tome, kroz Njegovu pomo moemo raskinuti njegov zavodljiv utjecaj na nas i na druge. Ne moemo se ni kao pojedinci ni kao cjelina osigurati od stalnih iskuenja neumornog i odlunog neprijatelja, ali u Isusovoj snazi moemo im se oduprijeti. {1SM 123.4} Iz svakog lana crkve mogla bi sjati stalna svjetlost prema svijetu tako da se oni ne bi morali pitati: to ti ljudi rade drugaije od ostalih? Moe i mora doi do prestanka prilagoavanja svijetu, do odbacivanja svega to ima oblije zla, tako da se protivnicima ne daje nikakvog povoda. Ne moemo izbjei sramotu; ona e sigurno doi; ali moramo biti vrlo paljivi da ne budemo koreni zbog naih vlastitih grijeha ili zabluda, ve zbog Krista. {1SM 124.1} Sotona se vie od iega boji da e Boji narod oistiti put uklanjanjem svake prepreke, tako da Gospod moe izliti svoj Duh na crkvu koja propada i na nepokajani sabor. Kada bi bilo po njegovom, sotona bi se pobrinuo da nikada ne doe do ponovnog buenja, bilo velikog ili malog, do kraja vremena. Ali nama nisu nepoznata njegova orua. Mogue je oduprijeti se njegovoj moi. Kada se pripremi put Bojem Duhu, blagoslov e doi. Sotona je jednako nemoan da zaustavi izlijevanje blagoslova na Boji narod kao to ne moe zatvoriti prozore neba i sprijeiti da kia pada na zemlju. Zli ljudi i demoni ne mogu zaustaviti Boje djelo ni ukloniti Njegovu prisutnost na skupovima Njegova naroda ako su oni spremni poniznim i pokajnikim srcem priznati i ostaviti svoje grijehe, te pozvati se vjerom na Njegova obeanja. Svakom iskuenju, svakom neprijateljskom utjecaju, bilo otvorenom ili prikrivenom, moemo se uspjeno oduprijeti ne silom niti snagom, ve duhom mojim! - rije je Jahve nad Vojskama. (Zaharija 4:6) {1SM 124.2} ivimo u Danu pomirenja ivimo u velikom Danu pomirenja, kada nai grijesi, priznati i okajani, trebaju ii pred nama na sud. Bog sada ne prihvaa mlako i beivotno svjedoanstvo svojih propovjednika. Takvo svjedoanstvo ne bi predstavljalo sadanju istinu. Poruka za dananje vrijeme mora biti pravodobna hrana koja e nahraniti Boju crkvu. Ali sotona se trudi postupno oslabiti silu te poruke kako ljudi ne bi bili spremni odrati se u Gospodnji dan. {1SM 124.3} Na Veliki Sveenik uao je 1844. godine u svetinju nad svetinjama nebeskog svetita kako bi otpoeo s djelom istranog suda. Bog je poeo pregledavati sluajeve preminulih pravednika. Kada se to djelo privede kraju, poet e se izricati presude nad ivima. Kako su dragocjeni, kako su vani ti sveani trenuci! Sluaj svakoga od nas eka na red pri nebeskom sudu. Svakome od nas bit e sueno u skladu s djelima koje smo uinili dok smo u tijelu. U zemaljskoj slubi, dok je djelo pomirenja vrio veliki sveenik u svetinji nad svetinjama zemaljskog svetita, od ljudi se trailo da mue svoje due pred Bogom i priznaju svoje grijehe kako bi mogli dobiti pomirenje i kako bi im bili izbrisani grijesi. Trai li se ita manje od nas u ovom stvarnom danu pomirenja, kada Krist u nebeskom svetitu zagovara sluajeve svog naroda, a konana i neopoziva odluka treba se izrei nad svakim ovjekom? {1SM 125.1} U kakvom se stanju nalazimo u ovo strano i ozbiljno vrijeme? Kakva oholost vlada u crkvi, kakva obmana, kakva ljubav prema modi, ispraznosti i zabavi, kakva elja za prevlau! Svi ti grijesi zamraili su um tako da se vjene stvari nisu mogle razaznati. Zar neemo prouavati Sveto pismo kako bismo mogli saznati gdje se nalazimo u povijesti ovoga svijeta? Neemo li postati mudri po pitanju djela koje se vri za nas u ovo vrijeme i poloaja koji bismo mi kao grjenici trebali zauzeti dok se odvija to djelo pomirenja? Ako nam je imalo stalo do spasenja naih dua, moramo napraviti odlunu promjenu. Moramo traiti Gospoda s istinskim pokajanjem; moramo duboko skruene

77

due priznati nae grijehe kako bi oni mogli biti izbrisani. {1SM 125.2} Ne smijemo se vie zadravati na zaaranom tlu. Brzo se pribliavamo zavretku vremena milosti. Svaka bi se dua trebala pitati: Kako Bog gleda na mene? Ne znamo u kojem trenutku Krist moe izgovoriti naa imena i konano odluiti nau sudbinu. O, kakve li e biti donesene odluke! Hoemo li biti svrstani meu pravednike ili emo biti ubrojeni u zle? {1SM 125.3} Crkva se treba podii i pokajati Neka se crkva podigne i pokaje se zbog svojeg otpadnitva od Boga. Neka se straari probude i zatrube u trube jasnim glasom. To je jasno upozorenje koje moramo objaviti. Bog nareuje svojim slugama: Vii iz sveg grla, ne susprei se! Glas svoj poput roga podigni. Objavi Mom narodu njegove zloine, domu Jakovljevu grijehe njegove. (Izaija 58:1). Moramo pridobiti pozornost naroda; ako to ne uspijemo, sav trud e biti uzaludan; ak da se i aneo spusti s neba i obrati im se, njegove rijei nee imati nita vie uinka nego to bi imale da govori mrtvim uima. {1SM 126.1} Crkva se mora podii na akciju. Boji Duh nee se moi spustiti ako mu ona ne pripravi put. Treba doi do usrdnog preispitivanja srca. Treba doi do ujedinjene, ustrajne molitve, i treba se pozivati vjerom na Boja obeanja. Treba doi ne do zaogrtanja tijela u kostrijet, kao to se do inilo u davno doba, ve do dubokog poniavanja due. Nemamo ni najmanjeg razloga da si estitamo i uzvisujemo se. Trebamo se poniziti pod Bojom monom rukom. On e doi utjeiti i blagosloviti one koji Ga uistinu trae. {1SM 126.2} Djelo stoji pred nama; hoemo li se baciti na posao? Moramo raditi brzo, moramo stalno napredovati. Moramo se pripremati za veliki Gospodnji dan. Nemamo vremena za gubljenje, nemamo vremena za sebine interese. Svijet treba biti opomenut. to mi kao pojedinci radimo kako bismo drugima donijeli svjetlost? Bog je svakom ovjeku dao njegov posao; svatko ima ulogu koju treba odigrati i ne moemo zanemariti to djelo a da pritom ne ugrozimo vlastite due. {1SM 126.3} O, brao moja, hoete li alostiti Svetog Duha i otjerati ga od sebe? Hoete li zatvoriti vrata pred naim blaenim Spasiteljem zato to niste spremni za Njegovu prisutnost? Hoete li ostaviti due da propadnu u nedostatku poznavanja istine zato to previe volite lagodnost da biste ponijeli breme koje je Isus nosio za vas? Trebamo se probuditi iz svoga sna. Otrijeznite se! Bdijte! Protivnik va, avao, kao riui lav obilazi traei koga da prodre. (1. Petrova 5:8) - The Review and Herald, 22. oujka 1887. {1SM 126.4} Buenje je popraeno reformacijom U mnogim srcima ini se da ima jedva daak duhovnog ivota. To me jako rastuuje. Vjerujem da se ne ratuje odluno protiv svijeta, tijela i avola. Hoemo li svojim napola mrtvim kranstvom podravati sebian i lakom duh ovoga svijeta, sudjelujui u njegovu bezbotvu i odobravajui njegove neistine? - Ne! Bojom milou budimo nepokolebljivi u obrani naela istine, drei se vrsto zaetka nae nade do samog kraja. U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu sluite. (Rimljanima 12:11) Imamo jednog Gospodara, i to Krista. Trebamo gledati na Njega. On treba biti izvor nae mudrosti. Kroz Njegovu milost trebamo sauvati nae potenje, stojei pred Bogom u krotkosti i skruenosti, i predstavljati Ga pred svijetom. {1SM 127.1} U naim crkvama propovijedi su vrlo traene. lanovi su postali ovisni o izjavama s propovjedaonice umjesto o Svetom Duhu. Neaktivirani i neupotrijebljeni, duhovni darovi koji su im dani izblijedjeli su i postali slabani. Kada bi se propovjednici zaputili u nova polja, lanovi bi bili prisiljeni nositi odgovornosti i njihove bi se sposobnosti poveale uporabom. {1SM 127.2}

78

Bog protiv propovjednika i naroda podie ozbiljnu optubu za duhovnu slabost, rijeima: Znam tvoja djela: nisi ni studen ni vru. O da si studen ili vru! Ali jer si mlak, ni vru ni studen, povratit u te iz usta. Govori: 'Bogat sam, obogatih se, nita mi ne treba!' A ne zna da si nevolja i bijeda, i ubog, i slijep, i gol. Savjetujem ti: kupi od Mene zlata u vatri eena da se obogati i bijele haljine da se odjene da se ne vidi tvoja sramotna golotinja; i pomasti da oi pomae i vidi. (Otkrivenje 3:15-18) Bog poziva na duhovno buenje i duhovnu reformaciju. Ako do toga ne doe, oni koji su mlaki postajat e sve odbojniji u Gospodnjim oima, sve dok ih ne odbije priznati kao svoju djecu. {1SM 127.3} Mora doi do buenja i reformacije pod djelovanjem Svetoga Duha. Buenje i reformacija dvije su razliite stvari. Buenje oznaava obnavljanje duhovnog ivota, oivljavanje sila uma i srca, uskrsnue od duhovne smrti. Reformacija znai reorganizaciju, promjenu zamisli i teorija, navika i obiaja. Reformacija nee donijeti dobre plodove pravednosti ako nije povezana s oivljavanjem Duha. Buenje i reformacija trebaju izvriti svoje djelo, i u tom se procesu trebaju stopiti. - The Review and Herald, 25. veljae 1902. {1SM 128.1} Bit e koritena jednostavna sredstva Dana su mi vienja u kojima mi je pokazano da e Gospod sprovesti svoje planove pomou raznih naina i sredstava. Gospod za svoje veliko i sveto djelo spaavanja dua ne koristi samo najtalentiranije, one koji zauzimaju visoke poloaje od povjerenja ili koji su najobrazovaniji po svjetskim kriterijima. On e koristiti jednostavna sredstva; upotrijebit e mnoge koji su do tada imali malo mogunosti pomoi u napretku Njegova djela. On e, koritenjem jednostavnih ljudi, dovesti do poznavanja istine one koji posjeduju imanja i zemljita, i na te ljude e se izvriti utjecaj koji e ih navesti da postanu Boji pomagai u promicanju Njegova djela. - Pismo 62, 1909. {1SM 128.2}

79

17. UVANJE NOVOG ISKUSTVA


Borba nakon buenja {1893. godine dolo je do izrazitog buenja u naim ustanovama u centrali u Battle Creeku, uz mnogo dokaza o djelovanju Bojeg Duha. Velik dio blagoslova bio je izgubljen tijekom dogaaja koji su ubrzo uslijedili. U ovom iskustvu i savjetima danim u vezi s njime mogu se pronai pouke koje su znaajne i danas. - Urednitvo.} {1SM 129.1} Nakon izlijevanja Bojeg Duha u Battle Creeku u sveuilitu se pokazalo da je vrijeme velike duhovne svjetlosti takoer vrijeme jednako velike duhovne tame. Tu se nalazi sotona i njegove legije avoljih slugu, napadajui svojim silama svaku duu kako bi ponitili uinak kie milosti koja se spustila s neba da oivi i potakne uspavane sile na odlunu akciju da pronose ono to je Bog objavio. Da su sve te mnogobrojne due koje su bile prosvijeene u tom trenutku odmah krenule na posao da drugima prenesu ono to im je Bog podario upravo za tu namjenu, bilo bi dano jo svjetlosti, stiglo bi jo sile. Bog ne daje svjetlost nekome iskljuivo za vlastito koritenje, ve kako bi on mogao raspriti tu svjetlost i time proslaviti Boga. Na taj se nain moe osjetiti njezin utjecaj. {1SM 129.2} U svakom razdoblju povijesti, nakon vremena duhovnog buenja i izlijevanja Svetoga Duha uslijedila je duhovna tama i sveopa pokvarenost. Uzevi u obzir prilike, prednosti i blagoslove koje je Bog dao u Battle Creeku, crkva nije uinila nikakav spomena vrijedan napredak u izvravanju svojeg djela, te Bog nee blagosloviti crkvu dajui joj jo svjetlosti dok ne upotrijebe postojeu svjetlost na nain na koji je On to odredio u svojoj Rijei. Svjetlost koja bi trebala sjati jasnim i blistavim zrakama blijedjet e usred moralne tame. estoka sila Boje istine ovisi o suradnji ljudskog orua s Bogom u pobonosti, revnosti i nesebinim naporima da se svjetlost istine odnese drugima. - Rukopis 45, 1893. {1SM 129.3} Opasnost zamjene djelovanja Duha s fanatizmom Dobila sam neka pisma vezana uz djelovanje Bojeg Duha na posljednjoj konferenciji {1893} i na sveuilitu koja jasno pokazuju da je dolo do zbunjenosti i da se, zato to se ti blagoslovi nisu iskoristili, ono to je bilo svjetlost s neba sada naziva uzbuenjem. Rastuilo me je to se na to gleda iz te perspektive. Moramo biti vrlo paljivi kako ne bismo raalostili Bojeg Svetoga Duha tako to emo proglasiti djelovanje Svetog Duha vrstom fanatizma. Kako emo razumjeti djelovanje Bojega Duha ako ne kroz jasno i nedvosmisleno otkrivenje, ne samo u Battle Creeku ve i u mnogim drugim mjestima? {1SM 130.1} Ne udi me to bi netko mogao biti zbunjen u vezi s dogaajima koji su uslijedili. Ali u svojem iskustvu tijekom posljednjih etrdeset devet godina vidjela sam puno takvih stvari i spoznala sam da ja Gospod radio na jasan nain; neka se nitko ne usudi govoriti da to nije Boji Duh. To je upravo ono to nam je doputeno vjerovati i traiti, jer Bog je spremniji dati Svetoga Duha onima koji Ga trae nego to su roditelji spremni dati dobre darove svojoj djeci. Ali Sveti Duh nije neto ime bi upravljalo ljudsko bie; on treba upravljati i koristiti ljudsko orue. Nemam ni najmanju sumnju da je Bog obilno blagoslovio uenike u koli i u crkvi; ali razdoblje velike svjetlosti i izlijevanja Duha uglavnom slijedi vrijeme velike tame. Zato je to tako? Zato to neprijatelj radi svim svojim obmanjivakim silama kako bi ponitio duboki pokretaki uinak Bojega Duha na ovjeka. {1SM 130.2} Kada su se uenici u koli vratili svojim natjecateljskim igrama i nogometu, kada su utonuli u

80

zabavne aktivnosti, sotona je to prepoznao kao dobar trenutak da se umijea i poniti uinak Svetoga Duha na oblikovanje i koritenje ljudskih bia. Da su uitelji svi do jednoga izvrili svoju dunost, da su uvidjeli svoju odgovornost, da su stajali u moralnoj neovisnosti pred Bogom, da su iskoristili sposobnosti koje im je Bog dao u skladu s posveenjem duha kroz ljubav prema istini, imali bi dovoljno duhovne snage i nebeskog prosvjeenja da napreduju i nastave se penjati ljestvama koje vode prema nebu. Oigledna je injenica da oni nisu cijenili svjetlost ni hodili u njoj, niti su slijedili Svjetlost svijeta. {1SM 131.1} Lako je ponititi utjecaj Svetoga Duha ljenarenjem, prianjem i igrom. Hoditi u svjetlosti znai nastaviti se kretati u smjeru svjetlosti. Ako onaj kome je podaren blagoslov postane nemaran, nepaljiv i ne bdije na molitvi, ako ne podie kri i ne nosi Kristov jaram, ako njegova ljubav prema zabavama i tenja za napretkom potpuno zaokupljaju njegove sile ili sposobnosti, tada Bog nije prvi, posljednji i najbolji u svemu, te se sotona ukljuuje kako bi odigrao svoju ulogu u igri ivota za njegovu duu. On tu igru moe igrati puno ozbiljnije od njih i stvoriti duboke zamke koje e duu odvesti u propast... {1SM 131.2} Posljedice koje su uslijedile nakon djelovanja Bojeg Duha u Battle Creeku nisu rezultat fanatizma, ve toga to oni koji su bili blagoslovljeni nisu odali hvalu Onome koji ih je pozvao iz tame k svojoj udesnoj svjetlosti; a kada zemlja bude obasjana Bojom slavom, neki ju nee prepoznati niti e znati odakle dolazi, jer su pogreno primijenili i protumaili Duh koji se spustio na njih. Bog je ljubomoran Bog i pazi na svoju slavu. On nee poastiti one koji Ga obeauju. Neke osobe koje ive u svjetlosti trebale su uputiti te neiskusne due da hode u svjetlosti nakon to im je ona bila dana. eljela bih o tome pisati opirnije, ali bojim se da nemam vremena.- Pismo 58, 1893. {1SM 131.3} Lak nain da se izgubi blagoslov Nedavno su mi neke stvari dolazile na um s velikom silom i osjeam se primoranom od strane Bojeg Duha da piem u vezi s njima. [Naslovljeno na predsjednika sveuilita u Battle Creeku.] Je li ti Gospod milostivo otvorio prozore neba i izlio blagoslov? Itekako! Dakle, to je bilo pravo vrijeme da se uitelji i uenici podue kako zadrati Boju dragocjenu naklonost tako to e raditi u skladu s poveanom svjetlou i slati njezine dragocjene zrake u smjeru drugih. Je li dana nebeska svjetlost? I s kojim je ciljem dana? Dana je da bi svjetlost sjala u obliku praktinih djela pravednosti. Kad se bude vidjelo da oni koji su tako obilato blagoslovljeni imaju dublju i revniju pobonost, osjeaj da su kupljeni dragocjenom krvlju Bojeg Janjeta, te kada budu odjeveni u haljine Njegova spasenja, nee li tada predstavljati Krista? {1SM 132.1} Nisu li igranje igara, nagraivanje i boksaka natjecanja predstavljali odgoj i obrazovanje u skladu sa sotoninim uputama, koje vodi do stjecanja njegovih osobina? to bi bilo kada bi vidjeli kako Isus, ovjek s Golgote, gleda na njih s tugom, kao to je meni pokazano? Stvarima se zasigurno daje pogrean oblik i one djeluju kao protutea djelu nebeske sile koja je dareljivo podarena. Djelo svakog istinskog kranina je predstavljati Krista, odraavati svjetlost, podii zastavu moralnih naela te rijeima i utjecajem posveenim Bogu poticati bezbrine i nemarne da misle o Bogu i o vjenosti. Svijet bi rado izostavio vjenost iz svojih misli, ali u tome ne mogu uspjeti sve dok postoje oni ljudi koji predstavljaju Krista u svom svakodnevnom ivotu. {1SM 132.2} Svaki vjernik tvori kariku u zlatnom lancu koji vee duu s Isusom Kristom, i predstavlja provodnik svjetlosti onima koji su u tami. Ako jedan od njih izgubi svoju vezu s Kristom, sotona koristi priliku kako bi ga naveo da osramoti Krista rijeima, duhom ili djelima, i tako je Kristov

81

karakter predstavljen na krivi nain. Pitam te, dragi brate, zar se Kristova vjera ne predstavlja na pogrean nain pretjerivanjem u zabavi? Kada je Gospod dao Battle Creeku bogatstva svoje milosti, gdje su bili oni na odgovornim poloajima koji su mogli uputiti te due kako najbolje iskoristiti dobiveni dar pomou dobrih i korisnih djela koja bi unijela raznolikost u njihovo obrazovanje, nasuprot uzbuenjima i osjeajima koje izazivaju njihove igre? Ta vrsta slobodnog vremena ne priprema njihov um, duh ni ponaanje za prizore iskuenja koji e uskoro nastupiti. Povrna pobonost koja se izdaje za religiju nestat e kada bude podvrgnuta kunji u vatrenoj pei. {1SM 132.3} Gospod eli da uitelji razmotre utjecaj osobnog primjera. Trebaju se mnogo vie moliti i razmisliti o tome da su utjecaji koje iri dobro sreen ivot i poboan razgovor, te ivo i predano kranstvo, priprema vrta srca za sjetvu sjemena istine koje e donijeti obilnu etvu, te za Sunce Pravednosti kada se pojavi s iscjeljenjem na svojim zrakama. Neka vaa pravednost tako svijetli pred ljudima da vide vaa dobra djela i slave Oca vaega koji je na nebesima. (Matej 5:16) Vi ste, rekao je Krist svojim uenicima, sol zemlje. Ali ako sol obljutavi, ime e se ona osoliti? Nije vie ni za to, nego da se baci van i da ljudi po njoj gaze. (Matej 5:13) Crkva osvjetljava svijet ne time to ispovijeda pobonost, ve svojim oitovanjem preobraavajue, posveujue sile koju istina ima na ivot i karakter... {1SM 133.1} Vrijeme je odvie obiluje znakovima nadolazeeg sukoba da bismo djecu uili zabavi i igrama. Pismo 46, 1893. {1SM 133.2} Opasnost da svjetlost postane tama Gospod se spustio da vam izlije svojeg Svetog Duha. Na sastancima u kampovima i u naim raznim ustanovama na vas je izliven veliki blagoslov. Posjetili su vas nebeski glasnici svjetlosti, istine i sile, i ne biste trebali smatrati udnim to vas je Bog na taj nain odluio blagosloviti. Kako Krist pokorava sebi svoj odabrani narod? - Kroz silu Njegova Svetog Duha; jer Sveti Duh je onaj koji se, preko Svetog pisma, obraa umu i utiskuje istinu u srca ljudi. Prije svog raspea, Krist je obeao da e Njegovim uenicima biti poslan Utjeitelj. Rekao je: No kaem vam istinu: bolje je za vas da Ja odem: jer ako ne odem, Branitelj nee doi k vama; ako pak odem, poslat u ga k vama. A kad on doe, pokazat e svijetu to je grijeh, to li pravednost, a to osuda... No kada doe on - Duh Istine upuivat e vas u svu istinu; jer nee govoriti sam od sebe, nego e govoriti to uje i navjeivat e vam ono to dolazi. On e Mene proslavljati jer e od Mojega uzimati i navjeivati vama. Sve to ima Otac, Moje je. Zbog toga vam rekoh: od Mojega uzima i - navjeivat e vama. (Ivan 16:7, 8, 13-15) {1SM 133.3} Malo se panje obraalo na ovo Kristovo obeanje te, zbog nedostatka Bojeg Duha, duhovnost zakona i njegova vjena valjanost nisu bili shvaeni. Oni koji su tvrdili da ljube Krista nisu shvaali odnos koji postoji izmeu njih i Boga, i jo uvijek to tek nejasno shvaaju. Samo mutno razumiju nevjerojatnu Boju milost koje se oitovala u davanju Njegova jedinoroenog Sina za spasenje svijeta. Ne shvaaju koliko su dalekoseni zahtjevi svetog zakona niti koliko se duboko propisi zakona moraju utkati u svakodnevni ivot. Ne uviaju od kako je velike potrebe i prednosti molitva, pokajanje i vrenje Kristovih rijei. Djelo Svetoga Duha je otkriti umu prirodu posveenja koje Bog moe prihvatiti. Kroz posredovanje Svetoga Duha dua postaje prosvijeena, a karakter je obnovljen, posveen i uzdignut. {1SM 134.1} Dubokim djelovanjem Svetog Duha, pokazana mi je priroda djela izlijevanja Bojeg Duha. Pokazana mi je opasnost u kojoj e se nai due koje su imale to iskustvo, jer e se nakon toga

82

morati suoiti s jo eim napadima neprijatelja koji e ih pritisnuti iskuenjima kako bi ponitio uinak djelovanja Bojeg Duha te doveo do toga da vane istine, koje je Sveti Duh iznio i kojima je posvjedoio, ne oiste i posvete one koji su primili svjetlost s neba, te da se Krist ne proslavi u njima. {1SM 134.2} Razdoblje velike duhovne svjetlosti pretvorit e se, ako se ta svjetlost pobono ne cijeni i ne iskoristi, u vrijeme jednako velike duhovne tame. Utisak koji je Boji Duh ostavio, ako ljudi ne njeguju taj sveti dojam i ne ostanu na svetom tlu, izblijedjet e iz uma. Oni koji ele napredovati u duhovnom znanju moraju stajati tik do Bojeg izvora te ponovno i iznova piti iz zdenaca spasenja koji su im tako milostivo otvoreni. Nikada ne smiju naputati izvor okrjepe ve se, srca punih zahvalnosti i ljubavi zbog oitovanja Boje dobrote i suosjeanja, moraju neprekidno napajati ivom vodom. {1SM 135.1} Koliko li mnogo znai za svaku duu - Ja sam svjetlost svijeta; Ja sam kruh ivota. Tko dolazi k Meni, nee ogladnjeti {za neim to prua vie ispunjenja}; tko vjeruje u Mene, nee oednjeti nikada. (Ivan 8:12, 6:35) Dosegnuti to stanje znai da ste pronali Izvor svjetlosti i ljubavi i nauili ste kada i kako se moete okrijepiti, te moete koristiti Boja obeanja neprestano ih primjenjujui na vlastitu duu. {1SM 135.2} No rekoh vam: vidjeli ste Me, a opet ne vjerujete. (Ivan 6:36) To se doslovno ispunilo u sluaju mnogih; Gospod im je dao dublji uvid u istinu, dublje razumijevanje Njegova karaktera milosti, suosjeanja i ljubavi; pa ipak, nakon to su bili prosvijeeni na taj nain, oni su Mu okrenuli lea u nevjerovanju. Vidjeli su duboko djelovanje Bojeg Duha, ali kad su nastupila sotonina podmukla iskuenja, kao to e to uvijek biti sluaj nakon razdoblja buenja, oni se nisu oduprli do krvi, borei se protiv grijeha; oni koji su mogli stajati na povoljnom tlu, da su na ispravan nain upotrijebili dragocjeno prosvjeenje koje su imali, bili su nadvladani od neprijatelja. Trebali su svjetlost koju im je Bog dao odsjajivati na due drugih; trebali su raditi i djelovati u skladu sa svetim otkrivenjima Svetoga Duha; budui da nisu inili tako, pretrpjeli su gubitak. {1SM 135.3} Duhovna pobjeda proputena zbog strasti prema igrama Uenici su se prepustili igrama i ludovanju. Postali su toliko zainteresirani za igre da su istisnuli Gospoda iz svojih misli; Isus je stajao meu vama na igralitu, govorei: O kad bi i ti u ovaj dan spoznao to je za tvoj mir! (Luka 19:42) Vidjeli ste Me, a opet ne vjerujete. (Ivan 6:36) Doista; Krist vam se otkrio i bili ste duboko dirnuti kada je Sveti Duh pokrenuo vaa srca, ali odabrali ste put na kojem ste izgubili te svete dojmove i niste uspjeli zadrati pobjedu. Svi koje Mi daje Otac doi e k Meni, i onoga tko doe k Meni neu izbaciti. (Ivan 6:37) Zaputili ste se ka Kristu, ali niste obitavali u Njemu. Napustili ste Ga i iz vaih srca nestalo je shvaanje koje ste imali o velikim darovima i blagoslovima koje vam je On dao. Teme vezane uz zabavu zauzimale su toliko mjesta u vaim umovima da ste nakon sveanog sputanja Bojeg Duha uli u raspravu o njima s tako velikim arom da su sruene sve barijere, i zbog vae strasti prema igrama zanemarili ste posluati Kristove rijei: Bdijte i molite da ne padnete u napast. Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo. (Marko 14:38) Mjesto koje je trebalo pripadati Isusu zauzela je vaa strast prema igrama. Odabrali ste svoje zabave umjesto utjehe Svetoga Duha. Niste slijedili primjer Isusa koji je rekao: Sioh s neba ne da vrim svoju volju, nego volju onoga koji Me posla. (Ivan 6:38) {1SM 136.1} Ljudske elje i sklonosti toliko su zbunile um mnogih, i oni su toliko popustili navici udovoljavanja njima, da nisu u stanju shvatiti to Sveto pismo uistinu govori. Mnogi misle da e, ako ele slijediti Krista, morati biti potiteni i nesretni budui da se od njih zahtijeva odricanje od

83

uitaka i ludosti u kojima uiva svijet. ivui kranin bit e ispunjen radou i mirom, jer ivi kao da vidi Onoga koji je nevidljiv; oni koji trae Krista i Njegov istinski karakter, u sebi imaju elemente vjenog ivota budui da su sudionici nebeske prirode i pobjegli su pokvarenosti koja je na svijet dola kroz poudu. Isus je rekao: A ovo je volja onoga koji Me posla: da nikoga od onih koje Mi je dao ne izgubim, nego da ih uskrisim u posljednji dan. Da, to je volja Oca Mojega da tko god vidi Sina i vjeruje u Njega, ima ivot vjeni i Ja da ga uskrisim u posljednji dan. (Ivan 6:39, 40) {1SM 136.2} Boje dijete je Boji suradnik Sav duhovni ivot dolazi od Isusa Krista. A onima koji ga primie podade mo da postanu djeca Boja. (Ivan 1:12) Ali koja je neizbjena posljedica kad postanemo Boje dijete? Posljedica je to da postajemo Boji suradnici. Veliko se djelo treba izvriti i za spasenje naih vlastitih dua, a trebamo se osposobiti i za rad na izbavljanju drugih od nevjerovanja kako bi se vratili u ivot odravan vjerom u Isusa Krista: Zaista, zaista, kaem vam: tko vjeruje {neozbiljnom vjerom? Ne, ve postojanom vjerom koja radi kroz ljubav i isti duu}, ima ivot vjeni. Ja sam kruh ivota... Ja sam kruh ivi koji je s neba siao. Tko bude jeo od ovoga kruha, ivjet e uvijek. Kruh koji u Ja dati tijelo je Moje - za ivot svijeta... ako ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi Njegove, nemate ivota u sebi! Tko blaguje tijelo Moje i pije krv Moju, ima ivot vjeni; i Ja u ga uskrisiti u posljednji dan... Duh je onaj koji oivljuje, tijelo ne koristi nita. Rijei koje sam vam govorio duh su i ivot su. A ipak, ima ih meu vama koji ne vjeruju. Jer znao je Isus od poetka koji su oni to ne vjeruju i tko je onaj koji e Ga izdati. I doda: Zato sam vam i rekao da nitko ne moe doi k Meni ako mu nije dano od Oca. (Ivan 6:47, 48, 51, 53, 54, 63-65) {1SM 137.1} Kada je Isus izgovarao te rijei, izrekao ih je s autoritetom, sigurnou i silom. Ponekad se oitovao tako da se duboko djelovanje Njegova Duha moglo opaziti osjetilima. Ali mnogi koji su u tim trenucima vidjeli, uli i sudjelovali u blagoslovima, nastavili su vlastitim putovima i ubrzo su zaboravili svjetlost koju im je On dao. {1SM 138.1} Blaga vjenosti predana su Isusu Kristu na uvanje, kako bi ih On mogao dati kome poeli; ali kako je alosno to toliko mnogo ljudi brzo gube iz vida dragocjenu milost koja im se nudi kroz vjeru u Njega. On e podariti nebeska blaga onima koji vjeruju u Njega, gledaju na Njega i prebivaju u Njemu. On ima pravo usporediti se s Bogom i ne poznaje ogranienja ili zadrke u davanju nebeskih blaga onima kojima to eli. On ne uzdie niti asti velike ljude ovoga svijeta kojima drugi laskaju i pljeu, ali poziva svoj odabrani, poseban narod koji Ga ljubi i slui Mu, da Mu pristupe i zatrae Ga, i On e im dati kruh ivota i obdariti ih vodom ivota koja e u njima biti kao izvor vode koja tee u vjeni ivot. {1SM 138.2} Isus je na na svijet donio sva blaga Boje riznice, i svi koji vjeruju u Njega usvojeni su kao Njegovi nasljednici. On izjavljuje da velika nagrada eka one koji pate zbog Njegovog imena, kako je pisano: to oko ne vidje, i uho ne u, i u srce ovjeje ne ue, to pripravi Bog onima koji Ga ljube (1. Korinanima 2:9). - The Review and Herald, 30. sijenja 1894. {1SM 138.3} Je li blagoslov bio cijenjen? Kako bismo umnoili svoje duhovno blago, nuno je da hodimo u svjetlosti. Uzevi u obzir Kristov skori dolazak, moramo budno raditi na pripremi vlastitih dua kako bismo odrali nae vlastite svjetiljke istim i upaljenim, te obraati pozornost dragih na nunost pripreme za dolazak

84

Mladoenje. Budnost i rad moraju ii zajedno; vjera i djela moraju biti ujedinjeni, jer inae nai karakteri nee biti simetrini i dobro uravnoteeni, savreni u Kristu Isusu. {1SM 138.4} Ako posvetimo svoj ivot iskljuivo razmiljanju u molitvi, naa svjetla e oslabjeti, jer svjetlost nam je dana kako bismo ju prenosili drugima; a to vie prenosimo svjetlost, to e blistavije postati nae vlastito svjetlo. Ako postoji ijedna stvar na ovom svijetu u vezi s kojom moemo pokazivati zanos, on se moe oitovati u pokuaju spaavanja dua za koje je Krist umro. Djelo te vrste nee nas navesti da zanemarimo osobnu pobonost. Potaknuti smo da budemo hitri u revnosti, u duhu gorljivi, Gospodinu sluite. (Rimljanima 12:11) {1SM 139.1} Imati pogled upravljen na Boju slavu znai biti usmjeren k jednom cilju - napretku djela koje je djelovalo na vaa srca, koje pokorava vau volju Bojoj volji i dovodi svaku misao u pokornost Bojoj slavi. Svijet gleda na vas ne bi li vidio kakve e biti posljedice djela buenja koje je nastupilo na sveuilitu, u sanatoriju, izdavakom uredu i meu lanovima crkve u Battle Creeku. Kakvo ste svjedoanstvo iznijeli svojim svakodnevnim ivotom i karakterom? {1SM 139.2} Bog je od vas oekivao da date sve od sebe, ne kako biste udovoljili sebi, zabavili se ili proslavili, ve da Mu odate ast u svim svojim djelima, oduujui Mu se u skladu sa svjetlou i prednostima koje vam je dao kroz dar svoje milosti. Oekivao je od vas da posvjedoite pred nebeskim biima i budete ivi svjedoci sile Kristove milosti pred svijetom. Gospod vas je iskuao da vidi hoete li se prema Njegovu obilnom blagoslovu odnositi kao prema obinoj i bezvrijednoj stvari, ili ete ga smatrati velikim blagom s kojim morate postupati uz duno strahopotovanje. Da su se svi odnosili prema Bojem daru na takav nain - jer to je djelo bilo od Boga - tada, u skladu s mjerom odgovornosti svakoga od vas, dobivena milost bi se udvostruila, kao to je to bio sluaj s talantima onoga koji je mudro trgovao novcem svoga gospodara. {1SM 139.3} Blagoslov koji se pretvorio u prokletstvo Bog je iskuavao vjernost svoga naroda, ispitujui ih ne bi li vidio na koji e nain iskoristiti dragocjeni blagoslov koji im je povjerio. Taj blagoslov stigao je od naeg Posrednika i Zagovornika u nebeskim dvorima; ali sotona je bio spreman iskoristiti svaku priliku koja mu se prui kako bi svjetlost i blagoslov pretvorio u tamu i prokletstvo. {1SM 140.1} Na koji nain se blagoslov moe pretvoriti u prokletstvo? Tako to e ljudsko bie biti nagovoreno da ne cijeni svjetlost i da ne otkrije svijetu njezinu uinkovitost u preobraavanju karaktera. Ispunjen Svetim Duhom, ljudski posrednik se posveuje za suradnju s nebeskim biima. On nosi Kristov jaram, podie svoje breme i radi u Kristovoj slubi zadobivajui dragocjene pobjede. Hodi u svjetlosti kao to Krist boravi u svjetlosti. U njemu se ispunjava pismo: A svi mi, koji otkrivenim licem odrazujemo slavu Gospodnju, po Duhu se Gospodnjem preobraavamo u istu sliku - iz slave u slavu. (2. Korinanima 3:18) {1SM 140.2} Jo jedna godina sa zapisom svojih dogaaja otila je u vjenost; svjetlost s neba koja vas je obasjala trebala vas je pripremiti da ustanete i zasjate, da proslavite Boga pred svijetom kao narod koji dri Njegove zapovijedi. Trebali ste biti ivi svjedoci; ali ako nema nikakvih posebnih tenji za uzvienim i svetim karakterom koji e biti svjedokom pred svijetom, ako nije uinjen nikakav napor vei od onih koji se ine u popularnim crkvama u dananje vrijeme, tada Boje ime nije proslavljeno, a Njegova istina nije bila uzdignuta pred svijetom pokazivanjem potvrde Bojeg odobravanja u narodu koji je primio veliku svjetlost. Ako nisu pokazali da cijene oitovanje Boje sile vie nego to im je stalo do jela, pia i igara, kao to je to bio sluaj sa starim Izraelom, kako onda Gospod moe povjeriti svom narodu bogate i dareljive objave? Ako se ponaaju potpuno

85

suprotno otkrivenoj Bojoj volji u gotovo svim vidovima ivota, ako se mogu zatei u nemaru, lakoumnosti, sebinosti, ambicijama i oholosti, hodei svojim pokvarenim putovima pred Gospodom, kako bi im On mogao dati jo jedno izlijevanje Svetoga Duha? {1SM 140.3} Bog za svoj narod ima pripremljene najbogatije blagoslove, ali ne moe ih dati dok oni ne naue kako se odnositi prema tom dragocjenom daru tako da odaju hvalu Onome koji ih je pozvao iz tame k svojem velianstvenom svjetlu. Zato i mi, okrueni tolikim oblakom svjedoka, odloimo svaki teret i grijeh koji nas sapinje te postojano trimo u borbu koja je pred nama! Uprimo pogled u Poetnika i Dovritelja vjere, Isusa, koji umjesto radosti to je stajala pred Njim podnese kri, prezrevi sramotu te sjedi zdesna prijestolja Bojega. (Hebrejima 12:1, 2) Dio radosti koja je stajala pred Kristom bio je pogled na Njegovu istinu naoruanu svemonom silom Svetoga Duha, koja utiskuje Njegov lik na ivot i karakter Njegovih sljedbenika. {1SM 141.1} Nebeska bia surauju s ljudskim u pokuajima da uzvise zakon i uine ga asnim. Gospodnji zakon je savren i preobraava duu. U tako preobraenoj dui svijet vidi ivo svjedoanstvo. Hoe li onda Gospod s nebesa imati materijala za rad? Hoe li nai mjesta u srcima onih koji tvrde da vjeruju u istinu? Hoe li Njegova ista, nesebina blagonaklonost naii na odziv ljudskog orua? Hoe li svijet vidjeti prikaz Kristove slave u karakterima onih koji se nazivaju Njegovim sljedbenicima? Hoe li Krist biti aen i proslavljen gledajui kako se Njegovo vlastito suosjeanje u potocima izlijeva iz Njegovih ljudskih orua? Usaujui svoje evanelje u srce, On izlijeva nebeska blaga na blagoslov svijeta. Jer Boji smo suradnici: Boja ste njiva, Boja graevina. (1. Korinanima 3:9) {1SM 141.2} to je taj bogati Boji blagoslov uinio za one koji su bili dovoljno ponizna i skruena srca da ga prime? Je li se blagoslov cijenio? Jesu li oni koji su ga primili pronosili slavu Onoga koji ih je pozvao iz tame k svojem velianstvenom svjetlu? Ima ljudi koji ve dovode u pitanje djelo koje je bilo tako dobro i koje je trebalo biti puno vie cijenjeno. Oni na to djelo gledaju kao na nekakav oblik fanatizma. {1SM 141.3} Budite izuzetno paljivi Bilo bi udno da nije bilo nekih koji su, budui neuravnoteena uma, govorili i djelovali nesmotreno; jer gdje god i kad god Gospod radi da bi dao istinski blagoslov, otkriva se i njegova krivotvorina kako bi ponitila uinak pravog Bojeg djela. Stoga moramo biti izuzetno paljivi i hoditi ponizno pred Bogom kako bismo mogli imati duhovnu pomast za oi kojom emo moi razlikovati djelovanje Bojeg Svetoga Duha od djelovanja onog duha koji eli unijeti divlju razuzdanost i fanatizam. Po plodovima ete ih njihovim prepoznati. (Matej 7:20) Oni koji uistinu gledaju na Krista, mijenjat e se u Njegovo oblije, potpomognuti Gospodnjim Duhom, i rasti do pune mjere rasta ljudi i ena u Kristu Isusu. Sveti Boji Duh ispunit e ljude ljubavlju i istoom te e se u njihovim karakterima moi vidjeti oplemenjenost. {1SM 142.1} Ali trebaju li drugi, zbog toga to su neki pronevjerili bogati nebeski blagoslov, zanijekati da je Isus, Spasitelj svijeta, proao kroz nae crkve kako bi donio blagoslov? Nemojte dopustiti da sumnja i nevjerovanje dovode u pitanje tu injenicu; ako tako inite, kreete se po opasnom terenu. Bog je dao Svetoga Duha onima koji su pred nebeskim darom otvorili svoje srca kako bi ga primili. Ali neka oni kasnije ne popuste pred iskuenjem koje ih navodi da vjeruju kako su bili obmanuti. Neka ne govore: Budui da osjeam tamu, te me sada pritie sumnja i nikada nisam vidio takvo oitovanje sotonine sile kao sada, zakljuujem stoga da sam se nalazio u zabludi. Upozoravam vas da budete oprezni. Nemojte posijati ni jedan izraz sumnje. Bog je radio u vau korist, dovodei

86

zdravu i istinitu nauku u dodir s vaim srcem. Blagoslovljeni ste kako bi taj blagoslov mogao uroditi plodom u obliku zdravih navika i plemenita karaktera. {1SM 142.2} Grijeh odbacivanja dokaza Grijeh zbog kojega je Krist ukorio Korozain i Betsaidu bio je grijeh odbacivanja dokaza koji bi ih, da su se pokorili njihovoj sili, uvjerili u istinu. Grijeh pismoznanaca i farizeja bio je uranjanje nebeskog djela koje je bilo stavljeno pred njih u tamu nevjerovanja, tako da su dokazi koji su ih trebali uvrstiti u vjeri bili dovoeni u pitanje, a svete stvari koje su trebale biti cijenjene bile su smatrane bezvrijednima. Bojim se da je na narod dopustio neprijatelju da izvri to isto djelo, tako da su neki dobro koje je dolo od Gospoda, bogate blagoslove koje je On dao, poeli smatrati fanatizmom. {1SM 142.3} Ako se takav stav nastavi usvajati, kada Gospod ponovo dopusti da Njegovo svjetlo obasja narod, oni e se okrenuti od nebeske svjetlosti, govorei: Osjetio sam istu stvar 1893. godine, i neki u iju sam rije imao pouzdanja nazvali su to djelo fanatizmom. Nee li oni koji su primili Boje obilne blagoslove, a koji zauzimaju stav da je djelovanje Svetoga Duha bilo fanatizam, biti skloni zanijekati rad Bojeg Duha u budunosti, inei na taj nain srce neosjetljivim na molbe tihog i blagog glasa? Isusova ljubav moe biti ponuena onima koji pred njom podiu zidine, i ona ih nee ni na to prisiljavati. Blaga nebeske milosti mogu biti dana a ipak odbaena, umjesto da budu cijenjena i priznata sa zahvalnou. Narod je srcem vjerovao u pravednost, i neko vrijeme izricana su priznanja koja vode do spasenja; ali, koliko god je to alosno za rei, oni kojima je taj dar dan nisu suraivali s nebeskim biima, niti su pokazali da cijene svjetlost tako to bi inili djela pravednosti. - The Review and Herald, 6. veljae 1894. {1SM 143.2}

87

18. POSEBNI POZIVI TIJEKOM JAVNE SLUBE


{Ellen G. White je tijekom svoje javne slube uinkovito izricala poziv koji je zahtijevao odziv. Ovdje su izneseni izvjetaji o nekoliko situacija koje otkrivaju njezino koritenje takvih metoda u raznim okolnostima. - Urednitvo.} {1SM 144.1} U Battle Creeku u ranim danima Prisustvovala sam sastanku u crkvi u Battle Creeku. Govorila sam slobodno pred ljudima otprilike sat vremena o temama Adamova pada i jada i smrti koje je taj pad sa sobom donio, te o tome kako je Krist kroz svoje ponienje i smrt donio ivot i besmrtnost. Osjetila sam kako ljudima moram snano istaknuti nunost potpune posveenosti Bogu - posveenje cijelog bia, due, tijela i duha. Govorila sam o Mojsijevoj smrti i pogledu koji je on imao na obeanu kanaansku zemlju. U sluateljima su pobueni duboki osjeaji... Na sastanku te veeri pozvali samo one koji ele postati krani da istupe. Javilo se trinaest osoba. Svi su svjedoili na Boju slavu. Bilo je to dobro djelo. Dnevnik, 12. sijenja 1868. {1SM 144.2} Ozbiljno djelo u Tittabawasseeu u dravi Michigan Sastanci su odravani tijekom cijelog dana. Moj suprug i ja govorili smo prije podne; brat Andrews govorio je poslijepodne. Ja sam ga popratila prilino opsenim zapaanjima, usrdno preklinjui one koji su tijekom sastanaka bili zainteresirani da od tog dana ponu sluiti Bogu. Pozvali smo one koji su eljeli poeti sluiti Gospodu da istupe. Javio se poprilino velik broj. Govorila sam nekoliko puta, arko molei due da raskinu sotonine okove i ponu iznova. Jedna majka pristupila je svome sinu i plaui ga preklinjala. On je izgledao krut, tvrdoglav i nepopustljiv. Tada sam ustala i obratila se bratu D., molei ga da ne stoji na putu svojoj djeci. On se trgnuo, a tada je ustao i govorio, izjavljujui da e se od tog dana promijeniti. Svi su to doekali radosnih srca. Brat D. je plemenit ovjek. {1SM 144.3} Tada se javio suprug sestre E., izjavljujui da bi elio biti kranin. On je utjecajan ovjek odvjetnik po zanimanju. Njegova ki izgledala je uznemireno. Brat D. tada je naim pozivima pridruio svoje. Sestra D. takoer se obratila svojoj djeci. Preklinjali smo i naposljetku smo odnijeli prevagu. Svi su istupili. Oevi, svi sinovi te drugi mukarci slijedili su njihov primjer. Bio je to radostan dan. Sestra E. rekla je kako je to najsretniji dan njezina ivota. - Dnevnik, 19. veljae 1868. {1SM 145.1} Dobar odziv u Battle Creeku Poslijepodne sam govorila vezano uz 2. Petrovu poslanicu. Govorila sam slobodno. Nakon to sam govorila jedan sat, pozvala sam da istupe oni koji ele postati krani. Tiho i mirno, istupilo je izmeu trideset i etrdeset osoba te zauzelo prve redove. Priala sam s njima u vezi s potpunim predanjem Bogu. Imali smo sat molitve za one koji su istupili. To vrijeme molitve bilo je vrlo dragocjeno. Oni koji su se eljeli krstiti trebali su to pokazati ustajanjem. Ustao je prilino velik broj. - Dnevnik, 9. lipnja 1873. {1SM 145.2} Odziv nakon malo oklijevanja Govorila sam poslijepodne {u Stanleyu, Va.} o Ivanu 17:3. Gospod mi je dao puno svog Svetoga

88

Duha. Prostorija je bila popunjena. Pozvala sam da istupe oni koji ele ozbiljnije traiti Gospoda i one koji se ele u potpunosti predati Gospodu na rtvu. Neko vrijeme nitko se nije pomaknuo, ali potom je mnogo njih istupilo i iznijelo svjedoanstva i priznanja. Imali smo dragocjeni sat molitve i svi su se osjeali skruenima, plaui i priznavajui svoje grijehe. Oh, kada bi to svi mogli razumjeti! - Dnevnik, 9. studenoga 1890. {1SM 145.3} Poetak rada u vicarskoj Subota i nedjelja bili su dragocjeni dani. [Na konferenciji odranoj u Baselu u vicarskoj, 1885. godine] Gospod me je posebno blagoslovio dok sam govorila u nedjelju poslijepodne. Na kraju izlaganja upuen je poziv svima koji ele biti krani, i koji su osjeali da im nedostaje iva veza s Bogom, da istupe kako bismo mogli ujediniti svoje molitve s njihovima za oprotenje grijeha i za snagu da se odupru iskuenju. {1SM 146.1} To je za mnoge bilo novo iskustvo, ali nisu oklijevali. inilo se da je cijeli skup ustao na noge, i jedino to se moglo uiniti jest da svi zajedno sjednu i trae Gospoda. Cijeli sabor na tom mjestu oitovao je svoju odlunost da odbace grijeh i najrevnije se ukljue u djelo traenja Boga. Nakon molitve izneseno je stotinu petnaest svjedoanstava. Mnoga od njih pokazala su istinsko iskustvo u nebeskim stvarima. - Historical Sketches of the Foreign Missions of the Seventh-day Adventists, str. 173. {1SM 146.2} U Christiani {Oslo} u Norvekoj Proveli smo dva tjedna u Christiani i usrdno radili za crkvu. Gospodnji Duh potaknuo me je da iznesem vrlo jasno svjedoanstvo. Posebice na naem zadnjem sastanku, izloila sam im nunost temeljite promjene karaktera ako ele biti Boja djeca... arko sam im isticala neophodnost dubokog pokajanja, priznanja i ostavljanja grijeha koji su dragom Kristovom duhu zatvorila vrata ulaska u crkvu. Tada smo pozvali da istupe oni koji imaju elju odluno stati na Gospodnju stranu. Mnogo njih se odazvalo. Iznesena su neka dobra priznanja i izgovorena ozbiljna svjedoanstva. - The Review and Herald, 19. listopada 1886. {1SM 146.3} Ustajanje pokazalo odlunost Od svih onih koji su od tog trenutka {u Baselu u vicarskoj} odluili poduzeti najozbiljnije napore kako bi dosegli via mjerila, trailo se da ustanu. Ustali su svi prisutni. Nadamo se da e to imati uinak koji e ih pridobiti za Boga i navesti na razmiljanje o nebeskim stvarima, te da e poduzeti usrdne napore da budu ono to im je Bog omoguio da postanu - vjerni i postojani, odani vojnici Kristova kria. - Dnevnik, 22. studeni, 1885. {1SM 147.1} Ponovo pridobiveni oni koji su nazadovali U subotu poslijepodne ponovo smo se okupili na drutveni sastanak. Gospodnji blagoslov poivao je na meni dok sam se ponovo nakratko obratila ljudima. Svako sjedalo bilo je popunjeno i unesene su dodatne stolice. Svi su sluali s dubokim zanimanjem. {1SM 147.2} Pozvala sam da istupe svi koji ele da se za njih mole Boji sluge. Svi koji su nazadovali u vjeri, svi koji su eljeli vratiti se Gospodu i marljivo Ga traiti, mogli su iskoristiti tu priliku. Nekoliko mjesta brzo se popunilo i cijeli skup bio je pokrenut. Rekli smo im da je najbolje to mogu uiniti ostati sjediti na svojim mjestima i svi emo zajedno traiti Gospoda tako to emo priznati nae grijehe, jer Gospod nam je dao svoju rije: Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan:

89

otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) {1SM 147.3} Izneseno je mnogo uzastopnih svjedoanstava punih dubokih osjeaja, pokazujui da je Boji Duh dotaknuo srca. Na sastanak trajao je od dva do pet sati poslijepodne, i tada smo morali zavriti s nekoliko usrdnih molitava. - Dnevnik, 20. veljae 1887. {1SM 147.4} Izuzetno iskustvo u Australiji U subotu 25. svibnja {1895. godine} imali smo dragocjen sastanak u dvorani u Sjevernom Fitzroyu gdje se nai ljudi okupljaju. Nekoliko dana prije sastanka znala sam da se od mene oekuje da govorim u crkvi u subotu; ali, naalost, bila sam ozbiljno prehlaena i prilino promukla. Razmiljala sam o tome da se izuzmem od te dunosti; no budui da je to bila moja jedina prilika, rekla sam: Stat u pred narod i vjerujem da e Gospod odgovoriti na moje usrdne molitve te ukloniti promuklost kako bih mogla iznijeti svoju poruku pred ljude. Pred svojeg nebeskog Oca iznijela sam obeanje: Itite i dat e vam se! Traite i nai ete! Kucajte i otvorit e vam se! Doista, tko god ite, prima; i tko trai, nalazi; i onomu tko kuca, otvorit e se... Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li e vie Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji Ga zaitu! (Luka 11:9-13)... {1SM 147.5} Gospodnja rije je pouzdana. Zatraila sam i vjerovala sam da u biti osposobljena govoriti pred narodom. Odabrala sam dio iz Svetog pisma kao temu, ali kada sam ustala da govorim, to je bilo uklonjeno iz mojeg uma i osjetila sam se ponukanom govoriti o prvom poglavlju Druge Petrove poslanice. Gospod mi je dao posebnu slobodu u iznoenju vrijednosti Boje milosti... Uz pomo Svetoga Duha, bila sam u stanju govoriti jasno i snano. {1SM 148.1} Na kraju svog izlaganja osjetila sam se ponukana Svetim Duhom uputiti poziv da istupe oni koji se ele u potpunosti predati Gospodu. Oni koji su osjeali potrebu da se za njih mole Boji sluge pozvani su da to daju do znanja. Istupilo je oko trideset dua. Meu njima nalazile su se supruge brae F. koje su po prvi put izrazile elju da se priblie Bogu. Moje srce bilo je ispunjeno neizrecivom zahvalnou zbog geste koju su uinile te dvije ene. {1SM 148.2} Tada sam uvidjela zato sam tako snano bila ponukana da uputim taj poziv. Isprva sam oklijevala, pitajui se je li to najpametnija stvar za uiniti, budui da smo moj sin i ja bili jedine osobe od kojih sam mogla oekivati bilo kakvu pomo tom prilikom. Ali kroz um mi je prola misao, kao da mi se netko obratio: Zar se ne moe pouzdati u Gospoda? Odgovorila sam: Hou, Gospode. Iako je mog sina vrlo zaudilo to sam uputila takav poziv tom prilikom, pokazao se dostojnim situacije. Nikada ga nisam ula da govori s veom silom ili dubljim osjeajima nego u tom trenutku. Pozvao je brau Faulkheada i Salisburyja da istupe i kleknuli smo na molitvu. Moj sin je predvodio i Bog je zasigurno upravljao njegovom molbom, jer inilo se kao da se moli u Bojoj prisutnosti. Braa Faulkhead i Salisbury takoer su iznijeli arke molitve i tada mi je Gospod dao glas kojim sam se molila. Sjeam se sestara F. koje su se prvi put javno opredijelile za istinu. Sveti Duh bio je prisutan na sastanku i mnogi su bili pokrenuti njegovim dubokim djelovanjem. {1SM 148.3} Na kraju sastanka mnogi su se probili do podija i, primivi me za ruku, traili sa suzama u oima da se molim za njih. Iskreno sam odgovarala: Hou. Upoznali su me sa sestrama F. i vidjela sam da imaju njena srca... Majka jedne od tih sestara koje su se tada opredijelile za istinu bila je vrlo ogoreni protivnik toga i prijetila je svojoj keri da joj nee dopustiti da se vrati kui ako postane tovatelj subote; njezina majka je na nju gledala kao na obiteljsku sramotu. Gospoa F. esto je izjavljivala kako se nikada nee pridruiti adventistima sedmog dana. Ona je odrasla u

90

prezbiterijanskoj crkvi i odgojena je da misli kako je izuzetno neprilino da ene govore na sastancima, a da je ena koja propovijeda stvar koja je potpuno izvan granica prikladnosti. Uivala je sluati starjeine Daniellsa i Corlissa, i smatrala ih je vrlo vjetim govornicima, ali odbijala je sluati enu kako propovijeda. Njezin suprug se molio da Bog tako uredi stvari da ona bude obraena propovijedanjem sestre White. Kada sam uputila svoj poziv i pozvala da istupe oni koji osjeaju svoju potrebu da se priblie Bogu, na iznenaenje svih prisutnih te sestre su istupile. Sestra koja je izgubila svoje dijete rekla je da je bila odluna ne istupiti, ali Gospodnji Duh toliko je snano utjecao na njezin um da se nije usudila odbiti... Toliko sam zahvalna svom nebeskom Ocu za Njegovu ljubav i njenost koju je pokazao time to je privukao te dvije dragocjene due da se ujedine sa svojim supruzima u poslunosti istini. - The Review and Herald, 30. srpnja 1895. {1SM 149.1} Odziv neadventistikih posjetitelja u crkvi u Ashfieldu Pozvala sam da ustanu svi koji se ele predati Bogu svetim zavjetom i sluiti Mu svim srcem. Prostorija je bila puna i ustali su gotovo svi. Bio je prisutan znatan broj onih koji nisu bili nae vjere, i neki od njih takoer su ustali. Iznijela sam njihove sluajeve pred Gospoda u usrdnoj molitvi i znali smo da smo svjedoili oitovanju Bojeg Duha. Osjeali smo da smo uistinu zadobili pobjedu. - Rukopis 30a, 1896. {1SM 150.1} Poseban poziv na sveuilitu u Battle Creeku Tom sam prilikom govorila pred asistentima, razredom njegovatelja i lijenicima pet puta tijekom molitvenog tjedna, i sigurna sam da su cijenili moje rijei. Na sveuilitu sam govorila dvaput. Posljednji etvrtak profesor Prescott pozvao me je da doem tamo. Otila sam i molila se i obratila se velikoj crkvi punoj studenata. Bila sam vrlo slobodna dok sam im govorila i iznosila pred njih Boju dobrotu i milost, kao i veliku milostivost i rtvu Isusa Krista te nebesku nagradu koja je kupljena za nas, ukljuujui i veliku posljednju pobjedu, te kolika je prednost biti kranin. {1SM 150.2} Profesor Prescott ustao je i pokuao govoriti, ali srce mu je bilo ganuto i nije izgovorio ni rije tijekom pet minuta, ve je stajao plaui pred narodom. Tada je izgovorio rijei: Sretan sam to sam kranin. Govorio je oko pet minuta, a tada je dao priliku svima da govore. Iznesena su mnoga svjedoanstva, ali inilo mi se kako mora da postoji skupina ljudi do koje se morao doprijeti, a koju jo nismo uspjeli dotaknuti. Pozvali smo da istupe svi koji su osjeali kako nisu spremni za Kristov dolazak i ne osjeaju da ih je Bog prihvatio. inilo mi se da se cijela prostorija pokrenula. Tada smo svima dali priliku da izraze svoje osjeaje, nakon ega smo imali mali sastanak za molitvu i inilo se da Gospodnji blagoslov dopire do srca. {1SM 150.3} Nakon toga podijelili smo se u grupe i nastavili raditi jo nekoliko sati, i Gospodnji Duh spustio se na sabor na silan nain. Nekolicina onih koji nisu znali nita o vjeri, nevjernici koji su doli iz svijeta, imali su istinsko iskustvo vjerskog ivota. A djelo i dalje napreduje sve vie i vie. Sam Gospod radi i nastavit e raditi, onoliko brzo koliko smo mi u stanju pripremiti put za sigurno oitovanje Njegove sile u nau korist. - Pismo 75, 1888. {1SM 150.4} Pozvani da istupe u San Franciscu U petak 21. prosinca {1900.} otila sam u San Francisco gdje sam trebala provesti molitveni tjedan. U subotu poslijepodne obratila sam se tamonjoj crkvi, iako sam bila tako slaba da sam se objema rukama morala drati za propovjedaonicu da se poduprem. Traila sam snagu od Gospoda

91

da se mogu obratiti narodu. On je uo moju molitvu i ojaao me. Osjeala sam veliku slobodu dok sam govorila o Otkrivenju 2:1-5. {1SM 151.1} Duboka pokretaka sila Bojeg Duha spustila se na mene i iznesena poruka ostavila je snaan dojam na ljude. Nakon to sam zavrila s govorom, svi koji su se eljeli predati Gospodu pozvani su da istupe. Odazvao se velik broj i molili smo se za njih. Nekolicina onih koji su istupili su osobe koje su nedavno ule adventnu vijest i stoje pred trenutkom odluke. Neka Gospod ojaa dobar utisak koji je ostavljen na njih kako bi se u potpunosti mogli predati Njemu. O, kako elim vidjeti obraene due i uti ih kako pjevaju novu pjesmu, pjesmu na slavu naem Bogu! {1SM 151.2} U nedjelju poslijepodne govorila sam pred velikim skupom, meu kojima mnogi nisu bili nae vjere. Moja snaga bila je obnovljena i bila sam u stanju stajati pred ljudima bez da se drim za katedru. Gospodnji blagoslov poivao je na nama i osjeala sam se osnaenom dok sam govorila. Kao i u subotu, pozvani su da istupe oni koji su traili duhovnu pomo, i obradovali smo se kad smo vidjeli spremnost na odziv. Gospod nam se vrlo pribliio dok smo Ga traili u molitvi. - The Review and Herald, 19. veljae 1901. {1SM 151.3} Slino djelo u svakoj crkvi U subotu 10. studenoga posjetila sam San Francisco i obratila se crkvi punoj ljudi koji su imali ui spremne uti i srca spremna razumjeti... Nakon to sam zavrila, starjeina Corliss pozvao je da istupe svi koji su se eljeli predati Isusu. Odziv je bio brz i radostan, i reeno mi je da je istupilo gotovo dvije stotine osoba. Mukarci i ene, mladi i djeca, popunili su prve redove. Gospodu bi bilo drago vidjeti slino djelo izvreno u svakoj crkvi. {1SM 151.4} Mnogi nisu mogli istupiti jer je prostorija bila tako puna, ali pokrenuta lica i oi ispunjene suzama svjedoile su vrstim odlukama: Ja u stati na Gospodnju stranu. Od sada u se usrdno truditi dosei uzvienije mjerilo. - The Review and Herald, 12. veljae 1901. {1SM 152.1} Odziv na Generalnoj konferenciji 1909. godine Draga brao i sestre, traite Gospoda dok se moe nai. Dolazi vrijeme kada e oni koji su protratili svoje vrijeme i prilike poeljeti da su Ga traili... On eli da ostanete na strani razuma i da nastavite raditi. eli da krenete u nae crkve i revno radite za Njega. eli da organizirate sastanke za one koji se nalaze izvan crkve kako bi i oni mogli nauiti istine ove posljednje vijesti upozorenja. Postoje mjesta gdje ete biti radosno primljeni, gdje e vam due zahvaljivati to ste im doli u pomo. Neka vam Gospod pomogne da se primite tog posla kao to ga se nikada do sada niste prihvatili. Hoete li to uiniti? Hoete li ustati i posvjedoiti da ete uiniti Boga svojim osloncem i svojim pomagaem? {Skup ustaje.} {1SM 152.2} {U molitvi} Zahvaljujem Ti, Gospode Boe Izraelov. Prihvati ovaj zavjet tvojeg naroda. Spusti svoj Duh na njih. Dopusti da se u njima pokae Tvoja slava. Dok budu govorili rijei istine, daj da vidimo Boje spasenje. Amen. - General Conference Bulletin, 18. svibnja 1909. {1SM 152.3}

92

DIO 4 - PROPOVIJEDAJ RIJE

19. TO PROPOVIJEDATI, A TO NE PROPOVIJEDATI


[Ovdje nismo pokuali dati potpuni pregled obraenih tema. Za druge prijedloge pogledajte Evangelism, str. 184-199, 217-278. - Urednitvo.] Uvod Dok je 1933. godine vodstvo Generalne konferencije sastavljalo planove sa snanim naglaskom na pokuaje evangelizacije diljem Sjeverne Amerike, uvidjelo se - ako se ele postii veliki ciljevi - da se propovjednici koji e stajati pred narodom moraju okrenuti od manje vanih tema k iznoenju poruke treeg anela s njezinim irokim znaenjem i implikacijama. Na zahtjev Generalne konferencije objavljena je broura od esnaest stranica pod naslovom Propovijedajte rije, koja je sadravala savjete Ellen G. White. Mnogo tisua distribuiranih primjeraka bili su od velike koristi, ponovo stavljajui na propovjedniku slubu ozbiljnu odgovornost za objavljivanje posljednje poruke o sudu pred svijetom. Dijelovi koji nisu ukljueni u drugim knjigama E. G. White, ovdje su navedeni u neprekinutom slijedu. Tiskane izjave ne sadre iscrpnu kompilaciju onoga to je Ellen White pisala o tim temama. Dodatni savjeti mogu se nai u knjigama Evangelism, Gospel workers, Svjedoanstva za propovjednike, i Christian service. {1SM 154.1} Nakon navoda iz broure slijedi nekoliko vezanih poglavlja. Opasnost ekstremistikih stajalita poruka je upuena jednom od naih propovjednika koja sadri izuzetno korisne upute koje su do sada bile dostupne samo u Notebook leaflets. To se odnosi i na poglavlje o Odreivanju vremena. Ovaj dio zavrava savjetima iz Posebnih svjedoanstava, serije B, br. 2, napisanih u vrijeme krize 1903. i 1904. godine kada su se crkvi nametala odreena panteistika shvaanja kao nova svjetlost za koju se tvrdilo da e se pokazati kao veliki blagoslov za crkvu. Najvei blagoslov koji je doao kao posljedica te krize leao je u podukama o istini koje je Gospodnji glasnik tako revno prenio crkvi koja se nalazila u nevolji, a koje se nalaze veinom n Svjedoanstvima, 8. svezak, i u knjizi The ministry of healing. - White Trastees. {1SM 154.2} Dopustite Kristu da se pojavi Cilj svakog propovijedanja je ukloniti sebe iz vidnog polja a dopustiti da se pojavi Krist. Velianje Krista ja velika istina koju trebaju otkriti svi koji rade na propovijedanju i doktrini. Rukopis 109, 1897. {1SM 155.1} Radnici u djelu istine trebaju predstaviti Kristovu pravednost ne kao novu svjetlost, ve kao dragocjeno svjetlo koje je narod neko vrijeme izgubio iz vida. Trebamo prihvatiti Krista kao svog osobnog Spasitelja, a On nam pripisuje Boju pravednost u sebi. Ponavljajmo i istaknimo istinu koju je izrekao Ivan: U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - On je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe nae. (1. Ivanova 4:10) {1SM 155.2} Boja ljubav otvorila je najvelianstveniju ilu za protok dragocjene istine te su blaga Kristove milosti i istine prostrta pred crkvom i svijetom... Kakva li je to ljubav, kakva nevjerojatna, nezamisliva ljubav koja je navela Krista da umre za nas dok smo jo bili grjenici! Na kakvom je gubitku dua koja shvaa ozbiljne zahtjeve zakona, a istovremeno ne uspijeva shvatiti Kristovu puno obilniju milost. {1SM 155.3} Istina je da Boji zakon otkriva Boju ljubav kada ga se propovijeda kao istinu u Isusu, jer se na Kristovu daru ovom svijetu koji zavrjeuje kaznu, treba puno zadravati u svakom izlaganju. Nije

94

nikakvo udo to istina nije otapala srca kad je bila iznoena na hladan i beivotan nain. Nije udo to se pokolebala vjera u Boja obeanja kad propovjednici i radnici nisu uspjeli predstaviti Isusa i Njegov odnos prema Bojem zakonu. Koliko su esto trebali ohrabriti narod rijeima da On ni svojega Sina nije potedio, nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime nee sve darovati? (Rimljanima 8:32). {1SM 156.1} Sotona odluno eli sprijeiti ljude da vide Boju ljubav koja Ga je navela da preda svog jedinoroenog Sina za spas izgubljenog roda, jer Boja dobrota ono je to potie ljude na pokajanje. Kako emo uspjeti u predstavljanju svijetu te duboke, dragocjene Boje ljubavi? Ne moemo ju obuhvatiti ni na jedan drugi nain osim da uzviknemo: Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo, i jesmo. (I. Ivanova 3:1) Recimo grjenicima: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta. (Ivan 1:29) Opisujui Isusa kao Oeva predstavnika, bit emo u stanju razagnati sjenu koju je sotona bacio na na put kako ne bismo mogli vidjeti Boju milost i neizrecivu ljubav na nain kako se ona oitovala u Isusu Kristu. Pogledajte na kri na Golgoti. On je stalan zavjet neograniene ljubavi i neizmjerne milosti nebeskog Oca. - Rukopis 154, 1897. {1SM 156.2} Sveti Duh Krist, Veliki Uitelj, mogao je birati izmeu beskonane raznolikosti tema, ali jedna kojom se najvie bavio bila je obdarenost Svetim Duhom. Kakve li je velike stvari prorokovao za crkvu zbog tog dara! Ali o kakvim se temama danas razmilja? Koje obeanje je tako slabo ispunjeno? O Svetom Duhu se povremeno iznese neko izlaganje, a onda se cijela stvar ostavi ljudima na razmiljanje u neko kasnije vrijeme. - Rukopis 20, 1891. {1SM 156.3} Poduavajte korake u obraenju Propovjednicima je potreban jasniji, jednostavniji nain iznoenja istine kakva je ona u Isusu. I oni sami moraju potpunije shvatiti veliki plan spasenja. Tada e biti u stanju uzdii misli sluatelja od zemaljskih stvari ka duhovnim i vjenim. Postoji mnogo onih koji ele znati to moraju initi kako bi bili spaeni. Oni ele jednostavno i jasno objanjenje koraka koji su potrebni za obraenje, i ne bi se trebala iznijeti ni jedna propovijed a da dio tog izlaganja ne bude posveen jednostavnom objanjavanju naina kako grjenici mogu pristupiti Kristu i biti spaeni. Trebaju ih uputiti na Krista, kao to je to inio Ivan, te dirljivom jednostavnou, dok im srca blistaju Kristovom ljubavlju, rei: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta! Grjenicima se trebaju upuivati snani i usrdni pozivi da se pokaju i obrate se. {1SM 157.1} Oni koji zanemaruju taj dio djela, i sami se trebaju obratiti prije nego to krenu iznositi propovijedi. Ona srca koja su ispunjena Isusovom ljubavlju i dragocjenim istinama Njegove Rijei bit e u stanju iz Boje riznice iznositi i stare i nove stvari. Nee imati vremena za prianje priica; nee se truditi postati govornici, uzdiui se tako visoko da ne mogu povesti narod sa sobom; nasuprot tome, oni e jednostavnim jezikom i dirljivim arom iznositi Istinu kakva je ona u Isusu. The Review and Herald, 22. veljae 1887. {1SM 157.2} Oivljavanje starih adventnih istina Propovjednici i narod moraju izvriti djelo od svete vanosti. Trebaju prouavati povijest istine i Bojeg naroda. Ne smiju zaboraviti kako se Bog odnosio prema svom narodu u prolosti. Trebaju oivjeti i ponavljati istine koje se ine od male vrijednosti onima koji iz vlastitog iskustva ne poznaju silu i svjetlost koja ih je pratila kada su prvi put pronaene i shvaene. Te istine trebaju se dati

95

svijetu u svoj svojoj izvornoj svjeini i sili. - Rukopis 22, 1890. {1SM 157.3} Sluba anela za svakog ovjeka. Sam ovjek je taj koji odluuje koja e strana propovjednike da utisnu u razumijevanje sviju, koji dou u doseg anela. Nemojte ulaziti u matovita nagaanja. Pisana Rije naa je moliti kao to je to inio Daniel, kako bi nas titila nebeska bia. -

Sile dobra i zla bore se pobijediti. Pozivam Kristove njihova glasa, istinu o slubi jedina sigurnost. Moramo se Pismo 201, 1899. {1SM 158.1}

Propovijedi pune argumenata Mnoge propovijedi pune argumenata rijetko omekaju i pridobiju due... Svaki glasnik trebao bi se truditi u prvi plan staviti Kristovu puninu. Kada se ne iznosi besplatan dar Kristove pravednosti, predavanja su suha i beivotna; ovce i jaganjci nisu nahranjeni. Pavao je rekao: Besjeda moja i propovijedanje moje ne bijae u uvjerljivim rijeima mudrosti, nego u pokazivanju Duha i snage. (1. Korinanima 2:4) Evanelja posjeduju sr i duhovnu hranu. Isus je ivo sredite svega. Stavite Krista u svaku propovijed. Neka se razmilja o dragocjenosti, milosti i slavi Isusa Krista; jer Krist oblikovan iznutra predstavlja nadu u slavu. -Pismo 15, 1892. {1SM 158.2} Sadanja istina u krotkosti Budite paljivi glasnici. Ne budite prebrzi sluati i prihvaati nove teorije, jer one su esto takve da ih se ne bi trebalo iznijeti ni pred kakvim sluateljstvom. Nemojte izgovarati hvalisave rijei kojima biste uzdizali sami sebe. Neka s usana posveenih istinom silazi Boja Rije. Svaki propovjednik treba govoriti istinu kakva je u Isusu. Treba biti siguran u ono to zagovara i trebao bi rukovati Bojom Rijeju pod vodstvom Svetog Bojeg Duha. Hodite i radite paljivo pred Bogom, brao moja, kako va primjer ne bi naveo ni jednu duu u zabludu. Bilo bi bolje da se nikada niste rodili nego da ijednu duu odvedete na krivi put. {1SM 158.3} Oni koji tvrde da su Boji sluge trebaju se marljivo truditi da zadobiju onaj ivot do kojeg grijeh, bolest i tuga ne mogu doprijeti. Trebaju biti spremni u svako doba. {1SM 159.1} Bog poziva reformatore koji e govoriti snane, oplemenjujue rijei s naih propovjedaonica. Kada ljudi govore vlastite rijei u vlastitoj snazi, umjesto da propovijedaju Boju Rije u sili Duha, ostaju pogoeni i uvrijeeni kada njihove rijei nisu primljene s oduevljenjem. Tada dolaze u iskuenje da izgovore rijei koje e izazvati duh gorine i protivljenja u njihovim sluateljima. uvajte se, brao moja. Takve rijei ne smiju silaziti s usana Kristovih predstavnika. Posveena usta izgovarat e rijei koje reformiraju, ali ne razdrauju. Istina se treba iznositi u Kristovoj krotkosti i ljubavi. - Pismo 348, 1907. {1SM 159.2} Neprijateljevo orue Trebamo se moliti za nebesko prosvjeenje, ali istovremeno moramo biti paljivi kako prihvaamo bilo to od onoga to se naziva novom svjetlou. Moramo se uvati kako sotona ne bi, pod krinkom traenja nove istine, odvratio nae misli od Krista i posebnih istina za dananje vrijeme. Pokazano mi je da je navoenje umova da se bave nekim nejasnim ili nevanim predmetom, neim to nije u potpunosti otkriveno ili to nije nuno za nae spasenje, orue kojim se koristi neprijatelj. Takve stvari postaju najvanije teme, sadanja istina, dok ih istovremeno sve prouavanje i donoenje pretpostavki vezano uz njih samo ini nerazumljivijima nego prije i

96

zbunjuje umove nekih koji bi trebali teiti jedinstvu kroz posveenje istinom. - Pismo 7, 1891. {1SM 159.3} Ljudske pretpostavke i nagaanja Neka nitko ne iznosi lijepa, znanstvena mudrovanja kako bi uspavao Boji narod. Nemojte zaodijevati sveanu, svetu istinu za ovo vrijeme u raskone haljine ljudske mudrosti. Neka oni koji su to do sada inili prestanu s time i zavape Bogu da spasi njihove due od obmanjujuih bajki. {1SM 159.4} iva energija Svetog Duha ono je to e pokrenuti srca, a ne ugodne, varljive teorije. Matoviti prikazi nisu kruh ivota; oni ne mogu spasiti duu od grijeha. {1SM 160.1} Krist je poslan s neba kako bi otkupio ljudski rod. On je nauavao istine koje mu je Bog dao da nauava. Istine koje je On objavljivao, u obliku u kojem se one nalaze u Starom i Novom zavjetu, i mi danas moramo objavljivati kao rije ivoga Boga. {1SM 160.2} Neka se oni koji trae kruh ivota okrenu Svetom pismu, a ne nauci ogranienih ljudi sklonih pogrekama. Dajte ljudima kruh ivota koji nam je Krist dao kada se spustio s neba. Ne mijeajte vae pouke s ljudskim pretpostavkama i nagaanjima. Kada bi samo svi znali koliko im je potrebno da jedu tijelo i piju krv Bojeg Sina - da uine Njegove rijei sastavnim dijelom svojih ivota. Rukopis 44, 1904. {1SM 160.3} Naa vjera je utemeljena na istini Svakog dana eljela bih da mogu raditi dvostruko vie posla. Molila sam Gospoda za snagu i mudrost da reproduciram spise svjedoka koji su bili utvreni u vjeri u ranim danima objavljivanja vijesti. Nakon to je isteklo vrijeme 1844. godine, oni su primili svjetlost i hodili u njoj, te kada bi se pojavili ljudi koji su tvrdili da imaju novu svjetlost sa svojim prekrasnim porukama u vezi s raznim vidovima Svetog pisma, imali smo, kroz pomo Svetog Duha, savreno prikladna svjedoanstva koja su zaustavila irenje utjecaja poruka poput one ijem je irenju starjeina G. posveivao svoje vrijeme. [Ovo se odnosi na nauke u vezi s pitanjem o Svetitu koje su - nasuprot onima kojih su drali adventisti sedmog dana kroz svoju povijest - nijekale ispunjenje proroanstva 1844. godine i odbacivale Kristovu slubu u sklopu istranog suda. - Urednitvo.] Taj jadni ovjek radio je izriito protiv istine koju je potvrdio Sveti Duh. {1SM 160.4} Kada Boja sila posvjedoi da je neto istina, to treba zauvijek stajati kao istina. Ne smije se poigravati s naknadnim pretpostavkama koje su u suprotnosti sa svjetlom koje je Bog dao. Pojavljivat e se ljudi s tumaenjima Svetog pisma koja smatraju istinom, ali koja nisu prava istina. Bog nam je istinu za ovo vrijeme dao kao temelj za nau vjeru. On sam nauio nas je to je istina. Javljat e se jedan, pa za njime drugi, s novim svjetlom koje e biti u suprotnosti sa svjetlou koju je Bog dao uz oitovanje Njegova Svetog Duha. Nekolicina onih koji su imali iskustvo osnivanja ove istine jo su uvijek na ivotu. Bog je milostivo potedio njihove ivote kako bi mogli ponavljati, i iznova ponavljati do kraja svog ivota, iskustvo kroz koje su proli, kao to je to inio apostol Ivan do zavretka svog ivota. A nositelji barjaka koji su sili u grob trebaju govoriti preko ponovnog tiskanja njihovih spisa. Reeno mi je da je to nain na koji se njihovi glasovi trebaju uti. Oni trebaju pronositi svjedoanstvo o tome to sainjava istinu za dananje vrijeme. {1SM 161.1} Ne trebamo prihvaati rijei onih koji dolaze s porukama koje su u suprotnosti s istaknutim naelima nae vjere. Oni sabiru hrpu stihova i pokuavaju ih koristiti kao dokaz za teorije koje zagovaraju. To se dogodilo mnogo puta tijekom proteklih pedeset godina. I dok je Sveto pismo

97

Boja rije i treba ju potivati, njezina primjena, ako ta primjena pomie i jedan nosei stup temelja koje je Bog odravao tijekom ovih pedeset godina, predstavlja veliku pogreku. Oni koji ih primjenjuju na takav nain nisu upoznati s predivnim oitovanjem Svetog Duha koji je dao snagu i silu porukama koje su u prolosti stizale Bojem narodu. {1SM 161.2} Argumenti starjeine G. nisu pouzdani. Kada bi ih se prihvatilo, oni bi unitili vjeru Bojeg naroda u istinu koja nas je uinila onim to jesmo. {1SM 161.3} Moramo biti odluni po ovom pitanju; tvrdnje koje on eli dokazati koritenjem Svetog pisma nisu zdrave. One ne dokazuju da je iskustvo Bojeg naroda u prolosti bila zabluda. Imali smo istinu; Boji aneli su nas vodili. Iznoenje pitanja o svetitu dano je pod vodstvom Svetog Duha. Mudro je da svi za sebe zadre svoje miljenje po pitanju dijelova nae vjere u ijem stvaranju nisu sudjelovali. Bog nikada ne proturjei samom sebi. Argumenti iz Svetog pisma pogreno su primijenjeni ako se koriste za dokazivanje onoga to nije istina. Bit e jo puno onih koji e ustati i unijeti ono to e nazivati velikim svjetlom, te iznositi svoje tvrdnje. Ali mi stojimo uz stare mee. {citat 1. Ivanova 1:1-10} {1SM 161.4} Reeno mi je da kaem kako te rijei moemo koristiti kao prikladne za ovo vrijeme, jer nastupio je as kada se grijeh mora nazvati svojim pravim imenom. Nae djelo usporavaju ljudi koji nisu obraeni, koji trae slavu za sebe. Oni ele biti smatrani zaetnicima novih teorija, koje iznose tvrdei da su istina. Ali ako se te teorije prihvate, to e dovesti do nijekanja istine koju je Bog tijekom proteklih pedeset godina davao svome narodu, potkrjepljujui ju oitovanjem Svetog Duha. - Pismo 329, 1905. {1SM 162.1} Istine koje su otkrivene Uznastoj da kao prokuan stane pred Boga kao radnik koji se nema ega stidjeti, koji ispravno ree rije istine. Nauite uzimati istine koje su otkrivene i rukovati njima na nain koji e ih uiniti hranom za Boje stado. {1SM 162.2} Susretat emo se s onima koji doputaju da im misli odlutaju u dokona nagaanja o stvarima o kojima se nita ne govori u Bojoj Rijei. Bog nam je najrazumljivijim rijeima govorio o svakoj temi koja se tie spasenja due. Ali On eli da izbjegavamo sva sanjarenja, i kae: Danas poi na rad u moj vinograd. Dolazi no kada nitko nee moi raditi. Odbaci svu dokonu radoznalost; bdij, radi i moli se. Prouavaj istine koje su otkrivene. Krist eli da se ostavimo svih ispraznih matanja i upuuje nas na polja zrela za etvu. Ne budemo li revno radili, teret odgovornosti prema vjenosti pokazat e se preteak za podnijeti... {1SM 162.3} U dane apostola i najbudalastija svetogra izdavala su se pod istinu. Povijest se ponavljala, i jo se uvijek ponavlja. Uvijek e postojati oni koji e se, iako naizgled savjesni, hvatati za sjene i voljeti ih vie od stvarnosti. Oni uzimaju zabludu umjesto istine, jer zabluda je odjevena u nove haljine koje, misle oni, pokrivaju neto prekrasno. Ali kada se razodjene pokrivalo, ispod njega se otkriva nitavilo. - The Review and Herald, 5. veljae 1901. {1SM 162.4} Pitanja od vjene vanosti Zadravajte se na pitanjima na kojima se Krist zadravao. Iznosite ih ljudima na nain kako je On to inio. Bavite se temama koja se tiu nae vjene dobrobiti. Bilo to ega se neprijatelj moe dosjetiti da odvrati misli od Boje Rijei, bilo to novo i udnovato to moe smisliti kako bi stvorio raznolike osjeaje, on e predstaviti kao neto od iznimne vanosti. Ali te stvari koje ne moemo jasno shvatiti nemaju ni jednu desetinu vanosti kao to ju imaju istine Boje Rijei koje moemo

98

jasno shvatiti i usvojiti u svakodnevnom ivotu. Trebamo poduavati ljude istinama iz spisa Starog zavjeta koje je Krist ukljuio u svoja uenja. Jezik boanskih istina izuzetno je jednostavan. - Pismo 16, 1903. {1SM 163.1} Toke koje nisu nune za vjeru Postoje mnoga pitanja kojima se ljudi bave, a koja nisu nuna za usavravanje vjere. Nemamo vremena za prouavanje takvih stvari. Mnogo je toga izvan sposobnosti razumijevanja nesavrenog uma. Postoje istine koje treba prihvatiti koje su izvan dosega naeg razuma, i nije na nama da ih objasnimo. Otkrivenje ih iznosi kako bismo ih prihvatili kao takve, kao rije beskonanog Boga. I dok svaki domiljati istraiva treba traiti istinu kakva je u Isusu, postoje stvari koje jo nisu pojednostavljene, izjave koje ljudski um ne moe shvatiti i objasniti a da ne postane podloan donoenju ljudskih procjena i objanjenja, koji se nee pokazati kao miris ivota za ivot. {1SM 163.2} Ali svaka istina koju nuno moramo unijeti u na svakodnevni ivot, koja se tie spasenja due, iznesena je vrlo jasno i nepobitno. - Pismo 8, 1895. {1SM 163.3}

99

20. NAE STAJALITE PREMA DOKTRINARNIM SPOROVIMA


Svagdanja rtva iz osmog poglavlja knjige proroka Daniela Postoji neto to moram rei svojoj brai na istoku i zapadu, na sjeveru i na jugu. Zahtijevam da se moji spisi ne koriste kao vodei argument za rjeavanje pitanja oko kojih danas ima toliko nesuglasica. Molim starjeine H, I i J, i drugu nau brau na vodeim poloajima, da se ne pozivaju na moje spise kako bi podrali svoje poglede u vezi sa svagdanjom rtvom. {1SM 164.1} Pokazano mi je da to nije tema od ivotne vanosti. Reeno mi je da naa braa grijee kad preuveliavaju vanost razlika u miljenjima koje postoje. Ne mogu pristati na to da se bilo to od onoga to sam napisala koristi za rjeavanje tog pitanja. Pravo znaenje svagdanje rtve ne smije postati probno pitanje. {1SM 164.2} Ovime molim svoju brau propovjednike da se ne koriste mojim spisima da dokazuju svoje argumente po tom pitanju {svagdanje rtve}, jer ja nisam primila nikakve upute u vezi s tom spornom tokom i ne vidim potrebu za sukobima. Uzevi u obzir trenutno stanje, po pitanju te teme utnja je zlato. {1SM 164.3} Neprijatelj naeg djela zadovoljan je kada se tema od manje vanosti moe upotrijebiti kako bi se misli nae brae odvratile od velikih pitanja koja bi trebala sainjavati glavninu nae poruke. Budui da to nije probno pitanje, molim svoju brau da ne dopuste neprijatelju da likuje tako to e se prema njemu odnositi kao takvom. {1SM 164.4} Istinska probna pitanja Djelo koje nam je Gospod povjerio u dananje vrijeme jest iznositi ljudima pravu svjetlost u vezi s probnim pitanjima poslunosti i spasenja - Bojih zapovijedi i svjedoanstva Isusa Krista. {1SM 165.1} U nekim od naih vanih knjiga koje su se tiskale godinama, i koje su mnoge upoznale s istinom, mogu se nai toke od manje vanosti koje zahtijevaju paljivo prouavanje i ispravke. Neka te stvari razmotre oni koji su zadueni za nadzor nad naim tiskovinama. Neka ni ta braa, ni nai kolporteri, ni nai propovjednici ne preuveliavaju ta pitanja na nain koji e umanjiti utjecaj tih dobrih knjiga koje pomau spasenju due. Kad bismo se primili posla poticanja nepovjerenja u nau literaturu, stavili bismo oruje u ruke onih koji su otili od vjere i zbunili umove onih koji su nedavno prigrlili poruku. Bit e bolje da to manje toga uinimo u smislu nepotrebnog mijenjanja naih publikacija. {1SM 165.2} Nou mi se ini da ponavljam svojoj brai na odgovornim poloajima rijei iz Prve Ivanove poslanice. {Citirano 1. poglavlje.} {1SM 165.3} Svakodnevno obraenje Naa braa trebaju shvatiti da vlastito ja treba biti ponieno i dovedeno pod vlast Svetoga Duha. Gospod poziva one meu nama koji su dobili veliku svjetlost da se obraaju svakodnevno. To je poruka koju moram prenijeti naim urednicima i predsjednicima svih naih konferencija. Moramo hoditi u svjetlu dok ga imamo, kako nas ne bi nadvladala tama. {1SM 165.4} Svi koje vodi Boji Sveti Duh imat e poruku za ovo posljednje vrijeme. Na umu i srcu nosit e teret za due i pronosit e Kristovu poruku onima s kojima dolaze u dodir. Oni koji se u govoru ponaaju kao neznaboci, ne mogu biti uvedeni u nebeske dvorove. Brao moja, primite svjetlost i

100

iskoristite vrijeme jer su dani zli. {1SM 165.5} Sotona marljivo radi na svima koji mu za to daju povoda. Oni koji imaju svjetlost, ali odbijaju hoditi u njoj, postat e zbunjeni sve dok tama ne obuzme njihove due i ne usmjeri sve njihovo djelovanje. Ali Boji duh mudrosti i dobrote, kako je otkriven u Njegovoj Rijei, postajat e sve sjajniji i sjajniji ako budu slijedili put istinske poslunosti. Svim pravednim Bojim zahtjevima udovoljit emo ako budemo posveeni Svetim Duhom... {1SM 166.1} Velike prednosti i blagoslovi ekaju sve koji su spremni poniziti se i potpuno posvetiti svoje srca Bogu. Njima e biti dana velika svjetlost. Kada su ljudi voljni biti preobraeni, tada e biti na putu prema boanskom obliju. {1SM 166.2} Doista, od punine Njegove svi mi primismo, i to milost na milost. (Ivan 1:16) Dosta ti je Moja milost jer snaga se u slabosti usavruje. (2. Korinanima 12:9) Dana Mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Poite dakle i uinite Mojim uenicima sve narode krstei ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i uei ih uvati sve to sam vam zapovjedio! I evo, Ja sam s vama u sve dane - do svretka svijeta. (Matej 28:18-20) {1SM 166.3} Hoemo li i dalje odbijati cijeniti to obilje milosti i sile za slubu, i okretati se od njih smatrajui ih neukusnima i neprivlanima? Pozvana sam da naem narodu sada dam iste upute kao to sam to inila dok sam bila u Washingtonu. Gospod poziva svakoga da uloi osobni napor. Nitko ne moe obaviti posao za drugoga. Obasjala nas je velika svjetlost, ali ona nije u potpunosti shvaena ni prihvaena. {1SM 166.4} Kada bi se naa braa sada bez zadrke posvetila Bogu, On bi ih prihvatio. Dao bi im preobraeni um kako bi mogli postati miris ivota za ivot. Probudite se, brao i sestre, kako biste mogli dostii svoje visoko zvanje kroz naega Gospoda Isusa Krista. - Rukopis 11, 1910. {1SM 166.5} Nije probno pitanje

Mojoj brai u djelu:

Dragi suradnici, Imam neto za rei... svima koji su bili aktivni u nametanju svojih pogleda u vezi sa znaenjem svagdanje rtve iz 8. poglavlja knjige proroka Daniela. To se ne treba uiniti probnim pitanjem, a nemir koji se pojavio kao posljedica takvog odnosa prema toj temi alosna je pojava. Dolo je do zbunjenosti te je um nekih od nae brae skrenut s paljivog razmatranja koje se trebalo posvetiti djelu koje je Gospod odredio da se izvri u dananje vrijeme u naim gradovima. To je bilo na zadovoljstvo velikog neprijatelja naeg djela. {1SM 167.1} Dana mi je svjetlost da se ne bi smjelo initi nita to e poveati nemir vezan uz to pitanje. Nemojte ga unositi u naa izlaganja i zadravati se na njemu kao na neemu izuzetno vanom. Pred nama stoji veliko djelo, i ne smijemo izgubiti ni sata koji se treba posvetiti nunom radu koji trebamo izvriti. Ograniimo nae javne napore na izlaganje vanih toaka istine u svezi kojih smo ujedinjeni, i za koje nam je dana jasna svjetlost. {1SM 167.2} elim vam obratiti panju na Kristovu posljednju molitvu, zabiljeenu u 17. poglavlju Evanelja po Ivanu. Postoji mnogo tema o kojima moemo govoriti - svetim, probnim istinama, prekrasnim u svojoj jednostavnosti. Na njima se moete zadravati s intenzivnom revnou. Ali nemojte u ovo vrijeme povlaiti pitanje svagdanje rtve, ili bilo koje drage teme koja e potaknuti sukobe meu braom; to e usporiti i omesti djelo na koje Gospod eli da se upravo u ovom trenutku koncentriraju umovi nae brae. Nemojmo stvarati nemir pitanjima koja e otkrivati osjetne razlike

101

u miljenjima, ve radije iznosimo iz Rijei svete istine vezane uz obvezujue zahtjeve Bojeg zakona. {1SM 167.3} Nai propovjednici trebaju se truditi izlagati istinu na najpogodniji nain. Koliko je to mogue, neka svi govore iste stvari. Neka izlaganja budu jednostavna, i neka se bave temama od ivotne vanosti koje su lako razumljive. Kada svi nai propovjednici uvide potrebu da se ponize, tada e Gospod suraivati s njima. Sada nam je potrebno ponovo se obratiti kako bi aneli mogli suraivati s nama, ostavljajui sveti dojam na misli onih za koje radimo. {1SM 167.4} Trudite se slono Moramo se spojiti vezama kranskog jedinstva; tada na trud nee biti uzalud. Trudite se slono i ne dopustite da se meu vas uvue bilo kakva svaa. Otkrijte ujedinjujuu silu istine i to e na um ljudi ostaviti snaan dojam. U jedinstvu lei snaga. {1SM 168.1} Danas nije vrijeme da se istiu nevane toke oko kojih postoje razlike u miljenjima. Ako neki koji nemaju snanu i ivu vezu s Gospodarom otkriju svijetu koliko je slabo njihovo kransko iskustvo, to e iskoristiti neprijatelji istine koji nas pomno promatraju, i nae e djelo biti usporeno. Neka svi njeguju krotkost i ue se od Onoga koji je krotka i ponizna srca. {1SM 168.2} Tema svagdanje rtve ne bi trebala poticati takva komeanja kao to je to bio sluaj. Kao posljedica naina na koji su se prema tom pitanju odnosili ljudi s obje strane te debate, pojavili su se sukobi i to je rezultiralo zbunjenou... Iako trenutno postoji stanje neslaganja u miljenjima u vezi s tom temom, nemojte ju stavljati u prvi plan. Neka zamru sve svae. U ovakvim trenucima utnja je zlato. {1SM 168.3} Dunost Bojih slugu u dananje vrijeme je propovijedati Boju Rije po gradovima. Krist se spustio s nebeskih dvorova na ovu zemlju kako bi spasio due, a mi, kao namjesnici Njegove milosti, trebamo stanovnicima velikih gradova prenijeti znanje o Njegovoj istini koja spaava. - Pismo 62, 1910. {1SM 168.4}

102

21. MATOVITE NAUKE I NAGAANJA


Nema kompromisa Moram iznijeti odlunu poruku svojoj brai. Nemojte sklapati kompromise sa zlom. Hrabro se suoite s opasnim utjecajima koji se pojavljuju. Nemojte se bojati posljedica odupiranja silama neprijatelja. {1SM 169.1} U dananje vrijeme mnogo se obmana nauava kao istina. Neka naa braa nauavala su poglede koje ne moemo odobriti. Matovite zamisli, nategnuta i udna tumaenja Svetoga pisma ulaze u crkvu. Neka od tih uenja u ovom trenutku mogu izgledati kao sitnice, ali one e rasti i postati zamke neiskusnima. {1SM 169.2} Dan nam je posao koji trebamo obaviti. Nemojte dopustiti da nas neprijatelj navede da skrenemo s puta objavljivanja tono odreene istine za dananje vrijeme te posvetimo svoju pozornost matovitim zamislima. {1SM 169.3} Ako se sami za sebe ne probudimo kako bismo prepoznali djelovanje Svetoga Duha, zasigurno emo se spotaknuti i pasti u sotonine zamke nevjerovanja. Pozivam nau brau da poput vjernih pastira i uvara bdiju nad neiskusnima koji su izloeni lukavstvima zavodljivih utjecaja. Neprestano pazite na stijene i ivi pijesak koji prijete da unite vjeru u poruke koje je Bog dao za nas u dananje vrijeme. Pazite na due kao oni koji e za to morati poloiti raun... {1SM 169.4} Trebamo svakodnevno prouavati Sveto pismo kako bismo mogli upoznati Gospodnji put i kako ne bismo bili obmanuti vjerskim zabludama. Svijet je prepun lanih teorija i zavodljivih spiritistikih ideja koje tee za tim da unite jasno duhovno opaanje i odvrate od istine i svetosti. Posebno u dananje vrijeme trebamo paziti na upozorenje: Nitko neka vas ispraznim rijeima ne zavarava. (Efeanima 5:6) {1SM 170.1} Moramo biti paljivi kako ne bismo pogreno tumaili Sveto pismo. Jasne nauke Boje Rijei ne trebaju se toliko komplicirati duhovnim interpretacijama da se stvarnost izgubi iz vida. Nemojte previe natezati znaenje reenica u Bibliji pokuavajui doi do neeg udnog kako biste ugodili mati. Prihvatite Sveto pismo onako kako je zapisano. Izbjegavajte dokona nagaanja o tome to e se nalaziti u nebeskom kraljevstvu. - Rukopis 30, 1904. {1SM 170.2} Pitanje ivota i smrti Pristizala su mi pisma u kojima su me pitali u vezi s nauavanjem nekih koji tvrde da nita to posjeduje ivot ne bi smjelo biti ubijeno, ak ni insekti, koliko god bili nametljivi ili iscrpljujui. Je li mogue da itko tvrdi kako mu je Gospod dao takvu poruku da ju preda narodu? Gospod nikada nije ni jednom ljudskom biu dao takvu poruku. Bog nikome nije rekao kako je grijeh ubiti insekta koji naruava na mir i odmor. U svim svojim uenjima Isus nije dao poruku te prirode, a Njegovi uenici smiju nauavati samo ono to im je On zapovjedio. {1SM 170.3} Ima onih koji stalno pokuavaju ui u sukob. To bi mogao biti opis njihove religije. Oni su ispunjeni eljom da donesu neto novo i udno. Razmiljaju o temama koje imaju minimalne posljedice i na njima vjebaju svoju otru nadarenost za izazivanje nesloge. {1SM 170.4} Dokone prie uvode se kao vane istine, i neki ih ak postavljaju kao probno pitanje. Na taj se nain stvara sukob i misli se odvraaju od sadanje istine. Sotona zna da e ljudi i ene, ako ih uspije navesti da se udube u beznaajne detalje, propustiti posvetiti pozornost vanijim pitanjima. On e se pobrinuti da priskrbi dovoljno materijala za panju onih koji su voljni razmiljati o sitnim i

103

nevanim temama. Umovi farizeja bili su udubljeni u pitanja bez stvarne vanosti. Oni su mimoilazili dragocjene istine Boje Rijei kako bi raspravljali o tradiciji i predaji koja se prenosila s narataja na narataj, a koja se ni na koji nain nije ticala njihova spasenja. Tako i danas, dok se dragocjeni trenuci pretvaraju u vjenost, ljudi zanemaruju velika pitanja vezana uz spasenje kako bi se bavili nekom praznom priom. {1SM 170.5} Svojoj brai i sestrama poruila bih: Drite se blizu uputa danih u Bojoj Rijei. Bavite se bogatim istinama Svetog pisma. Samo tako moete postati jedno u Kristu. Nemate vremena ukljuivati se u rasprave vezane uz ubijanje insekata. Isus nije stavio taj teret na vas. to je zajedniko slami i itu? (Jeremija 23:28) Ta sporedna pitanja su poput slame, granja i strnjike u usporedbi s istinom za ove posljednje dane. Oni koji zanemaruju velike istine Boje Rijei kako bi govorili o takvim stvarima, ne propovijedaju evanelje. Bave se praznim mudrovanjem koje neprijatelj donosi kako bi odvratio umove od istina koje se tiu njihove vjene dobrobiti. Oni nemaju Kristove rijei kojima bi opravdali svoje pretpostavke. {1SM 171.1} Nemojte troiti svoje vrijeme na rasprave o takvim stvarima. Ako ste u bilo kakvoj nedoumici u vezi s pitanjem to trebate nauavati, ako imate bilo kakvo pitanje u vezi s temama o kojima biste trebali razmiljati, uputite se ravno k predavanjima Velikog Uitelja i slijedite Njegove upute... {1SM 171.2} Nemojte niemu dopustiti da odvrati vau panju od pitanja: Uitelju, to mi je initi da ivot vjeni batinim? (Luka 10:25) To je pitanje ivota i smrti na koje svatko od nas mora nai odgovor za vjenost. Neka um shvati teinu vanosti sveane istine koju posjedujemo. Oni koji doputaju umu da luta u potrazi za bezvrijednim, nevanim teorijama, trebaju se obratiti... {1SM 171.3} Pogrene teorije, koje se ne mogu potkrijepiti Bojom Rijeju, dolazit e slijeva i zdesna, a onima koji su slabi te e teorije izgledati kao istina koja umudruje. No one su kao nitavilo. Pa ipak, mnogi lanovi crkve postali su toliko zadovoljni loom hranom da ona kodi njihovoj vjeri. Zato bi mukarci i ene umanjivali svoje iskustvo sakupljanjem dokonih pria i iznoenjem tih pria kao tema vrijednih pozornosti? Boji narod nema vremena zadravati se na nejasnim, ispraznim pitanjima koja nemaju nikakve veze s Bojim zahtjevima. {1SM 171.4} Bog eli da mukarci i ene razmiljaju trezveno i iskreno. Trebaju se uzdizati na sve vii stupanj razvoja, sagledavajui sve iri i iri obzor. Gledajui na Isusa, trebaju se mijenjati na Njegovu sliku. Svoje vrijeme trebaju provoditi u potrazi za dubokim, vjenim nebeskim istinama. Tada u njihovu vjerskom iskustvu nee biti nieg ispraznog. Dok budu prouavali velike istine Boje Rijei, sagledavat e Onoga koji je nevidljiv. Vidjet e da su najuzvienije, najoplemenjujue istine one koje su najbliskije povezane s Izvorom svake istine. I dok budu uili od Njega, njihovi porivi i sklonosti postat e vrsti i nepromjenljivi, jer su utisci dobiveni od Svemudroga snani i trajni. iva voda koju daje Krist nije poput povrinskog izvora, koji daje vodu kratko vrijeme pa zatim presui. iva voda tee u vjeni ivot. {1SM 172.1} Slijedimo otkrivenu Boju volju! Tada emo znati da svjetlost koju primamo dolazi iz boanskog Izvora svake istinske svjetlosti. Oni koji surauju s Kristom nalaze se na sigurnom tlu. Bog ih obilato blagoslivlja dok posveuju svoje snage djelu spaavanja svijeta od pokvarenosti. Krist je na primjer. Gledajui Ga trebamo se mijenjati u Njegov oblik, iz slave u slavu, na sve bolji i bolji karakter. To je na posao. Neka nam Bog pomogne da pravilno predstavljamo Spasitelja svijetu. The Review and Herald, 13. kolovoza 1901. {1SM 172.2}

104

Pretpostavke o buduem ivotu Danas ima ljudi koji izraavaju svoje vjerovanje u to kako e na Novoj zemlji biti vjenanja i roenja; ali oni koji vjeruju u Sveto pismo ne mogu prihvatiti takve nauke. Nauka da e se na novoj zemlji raati djeca nije dio potvrene proroke rijei. (2. Petrova 1:19) Kristove rijei odvie su jasne da bi bile pogreno shvaene. One bi zauvijek trebale rijeiti pitanje vjenanja i roenja na Novoj zemlji. Ni oni koji e biti podignuti iz mrtvih, ni oni koji e biti preobraeni a da ne vide smrt, nee se eniti ni udavati. Bit e poput Bojih anela, lanovi kraljevske obitelji. {1SM 172.3} Onima koji imaju miljenja u suprotnosti s tom jasnom Kristovom izjavom, poruila bih da je o takvim pitanjima utnja zlato. Drskost je poputati pretpostavkama i teorijama vezanim uz stvari koje nam Bog nije otkrio u svojoj Rijei. Ne trebamo se uputati u nagaanja vezana za nae budue stanje. {1SM 173.1} Mojoj brai propovjednicima elim poruiti: Propovijedaj Rije, uporan budi - bilo to zgodno ili nezgodno. (2. Timoteju 4:2) Nemojte u temelje ugraivati granje, slamu i strnjiku - vae vlastite pretpostavke i nagaanja, od kojih nitko ne moe imati koristi. {1SM 173.2} Krist nije zatajio ni jednu istinu nunu za nae spasenje. Te stvari koje su nam otkrivene namijenjene su nama i naoj djeci, ali ne smijemo dopustiti svojoj mati da stvara nauke vezane uz stvari koje nisu otkrivene. {1SM 173.3} Gospod se pobrinuo za sve to nam je potrebno kako bismo bili sretni u buduem ivotu, ali nije nam otkrio detalje vezane uz te planove te ne bismo smjeli nagaati u vezi s njima. Takoer, ne bismo smjeli donositi zakljuke o buduem ivotu na osnovu naih znanja o ovom ivotu. {1SM 173.4} Pitanja od ivotne vanosti jasno su otkrivena u Bojoj Rijei. Te teme zasluuju nae najdublje razmiljanje. No ne trebamo zadirati u teme o kojima Bog nije nita rekao. Neki su plasirali nagaanje da otkupljeni nee imati sijedu kosu. Iznesene su i druge budalaste pretpostavke, kao da se radi o stvarima koje imaju neku vanost. Neka Bog pomogne svom narodu da razmilja razumno. Kada se pojave pitanja o neemu u to nismo sigurni, trebali bismo pitati: to kae Pismo? {1SM 173.5} Neka oni koji prieljkuju neto novo trae obnovljenje ivota koje dolazi kao posljedica novog roenja. Neka oiste svoje due kroz poslunost istini i djeluju u skladu s uputama koje je Krist dao zakonoznancu koji Ga je pitao to mora initi kako bi batinio vjeni ivot. {1SM 173.6} Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom duom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga blinjega kao sebe samoga... To ini i ivjet e. (Luka 10:27, 28) Svi koji svoj ivot podrede jasnim zahtjevima Boje Rijei, naslijedit e vjeni ivot. - Rukopis 28, 1904. {1SM 174.1} Teme koje je teko razumjeti U ovom djelu postoji opasnost da se pred ljude iznose teorije koje e, iako mogu biti u potpunosti istinite, izazvati prepirke i nee dovesti ljude na veliku gozbu koja je pripravljena za njih. elimo da Boja ljubav oblikovana iznutra pokori i omeka nau ljudsku prirodu i dovede nas u sklad s Njegovim svetim karakterom. Tada emo pred ljudima prostirati neistraiva Kristova blaga u svom njihovom obilju. Sam Krist uputio je poziv, i dunost je svih Njegovih sljedbenika obraati pozornost ljudi na niz prednosti koje su uinjene dostupnim svima. Stoga nemojte na prvo mjesto stavljati teme koje je teko razumjeti. Krist poziva sve ljude na gozbu i stoga dopustite da dou svi koji to ele. - Pismo 89, 1898. {1SM 174.2}

105

Sto etrdeset etiri tisue Krist kae da e u crkvi biti onih koji e iznositi bajke i nagaanja, dok je Bog dao velike, uzdiue i oplemenjujue istine koje bi se uvijek trebale uvati u riznici uma. Kad ljudi odaberu ovu ili onu teoriju, kad su radoznali po pitanju neega to nije nuno da znaju, Bog ih ne vodi. Njegov plan nije da Njegov narod iznosi neto to moraju pretpostavljati, to se ne nalazi u Rijei. Njegova volja nije da se uputaju u sukobe oko pitanja koja im nee pomoi u duhovnom razvoju, kao to je pitanje: Tko e sainjavati sto etrdeset etiri tisue? To e oni koje je Bog odabrao ubrzo saznati i bez da to budu morali pitati. {1SM 174.3} Draga brao i sestre, cijenite i prouavajte istine koje je Bog dao vama i vaoj djeci. Nemojte troiti svoje vrijeme u pokuaju da saznate stvari koje vam nee biti na duhovnu korist. to mi je initi da ivot vjeni batinim? (Luka 10: 25) To je najvanije pitanje, i na njega je dan jasan odgovor. U Zakonu to pie? Kako ita? - Rukopis 26, 1901. {1SM 174.4} Krist poziva na jedinstvo lanovi nae crkve vide da meu vodeim ljudima postoje razlike u miljenjima, pa se i oni sami uputaju u sukobe vezane uz sporne teme. Krist poziva na jedinstvo. On nas ne poziva da se ujedinimo na temelju pogrenih navika. Nebeski Bog povlai jasnu crtu razgranienja izmeu iste, uzdiue i oplemenjujue istine i pogrenih nauka koje odvode na krivi put. On naziva grijeh i nepokajanost njihovim pravim imenom. On ne premazuje pogrene postupke slojem razrijeene buke. Usrdno pozivam nau brau da se ujedine na istinskom temelju Svetog pisma. Rukopis 10, 1905. {1SM 175.1} Bez borbe za prevlast Kada u dui radnika bude prebivao Krist, kada sva sebinost bude usmrena, kada ne bude postojalo rivalstvo ni borba za prevlast, kada zaivi jedinstvo, kada budu posveeni tako da se njihova meusobna ljubav moe vidjeti i osjetiti, tada e izlijevanje obilja Svetoga Duha doi jednako sigurno kao to su Boja obeanja pouzdana u svakoj crtici i toki. Ali kada se rad za druge obezvrjeuje kako bi radnici mogli pokazati vlastitu nadmo, time dokazuju da njihov rad ne nosi onaj peat koji bi trebao nositi. Bog ih ne moe blagosloviti. - Rukopis 24, 1896. {1SM 175.2}

106

22. OPASNOST EKSTREMISTIKIH STAJALITA


[Objavljeno u Notebook leaflets, Metode, br. 4.] St. Helena, Kalifornija 19. svibnja 1890. Dragi brate K., Oekivala sam da u te prije vidjeti i govoriti s tobom, ili ti pisati, ali nisam bila u mogunosti uiniti ita od toga, niti to mogu uiniti sada. No osjeam duboko zanimanje za tebe i ne bih eljela da se odvoji od Bojeg djela. Nemam snage izraziti se u razgovoru s tobom; tvoj um je tako otar i tvoj jezik tako brz da se bojim da u se veoma umoriti pa ono to u rei nee ostati jasno zapameno u tvojem umu. {1SM 176.1} Uviam opasnost u kojoj se nalazi; ti moe brzo pretoiti misli u rijei. Izlae stvari na snaan nain i ne pazi na svoje izraavanje. Iznosi svoja miljenja o nekim tokama na nain koji dovodi do toga da te se tvoja braa pribojavaju. To ne treba biti tako. Ne bi se trebao udaljavati od svoje brae to vie moe, pokazujui da na stvari ne gledate jednako. {1SM 176.2} Pokazano mi je da je tvoj utjecaj za dobro uvelike umanjen jer misli kako je tvoja dunost iznositi svoje zamisli o nekim pitanjima koja ni sam u potpunosti ne razumije i koja, uz sve tvoje napore, ne moe razjasniti drugima. Pokazano mi je kako nije nuno da osjea kako se mora baviti tim pitanjima. Neke od tvojih zamisli su ispravne, druge su netone i pogrene. {1SM 176.3} Kad bi se zadravao na temama poput Kristove spremnosti da oprosti grijehe, da prihvati grjenika, da spasi ono to je izgubljeno, na temama koje ulijevaju nadu i hrabrost, bio bi na blagoslov. Ali dok se trudi biti originalan i zauzima takva ekstremistika stajalita, te koristi tako snaan jezik dok ih iznosi, u opasnosti si da poini puno tete. Moe se initi da su neki shvatili tvoje zamisli i naizgled su im koristile, ali kad bivaju kuani i nadvladani, gube hrabrost da se bore u dobroj borbi vjere. {1SM 177.1} Kad bi se manje bavio tim idejama, koje ti se ine toliko vanima, i zauzdavao svoje ekstravagantne izraze, i sam bi imao vie vjere. Vidjela sam da je tvoj um ponekad neuravnoteen zbog toga to se toliko trudi proniknuti u tajnu pobonosti i objasniti ju, a ona ostaje jednako velikom tajnom nakon tvojeg prouavanja i objanjenja kao to je to bila i prije. {1SM 177.2} Razliita iskustva s obraenjem Navodi ljude da gledaju na Isusa kao na svoju jedinu nadu i pomonika; ostavi prostora Gospodu da djeluje na um, da govori dui i da ostavi utisak na razumijevanje. Za tebe nije nuno da zna i kae drugima sve detalje i sitnice vezane uz pitanje to to sainjava novo srce, niti o stupnju koji mogu i moraju dostii kako vie nikada ne bi grijeili. To nije tvoj posao. {1SM 177.3} Nismo svi jednaki. Sva obraenja nisu identina. Isus ostavlja dojam na srce i grjenik se nanovo raa na novi ivot. Due su esto privuene Kristu bez burnog osvjedoenja, razdiranja due ili straha koji navodi na pokajanje. Pogledali su na podignutog Spasitelja i ivjeli su. Uvidjeli su potrebu due, uvidjeli su Spasiteljevu dostatnost i Njegove zahtjeve, uli su Njegov glas kako govori: Slijedi Me!, ustali su i krenuli za Njim. Njihovo obraenje bilo je istinsko, a njihov vjerski ivot

107

jednako tako odluan kao kod onih koji su proli kroz svu patnju burnog obraenja. {1SM 177.4} Nai propovjednici moraju prestati zadravati se na svojim osebujnim zamislima smatrajui da vjernici neku toku moraju shvaati na isti nain kao i oni, inae ne mogu biti spaeni. Odbaci takav egoizam. Veliko djelo koje se mora izvriti za svakog pojedinca jest pridobiti duu za Krista. Ljudi moraju vidjeti Isusa na kriu, moraju Ga pogledati i ivjeti. Ono ime se moraju hraniti nisu tvoje zamisli, ve tijelo i krv Bojeg Sina. On kae: Tijelo je Moje jelo istinsko. (Ivan 6:55) Rijei koje sam vam govorio duh su i ivot su. (Ivan 6:63) {1SM 178.1} Dajte Kristu priliku da djeluje Dua koja prihvaa Krista predaje se brizi Velikog Lijenika, pa ljudi moraju biti oprezni da se ne isprijee izmeu pacijenta i Lijenika koji raspoznaje sve potrebe due. Krist, lijenik due, razumije njezine nedostatke i bolesti, i zna kako ju lijeiti cijenom vlastite krvi. to god je dui potrebno, On moe najbolje priskrbiti. Ali ljudi su toliko pretjerano usluni, ele uiniti toliko toga da dolazi do pretjerivanja, i Kristu se ne prua prilika da djeluje. {1SM 178.2} Kakvo god oblikovanje i ureivanje bilo najpotrebnije dui, Krist to moe uiniti najbolje. Osvjedoenje moda nije duboko, ali ako grjenik prie Kristu, gledajui Ga na kriu, pravednika koji umire za nepravedne, taj e prizor sruiti sve prepreke. Krist se prihvatio djela spaavanja svih koji se pouzdaju u Njega za svoje spasenje. On vidi pogreke koje se trebaju ispraviti, zla koja trebaju biti potisnuta. Doao je potraiti i spasiti izgubljene. Onoga tko doe k Meni, kae On, neu izbaciti. (Ivan 6:37) {1SM 178.3} Kroz Kristovu dobrotu i milost grjenik treba ponovo zadobiti nebesku naklonost. Bog preko Krista svakodnevno poziva ljude da se pomire s Njime. Rairenih ruku spreman je prihvatiti i poeljeti dobrodolicu ne samo grjenicima, ve i izgubljenima. Njegova ljubav na samrti, pokazana na Golgoti, grjeniku je jamstvo prihvaanja, mira i ljubavi. Nauavaj te istine u njihovu najjednostavnijem obliku, kako bi dua koju je potamnio grijeh mogla vidjeti svjetlost koja sja s kria Golgote. {1SM 178.4} Sotona radi na mnogo naina kako bi upravo oni koji trebaju propovijedati poruku bili zaokupljeni elegantno sloenim teorijama koje on ini da izgledaju tako velike i vane da zaokupljaju cijeli um; i dok ljudi misle da ine velike korake naprijed u svojem iskustvu, oni zapravo idoliziraju nekoliko zamisli i njihov utjecaj je oslabljen, inei vrlo malo u korist Gospodnje strane. {1SM 179.1} Neka svaki propovjednik poduzme ozbiljne napore da shvati to je to Kristov um. Ako tvoj um ne postane bolje uravnoteen po pitanju nekih stvari, put kojim ide odvojit e te od Bojeg djela i nee ni vidjeti na to e se spotaknuti. Promicat e zamisli za koje bi vjerojatno bilo bolje da ih se nikada nisi domislio. {1SM 179.2} Ima ljudi koji iz Boje Rijei, kao i iz Svjedoanstava, biraju zasebne odlomke ili reenice kako bi ih protumaili na nain koji odgovara njihovim zamislima, te o njima razmiljaju, utvrujui se na poloajima vlastitih ideja, na putu kojim ih Bog ne vodi. U tome se nalazi i tvoja opasnost. {1SM 179.3} Ti e uzeti odlomke iz Svjedoanstava koji govore o kraju vremena milosti, o prosijavanju meu Bojim narodom, i govorit e da e se iz tog naroda izdvojiti i podii istiji, svetiji narod. Sve to priinjava zadovoljstvo neprijatelju. Ne smijemo nepotrebno ii putem koji e stvarati razlike ili poticati neslogu. Ne smijemo ostavljati dojam da, ako ljudi ne slijede upravo nae zamisli, razlog tome lei u injenici to propovjednicima nedostaje razumijevanja i vjere te hode u tami. {1SM

108

179.4} Tvoj um nalazi se na neprirodnom putu ve dugo vremena. Ti posjeduje puno istine, dragocjene istine, ali ona je pomijeana s pretpostavkama. Tvoje ekstremistike zamisli i snano izraavanje esto unitavaju uinak tvojih najboljih napora. Kada bi mnogo ljudi prihvatilo gledita koja ti zagovara, te govorili i djelovali u skladu s njima, bili bismo svjedoci jednom od najveih fanatinih uzbuenja koje je ikad nastupilo meu adventistima sedmog dana. To je ono to sotona eli. {1SM 179.5} Okani se tajna U Kristovim poukama nalazi se obilje tema o kojima moe priati. Bilo bi bolje da se okani tajna koje ni ti ni tvoji sluatelji niste u stanju razumjeti ni objasniti. Dajte samom Gospodu Isusu Kristu priliku da nauava; dopusti Mu da utjecajem svojeg Duha otvori vrata razumijevanja pred predivnim planom spasenja. {1SM 180.1} Pred Bojim narodom stoji vrijeme nevolje, ali ne trebamo to neprestano isticati pred ljudima i dovoditi nevolju na njih prije vremena. Prosijavanje Bojeg naroda e se dogoditi, ali to nije sadanja istina koja se treba pronositi meu crkvama... {1SM 180.2} Propovjednici ne bi trebali misliti da posjeduju neke prekrasne napredne zamisli te, ako ih svi na prihvate, bit e prosijani te e se podignuti narod koji e krenuti naprijed i prema gore, do pobjede. Neki od onih koji se odupiru osnovnim naelima poruke koju je Bog poslao za ovo vrijeme navode sluajeve upravo nalik tvojem. Oni ukazuju na tvoja ekstremistika stajalita i nauavanja kao izgovor za njihov nemar u prihvaanju Gospodnjih poruka. {1SM 180.3} Sotonin cilj jednako je ostvaren kada ljudi tre ispred Krista i rade posao koji im On nikada nije povjerio, kao i kada ostaju u laodicejskom stanju, mlaki, osjeajui se bogatima i imunima, i bez potrebe za iim. Te dvije vrste ljudi jednaki su kamen spoticanja. {1SM 180.4} Neki revni pojedinci, koji su svu svoju energiju i napor usmjerili na originalnost, uinili su veliku greku pokuavajui pred ljude iznijeti neto zapanjujue, prekrasno i oaravajue, neto to misle da drugi nisu u stanju razumjeti; ali ni oni sami ne znaju o emu govore. Nagaaju u vezi s Bojom Rijeju, promiui zamisli koje nisu ni od kakve pomoi njima samima ni crkvama. Neko vrijeme oni mogu uzburkati matu, ali dolazi do posljedica, i upravo te ideje postaju prepreke. Vjera se mijea s matom, i njihova gledita mogu u umovima stvoriti predrasude u krivom smjeru. {1SM 180.5} Neka jasne i jednostavne izjave Boje Rijei budu hrana za um; ovo nagaanje o idejama koje nisu jasno iznesene u njoj, opasna je stvar. {1SM 181.1} Ti si po prirodi ratoboran. Nije ti puno stalo do toga hoe li biti u slozi sa svojom braom ili ne. Rado bi se upustio u sukob, rado bi se borio za svoje vlastite zamisli; ali trebao bi se ostaviti toga, jer to ne razvija kranske vrline. Trudi se svom silom da se odazove na Kristovu molitvu da Njegovi uenici budu jedno, kao to je On jedno s Ocem. {1SM 181.2} Ni jedna dua nije sigurna ako svakodnevno ne ui od Isusa o Njegovoj krotkosti, Njegovu poniznom srcu. Kada se zaputi na bilo koje mjesto kako bi radio, ne budi zapovjedniki nastrojen, ne budi otar, nemoj poticati neprijateljstvo. Propovijedaj Kristovu ljubav i to e otopiti i pokoriti srca. Tei za tim da ima jedan um i jednu prosudbu, radei na skladu sa svojom braom, i trudi se govoriti iste stvari. {1SM 181.3}

109

Nemoj priati o razmimoilaenjima Ova pria o razmimoilaenjima - zato to svi nemaju iste zamisli kao one koje tebi padaju na um nije djelo Boga ve neprijatelja. Govori o jednostavnim istinama u kojima se moete sloiti. Govori o jedinstvu; nemoj postati uskogrudan i umiljen; dopusti da ti um bude irok. {1SM 181.4} Krist ne vae karakter na vagi ljudske prosudbe. On kae: A Ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve u privui k sebi. (Ivan 12:32) Svaka dua koja se odazove tom privlaenju okrenut e lea nepravdi. Krist je u stanju spasiti sve koji dou k Njemu. Onaj tko doe Isusu stavlja svoju nogu na ljestve koje se proteu od zemlje do neba. Nauavaj pisanom i izgovorenom rijeju da se na vrhu ljestava nalazi Bog; blistave zrake Njegove slave obasjavaju svaku stepenicu ljestava. On milostivo gleda na sve koji se mue dok se penju prema gore kako bi im mogao poslati pomo, nebesku pomo, u trenucima kada se ini da im ruka poputa, a noga drhti. Da, govori o tome, govori koristei rijei koje e otopiti srce, da ni jednom tko se uporno penje tim ljestvama nee biti zabranjen ulaz u vjeno kraljevstvo naega Gospoda i Spasitelja Isusa Krista; oni koji vjeruju u Krista nikada nee propasti, niti e ih itko istrgnuti iz Njegove ruke. {1SM 181.5} Priaj ljudima jasnim rijeima punim nade kako se mogu rijeiti naslijea sramote koje smo zaslueno stekli. Ali zbog Krista, nemoj pred njih iznositi zamisli koje e ih obeshrabriti, koje e ih navesti da misle kako je put u nebo vrlo teak. Zadri te prenategnute ideje za sebe. {1SM 182.1} Iako esto moramo u um utisnuti injenicu da je kranski ivot ispunjen borbom, da moramo biti oprezni, moliti se i raditi, da dovodimo duu u opasnost ako samo na trenutak popustimo u duhovnoj budnosti - najvanija tema mora biti potpunost spasenja koje nam nudi Isus koji nas ljubi i predao je sebe kako ne bismo propali ve mogli imati vjeni ivot. {1SM 182.2} Iz dana u dan moemo hoditi s Bogom, iz dana u dan moemo sve vie upoznavati Gospoda, ulazei u svetinju nad svetinjama preko Kristove krvi, drei se nade koja je stavljena pred nas. elimo li dosegnuti nebo, to mora biti preko povezivanja due s Posrednikom, postajui dionici boanske prirode. Oslanjajui se na Krista, kada je tvoj ivot skriven s Kristom u Bogu i Njegov Duh te vodi, posjeduje istinsku vjeru. {1SM 182.3} Vjerujui u potpunosti u uinkovitost Njegove rtve za otkup, postat emo Boji suradnici. Pouzdajui se u Njegove zasluge, trebamo raditi na vlastitom spasenju sa strahom i drhtanjem, jer Bog je onaj koji u nama radi da elimo i moemo initi ono to je Njemu po volji. Uvijek se drei Krista, neprestano se pribliavamo Bogu. Isus eli da nam to uvijek bude na najistaknutijem mjestu. Nemoj poputati svojem ratobornom duhu; mudrost koja dolazi odozgo je najprije ista, potom mirotvorna, pouljiva, puna milosra i dobrih plodova... {1SM 182.4} Budi u suglasju s braom Nemoj misliti da mora isticati svaku zamisao koja ti padne na um. Isus je rekao svojim uenicima: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi. (Ivan 16:12) Koliko vie bismo mi, koji smo neprestano u opasnosti da pogrijeimo, trebali paziti da drugima ne nameemo ono to oni nisu spremni primiti. Gledajui neprekidno na Isusa, obuzdavaj svoje snane, ekstravagantne izraze. Ipak, premda mora biti paljiv vezano uz svoje rijei i zamisli, tvoji napori ne trebaju u potpunosti prestati. Tei za tim da bude u suglasju sa svojom braom i za tebe e se nai puno posla u Gospodnjem vinogradu. Ali uzdii Krista, a ne svoje zamisli i stajalita. Stavi na sebe oklop i dri korak s Bojim radnicima, rame uz rame; kreni u napad na neprijatelja. Budi skriven u Isusu. Razmiljaj o Kristovim jednostavnim poukama, pasi Boje stado i bit e smiren, ojaan i utvren; radit e na tome da jaa druge u najsvetijoj vjeri. {1SM 182.5}

110

Ako izmeu tebe i tvoje brae postoje razlike u razumijevanju Kristove milosti i djelovanja Njegova Duha, ne bi trebao isticati te razlike. Ti na stvari gleda s jednog stajalita; netko drugi, jednako predan Bogu, gleda na isto pitanje iz dragog kuta i govori o stvarima koje su ostavile najdublji dojam na njegov um; trea osoba, gledajui sa svojeg stajalita, iznosi neki drugi vid iste stvari; kako bi besmisleno bilo uputati se u prepirke oko tih stvari kada u biti ne postoji nita oko ega bi se trebalo svaati. Dopusti Bogu da djeluje na um i ostavi dojam na srce. {1SM 183.1} Gospod neprekidno radi kako bi potaknuo razumijevanje i oivio osjetila da bi ovjek mogao imati ispravan osjeaj za grijeh i dalekosene zahtjeve Bojeg zakona. Neobraeni ovjek na Boga gleda kao nekoga bez ljubavi, strogog, ak i eljnog osvete; Njegova prisutnost smatra se stalnim sputavanjem, Njegov karakter olienjem izraza Nemoj. Sluba Njemu smatra se mranom i punom tekih zahtjeva. Ali kada se pogleda na Isusa na kriu, kao na Boji dar jer je ljubio ljude, oi se otvaraju kako bi vidjele stvari u drukijem svjetlu. Bog se u Kristu otkriva ne kao strog sudac ili osvetoljubiv tiranin, ve kao milostiv Otac pun ljubavi. {1SM 183.2} Kada gledamo na Isusa kako umire na kriu da spasi izgubljeno ovjeanstvo, u srcu odjekuju Ivanove rijei: Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato to ne poznaje Njega. (1. Ivanova 3:1). Ne postoji nita to stvara jasniju razliku izmeu kranina i svijeta od vrijednosti koju on ima u Bojim oima. {1SM 183.3} Neki radnici u Bojem djelu previe su spremni javno optuivati grjenika; milost i ljubav Oca koji je dao svog Sina da umre za grjeni rod stavljeni su u drugi plan. Uitelj u vlastitoj dui mora imati Kristovu milost kako bi mogao grjeniku otkriti to Bog uistinu jest - Otac koji eznutljivom ljubavlju eka da primi izgubljenog sina koji se vraa, ne zatrpavajui ga gnjevnim optubama, ve pripremajui mu radosno slavlje dobrodolice. (Sofonija 3:14-17) {1SM 184.1} O kada bismo svi nauili Gospodnji pristup u pridobivanju dua Kristu! Trebamo nauiti i poduavati dragocjene pouke u svjetlosti koja sja sa rtve na kriu Golgote. Postoji samo jedan put koji vodi od propasti i neprekidno se uspinje, vjera koja neprestano see kroz tamu prema svjetlosti, sve dok ne poine na Bojem prijestolju. Svi koji su nauili tu pouku prihvatili su svjetlost koja je otkrivena njihovu shvaanju. Za njih taj put prema gore nije taman, nesiguran prolaz; to nije put ogranienih umova ni put stvoren ljudskom domiljatou, na kojem se od svakog putnika zahtijeva cestarina. {1SM 184.2} Ne moete dobiti dozvolu za ulazak preko pokore ili bilo kojeg djela koje sami moete uiniti. Ne, sam Bog ima ast osigurati put, a taj put je tako potpun, tako savren, da ga ovjek nikakvim svojim djelom ne moe uiniti boljim nego to jest. Dovoljno je irok da prihvati i najveeg grjenika ako se pokaje, i dovoljno je uzak, svet i uzdignut tako visoko da na njega ne moe stupiti nikakav grijeh. {1SM 184.3} Kada Boga sagledamo kakav On uistinu jest, blaena istina sjaji novim i jasnijim svjetlom. Ono to je dotada zbunjivalo um, razagnano je blistavim zrakama Sunca Pravde. Ipak, postoje mnoge stvari koje neemo moi razumjeti, ali imamo blaeno jamstvo da emo ono to ne znamo sada, znati u vjenosti. - Pismo 15a, 1890. {1SM 184.4}

111

23. UVAJTE SE BILO KAKVOG ODREIVANJA VREMENA


Nije vae znati vremena i zgode [propovijed odrana u Lansingu, drava Michigan, 5. rujna 1891.] Njima je poslije svoje muke mnogim dokazima pokazao da je iv, etrdeset im se dana ukazivao i govorio o kraljevstvu Bojem. I dok je jednom s njima blagovao, zapovjedi im da ne naputaju Jeruzalema, nego neka ekaju obeanje Oevo koje uste od Mene: Ivan je krstio vodom, a vi ete naskoro nakon ovih dana biti krteni Duhom Svetim. Nato Ga sabrani upitae: Gospodine, hoe li u ovo vrijeme Izraelu opet uspostaviti kraljevstvo? On im odgovori: Nije vae znati vremena i zgode koje je Otac podredio svojoj vlasti. (Djela 1:3-7) {1SM 185.1} Uenici su nestrpljivo eljeli saznati tono vrijeme kada e se otkriti Boje kraljevstvo, ali Isus im kae da ne mogu znati vremena ni zgode jer im Otac to nije otkrio. Razumijevanje vremena kada e se obnoviti Boje kraljevstvo nije bilo pitanje od najvee vanosti za njih. Na njima je bilo da se zateknu kako slijede Gospodara, mole se, ekaju, bdiju i rade. Trebali su biti predstavnici Kristova karaktera pred svijetom. Ono to je u dane uenika bilo nuno za uspjeno kransko iskustvo, nuno je i u nae vrijeme. On im odgovori: Nije vae znati vremena i zgode koje je Otac podredio svojoj vlasti. Nego primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas. A nakon to se na njih spusti Sveti Duh, to im je initi? I bit ete Mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje. (Djela 1:7, 8) {1SM 185.2} Iskoristite prilike koje vam se pruaju To je djelo na kojem bismo i mi trebali raditi. Umjesto da ivimo u iekivanju nekog posebnog vremena ushienja, trebamo mudro iskoristiti prilike koje nam se trenutno pruaju, inei ono to se mora uiniti kako bismo spaavali due. Umjesto da iscrpljujemo sile svoga uma nagaanjima po pitanju vremena i zgode koje je Otac podredio svojoj vlasti a zadrao od ljudi, trebamo se predati vlasti Svetoga Duha kako bismo ispunjavali sadanje obveze i dijelili kruh ivota, nerazvodnjen ljudskim miljenjima, duama koje gladuju za istinom. {1SM 186.1} Sotona je uvijek spreman ispuniti um teorijama i kombiniranjima koji e odvratiti ljude od sadanje istine i uiniti ih neprikladnima za prenoenje poruke treeg anela svijetu. Tako je to oduvijek bilo; i na Spasitelj morao se obratiti s prijekorom onima koji su se uputali u nagaanja i uvijek se bavili stvarima koje Gospod nije otkrio. Isus je doao na Zemlju kako bi ljudima dao vanu istinu, i elio je na njihove umove ostaviti dojam o nunosti prihvaanja i poslunosti Njegovim propisima i uputama, nunosti izvravanja njihove trenutne dunosti, a Njegove poruke bile su takve prirode da su davale znanje koje se moglo bez odlaganja i svakodnevno primjenjivati. {1SM 186.2} Isus je rekao: A ovo je ivot vjeni: da upoznaju Tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista. (Ivan 17:3) Sve to je reeno i uinjeno imalo je za cilj samo jednu stvar - uvrstiti istinu u njihovim umovima kako bi mogli postii vjeni ivot. Isus nije doao oarati ljude nekim velikim proglasom o posebnom vremenu kada e se dogoditi nekakav veliki dogaaj, ve je doao poduiti i spasiti izgubljene. Nije doao da potakne i zadovolji radoznalost; znao je da bi to samo povealo apetite onih koji su znatieljni i skloni udnovatim stvarima. Njegov cilj bio je podariti znanje kojim bi ljudi mogli jaati u duhovnoj snazi, te napredovati na putu poslunosti i istinske

112

svetosti. Davao je samo takve upute koje su se mogle primijeniti na potrebe njihova svakodnevnog ivota, samo istine koje se mogu prenijeti drugima kako bi ih i oni usvojili na isti nain. {1SM 186.3} On ljudima nije iznosio nova otkrivenja, ve je otvarao vrata njihova razumijevanja pred istinama koje su dugo vremena bile zamagljene lanim naukama sveenika i uitelja. Isus je dragulje nebeske istine vratio u njihovo izvorno okruenje, redoslijedom kojim su bili davani patrijarsima i prorocima. A nakon to im je dao te dragocjene upute, obeao im je Svetoga Duha koji e ih podsjetiti na sve rijei koje im je On rekao. {1SM 187.1} Nalazimo se u neprekidnoj opasnosti da se udaljimo od jednostavnosti evanelja. Mnogi ljudi snano ele zapanjiti svijet neim originalnim, neim to e baciti ljude u stanje duevnog zanosa te promijeniti nain na koji se stvari sada doivljavaju. Sigurno je da postoji velika potreba za promjenom u nainu na koji se stvari sada doivljavaju; svetost sadanje istine ne shvaa se na nain na koji bi trebala, ali promjena koja nam je potrebna jest promjena srca, a ona se jedino moe postii individualnim traenjem blagoslova od Boga, preklinjui Ga za Njegovu silu i usrdno se molei da se Njegova milost spusti na nas kako bi nai karakteri mogli biti preobraeni. To je promjena koja nam je danas potrebna, a u cilju postizanja tog iskustva trebamo koristiti neumornu energinost i pokazati revnost koja dolazi iz dubine srca. Trebamo potpuno iskreno zapitati: to mi je initi da se spasim? Trebamo znati tono koje korake poduzimamo na putu prema nebu. {1SM 187.2} Opomenuti u vezi s odreivanjem vremena Krist je svojim uenicima dao pouke iju su dubinu i vrijednost malo cijenili, ili ak razumjeli, a isto stanje postoji i u Bojem narodu danas. I mi smo doivjeli neuspjeh u pokuaju da usvojimo velianstvenost i shvatimo ljepotu istine koju nam je Bog povjerio u ove dane. Kad bismo napredovali u duhovnom znanju, vidjeli bismo kako se istina razvija i iri na naine o kojima nismo ni sanjali, ali ona se nikada nee kretati u smjeru koji e nas navesti da mislimo kako znamo vremena i zgode koje je Otac zadrao u svojoj vlasti. Mnogo sam puta bila upozorena u vezi s odreivanjem vremena. Boji narod vie nikada nee dobiti poruku koja se osniva na vremenu. Nije nam dano da znamo tono vrijeme ni izlijevanja Svetoga Duha niti Kristova dolaska. {1SM 188.1} Prije nego to sam dola na ovaj sastanak, pretraivala sam svoje spise ne bih li odluila to u ponijeti sa sobom u Australiju te pronala omotnicu na kojoj je bilo napisano: Svjedoanstvo dano u vezi s odreivanjem vremena, 21. lipnja 1851. Paljivo uvati. Otvorila sam ju i pronala sam sljedee. U njoj je pisalo: {1SM 188.2} Prijepis vienja koje je Gospod dao sestri White, 21. lipnja 1851. godine u Camdenu, drava New York. Gospod mi je pokazao da se vijest mora iriti i da se ne smije vezivati uz vrijeme, jer vrijeme vie nikada nee biti probno pitanje. Vidjela sam kako neke zahvaa lano uzbuenje, ije porijeklo lei u propovijedanju o vremenu, da poruka treeg anela moe stajati na vlastitim temeljima i da nije potrebno vrijeme kako bi ojaala, te da e napredovati s velikom silom, izvriti svoje djelo i biti prekinuta istekom vremena. {1SM 188.3} Vidjela sam kako neki sve podreuju nadolazeoj jeseni; rade svoje proraune i rjeavaju se svojeg imanja u odnosu na to vrijeme. Vidjela sam da to nije ispravno iz sljedeeg razloga: umjesto da se svakodnevno pribliavaju Bogu i ozbiljno tee saznati koja je njihova trenutna dunost, oni gledaju u budunost i rade svoje proraune kao da znaju da e djelo zavriti ove jeseni, bez da svakog dana pitaju Boga to je njihova dunost. - E. G. White. {1SM 188.4} Prijepis napravljen u Miltonu, 29. lipnja 1851. godine, A. A. G. {1SM 189.1}

113

To je bio dokument na koji sam naila prolog ponedjeljka dok sam pretraivala svoje spise, a evo jo jednoga koji je napisan kao odgovor ovjeku koji je odreivao vrijeme 1884. godine, te je nairoko objavljivao svoje argumente kako bi dokazao svoje teorije. Izvjetaj o tome to se dogaa doao je do mene na sastanku u kampu Jackson {u Michiganu}, i rekla sam ljudima da ne trebaju obraati pozornost na teorije tog ovjeka jer se dogaaj koji je predvidio nee zbiti. Vremena i zgode Gospod je zadrao u svojoj vlasti. Zato nam Bog nije dao to znanje? - Zato to ga ne bismo upotrijebili na ispravan nain ak i da nam ga je dao. Stanje koje bi se u naem narodu pojavilo kao posljedica tog znanja uvelike bi usporilo Boje djelo pripreme naroda koji e moi opstati u velikom danu koji dolazi. Ne trebamo ivjeti od ushita vezanog uz vrijeme. Ne trebamo utonuti u nagaanja po pitanju vremena i zgoda koje Bog nije otkrio. Isus je svojim uenicima rekao da paze, ali ne na tono odreeno vrijeme. Njegovi uenici moraju biti poput onih koji ekaju na naredbe svog Zapovjednika; trebaju paziti, ekati, moliti se i raditi kako se pribliavaju vremenu Gospodnjeg dolaska, ali nitko nee biti u stanju predvidjeti kada e tono to vrijeme doi, jer o onom danu i asu nitko ne zna. Neete biti u stanju rei da dolazi za jednu, dvije ili pet godina, niti moete odgaati Njegov dolazak izjavljujui da se nee dogoditi u narednih deset ili dvadeset godina. {1SM 189.2} Imati ureene i upaljene svjetiljke Dunost je Bojeg naroda imati ureene i upaljene svjetiljke, te biti poput ljudi koji ekaju Mladoenju koji se vraa sa svadbe. Nemate ni trenutka za gubljenje zanemarivanjem velikog spasenja koje je spremljeno za vas. Vrijeme milosti za due blii se kraju. Iz dana u dan sudbine ljudi bivaju zapeaene, pa ak ni izmeu ljudi na ovom skupu ne moemo znati kako brzo e mnogi od njih zatvoriti oi na samrti i biti poloeni u grob. Sada trebamo razmiljati o tome kako na ivot brzo prolazi i kako nismo sigurni ni jednog trenutka ako na ivot nije skriven s Kristom u Bogu. Naa dunost nije da gledamo u budunost i traimo neko posebno vrijeme u kojem e za nas biti obavljeno neko posebno djelo, ve trebamo napredovati u naem poslu objavljivanja upozorenja svijetu; na nama je da budemo Kristovi svjedoci do svih krajeva zemlje. {1SM 189.3} Svuda oko nas nalaze se mladi, nepokorni i neobraeni ljudi, a to mi inimo za njih? Roditelji, u aru vae prve ljubavi, radite li na obraenju svoje djece ili ste u tolikoj mjeri obuzeti stvarima ovoga ivota da ne ulaete ozbiljan napor kako biste bili Boje suradnici? Cijenite li djelo i zadau Svetoga Duha? Shvaate li da je Sveti Duh sredstvo preko kojeg trebamo doprijeti do dua onih koji se nalaze oko nas? Kada zavri ovaj sastanak, hoete li otii odavde i zaboraviti usrdne pozive koji su vam bili upueni? Hoe li poruke upozorenja biti zanemarene, a istina koju ste uli iscuriti iz vaeg srca kao to voda curi iz razbijene posude? {1SM 190.1} Apostol kae: Zato treba da mi svesrdnije prianjamo uz ono to usmo da ne bismo promaili. Jer ako je rije po anelima izreena bila vrsta te je svaki prijestup i neposluh primio pravednu plau, kako li emo mi umai ako zanemarimo toliko spasenje? Spasenje koje je poeo propovijedati Gospodin, koje su nam potvrdili sluatelji, a suposvjedoio Bog znamenjima i udesima, najrazliitijim silnim djelima i darivanjima Duha Svetoga po svojoj volji. (Hebrejima 2:1-4) {1SM 190.2} Poruka treeg anela prerasta u glasan poklik i ne smijete se osjeati slobodnima zanemariti svoju sadanju dunost, a jo uvijek njegovati zamisao kako ete u nekom trenutku u budunosti primiti veliki blagoslov, kada bez ikakvog truda s vae strane nastupi predivno buenje. Danas se morate predati Bogu kako bi vas mogao uiniti posudama na ast i prikladnima za slubu Njemu.

114

Danas se trebate predati Bogu kako biste se mogli oistiti od vaeg ja, oistiti se od sumnje, ljubomore, zavisti, zlih nagaanja, sukoba i svega to obeauje Boga. Danas morate oistiti svoje posude kako bi bile spremne za nebesku rosu, spremne za pljuskove kasne kie; jer kasna kia e doi i Boji blagoslov ispunit e svaku duu koja je oiena od sve neistoe. Nae djelo danas jest predati svoje due Kristu kako bismo mogli postati prikladni za vremena rashlade koja e doi od Gospoda - prikladni za krtenje Svetim Duhom. - The Review and Herald, 22. oujka 1892. {1SM 190.3} Vrijeme nije otkriveno Bog nam nije otkrio vrijeme kada e ova poruka doi svome kraju, niti kada e vrijeme milosti zavriti. One stvari koje su nam otkrivene trebamo prihvatiti kao neto namijenjeno nama i naoj djeci, ali nemojmo pokuavati saznati ono to je sakriveno kao tajna na vijeu Svemonoga. Naa je dunost paziti, raditi i ekati, truditi se svakog trenutka za due ljudi koji su na rubu propasti. Trebamo neprestano hoditi Isusovim stopama, raditi kako je On radio i dijeliti Njegove darove kao dobri upravitelji raznovrsnih Bojih milosti. Sotona e svakome tko svakodnevno ne ui od Isusa spremno dati posebnu poruku kojoj je on sam autor ne bi li ponitio uinak predivne istine za ovo vrijeme. {1SM 191.1} Primala sam pisma u kojima me se pitalo imam li kakvu posebnu svjetlost u vezi s istekom vremena milosti; odgovarala sam da imam samo jednu poruku koju moram prenositi: da je sada vrijeme za rad dok traje dan, jer dolazi no kada nitko nee moi raditi. Sada, upravo sada je vrijeme da pazimo, radimo i ekamo. Gospodnja Rije otkriva injenicu da je kraj svih stvari blizu te daje izriito i jasno svjedoanstvo da svaka dua mora u srcu imati usaenu istinu kako bi ona upravljala ivotom i posvetila karakter. Gospodnji Duh radi na tome da nadahnutu Rije utisne u duu kako bi oni koji se nazivaju Kristovim sljedbenicima imali svetu, duhovnu radost koju e moi prenositi na druge. Prikladno vrijeme da radimo je sada, upravo sada, dok traje dan. Ali ne postoji nalog da itko treba pretraivati Sveto pismo kao bi utvrdio, ako je to mogue, kada e zavriti vrijeme milosti. Bog takvu poruku nije povjerio ni jednim smrtnim usnama. On nije dao ni jednom smrtnom jeziku da objavi ono to je On sakrio na svojim tajnim savjetima. - The Review and Herald, 9. listopada 1894. {1SM 191.2} Bdijte i molite se Nemam odreeno vrijeme o kojem mogu govoriti vezano uz trenutak izlijevanja Svetog Duha kada e se moni aneo spustiti s neba i ujediniti s treim anelom kako bi dovrili djelo za ovaj svijet; moja poruka jest da naa jedina sigurnost lei u spremnosti za primanje osvjeenja s neba, imajui pritom ureene i upaljene svjetiljke. Krist nam je rekao da pazimo, jer u as kad i ne mislite Sin ovjeji dolazi. Bdijte i molite nalog je koji nam je dao na Otkupitelj. Iz dana u dan trebamo traiti prosvjetljenje Bojim Duhom, kako bi on mogao izvriti svoje djelo na dui i karakteru. O, koliko je vremena uzalud potroeno pridavanjem pozornosti beznaajnim stvarima. Pokajte se i obratite se, kako bi vai grijesi mogli biti izbrisani kada od Gospoda dou vremena osvjeenja. - The Review and Herald, 29. oujka 1892. {1SM 192.1}

115

24. ALFA I OMEGA


{Tijekom ljeta 1904. godine, u kritinom razdoblju tijekom krize zbog promicanja panteistikih teorija od strane dr. J. H. Kelloga, i u vrijeme kada je zagovarao tetne pristupe vezane uz upravljanje naim zdravstvenim radom, Ellen G. White objavila je niz upozorenja koja su sakupljena i izdana u nakladi autora u brouri od ezdeset dvije stranice, Posebna svjedoanstva, serija B, br. 2, pod nazivom: Svjedoanstva za crkvu koja sadre pisma lijenicima i propovjednicima s porukama upozorenja i rijeima savjeta i ukora u vezi s naim trenutnim stanjem. U dvije od tih poruka spominje se alfa i omega. Ono to slijedi dvije su izjave koje su u cijelosti preuzete iz spomenute broure. Vie savjeta vezanih uz panteizam mogu se nai u Svjedoanstvima, svezak 8, na stranicama 255-318 te knjizi The Ministry of Healing, na stranicama 427-438. Za priu u pozadini iskustva s panteizmom, pogledajte knjigu A. G. Daniellsa The Abiding Gift of Prophecy, stranice 330-342, i knjigu L. H. Christiana The Fruitage of Spiritual Gifts, stranice 277-296. - Urednitvo.} {1SM 193.1} Nauavajte Rije

Washington, D.C. 24. lipnja 1904. Naim vodeim lijenicima:

Draga brao radnici, probudila sam se u jedanaest sati. Slike koje mi prolaze ispred oiju toliko su ive da ne mogu spavati. Dola mi je Gospodnja rije da se nae zdravstvene misionare mora odluno upozoriti na opasnosti i zamke koje ih okruuju. {1SM 193.2} Gospod poziva one koji su vezani za nae sanatorije da dosegnu vie mjerilo. Ni jedna la ne potjee od istine. Ako slijedimo lukavo smiljene bajke, ujedinjujemo se s neprijateljevim snagama nasuprot Bogu i Kristu. Bog poziva one koji su nosili breme ljudskog porijekla da slome taj jaram i vie ne budu sluge ljudima. {1SM 194.1} Bitka je u tijeku. Sotona i njegovi aneli rade sa svom lukavou nepravde. Neumorni su u svojim nastojanjima da odvuku due od istine, daleko od pravednosti, te raire propast cijelim svemirom. Rade nevjerojatno marljivo kako bi proizveli mnotvo obmana kojima bi zarobili due. Njihovi napori nikada ne prestaju. Neprijatelj uvijek pokuava odvesti due u nevjerstvo i skepticizam. eli se rijeiti Boga i Krista koji je postao tijelom i boravio meu nama kako bi nas nauio da kroz poslunost Bojoj volji moemo izvojevati pobjedu nad grijehom. {1SM 194.2} Napadnuti od svake vrste zla Svaka vrsta zla eka priliku da nas napadne. Laskanje, mito, nagovaranja, obeanja divnog uzvienja, sve e to biti upotrijebljeno na vrlo ustrajan nain. {1SM 194.3} to Boje sluge ine kako bi podigli zid od Tako govori Gospod protiv tog zla? Neprijateljeve sluge neprestano rade kako bi nadvladali istinu. Gdje su vjerni uvari Gospodnjih stada? Gdje su Njegovi straari? Stoje li na visokim kulama, oglaujui signal za opasnost, ili doputaju da opasnosti prou nezapaene? Gdje su zdravstveni misionari? Jesu li oni Kristovi suradnici, nosei Njegovo breme, ili nose jaram ljudskog porijekla? {1SM 194.4}

116

Sotona i njegovi aneli na sve se naine trude ne bi li zadobili vlast nad umovima, kako bi ljudi bili zavedeni neistinom i ugodnim izmiljotinama. Oglaavaju li nai lijenici znak za opasnost? Podiu li ljudi koji su postavljeni na istaknuta mjesta u naim sanatorijima zastavu upozorenja? Ili su mnogi straari zaspali, dok nevaljali jezici i otri umovi, izotreni dugim vjebanjem izbjegavanja istine, neprekidno rade kako bi unijeli zbunjenost i sproveli planove koje potie neprijatelj? {1SM 194.5} Molim vas da proitate Pavlovu opomenu upuenu Koloanima. On govori o svojoj najozbiljnijoj elji da srca vjernika budu povezana u ljubavi, te se vinu do svega bogatstva, punine shvaanja, do spoznanja otajstva Bojega - Krista, kojem su sva bogatstva mudrosti i spoznaje skrivena. (Koloanima 2:2, 3) To govorim zato, kae on, da vas tko ne prevari zavodljivim rijeima... Kao to primiste Krista Isusa, Gospodina, tako u Njemu ivite: ukorijenjeni i nazidani na Njemu i uvreni vjerom kako ste poueni, obilujte zahvaljivanjem. Pazite da vas tko ne odvue mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem to se oslanja na predaju ljudsku, na poela svijeta, a ne na Krista. Jer u Njemu tjelesno prebiva sva punina boanstva. (Koloanima 2:4-9) {1SM 195.1} Hoe li ljudi u naim ustanovama i dalje utjeti, doputajui da se podmukle neistine promiu na propast dua? Osjeaji svojstveni neprijatelju ire se posvuda. Posvuda se sije sjeme nesloge, nevjerovanja i nevjernosti. Zar nai zdravstveni misionari nee podii zid pred tim zlom? Nije li vrijeme da se zapitamo: Hoemo li dopustiti da nas neprijatelj navede da odustanemo od djela objavljivanja istine? Hoemo li mu dozvoliti da nas sprijei da budemo provodnici kroz koje e, poput bujice koja donosi ivot, svijetu tei blagoslovi evanelja? Neka svatko ustane i radi kako mu se prua prilika. Neka propovijeda rije u dobro vrijeme i u nevrijeme, te gleda na Krista za ohrabrenje i snagu u izvravanju dobrih djela. {1SM 195.2} Opasnosti se stalno mnoe Opasnosti koje nas napadaju neprestano se mnoe. Vrijeme je da na sebe stavimo cijeli Boji oklop i revno radimo kako bismo sprijeili sotonu da zadobije bilo kakvu daljnju prednost. Boji aneli, nenadmani u snazi, ekaju da ih pozovemo u pomo kako estina sukoba ne bi pomraila nau vjeru. Potrebna nam je obnovljena snaga. Pozvani smo na budno djelovanje. Ravnodunost i lijenost dovest e nas do toga da izgubimo osobnu vjeru, a potom i nebo. {1SM 195.3} Sada je vrijeme da se objavi laodicejska poruka kako bi probudilo uspavanu crkvu. Neka vas razmiljanje o kratkoi preostalog vremena potakne na revan i neumoran rad. Nemojte zaboraviti da se sotona spustio s velikom silom kako bi radio sa svom obmanom nepravednosti u onima koji propadaju. {1SM 196.1} Nai su lijenici godinama nauavani da misle kako ne smiju izraziti osjeaje koji se razlikuju od onih njihova voe. [Ovdje se misli na dr. J. H. Kelloga, koji je mnogo godina bio predstojnik sanatorija u Battle Creeku. - Urednitvo.] O, da su barem slomili taj jaram! O, da su nazvali grijeh njegovim pravim imenom! Tada se na njih u nebeskim dvorovima ne bi gledalo kao na ljude koji, iako su im povjerene velike odgovornosti, nisu uspjeli govoriti istinu u vidu ukora onoga to je bilo u neposluhu prema Bojoj Rijei. {1SM 196.2} Lijenici, jeste li radili djelo svoga Gospodara kad ste sluali matovita i spiritistika tumaenja Svetog pisma, tumaenja koja potkopavaju temelje nae vjere, bez da ste ita progovorili? Bog kae: Neu vie biti s vama ako se ne probudite i ne obranite ast svojeg Spasitelja. {1SM 196.3}

117

Mudrovanja koja potkopavaju temelje Poruka koju vam elim prenijeti jest: Nemojte vie pristajati na to da bez negodovanja sluate izopaavanje istine. Razotkrivajte ohola mudrovanja koja e, budu li prihvaena, navesti propovjednike i lijenike da zanemare istinu. Sada svatko treba biti na oprezu. Bog poziva mukarce i ene da zauzmu svoj poloaj pod krvlju poprskanom zastavom kneza Emanuela. Dane su mi upute da upozorim na narod; jer mnogi se nalaze u opasnosti da prihvate teorije i mudrovanja koja potkopavaju temeljne stupove vjere. {1SM 196.4} Ponekad nai lijenici razgovaraju satima kada su umorni i zbunjeni i nisu u stanju pogodnom za razgovor. Zdravstveni misionari trebali bi odbiti sudjelovati na sastancima na kojima se pria do duboko u no. Ti noni razgovori bili su vrijeme kada je sotona od jednog, a potom i drugih, ukrao vjeru koja je jednom dana svetima. Genijalne i bljetave zamisli esto sijevnu iz uma na kojeg utjee veliki obmanjiva. Oni koji to sluaju i mirno prihvaaju postat e zaarani, kao to su Evu zaarale zmijine rijei. Oni ne mogu sluati oparavajua filozofska nagaanja a istodobno u umu jasno drati rije ivog Boga. {1SM 197.1} Nai lijenici izgubili su vaan dio svog ivota jer su svjedoili pogrenim djelima i uli kako su izgovorene pogrene rijei, te vidjeli kako se slijede pogrena naela, a nisu podigli glas ukora iz straha da e biti izopeni. {1SM 197.2} Pozivam one koji su bili povezani s tim ropskim utjecajima da slome jaram kojem su se dugo pokoravali i ustanu kao slobodni ljudi u Kristu. Nita manje od odlunog napora nee prekinuti aroliju koja poiva na njima. {1SM 197.3} Sada je otkrivena alfa Nemojte se dati obmanuti; mnogi e se odrei vjere, sluajui zavodljive duhove i avolske nauke. Pred nama sada stoji alfa te opasnosti. Priroda omege bit e izuzetno zapanjujua. {1SM 197.4} Trebamo prouavati rijei koje je Krist izgovorio u molitvi koju je iznio neposredno prije svojeg suenja i raspea. To Isus doree, a onda podie oi k nebu i progovori: Oe, doao je as: proslavi Sina svoga da Sin proslavi Tebe i da vlau koju si Mu dao nad svakim tijelom dade ivot vjeni svima koje si Mu dao. A ovo je ivot vjeni: da upoznaju Tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista. Ja tebe proslavih na zemlji dovrivi djelo koje si Mi dao izvriti. A sada ti, Oe, proslavi Mene kod sebe onom slavom koju imadoh kod Tebe prije negoli je svijeta bilo. Objavio sam ime Tvoje ljudima koje si Mi dao od svijeta. Tvoji bijahu, a Ti ih Meni dade i rije su Tvoju sauvali. (Ivan 17:1-6) {1SM 197.5} Krani trebaju pokazivati bogobojaznost Boja pravednost je apsolutna. Ta pravednost odlika je svih Njegovih djela i svih Njegovih zakona. Boji narod mora biti nalik Njemu. Kristov ivot treba se otkriti u ivotu Njegovih sljedbenika. U svim Njegovim javnim i privatnim postupcima, u svakoj rijei i djelu, mogla se vidjeti praktina pobonost, i ta se pobonost treba pokazati i u ivotima Njegovih uenika. {1SM 198.1} Oni koji paze na svjetlost koja im je dana, u svoj e svakodnevni ivot unijeti vrline Kristova karaktera. Krist nije grijeio jer u Njemu nije bilo grijeha. Bog mi je pokazao da ivot vjernika treba otkrivati primijenjenu pravednost. {1SM 198.2} Zar Bog nije u svojoj Rijei progovorio o ozbiljnim dogaajima koji uskoro moraju nastupiti? Dok itate te stranice, vjerujete li u ono to On kae? Ili ste se, kao posljedica sluanja lane

118

filozofije, odrekli svoje vjere u Boga? Postoji li ikakva sila sposobna zaustaviti kaznu koja se mora spustiti na vas ako ne ponizite svoja srce pred Bogom i ne priznate svoje grijehe? Kakvo je vae stanje, brao moja koja se bavite zdravstveno-misionarskim radom? Zar vam se ivi Bog ne obraa iz svoje Rijei u vezi s dogaajima koji se zbivaju kako bi se ta Rije ispunila? Uskoro e doi do posljednjeg velikog obrauna. Jesu li vai ivoti takvi da se mogu izvagati na vagi svetita i ne nai se lakima? Ili je vaa vjera bila izmijenjena i ograniena sve dok se nije pretvorila u nevjerstvo? Je li vaa poslunost ovjeku postala neposluh prema Bogu? Same sebe ispitujte, jeste li u vjeri! Same sebe provjeravajte. (2. Korinanima 13:5) - Special Testimonies, Serija B, br. 2, str. 12-17. {1SM 198.3} uvajte se

Washington, D.C. 7. kolovoza 1904.

Dragi moj brate, Dana mi je poruka koju moram prenijeti tebi i drugim naim lijenicima koji su vezani uz Udrugu za zdravstveno-misionarski rad. Odvojite se od utjecaja koji vri knjiga ivi hram; [Knjiga od 568 stranica koju je 1903. izdao dr. J. H. Kellogg, a u kojoj su se promicale panteistike filozofije. - Urednitvo.] ona sadri varljive ideje. U njoj se nalaze zamisli koje su u potpunosti istinite, ali one su pomijeane sa zabludom. Citati Svetog pisma izvaeni su iz svog konteksta i upotrijebljeni su kako bi potkrijepili pogrene teorije. {1SM 199.1} Jako su me muile misli o zabludama koje su sadrane u toj knjizi, i iskustvo kroz koje sam prola u vezi s tim pitanjem umalo me je stajalo ivota. {1SM 199.2} Neki e rei da je knjiga ivi hram revidirana. Ali Gospod mi je pokazao da se pisac nije promijenio i da ne moe postojati jedinstvo izmeu njega i propovjednika evanelja sve dok nastavlja njegovati svoje trenutne zamisli. Od mene se trai da podignem svoj glas u opomeni naem narodu, rijeima: Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati. (Galaanima 6:7) {1SM 199.3} Imali ste dostupna Svjedoanstva za crkvu, knjige 8 i 9. U tim Svjedoanstvima dan je znak za uzbunu. Ali neki nisu uspjeli raspoznati to svjetlo koje je tako jasno i oito umovima na koje nisu utjecale obmanjujue teorije. Sve dok nai lijenici usvajaju teorije iznesene u toj knjizi koje navode na krivi put, ne moe biti jedinstva izmeu njih i propovjednika koji nose poruku evanelja. Ne smije biti sjedinjenja dok ne doe do promjene. {1SM 199.4} Kada zdravstveni misionari usklade svoju praksu i primjer s imenom koje nose, kada osjete svoju potrebu da se vrsto poveu s propovjednicima evanelja, tada moe doi do skladnog djelovanja. Ali moramo vrsto odbiti da nas se odvue od stajanja na vjenoj istini koja je uspjeno prolazila sve ispite od 1844. godine. {1SM 199.5} Alfa iznesena u ivom hramu Dane su mi upute da govorim jasno. Suoi se s time, reeno mi je . Suoi se s time hrabro i bez odlaganja. Ali s time se ne treba suoavati tako to emo povui nae radnike s polja kako bi se bavili istraivanjem doktrina i tokama oko kojih postoji neslaganje. Nije na nama da poduzimamo takvu istragu. U knjizi ivi hram iznesena je alfa smrtonosnih krivovjerja. Za njom e doi omega, i nju e prihvatiti svi koji nisu voljni paziti na upozorenje koje je Bog dao. {1SM 200.1} Nai lijenici, na kojima poivaju vane odgovornosti, trebaju imati jasno duhovno

119

razluivanje. Trebaju uvijek biti na oprezu. Opasnosti koje sada ne prepoznajemo uskoro e se sruiti na nas, i moja je velika elja da ne budu obmanuti. Jako elim vidjeti kako stoje slobodni u Gospodu. Molim se za njih kako bi imali snage nepokolebljivo stajati na strani istine kakva je u Isusu, vrsto se drei poetka svoje nade do samog kraja. - Special Testimonies, Serija B, br. 2, str. 49, 50. {1SM 200.2}

120

25. TEMELJ NAE VJERE


[Ovaj lanak objavljen je u Special Testimonies, serija B, br. 2, stranice 51-59, tiskano 1904.] Gospod e svome djelu dati novu, ivotnu silu kada ljudska orua posluaju nalog da krenu i objavljuju istinu. Onaj koji je izjavio da e Njegova istina sjati vjeno, objavit e tu istinu preko vjernih glasnika koji e trubi dati jasan ton. Istina e biti kritizirana, prezirana i ismijavana; ali to pomnije bude prouavana i ispitivana, to e blistaviji biti njezin sjaj. {1SM 201.1} Mi kao narod moramo vrsto stajati na temelju vjene istine koji je izdrao ispite i kunje. Trebamo se drati sigurnih stupova nae vjere. Naela istine koja nam je Bog otkrio na su jedini pravi temelj. Ona su nas uinila onime to jesmo. Tijek vremena nije umanjio njihovu vrijednost. Neprijatelj se neprekidno trudi ukloniti te istine s njihova mjesta i zamijeniti ih teorijama sumnjiva porijekla. On e se posluiti apsolutno svime to mu bude na raspolaganju kako bi sproveo svoje obmanjivake planove. Ali Gospod e podignuti ljude otra opaanja, koji e te istine staviti na njihovo pravo mjesto u Bojem planu. {1SM 201.2} Nebeski glasnik rekao mi je da su neka rezoniranja u knjizi ivi hram nezdrava i da e takva razmiljanja odvesti s pravog puta umove onih koji nisu vrsto utemeljeni na osnovnim naelima sadanje istine. Ta knjiga uvodi ideje koje nisu nita do puko nagaanje u vezi s Bojom osobnou i Njegovom prisutnou. Nitko na ovoj Zemlji nema pravo nagaati u vezi s tim pitanjem. to se vie bude raspravljalo o matovitim teorijama, to e manje ljudi znati o Bogu i o istini koja posveuje duu. {1SM 201.3} Ljudi su mi dolazili jedan za drugim i traili me da objasnim stajalita zauzeta u ivom hramu. Moj odgovor je: Oni se ne mogu objasniti. Miljenja izraena tamo ne predstavljaju pravo znanje o Bogu. Navodi iz Svetog pisma nalaze se posvuda u knjizi. Ti redci upotrijebljeni su na takav nain da zabludu prikazuju kao istinu. Pogrene teorije iznesene su na tako ugodan nain da e, ne budu li ljudi pazili, mnogi biti zavedeni. {1SM 202.1} Nije nam potreban misticizam koji se nalazi u toj knjizi. Oni koji se bave takvim mudrovanjima ubrzo e se zatei u poloaju gdje neprijatelj moe razgovarati s njima i odvesti ih od Boga. Pokazano mi je da se pisac te knjige nalazi na pogrenom putu. On je izgubio iz vida posebne istine za ovo vrijeme. Ni sam ne zna kamo vode njegovi koraci. Put istine lei u blizini puta zablude, i ta se dva puta mogu uiniti kao jedan umovima na koje ne djeluje Sveti Duh i koji, stoga, nisu sposobni uvidjeti razliku izmeu istine i zablude. {1SM 202.2} Pogled na opasnost koja se pribliava Otprilike u isto vrijeme kada je objavljen ivi hram, pred mojim su oima tijekom noi prole slike koje su najavljivale pribliavanje neke opasnosti i poticale me da se pripremim za nju tako to u zapisati stvari koje mi je Bog otkrio u vezi s temeljnim naelima nae vjere. Poslan mi je primjerak ivog hrama, ali ostao je na mojoj polici s knjigama neproitan. Iz svjetlosti koju mi je Gospod dao, znala sam da neka od stajalita koje knjiga zagovara ne nose peat Bojeg odobravanja i da predstavljaju zamku koju je neprijatelj pripremio za posljednje dane. Mislila sam da e to zasigurno biti prepoznato i da nee postojati potreba da ita govorim o tome. {1SM 202.3} U sporovima koji su se pojavili meu naom braom u vezi s nauavanjem te knjige, oni koji su

121

zagovarali putanje knjige u iroki optjecaj izjavili su: Ona sadri iste one misli koje i sestra White nauava. Ta tvrdnja pogodila me je ravno u srce. Moje srce osjealo se slomljenim; znala sam da se taj sluaj predstavlja u neistinitoj svjetlosti. {1SM 203.1} Moj sin mi je naposljetku rekao: Majko, trebala bi proitati barem neke dijelove te knjige kako bi vidjela jesu li u skladu sa svjetlou koju ti je Bog dao. Sjeo je kraj mene i zajedno smo proitali uvod, veinu prvog poglavlja, kao i neke dijelove iz drugih poglavlja. Dok smo itali, prepoznala sam upravo one misli protiv kojih sam bila pozvana da iznesem upozorenja tijekom prvih dana svoje javne slube. Kada sam prvi put napustila dravu Maine, bilo je to kako bih prola kroz Vermont i Massachusetts i svjedoila protiv takvih ideja. ivi hram sadri alfu tih teorija. Znala sam da e omega uskoro nastupiti i zadrhtala sam u strahu za na narod. Znala sam da moram upozoriti nau brau i sestre da se ne uputaju u prepirke oko prisutnosti i osobnosti Boga. Izjave iznesene u ivom hramu u vezi s tim pitanjima su netone. Citati Svetog pisma, upotrijebljeni kako bi se potkrijepila nauka koja se tamo promie, primijenjeni su na pogrean nain. {1SM 203.2} Ponukana sam da prozborim protiv tvrdnje da se uenja koja se nalaze u ivom hramu mogu potkrijepiti izjavama iz mojih spisa. U toj se knjizi moe nai poneka izjava ili misao koja je u skladu s onime to sam napisala. U mojim se spisima mogu nai mnoge izjave koje se, ako se izvade iz svojeg konteksta i protumae u skladu s razmiljanjima autora ivog hrama, naizgled ine u skladu s nauavanjima te knjige. To bi naizgled moglo potkrijepiti tvrdnju da su ideje u ivom hramu u skladu s mojim spisima. Ali Boe sauvaj da takvo miljenje bude sveope prihvaeno! {1SM 203.3} Malo je onih koji mogu razaznati posljedice bavljenja mudrovanjima koje neki u nae doba zagovaraju. Ali Gospod je podigao zavjesu i pokazao mi je posljedice koje e uslijediti. Spiritistike teorije u vezi s Bojom osobnou, kada ih se slijedi do kraja kojemu logino vode, rue temelje cijelog kranskog sustava. One smatraju bezvrijednom svjetlost koju je Krist dao Ivanu kada se spustio s nebesa, kako bi ju on prenio Njegovu narodu. One ue da prizori koji se upravo nalaze pred nama nisu dovoljno vani da bismo im trebali pridavati posebnu pozornost. Ponitavaju uinak istine nebeskog porijekla i zakidaju Boji narod za njihovo iskustvo u prolosti, dajui im umjesto toga lanu nauku. {1SM 203.4} U vienju mi je jasno pokazano da su neki upravo na te ideje gledali kao na velike istine koje bi se trebale isticati i postaviti na prvo mjesto u nae vrijeme. Pokazano mi je postolje, poduprto debelim gredama istinama Boje Rijei. Netko tko je zauzimao vrlo odgovoran poloaj u zdravstvenom radu upuivao je ovoga ili onoga ovjeka da olabavi grede koje su podupirale to postolje. Tada sam ula glas koji je rekao: Gdje su straari koji bi trebali stajati na zidinama Siona? Spavaju li? Ovaj temelj izgradio je Veliki Majstor i oni e izdrati buru i oluju. Hoe li se dopustiti ovom ovjeku da iznosi nauke koje nijeu iskustvo koje je Boji narod imao u prolosti? Dolo je vrijeme za odluno djelovanje. {1SM 204.1} Neprijatelj dua pokuao je provui nagaanje da meu adventistima sedmog dana treba nastupiti velika reformacija, te da e se ta reformacija sastojati u odbacivanju nauka koje stoje kao stupovi vjere i pokretanja procesa reorganizacije. Kakve bi bile posljedice kad bi takva reformacija uistinu nastupila? Naela istine koja je Bog u svojoj mudrosti dao crkvi ostatka bila bi odbaena. Naa vjera bila bi promijenjena. Temeljna naela koja su nosila djelo tijekom proteklih pedeset godina smatrala bi se zabludom. Uspostavilo bi se nov sustav organizacije. Pisale bi se knjige drukije vrste. Uveo bi se sustav baziran na intelektualnoj filozofiji. Utemeljitelji tog sustava krenuli bi u gradove i postigli velik uspjeh. Dakako, subotu bi se uzimalo olako, kao i Boga koji ju je stvorio. Niemu se ne bi dopustilo da stoji na putu novom pokretu. Voe bi pokuavali nauavati da je

122

vrlina bolja od poroka ali, budui da je Bog uklonjen, svoje bi pouzdanje stavili u ljudsku silu koja je beskorisna bez Boga. Njihovi temelji bili bi sagraeni na pijesku, i bura i oluja odnijele bi njihovu graevinu. {1SM 204.2} Tko ima ovlast da zapone takav pokret? Imamo svoje Biblije. Imamo svoje iskustvo, potvreno udesnim djelovanjem Svetog Duha. Imamo istinu koja ne prihvaa nikakav kompromis. Neemo li odbaciti sve to nije u skladu s tom istinom? {1SM 205.1} Oklijevala sam i odgaala u odailjanju onoga to me je Gospodnji Duh nagnao da zapiem. Nisam eljela biti prisiljena iznijeti zavodljiv utjecaj tih mudrovanja. Ali po Bojoj providnosti, sa zabludama koje dolaze moramo se suoiti. {1SM 205.2} Ledenjak! Suoi se s njime! Nedugo prije nego to sam razaslala svjedoanstva vezana uz neprijateljeve pokuaje da potkopa temelje nae vjere kroz irenje zavodljivih teorija, itala sam o jednom incidentu u kojem je brod u magli naiao na ledenjak. Nekoliko noi nisam puno spavala. Osjeala sam se optereeno poput kola natovarenih snopovima ita. Jedne noi pokazan mi je jasan prizor. Vidjela sam brod na moru, usred guste magle. Iznenada, osmatra je povikao: Ledenjak ispred nas! Tamo, nadvijajui se visoko iznad broda, nalazio se divovski ledenjak. Glas sa zapovjednim tonom uzviknuo je: Suoi se s njime! Nije bilo ni sekunde oklijevanja. To je bio trenutak za odluno djelovanje. Strojovoa je upregnuo svu snagu motora i ovjek za kormilom usmjerio je brod ravno u ledenjak. Brod je uz prasak udario u led. Nastupio je strahovit udar i ledenjak se razbio u mnogo dijelova koji su padali na palubu uz zvuk poput grmljavine. Snaga sudara snano je zatresla putnike, ali nitko nije stradao. Brod je bio oteen, ali teta nije bila takva da se nije mogla popraviti. Odskoio je od udara, drhtei od pramca do krme, poput ivog bia. Tada je nastavio svojim putem. {1SM 205.3} Znaenje tog prizora bilo mi je potpuno jasno. Primila sam svoje naredbe. ula sam rijei, poput onih koje je izgovorio na Kapetan: Suoi se s time! Znala sam to mi je dunost, te da nemam ni trenutka za gubljenje. Nastupilo je vrijeme za odluno djelovanje. Moram se bez odlaganja pokoriti naredbi: Suoi se s time!. {1SM 206.1} Te noi ustala sam u jedan sat, piui toliko brzo koliko je moja ruka mogla prelaziti preko papira. Tijekom nekoliko iduih dana radila sam od jutra do veeri, pripremajui za na narod upute koje su mi dane u vezi sa zabludama koje su se poele uvlaiti meu nas. {1SM 206.2} Nadala sam se da e doi do temeljite reformacije i da e se naela za koja smo se borili u prvim danima, i koja su istaknuta silom Svetog Duha, odrati. {1SM 206.3} vrst temelj nae vjere Mnogi u naem narodu ne shvaaju koliko je vrsto poloen temelj nae vjere. Moj suprug, starjeina Joseph Bates, otac Pierce, [Tako se nakon njihove smrti nazivalo stariju brau meu pionirima. Otac Pierce bio je Stephen Pierce, koji je radio na propovjednikom i administrativnom djelu u ranim danima. Otac Andrews bio je Edward Andrews, otac J. N. Andrewsa. - Urednitvo.] starjeina {Hiram} Edson, i drugi koji su bili revni, plemeniti i vjerni, bili su meu onima koji su, nakon isteka vremena 1844. godine, tragali za istinom kao za skrivenim blagom. Sastajala sam se s njima i revno smo prouavali i molili se. esto smo ostajali zajedno do duboko u no, a ponekad i tijekom cijele noi, molei se za svjetlost i prouavajui Rije. Opet i iznova, ta braa su se okupljala da bi prouavali Bibliju kako bi mogli spoznati njezino znaenje i pripremiti se da ju propovijedaju sa silom. Kada bi tijekom prouavanja doli do toke u kojoj bi

123

rekli: Vie ne moemo nita, Gospodnji Duh bi se spustio na mene, bila bih uznesena u vienju i bilo bi mi dano jasno objanjenje odlomaka koje smo prouavali, zajedno s uputama kako uinkovito raditi i nauavati. Tako je bilo dano svjetlo koje nam je pomoglo razumjeti Sveto pismo po pitanju Krista, Njegove misije i Njegove sveenike slube. Jasno mi je pokazan pravac istine koji se protee od tog vremena do trenutka kada emo ui u Boji grad, a upute koje mi je Gospod dao ja sam prenijela drugima. {1SM 206.4} Tijekom cijelog tog vremena nisam mogla razumjeti rezoniranje brae. Moj um je bio zatvoren i nisam mogla shvatiti smisao Svetog pisma koje smo prouavali. To je bio jedan od najtunijih vidova mog ivota. Moj um je ostao u takvom stanju sve dok sve glavne toke nae vjere nisu postale jasne u naim mislima, u skladu s Bojom Rijeju. Braa su znala da, kad nisam u vienju, nisam u stanju razumjeti te stvari, i prihvatili su dana otkrivenja kao izravnu svjetlost s neba. {1SM 207.1} Tijekom dvije ili tri godine moj um ostajao je zatvoren za razumijevanje Svetog pisma. Tijekom naeg rada, moj suprug i ja posjetili smo oca Andrewsa [vidi biljeku na stranici 206.], koji je estoko patio od upalnog reumatizma. Molili smo se za njega. Poloila sam svoje ruke na njegovu glavu i rekla: Oe Andrews, Gospod Isus te iscjeljuje. U tom je trenutku ozdravio. Ustao je i hodao po sobi, slavei Boga i govorei: Nikada prije nisam to vidio tako jasno. Boji aneli nalaze se u ovoj sobi. Gospodnja slava bila je otkrivena. inilo se da u cijeloj kui sjaji svjetlost, i aneo je poloio svoju ruku na moju glavu. Od tog trenutka do danas bila sam u stanju razumjeti Boju Rije. {1SM 207.2} Kakav je to utjecaj koji navodi ljude da u ovom trenutku u naoj povijesti rade na podmukao, silovit nain da srue temelj nae vjere temelj koji je poloen u poetku naeg djela kroz prouavanje Rijei uz molitvu i preko otkrivenja? Na tom smo temelju gradili tijekom proteklih pedeset godina. Zar vam se onda ini udnim to, kad vidim zaetke djela koje tei ukloniti neke od stupova nae vjere, imam neto za rei o tome? Moram se pokoriti naredbi: Suoi se s time!... {1SM 207.3} Moram nositi poruke upozorenja koje mi Bog daje da nosim, a onda povjeriti ishod Gospodu. Sada moram izloiti stvar sa svih strana jer Boji narod ne smije biti zakinut. {1SM 208.1} Mi smo narod koji dri Boje zapovijedi. Tijekom posljednjih pedeset godina suoili smo se sa svakom vrstom krivovjerja kako bi se nai umovi zamraili po pitanju onoga to nauava Rije posebice u vezi onoga to se tie Kristove posrednike slube u nebeskom svetitu te poruke s Neba za ove posljednje dane, kako je ona dana od strane anela u etrnaestom poglavlju knjige Otkrivenje. Adventisti sedmog dana bili su izloeni svim vrstama i oblicima poruka koje su pokuavale zauzeti mjesto istine do koje se, toku po toku, dolo kroz prouavanje uz molitvu, i za koju je posvjedoila Gospodnja udotvorna sila. Ali oznake uz put koji nas je uinio onim to jesmo moraju biti ouvane, a to e i biti, kao to je Bog dao do znanja kroz svoju Rije i svjedoanstvo svojeg Duha. On nas poziva da se vrsto, snagom vjere, drimo temeljnih naela koja su osnovana na neupitnom autoritetu. {1SM 208.2}

124

DIO 5 - KRIST I NAUKE KRIST I ZAKON

26. SAVRENI ZAKON


Uvod Tijekom razdoblja od preko ezdeset godina u asopisu Review and Herald objavljeno je preko 2000 lanaka E. G. White. Jo 2000 lanaka napisano je za Signs of the Times. Stotine poruka iz njezina pera pojavile su se u Youth's Instructor-u, naim zdravstvenim asopisima, tiskovinama unijske konferencije i drugim mjestima. {1SM 210.1} Ti lanci pokrivali su irok raspon tema, ukljuujui praktine upute, upozorenja i savjete za crkvu, izvjetaje o putovanjima i radu, pouke vezane uz djelo pridobivanja dua i, moda najvanije od svega, doktrinarne prezentacije. Sloboda po pitanju opsega koju donose periodike tiskovine omoguila je raznovrsno i detaljno obraivanje mnogih vanih doktrinarnih pitanja. Istim se temama bavilo opet i iznova, svaki put s naglaskom na drugi vid od posebnog interesa. U skladu s njezinim uputama, ti brojni lanci posluili su kao materijal u djelu kompilacije odreenih knjiga Ellen G. White koje su objavljene nakon njezine smrti. {1SM 210.2} Iako ne postoji openita potreba za ponovnim objavljivanjem svih lanaka u njihovoj cjelovitosti, postoji elja da se odabranu skupinu lanaka uglavnom posveenih doktrinarnim temama ponovo tiska u potpunosti onoga to pokrivaju. Mnogi od tih lanaka nevjerojatni su u svojem predstavljanu sredinjih istina adventne poruke. Te neprocjenjive poruke ovdje su uglavnom iznesene u njihovoj cijelosti, dajui itatelju priliku da svaku izjavu sagleda u njezinu kontekstu. Postoji nekoliko iznimaka u sluajevima kada veliki dijelovi lanka nisu bili vezani za iznoenje doktrine; tamo gdje su ti dijelovi izostavljeni, oznaeno je na uobiajeni nain. Paljivog uenika Boje Rijei razveselit e to se te odabrane doktrinarne teze - koje sve za sredite imaju naeg Gospoda Isusa Krista - sada mogu nai u ovom trajnom obliku. - White Trustees. {1SM 210.3} [Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 5. travnja 1898.] Boji zakon, na nain na koji je prikazan u Svetom pismu, obuhvaa iroki spektar zahtjeva. Svako naelo je sveto, pravedno i dobro. Zakon stavlja ljude pod obvezu prema Bogu; on dopire do misli i osjeaja i dovest e do osvjedoenja o grijehu u svakome tko shvaa da je prekrio njegove zahtjeve. Kada bi se zakon odnosio samo na vanjsko ponaanje, ljudi ne bi bili krivi za svoje zle misli, elje i planove. Ali zakon zahtijeva da sama dua bude ista i um svet, kako bi misli i osjeaji bili u skladu s naelima ljubavi i pravednosti. {1SM 211.1} Krist je u svojim uenjima pokazao koliko su dalekosena naela zakona izgovorenog na Sinaju. On je bio iva primjena tog zakona ija e naela zauvijek ostati veliko mjerilo pravednosti - mjerilo prema kojem e se suditi svima u veliki dan kada sud zasjedne i knjige se otvore. On je doao ispuniti svaku pravdu i, kao poglavar ovjeanstva, pokazati ovjeku da i on moe uiniti isto, udovoljavajui svakom zahtjevu Bojih propisa. Ako se uhvate za snagu Njegove milosti koja se daje ljudskom biu, nitko nee morati izgubiti nebo. Savrenstvo karaktera moe postii svatko tko tome tei. To je sam temelj novog zavjeta evanelja. Jahvin zakon je stablo; evanelje su mirisni pupoljci i plodovi koje to stablo donosi. {1SM 211.2} Kada Boji Duh ovjeku otkrije puno znaenje zakona, u njegovu se srcu dogaa promjena. Vjeran prikaz Davidova stanja od strane proroka Natana naveo ga je da uvidi svoje grijehe i pomogao mu je da ih odbaci. On je krotko prihvatio savjet i ponizio se pred Bogom. Savren je

126

Zakon Jahvin, rekao je, duu krijepi; pouzdano je Svjedoanstvo Jahvino - neuka ui; prava je naredba Jahvina - srce sladi; ista je zapovijed Jahvina - oi prosvjetljuje; neokaljan strah Jahvin ostaje svagda; istiniti sudovi Jahvini - svi jednako pravedni, dragocjeniji od zlata, od zlata istoga, slai od meda, meda samotoka. Sluga tvoj pomno na njih pazi, vrlo brino on ih uva. Ali tko propuste svoje da zapazi? Od potajnih grijeha oisti me! Od oholosti uvaj slugu svoga da mnome ne zavlada. Tad u biti neokaljan, ist od grijeha velikoga. Moje Ti rijei omiljele i razmiljanje srca moga pred licem Tvojim, Jahve, hridi moja, Otkupitelju moj.(Psalam 19: 7-14) {1SM 212.1} Pavlovo vienje zakona Pavao je o zakonu dao sljedee svjedoanstvo: to emo dakle rei? Je li Zakon grijeh {grijeh je u ovjeku, ne u zakonu}? Nipoto! Nego: grijeha ne spoznah doli po Zakonu jer za poudu ne bih znao da Zakon nije govorio: Ne poeli! A grijeh je, uhvativi priliku, po zapovijedi u meni prouzroio svakovrsnu poudu. Ta bez zakona grijeh je mrtav. Da, ja sam neko ivio bez zakona. Ali kad je dola zapovijed, grijeh oivje. Ja pak umrijeh i ustanovi se: zapovijed dana za ivot bi mi na smrt. Doista grijeh, uhvativi priliku, zapovijeu me zavede, njome me i ubi. (Rimljanima 7:711) {1SM 212.2} Grijeh nije ubio zakon, ali je ubio tjelesan um u Pavlu. Sada pak, izjavljuje on, umrijevi onomu to nas je sputavalo, rijeeni smo Zakona te sluimo u novosti Duha, a ne u starei slova. (Rimljanima 7:6) Pa zar se to dobro meni u smrt prometnu? Nipoto! Nego: grijeh, da se grijehom oituje, po tom dobru uzrokuje mi smrt - da grijeh po zapovijedi postane najveim grenikom. (Rimljanima 7:13) Tako: Zakon je svet, i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra. (Rimljanima 7:12) Pavao obraa pozornost svojih sluatelja na prekreni zakon i ukazuje im u emu su krivi. Poduava ih kao to uitelj poduava svoje uenike i pokazuje im put kojim e se vratiti svojoj odanosti Bogu. {1SM 213.1} Nema sigurnosti, spokoja ni opravdanja u prijestupu zakona. ovjek se ne moe nadati da e stajati nevin pred Bogom i izmiren s Njime kroz Kristove zasluge sve dok ustrajava u grijehu. On mora prestati kriti zakon i postati odan i vjeran. Dok grjenik gleda u veliko moralno ogledalo, uvia mane svog karaktera. Vidi sebe kakav uistinu jest, okaljan, oskvrnut i osuen, ali zna da zakon ni na koji nain ne moe ukloniti krivnju ni pomilovati prijestupnika. On mora ii dalje od toga. Zakon je samo uitelj koji ga dovodi Kristu. On mora gledati na svog Spasitelja koji nosi tue grijehe. I dok mu se Krist otkriva na kriu Golgote, umirui pod teretom grijeha cijelog svijeta, Sveti Duh pokazuje mu Boji stav prema svima koji se pokaju za svoje prijestupe: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni. (Ivan 3:16) {1SM 213.2} Svatko od nas za sebe mora kao nikada do sada paziti na rijei Tako govori Gospod. Postoje ljudi koji nisu odani Bogu, koji oskvrnjuju Njegovu svetu subotu, koji cjepidlae oko najjasnijih izjava Njegove Rijei, koji stihovima oduzimaju njihovo pravo znaenje i koji istovremeno poduzimaju oajnike napore kako bi svoj neposluh uskladili sa Svetim pismom. Ali Boja Rije osuuje takvo postupanje, ba kao to je osudila pismoznance i farizeje u Kristovo vrijeme. Moramo znati to je istina. Hoemo li se povesti za primjerom farizeja? Hoemo li se okrenuti od najveeg Uitelja kojeg je svijet ikada poznavao k ljudskim tradicijama, naelima i predajama? {1SM 213.3} Posljedice krenja zakona Postoji mnogo vjerovanja kojih se um nema pravo drati. Adam je povjerovao sotoninoj lai,

127

lukavoj insinuaciji protiv Bojeg karaktera. Jahve, Bog, zapovjedi ovjeku: Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti! (Postanak 2:16, 17) Kada je sotona kuao Evu, rekao je: Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta n vrtu? ena odgovori zmiji: Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla to je nasred vrta rekao je Bog: Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete! Nato e zmija eni: Ne, neete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit e vam se oi, i vi ete biti kao bogovi koji razluuju dobro i zlo. (Postanak 3:1-5) {1SM 214.1} Znanje koje Bog nije elio da nai praroditelji steknu jest znanje o krivnji. A kada su oni prihvatili sotonine tvrdnje, koje su bile neistinite, u na svijet ulo je nevjerovanje i prijestup. Ta nepokornost Bojoj izriitoj zapovijedi, i vjerovanje u sotoninu la, otvorili su vrata poplavi jada koja je preplavila svijet. Sotona je nastavio s radom koji je zapoeo u edenskom vrtu. Marljivo je radio kako bi naveo ovjeka da prihvati njegove tvrdnje kao dokaz protiv Boga. Radio je protiv Krista dok se On trudio u ljudima obnoviti slinost Bogu i u njihovu duu utisnuti Njegov lik. {1SM 214.2} Vjerovanje u la nije uinilo Pavla blagim, njenim i suosjeajnim ovjekom. On je bio vjerski fanatik, krajnje bijesan na istinu u vezi s Isusom. Iao je od zemlje do zemlje hvatajui mukarce i ene i bacajui ih u tamnice. Govorei o tome, on sam kae: Ja sam idov, roen u Tarzu cilicijskom, ali odrastao u ovom gradu, do nogu Gamalielovih odgojen tono po otakom Zakonu; bijah revnitelj Boji kao to ste svi vi jo danas. Ovaj sam Put na smrt progonio, u okove bacao i predavao u tamnice mueve i ene. (Djela 22:3, 4) {1SM 214.3} Ljudska obitelj nalazi se u nevolji zbog njihova prijestupa Oevog zakona. Ali Bog ne naputa grjenika dok mu ne otkrije lijek protiv grijeha. Boji jedinoroeni Sin umro je kako bismo mi mogli ivjeti. Gospod je prihvatio tu rtvu u nae ime, kao nau zamjenu i sigurnost, pod uvjetom da prihvatimo Krista i vjerujemo u Njega. Grjenik mora pristupiti Kristu u vjeri, uhvatiti se za Njegove zasluge, poloiti svoje grijehe na Nositelja grijeha i primiti Njegovo pomilovanje. To je bio razlog to je Krist doao na ovaj svijet. Na taj se nain Kristova pravednost pripisuje grjeniku koji se kaje i vjeruje. On postaje lan kraljevske obitelji, dijete nebeskog Kralja, Boji batinik i Kristov subatinik. {1SM 215.1}

128

27. PRIRODA BOJEG ZAKONA


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 15. travnja 1886.] David kae: Savren je Zakon Jahvin. (Psalam 19:7) Odavno znam za Tvoje propise da si ih sazdao zasvagda. (Psalam 119:152) A Pavao svjedoi: Zakon je svet, i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra. (Rimljanima 7:12) {1SM 216.1} Kao Vrhovni Vladar svemira, Bog je uspostavio zakone ne samo za vladanje svih ivih bia, ve i svega to se odvija u prirodi. Sve to postoji, bilo veliko ili malo, ivo ili neivo, podvrgnuto je jasnim zakonima koji se ne mogu zanemariti. Ne postoje iznimke tom pravilu; nebeski um nije zaboravio ni na jednu stvar koju je stvorila nebeska ruka. Ali, dok se sve u prirodi pokorava zakonima prirode, samo ovjek je, kao razumno bie, odgovoran moralnom zakonu. Samo ovjeku, krunskom djelu svojeg stvaranja, Bog je dao savjest da uvidi svete zahtjeve boanskog zakona i srce koje ga je u stanju voljeti kao svetog, pravednog i dobrog; od ovjeka se stoga zahtijeva savrena poslunost bez oklijevanja. Ipak, Bog ga ne prisiljava na pokornost; ovjek je ostao slobodno moralno bie. {1SM 216.2} Temu ovjekove osobne odgovornosti razumiju samo rijetki; pa ipak, to je tema od najvee vanosti. Svatko od nas moe biti posluan i ivjeti, ili moemo kriti Boji zakon, prkositi Njegovu autoritetu i primiti za to primjerenu kaznu. Stoga se svakoj dui snano namee pitanje: Hou li biti posluan glasu s neba, posluati tih deset rijei izgovorenih na Sinaju, ili u se pridruiti mnotvu koje gazi taj ognjeni zakon? Onima koji vole Boga bit e najvee zadovoljstvo drati Njegove zapovijedi i initi ono to je ugodno u Njegovim oima. Ali priroeno srce mrzi Boji zakon i ratuje protiv njegovih svetih zahtjeva. Ljudi zatvaraju svoje due pred nebeskim svjetlom, odbijajui hoditi u njemu dok ih ono obasjava. rtvuju istou srca, Boju naklonost i priliku da zadobiju nebo, zbog sebina zadovoljstva ili svjetovnog dobitka. {1SM 216.3} Psalmist kae: Savren je Zakon Jahvin. (Psalam 19:7) Kako je prekrasan Jahvin zakon u svojoj jednostavnosti, svojoj razumljivosti i savrenstvu! Toliko je kratak da s lakoom moemo zapamtiti svaki njegov propis, a ipak toliko dalekosean da izraava cjelokupnu Boju volju i obuhvaa ne samo vanjska djelovanja, ve misli i namjere, elje i osjeaje koji se nalaze u srcu. Ljudski zakoni to nisu u stanju uiniti. Oni se mogu baviti samo vanjskim postupcima. ovjek moe biti prijestupnik, a ipak sakriti svoja nedjela od ljudskih oiju; moe biti kriminalac - kradljivac, ubojica ili preljubnik ali sve dok nije otkriven, zakon ga ne moe proglasiti krivim. Boji zakon uzima u obzir ljubomoru, zavist, mrnju, zloudnost, osvetoljubivost, pohotu i ambicije koje kolaju duom, ali nisu se oitovale u vanjskim postupcima zbog nedostatka prilike, a ne zbog nespremnosti ovjeka da to uini. I ti grjeni osjeaji bit e uzeti u obzir na dan kada sva e skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud. (Propovjednik 12:14). {1SM 217.1} Boji zakon je jednostavan Boji zakon je jednostavan i lako shvatljiv. Postoje ljudi koji se ponosno hvale kako vjeruju samo u ono to su u stanju razumjeti, zaboravljajui da u ljudskom ivotu i oitovanjima Boje sile u djelima prirode postoje tajne - tajne koje ni najdublja filozofija ili najopsenije istraivanje nisu u stanju objasniti. Ali ne postoje tajne u Bojem zakonu. Svi mogu shvatiti velike istine koje on utjelovljuje. I najslabiji um moe razumjeti ta pravila; i najneukiji mogu uskladiti svoj ivot i

129

oblikovati svoj karakter u skladu s boanskim mjerilom. Kada bi ljudi, koliko god je to u njihovoj moi, bili posluni tom zakonu, zadobili bi umnu snagu i mo rasuivanja koja bi ih osposobila da shvate jo vie o Bojim namjerama i planovima. I taj napredak bi se nastavio, ne samo tijekom ovog ivota, ve i kroz vjena vremena; jer koliko god mi napredovali u znanju o Bojoj mudrosti i sili, iza toga se jo uvijek krije beskonanost. {1SM 217.2} Nebeski zakon zahtijeva od nas da ljubimo Boga vie od svega i svoje blinje poput sebe samih. Bez te ljubavi i najuzvienije ispovijedanje vjere puko je licemjerje. Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom duom svojom, i svim umom svojim. To je najvea i prva zapovijed. Druga, ovoj slina: Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga. O tim dvjema zapovijedima, kae Krist, visi sav Zakon i Proroci. (Matej 22:37-40) {1SM 218.1} Zakon zahtijeva savrenu poslunost. Ta tko sav Zakon uuva, a u jednome samo posrne, postao je krivac svega. (Jakov 2:10) Ni jedna od tih deset zapovijedi ne moe se prekriti a da se ne pokae nelojalnost prema nebeskom Bogu. I najmanje odstupanje od njegovih zahtjeva, bilo zbog nemara ili svjesnog prijestupa, predstavlja grijeh, a svaki grijeh izvrgava grjenika Bojem gnjevu. Poslunost je bila jedini uvjet pod kojim je drevni Izrael mogao primiti ispunjenje obeanja koja su ga uinila narodom s posebnom Bojom naklonou; poslunost tom zakonu donijet e jednako velike blagoslove pojedincima i narodima kao to bi to bila uinila za Hebreje. {1SM 218.2} Pokornost zakonu nuna je ne samo za nae spasenje, ve i za nau sreu i sreu svih s kojima su povezani. Koji Tvoj Zakon ljube, velik mir uivaju, ni o to se oni ne spotiu (Psalam 119:165), kae Nadahnuta Rije. No ogranien ovjek e taj sveti, pravedan i dobar zakon, taj zakon slobode koji je sam Stvoritelj prilagodio ovjekovim potrebama, predstaviti kao ropski jaram, kao teret koji ni jedno ljudsko bie nije u stanju nositi. Ali grjenik je onaj koji na zakon gleda kao na teko breme; prijestupnik ne vidi ljepotu u njegovim propisima. Jer tenja je tijela protivna Bogu: zakonu se Bojemu ne podvrgava, a i ne moe. (Rimljanima 8:7) {1SM 218.3} Uistinu, po Zakonu - samo spoznaja grijeha. (Rimljanima 3:20); jer grijeh je bezakonje. (1. Ivanova 3:4) Kroz zakon ljudi su osvjedoeni o grijehu; moraju osjetiti kako su grjeni, izloeni Bojem gnjevu, prije nego to shvate da im je potreban Spasitelj. Sotona neprekidno radi kako bi umanjio ovjekovo shvaanje strane prirode grijeha. Oni koji gaze Boji zakon svojim nogama, ine djelo velikog obmanjivaa jer odbacuju jedino pravilo pomou kojeg mogu odrediti to je grijeh i utisnuti tu spoznaju u savjest prijestupnika. {1SM 219.1} Boji zakon dopire do onih tajnih motiva preko kojih se, iako su grjeni, esto olako prelazi, ali koji su u svojoj biti osnova i test za karakter. Zakon je ogledalo u koje grjenik mora gledati ako eli imali istinitu spoznaju o svom moralnom karakteru. A kada vidi da ga to veliko mjerilo pravednosti osuuje, njegov sljedei korak mora biti pokajanje za svoje grijehe i traenje oprosta kroz Krista. Ne uspijevajui u tome, mnogi pokuavaju razbiti ogledalo koje otkriva njihove nedostatke, ponititi zakon koji istie mrlje na njihovu ivotu i karakteru. {1SM 219.2} ivimo u vremenu velike iskvarenosti. Mnotva su robovi grjenim obiajima i zlim navikama, i lance koji ih sputavaju teko je raskinuti. Pokvarenost preplavljuje zemlju poput potopa. Zloini gotovo odvie strani da ih se spomene, postali su svakodnevna pojava. Pa ipak, ljudi koji se nazivaju straarima na zidinama Siona, nauavat e da je zakon bio namijenjen samo idovima i da je njegovo vrijeme prolo s dolaskom velianstvenih blagoslova koji su obiljeili dolazak evaneoskog doba. Zar ne postoji veza izmeu bezakonja i zloina koji prevladavaju i injenice da propovjednici i narod vjeruju i nauavaju da zahtjevi zakona vie nemaju obvezujuu silu? {1SM 219.3} Osuujua mo Bojeg zakona protee se ne samo na stvari koje inimo, ve i na one koje ne

130

inimo. Ne smijemo se opravdavati kada proputamo uiniti ono to Bog zahtijeva od nas. Moramo ne samo prestati initi zlo, ve i nauiti initi dobro. Bog nam je dao sile koje se trebaju iskoristiti u dobrim djelima; ako te sile ne iskoristimo, zasigurno emo biti prozvani zlim i lijenim slugama. Moda nismo uinili nikakve teke grijehe; moda u Bojoj knjizi protiv nas nema zapisanih takvih prijestupa; ali injenica da naa djela nisu zabiljeena kao ista, dobra, uzviena i plemenita, pokazujui time da nismo iskoristiti darove koji su nam povjereni, izvrgava nas osudi. {1SM 220.1} Boji zakon postojao je prije nego to je stvoren ovjek. Bio je prilagoen stanju u kojem su se nalazila sveta bia; upravljao je ak i anelima. Nakon pada, naela pravednosti ostala su nepromijenjena. Nita nije oduzeto od zakona; ni jedan od njegovih propisa nije mogao biti poboljan. Kako je postojao od poetka, tako e nastaviti postojati kroz beskrajna vremena vjenosti. Odavno znam za Tvoje propise, kae psalmist, da si ih sazdao zasvagda. (Psalam. 119:152) {1SM 220.2} U skladu s tim zakonom, koji upravlja anelima, koji zahtijeva istou i najskrivenijih misli, elja i sklonosti, te koji traje za sva vremena, dovijeka (Psalam 111:8), sudit e se cijelom svijetu na Boji dan koji se brzo pribliava. Prijestupnici se mogu zavaravati da Svevinji ne zna, da Svemonom nije stalo; ali On ih nee podnositi zauvijek. Uskoro e primiti plau za svoja djela, smrt koja je plaa za grijeh, dok e pravednici, ljudi koji su drali zakon, biti uvedeni kroz biserna vrata nebeskog grada i biti okrunjeni besmrtnim ivotom i radou u prisutnosti Boga i Janjeta. {1SM 220.3}

131

28. SOTONINO NEPRIJATELJSTVO PREMA ZAKONU


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 28. sijenja 1909.] Sino sam se probudila iz sna s velikim teretom koji je pritiskao moju duu. Iznosila sam poruku naoj brai i sestrama, i to je bila poruka upozorenja i uputa vezanih uz djelo nekih ljudi koji zagovaraju pogrene teorije o primitku Svetog Duha i njegovu djelovanju preko ljudskih orua. {1SM 221.1} Reeno mi je da e se meu nas u zavrnim danima vijesti uvui fanatizam nalik onome s kojim smo bili pozvani susresti se nakon isteka vremena 1844. godine, te da se s tim zlom moramo suoiti jednako odluno kao to smo to uinili u ranim danima naeg iskustva. {1SM 221.2} Stojimo na pragu velikih i sveanih zbivanja. Proroanstva se ispunjavaju. udesna i znakovita povijest biljei se u nebeskim knjigama - dogaaji za koje je zapisano da e se zbiti neposredno prije velikog Bojeg dana. Sve u svijetu nalazi se u stanju nemira. Narodi su gnjevni i odvijaju se velike pripreme za rat. Drava kuje planove protiv drave, i kraljevstvo protiv kraljevstva. Veliki Boji dan pribliava se sve bre. Ali iako drave okupljaju svoje snage za rat i krvoprolie, zapovijed izdana anelima jo je na snazi te oni dre etiri vjetra dok se Boji sluge ne zapeate na njihovim elima. {1SM 221.3} Svijet sada pokazuje neizbjene posljedice krenja Bojeg zakona. Kada je zavrio svoje djelo stvaranja, Bog je poinuo u sedmi dan i posvetio dan svojeg odmora, odvajajui ga kao dan koji ovjek treba posvetiti slubi Njemu. Ali danas gotovo cijeli svijet potpuno odbacuje Jahvin zakon. Drugi dan postavljen je namjesto Bojeg dana odmora. ovjek je uspostavio svoj put i svoju volju nasuprot jasnim uenjima Rijei, i svijet je potonuo u pobunu i grijeh. {1SM 222.1} To djelo protivljenja Bojem zakonu vue svoje korijene iz nebeskih dvorova do Lucifera, kerubina zaklanjaa. Sotona je odluio biti prvi u nebeskim vijeima i izjednaiti se s Bogom. Otpoeo je svoje djelo pobune s anelima kojima je zapovijedao, pokuavajui meu njima proiriti duh nezadovoljstva. Djelovao je na tako podmukao nain da je zadobio naklonost mnogih anela prije nego to su njegove namjere u potpunosti otkrivene. ak ni odani aneli nisu mogli u potpunosti razaznati njegov karakter ni vidjeti kamo njegovi postupci vode. Kada je sotona uspio pridobiti mnogo anela na svoju stranu, iznio je svoj sluaj pred Boga, govorei da aneli ele da on zauzme poloaj koji je do tada pripadao Kristu. {1SM 222.2} Zlo je nastavilo raditi sve dok duh nezadovoljstva nije prerastao u otvorenu pobunu. Tada je dolo do rata u nebu i sotona je, zajedno sa svima koji su mu bili naklonjeni, bio istjeran. Sotona je ratovao za prevlast u nebu i izgubio je bitku. Bog mu vie nije mogao povjeriti asti i ovlasti te su one, zajedno s poloajem koji je zauzimao u nebeskoj vlasti, bile oduzete od njega. {1SM 222.3} Od tog su vremena sotona i vojska njegovih saveznika bili zakleti neprijatelji Boga na naem svijetu, neprekidno ratujui protiv naela istine i pravednosti. Sotona je nastavio predstavljati ljudima, kao to je to inio pred anelima, svoju lanu sliku o Kristu i o Bogu, i pridobio je svijet na svoju stranu. ak su i crkve koje se nazivaju kranskima stale na stranu prvog velikog otpadnika. {1SM 222.4} Sotona se predstavlja kao knez kraljevstva ovog svijeta, i u toj je ulozi priao Kristu u posljednjem od tri velika kuanja u pustinji. Ako mi se niice pokloni, rekao je Spasitelju pokazujui na kraljevstva svijeta koja je prikazao pred Njegovim oima, sve to dat u tebi. {1SM

132

223.1} Krist je u nebeskim dvorovima znao da e doi vrijeme kada e se morati suprotstaviti sotoninoj moi i nadvladati ju ukoliko ljudska rasa eli ikada biti spaena od njegove vlasti. I kada je to vrijeme dolo, Boji Sin odloio je svoju kraljevsku krunu i carsku haljinu te, odjenuvi svoje boanstvo u ljudskost, doao je na Zemlju da se sukobi s knezom tame i porazi ga. Da bi mogao postati ljudski zagovornik pred Ocem, Spasitelj e ivjeti svoj ivot na Zemlji kao to to mora svako ljudsko bie, prihvaajui nevolje, tuge i iskuenja koja on donosi. Kao dijele roeno U Betlehemu, postat e jedno s ljudskim rodom, a besprijekornim ivotom od jaslica do kria pokazat e da ovjek, kroz ivot pokajanja i vjere u Njega, moe ponovo zadobiti Boju naklonost. ovjeku e donijeli otkupljujuu milost, oprotenje grijeha. Ako ljudi ponovo odaberu odanost i prestanu grijeiti, primit e oprost. {1SM 223.2} Krist se u slabosti ljudskog oblija morao suoiti s iskuenjima onoga koji je posjedovao sile vieg reda koje je Bog darovao obitelji anela. Ali Kristova ljudskost bila je ujedinjena s boanskim, i tom e snagom podnijeti sva iskuenja kojima bi Ga sotona mogao izvrgnuti, a ipak ouvati svoju duu od okaljanosti grijehom. A tu pobjedonosnu silu On e dati svakom Adamovom sinu i keri koji vjerom prime pravedne osobine Njegova karaktera. {1SM 223.3} Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinoroenog Sina da svi koji Ga prihvate mogu imati silu ivjeti Njegovim pravednikim ivotom. Krist je dokazao kako je mogue da se ovjek vjerom uhvati za Boju silu. Pokazao je da se grjenik, putem pokajanja i vjerovanja u Kristovu pravednost, moe pomiriti s Bogom i postati dionikom nebeske prirode, nadvladavajui pokvarenost koja je kroz poudu dola na svijet. {1SM 223.4} Danas sotona iznosi ista kuanja koja je iznio pred Krista, nudei nam kraljevstva svijeta u zamjenu za nau odanost. Ali za onoga koji gleda na Isusa kao na zaetnika i zavritelja svoje vjere, sotonina iskuenja nemaju snage. On ne moe navesti na grijeh onoga tko vjerom prihvati vrline Onoga koji je bio kuan u svemu kao i mi, ali nije sagrijeio. {1SM 224.1} Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni. Onaj tko se pokaje za svoje grijehe i prihvati dar ivota od Bojeg Sina, ne moe biti nadvladan. Hvatajui se vjerom za nebesku prirodu, on postaje Boje dijete. Moli se i vjeruje. Kada se nae u kunji, poziva se na silu za koju je Krist umro kako bi ju dao, te pobjeuje kroz Njegovu milost. To svaki grjenik mora shvatiti. Mora se pokajati zbog svojih grijeha, mora vjerovati u Kristovu silu i prihvatiti tu silu da ga spasi i sauva od grijeha. Koliko zahvalni bismo trebali biti na daru Kristova primjera! {1SM 224.2} Nemojte pokuavati izbjei kri Moe postojati obilje dubokoumnih teorija i nagaanja o postanku ovjeka, ali onaj tko na kraju eli biti pobjednik mora biti dovoljno ponizan da ovisi o nebeskoj sili. Kada se na taj nain uhvatimo za snagu Beskonanosti i priemo Kristu, govorei: Nemam nikakav dar u svojoj ruci; samo se drim za Tvoj kri, tada nebeska bia mogu suraivati s nama da posvete i oiste na ivot. {1SM 224.3} Neka nitko ne pokuava izbjei kri. Kri je ono to nas osposobljava da pobijedimo. Nevolje i kunje su ono kroz to nebeske sile u naem ivotu mogu izvriti djelo koje e uroditi Kristovom ljubavlju, mirom i blagou. {1SM 224.4} U ljudskom srcu se svakodnevno treba izvriti veliko djelo prouavanjem Boje Rijei. Trebamo nauiti jednostavnost prave vjere. To e uroditi plodom. Traimo odluan napredak u duhovnom

133

razumijevanju. Postavimo dragocjenu Rije za svoga glavnog savjetnika. Trebamo paljivo hoditi svakog trenutka, drei se blizu Kristova boka. U ivotu su nam potrebni Kristov duh i milost, kao i vjera koja radi kroz ljubav i isti duu. {1SM 224.5} Trebamo jasno razumjeti boanske zahtjeve koje Bog stavlja pred svoj narod. Nitko ne treba doivjeti neuspjeh u shvaanju zakona koji je prijepis Njegova karaktera. Rijei napisane Bojim prstom na kamene ploe tako savreno otkrivaju Njegovu volju vezanu uz Njegov narod da nitko ne mora pogrijeiti. Zakoni Njegova kraljevstva jasno su otkriveni, kako bi naknadno bili objavljeni ljudima svih naroda i jezika kao naela Njegove vladavine. Bilo bi dobro kad bismo prouavali te zakone zapisane u 20. poglavlju knjige Izlaska i u trideset prvom poglavlju, u recima 12-18. {1SM 225.1} Kada sud pone zasjedati i knjige se otvore, a svaki ovjek bude suen prema onome to je zapisano u knjigama, tada e se na kamenim ploama, koje je Bog sakrio do tog dana, pred svijetom pokazati mjerila pravednosti. Tada e mukarci i ene vidjeti da je preduvjet njihova spasenja poslunost savrenom Bojem zakonu. Nitko nee imati izgovora za grijeh. U skladu s pravednim naelima zakona, ljudi e primiti svoju presudu ivota ili smrti. {1SM 225.2}

134

29. KRIST - NAA JEDINA NADA


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 2. kolovoza 1905.] Prije nego to su poloeni temelji svijeta, Krist, Boji Jedinoroenac, zavjetovao se da e postati Otkupitelj ljudskog roda u sluaju da Adam sagrijei. Adam je pao, i Onaj koji je bio sudionik u Oevoj slavi prije nego to je svijet postojao, odloio je svoju carsku haljinu i kraljevsku krunu i spustio se sa svojeg uzvienog poloaja kako bi postao novoroene u Betlehemu te kako bi, prolazei preko tla na kojem se Adam spotaknuo i pao, mogao otkupiti pala ljudska bia. Izloio se svim iskuenjima koje neprijatelj koristi protiv mukaraca i ena, i svi sotonini napadi nisu Ga mogli natjerati da odstupi od svoje odanosti Ocu. ivei ivot bez grijeha, posvjedoio je kako se svaki Adamov sin i ki mogu oduprijeti iskuenjima onoga koji je prvi donio grijeh na svijet. {1SM 226.1} Krist je mukarcima i enama donio silu da pobijede. Doao je na ovaj svijet u ljudskom obliju, da ivi kao ovjek meu ljudima. Preuzeo je sklonosti ljudske prirode kako bi bio ispitan i iskuan. U svojoj ljudskosti bio je dionik boanske prirode. Svojim je utjelovljenjem stekao naziv Bojeg Sina u drugom smislu. Aneo je rekao Mariji: Duh Sveti sii e na te i sila e te Svevinjega osjeniti. Zato e to edo i biti sveto, Sin Boji. (Luka 1:35) Dok je bio dijete ljudskog bia, postao je Boji Sin u novom smislu. Na taj je nain stajao na ovom svijetu - Boji Sin, ali roenjem vezan za ljudski rod. {1SM 226.2} Krist je doao u ljudskom obliju kako bi pokazao stanovnicima nepalih svjetova i onima palog svijeta da su osigurana obilna sredstva kojima se ljudska bia mogu posluiti da bi ivjeli u odanosti svome Stvoritelju. On je trpio iskuenja za koja je sotona dobio doputenje da ih upotrijebi protiv Njega, i odupro se svim njegovim napadima. Bio je estoko napadan i teko muen, ali Bog Ga nije ostavio bez priznanja. Kada Ga je Ivan krstio u Jordanu, dok je izlazio iz vode Boji Duh se, kao golub od uglaana zlata, spustio na Njega, i glas s neba rekao je: Ovo je Sin Moj, Ljubljeni! U Njemu Mi sva milina! (Matej 3:17) Neposredno nakon te objave Duh je odveo Krista u pustinju. Marko kae: I odmah Ga Duh nagna u pustinju. I bijae u pustinji etrdeset dana, gdje Ga je iskuavao Sotona; bijae sa zvijerima, a aneli mu sluahu. (Marko 1:12, 13). Tih dana nije nita jeo. (Luka 4:2) {1SM 227.1} Suoavanje s iskuenjem Kada je Isus bio odveden u pustinju da bude kuan, to je uinio Boji Duh. On nije izazivao iskuenje. Otiao u pustinju kako bi bio sam, kako bi razmiljao o svojoj misiji i o svome djelu. Postei i molei se trebao se pripremiti za krvlju natopljen put kojim je morao proi. Kako e zapoeti svoje djelo oslobaanja zatvorenika koje unitava dri na mukama? Tijekom Njegova dugog posta, pred Njim je izloen cjelokupni plan Njegova djela u svojstvu izbavitelja ovjeanstva. {1SM 227.2} Kada je Isus uao u pustinju, bio je obavijen Oevom slavom. Utonuo u razgovor s Bogom, bio je uzdignut iznad ljudskih slabosti. Ali slava je otila i On je bio ostavljen da se bori protiv iskuenja. Ono Ga je napadalo svakog trenutka. Njegova ljudska priroda uzmicala je pred borbom koja Ga je ekala. etrdeset dana proveo je u postu i molitvi. Oslabljen i iscrpljen od gladi, izmuen i preplaen od duevnih muka, tako Mu je lice bilo neljudski iznakaeno te oblijem vie nije naliio na ovjeka. (Izaija 52:14) Taj trenutak bio je sotonina prilika. Mislio je da sada moe nadvladati Krista.

135

{1SM 227.3} Kao da stie odgovor na Njegove molitve, Spasitelju je pristupilo bie u krinki anela svjetlosti i donijelo ovu poruku: Ako si Sin Boji, reci da ovo kamenje postane kruhom. (Matej 4:3) {1SM 228.1} Isus se sotoni suprotstavio rijeima: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei to izlazi iz Bojih usta. (Matej 4:4) U svakom iskuenju, oruje kojim se posluio bila je Boja Rije. Sotona je od Krista zahtijevao udo kao dokaz Njegove boanske prirode. Ali neto to je vee od svih uda, vrsto oslanjanje na Tako govori Gospod, bio je dokaz kojem se nije moglo proturjeiti. Sve dok se Krist drao tog stava, kua nije mogao zadobiti nikakvu prednost. {1SM 228.2} Dobro poznavanje Boje Rijei naa je jedina nada. Oni koji marljivo pretrauju Sveto pismo nee prihvatiti sotonine obmane kao Boju istinu. Nagaanja koja promie neprijatelj Boga i Krista nikoga ne moraju nadvladati. Ne smijemo nagaati u vezi sa stvarima o kojima je Bog ostao nijem. Sve to je potrebno za nae spasenje dano je u Bojoj Rijei. Iz dana u dan trebamo se oslanjati na Bibliju kao na naeg najboljeg savjetnika. {1SM 228.3} Krist je tijekom cijele vjenosti bio ujedinjen s Ocem; i kada je na sebe uzeo ljudsku prirodu, jo je uvijek bio jedno s Bogom. On je spona koja ujedinjuje Boga s ljudskim rodom. Budui da djeca imaju zajedniku krv i meso, i sam On tako postade u tome sudionikom. (Hebrejima 2:14) Samo kroz Njega moemo postati Boja djeca. Svima koji vjeruju u Njega, On daje silu da postanu Boji sinovi. Na taj nain srce postaje hram ivog Boga. Mukarci i ene mogu postati dionici boanske prirode zato to je Krist na sebe uzeo ljudsku prirodu. On preko evanelja baca svjetlost na ivot i besmrtnost. {1SM 228.4}

136

30. ZAKON I EVANELJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 14. oujka 1878.] Kada su idovi odbacili Krista, odbacili su temelj svoje vjere. S druge strane, kada dananji kranski svijet tvrdi da vjeruje u Krista, a odbacuje Boji zakon, on ini pogreku nalik na onu koja je prevarila idove. Oni koji ispovijedaju pouzdanje u Krista, usredotoujui svoje nade na Njega, dok istovremeno preziru moralni zakon i proroanstva, nalaze se u jednako opasnom poloaju kao i nevjerni idovi. Oni ne mogu s razumijevanjem pozivati grjenike na pokajanje, jer nisu u stanju pravilno objasniti za to se to treba pokajati. Grjenik, nakon to ga se savjetuje da odbaci svoje grijehe, ima pravo postaviti pitanje: to je to grijeh? Oni koji potuju Boji zakon mogu dati odgovor: Grijeh je prijestup zakona. Potvrujui to, apostol Pavao kae: Nisam znao za grijeh osim kroz zakon. {1SM 229.1} Oni koji priznaju obvezujue zahtjeve moralnog zakona mogu objasniti prirodu otkupljenja. Krist je doao kako bi bio posrednik izmeu Boga i ovjeka, kako bi ujedinio ovjeka s Bogom tako to e ga dovesti u pokornost Njegovu zakonu. U zakonu nije bilo sile koja bi mogla oprostiti prijestupniku. Samo Isus mogao je platiti grjenikov dug. No injenica da je Isus platio dugovanje grjenika koji se pokajao, ne daje mu doputenje da nastavi s prestupanjem Bojeg zakona; umjesto toga, on od tog trenutka nadalje mora ivjeti u poslunosti tom zakonu. {1SM 229.2} Boji zakon postojao je prije stvaranja ovjeka; u suprotnom Adam ne bi mogao sagrijeiti. Nakon Adamova prijestupa naela zakona nisu promijenjena, ve su poprimila svoj tono odreeni oblik i izriaj kako bi bila prilagoena ovjeku u njegovu palom stanju. Krist je, vijeajui sa svojim Ocem, uspostavio sustav prinoenja rtava; taj sustav pokazivao je kako smrt, umjesto da smjesta zadesi prijestupnika, biva prenesena na rtvu koja je trebala predstavljati veliku i savrenu rtvu Bojeg Sina. {1SM 230.1} Grijesi naroda bili su simbolino preneseni na slubujueg sveenika koji je bio posrednik za narod. Sam sveenik nije mogao postati rtva za grijeh i prinijeti otkup vlastitim ivotom budui da je i on bio grjenik. Stoga, umjesto da sam pretrpi smrt, on je oduzeo ivot janjetu bez mane; kazna za grijeh bila je prenesena na nedunu ivotinju koja je na taj nain postala njegov neposredni zamjenik i simbolizirala savrenu rtvu Isusa Krista. Kroz krv te rtve ljudi su vjerom gledali u budunost na Kristovu krv koja e otkupiti grijehe svijeta. {1SM 230.2} Svrha obrednog zakona Da Adam nije prestupio Boji zakon, obredni zakon nikada ne bi bio uspostavljen. Evanelje radosne vijesti prvi put je dano Adamu u objavi kako e enino sjeme stati zmiji na glavu, i ono se prenosilo s narataja na narataj preko Noe, Abrahama i Mojsija. Sam Krist prenio je znanje o Bojem zakonu i planu spasenja Adamu i Evi. Oni su brino uvali dobivenu pouku i usmeno ju prenosili svojoj djeci i unucima. Na taj je nain ouvana spoznaja Bojeg zakona. {1SM 230.3} Ljudi su u to doba ivjeli gotovo tisuu godina i aneli su ih posjeivali donosei upute koje su dolazile izravno od Krista. Uspostavljeno je bogotovlje preko prinoenja rtava, i oni koji su se bojali Boga priznavali su svoje grijehe pred Njim te su sa zahvalnou i svetim pouzdanjem gledali u budunost na dolazak Zvijezde Danice koja e voditi pale Adamove sinove k nebu, kroz pokajanje pred Bogom i vjeru u naeg Gospoda i Spasitelja Isusa Krista. Na taj se nain evanelje

137

propovijedalo u svakoj rtvi, i postupci vjernika neprestano su otkrivali njihovu vjeru u Spasitelja koji je imao doi. Isus je rekao idovima: Uistinu, kad biste vjerovali Mojsiju, i Meni biste vjerovali: ta o Meni je on pisao. Ali ako njegovim pismima ne vjerujete, kako da Mojim rijeima vjerujete? (Ivan 5:46, 47) {1SM 230.4} No Adamu je bilo nemogue svojim primjerom i propisima zaustaviti plimu jada koju je njegov prijestup doveo na ljude. Nevjerovanje se uvuklo u ljudska srca. Adamova djeca predstavljaju najraniji primjer dva razliita puta na koja se ljudi odluuju po pitanju Bojih zahtjeva. Abel je vidio sliku Krista u prinoenim rtvama. Kain nije vjerovao u nunost rtava; on je odbio razaznati da je zaklano janje predstavljalo Krista; u njegovim oima, krv rtvovanih ivotinja nije imala nikakvu vrijednost. Evanelje je bilo propovijedano Kainu jednako kao i njegovu bratu, ali za njega ono je predstavljalo miris smrti na smrt, jer u krvi rtvenog janjeta nije elio prepoznati Isusa Krista, jedino sredstvo preko kojega se ovjek moe spasiti. {1SM 231.1} Na je Spasitelj, u svojem ivotu i smrti, ispunio sva proroanstva koja su ukazivala na Njega, i bio je bit svega to su predstavljale slike i sjene. Drao je moralni zakon i uzvisio ga tako to je odgovorio na njegove zahtjeve u svojstvu ovjekova predstavnika. Oni Izraelci koji su se okrenuli Gospodu i prihvatili Krista kao stvarnost koju su najavljivale simboline rtve, shvatili su da je doao kraj onome to je trebalo biti ukinuto. Nejasnoa koja je poput vela prekrivala idovski sustav, njima je bila poput vela koji je zaklanjao slavu na Mojsijevu licu. Slava na Mojsijevu licu bila je odsjaj one svjetlosti koju je Krist doao donijeti na svijet radi dobrobiti ovjeanstva. {1SM 231.2} Dok je Mojsije bio sam na planini s Bogom, na najdojmljiviji nain otkriven mu je plan spasenja, poevi od Adamova pada. Znao je da e se upravo onaj aneo koji je vodio putovanje Izraelovih sinova pojaviti u tijelu. Boji ljubljeni Sin, koji je bio jedno s Ocem, trebao je uiniti sve ljude jedno s Ocem ako povjeruju i pouzdaju se u Njega. Mojsije je vidio pravi znaaj prinoenja rtava. Krist je poduio Mojsija evaneoskom planu i slava evanelja je kroz Krista obasjavala Mojsijevo lice, tako da ljudi nisu mogli gledati u njega. {1SM 231.3} Sam Mojsije nije bio svjestan blistajue slave koja se odraavala na njegovu licu i nije znao zato Izraelova djeca bjee od njega dok im se pribliavao. Pozivao ih je k sebi, ali oni se nisu usudili gledati u to proslavljeno lice. Kada je Mojsije shvatio da ljudi ne mogu gledati u njegovo lice zbog njegove slave, pokrio ga je velom. {1SM 232.1} Slava na Mojsijevu licu bila je izuzetno bolna Izraelcima zbog njihova prestupanja Bojeg svetog zakona. To je simbolian prikaz osjeaja onih koji kre Boji zakon. Oni se ele skloniti od njegova prodornog svjetla koje predstavlja uas prestupniku, dok se odanima ini svetim, pravednim i dobrim. Samo oni koji na ispravan nain cijene Boji zakon mogu pravilno shvatiti veliinu Kristova otkupa koji je postao nuan zbog prijestupa Oeva zakona. {1SM 232.2} Oni koji njeguju miljenje da u Starom zavjetu nije bilo Spasitelja, imaju taman veo prebaen preko svog razumijevanja, kao to su to imali i idovi koji su odbacili Krista. idovi su priznavali svoju vjeru u Mesiju koji je trebao doi preko prinoenja rtava koje su simbolizirale Krista. Ali kada se Isus pojavio, ispunjavajui sva proroanstva vezana uz obeanog Mesiju, i inei djela koja su Ga obiljeavala kao nebeskog Bojeg Sina, oni su Ga odbacili i odbili prihvatiti najjasnije dokaze Njegove prave prirode. S druge strane, kranska crkva - koja ispovijeda potpunu vjeru u Krista preziranjem idovskog sustava praktiki nijee Krista, koji je bio zaetnik cijelog tog sustava. {1SM 232.3}

138

31. ZAKON U POSLANICI GALAANIMA


Postavljeno mi je pitanje u vezi sa zakonom u poslanici Galaanima. Koji je zakon nadziratelj koji nas vodi Kristu? Moj odgovor je: i obredni zakon i moralni zakon od deset zapovijedi. {1SM 233.1} Krist je bio temelj cjelokupnog idovskog sustava. Abelova smrt bila je posljedica Kainova odbijanja da prihvati Boji plan u koli poslunosti kako bi mogao biti spaen krvlju Isusa Krista, koja je bila simbolizirana prinoenjem rtava koje su ukazivale na Krista. Kain je odbio prolijevanje krvi koje je predstavljalo Kristovu krv koja je trebala biti prolivena za svijet. Bog je pripravio cijeli taj obred, i Krist je postao temelj cijelog sustava. To je poetak njegova rada kao nadziratelja koji e dovesti grjena ljudska stvorenja do razmatranja Krista kao Temelja cjelokupnog idovskog sustava. {1SM 233.2} Svi koji su vrili slubu vezanu uz svetite stalno su primali obrazovanje vezano uz Kristovu intervenciju u korist ljudskog roda. Ta sluba zamiljena je tako da u svakom srcu stvori ljubav prema Bojem zakonu, koji je zakon Njegova kraljevstva. Prinoenje rtava trebalo je biti slikovita pouka o Bojoj ljubavi i nainu na koji se ona otkrila u Kristu - pateoj i umiruoj rtvi koja je na sebe uzela grijeh za koji je ovjek bio kriv, nedunome koji je zbog nas postao grijehom. {1SM 233.3} Razmiljajui o toj velikoj temi spasenja, vidimo Kristovo djelo. Ne samo obeani dar Duha, ve i priroda i odlike te rtve i posredovanja, teme su koje bi u naim srcima trebale stvoriti plemenito, sveto i uzvieno shvaanje Bojeg zakona, iji se zahtjevi proteu na svako ljudsko bie. Krenje zakona u tom malenom inu kuanja zabranjenog ploda na ovjeka i zemlju navuklo je posljedice nepokornosti svetom Bojem zakonu. Priroda posredovanja trebala bi u ljudima zauvijek stvoriti strah od ak i najmanjeg postupka neposlunosti Bojim zahtjevima. {1SM 234.1} Treba postojati jasno razumijevanje po pitanju toga to sainjava grijeh, i trebali bismo izbjegavati i najmanje pribliavanje granici koja dijeli pokornost od nepokornosti. {1SM 234.2} Bog eli da svako Njegovo stvorenje shvati veliko djelo koje je beskonani Boji Sin uinio kada je dao svoj ivot kako bi spasio svijet. Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato to ne poznaje Njega. (1. Ivanova 3:1) {1SM 234.3} Kada u Kristu vidi utjelovljenje beskrajne i nesebine ljubavi i dobronamjernosti, u srcu grjenika budi se sklonost da sa zahvalnou slijedi Krista kamo god ga On povede. - Rukopis 87, 1900. {1SM 234.4} Posebice moralni zakon Tako nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo. (Galaanima 3:24) U ovim stihovima Sveti Duh preko apostola govori posebice o moralnom zakonu. Zakon nam otkriva grijeh i ini da osjetimo svoju potrebu za Kristom i pribjegnemo Mu kako bismo dobili oprost i mir putem pokajanja prema Bogu i vjere prema naem Gospodu Isusu Kristu. {1SM 234.5} Nevoljkost vezana uz odricanje od prethodno usvojenih miljenja i prihvaanje te istine leala je u korijenu velikog dijela protivljenja koje se u Minneapolisu pokazalo protiv Gospodnje poruke iznesene od strane brae {E.J.} Waggonera i {A.T.} Jonesa. Potiui to protivljenje, sotona je uspio u velikoj mjeri zakinuti na narod za silu Svetoga Duha kojeg im je Bog eznuo darovati. Neprijatelj ih je sprijeio u zadobivanju one uinkovitosti koja im je mogla pripasti u pronoenju istine svijetu, na nain na koji su je apostoli objavljivali nakon dana Pedesetnice. Javio se otpor prema svjetlosti koja

139

treba obasjati cijeli svijet svojom slavom, i svijet je bio zakinut za nju u velikoj mjeri zbog postupaka nae vlastite brae. {1SM 234.6} Na zakon od deset zapovijedi ne bi se trebalo gledati toliko s njegove strane koja izrie zabrane, koliko sa strane koja izraava milost. Njegove zabrane sigurno su jamstvo sree kroz poslunost. U obliku u kojem ga je Krist prikazao, on u nama radi na istoi karaktera koja e nam donijeti radost kroz vjena vremena. Poslunima on predstavlja zatitniki zid. U njemu gledamo dobrotu Boga koji, otkrivajui ljudima nepromjenljiva naela pravednosti, pokuava zatititi ovjeka od zala koja su posljedica prijestupa. {1SM 235.1} Na Boga ne smijemo gledati kao na nekoga tko jedva eka kazniti grjenika zbog njegova grijeha. Grjenik sam navlai kaznu na sebe. Njegovi vlastiti postupci pokreu lanac zbivanja koja vode do neizbjenog rezultata. Svaki in prijestupa djeluje na grjenika, mijenjajui njegov karakter i olakavajui mu idui prijestup. Svojim odabirom da grijee ljudi se odvajaju od Boga, odsijecajui se od provodnika blagoslova, te propast i smrt postaju neizbjene posljedice. {1SM 235.2} Zakon je izraz Bojih misli. Kada ga prihvatimo u Kristu, on postaje naa misao. On nas uzdie iznad sile priroenih elja i sklonosti, iznad iskuenja koja vode u grijeh. Koji Tvoj Zakon ljube, velik mir uivaju, ni o to se oni ne spotiu. (Psalam 119: 165) {1SM 235.3} Nema mira u nepravdi; pokvareni se nalaze u ratu protiv Boga. Ali onaj tko prihvati pravednost zakona u Kristu, u skladu je s nebom. Ljubav e se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. (Psalam 85:10) Pismo 96, 1896. {1SM 235.4}

140

32. KRISTOVA PRAVEDNOST U ZAKONU


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 22. travnja 1902.] Najvei problem s kojim se Pavao morao suoiti bio je posljedica utjecaja uitelja koji su promicali judaizam. Ti ljudi uzrokovali su mu mnogo nevolja time to su izazvali neslogu u crkvi u Korintu. Oni su neprestano isticali prednosti zakonskih obreda, uzdiui te obrede iznad Kristova evanelja te osuujui Pavla to ih nije nametao novoobraenima. {1SM 236.1} Pavao se suoio s njima na njihovu vlastitom terenu. Pa ako je smrtonosna sluba, slovima uklesana u kamenju, bila tako slavna, rekao je, da sinovi Izraelovi nisu mogli pogledati u lice Mojsijevo zbog prolazne slave lica njegova, koliko li e slavnija biti sluba Duha. Jer ako je sluba osude bila slavna, mnogo je slavnija sluba pravednosti. (2. Korinanima 3:7-9) {1SM 236.2} Boji zakon, izgovoren u stranom velianstvu sa Sinaja, izgovara osudu grjeniku. Sluba zakona je da osudi, ali u njemu nema sile da pomiluje ili iskupi. On odreuje pravila ivota; oni koji budu hodili u skladu s njegovim propisima, primit e nagradu za poslunost. Ali on donosi ropstvo i smrt onima koji ostaju pod njegovom osudom. {1SM 236.3} Zakon je tako svet i slavan da je Mojsijevo lice - kad se vratio sa svetog brda gdje je boravio s Bogom, primajui iz Njegove ruke kamene ploe - odsjajivalo slavu koju ljudi nisu mogli nesmetano gledati, te je Mojsije morao sakriti svoje lice velom. {1SM 237.1} Slava koja je sjala na Mojsijevu licu bila je odsjaj Kristove pravednosti u zakonu. Zakon sam po sebi ne bi imao slavu, ve samo kroz to to je u njemu utjelovljen Krist. Zakon nema silu spasiti. On nema vlastitog sjaja, ali kroz Krista predstavljen je kao pun pravednosti i istine. {1SM 237.2} Slike i sjene rtvenih obreda, zajedno s proroanstvima, dale su Izraelcima mutnu, nejasnu sliku milosti i blagoslova koje e na svijet donijeti Kristovo otkrivenje. Mojsiju je bio pokazan znaaj slika i sjena koje su ukazivale na Krista. Vidio je kraj onoga to je trebalo prestati kada se, u Kristovoj smrti, suoi s onim to je doista predstavljalo. Vidio je da ovjek moe drati moralni zakon samo kroz Krista. Prijestupom tog zakona ovjek je donio grijeh na svijet, a s grijehom dola je i smrt. Krist je postao rtva pomirnica za ovjekov grijeh. On je ponudio svoje savrenstvo karaktera u zamjenu za ovjekovu grjenost. Na sebe je preuzeo prokletstvo neposlunosti. rtve i prinosi ukazivali su na rtvu koju e On podnijeti. Zaklano janje predstavljalo je Janje koje je trebalo uzeti grijehe svijeta. {1SM 237.3} Pogled na ispunjenje onoga to je trebalo prestati, na Krista kako je On otkriven u zakonu, bio je ono to je obasjalo Mojsijevo lice. Sluba zakona, zapisanog i urezanog u kamen, bila je sluba smrti. Bez Krista, prijestupnik ostaje pod njegovim prokletstvom, bez nade u oprost. Sluba sama po sebi nema slavu, ali obeani Spasitelj, otkriven u slikama i sjenama obrednog zakona, uinio je moralni zakon slavnim. {1SM 237.4} Pavao je elio da njegova braa uvide kako velika slava Spasitelja koji prata grijehe daje znaenje cijelom idovskom sustavu. elio je i da uvide kako se, kada je Krist doao na svijet i umro kao rtva umjesto ovjeka, slika susrela sa svojim ispunjenjem. {1SM 237.5} Nakon to je Krist umro na kriu kao rtva za grijeh, obredni zakon nije vie mogao imati snagu. On se ujedinio s moralnim zakonom i bio je proslavljen. Cjelina je na sebi nosila boanski peat i oitovala Boju svetost, pravdu i pravednost. A ako je vrenje slube koja je trebala prestati bilo slavno, koliko tek slavnija mora biti stvarnost, kada se Krist otkrio dajui svoj ivotvorni,

141

posveujui Duh svima koji vjeruju? {1SM 238.1} Objavljivanje zakona od deset zapovijedi bilo je predivno oitovanje Boje slave i velianstva. Kako se to oitovanje sile odrazilo na narod? Oni su se uplaili. Vidjeli su grmljavine i sijevanja, svi ue zvuk trube i vidjee kako se brdo dimi: gledali su i tresli se i stajali podalje. Onda rekoe Mojsiju: Ti nam govori, a mi emo sluati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo. (Izlazak 20:18, 19) eljeli su da Mojsije bude njihov posrednik. Nisu shvaali da je Krist posrednik koji im je dodijeljen te da bi zasigurno izginuli da nije bilo Njegova posredovanja. {1SM 238.2} Ne bojte se, ree Mojsije narodu. Bog je doao da vas samo iskua; da strah pred Njim ostane s vama te da ne grijeite. Narod ostane podalje, a Mojsije pristupi gustom oblaku gdje se Bog nalazio. (Izlazak 20:20, 21) {1SM 238.3} Oprotenje grijeha, opravdanje vjerom u Isusa Krista, pristup Bogu samo preko posrednika zbog njihova izgubljenog stanja, njihova krivica i grijeh - narod je posjedovao vrlo malo razumijevanja o tim istinama. Uvelike su izgubili znanje o Bogu i o jedinom nainu na koji Mu se moe prii. Izgubili su gotovo svaki osjeaj o tome to sainjava grijeh, a to sainjava pravednost. Oprotenje grijeha kroz Krista, obeanog Mesiju, kojeg su simbolizirale njihove rtve, bilo je samo nejasno shvaeno. {1SM 238.4} Pavao je izjavio: Imajui dakle takvo pouzdanje, nastupamo sa svom otvorenou, a ne kao Mojsije koji je stavljao prijevjes na lice da sinovi Izraelovi ne vide svretak prolaznoga. Ali otvrdnu im pamet. Doista, do dana dananjega zastire taj prijevjes itanje Staroga zavjeta: nije im otkriveno da je u Kristu prestao. Naprotiv, kad god se ita Mojsije, do danas prijevjes zastire srce njihovo. Ali kad se Izrael obrati Gospodinu, skinut e se prijevjes. (2. Korinanima 3:12-16) {1SM 238.5} idovi su odbili prihvatiti Krista kao Mesiju i nisu mogli vidjeti da su njihovi obredi besmisleni, da su rtve i prinosi izgubili svoj znaaj. Veo koji su sami navukli tvrdoglavim nevjerovanjem jo uvijek zastire njihove umove. Taj veo bio bi uklonjen kad bi prihvatili Krista, pravednost zakona. {1SM 239.1} I mnogi u kranskom svijetu imaju veo preko svojih umova i srca. Ne vide kraj onoga to je trebalo prestati. Ne vide da je samo obredni zakon ono to je ukinuto Kristovom smru. Oni tvrde da je moralni zakon prikovan na kri. Taman veo zastire njihovo razumijevanje. Srca mnogih ratuju protiv Boga. Oni se ne pokoravaju Njegovu zakonu. Samo ako dou u sklad s pravilima Njegove vladavine, Krist im moe biti od koristi. Oni se mogu obraati Kristu kao svome Spasitelju, ali On e im na kraju rei: Ne poznajem vas. Niste pokazali istinsko pokajanje pred Bogom zbog prijestupa Njegova svetog zakona i ne moete imati istinsku vjeru u Mene, jer moja je misija da uzvisim Boji zakon. {1SM 239.2} Prijepis Kristova karaktera Pavao nije predstavio ni moralni ni obredni zakon na nain na koji se to usuuju initi dananji propovjednici. Neki gaje toliku odbojnost prema Bojem zakonu da ulau poseban trud kako bi ga omalovaili i stigmatizirali. Na taj nain preziru i omalovaavaju Boje velianstvo i slavu. {1SM 239.3} Moralni zakon nikada nije bio slika ili sjena. On je postojao prije nego to je stvoren ovjek i trajat e sve dok postoji Boje prijestolje. Bog nije mogao ukloniti ili promijeniti ni jedan od propisa svojeg zakona da bi spasio ovjeka, jer zakon je temelj Njegove vladavine. On je stalan, nepromjenljiv, beskonaan i vjean. Da bi se spasilo ovjeka a istovremeno ne naruilo ast zakona, bilo je nuno da se Boji Sin ponudi kao rtva za grijeh. Onaj koji nije poznao grijeha, postao je

142

grijehom zbog nas. On je umro za nas na Golgoti Njegova smrt pokazuje predivnu Boju ljubav prema ovjeku, kao i nepromjenljivost Njegova zakona. {1SM 239.4} U propovjedi na gori Krist je izjavio: Ne mislite da sam doao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam doao ukinuti, nego ispuniti. Zaista, kaem vam, dok ne proe nebo i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan potezi iz Zakona nee proi, dok se sve ne zbude. (Matej 5:17, 18) {1SM 240.1} Krist je na sebi ponio prokletstvo zakona i pretrpio njegovu kaznu, provodei do zavretka plan kojim se ovjeka trebalo dovesti u poloaj u kojem e moi drati Boji zakon i biti prihvaen zbog Otkupiteljevih zasluga; Njegova rtva obasjala je zakon slavom. Tada su slavu onoga to nije trebalo proi - Bojeg zakona od deset zapovijedi, Njegova mjerila pravednosti - mogli jasno vidjeli svi koji su vidjeli kraj onoga to je bilo prolazno. {1SM 240.2} A svi mi, koji otkrivenim licem odrazujemo slavu Gospodnju, po Duhu se Gospodnjem preobraavamo u istu sliku - iz slave u slavu. (2. Korinanima 3:18) Krist je grjenikov odvjetnik. Oni koji prihvaaju Njegovo evanelje gledaju Ga neometanim pogledom. Vide vezu Njegove misije i zakona, i priznaju Boju mudrost i slavu na nain na koji ju je Spasitelj otkrio. Kristova slava otkriva se u zakonu koji je prijepis Njegova karaktera, i Njegovo preobraavajue djelovanje radi na dui dok se ovjek ne preobrazi u Njegovo oblije. Tada postaju dionici nebeske prirode i bivaju sve sliniji i sliniji svome Spasitelju, napredujui korak po korak u pokornosti Bojoj volji dok ne dosegnu savrenstvo. {1SM 240.3} Zakon i evanelje u savrenom su skladu. Jedno podupire drugo. U svom svojem velianstvu, zakon se suoava sa savjeu, navodei grjenika da osjeti svoju potrebu za Kristom kao rtvom pomirnicom za grijeh. Evanelje priznaje silu i nepromjenljivost zakona. Za poudu ne bih znao da Zakon nije govorio: Ne poeli, izjavljuje Pavao. (Rimljanima 7:7) Osjeaj grijeha, izazvan poznavanjem zakona, nagoni grjenika prema Spasitelju. U asu potrebe, ovjek se moe uhvatiti za snane argumente koje mu je osigurao kri Golgote. Moe se pozvati na Kristovu pravednost, jer ona se poklanja svakom grjeniku koji se kaje. Bog izjavljuje: Onoga tko doe k Meni neu izbaciti. (Ivan 6:37). Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) {1SM 240.4}

143

UTJELOVLJENJE KRISTOVA PRIRODA

33. PRETRAITE PISMA


[Ovaj lanak objavljen je u The Youth's Instructor, 13. listopada 1898.] Od najvee je vanosti za svako ljudsko bie obdareno sposobnostima razmiljanja da shvati svoju vezu s Bogom. U naim kolama djelo otkupljenja ne prouava se dovoljno paljivo. Mnogi uenici nemaju pravo shvaanje o tome to plan spasenja uistinu predstavlja. Bog se zavjetovao da e nam pomoi. Onaj koji je dirnut osjeajem za nae slabosti, poziva nas: Doite k Meni svi koji ste izmoreni i optereeni i Ja u vas odmoriti. Uzmite jaram Moj na sebe, uite se od Mene jer sam krotka i ponizna srca i nai ete spokoj duama svojim. Uistinu, jaram je Moj sladak i breme Moje lako.(Matej. 11:28-30) {1SM 242.1} Uenici, bit ete sigurni samo kada se, u savrenoj pokornosti i poslunosti, poveete s Kristom. Taj jaram je lagan jer Krist nosi njegovu teinu. Kada podignete breme kria, on postaje lak i taj kri za vas predstavlja jamstvo vjenog ivota. Prednost je svakog ovjeka radosno slijediti Krista, uzvikujui na svakom koraku: Tvoja me briljivost uzvisi. (2. Samuelova 22:36) Ali ako elimo putovati prema nebu, moramo uzeti Boju Rije za svoj udbenik. Moramo iz dana u dan itati pouke iz nadahnutih spisa. {1SM 242.2} Apostol Pavao kae: Neka u vama bude isto miljenje kao i u Kristu Isusu: On, trajni lik Boji, nije se kao plijena drao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe oplijeni uzevi lik sluge, postavi kao i drugi ljudi; oblijem kao ovjek, ponizi sam sebe, posluan do smrti, smrti na kriu. Zato Bog Njega preuzvisi i darova mu ime, ime nad svakim imenom, da se na ime Isusovo prigne svako koljeno nebesnika, zemnika i podzemnika. (Filipljanima 2:5-10) {1SM 243.1} Ponienje ovjeka Isusa Krista neshvatljivo je ljudskom umu, ali oni koji vjeruju Bojoj Rijei nikada ne mogu posumnjati u Njegovu boansku prirodu i Njegovo postojanje prije nego to je oblikovan ovaj svijet. Apostol Pavao govori o naem Posredniku, jedinoroenom Bojem Sinu, koji je u svom slavnom stanju bio u Bojem obliju, Zapovjednik svih nebeskih vojski i koji je, kada je svoje boanstvo zaogrnuo ljudskou, na sebe uzeo oblije sluge. Izaija izjavljuje: Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima Mu je vlast. Ime Mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knez mironosni. Nadaleko vlast e Mu se sterat' i miru nee biti kraja nad prijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom Njegovim: uvrstit e ga i utvrdit u pravu i pravednosti. Od sada i dovijeka uinit e to privrena ljubav Jahve nad Vojskama. (Izaija 9:5,6) {1SM 243.2} Pristajui da postane ovjek, Krist je pokazao poniznost kojoj se dive sva nebeska bia. in pristanka da bude ovjek ne bi bio ponienje da nije injenice o Kristovu uzvienom prapostojanju. Moramo otvoriti svoj um kako bismo shvatili da je Krist odloio svoje carske haljine, svoju kraljevsku krunu, odrekao se svog poloaja vrhovnog zapovjednika i zaogrnuo svoju boansku prirodu ljudskom kako bi se mogao susresti s ovjekom u njegovu trenutnom stanju te dati ljudskom rodu moralnu snagu da postanu Boji sinovi i keri. Da bi otkupio ovjeka, Krist je postao posluan do smrti, i to smrti na kriu. {1SM 243.3} Ljudska priroda Bojeg Sina nama znai sve. Ona je zlatna karika koja vee nae due za Krista, i kroz Krista za Boga. To je tema koju trebamo prouavati. Krist je bio pravi ovjek; dao je dokaz svoje poniznosti tako to je postao ljudsko bie. Ipak, On je bio Bog u tijelu. Kada se bavimo tim pitanjem, bilo bi dobro da posluamo rijei koje je Krist izgovorio Mojsiju kod gorueg grma: Izuj obuu s nogu! Jer mjesto na kojem stoji sveto je tlo. (Izlazak 3:5) Prouavanju te teme trebamo se

145

pribliiti s poniznou uenika, sa skruenim srcem. Prouavanje Kristova utjelovljenja je rodna njiva koja e nagraditi istraivaa koji kopa u potrazi za skrivenom istinom. {1SM 244.1} Sveto pismo kao na vodi Biblija je na vodi na sigurnim putovima koji vode u vjeni ivot. Bog je nadahnuo ljude da napiu ono to e nama otkriti istinu, to e privui i, ako se primijeni, osposobiti onoga koji ju primi da stekne moralnu snagu kojom e se uvrstiti meu najobrazovanije umove. Um svakoga tko bude prouavao Boju Rije proirit e se. Daleko vie od bilo kojeg drugog predmeta izuavanja, ona moe poveati mo shvaanja i obdariti svaku sposobnost novim ivotom. Ona dovodi um u dodir sa irokim, oplemenjujuim naelima istine. Dovodi nas u blisku povezanost s cjelokupnim nebom, dajui mudrost, znanje i razumijevanje. {1SM 244.2} Bavei se prizemnim stvarima i hranei se spisima nenadahnutih ljudi, um se smanjuje i uniava. Na taj nain on ne dolazi u dodir s dubokim, opsenim naelima vjene istine. Um se podsvjesno prilagoava shvaanju stvari s kojima dolazi u dodir; kroz razmiljanje o takvim stvarima um slabi, a njegove sile opadaju. {1SM 244.3} Boja je namjera da se prouava Sveto pismo, izvor znanosti koja je iznad svih ljudskih teorija. On eli da ovjek kopa duboko u rudnicima istine kako bi mogao stei dragocjena blaga koja oni sadre. Ali ljudske se teorije i mudrost preesto stavljaju na mjesto biblijske nauke. Ljudi se bave poslom preoblikovanja Bojih namjera; pokuavaju stvoriti razliku izmeu biblijskih knjiga. Svojim izmiljotinama koriste Sveto pismo kako bi obranili la. {1SM 244.4} Upravo ono to je ovjeku potrebno Bog prihvaanje evanelja nije uinio ovisnim o ljudskom rezoniranju. Evanelje je duhovna hrana, namijenjena zadovoljavanju ovjekove duhovne gladi. U svakom sluaju, ono je upravo to to je ovjeku potrebno. Oni koji su smatrali nunim da uenici u naim kolama prouavaju djela raznih autora, i sami su vrlo neuki po pitanju velikih biblijskih tema. Sami uitelji trebaju uzeti Knjigu nad svim knjigama i nauiti iz Svetog pisma da evanelje posjeduje silu kojom dokazuje vlastito boansko porijeklo poniznom, skruenom umu. {1SM 245.1} Evanelje je Boja sila i Boja mudrost. Kristov karakter na Zemlji otkrio je boansku prirodu, i evanelje koje je On dao treba biti predmet prouavanja Njegovih ljudskih nasljednika u svim vidovima njihova obrazovnog sustava, sve dok uitelji, djeca i omladina ne prepoznaju jedinog istinitog i ivog Boga kao predmet svoje vjere, ljubavi i oboavanja. Boja Rije treba se potivati i izvravati. Ta Knjiga koja sadri zapis o Kristovu ivotu, o Njegovom djelu, Njegovoj nauci, Njegovim patnjama i konanom trijumfu, treba biti izvor nae snage. Dane su nam prednosti kolskog doba u ovom ivotu kako bismo se mogli osposobiti za vii ivot - najvii razred u najvioj koli gdje e se, pod Bojim vodstvom, nae obrazovanje nastaviti kroz beskrajna vremena vjenosti. {1SM 245.2}

146

34. RIJE KOJA JE POSTALA TIJELOM


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 5. travnja 1906.] U poetku bijae Rije i Rije bijae u Boga i Rije bijae Bog. Ona bijae u poetku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade nita. Svemu to postade u njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze. I Rije tijelom postade i nastani se meu nama i vidjesmo slavu Njegovu - slavu koju ima kao Jedinoroenac od Oca - pun milosti i istine. (Ivan 1:15, 14) {1SM 246.1} Ovo poglavlje bavi se prirodom i vanou Kristova djela. Kao osoba koja je upuena u tu temu, Ivan Kristu pripisuje svu silu i govori o Njegovu velianstvu i slavi. On iri zrake dragocjene istine poput svjetlosti koju daje sunce. On predstavlja Krista kao jedinog Posrednika izmeu Boga i ljudskog roda. {1SM 246.2} Nauk o Kristovu utjelovljenju u ljudski oblik je tajna, otajstvo pred vjekovima i pred naratajima skriveno. (Koloanima 1:26) To je velika i duboka tajna pobonosti. I Rije tijelom postade i nastani se meu nama. (Ivan 1:14) Krist je na sebe uzeo ljudsku prirodu, prirodu niu od Njegove nebeske prirode. Nita ne pokazuje Boju predivnu milost kao taj in. On je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca. (Ivan 3:16) Ivan iznosi tu prekrasnu temu na tako jednostavan nain da svi mogu shvatiti otkrivene ideje i biti prosvijeeni. {1SM 246.3} Krist se nije samo pretvarao da je uzeo ljudsku prirodu; On ju je uistinu i uzeo. Doista je posjedovao ljudsku prirodu. Pa budui da djeca imaju zajedniku krv i meso, i sam On tako postade u tome sudionikom. (Hebrejima 2: 14) On je bio Marijin sin; bio je Davidov potomak po svojoj ljudskoj obitelji. Za Njega se kae da je bio ovjek - ovjek Krist Isus. Dostojan je, pie Pavao, doista toliko vee slave od Mojsija koliko veu ast od kue ima onaj tko ju je sagradio. (Hebrejima 3:3) {1SM 247.1} Kristovo prapostojanje Ali uz to to govori o Kristovoj ljudskoj prirodi dok je boravio na ovoj Zemlji, Boja Rije takoer jasno govori o Njegovu prapostojanju. Rije je postojala kao nebesko bie, kao vjeni Boji Sin, u svezi i jedinstvu sa svojim Ocem. On je od poetaka bio Posrednik zavjeta, Onaj u kojem e svi narodi na zemlji, i idovi i neidovi, ako Ga prihvate, biti blagoslovljeni. Rije bijae u Boga i Rije bijae Bog. (Ivan 1:1) Prije nego su stvoreni ljudi ili aneli, Rije je bila s Bogom, i bila je Bog. {1SM 247.2} Svijet je stvoren kroz Njega, i bez Njega ne postade nita. (Ivan 1:3) Ako je Krist stvorio sve, morao je postojati prije svega. Rijei izgovorene po tom pitanju tako su jasne da nitko ne mora ostati u sumnji. Krist je u svojoj biti i u najuzvienijem smislu bio Bog. Bio je s Bogom od vjenosti, Bog nad svime, zauvijek blagoslovljen. {1SM 247.3} Gospod Isus Krist, nebeski Boji Sin, postojao je od vjenosti, zasebna osoba, a ipak jedno s Ocem. On je bio nenadmana slava neba. Bio je zapovjednik nebeskih bia i s pravom je primao poasti i oboavanje anela. To nije bilo otuivanje Boje slave. Jahve me stvori kao poelo svoga djela, kae On, kao najraniji od svojih ina, u pradoba; oblikovana sam jo od vjenosti, od iskona, prije nastanka zemlje. Rodih se kad jo nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda. Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije breuljaka. Kad jo ne bijae nainio zemlje, ni poljana, ni

147

poetka zemaljskom prahu; kad je stvarao nebesa, bila sam nazona, kad je povlaio krug na licu bezdana. (Izreke 8:22-27) {1SM 247.4} Svjetlost i slava poivaju u istini da je Krist bio jedno s Ocem prije nego to su postavljeni temelji svijeta. To je svjetlost koja je sjala u tamnom mjestu, inei ga obasjanim boanskom, izvornom slavom. Ta istina, sama po sebi beskrajno tajnovita, objanjava druge tajnovite i inae neobjanjive istine, dok je sama ogrnuta svjetlou, nepristupana i neshvatljiva. {1SM 248.1} Prije nego se rodie bregovi, prije nego postade kopno i krug zemaljski, od vijeka do vijeka, Boe, Ti jesi. (Psalam 90:2) Narod to je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima to mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. (Matej 4:16) Tu se Kristovo prapostojanje i svrha Njegova oitovanja svijetu predstavljaju kao ive zrake svjetlosti s vjenog prijestolja. A ti, Betleheme Efrato, najmanji meu kneevstvima Judinim, iz tebe e mi izai onaj koji e vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vjenih vremena. (Mihej 5:1, 2) {1SM 248.2} A mi, izjavljuje Pavao, propovijedamo Krista raspetoga: idovima sablazan, poganima ludost, pozvanima pak - i idovima i Grcima - Krista, Boju snagu i Boju mudrost. (1. Korinanima 1:23, 24) {1SM 248.3} Tajna Boje oitovanje u tijelu na takav nain uistinu je tajna i bez pomoi Svetog Duha ne moemo se nadati da emo razumjeti tu temu. Najponiavajua pouka koju ovjek mora nauiti jest ona o nitavnosti ljudske mudrosti i ludosti pokuaja da vlastitim snagama i naporima pokua shvatiti Boga. On moe uprijeti svoje intelektualne snage do krajnjih granica, moe imati ono to svijet naziva visokim obrazovanjem, ali jo uvijek moe biti neuk u Bojim oima. Drevni filozofi hvalili su se svojom mudrou, ali koliku je ona vrijednost imala prema Bojim mjerilima? Salomon je imao visoko obrazovanje, ali njegova mudrost bila je ludost jer nije znao kako stajati u moralnoj neovisnosti, slobodan od grijeha, u snazi karaktera oblikovanog u skladu s boanskim uzorom. Salomon nam je rekao rezultat svojeg istraivanja, svojih mukotrpnih napora, svoje uporne potrage. Svoju mudrost proglasio je potpunom ispraznou. {1SM 249.1} Svijet svojom mudrou nije poznavao Boga. Njihovo miljenje o boanskoj prirodi, njihovo nesavreno poznavanje Njegovih osobina nije uvealo i proirilo njihove sposobnosti shvaanja. Njihovi umovi nisu bili oplemenjeni pokornou boanskoj volji, ve su utonuli u najodvratnije idolopoklonstvo. Gradei se mudrima, poludjee i zamijenie slavu neraspadljivog Boga likom, oblijem raspadljiva ovjeka, i ptica, i etveronoaca, i gmazova. (Rimljanima 1:22, 23) To je doseg svih sposobnosti i znanja kada su odvojeni od Krista. {1SM 249.2} Ja sam Put i Istina i ivot: nitko ne dolazi Ocu osim po Meni. (Ivan 14:6) Kristu je dana mo da daruje ivot svim stvorenjima. Kao to je Mene poslao ivi Otac, kae On, i Ja ivim po Ocu, tako i onaj koji Mene blaguje ivjet e po Meni. Duh je onaj koji oivljuje, tijelo ne koristi nita. Rijei koje sam vam govorio duh su i ivot su. (Ivan 6:57, 63) Krist ovdje ne govori o svojoj nauci, ve o svojoj osobi, o boanskoj prirodi svog karaktera. Zaista, zaista, kaem vam, govori On, dolazi as - sada je! - kad e mrtvi uti glas Sina Bojega i koji uju, ivjet e. Doista, kao to Otac ima ivot u sebi tako je i Sinu dao da ima ivot u sebi; i ovlasti ga da sudi jer je Sin ovjeji. (Ivan 5:25-27) {1SM 249.3} Znaaj Kristova roenja Bog i Krist znali su od poetka o sotoninu otpadu i Adamovu padu zbog obmanjivake sile

148

odmetnika. Plan spasenja osmiljen je kako bi otkupio pali ljudski rod i dao im novu priliku. Krist je postavljen na poloaj Posrednika od trenutka Bojeg stvaranja, odreen od vjenih vremena da bude na zamjenik i sigurnost. Prije nego to je stvoren svijet, bilo je odreeno da e Kristova boanska priroda biti zaogrnuta ljudskou. Nego si Mi tijelo pripravio, kae Krist. (Hebrejima 10:5) Ali On nije doao u ljudskom obliju dok se nije navrilo vrijeme. Tada se spustio na na svijet, kao novoroene u Betlehemu. {1SM 250.1} Nitko roen na ovom svijetu, ak ni najaenija Boja djeca, nisu primila takvo oitovanje radosti kakvo je doekalo Dijete roeno u Betlehemu. Boji aneli pjevali su u Njegovu slavu iznad betlehemskih breuljaka i ravnica. Slava na visinama Bogu, pjevali su, a na zemlji mir ljudima, miljenicima Njegovim. (Luka 2:14) O kada bi ljudska obitelj danas mogla prepoznati tu pjesmu! Objava koja je tada izreena, ton koji je tada dan, melodija koja je tada zapoeta rasti e i iriti se do kraja vremena i odjekivati do krajeva zemlje. Ona odaje slavu Bogu i donosi mir zemlji, dobru volju ljudima. Kada se Sunce pravednosti uzdigne nosei iscjeljenje na svojim krilima, pjesmu koja je tada zapoeta na betlehemskim breuljcima zapjevat e glasovi velikog mnotva, poput huke mnogih valova, govorei: Aliluja! Zakraljeva Gospod, Bog na Svevladar. (Otkrivenje 19:6) {1SM 250.2} Kroz svoju poslunost svim Bojim zapovijedima, Krist je donio spasenje ljudima. To nije uinio preputanjem te dunosti nekom drugome, ve je sam usvojio ljudsku prirodu. Na taj nain Krist je ljudskom rodu podario vlastito postojanje. Dovesti ljudsko Kristu, privui pali rod u jedinstvo s boanskim to je djelo otkupljenja. Krist je uzeo ljudsku prirodu kako bi ljudi mogli biti jedno s njime kao to je On jedno s Ocem, kako bi Bog mogao ljubiti ovjeka kao to ljubi svog jedinoroenog Sina, kako bi ljudi mogli biti dionici boanske prirode i biti potpuni u Njemu. {1SM 250.3} Sveti Duh, koji izlazi iz Bojeg jedinoroenog Sina, vee tijelo, duh i duu ljudskog bia za savrenu, boansko-ljudsku Kristovu prirodu. To jedinstvo slikovito je prikazano jedinstvom trsa i loze. Ogranien ovjek ujedinjen je s Kristovom ljudskou. Kroz vjeru, ljudska priroda stapa se s Kristovom prirodom. U Kristu, postajemo jedno s Bogom. {1SM 251.1}

149

35. POPUT NAS ISKUAVAN SVIME


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 9. lipnja 1898.] Nakon ovjekovog pada, sotona je izjavio kako je dokazao da ljudska bia nisu u stanju drati Boji zakon, i teio je pridobiti cijeli svemir na stranu tog vjerovanja. Sotonine rijei naizgled su se inile istinitima, i Krist je doao razotkriti varalicu. Nebesko Velianstvo na sebe je preuzelo obranu sluaja ljudi i, koristei ista sredstva koja su na raspolaganju i ovjeku, oduprlo se sotoninim iskuenjima, kao to im se mora oduprijeti i ovjek. To je bio jedini nain na koji pali ovjek moe postati dionikom boanske prirode. Preuzimajui na sebe ljudsku prirodu, Krist je postao sposoban shvatiti ovjekove nevolje i tuge, i sva iskuenja kojima je izloen. Aneli koji nisu bili upoznati s grijehom nisu bili u stanju suosjeati s ovjekom u njegovim specifinim kunjama. Krist se ponizio preuzevi na sebe ljudsku prirodu i bio je iskuan u svemu poput nas, kako bi znao pomoi svima koji e se nai u iskuenju. {1SM 252.1} Uzimajui na sebe ljudsku prirodu, Krist je usvojio dio svakog ljudskog bia. On je bio Glava ljudskog roda. Bie istovremeno boansko i ljudsko, svojom dugom ovjejom rukom mogao je obgrliti ljudski rod, dok se svojom boanskom rukom mogao drati prijestolja Beskonanoga. {1SM 252.2} Kakav li je to bio prizor za nebo! Krist, koji nije poznavao ni najmanju mrljicu grijeha ili neistoe, preuzeo je na sebe nau prirodu u svojem oslabljenom stanju. To je bilo ponienje vee nego to je ogranieni ovjek u stanju shvatiti. Bog se oitovao u tijelu. On je ponizio samog sebe. Kakve li teme za razmiljanje, za duboko, ozbiljno razmatranje! Nebesko Velianstvo bilo je tako veliko, a ipak se spustio tako nisko, bez da izgubi ijedan traak svog dostojanstva i slave! Spustio se do siromatva i najveeg ponienja meu ljudima. Zbog nas postao je siromaan, kako bismo se mi mogli obogatiti Njegovim siromatvom. Lisice imaju jazbine, rekao je, i ptice nebeske gnijezda, a Sin ovjeji nema gdje bi glavu naslonio. (Matej 8:20) {1SM 253.1} Krist se izvrgnuo uvredama i ismijavanju, prijeziru i izrugivanjima. Bio je svjedokom pogrenog navoenja i tumaenja svoje poruke koja je bila puna ljubavi, dobrote i milosti. uo je kako su Ga nazivali knezom demona zato to je svjedoio o svojem boanskom porijeklu. Njegovo roenje bilo je natprirodno, ali njegov vlastiti narod, koji je zatvorio oi za duhovne stvari, smatrao ga je mrljom i sramotom. Nije postojala ni kapljica naeg gorkog jada koju nije okusio, ni jedan djeli naeg prokletstva koji nije podnio kako bi mogao dovesti mnoge sinove i keri Bogu. {1SM 253.2} injenica da je Krist boravio na ovoj Zemlji kao ovjek tuge i upoznat s patnjom, da je - kako bi spasio palog ovjeka od vjene propasti - napustio svoj nebeski dom, trebala bi oboriti u prainu sav na ponos, posramiti svu nau tatinu i pokazati nam grjenost stajalita da smo sami sebi dovoljni. Gledajte Ga kako na sebe preuzima potrebe, nevolje, tuge i patnje grjenog ovjeka! Zar ne moemo shvatiti pouku da je Bog pretrpio te patnje i duevne rane kao posljedica grijeha? {1SM 253.3} Krist je doao na Zemlju, preuzimajui ljudsku prirodu i stojei kao ovjekov predstavnik, kako bi u borbi protiv sotone pokazao da ovjek, na nain na koji ga je Bog stvorio, povezan s Ocem i Sinom, moe biti posluan svakoj boanskoj zapovijedi. Progovarajui kroz svojeg slugu, On izjavljuje: A zapovijedi Njegove nisu teke. (1. Ivanova 5:3) Grijeh je bio ono to je rastavilo ovjeka od Boga, i grijeh je ono to jo uvijek odrava tu razdvojenost. {1SM 253.4}

150

Proroanstvo u Edenu Neprijateljstvo o kojem se govori u proroanstvu u Edenu nije trebalo biti ogranieno samo na sotonu i Kneza ivota. Ono je imalo biti sveope. Sotona i njegovi aneli trebali su biti neprijatelji sveg ljudskog roda. Neprijateljstvo Ja zameem, rekao je Bog, izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Postanak 3:15) {1SM 254.1} Neprijateljstvo zametnuto izmeu sjemena zmije i sjemena ene bilo je nadnaravna porijekla. U Kristu to neprijateljstvo je u jednom smislu bilo prirodno; u drugom smislu bio je natprirodno, budui da je On objedinjavao ljudsko i boansko. A to neprijateljstvo nikada nije dosegnulo takav izraen vrhunac kao kada je Krist postao stanovnikom ove Zemlje. Nikada prije na Zemlji nije postojalo bie koje je toliko duboko mrzilo grijeh kao to ga je mrzio Krist. On je vidio njegovu obmanjujuu, utjecajnu silu na svetim anelima, i sve Njegove sile bile su posveene borbi protiv grijeha. {1SM 254.2} Kristova istoa i svetost, besprijekorna pravednost Onoga koji nije uinio grijeh, bili su stalni ukor svemu grijehu u svijetu tjelesnosti i prijestupa. U Njegovu ivotu svjetlost istine blistala je usred moralne tame kojom je sotona obavio svijet. Krist je razotkrio sotonine lai i prijevarni karakter te unitio njegov iskvarujui utjecaj na mnoga srca. To je bilo ono to je u sotoni pobudilo tako estoku mrnju. Zajedno sa svojom vojskom palih bia odluio je ui u borbu svim silama, jer na svijetu je boravio Onaj koji je bio savreni predstavnik Oca, Onaj iji su karakter i postupci opovrgavali sotonino lano predstavljanje Boga. Sotona je Boga optuio za osobine koje je on sam posjedovao. Sada je u Kristu vidio otkrivenje Boga u Njegovoj pravoj naravi - suosjeajnog, milostivog Oca, koji ne eli da itko propadne ve da Mu svi priu u pokajanju i dobiju vjeni ivot. {1SM 254.3} Intenzivna svjetovnost bila je jedno od sotoninih najuspjenijih iskuenja. On se trudio drati srce i um ljudi toliko zaokupljenim privlanostima ovog svijeta da ne ostane mjesta za nebeske stvari. On upravlja njihovim umom kroz njihovu ljubav prema svijetu. Zemaljske stvari zasjenjuju nebeske i uklanjaju Gospoda iz njihova vidokruga i razumijevanja. Lane teorije i lani bogovi zauzimaju mjesto istinitih. Ljudi su oparani sjajem i bljetavilom svijeta. Toliko su vezani za zemaljske stvari da e mnogi poiniti bilo kakav grijeh da bi zadobili neku svjetovnu prednost. {1SM 254.4} To je bilo podruje na kojem je sotona planirao zbaciti Krista. Mislio je da e tu Njegova ljudska priroda biti lako savladana. avao Ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza Mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa Mu ree: Sve u ti to dati ako mi se niice pokloni. (Matej 4:8, 9) Ali Krist je ostao nepokolebljiv. Osjetio je snagu tog iskuenja, ali suoio se s njim u nae ime i pobijedio. Pritom je koristio samo orua koja su dostupna na koritenje ljudskim biima: rije Onoga tko je najbolji savjetnik - Pisano je. (Matej 4:4, 10) {1SM 255.1} S kakvim li su zanimanjem tu borbu gledali nebeski aneli i nepali svjetovi, dok se branila ast zakona. Taj spor morao je biti rijeen jednom zauvijek, ne samo zbog ovog svijeta, ve zbog neba i cijelog svemira. Savez tame takoer je promatrao iekujui ansu da trijumfira nad nebeskim i ljudskim Zamjenikom ljudskog roda, kako bi odmetnik mogao povikati: Pobjeda! te zauvijek zavladati svijetom i njegovim stanovnicima kao svojim kraljevstvom. {1SM 255.2} Ali sotona je uhvatio samo petu; nije mogao doprijeti do glave. U trenutku Kristove smrti sotona je uvidio da je poraen. Vidio je da je njegova prava narav jasno otkrivena pred cijelim nebom i da e nebeska bia i svjetovi koje je Bog stvorio u potpunosti stati na Boju stranu. Vidio je da e njegovi izgledi da utjee na njih u budunosti biti potpuno uniteni. Kristova ljudskost

151

odgovorit e na pitanje koje e rijeiti sukob za cijelu vjenost. {1SM 255.3} Bezgrjenost Kristove ljudske prirode Preuzimajui na sebe ovjekovu prirodu u njezinu palom stanju, Krist nije ni u najmanjoj mjeri sudjelovao u njezinoj grjenosti. On je bio izloen slabostima i nemoima koje pogaaju ovjeka, da se ispuni to je reeno po Izaiji proroku: On slabosti nae uze i boli ponese. (Matej 8:17) Bio je pogoen osjeajem suosjeanja za nae slabosti i bio je kuan u svemu kao i mi. A ipak, On nije poznavao grijeh. On je bio Jaganjac nevin i bez mane. (1. Petrova 1:19) Da je sotona i u najmanjoj sitnici mogao navesti Krista na grijeh, on bi ozlijedio Spasiteljevu glavu, no mogao je doprijeti samo do Njegove pete. Da je uspio dosegnuti Kristovu glavu, sva nada za ljudski rod propala bi. Nebeski gnjev spustio bi se na Krista kao to se spustio na Adama. Krist i crkva ostali bi u beznadnom poloaju. {1SM 256.1} Ne smijemo imati nikakve sumnje po pitanju savrene bezgrjenosti Kristove ljudske prirode. Naa vjera mora biti razumna vjera, gledajui na Krista sa savrenim pouzdanjem, s potpunom i cjelovitom vjerom u otkupljujuu rtvu. To je nuno kako duu ne bi obavila tama. Taj sveti Zamjenik u stanju je spasiti svakoga jer On je cijelom svemiru koji je bio u nedoumici pokazao savrenu i potpunu poniznost u svom ljudskom obliku, kao i savrenu poslunost svim Bojim zapovijedima. ovjeku se daruje boanska sila kako bi mogao postati dionikom boanske prirode i izbjegao pokvarenosti koja je kroz poudu dola na svijet. To je razlog zato osoba koja se kaje i vjeruje moe dobiti Boju pravednost u Kristu. {1SM 256.2}

152

36. U KRISTU NEMA PODJELE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 22. prosinca 1891.] Ni najuzvieniji aneo na nebu nije imao vlast platiti otkupninu za jednu jedinu izgubljenu duu. Kerubi i serafini posjeduju samo slavu koju im je podario Stvoritelj kao svojim stvorenjima, a pomirenje ovjeka s Bogom moglo je biti ostvareno samo kroz posrednika koji je bio ravan Bogu, koji je posjedovao osobine koje e ga uiniti dostojnim i prikladnim da stoji pred beskonanim Bogom u ovjekovo ime, a u isto vrijeme sposobnim predstavljati Boga palom svijetu. ovjekov zamjenik i jamac mora imati ovjekovu prirodu, vezu s ljudskim rodom kojeg treba predstavljati, ali - kao Boji poslanik - biti povezan i s Beskrajnim, kako bi predstavljao Boga pred svijetom i bio posrednik izmeu Boga i ovjeka. {1SM 257.1} Samo Krist je udovoljavao tim zahtjevima. Zaogrnuvi svoju boansku prirodu ljudskou, On je doao na Zemlju kako bi se nazvao Sinom Bojim i sinom ovjejim. On je bio jamstvo za ovjeka, Boji poslanik - jamstvo koje e za ovjeka udovoljiti zahtjevima zakona, i predstavnik poslan od Boga da pokae Njegov karakter palom ljudskom rodu. {1SM 257.2} Otkupitelj svijeta posjedovao je mo da privue ljude k sebi, da ublai njihove strahove, da razagna njihovu tugu, da ih ispuni nadom i hrabrou i osposobi ih da vjeruju kako je Bog voljan prihvatiti ih preko zasluga nebeskog Zamjenika. Kao podanici Boje ljubavi uvijek bismo trebali biti zahvalni na tome to imamo zagovornika, branitelja, posrednika u nebeskim dvorovima, koji se zalae za nas pred Ocem. {1SM 258.1} Imamo sve to bismo mogli traiti da nas nadahne vjerom i pouzdanjem u Boga. Na zemaljskim dvorovima, kada bi se kralj najsveanije zaklinjao kako bi uvjerio narod da govori istinu, ponudio bi svoje dijete kao jamca te bi ga otkupio onda kada bi ispunio svoje obeanje. Gledajte kakva je zakletva vjernosti nebeskog Oca: Kada je On elio zajamiti ljudima nepromjenjivost svoje odluke, dao je svojeg jedinoroenog Sina da doe na Zemlju, da preuzme ljudsku prirodu - ne samo tijekom kratkih godina ovozemaljskog ivota, ve da zadri tu prirodu u nebeskim dvorovima, kao vjenu zakletvu Boje vjernosti. Kolika li je dubina bogatstva Boje mudrosti i ljubavi! Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo, i jesmo. (1. Ivanova 3:1) {1SM 258.2} Kroz vjeru u Krista postajemo lanovi kraljevske obitelji, Boji batinici i subatinici Isusa Krista. U Kristu smo jedno. Kada se pribliimo Golgoti i ugledamo kraljevskog Patnika koji je u ljudskoj prirodi ponio prokletstvo zakona umjesto ovjeka, nestaju sve razlike u nacionalnostima, svako stranako razmimoilaenje, svaka ast potekla iz statusa, svaka oholost potekla iz drutvene klase. {1SM 258.3} Svjetlost koja s Bojeg prijestolja sja na kri Golgote zauvijek donosi kraj svim ljudskim razlikama zbog poloaja i rase. Ljudi svih drutvenih grupa postaju lanovi jedne obitelji, djeca nebeskog Kralja, ne kroz zemaljsku silu, ve kroz ljubav Boga koji je predao Isusa na ivot ispunjen siromatvom, bolima i ponienjem, sve do smrti pune sramote i agonije, kako bi mogao dovesti mnoge sinove i keri u slavu. {1SM 258.4} Poloaj, ograniena mudrost, kvalifikacije ili talenti neke osobe nisu ono to ih moe uzdii u Bojim oima. Razum, sposobnost zakljuivanja, ljudski talenti, sve su to Boji darovi koji se trebaju upotrijebiti na Njegovu slavu, na izgradnju Njegova vjenog kraljevstva. Duhovni i moralni karakter ono je to je vrijedno u oima Neba i to e preivjeti grob i biti proslavljeno besmrtnou kroz

153

beskrajna vremena vjenosti. Svjetovni kraljevi koje ljudi toliko potuju nikada nee izii iz grobnice u koju su poloeni. Bogatstvo, ast i ljudska mudrost koji su bili upotrijebljeni u slubi neprijatelja ne mogu im priskrbiti nasljedstvo, ast ili poloaj od povjerenja u svijetu koji ima doi. Samo oni koji su cijenili Kristovu milost, koja ih je uinila Bojim batinicima i Isusovim subatinicima, ustat e iz groba nosei na sebi oblije svojeg Otkupitelja, {1SM 258.5} Svi za koje se pokae da su dostojni biti ubrojeni u Boju nebesku obitelj, prepoznat e jedni druge kao Boje sinove i keri. Shvatit e da svi primaju svoju snagu i oprost od istog izvora, od Isusa Krista koji je bio raspet zbog njihovih grijeha. Oni znaju da moraju oprati haljine svog karaktera u Njegovoj krvi te biti prihvaeni od Oca u Njegovo ime ako ele biti u slavnom skupu svetih, odjeveni u bijele haljine pravednosti. {1SM 259.1} Jedno u Kristu Budui da su Boja djeca jedno u Kristu, kako Isus gleda na drutvene slojeve i razlike, na podjelu koja odvaja ovjeka od njegova blinjeg zbog boje koe, rase, poloaja, bogatstva, roenja ili postignua? Tajna jedinstva lei u jednakosti svih koji vjeruju u Krista. Uzrok svakoj podjeli, neslozi i razlikama nalazi se u odvojenosti od Krista. Krist je sredite kojemu sve treba biti privueno; to se vie budemo pribliavali sreditu, to emo biti blii i jedni drugima te postajati bliskiji u naim osjeajima, suosjeanju i ljubavi, preobraavajui se u Isusov lik i karakter. U Boga nema povlatenih pojedinaca. {1SM 259.2} Isus je shvaao bezvrijednost zemaljske raskoi i nije obraao pozornost na pokazivanje raskoi. Dostojanstvom svoje due, uzvienou svog karaktera i plemenitou svojih naela nalazio se daleko iznad ispraznih obiaja ovog svijeta. Iako Ga je prorok opisao kao prezrenog - odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama (Izaija 53:3) - On se mogao smatrati najviim od svih zemaljskih plemenitaa. Najvii krugovi ljudskog drutva teili bi stei Njegovu naklonost da je odabrao prihvatiti asti koje bi mu iskazali, ali On nije elio ljudsku hvalu, ve je ostao neovisan o svakom ljudskom utjecaju. Bogatstvo, uzvienost, svjetovni poloaj sa svim svojim raznolikostima i stupnjevima ljudske veliine, bili su potpuno beznaajne stvari Onome koji je ostavio ast i slavu neba i koji nije posjedovao nikakav zemaljski sjaj, nije si priutio nikakvu rasko, a jedini ures koji Ga je krasio bila je poniznost. {1SM 259.3} Skromni ljudi, oni koji su bili optereeni siromatvom, pritisnuti brigama, natovareni mukom, nisu mogli pronai ni jedan razlog u Njegovu ivotu i primjeru koji bi ih naveo da pomisle kako Isus nije upoznat s njihovim problemima, kako ne zna pritisak okolnosti u kojima se nalaze i kako ne bi mogao suosjeati s njima u njihovim potrebama i tugama. Poniznost Njegova skromnog, svakodnevnog ivota bila je u skladu s poniznim okolnostima Njegova roenja. Sin vjenoga Boga, Gospod ivota i slave, spustio se i ponizio prihvaajui ivot najnieg ovjeka, kako se nitko ne bi osjeao iskljuenim iz Njegove prisutnosti. On je sebe uinio pristupanim svakome. Nije odabrao povlatenu nekolicinu s kojima e se druiti nautrb svih ostalih. Boji Duh je oaloen kada konzervatizam odvaja ovjeka od njegova blinjeg, posebno kada se to dogaa meu onima koji se nazivaju Njegovom djecom. {1SM 260.1} Krist je doao kako bi svijetu dao primjer onoga to savrena ljudskost moe biti kada se ujedini s boanskim. On je svijetu pokazao novi stupanj uzvienosti kroz oitovanje svoje milosti, suosjeanja i ljubavi. Dao je ljudima novu sliku o Bogu. Kao glava ovjeanstva, uio je ljude poukama o naelima nebeske vladavine, otkrivajui pravednost izmirenja milosti i pravde. Izmirenje milosti i pravde nije ukljuivalo nikakav kompromis s grijehom, niti je zanemarivalo bilo koji

154

zahtjev pravednosti; davanjem svakoj boanskoj osobini ono mjesto koje joj pripada, milost se mogla upotrijebiti u kanjavanju grjenog, nepokornog ovjeka bez da izgubi svoju blagost ili odbaci svoju suosjeajnu prirodu, a pravda je mogla biti zadovoljena u opratanju prijestupniku koji se kaje bez da narui svoju cjelovitost. {1SM 260.2} Krist - na Veliki sveenik Sve to postalo je mogue jer je Krist preuzeo ljudsku prirodu dok je istovremeno posjedovao boanske osobine, i podigao je svoj kri izmeu ljudskog i boanskog, premostivi rascjep koji je odvajao grjenika od Boga. {1SM 261.1} Ta ne zauzima se dato za anele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. Stoga je trebalo da u svemu postane kao braa, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki sveenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. Doista, u emu je iskuan trpio, moe iskuavanima pomoi. (Hebrejima 2:16-18) {1SM 261.2} Ta nemamo takva Velikog sveenika koji ne bi mogao biti supatnik u naim slabostima, nego poput nas iskuavana svime, osim grijehom. (Hebrejima 4:15) {1SM 261.3} Svaki veliki sveenik, zaista, od ljudi uzet, za ljude se postavlja u odnosu prema Bogu da prinosi darove i rtve za grijehe. On moe primjereno suosjeati s onima koji su u neznanju i zabludi jer je i sam zaogrnut slabou. Zato mora i za narod i za sebe prinositi okajnice. I nitko sam sebi ne prisvaja tu ast, nego je prima od Boga, pozvan kao Aron. Tako i Krist ne proslavi sam sebe postavi sveenik, nego ga proslavi Onaj koji mu ree: Ti si sin moj, danas te rodih, po onome to pak drugdje veli: Zauvijek Ti si sveenik po redu Melkisedekovu. On je u dane svoga zemaljskog ivota sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i pronje Onomu koji Ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslian zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga to prepati, naviknu sluati i, postigavi savrenstvo, posta svima koji ga sluaju zaetnik vjenoga spasenja. (Hebrejima 5:1-9) {1SM 261.4} Isus je doao donijeti moralnu silu koja se moe ujediniti s ljudskim naporima, i Njegovi si sljedbenici ni u kojem sluaju ne mogu dopustiti da izgube iz vida Krista koji je njihov primjer u svemu. On je rekao: Za njih posveujem samog sebe da i oni budu posveeni u istini. (Ivan 17:19) Isus je svojoj djeci predstavio istinu kako bi ju oni mogli gledati i, drei svoj pogled na njoj, mijenjati se i preobraavati kroz Njegovu milost iz prijestupa u poslunost, iz neistoe u istou, iz grijeha u svetost srca i pravednost ivota. {1SM 262.1} Posebna skupina u nebu Neki od otkupljenih uhvatit e se za Krista u posljednjim trenucima svog ivota; oni koji u trenutku svoje smrti nisu potpuno shvaali plan spasenja, na nebu e primiti pouke o tome. Krist e voditi otkupljene uz rijeku ivota i otvorit e njihov um kako bi razumjeli ono to nisu mogli shvatiti dok su bili na ovoj Zemlji. - Nedatirani rukopis 150. {1SM 262.2}

155

37. TAKO I JA ALJEM VAS


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 25. lipnja 1895.] Kao to Mene posla Otac i Ja aljem vas. (Ivan 20:21) Trebamo biti tako jasni svjedoci za istinu kakva je u Isusu kao to su to bili Krist i apostoli. S povjerenjem u uinkovitost Svetog Duha trebamo svjedoiti o milosti, dobroti i ljubavi razapetog i uskrslog Spasitelja, te na taj nain biti sredstva pomou kojih e se rastjerati tama iz mnogih umova i mnoga srca biti navedena da odaju hvalu i slavu Bogu. Svaki Boji sin i ki trebaju izvriti veliko djelo. Isus kae: Ako Me ljubite, zapovijedi ete Moje uvati. I Ja u moliti Oca i On e vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek. (Ivan 14:15, 16) U molitvi za svoje uenike On kae da se nije molio samo za one u Njegovoj neposrednoj prisutnosti, ve i za one koji e na njihovu rije vjerovati u Mene. (Ivan 17:20) Rekao je i ovo: uli ste, rekoh vam: Odlazim i vraam se k vama. Kad biste Me ljubili, radovali biste se to idem Ocu jer Otac je vei od Mene. (Ivan 14:28) Tako vidimo da se Krist molio za svoj narod i ostavio im obilna obeanja koja im jame uspjeh u svojstvu Njegovih suradnika. init e djela koja Ja inim; da vea e od njih initi jer Ja odlazim Ocu, rekao je. (Ivan 14:12) {1SM 263.1} O kako velike prednosti pripadaju onima koji vjeruju i vre Kristove rijei! Svijest o Kristu kao o Onome koji nosi grijehe, rtvi pomirnici za nae nepravde, ono je to nas osposobljava da ivimo svetim ivotom. Ta spoznaja je tit koji brani sreu ljudske obitelji. Sotona zna da bismo bez tog znanja bili izloeni zbrci i izgubili svoju snagu. Nestalo bi nae vjere u Boga i ostali bismo ranjivi pred svakim neprijateljevim izumom. On je smislio podmukle planove za unitenje ovjeka. Njegova je namjera baciti paklenu sjenu, tamnu poput mrtvakog pokrova, izmeu Boga i ovjeka, kako bi od naeg pogleda sakrio Isusa i naveo nas da zaboravimo Njegovu slubu ljubavi i milosti, odvojio nas od daljnje spoznaje o Bojoj velikoj ljubavi i sili te presreo svaku zraku svjetlosti s neba. {1SM 264.1} Samo Krist je bio u stanju predstavljati Boanstvo. Onaj koji je bio u Oevoj prisutnosti od poetka, Onaj koji je bio vjerna slika nevidljivog Boga, samo On je bio podoban izvriti to djelo. Nikakve rijei ili opisi nisu mogli otkriti Boga svijetu. Sam Bog morao je biti otkriven ljudskom rodu kroz ivot pun istoe, ivot savrenog povjerenja i pokornosti Bojoj volji, ivot takvog ponienja od kojeg bi zazirao i najuzvieniji serafin u nebu. Kako bi to postigao, na Spasitelj zaogrnuo je svoju boansku prirodu ljudskou. Koristio je ljudske sposobnosti, jer je samo na taj nain mogao biti shvaen od strane ljudskog roda. Samo ljudskost je mogla doprijeti do ljudske vrste. On je ivio Bojim karakterom u ljudskom tijelu koje je Bog pripremio za Njega. Blagoslovio je svijet ivei Bojim ivotom u ovjejem tijelu, pokazujui na taj nain da ima silu ujediniti ljudsko s boanskim. {1SM 264.2} Nae poslanje od Krista Krist je rekao: Nitko ne pozna Sina doli Otac niti tko pozna Oca doli Sin i onaj kome Sin hoe objaviti. (Matej 11:27) O kako je nejasno razumijevanje uzvienog djela Bojeg Sina! On je u svojim rukama drao spasenje svijeta. Zadaa povjerena apostolima daje se i Njegovim sljedbenicima u dananje vrijeme. I u Njegovo e se ime propovijedati obraenje i otputenje grijeha po svim narodima poevi od Jeruzalema. (Luka 24:47) Naem Spasitelju je dana... sva vlast na nebu i na

156

zemlji (Matej 28:18), a ta sila obeana je i nama. Nego primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete Mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje. (Djela 1:8) {1SM 264.3} Iako se crkva moe sastojati od siromanih, neobrazovanih i nepoznatih osoba, ako su njezini lanovi ljudi molitve i vjere, njihov utjecaj osjetit e se u sadanjosti i u vjenosti. Krenu li naprijed u jednostavnoj vjeri, oslanjajui se na obeanja Boje Rijei, bit e u stanju uiniti mnogo dobra. Ako dopuste da njihova svjetlost zasja, Krist se proslavlja u njima i interesi Njegova kraljevstva napreduju. Shvaaju li svoju osobnu odgovornost pred Bogom, trait e prilike da rade i sjat e poput svjetiljaka u svijetu. Bit e primjeri iskrenosti i revnog ara za izvravanje Bojeg plana za spasenje dua. Siromani i neobrazovani mogu postati, ako to odlue, uenici u Kristovoj koli i On e ih poduiti istinskoj mudrosti. ivot krotkog, djetinjeg povjerenja, prave pobonosti i prave vjere, vrit e uinkovit utjecaj na druge. Osobe koje posjeduju visoko obrazovanje vjerojatno e se vie osloniti na svoje akademsko znanje nego na Boga. Oni esto ne trae poznavanje Bojih namjera kroz ozbiljnu borbu s Njime u tajnoj molitvi, drei se vjerom za Boja obeanja. Oni koji su primili nebesko pomazanje krenut e naprijed s duhom nalik Kristovom, traei priliku da zaponu razgovor s drugima i otkriju im znanje o Bogu i o Isusu Kristu kojeg je On poslao, a poznavanje Njega je vjeni ivot. Postat e ivue poslanice, otkrivajui ljudskom rodu Svjetlost svijeta. {1SM 265.1} Krist je dao svakomu svoj posao. (Marko 13: 34) On oekuje da svaki ovjek vjerno obavi svoj dio posla. Visoki i niski, bogati i siromani, svi imaju posao koji trebaju uiniti za Gospodara. Svatko je pozvan na djelovanje. Ali ako ne posluate Gospodnji glas, ako ne izvrite djelo koje vam je On dao, vrsto se oslanjajui na Krista kao na Onoga koji vam je dovoljan, ako ne slijedite Njegov primjer, kraj vaeg imena bit e zapisano Zli i lijeni sluga. Ako svjetlost koja vam je dana ne prenesete drugima, ako joj ne dopustite da zasja, ona e se ugasiti usred tmine i vaa e se dua nai u stranoj opasnosti. Bog se obraa svakome tko je upoznao istinu: Tako neka svijetli vaa svjetlost pred ljudima da vide vaa dobra djela i slave Oca vaega koji je na nebesima. (Matej 5:16) Prenesite svoju spoznaju istine drugima. To je Boji plan za prosvjeenje svijeta. Ako ne budete stajali na mjestu koje vam je dodijeljeno, ako ne dopustite svojoj svjetlosti da sja, obavit e vas tama. Bog poziva sve sinove i keri nebeske obitelji da se temeljito pripreme kako bi u svakom trenutku mogli stupiti u prve redove, spremni za akciju. Srce omekano i uinjeno suosjeajnim Isusovom ljubavlju, pronai e dragocjene bisere namijenjene riznici Gospoda Isusa. {1SM 266.1}

157

KRISTOVA KUANJA

38. KUANJE KRISTA


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 28. srpnja 1874.] Krist nije bio u tako povoljnom poloaju da se odupre sotoninom kuanju na osami u pustinji kao to je to bio Adam kada je bio kuan u Edenu. Boji Sin ponizio se i uzeo na sebe ljudsku prirodu nakon to se ljudski rod etiri tisue godina udaljio od Edena, a time i od svojeg izvornog stanja istoe i uzvienosti. Grijeh je stoljeima ostavljao svoj trag na naoj vrsti; tjelesna, umna i moralna pokvarenost prevladavale su diljem ljudske obitelji. {1SM 267.1} Kada je kua napao Adama u Edenu, Adam je bio bez grijeha. Stajao je pred Bogom u snazi svojeg savrenstva. Svi dijelovi njegova tijela i sve njegove sposobnosti bile su jednako razvijene i u savrenoj ravnotei. {1SM 267.2} Krist je u pustinji kuanja stajao na Adamovu mjestu kako bi podnio test na kojem je on pao. Tamo je Krist pobijedio u grjenikovo ime, etiri tisue godina nakon to je Adam okrenuo lea svjetlosti svojeg doma. Odvojena od Boje prisutnosti, ljudska obitelj svakom se sljedeom generacijom sve vie udaljavala od izvorne istoe, mudrosti i znanja kojeg je Adam posjedovao u Edenu. Krist je nosio grijehe i slabosti nae vrste u stanju u kojem je ona bila kada je On doao na zemlju pomoi ovjeku. U ime ljudske vrste, nosei na sebi slabosti palog ovjeka, On je trebao podnijeti sotonina iskuenja u svim podrujima u kojima ovjek moe biti napadnut. {1SM 267.3} Adam je bio okruen svime to je njegovo srce moglo poeljeti. Svaka njegova potreba bila je zadovoljena. U velianstvenom Edenu nije bilo grijeha ni znakova propadanja. Boji aneli slobodno su i s ljubavlju razgovarali sa svetim parom. Radosne ptice pjevice uzdizale su svoje slobodne, vesele glasove u pjesmama slave svojem Stvoritelju. Miroljubive ivotinje u sretnoj su se nevinosti igrale oko Adama i Eve, sluajui njihove naredbe. Adam je bio savrenstvo muevnosti, najplemenitije Stvoriteljevo djelo. Bio je stvoren na Boju sliku, samo malo manjim od anela. {1SM 268.1} Krist kao drugi Adam U kakvoj je to suprotnosti bilo s drugim Adamom kada je On stupio u sumornu pustinju da se sam suoi sa sotonom! Od trenutka pada, ljudski rod neprestano je slabio i tjelesno propadao, tonui sve dublje na ljestvici moralne vrijednosti, sve do trenutka kada je Krist doao na Zemlju. Kako bi uzdignuo palog ovjeka, Krist je morao doprijeti do njega tamo gdje se on trenutno nalazio. Preuzeo je ljudsku prirodu i ponio je slabosti i iskvarenosti ljudske vrste. On, koji nije poznavao grijeh, postao je grijehom zbog nas. Ponizio se do najniih dubina ljudskog jada kako bi se osposobio da dopre do ovjeka i izvue ga iz pokvarenosti u koju ga je bacio grijeh. {1SM 268.2} Dolikovalo je doista da Onaj radi kojega je sve i po kojemu je sve - kako bi mnoge sinove priveo k slavi - po patnjama do savrenstva dovede Poetnika njihova spasenja. (Hebrejima 2:10) {Hebrejima 5:9; 2:17, 18 citirano} {1SM 268.3} Ta nemamo takva Velikog sveenika koji ne bi mogao biti supatnik u naim slabostima, nego poput nas iskuavana svime, osim grijehom. (Hebrejima 4:15) {1SM 268.4} Sotona je ratovao protiv Boje vladavine od trenutka kada se prvi put pobunio. Uspjeh koji je postigao kuajui Adama i Evu u Edenu, i uvodei grijeh na ovaj svijet, ohrabrio je najveeg neprijatelja i on se ponosno hvalisao pred nebeskim anelima da e Krist, kada se pojavi nosei na

159

sebi ljudsku prirodu, biti slabiji od njega i bit e nadvladan njegovom silom. Likovao je nad injenicom da Adam i Eva u Edenu nisu mogli odoljeti njegovim aluzijama kada se usredotoio na njihov apetit. Na isti nain savladao je i stanovnike starog svijeta, kroz udovoljavanje pohlepnim eljama i pokvarenim strastima. Pomou zadovoljavanja apetita pobijedio je i Izraelce. Hvalio se da ni sam Boji Sin, koji je bio s Mojsijem i Jouom, nije bio u stanju oduprijeti se njegovoj sili i odvesti svoj odabrani narod u Kanaan, jer su gotovo svi koji su napustili Egipat pomrli u pustinji. ak je i krotkog Mojsija uspio iskuenjem navesti da sebi prisvoji slavu koja je pripadala Bogu. Kroz poputanje apetitu i strastima naveo je Davida i Salomona, ljude koji su uivali posebnu Boju naklonost, da izazovu Boje negodovanje. Hvalio se da e uspjeti i u onemoguavanju ispunjenja svrhe Bojeg plana spasenja ljudskog roda kroz Isusa Krista. {1SM 268.5} U pustinji kuanja Krist je bio bez hrane etrdeset dana. Mojsije je, u posebnim prilikama, bio isto toliko dugo bez hrane, ali on nije osjeao glad. Njega nije kuao i muio opak i moan neprijatelj, kao to je to bio sluaj s Bojim Sinom. Mojsije je bio uzdignut iznad ljudskih potreba. Boja slava koja ga je obavijala brinula se za sve to mu je bilo potrebno. {1SM 269.1} Uasni uinci grijeha na ovjeka Sotona je bio toliko uspjean u obmanjivanju Bojih anela, kao i u uzrokovanju pada plemenitog Adama, da je mislio kako e uspjeti nadvladati Krista u Njegovu ponienom obliku. S radou i zadovoljstvom gledao je na posljedice svojih iskuenja i porast grijeha kroz neprekidno prestupanje Bojeg zakona tijekom vie od etiri tisue godina. On je donio propast naim praroditeljima, uveo grijeh i smrt na svijet te odveo u propast mnotva iz svih stoljea, zemalja i stalea. Svojom silom upravljao je gradovima i narodima sve dok njihov grijeh nije naveo Boga da ih u svom gnjevu uniti vatrom, vodom, potresima, glau i kugom. Svojom podmuklou i neumornim naporima vladao je apetitom i jaao strasti do toliko stranog stupnja da je okaljao i gotovo u potpunosti izbrisao Boju sliku u ovjeku. Ljudsko tjelesno i moralno dostojanstvo bilo je uniteno u tolikoj mjeri da je ovjek bio samo blijeda slika karaktera i plemenite savrenosti oblika dostojanstvenog Adama u Edenu. {1SM 269.2} Prilikom prvog Kristovog dolaska sotona je unizio ovjeka od njegove izvorne, uzviene istoe, i umrljao je isto zlato grijehom. Pretvorio je ovjeka, stvorenog da bude vladar u Edenu, u roba na zemlji koji stenje pod prokletstvom grijeha. Vijenac slave, koji je Bog dao svetom Adamu da ga pokriva umjesto odjee, nestao je nakon njegova prijestupa, Svjetlost Boje slave nije mogla pokrivati nepokornost i grijeh. Umjesto zdravlja i obilja blagoslova, siromatvo, bolest i svaka vrsta patnje postali su sudbina Adamovih potomaka. {1SM 270.1} Sotona je svojom zavodljivom silom pomou ispraznog mudrovanja naveo ljude da propituju i naposljetku odbace vjerovanje u boansko otkrivenje i samo Boje postojanje. Mogao je gledati na svijet pun moralne pokvarenosti, i na vrstu izloenu gnjevu Boga koji trai osvetu za grijeh, osjeajui paklenski trijumf zbog tako velikog uspjeha u pomraivanju puta tolikom mnotvu ljudi koje je naveo da prestupe Boji zakon. Odjenuo je grijeh u ugodan i privlaan oblik kako bi osigurao propast mnogih. {1SM 270.2} Ali njegov najuspjeniji plan u obmanjivanju ovjeka bio je skrivanje svojih pravih namjera i svog pravog karaktera, predstavljajui se kao ovjekov prijatelj i dobroinitelj ljudskog roda. On laska ljudima ugodnim bajkama da ne postoji odmetnik koji se pobunio, da nema smrtonosnog neprijatelja kojeg se treba uvati te da je postojanje avla kao osobe samo izmiljotina. Dok na taj nain prikriva svoje postojanje, sabire tisue pod svoju vlast. On ih obmanjuje, kao to je pokuao

160

obmanuti i Krista, da je aneo s Neba koji ini dobro djelo u korist ljudskog roda, a mase su toliko zaslijepljene grijehom da nisu u stanju prepoznati sotonina lukavstva te mu odaju ast kao to bi to inili s nebeskim anelom, dok on radi na njihovoj vjenoj propasti. {1SM 270.3}

161

39. PRVO KRISTOVO KUANJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 4. i 18. kolovoza 1874.] Krist je doao na svijet kao Onaj koji e unititi sotonu i biti Otkupitelj onih koje je njegova sila uinila zarobljenicima. On e vlastitim pobjedonosnim ivotom ostaviti primjer koji e ovjek moi slijediti i nadvladati sotonina iskuenja. U trenutku kada je Krist stupio u pustinju, Njegovo se lice promijenilo. Slava i velianstvo s Bojeg prijestolja koje je obasjavalo Njegovo lice kada su se nebesa otvorila pred Njime, kao i Oev glas koji Ga je priznavao kao svog Sina koji Mu je po volji, sada su nestali. Teret grijeha svijeta pritiskao je Njegovu duu, a Njegovo lice odraavalo je neizrecivu tugu, bol dublju od iega to je pali ovjek ikada iskusio. Osjeao je sveprisutnu plimu jada koja je preplavljivala svijet. Shvatio je snagu poputanja apetitu i niskim strastima koje su kontrolirale svijet i donijele ljudima neiskazivu patnju. Poputanje apetitu bilo je u stalnom porastu i jaalo je svakim sljedeim naratajem poevi od Adamova prijestupa, sve dok ljudski rod nije postao tako moralno slab da nije mogao pobijediti vlastitom snagom. Krist je, u ime ovjeanstva, morao pobijediti apetit tako to e se oduprijeti najsnanijem iskuenju na tom podruju. Morao je sam hoditi putem iskuenja i nitko Mu nije smio pomoi, utjeiti Ga ili pruiti Mu podrku. Na Njemu je bilo da se bori protiv sila tame. {1SM 271.1} Budui da ovjek nije bio u stanju svojom ljudskom snagom oduprijeti se sili sotoninih iskuenja, Isus se dragovoljno javio da izvri to djelo, da ponese breme umjesto ovjeka i nadvlada snagu apetita u njegovo ime. U ovjekovo ime morao je pokazati samoodricanje i ustrajnost, vrstou naela jau od otrog bola gladi. Morao je pokazati snagu kontrole nad apetitom jau od gladi, pa i same smrti. {1SM 272.1} Znaaj kunje Kada se Krist suoio s iskuenjem vezanim uz apetit, nije se nalazio u prekrasnom Edenu poput Adama ije je oko moglo vidjeti Boju ljubav i svjetlost u svemu to ga je okruivalo. On je bio u opustoenoj, goloj pustinji, okruen divljim zvijerima. Sve oko Njega bilo je neugodno i izazivalo je odbojnost u ovjejoj prirodi. U takvom okruenju postio je etrdeset dana i etrdeset noi, i tih dana nije nita jeo. (Luka 4:2) Dugi post oslabio Ga je i osjeao je otru glad. Njegovo lice uistinu je bilo nagreno mimo svih sinova ljudskih. {1SM 272.2} To je bio nain na koji je Krist zapoeo svoj ivot borbe kako bi pobijedio monog neprijatelja, podnosei upravo onu kunju na kojoj je Adam doivio neuspjeh, kako bi svojom pobjedom mogao slomiti sotoninu silu i otkupiti ljudski rod od sramote njegova pada. {1SM 272.3} Kada je Adam popustio snazi apetita, sve je bio izgubljeno. Otkupitelj, u kojem je bilo ujedinjeno i ljudsko i boansko, stajao je na Adamovu mjestu i izdrao straan post od gotovo est tjedana. Duljina tog posta najjai je dokaz opsega grjenosti i sile iskvarenog apetita na ljudsku obitelj. {1SM 272.4} Kristova ljudska strana dopirala je do samog dna ljudske bijede i poistovjeivala se sa slabostima i potrebama palog ovjeka, dok se Njegova boanska strana drala Vjenoga. Njegovo djelo noenja krivice za ljudske prijestupe nije trebalo ovjeku dati doputenje da nastavi prestupati Boji zakon, to ga je i uinilo krivim pred zakonom, a taj je dug Krist sam morao otplatiti vlastitim patnjama. Kristova kuanja i patnje trebali su u ovjeka utisnuti osjeaj njegova velikog grijeha u

162

prestupanju Bojeg zakona i dovesti ga u pokajanje i poslunost tom zakonu, a kroz poslunost do toga da ga Bog moe prihvatiti. Krist je trebao pripisati ovjeku svoju pravednost i na taj nain podignuti njegovu moralnu vrijednost u Bojim oima, tako da njegovi napori da dri boanski zakon budu prihvatljivi. Kristovo djelo bilo je pomiriti ovjeka s Bogom kroz svoju ljudsku prirodu, a Boga s ovjekom kroz svoju boansku prirodu. {1SM 272.5} im je Krist zapoeo sa svojim dugim postom u pustinji, sotona je pristupio sa svojim kunjama. Priao je Kristu, ogrnut svjetlou, tvrdei da je jedan od anela kraj Bojeg prijestolja, poslan na milostivi zadatak suosjeanja kako bi Mu olakao Njegovo stanje patnje. Pokuao je uvjeriti Krista kako Bog od Njega ne zahtijeva da proe kroz samoodricanje i patnje koje je oekivao; da je poslan s neba kako bi Mu donio vijest da je Bog samo namjeravao da Krist dokae svoju spremnost da izdri. {1SM 273.1} Sotona je rekao Kristu da treba samo stati nogom na krvlju umrljani put, ali ne mora hodati njime. Poput Abrahama, On je samo iskuavan da pokae svoju savrenu poslunost. Takoer je rekao da je on aneo koji je zadrao Abrahamovu ruku dok se podizala s noem da ubije Izaka, i sada je doao spasiti i Njegov ivot; rekao je da nije nuno da izdri bolnu glad i smrt od izgladnjivanja; on e Mu pomoi podnijeti dio tereta djela plana spasenja. {1SM 273.2} Boji Sin okrenuo je lea svim tim vjetim iskuenjima i bio nepokolebljiv u svojoj odluci da izvri plan koji je bio stvoren za otkupljenje pale vrste u svim njegovim detaljima, u prenesenom i doslovnom znaenju. Ali sotona je pripremio mnogo iskuenja kojima e pokuati prevariti Krista i zadobiti prednost nad Njime. Ako jedno kuanje ne uspije, pokuat e s drugim. Vjerovao je da e uspjeti jer se Krist ponizio u oblije ovjeka. Laskao si je da njegov lani identitet a hinio je jednog od nebeskih anela - nee biti razotkriven. Pravio se da sumnja u Kristovo boanstvo zbog Njegova izmuenog izgleda i neugodnog okruenja u kojem se nalazio. {1SM 273.3} Krist je znao, kad preuzme ljudsku prirodu, da izgledom nee biti jednak nebeskim anelima. Sotona je inzistirao da mu Krist, ako je uistinu Boji Sin, prui dokaz u korist svog uzvienog karaktera. Pristupio Mu je s iskuenjem vezanim uz apetit. Na tom je polju savladao Adama i upravljao njegovim potomcima, te ih je kroz poputanje apetitu naveo da izazivaju Boga svojom nepravdom, sve dok njihovi zloini nisu bili tako veliki da ih je Gospod unitio s lica zemlje vodama velikog Potopa. {1SM 274.1} Pod sotoninim izravnim iskuenjima Izraelci su dopustili da im apetit upravlja razumom te su, kroz poputanje apetitu, bili navedeni da poine teke grijehe koje su na njih sruile Boji gnjev te su izginuli u pustinji. Sotona je mislio da e uspjeti nadvladati Krista istim iskuenjem. Rekao je Kristu da je jedan od uzvienih anela bio prognan na ovaj svijet te da Njegov izgled izaziva sumnju da je On, umjesto nebeski Kralj, zapravo taj pali aneo, to objanjava i Njegov izmueni i oaloen izgled. {1SM 274.2} Krist nije inio uda za sebe Tada je obratio Kristovu pozornost na svoj vlastiti privlaan izgled, zaogrnut svjetlou i zraei snagom. Tvrdio je da je glasnik koji je doao izravno s nebeskog prijestolja te izjavio kako ima pravo traiti od Krista dokaz da je On uistinu Boji Sin. Sotona je planirao izazvati nevjericu, ako to bude mogao, u rijei koje su upuene Bojem Sinu s neba u trenutku Njegova krtenja. Odluio je nadvladati Krista i, ako to bude mogue, utvrditi vlastito kraljevstvo i ivot. Krista je najprije kuao na podruju apetita. Na tom je polju imao vlast nad gotovo cijelim svijetom; njegova su kuanja bila prilagoena Kristovoj situaciji i okruenju, to je te sotonine kunje vezane uz apetit inilo gotovo

163

neodoljivim. {1SM 274.3} Krist je mogao uiniti udo za vlastitu korist, ali to ne bi bilo u skladu s planom spasenja. Mnoga udesa u Kristovu ivotu pokazuju Njegovu silu da ini uda za dobrobit napaenog ovjeanstva. udesnim oitovanjem milosti jednom je prilikom nahranio pet tisua ljudi pomou samo pet kruhova i dvije male ribe. Dakle, imao je sposobnost uiniti udo i utaiti vlastitu glad. Sotona si je laskao kako moe navesti Krista da posumnja u rijei izgovorene s neba prilikom Njegova krtenja. Kada bi Ga mogao navesti da dovede u pitanje svoje porijeklo i posumnja u istinitost rijei koje je izgovorio Njegov Otac, sotona bi zadobio veliku pobjedu. {1SM 275.1} Naao je Krista u samoi pustinje bez drutva, bez hrane i u stvarnim mukama. Njegovo okruenje bilo je turobno i odbojno. Sotona je sugerirao Kristu da Bog ne bi ostavio svog Sina u takvom stanju potrebe i prave patnje. Nadao se da e poljuljati Kristovo pouzdanje u Njegova Oca koji je dopustio da bude doveden u tu situaciju krajnjih muka u pustinji, na mjestu kojim ne kroe ljudske noge. Sotona se nadao da e podmetnuli sumnje u ljubav Njegova Oca koje bi uhvatile korijen u Kristovu umu, pa e On pod utjecajem malodunosti i krajnje gladi upotrijebiti svoju udotvornu silu za vlastitu korist, te se time odvojiti od pomoi svog nebeskog Oca. To je doista bilo stvarno iskuenje za Krista. Ali On mu nije popustio ni na trenutak. Ni u jednom trenutku nije posumnjao u ljubav svog nebeskog Oca, iako se inilo da Ga titi neizreciva bol. Sotonina iskuenja, iako vjeto smiljena, nisu naruila postojanost Bojeg ljubljenog Sina. Njegovo vrsto pouzdanje u Njegova Oca nije moglo biti uzdrmano. {1SM 275.2} Krist nije pregovarao s iskuenjem Isus se nije udostojao objanjavati svojem neprijatelju kako je On Boji Sin i kako Mu, u tom svojstvu, prilii postupati. Uvredljivim i izazivakim tonom sotona je isticao trenutno Kristovo stanje slabosti i neugledna izgleda u odnosu na svoju vlastitu snagu i slavu. Rugao se Kristu kako nije prikladan biti ni predstavnik anela, a kamoli njihova uzvienog Zapovjednika, priznatog Kralja u nebeskim dvorovima. Njegov trenutni izgled pokazivao je da je naputen i od Boga i od ljudi. Rekao je da Krist, ako je doista Boji Sin, nebeski vladar, posjeduje silu jednaku Bojoj sili te da mu to moe dokazati tako to e uiniti udo i pretvoriti kamenje koje je lealo pod Njegovim nogama u kruhove te si time utaiti glad. Sotona je obeao da e se, ako Krist to uini, odmah odrei svojih tvrdnja o vlastitoj nadmoi i tako e borba izmeu njega i Krista biti zauvijek zavrena. {1SM 275.3} inilo se da Krist ne obraa pozornost na sotonine klevetnike izazove. Nije bio izazvan na davanje dokaza o svojoj moi. Krotko je podnosio uvrede bez uzvraanja. Rijei izgovorene s neba prilikom Njegova krtenja bile su dragocjene, dajui Mu dokaz kako Njegov Otac odobrava korake koje poduzima u planu spasenja kao ovjekov zamjenik i jamac. Nebesa koja su se otvorila i golub koji se spustio bili su jamstva da e Njegov Otac na nebu ujediniti svoju mo sa silom svog Sina na zemlji kako bi spasili ovjeka od sotonine vlasti te da je Bog prihvatio Kristov trud da povee zemlju s nebom, smrtnog ovjeka s beskonanim. {1SM 276.1} To znamenje, primljeno od Oca, bilo je neizrecivo dragocjeno Bojem Sinu kroz sve Njegove teke patnje i uasne sukobe s voom odmetnika. Dok je prolazio Boju kunju u pustinji, kao i tijekom svoje cijele slube, nije uinio nita kako bi uvjerio sotonu u vlastitu silu i u to kako je On Spasitelj svijeta. Sotona je imao dovoljno dokaza o Njegovu uzvienom poloaju. Njegova nespremnost da Isusu oda ast koja Mu pripada i pokae svoju pokornost kao podreeni, bilo je ono to je preraslo u pobunu protiv Boga i dovelo do njegova iskljuenja iz neba. {1SM 276.2} Koritenje svoje boanske sile za svoju vlastitu korist, kako bi si olakao patnje, nije bilo dio

164

Kristove misije. Na to je On dobrovoljno pristao. Sloio se primiti ovjekovu prirodu i trebao je pretrpjeti neprilike, patnje i boli ljudskog roda. Nije bilo na Njemu da ini uda za vlastitu dobrobit. On je doao spasiti druge. Cilj Njegove misije bio je donijeti blagoslove, nadu i ivot izmuenima i potlaenima. On je trebao ponijeti terete i tuge napaenog ovjeanstva. {1SM 276.3} Iako je patio od otrih bolova izazvanih glau, Krist se odupro iskuenjima. Odbio je sotonine napade pomou Svetog pisma, onih istih spisa koje je dao Mojsiju u pustinji da ih ponavlja pobunjeniki nastrojenom Izraelu kada je njihova prehrana bila ograniena te su vikali za mesom: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijei to izlazi iz Bojih usta. (Matej 4:4) Tom izjavom, kao i vlastitim primjerom, Krist je pokazao ovjeku da glad za tjelesnom hranom nije najgora nevolja koja ga moe zadesiti. Sotona je laskao naim praroditeljima da e im jedenje ploda sa stabla ivota, [stablo o kojem se ovdje govori oito je stablo spoznaje, a ne stablo ivota. Izraz ivota oito je tiskarska greka. Taj izraz ne nalazi se u prvom izdanju ovog lanka, u The Signs of the Times od 9. srpnja 1874., niti u njegovu ponovnom objavljivanju u obliku letka, pod naslovom Otkupljenje ili Kristovo kuanje, stranica 42. - Urednitvo.] koje im je Bog zabranio, donijeti veliko dobro i zajamiti im otpornost na smrt - upravo suprotno onome to im je Bog obznanio. Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti. (Postanak 2:17) Da je Adam bio posluan, nikada ne bi upoznao nestaicu, tugu ni smrt. {1SM 277.1} Da su ljudi koji su ivjeli prije potopa bili posluni Bojoj rijei, bili bi sauvani i vode potopa ne bi ih unitile. Da su Izraelci bili posluni Bojim rijeima, On bi im podario posebne blagoslove. Ali oni su pali kao posljedica poputanja apetitu i strastima. Nisu eljeli biti posluni Bojim rijeima. Poputanje izopaenom apetitu navelo ih je na brojne i teke grijehe. Da su Boje zahtjeve stavili na prvo mjesto, a svoje tjelesne elje na drugo, pokoravajui se Bojem odabiru ispravne hrane za njih, ni jedan od njih ne bi propao u pustinji. Bili bi utvreni u plodnoj kanaanskoj zemlji kao svet, zdrav narod, i ne bi bilo nikakve slabosti u bilo kojem od njihovih plemena. {1SM 277.2} Spasitelj svijeta postao je grijehom zbog ljudskog roda. Postajui ovjekov zamjenik, Krist nije oitovao svoju silu kao Boji Sin. Sebe je ubrojio u ljudske redove. Trebao je podnositi ispite i kunje kao ovjek, u ovjekovo ime, u najteim okolnostima, te ostaviti primjer vjere i savrenog pouzdanja u svog nebeskog Oca. Krist je znao da e se Njegov Otac pobrinuti za hranu kada to bude po Njegovoj volji. U tom ozbiljnom iskuenju odluio je da nee, ak ni kada Ga je glad pritisnula do neizdrivih granica, preuranjeno umanjiti ni jednu sitnicu u kunji koja mu je dodijeljena tako to bi upotrijebio svoju boansku mo. {1SM 278.1} Pali ovjek, kad zapadne u nevolju, ne bi posjedovao mo da ini uda za vlastitu korist, da se spasi od bola i patnje ni da si osigura pobjedu nad svojim neprijateljima. Boja namjera bila je prokuati i ispitati ljudski rod i dati im mogunost da razviju svoj karakter dovodei ih redovito u probne situacije da iskua njihovu vjeru i pouzdanje u Njegovu ljubav i silu. Kristov ivot predstavljao je savren primjer. On je neprekidno, svojim primjerom i naukom, uio ljude da je Bog njihov oslonac i da se u Bogu treba nalaziti njihova vjera i vrsto pouzdanje. {1SM 278.2} Krist je znao da je sotona bio laljivac od samog poetka, i bilo je potrebno snano samosvladavanje da saslua prijedloge tog uvredljivog obmanjivaa bez da odmah ukori njegove drske pretpostavke. Sotona je oekivao kako e izazvati Bojeg Sina da se upusti u prepirku s njime; na taj se nain nadao da e, u trenutku Njegove krajnje slabosti i duevne muke, moi zadobiti prednost nad Njime. Planirao je izvrnuti Kristove rijei i preuzeti inicijativu, te pozvati u pomo svoje pale anele da upotrijebe sve svoje moi kako bi Ga nadvladali i pobijedili. {1SM 278.3}

165

Spasitelj svijeta nije se upustio u sukob sa sotonom, koji je bio zbaen s neba jer vie nije bio dostojan svojeg mjesta u njemu. Onaj koji je mogao utjecati na Boje anele da se pobune protiv svog Vrhovnog Vladara i protiv Njegova Sina, njihova ljubljenog zapovjednika, te zadobije njihovu naklonost za sebe, bio je sposoban za svaku vrstu obmane. etiri tisue godina ratovao je protiv Boje vladavine i nije izgubio nita od svoje sposobnosti ili sile da kua i obmanjuje. {1SM 279.1} Pobjeda kroz Krista Budui da pali ovjek svojom ljudskom snagom nije mogao nadvladati sotonu, Krist se spustio s nebeskih kraljevskih dvorova kako bi mu pomogao svojom objedinjenom boanskom i ljudskom snagom. Krist je znao da se Adam u Edenu, s prednostima koje je tada posjedovao, mogao oduprijeti sotoninim iskuenjima i pobijediti ga. Takoer je znao da je ovjeku istjeranom iz Edena, odvojenom od Boje svjetlosti i ljubavi od vremena njegova pada, nemogue vlastitom snagom oduprijeti se sotoninim kuanjima. Kako bi ljudima vratio nadu i spasio ih od potpune propasti, On se ponizio i preuzeo na sebe ovjeju prirodu da bi, preko svoje nebeske sile ujedinjene s ljudskou, mogao doprijeti do ovjeka u stanju u kojem se on nalazio. On palim Adamovim sinovima i kerima daje snagu koju oni sami nikako ne bi bili u stanju stei, kako bi u Njegovo ime mogli nadvladati sotonina iskuenja. {1SM 279.2} Uzvieni Boji Sin, preuzimajui na sebe ljudsku prirodu, pribliava se ovjeku zauzimajui mjesto grjenikova zamjenika. On se poistovjeuje s ljudskim patnjama i nevoljama. Bio je iskuavan na sve naine na koji su kuani ljudi, kako bi mogao znati pritei u pomo onima koji zapadnu u iskuenje. Krist je pobijedio umjesto grjenika. {1SM 279.3} Jakov je u svojem nonom vienju vidio zemlju povezanu s nebom preko ljestava koje se proteu do Bojeg prijestolja. Vidio je Boje anele, odjevene u blistave nebeske haljine, kako se sputaju s neba i vraaju se na nebo po tim bljetavim ljestvama. Dno tih ljestava poivalo je na zemlji, dok je njihov vrh dosizao do najviih visina nebesa i oslanjao se na Jahvino prijestolje. Sjaj s Bojeg prijestolja obasjavao je te ljestve i odsjajivao svjetlost neopisive slave u smjeru zemlje. {1SM 279.4} Te ljestve predstavljale su Krista koji je uspostavio komunikaciju izmeu neba i zemlje. U svojoj poniznosti, Krist se spustio do najdubljeg dna ljudske bijede voen suosjeanjem i samilou prema palom ovjeku, koji je Jakovu prikazan kao onaj kraj ljestava koji je poivao na zemlji, dok vrh ljestava, koji dopire do neba, predstavlja Kristovu boansku silu koja se dri Beskonanoga, i tako povezuje zemlju s nebom i konanog ovjeka s beskonanim Bogom. Kroz Krista uspostavljen je dijalog izmeu Boga i ovjeka. Aneli mogu silaziti s neba na zemlju s porukama ljubavi upuenima palom ovjeku i pomagati onima koji e naslijediti spasenje. Samo kroz Krista ti nebeski glasnici mogu sluiti ljudima. {1SM 280.1} Adam i Eva su u Edenu bili stavljeni u najpovoljnije uvjete. Imali su prednost odravati zajednitvo s Bogom i anelima. Na njima nije poivala osuda grijeha. Boja i aneoska svjetlost bila je s njima i obavijala ih je. Autor njihova postojanja bio je i njihov uitelj. Ali oni su potpali pod silu i iskuenja vjetog neprijatelja. etiri tisue godina sotona je radio protiv Boje vladavine, i to odluno djelovanje priskrbilo mu je snagu i iskustvo. Pali ljudi nisu imali na raspolaganju one prednosti koje su postojale u Edenu. Bili su odvojeni od Boga etiri tisue godina. Mudrost da prepoznaju sotonina iskuenja i snaga da im se odupru postajali su sve slabiji i slabiji, sve do trenutka kada je izgledalo da sotona pobjedonosno vlada ovom zemljom. Apetiti i strasti, ljubav prema svijetu i drski grijesi predstavljali su velike grane zla iz kojih su izrastale sve vrste zloina,

166

nasilja i pokvarenosti. {1SM 280.2}

167

40. DRUGO KRISTOVO KUANJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 18. kolovoza i 1. rujna 1874.] Sotonin pokuaj da nadvlada Krista na podruju apetita doivio je neuspjeh; tamo u pustinji, Krist je zadobio pobjedu u ime ljudskog roda na podruju apetita te time omoguio ovjeku da u svim buduim vjekovima sam za sebe nadvlada snagu apetita u Njegovo ime. No sotona nije bio spreman odustati od svojih pokuaja dok ne iscrpi sva mogua sredstva kojima bi mogao zadobiti pobjedu nad Otkupiteljem svijeta. Bio je svjestan da se na kocki nalazi sve, pa i sama odluka o tome hoe li on ili Krist biti pobjednici u tom sukobu. Kako bi zadivio Krista svojom nevjerojatnom snagom, odnio Ga je u Jeruzalem i postavio Ga na vrh Hrama, te Ga je tamo nastavio opsjedati iskuenjima. {1SM 281.1} Ponovo je zahtijevao od Krista da - ako je uistinu Boji Sin - prui dokaz u prilog tome tako to e se baciti sa vrtoglave visine na koju Ga je on postavio. Nagovarao je Krista da pokae svoje pouzdanje u zatitniku brigu Njegova Oca bacajui se s vrha Hrama. Tijekom sotonina prvog kuanja na podruju apetita, pokuao je potaknuti sumnje po pitanju Boje ljubavi i brige za Krista kao Njegova Sina tako to je isticao okolinu u kojoj se nalazio i glad koju je osjeao kao dokaz odsustva Boje naklonosti prema Njemu, ali doivio je neuspjeh. Sljedee to je pokuao bilo je iskoristiti vjeru i potpuno pouzdanje koje je Krist pokazao u svog nebeskog Oca kako bi Ga naveo na drskost. Ako si Sin Boji, baci se dolje! Ta pisano je: Anelima e svojim zapovjediti za tebe i na rukama e te nositi da se gdje nogom ne spotakne o kamen. (Matej 4:6) Isus je bez oklijevanja odgovorio: Pisano je takoer: Ne iskuavaj Gospodina, Boga svojega! (Matej 4:7) {1SM 281.2} Grijeh drskosti Grijeh drskosti lei vrlo blizu vrlini prave vjere i pouzdanja u Boga. Sotona si je laskao kako e moi iskoristiti ljudsku stranu Kristove prirode da Ga gurne preko crte koja razdvaja pouzdanje od drskosti. Mnogo dua doivljava brodolom upravo na ovoj toki. Sotona je pokuao obmanuti Krista pomou laskanja. Priznao je da je Krist u pravu u pustinji po pitanju svoje vjere i pouzdanja da je Bog Njegov Otac, ak i usred najteih okolnosti. Tada je poeo poticati Krista da mu prui jo samo jedan dokaz Njegove potpune ovisnosti o Bogu, samo jo jedan dokaz Njegove vjere da je uistinu Boji Sin, i to tako to e se baciti s vrha Hrama. Rekao je Kristu da se nema ega bojati ako je doista Boji Sin, jer aneli spremo ekaju da Ga uhvate. Sotona je svojim koritenjem Svetog pisma dao do znanja da ga dobro poznaje. {1SM 282.1} Otkupitelj svijeta nije odstupio od svoje besprijekornosti i pokazao je da ima savrenu vjeru u brigu koju Mu je Otac obeao. Nije elio nepotrebno iskuavati vjernost i ljubav svog Oca, iako se nalazio u rukama neprijatelja, u iznimno tekom i opasnom poloaju. Nije elio, kako je to sotona predlagao, iskuavati Boga drskim eksperimentiranjem s Njegovom providnou. Sotona je posegnuo za citatima koji su naizgled bili primjereni situaciji, nadajui se da e postii svoj cilj tako to e ih primijeniti na naeg Spasitelja upravo u tom trenutku. {1SM 282.2} Krist je znao da Ga Bog uistinu moe uhvatiti, kada bi od Njega zahtijevao da se baci s Hrama. Ali uiniti to bez Bojeg naloga, samo da iskua zatitniku brigu i ljubav svog Oca jer ga je sotona izazvao da postupi tako, ne bi pokazalo snagu Njegove vjere. Sotona je bio jako dobro svjestan da bi Krist - ako Ga uspije nagovoriti da se baci s Hrama bez da Ga je na to pozvao Njegov Otac, samo

168

zato da dokae kako posjeduje zatitniku brigu svog nebeskog Oca - samim tim inom pokazao slabost svoje ljudske prirode. {1SM 282.3} Krist je iziao kao pobjednik iz svojeg drugog iskuenja. Pokazao je savreno pouzdanje i vjeru u svog Oca tijekom sukoba s monim neprijateljem. Kroz pobjedu koju je tu zadobio, na Otkupitelj ostavio je ljudima savren primjer, pokazujui kako se ovjekova jedina sigurnost nalazi u vrstom pouzdanju i nepokolebljivom povjerenju u Boga tijekom svih iskuenja i opasnosti. On je odbio drsko se pozvati na milost svog Oca tako to bi se stavio u situaciju u kojoj bi bilo nuno da Njegov nebeski otac oituje svoju silu da bi Ga spasio od opasnosti. To bi predstavljalo samovoljno izazivanje djelovanja providnosti; time On ne bi svom narodu ostavio savren primjer vjere i vrstog pouzdanja u Boga. {1SM 283.1} Cilj sotonina kuanja Krista bio je navesti Ga na drsku oholost, kako bi se pokazala ljudska slabost koja bi Ga uinila neprikladnim za savren primjer Njegovu narodu. Sotona je vjerovao da, ako Krist poklekne pred ispitom njegovih kuanja, za ljudski rod nee biti otkupljenja i njegova vlast nad njima bit e potpuna. {1SM 283.2} Krist naa nada i primjer Kristovo ponienje i neizrecive patnje pretrpljene u pustinji iskuenja podneseni su zbog ljudskog roda. Kroz Adamov prijestup sve je bilo izgubljeno. Krist je predstavljao jedinu ovjekovu nadu u povratak pod Boju naklonost. ovjek se prestupanjem Bojeg zakona toliko udaljio od Njega da nikakva poniznost pred Bogom nije mogla biti razmjerna ovjekovu tekom grijehu. Boji Sin mogao je u potpunosti shvatiti teke grijehe prijestupnika, a samo On je, svojim bezgrjenim karakterom, mogao prinijeti prihvatljiv otkup za ovjeka tako to e podnijeti straan osjeaj nezadovoljstva svoga Oca. Tuga i patnja Bojeg Sina zbog grijeha svijeta bili su razmjerni Njegovu boanskom savrenstvu i istoi, kao i teini prijestupa. {1SM 283.3} Krist je bio na primjer u svemu. Dok promatramo Njegovo ponienje tijekom dugog kuanja i posta u pustinji kako bi nadvladao iskuenja apetita u nae ime, trebamo se podsjetiti te pouke svaki put kada se zateknemo u iskuenju. Ako sila apetita ima tako snaan utjecaj na ljudski rod, a poputanje toj sili je tako strano da se Boji Sin podvrgnuo takvoj kunji, koliko je tek vano da osjetimo nunost podinjavanja apetita kontroli razuma. Na Spasitelj postio je gotovo est tjedana kako bi za ovjeka mogao izvojevati pobjedu po pitanju apetita. Kako onda onaj tko ispovijeda kranstvo na osnovi prosvijeene savjesti, imajui pred sobom Krista kao uzor, moe popustiti pred eljama apetita koje slabe um i srce? Tuna je injenica da navike udovoljavanja sebi nautrb zdravlja, kao i slabljenja moralne snage, dre u ropskim okovima velik dio kranskog svijeta u dananje doba. {1SM 284.1} Mnogi koji tvrde da su poboni ne pitaju se zato je Krist tako dugo postio i patio u pustinji. Njegova muka nije bila toliko posljedica bolova koje je izazvala glad, koliko Njegove svijesti o uasnim posljedicama koje je poputanje apetitu i strastima ostavilo na ljudskom rodu. Znao je da e apetit postati ovjekov idol, odvesti ga putem na kojem e zaboraviti Boga i izravno se isprijeiti izmeu njega i njegova spasenja. {1SM 284.2}

169

41. TREE KRISTOVO KUANJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 1. rujna 1874.] Na Spasitelj pokazao je savreno povjerenje u svog nebeskog Oca da nee biti izloen iskuenju veem od onoga za koje e Mu dati snagu da izdri, te da e Ga na kraju uiniti pobjednikom ako strpljivo podese kunju kojoj bude izvrgnut. Krist se nije svojevoljno izloio opasnosti. Bog je dopustio sotoni da privremeno ima tu sposobnost u odnosu na Njegova Sina. Isus je znao da e, uspije li zadrati svoju besprijekornost u tom izuzetno tekom poloaju, s neba biti poslan Boji aneo koji e Ga osloboditi patnja ako ne bude postojalo ni jedno drugo rjeenje. On je na sebe preuzeo ljudsko oblije i postao je predstavnikom ljudskog roda. {1SM 285.1} Sotona je vidio kako svojim drugim velikim kuanjem nije postigao nikakav uspjeh kod Krista. I povede Ga avao na visoko, pokaza Mu odjednom sva kraljevstva zemlje i ree Mu: Tebi u dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hou, dajem je. Ako se dakle pokloni preda mnom, sve je Tvoje. (Luka 4:5-7). {1SM 285.2} Tijekom prva dva velika kuanja sotona nije otkrio svoje prave namjere ni svoju prirodu. Tvrdio je da je uzvieni glasnik s nebeskih dvorova, ali sada je odbacio svoju krinku. U panoramskom pogledu pokazao je Kristu sva kraljevstva svijeta u njihovu najprivlanijem svjetlu, istovremeno tvrdei da je knez ovoga svijeta. {1SM 285.3} Najprivlanije kuanje To posljednje kuanje bilo je najprivlanije od sva tri. Sotona je znao da se Kristov ivot morao sastojati od tuge, muke i borbe. Mislio je da moe iskoristiti tu injenicu kako bi podmitio Krista da se odrekne svoje besprijekornosti. Sotona je u tom posljednjem kuanju upregnuo sve svoje snage, jer taj posljednji napor imao je odluiti tko e izii kao pobjednik. On je tvrdio da je svijet pod njegovom vlau, te da je on knez koji vlada u vjetru. Odnio je Isusa na vrh vrlo visoke planine i tada Mu je u panorami pokazao sva kraljevstva svijeta koja su tako dugo bila pod njegovom vlau, te ih je ponudio Njemu kao jedan veliki dar. Rekao je Kristu da moe doi u posjed svjetskih kraljevstava bez da se izloi opasnosti sa svoje strane. Sotona je obeao predati svoje ezlo i vlast, i Krist bi postao zakoniti vladar ako mu uini samo jednu uslugu. Sve to trai za sva kraljevstva svijeta koja Mu je tog dana pokazao jest da mu Krist oda poast kao svom poglavaru. {1SM 286.1} Isusovo oko samo je na trenutak poivalo na slavi koja Mu je bila pokazana; ali onda se okrenuo i odbio gledati opinjavajui prizor. Nije namjeravao ugroziti svoju nepokolebljivu besprijekornost tako to bi se poigravao s kuaem. Kada je sotona zahtijevao da mu se pokloni, pobudio se Kristov boanski gnjev i On vie nije mogao trpjeti sotoninu bogohulnu drskost, niti mu dopustiti da ostane u Njegovoj prisutnosti. U tom trenutku Krist je upotrijebio svoju nebesku vlast i zapovjedio sotoni da odstupi. Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i Njemu jedinom slui! (Matej 4: 10) Sotona je u svojoj oholosti i drskosti predstavio sebe kao zakonitog i trajnog vladara ovog svijeta, vlasnika svih njegovih bogatstava i sjaja, traei znak odanosti od svakoga tko na njemu ivi, kao da je on taj koji je stvorio svijet i sve to je na njemu. Rekao je Kristu: Tebi u dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hou, dajem je. (Luka 4:6) Pokuao je sklopiti poseban ugovor s Kristom, u kojem bi Mu odjednom predao sve na to polae pravo ako mu Krist iskae oboavanje. {1SM 286.2}

170

Ta uvrjeda prema Stvoritelju pobudila je ljutnju Bojeg Sina i nagnala Ga da ukori i otjera sotonu. Sotona si je u prvom iskuenju laskao kako je tako dobro prikrio svoju pravu prirodu i namjere da ga Krist nije prepoznao kao palog vou pobune kojeg je On sam pobijedio i zbacio s neba. Rijei kojima ga je Krist otjerao: Odlazi, Sotono, bile su dokaz da ga je Krist prepoznao od prvog trenutka i da su sve njegove obmanjivake vjetine bile neuspjene protiv Bojeg Sina. Sotona je znao da - ako Isus umre kako bi iskupio ovjeka - njegova mo e s vremenom morati nestati, a on sam bit e uniten. Stoga je njegov plan bio sprijeiti dovrenje velikog djela koje je Boji Sin otpoeo, ako to bude mogue. Kada bi plan za otkupljenje ovjeka propao, on bi zadrao kraljevstvo na koje je tada polagao vlast. Kad bi uspio u svojim namjerama, laskao si je da bi vladao nasuprot nebeskom Bogu. {1SM 287.1} Kada je Isus napustio nebo i tamo ostavio svoju silu i slavu, sotona je likovao. Mislio je da se Boji Sin stavio pod njegovu vlast. Sveti par u Edenu tako je lako pao pred iskuenjem da se nadao kako e svojom sotonskom lukavou i silom nadvladati i samog Bojeg Sina te time spasiti vlastiti ivot i kraljevstvo. Uspije li iskuenjem navesti Isusa da se suprotstavi volji svog Oca, kao to je to uinio kada je kuao Adama i Evu, njegov bi cilj bio postignut. {1SM 287.2} Trebalo je doi vrijeme kada e Isus otkupiti ono to je bilo u sotoninom posjedu tako to e poloiti vlastiti ivot te e se, nakon nekog vremena, pred Njime pokloniti sve nebo i zemlja. Isus je bio nepokolebljiv. On je odabrao svoj ivot patnji, svoju sramotnu smrt te da, na nain koji je odredio Njegov Otac, postane zakoniti vladar zemaljskih kraljevstava i prihvati ih u svoje ruke kao vjeno vlasnitvo. A sotona e biti predan u Njegove ruke kako bi ga unitila smrt i nikada vie nee uznemirivati Isusa ni proslavljene svece. {1SM 287.3} Odluan otpor iskuenju Isus je rekao lukavom neprijatelju: Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i Njemu jedinom slui! (Matej 4:10) Sotona je traio od Krista dokaz da je On uistinu Boji Sin, i u tom trenutku dobio je dokaz koji je traio. Bio je prisiljen posluati Kristovu boansku zapovijed. Bio je poraen i uutkan. Nije posjedovao silu koja bi mu omoguila da se suprotstavi konanom odbijanju. Bio je prisiljen bez ijedne rijei trenutno uzmaknuti i ostaviti Otkupitelja svijeta na miru. {1SM 288.1} Sotonina mrska prisutnost povukla se. Borba je zavrila. Uz cijenu nevjerojatne patnje, Kristova pobjeda u pustinji bila je jednako potpuna kao to je potpun bio Adamov neuspjeh, i Krist je neko vrijeme bio slobodan od prisutnosti svojeg monog neprijatelja i legija njegovih anela. {1SM 288.2} Kada je zavrio sa svojim kuanjima, sotona je na kratko vrijeme napustio Isusa. Neprijatelj je bio poraen, ali borba je bila duga i izuzetno naporna. Kad je napokon zavrila, Isus je bio iscrpljen i malaksao. Pao je na tlo i izgledalo je kao da umire. Nebeski aneli, koji su se klanjali pred Njime u kraljevskim dvorovima i koji su sa arkim, iako bolnim zanimanjem pratili svojeg ljubljenog Zapovjednika, te zadivljeni gledali uasnu borbu koju je pretrpio sa sotonom, sada su doli i sluili Mu. Pripremili su Mu hranu i osnaili Ga, jer je leao poput mrtvaca. Aneli su bili ispunjeni uenjem i strahopotovanjem jer su znali da Otkupitelj svijeta prolazi kroz neizrecive patnje kako bi omoguio ovjekov otkup. Onaj koji je na nebeskim dvorovima bio ravan Bogu, nalazio se pred njima oslabljen nakon gotovo est tjedana posta. Izoliran i sam bio je izloen napadima voe pobunjenika koji je bio zbaen s neba. Izdrao je ozbiljniju i teu kunju od bilo koje kojoj e ovjek ikada biti izloen. Borba sa silama tame bila je duga i izuzetno naporna za Kristovu ljudsku prirodu u Njegovu slabom i izmuenom stanju. Aneli su donijeli poruke ljubavi i utjehe od Oca Sinu, kao i

171

siguran glas da se cijelo nebo radovalo velikoj i potpunoj pobjedi koju je izborio u ovjekovo ime. {1SM 288.3} Cijena otkupljenja ljudskog roda nee se nikada moi shvatiti u potpunosti sve dok otkupljeni ne stanu zajedno s Otkupiteljem uz Boje prijestolje. Tada, kada zadobiju sposobnost cijeniti vrijednost besmrtnog ivota i vjene nagrade, zapjevat e pjesmu pobjede i besmrtnog trijumfa; Klicahu iza glasa: Dostojan je zaklani Jaganjac primiti mo, i bogatstvo, i mudrost, i snagu, i ast, i slavu, i blagoslov! (Otkrivenje 5:12) I zaujem: sve stvorenje, kae Ivan, i na nebu, i na zemlji, i pod zemljom, i u moru - sve na njima i u njima govori: Onomu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu blagoslov i ast, i slava i vlast u vijeke vjekova! (Otkrivenje 5:13) {1SM 289.1} Iako su sotonini najsnaniji pokuaji propali zajedno s njegovim najmonijim kuanjima, nije se odrekao nade da e u nekom trenutku u budunosti imati vie uspjeha sa svojim pokuajima. Radovao se razdoblju Kristove javne slube, kada e mu se pruiti prilika okuati svoju silu i vjetinu protiv Njega. Sotona je nainio svoje planove kako umrtviti razumijevanje idova, Bojeg izabranog naroda, da u Kristu ne bi prepoznali Otkupitelja svijeta. Namjeravao je ispuniti njihova srca zaviu, ljubomorom i mrnjom protiv Bojeg Sina kako Ga ne bi prihvatili, ve uinili Njegov ivot na zemlji to je mogue gorim. {1SM 289.2}

172

KRIST STVORITELJ I
DARIVATELJ IVOTA

42. BOJE OTKRIVENJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 8. studenoga 1898.] Ta Bog koji ree: Neka iz tame svjetlost zasine!, On zasvijetli u srcima naim da nam spoznanje slave Boje zasvijetli na licu Kristovu. (2. Korinanima 4:6) {1SM 290.1} Prije njihova pada u grijeh nije postojao ni jedan oblaak u umovima naih praroditelja koji bi ometao njihovo jasno shvaanje Bojeg karaktera. Oni su bili u potpunom skladu s Bojom voljom. Umjesto odjee, bili su zaogrnuti prekrasnim svjetlom Bojim svjetlom. Gospod je posjeivao sveti par i poduavao ih preko djela svojih ruku. Priroda je bila njihov udbenik. U Edenskom vrtu, Boje postojanje oitovalo se u prirodi koja ih je okruivala. Svako stablo u vrtu obraalo im se. Jasno su vidjeli nevidljive boanske stvari, shvaajui ih kroz ono to je stvoreno, pa ak i Njegovu vjenu mo i boansko Trojstvo. {1SM 290.2} No dok je istina da se Bog na takav nain mogao raspoznati u prirodi, to ne potvruje tvrdnju da su Adam i njegovo potomstvo imali otkrivenu savrenu spoznaju Boga preko prirodnog svijeta. Priroda je mogla prenijeti svoje pouke ovjeku u njegovoj nevinosti; ali prijestup je okaljao prirodu i isprijeio se izmeu nje i Boga prirode. Da Adam i Eva nikada nisu bili neposluni svome Stvoritelju, da su ostali na putu savrene pravednosti, mogli su poznavati i razumjeti Boga. Ali kad su posluali glas kuaa i sagrijeili protiv Boga, svjetlost haljina nebeske nevinosti udaljila se od njih; rastajui se s haljinama nedunosti, na sebe su navukli tamne haljine neznanja o Bogu. Blistavo i savreno svjetlo koje ih je do tada okruivalo, obasjavalo je sve emu su se bili pribliili; ali u odsutnosti tog nebeskog svjetla, Adamovo potomstvo vie nije bilo u stanju prepoznati Boji karakter u djelima koja je On stvorio. {1SM 290.3} Prirodne stvari koje danas promatramo daju nam samo blijedu sliku o ljepoti i slavi Edena; ipak, prirodni svijet nedvosmislenim glasom objavljuje Boju slavu. U prirodnim stvarima, koliko god one bile ukaljane prokletstvom grijeha, ostaje mnogo ljepote. Zemlju je stvorio Onaj koji je svemoan u svojoj sili, velik u dobroti, milosti i ljubavi, pa ak i u svojem stanju propadanja ona prenosi istine o vjetom Najveem Umjetniku. U toj knjizi prirode koja se otvara pred nama - u prekrasnim, mirisnim cvjetovima, u njihovim raznolikim i njenim bojama - Bog nam daje nedvojben dokaz svoje ljubavi. Nakon Adamova pada, Bog je mogao unititi svaki pupoljak koji se otvarao i svaki cvijet u cvatu, ili im je mogao oduzeti njihov miris, tako ugodan osjetilima. U zemlji, uvenuloj i pokvarenoj od grijeha, u trnju, iku i kukolju, moemo itati o osudi zakona; ali iz njenih boja i miomirisa cvijea moemo nauiti da nas Bog jo uvijek ljubi i da se Njegova milost nije u potpunosti povukla sa Zemlje. {1SM 291.1} Priroda je puna duhovnih pouka za ljudski rod. Cvijee umire samo zato da bi se podiglo na novi ivot; u tome moemo nauiti pouku o uskrsnuu. Svi koji ljube Boga ponovno e procvjetati u nebeskom Edenu. Ali priroda ne moe prenijeti pouku o Bojoj velikoj i udesnoj ljubavi. Iz tog razloga, nakon ovjekovog pada, priroda nije bila njegov jedini uitelj. Kako svijet ne bi ostao u tami, u vjenoj duhovnoj noi, Bog koji je stvorio prirodu susreo se s nama u osobi Isusa Krista. On je bio to Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog ovjeka koji doe na svijet. (Ivan 1:9) Trebamo promatrati kako nam spoznanje slave Boje zasvijetli na licu Kristovu. (2. Korinanima 4:6) {1SM 291.2} U osobi svojeg jedinoroenog Sina, nebeski Bog se unizio do nae ljudske prirode. U svojem

174

odgovoru na Tomino pitanje, Isus je rekao: Ja sam Put i Istina i ivot: nitko ne dolazi Ocu osim po Meni. Da ste upoznali Mene, i Oca biste Moga upoznali. Od sada Ga i poznajete i vidjeli ste Ga. Kae Mu Filip: Gospodine, pokai nam Oca i dosta nam je! Nato e mu Isus: Filipe, toliko sam vremena s vama i jo Me ne pozna? Tko je vidio Mene, vidio je i Oca. Kako ti onda kae: 'Pokai nam Oca'? Ne vjeruje li da sam Ja u Ocu i Otac u Meni? Rijei koje vam govorim, od sebe ne govorim: Otac koji prebiva u Meni ini djela svoja. Vjerujte Mi: ja sam u Ocu i Otac u Meni. Ako ne inae, zbog samih djela vjerujte. (Ivan 14:6-11) {1SM 292.1} Najtea i najponiavajua pouka koju ovjek mora nauiti jest njegova vlastita nemo u oslanjanju na ljudsku mudrost, i siguran neuspjeh njegovih vlastitih napora da ispravno proita pouke zapisane u prirodi. Grijeh je zamaglio njegov vid te on sam ne moe tumaiti prirodu bez da ju postavi iznad Boga. On u njoj nije u stanju raspoznati Boga ni Isusa Krista, kojeg je On poslao. Nalazi se u istom poloaju kao i Atenjani, koji su podizali svoje rtvenike u slavu prirode. Stojei nasred Marsova breuljka, Pavao je graanima Atene iznio velianstvo ivog Boga nasuprot njihovim idolopoklonikim bogotovljima. {1SM 292.2} Atenjani!, rekao je, U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni. Doista, prolazei i promatrajui vae svetinje naoh i rtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. to dakle ne poznajete, a tujete, to vam ja navjeujem. Bog koji stvori svijet i sve na njemu, On, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima; i ne posluuju Ga ljudske ruke, kao da bi to trebao, On koji svima daje ivot, dah i - sve. Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi odreena vremena i mee prebivanja njihova da trae Boga, ne bi li ga kako napipali i nali. Ta nije daleko ni od koga od nas. U Njemu doista ivimo, miemo se i jesmo, kao to i neki od vaih pjesnika rekoe: Njegov smo ak i rod! Ako smo dakle rod Boji, ne smijemo smatrati da je boanstvo slino zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijeem i matom ljudskom. (Djela 17:22-29) {1SM 292.3} Priroda nije Bog Oni koji posjeduju pravo znanje o Bogu nee postati toliko opinjeni fizikalnim zakonima ili nainom na koji priroda funkcionira da previde ili odbiju priznati Boje stalno djelovanje u prirodi. Priroda nije Bog, niti je to ikada bila. Glas prirode svjedoi za Boga, ali priroda nije Bog. Kao djelo koje je On stvorio, ona svjedoi u korist Boje sile. Boanstvo je autor prirode. Prirodni svijet sam po sebi ne sadri nikakvu silu osim one koju mu Bog priskrbljuje. Postoji osoba Boga, Oca; postoji osoba Krista, Sina. I vie puta i na vie naina Bog neko govorae ocima po prorocima; konano, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi batinikom svega; Njega po kome sazda svjetove. On, koji je odsjaj Slave i otisak Bia Njegova te sve nosi snagom rijei svoje, poto oisti grijehe, sjede zdesna Velianstvu u visinama. (Hebrejima 1:1-3) {1SM 293.1} Psalmist kae: Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta svod nebeski djelo ruku Njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. Nije to rije, a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti. (Psalam 19:1-3) Neki bi mogli pretpostaviti da su te velianstvene stvari u prirodnom svijetu Bog. One nisu Bog. Sva ta udesa na nebesima samo izvravaju zadau koja im je povjerena. Ona su Boja sredstva. Bog je nadglednik svih stvari, kao to je i njihov Stvoritelj. Nebesko Bie bavi se odravanjem stvari koje je stvorio. Ruka koja podupire planine i dri ih na njihovu mjestu, ista je ona ruka koja vodi svjetove na njihovu tajnovitom putu oko Sunca. {1SM 293.2} Gotovo da ne postoji prirodna pojava o kojoj ne bismo mogli nai spomena u Bojoj Rijei. Ta Rije izjavljuje da On daje da sunce Njegovo izlazi, i kia da pada (Matej 5:45). On daje da po

175

bregovima raste trava. Kao vunu snijeg razbacuje, prosipa mraz poput pepela. On sipa grad kao zalogaje... Rije svoju poalje i vode se tope; dunu vjetrom i vode otjeu. (Psalam 147:8, 16-18) Oblake die s kraja zemlje; stvara kii munje, vjetar izvodi iz skrovita njegovih. (Psalam 135:7) {1SM 294.1} Te rijei Svetog pisma ne govore nita o neovisnim zakonima prirode. Bog snabdijeva tvar i sredstva kojima provodi svoje namjere. On koristi svoja orua kako bi bilje moglo cvasti. On alje rosu, kiu i suneve zrake kako bi zelenilo moglo izniknuti i rairiti svoj pokrov po zemlji, kako bi grmlje i plodonosno drvee moglo pupati i cvasti, te donijeti svoj rod. Ne treba pretpostavljati kako je postavljen zakon koji tjera sjeme da djeluje samo od sebe, da se listovi pojavljuju zato to to moraju sami po sebi. Bog ima zakone koje je uspostavio, ali oni su samo sluge preko kojih On dovodi do rezultata. Neposredno Boje djelovanje ono je to uzrokuje da svako sitno sjeme probija tlo i budi se na ivot. Svaki list raste i svaki cvijet cvate kroz Boju silu. {1SM 294.2} ovjekovo opipljivo tijelo nalazi se pod Bojim nadzorom, no ono nije poput sata koji je jednom pokrenut i mora nastaviti raditi svojom snagom. Srce kuca, jedan otkucaj slijedi drugi, jedan dah dolazi iza drugog, ali cijelo je bie pod Bojim nadzorom. Jer Boji smo suradnici: Boja ste njiva, Boja graevina. (1. Korinanima 3:9) U Bogu ivimo, kreemo se i postojimo. Svaki otkucaj srca, svaki dah, nadahnuti su onim koji je u Adamove nosnice udahnuo dah ivota nadahnuem vjeno postojeeg Boga, velikog JA SAM. {1SM 294.3} Drevni filozofi ponosili su se svojim izvanrednim znanjem. Proitajmo kako je nadahnuti apostol gledao na to. Gradei se mudrima, poludjee, kae on, i zamijenie slavu neraspadljivog Boga likom, oblijem raspadljiva ovjeka, i ptica, i etveronoaca, i gmazova... oni to su Istinu Boga zamijenili laju, astili i tovali stvorenje umjesto Stvoritelja. (Rimljanima 1:22-25). Svijet u svojoj ljudskoj mudrosti ne moe upoznati Boga. Svjetovni mudraci gomilaju nesavreno znanje o Bogu iz djela koja je On stvorio, i tada u svojoj ludosti uzdiu prirodu i prirodne zakone iznad Boga prirode. Oni koji ne posjeduju poznavanje Boga kroz prihvaanje otkrivenja koje je dao o sebi u Kristu, u stanju su stei samo nepotpuno znanje o Njemu preko prirode; a to e znanje, daleko od toga da prui uzviena shvaanja o Bogu i dovede cijelo bie u sklad s Njegovom voljom, uiniti ljude idolopoklonicima. Mislei o sebi da su mudri, postat e ludi. {1SM 295.1} Oni koji misle da mogu saznati neto o Bogu neovisno o Njegovu Predstavniku, za kojeg Rije kae kako je otisak Bia Njegova (Hebrejima 1:3), morat e u vlastitim oima postati ludi prije nego to budu u stanju umudriti se. Nemogue je stei potpuno znanje o Bogu iskljuivo preko prirode, jer priroda je sama po sebi nesavrena. U svojoj nesavrenosti ona ne moe predstavljati Boga, ne moe otkrivati moralno savrenstvo Bojeg karaktera. Ali Krist je doao na svijet kao osoba Spasitelja. On je predstavljao osobu Boga. Kao osoba Spasitelja, uznio se u visine i ponovno e se vratiti kao osoba Spasitelja. On je tona slika osobe Oca. Jer u Njemu tjelesno prebiva sva punina boanstva. (Koloanima2:9) {1SM 295.2}

176

43. KRIST, DAROVATELJ IVOTA


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 8. travnja 1897.] U poetku bijae Rije i Rije bijae u Boga i Rije bijae Bog. Ona bijae u poetku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade nita. Svemu to postade u njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze. (Ivan 1:1-5) Svijet nije vidio boanstvo u poniznim ovjeku iz Nazareta. Boji jedinoroeni Sin nalazio se na ovom svijetu, a ljudi nisu prepoznali Njegovu pravu prirodu. {1SM 296.1} U njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo. (Ivan 1:4) Ovdje se ne govori o tjelesnom ivotu, ve o besmrtnosti, ivotu koji je iskljuivo Boje vlasnitvo. Rije, koja je bila u Boga, i koja je bila Bog, imala je taj ivot. Tjelesni ivot neto je to se daje svakom pojedincu. Taj ivot nije vjean ni besmrtan jer ga Bog, darovatelj ivota, ponovno uzima. ovjek nema vlast nad vlastitim ivotom. Ali ivot koji je Krist imao nije bio posuen. Nitko ne moe oduzeti taj ivot od Njega. Ja ga sam od sebe polaem (Ivan 10:18), rekao je. U Njemu se nalazio ivot, izvorni, neposuen, nedobiven. Takav ivot nije priroen ovjeku. On ga moe posjedovati iskljuivo po Kristu. Ne moe ga zaraditi; on mu se daje kao besplatan dar ako odlui vjerovati u Krista kao svog osobnog Spasitelja. A ovo je ivot vjeni: da upoznaju Tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista. (Ivan 17:3) To je izvor ivota koji je slobodno dostupan svijetu. {1SM 296.2} Povjeravajui svoje dunosti Timoteju, Pavao kae: Tei za pravednou, pobonou, vjerom, ljubavlju, postojanou, krotkou! Bij dobar boj vjere, osvoji vjeni ivot na koji si pozvan i radi kojega si dao ono lijepo svjedoanstvo pred mnogim svjedocima! Zapovijedam pred Bogom koji svemu ivot daje i pred Kristom Isusom koji pred Poncijem Pilatom posvjedoi lijepo svjedoanstvo: uvaj Zapovijed, neokaljano i besprijekorno, do Pojavka Gospodina naega Isusa Krista. Njega e u svoje vrijeme pokazati On, Blaeni i jedini Vladar, Kralj kraljeva i Gospodar gospodara, koji jedini ima besmrtnost, prebiva u svjetlu nedostupnu, koga nitko od ljudi ne vidje niti Ga vidjeti moe. Njemu ast i vlast vjekovjena! (1. Timoteju 6:11-16) {1SM 297.1} Piui ponovo, Pavao kae: Vjerodostojna je rije i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist doe na svijet spasiti grenike, od kojih sam prvi ja. A pomilovan sam zato da na meni prvome Isus Krist pokae svu strpljivost i prui primjer svima koji e povjerovati u Njega za ivot vjeni. A Kralju vjekova, besmrtnome, nevidljivome, jedinome Bogu ast i slava u vijeke vjekova. (1. Timoteju 1:15-17) {1SM 297.2} Besmrtnost koju donosi Krist Krist je Onaj koji obeskrijepi smrt i uini da zasja ivot i neraspadljivost - po evanelju. (2. Timoteju 1:10) Ni jedan ovjek ne moe imati duhovni ivot odvojen i neovisan o Njemu. Grjenik nije besmrtan, jer Bog je rekao: Onaj koji zgrijei, taj e umrijeti. (Ezekiel 18:4) To znai upravo to to kae. To obuhvaa vie od smrti koja nam je svima zajednika; to ukljuuje drugu smrt. Ljudi bivaju prenuti time i pitaju: elite li rei da ovjek nije nita vie od ivotinje? Misle da ih to uniava. Ali to je to to uzdie ovjeka u Bojim oima? Je li to novac koji ovjek moe nagomilati? Ne, jer Bog izjavljuje: Moje je zlato i srebro. Ako ovjek zloupotrebljava sredstva koja su mu povjerena, Bog moe rasipati bre nego to je ovjek u stanju sakupljati. ovjek moe imati briljantan um; moe biti u bogatom posjedu prirodnih darova. Ali sve mu to daje Bog, njegov Tvorac. Bog moe ukloniti dar

177

razuma i ovjek u trenutku moe postati poput Nabukodonozora, unien na razinu poljske zvijeri. Bog to ini jer se ovjek ponaa kao da je svoju mudrost i silu stekao neovisno o Njemu. {1SM 297.3} ovjek je samo smrtnik, i sve dok se smatra odvie mudrim da prihvati Isusa, samo smrtnik e i ostati. Ljudi su uinili nevjerojatne stvari na polju intelektualnih postignua, ali tko im je dao sposobnost da to uine? - Gospod nad vojskama. Ako ljudi, poneseni svojom umiljenom uinkovitou, likuju zbog vlastite snage i proslavljaju same sebe, kao to su to inili stanovnici pretpotopnog svijeta, eka ih propast. Misli te dugovjene rase bile su samo zle, i to bez prestanka. Bili su mudri inei zlo, i Zemlja se iskvarila pod svojim stanovnicima. Da su se povezali s Onim koji je beskonaan u mudrosti, mogli su uiniti divne stvari koristei svoje Bogom dane sposobnosti i talente. Ali okreui lea Bogu, izabrali su slijediti sotonino vodstvo, ba kao to to ine mnogi i danas, i Gospod ih je zbrisao s lica zemlje, zajedno sa svim njihovim znanjem kojim su se toliko hvalili. {1SM 298.1} Svijet moe uzdizati ljudsku rasu zbog svega to je uspjela uiniti. Ali ovjek se vrlo brzo moe uniziti u Bojim oima ako pogreno upotrijebi i raspodijeli darove koji su mu povjereni, darove koji bi ga uzdigli kada bi ih primijenio na ispravan nain. Iako Gospod dugo trpi i ne eli da itko propadne, On ni u kojem sluaju nee opravdati krivca. Svatko bi trebao posluati Gospodnje rijei: Zato gleda zavidnim okom rtvu i prinos to sam ih odredio za svoj Dom? I zato pazi sinove svoje vie nego Mene, tovei ih najboljim dijelovima svih rtvenih prinosa naroda moga Izraela? Zato sam - rije je Jahve, Boga Izraelova - rekao dodue da e dom tvoj i dom oca tvojega stupati preda Mnom dovijeka, ali sada - rije je Jahvina - neka je to daleko od Mene! Jer Ja astim one koji Mene aste, a koji Mene preziru, bit e osramoeni. (1. Samuelova 2:29-30) {1SM 298.2} Bog asti one koji su Mu posluni. Po pravednosti mojoj Jahve mi uzvrati, rekao je David; Po istoi ruku mojih On me nagradi, jer uvah putove Jahvine, od Boga se svoga ne udaljih. Odredbe Njegove sve su mi pred oima, zapovijedi Njegove nisam odbacio. (Psalam 18:20-23) {1SM 299.1} Kako zadobiti vjeni ivot Samo onaj tko vjeruje u Krista moe primiti vjeni ivot. Samo neprekidno se hranei Kristovim tijelom i krvlju moemo imati jamstvo da smo dionici boanske naravi. Nitko ne bi smio biti ravnoduan po tom pitanju i govoriti: Nije vano to vjerujemo sve dok smo u tome iskreni. Ne moete biti sigurni ako se odriete i jednog sjemena ivotne istine kako biste ugodili sebi ili bilo kome drugome. Nemojte pokuavati izbjei kri. Ako ne primamo svjetlost od Sunca Pravde, nismo povezani s Izvorom sveg svjetla; a ako taj ivot i svjetlost ne obitavaju u nama, nikada neemo moi biti spaeni. {1SM 299.2} Bog se u potpunosti pobrinuo da sotona ne bude u stanju unititi svrhu koju je On imao prilikom stvaranja ovjeka. Nakon to su Adam i Eva svojom neposlunou na svijet donijeli smrt, za ljudski rod plaena je skupa cijena. Sada im je pridruena vea vrijednost od one koju su imali u poetku. Dajui Krista, Njegova jedinoroenog Sina u otkup za svijet, Bog je dao cijelo nebo. {1SM 299.3} Prihvaanje Krista ono je to daje vrijednost ljudskom biu. Njegova rtva donosi ivot i svjetlost onima koji priznaju Krista kao svog osobnog Spasitelja. Boja ljubav kroz Isusa Krista obilno se iri srcem svakog lana Njegova tijela, nosei sa sobom ivotnu snagu zakona Boga Oca. Na taj nain Bog moe ivjeti s ovjekom, a ovjek s Bogom. Pavao je izjavio: S Kristom sam razapet. ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist. A to sada ivim u tijelu, u vjeri ivim u Sina Bojega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene. (Galaanima 2:19, 20) {1SM 299.4}

178

Ako ovjek kroz vjeru postane jedno s Kristom, moe zadobiti vjeni ivot. Bog ljubi one koji su otkupljeni kroz Krista, jednako tako kao to ljubi svog Sina. Kakve li velianstvene misli! Moe li Bog ljubiti grjenika onako kao to ljubi svog vlastitog Sina? - Da! Krist je rekao upravo to, a On misli upravo ono to kae. On e usliati sve nae molbe ako se ivom vjerom uhvatimo za Njegovo obeanje i poklonimo Mu svoje povjerenje. Gledajte na Njega i ivite. Svi koji su posluni Bogu, obuhvaeni su molitvom koju je Krist uputio svome Ocu: I njima sam oitovao Tvoje ime, i jo u oitovati, da ljubav kojom si Ti Mene ljubio bude u njima - i Ja u njima. (Ivan 17:26) Kakva prekrasna istina, istina koju je ljudima preteko shvatiti! {1SM 300.1} Krist izjavljuje: Ja sam kruh ivota. Tko dolazi k Meni, nee ogladnjeti; tko vjeruje u Mene, nee oednjeti nikada. (Ivan 6:35) To je volja Oca Mojega da tko god vidi Sina i vjeruje u Njega, ima ivot vjeni i Ja da ga uskrisim u posljednji dan. (Ivan 6:40) Zaista, zaista, kaem vam: tko vjeruje, ima ivot vjeni. (Ivan 6:47) Zaista, zaista, kaem vam: ako ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi Njegove, nemate ivota u sebi! Tko blaguje tijelo Moje i pije krv Moju, ima ivot vjeni; i Ja u ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je Moje jelo istinsko, krv je Moja pie istinsko. Tko jede Moje tijelo i pije Moju krv, u Meni ostaje i Ja u njemu. Kao to je Mene poslao ivi Otac i Ja ivim po Ocu, tako i onaj koji Mene blaguje ivjet e po Meni. Ovo je kruh koji je s neba siao, ne kao onaj koji jedoe oevi i pomrijee. Tko jede ovaj kruh, ivjet e uvijek. (Ivan 6:53-58) Duh je onaj koji oivljuje, tijelo ne koristi nita. Rijei koje sam vam govorio duh su i ivot su. (Ivan 6:63) {1SM 300.2}

179

44. USKRSLI SPASITELJ


[Ovaj lanak objavljen je u The Youth's Instructor, 4. kolovoza 1898.] Ja sam uskrsnue i ivot. (Ivan 11:25) Onaj koji je rekao: Polaem ivot svoj da ga opet uzmem (Ivan 10:17), podigao se iz groba na ivot koji se nalazio u Njemu. Ljudsko je umrlo; ono boansko nije. U svojoj boanskoj prirodi Krist je posjedovao silu da slomi okove smrti. On izjavljuje da u sebi ima ivot kojim moe oivjeti koga god eli. {1SM 301.1} Sva stvorena bia ive Bojom voljom i silom. Oni primaju ivot Bojeg Sina. Koliko god bili sposobni i nadareni, koliko god velika bila njihova snaga, njih obnavlja ivot koji dolazi s Izvora sveg ivota. On je vrelo, izvor ivota. Samo onaj koji jedini ima besmrtnost, koji boravi u svjetlosti i ivotu, moe rei: Vlast imam poloiti ga, vlast imam opet uzeti ga. (Ivan 10:18) {1SM 301.2} Rimski straari jasno su uli Kristove rijei: Ja sam uskrsnue i ivot. (Ivan 11:25) ula ih je cijela sotonina vojska. I mi ih razumijemo kada ih ujemo. Krist je doao dati svoj ivot kao otkup za mnoge. U ulozi dobrog pastira, poloio je svoj ivot za ovce. Boja pravednost obvezivala Ga je da odri svoj zakon tako to e sprovesti kaznu. To je bio jedini nain na koji se zakon mogao ispuniti i biti proglaen svetim, pravednim i dobrim. Bio je to jedini nain na koji se grijeh mogao razotkriti kao neizrecivo grjean, i odrati ast i velianstvo boanskog autoriteta. {1SM 301.3} Smrt Bojeg jedinoroenog Sina trebala je uzvisiti zakon Boje vladavine. Krist je podnio krivicu grijeha svijeta. Naa dostatnost moe se nai samo u utjelovljenju i smrti Bojeg Sina. On je mogao trpjeti jer Ga je odravala boanska priroda. Bio je u stanju izdrati jer je bio bez ijedne mrlje nevjernosti ili grijeha. Podnosei tako kaznu koju zahtijeva pravednost, Krist je pobijedio u ovjekovo ime. Osigurao je ljudima vjeni ivot, dok je istovremeno uzdignuo zakon i uinio ga asnim. {1SM 302.1} Kristu je dano pravo da daruje besmrtnost. ivot koji je poloio dok je bio u ljudskom tijelu, ponovno je uzeo kako bi ga dao ljudima. Ja dooh, kae On, da ivot imaju, u izobilju da ga imaju. (Ivan 10:10) Tko blaguje tijelo Moje i pije krv Moju, ima ivot vjeni; i Ja u ga uskrisiti u posljednji dan. (Ivan 6:54) A tko bude pio vode koju u mu Ja dati, ne, nee oednjeti nikada: voda koju u mu Ja dati postat e u njemu izvorom vode koja struji u ivot vjeni. (Ivan 4:14) {1SM 302.2} Svi koji su jedno s Kristom, kroz vjeru u Njega stjeu iskustvo ivota koji vodi u vjeni ivot. Kao to je Mene poslao ivi Otac i ja ivim po Ocu, tako i onaj koji Mene blaguje ivjet e po Meni. (Ivan 6:57). On u Meni ostaje i Ja u njemu. (Ivan 6:56) Ja u ga uskrisiti u posljednji dan. (Ivan 6:54) Jer ja ivim i vi ete ivjeti. (Ivan 14:19) {1SM 302.3} Krist je postao jedno s ljudima kako bi ljudi mogli postati jedno s Njim u ivotu i duhu. Kao posljedica tog zajednitva u poslunosti Bojoj Rijei, Njegov ivot postaje njihov ivot. On kae pokajnicima: Ja sam uskrsnue i ivot. (Ivan 11:25) Krist na smrt gleda kao na san - tiinu, tamu, san. On o njoj govori kao o neem nevanom. Tko god ivi i vjeruje u Mene, kae On, nee umrijeti nikada. (Ivan 11:26) Ako tko uva Moju rije, nee okusiti smrti dovijeka. (Ivan 8:52) Nee vidjeti smrti dovijeka. (Ivan 8:51) I za vjernika, smrt je samo sitnica. Umrijeti s Njime samo je san. Onda e Bog i one koji usnue u Isusu, privesti zajedno s Njime. (1. Solunjanima4:14) {1SM 302.4} Dok su ene objavljivale svoju poruku kao svjedoci uskrslog Spasitelja, te dok se Isus pripremao

180

pokazati se veem broju svojih sljedbenika, odvijao se jo jedan prizor. Rimskoj strai dano je da vide monog anela koji je pjevao pobjedniku pjesmu prilikom Kristova roenja te da uju anele koji su sada pjevali pjesmu o otkupljujuoj ljubavi. Pred prekrasnim prizorom kojeg im je bilo doputeno gledati, malaksali su i popadali poput mrtvaca. Kada je nebeska povorka skrivena od njihovih oiju, podigli su se na noge i zaputili se prema vratima vrta, brzo koliko su ih njihove teturajue noge bile u stanju nositi. Posrui poput pijanaca ili slijepaca, lica blijedih kao u mrtvaca, priali su onima koje su susretali o prekrasnim prizorima kojima su bili svjedoci. Glasnici su ih preduhitrili do visokih sveenika i poglavara, objavljujui - kako su to najbolje umjeli - nevjerojatne dogaaje koji su se zbili. {1SM 303.1} Straari su se najprije zaputili prema Pilatu, ali sveenici i poglavari poslali su nalog da budu dovedeni pred njih. Ti ogrubjeli vojnici ostavljali su nesvakidanji dojam dok su govorili o Kristovu uskrsnuu, kao i o mnotvu koje je bilo podignuto s Njime. Ispriali su visokim sveenicima to su vidjeli kod grobnice. Nisu imali vremena razmiljati ili govoriti bilo to osim istine. Ali poglavarima se nije svidio izvjetaj. Znali su da je Kristovo suenje privuklo veliku panju javnosti time to se odvijalo tijekom Pashe. Znali su da tako velianstveni dogaaji koji su se zbili - natprirodna tama, snaan potres - moraju ostaviti svoj dojam, te su se smjesta bacili na kovanje planova kako obmanuti narod. Vojnicima je dano mito ne bi li podnijeli laan izvjetaj. {1SM 303.2}

181

45. PRVINE
[Ovaj lanak objavljen je u The Youth's Instructor, 11. kolovoza 1898, pod naslovom Uskrsli Spasitelj - 2. dio] Kada je Krist na kriu povikao: Dovreno je (Ivan 19:30), dolo je do snanog potresa koji je otvorio grobnice mnogih koji su bili vjerni i odani, svjedoei protiv svakog zlodjela i uzdiui Gospoda nad vojskama. Kada je Darovatelj ivota ustao iz grobnice, izjavljujui: Ja sam uskrsnue i ivot (Ivan 11:25), pozvao je te svete iz grobova. Dok su bili ivi, oni su neustraivo iznosili svoje svjedoanstvo u korist istine; sada su trebali biti svjedoci za Onoga koji ih je podigao iz mrtvih. Ti ljudi, rekao je Krist, vie nisu sotonini zarobljenici. Ja sam ih otkupio; podigao sam ih iz groba kao prvine svoje sile, da budu sa Mnom gdje sam Ja, i vie nikada ne vide smrt ili iskuse tugu. {1SM 304.1} Tijekom svoje slube, Isus je podizao mrtve na ivot. Uskrsnuo je sina udovice iz Naina, Jairovu ker i Lazara; ali oni nisu bili zaogrnuti besmrtnou. Nakon to su bili podignuti, nastavili su biti podloni smrti. Ali oni koji su izili iz grobova prilikom Kristova uskrsnua, bili su podignuti na vjeni ivot. Oni su bili mnotvo zarobljenika koji su bili uzneseni s Njime kao trofeji u znak Njegove pobjede nad smru i grobom. {1SM 304.2} Nakon svog uskrsnua, Krist se nije pokazao nikome osim svojim sljedbenicima, ali svjedoanstvo o Njegovu uskrsnuu nije izostalo. Oni koji su bili podignuti s Kristom pokazae se mnogima (Matej 27:53), objavljujui kako je Krist ustao iz mrtvih, a oni su podignuti zajedno s Njime. Pronosili su svjedoanstvo kroz grad, ispunjavajui rijei Svetog pisma: Tvoji e mrtvi oivjeti, uskrsnut e tijela. Probudite se i kliite, stanovnici praha! Jer rosa je tvoja - rosa svjetlosti, i zemlja e sjene na svijet dati. (Izaija 26:19) Ti sveci bili su dokaz protiv lai za ije irenje su bili plaeni rimski straari - da su uenici doli tijekom noi i ukrali Njegovo tijelo. To svjedoanstvo nije moglo biti uutkano. {1SM 305.1} Krist je bio prvina od onih koji spavaju. Na slavu Boju, Knez ivota trebao je biti prvina, slika sakupljenih snopova. Jer koje predvidje, te i predodredi da budu suoblieni slici Sina Njegova te da On bude prvoroenac meu mnogom braom. (Rimljanima 8:29) Upravo su taj prizor - uskrsnue Krista iz mrtvih - idovi slavili preko simbola. Kada su prva zrna ita dozrjela u polju, bila su paljivo sakupljena, a kad su Izraelci doli u Jeruzalem, to ito prineseno je Gospodu kao znak zahvalnosti. Ljudi su stavljali dozrjele snopove pred Boga, priznavajui Ga time kao Gospodara etve. Nakon tog obreda, mogli su poi u polje sa srpovima i sakupiti etvu. {1SM 305.2} Tako su oni koji su bili podignuti trebali biti predstavljeni svemiru kao zavjet uskrsnua svima onima koji vjeruju u Krista kao svog osobnog Spasitelja. Ista sila koja je podigla Krista iz mrtvih, podii e i Njegovu crkvu i proslaviti ju s Kristom kao Njegovu nevjestu iznad svih vlasti i sila, iznad svakog imena ikada danog, ne samo na ovom svijetu ve i u nebeskim dvorovima, u svijetu gore. Pobjeda usnulih svetih bit e velianstvena u zoru uskrsnua. Sotonina prevlast e zavriti, dok e Krist trijumfirati u slavi i asti. Darovatelj ivota okrunit e besmrtnou sve koji budu pozvani iz groba. {1SM 305.3} Kristovo uznesenje Spasiteljevo djelo na Zemlji bilo je zavreno. Dolo je vrijeme da se vrati u svoj nebeski dom.

182

Zatim ih izvede {uenike} do Betanije, podie ruke pa ih blagoslovi. I dok ih blagoslivljae, rasta se od njih i uznesen bi na nebo.(Luka 24:50, 51) {1SM 306.1} Dok se Krist uzdie istovremeno blagoslivljajui svoje uenike, vojska anela obavija Ga poput oblaka. Krist sa sobom vodi mnotvo zarobljenika. On sam dovest e pred Oca prvine od onih koji spavaju, kao dokaz da je postao pobjednikom smrti i groba. Na vratima Bojeg grada nebrojeno mnotvo anela iekuje Njegov dolazak. Dok se pribliavaju, aneli koji Ga prate obraaju se pobjedonosnim glasom onima koji ekaju na vratima: Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da unie Kralj slave! Tko je taj Kralj slave?, pitaju aneli koji Ga ekaju. Jahve silan i junaan, Jahve silan u boju! Podignite, vrata, nadvratnike svoje diite se, dveri vjene, da unie Kralj slave! {1SM 306.2} Aneli na vratima ponovno pitaju: Tko je taj Kralj slave?, a aneli u pratnji odgovaraju milozvunim glasom: Jahve nad Vojskama - On je Kralj slave. (Psalam 24:7-10) Tada se vrata Bojeg grada irom otvaraju i mnotvo anela prolazi kroz njih. {1SM 306.3} Tamo se nalazi prijestolje, a okruuje ga duga obeanja. Aneli se okupljaju oko Njega, ali Krist im daje znak da odstupe. On ulazi u prisutnost svoga Oca. Pokazuje na svoju pobjedu u obliku te slike samog sebe snopu ita - one koji su podignuti s Njime, predstavnike zarobljenika smrti koji e ustati iz svojih grobova kada se oglasi truba. On pristupa Ocu i, ako se nebo raduje zbog jednog grjenika koji se kaje, ako se Otac raduje uz pjesmu zbog samo jedne due, pokuajte zamisliti taj prizor. Krist kae: Oe, dovreno je. Izvrio sam Tvoju volju, Boe Moj. Dovrio sam djelo otkupljenja. Ako je tvoja pravda zadovoljena, hou da i oni koje si Mi dao budu gdje sam Ja. (Ivan 17:24) Tada se uje Boji glas; pravda je zadovoljena; sotona je pobijeen. Ljubav e se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti. (Psalam 85:10) Oeve ruke primaju Sina u zagrljaj i uje se Njegov glas koji govori: Nek pred Njim nice padnu svi aneli Boji. (Hebrejima 1:6) {1SM 306.4}

183

KRIST
NA BOANSKI NOSITELJ GRIJEHA

46. BOANSKI NOSITELJ GRIJEHA


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 30. rujna 1903.] Adam je pao zbog neposlunosti. Boji zakon bio je prekren. Nebeska vlast bila je obeaena i pravda je zahtijevala da se plati cijena za prijestup. {1SM 308.1} Da bi spasio ljudski rod od vjene smrti, Boji Sin dragovoljno je pristao ponijeti kaznu za neposluh. Jedino je ponienje Kneza neba moglo ukloniti sramotu, zadovoljiti pravdu i ponovno uzdii ovjeka na poloaj kojeg se odrekao kroz svoju nepokornost. Nije postojao ni jedan drugi nain. Ne bi bilo dostatno da se na Zemlju spustio aneo i uspjeno proao iskuenje na kojem se Adam spotaknuo i pao. To ne bi moglo ukloniti ni jednu mrlju grijeha ni priskrbiti ovjeku ijedan sat pomilovanja. {1SM 308.2} Krist, ravnopravan s Bogom, sjaj Oeve slave i otisak Bia Njegova (Hebrejima 1:3), zaogrnuo je svoje boanstvo ljudskom prirodom i doao je na ovu Zemlju da pati i umre za grjenike. Jedini Boji Sin ponizio se i postao posluan do same smrti, i to smrti na kriu. Nosei na svome tijelu prokletstvo grijeha, svima nama je uinio dostupnim sreu i besmrtnost. {1SM 308.3} Onaj kojeg je tovalo cijelo nebo, doao je na ovaj svijet kako bi u ljudskoj prirodi stajao na elu ovjejeg roda, svjedoei pred palim anelima i stanovnicima nepalih svjetova kako svatko, koristei se boanskom pomoi koja je postala dostupna, moe hoditi u poslunosti Bojim zapovijedima. Boji Sin umro je za one koji nisu imali nikakvo pravo na Njegovu ljubav. Zbog nas je podnio sve to je sotona bio u stanju upotrijebiti protiv Njega. {1SM 309.1} Prekrasna je - gotovo odvie prekrasna za ovjekovo shvaanje - Spasiteljeva rtva u nae ime, navijetena svim rtvama prinoenim u prolosti i u svim slubama zemaljskog svetita. Ta rtva bila je neophodna. Kada uvidimo kako je bilo nuno da On pati za nau vjenu dobrobit, naa srca su dirnuta i omekana. On se zavjetovao na postignue naeg potpunog spasenja na nain koji e udovoljavati zahtjevima Boje pravednosti, te biti dosljedan uzvienoj svetosti Njegova zakona. {1SM 309.2} Nitko manje svet od Oeva Jedinoroenca nije mogao prinijeti rtvu koja bi bila u stanju oistiti svakoga od nas ak i one najgrjenije i najunienije - koji prihvati Spasitelja kao svoj otkup i postane posluan zakonu Neba. Nita manje od toga nije moglo vratiti Boju naklonost prema ovjeku. {1SM 309.3} Kakvim je pravom Krist oduzeo zarobljenike iz neprijateljevih ruku? - Pravom podnesene rtve koja je udovoljavala naelima pravednosti koja upravljaju nebeskim kraljevstvom. On je doao na ovu Zemlju kao Otkupitelj izgubljenog roda, kako bi pobijedio podmuklog neprijatelja i, svojom nepokolebljivom odanou onome to je ispravno, spasio sve koji Ga prihvate kao svog Spasitelja. Na kriu Golgote platio je cijenu otkupljenja ljudskog roda. Tako je stekao pravo oteti zarobljenike iz stiska velikog varalice koji je, pomou lai izmiljene protiv Boje vladavine, uzrokovao ovjekov pad i tako se odrekao svakog prava da bude nazvan odanim podanikom Bojeg slavnog vjenog kraljevstva. {1SM 309.4} Na Spasitelj platio je otkupninu za nas. Nitko nije primoran ostati sotonin rob. Krist stoji pred nama kao na svemoni pomaga. Stoga je trebalo da u svemu postane kao braa, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki sveenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. Doista, u emu je iskuan trpio, moe iskuavanima pomoi. (Hebrejima 2:17, 18) {1SM 309.5}

185

K svojima doe i Njegovi Ga ne primie. A onima koji Ga primie podade mo da postanu djeca Boja: onima koji vjeruju u Njegovo ime... I Rije tijelom postade i nastani se meu nama... pun milosti i istine... od punine Njegove svi mi primismo, i to milost na milost. (Ivan 1:11-16) {1SM 310.1} Oni koji su posvojeni u Boju obitelj preobraavaju se pomou Njegova Duha. Udovoljavanje sebi i samoljublje koje je bilo na prvom mjestu, pretvaraju se u samoodricanje i krajnju ljubav prema Bogu. Ni jedan ovjek ne nasljeuje svetost roenjem niti moe, bilo kakvim sredstvima kojih se u stanju dosjetiti, postati odan Bogu. Bez Mene, kae Krist, ne moete uiniti nita. (Ivan 15:5). Ljudska pravednost nalik je na neiste haljine. Ali Bogu je sve mogue. U snazi Otkupitelja, slab i pogrjeiv ovjek moe postati i vie nego pobjednik nad zlom koje ga napada. {1SM 310.2}

186

47. ISTINA KAKVA JE U ISUSU


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 17. lipnja 1890.] Dajui svog Jedinoroenog Sina da umre za grjenike, Bog je prema palom ovjeku pokazao ljubav kojoj nema ravne. Imamo puno povjerenje u zapis koji kae: Bog je ljubav (1. Ivanova 4:8); pa ipak, mnogi su besramno izvrnuli te rijei i upali u opasnu zabludu zbog pogrenog tumaenja njihova smisla. Boji zakon jedino je mjerilo kojim moemo mjeriti boansku naklonost. Ako ne prihvatimo Boji zakon kao mjerilo naeg ivota, znai da smo usvojili vlastita mjerila. Bog nam je dao dragocjena obeanja svoje ljubavi, ali Jahvi ne smijemo pripisati njenost koja bi Ga navela da zanemari krivicu ili zatvori oi pred nepravdom. {1SM 311.1} Stvoritelj ljubi svoja stvorenja, ali onaj koji grijeh voli vie od pravednosti i zabludu vie od istine, nastavlja s onim istim prijestupom koji je donio jad na ovaj svijet i na njega Bog istine ne moe gledati blagonaklono. Put istine i pravednosti ukljuuje kri. Mnogi pogreno tumae Boje zahtjeve i pridruuju im znaenja koja ne uznemiruju njihovu savjest niti im smetaju u njihovim poslovnim odnosima; ali istina je jedino sredstvo koje posveuje. {1SM 311.2} Boja ljubav, kako je otkrivena u Isusu, dovest e nas do pravilnog shvaanja Bojeg karaktera. Dok gledamo Krista, probodenog za nae grijehe, uvidjet emo kako ne moemo kriti Boji zakon i ostati u Njegovoj naklonosti; osjetit emo da se kao grjenici moramo uhvatiti za Kristove zasluge i prestati grijeiti. Tada emo se pribliavati Bogu. im steknemo ispravan pogled na Boju ljubav, neemo imati elju da je zloupotrebljavamo. {1SM 312.1} Kristov kri stoji kao svjedok nepromjenljivosti Bojeg zakona - svjedok da nas je Bog toliko ljubio da je dao svog Sina da umre za nae grijehe; ali Krist nije doao unititi zakon, ve ispuniti ga. Ni jedan zarez ili slovo Bojeg moralnog mjerila nije moglo biti promijenjeno kako bi se prilagodilo ovjeku u njegovu palom stanju. Isus je umro kako bi grjeniku koji se kaje mogao pripisati svoju vlastitu pravednost i omoguio ovjeku da dri zakon. {1SM 312.2} Boja ljubav je beskrajna, no ipak grjenik nije mogao primiti oprost osim kroz plan spasenja koji je ukljuivao sramotu, prijezir, ponienje i smrt Bojeg Sina. Ta injenica trebala bi iz misli razumnog bia otjerati zamisao koju zagovaraju mnogi koji tvrde da su posveeni - kako je Njegova smrt dokrajila obvezu poslunosti Bojem zakonu. Svakodnevno se u Kristovoj koli trebamo uiti o velikom planu otkupljenja. U trenutku kada prestajemo uiti, prestajemo biti uenici u Kristovoj koli. Ali ako smo uenici boanskog Uitelja, nae razumijevanje e se otvoriti i nauit emo zadivljujue stvari iz Bojeg zakona. {1SM 312.3} Hodimo paljivo pred Gospodom; razmiljajmo o tome koliko smo esto prekrili nae zavjete i oskvrnuli nae najbolje odluke, koliko esto smo se, suoeni s velikom svjetlou, okrenuli od Boga i ili za naim idolima. Prilii nam da se ponizimo pod Bojom monom rukom. {1SM 312.4} Zreli u kranskom iskustvu Prirodno je da o sebi imamo bolje miljenje nogo to bismo trebali imati; ali iako nam je bolno sagledati same sebe kakvi uistinu jesmo, ipak bismo se trebali moliti Bogu da nam pokae prave nas, na nain na koji nas On vidi. No nae molitve ne bi se trebale zadrati na tome da traimo sposobnost da se vidimo u pravom svjetlu; trebamo se moliti da nam se otkrije Isus kao Spasitelj koji oprata grijehe. Kada vidimo Isusa kakav On jest, u nama e se probuditi arka elja da se rijeimo

187

vlastitog ja kako bismo mogli biti ispunjeni svom Kristovom puninom. Kada to bude nae iskustvo, init emo dobro jedni drugima i koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo postigli svetost. Moramo oistiti nae due od svake neistoe tijela i duha i usavravati svoju svetost u strahu Bojem. {1SM 312.5} Ljubav svetog Boga zadivljujue je naelo koje je u stanju pokrenuti svemir u nau korist tijekom trenutaka iskuenja i ispita. Ali nakon vremena kunje koje nam je dano, ako se naemo kao prijestupnici Bojeg zakona, Boja ljubav postat e orue osvete. Bog ne sklapa kompromise s grijehom. Neposluni e biti kanjeni. Boji gnjev spustio se na Njegova ljubljenog Sina dok je Krist visio na kriu Golgote zauzimajui mjesto prijestupnika. Boja ljubav sada prua ruke da zagrli i najunienijeg, najopakijeg grjenika koji je spreman pokajniki pristupiti Kristu. Ona prua ruke da pretvori grjenika u posluno i vjerno Boje dijete; ali ni jedna dua koja uporno nastavlja grijeiti ne moe biti spaena. {1SM 313.1} Grijeh je prijestup zakona, i ta ruka koja je sada spremna spasiti, bit e ruka koja e kanjavati kada prijestupnik prijee granice koje obavijaju boansko strpljenje. Onaj tko odbija traiti put ivota, koji ne eli istraivati Sveto pismo i saznati to je istina kako se njegova djela ne bi nala osuena, bit e preputen sljepilu vlastita razuma i sotoninim obmanama. U istoj mjeri u kojoj Boja ljubav titi pokajnike i poslune, nepokajani i neposluni bit e ostavljeni posljedicama vlastita neznanja i tvrdoe srca budui da ne mogu primiti ljubav prema istini preko koje bi mogli spasiti. {1SM 313.2} Ima mnogo onih koji ispovijedaju vjeru u Krista, ali koji nikada ne postanu zreli krani. Oni priznaju da je ovjek pao, da su njegove sposobnosti oslabljene i da nije pogodan za moralna postignua, ali kau da je Krist podnio sav teret, svu patnju i sve samoodricanje, i spremni su Ga pustiti da ih nosi i dalje. Tvrde da na njima vie nije ostalo nita osim da vjeruju; ali Krist je rekao: Hoe li tko za Mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za Mnom. (Matej 16:24) Isus je drao Boje zapovijedi. Farizeji su govorili kako je prekrio etvrtu zapovijed jer je u potpunosti iscijelio ovjeka u subotu; ali Isus se okrenuo prema farizejima koji su Ga optuivali i upitao: Je li subotom doputeno initi dobro ili initi zlo? ivot spasiti ili upropastiti? Sve ih oinu pogledom pa ree ovjeku: Isprui ruku! On uini tako - i ruka mu zdrava. A oni se, izbezumljeni, ponu dogovarati to da poduzmu protiv Isusa. (Luka 6:9-11) {1SM 313.3} To udo, umjesto da uvjeri farizeje kako je Isus Boji Sin, ispunilo ih je bijesom jer su mnogi koji su bili svjedoci tome udu slavili Boga. Isus je izjavio kako je Njegovo djelo milosra u skladu sa zakonom o subotnjem danu. Farizeji su tvrdili kako je to bio prekraj zakona. Kome emo vjerovati? Krist je rekao: Kao to sam i Ja uvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi Njegovoj. (Ivan 15:10) To znai da smo bez sumnje sigurni kada slijedimo Kristove stope i drimo zapovijedi. Bog nam je dao sposobnosti koje stalno trebamo vjebati preko suradnje s Isusom, gradei svoje spasenje sa strahom i drhtanjem jer je Bog Onaj koji radi u nama da elimo i moemo raditi ono to je Njemu ugodno. {1SM 314.1} Napredovanje ne smije prestati Nikada ne smijemo otpoinuti i upasti u zadovoljno stanje te prestati napredovati, uz rijei: Ja sam spaen. Kada usvojimo tu ideju, nestaje razloga za postojanje opreznosti, molitava i ozbiljnog truda da se ostvare uzvienija postignua. Ni jedan posveeni jezik nee se moi zatei kako izgovara te rijei sve do Kristova dolaska, kada emo ui kroz vrata u Boji grad. Tada emo moi, potpuno prikladno, dati slavu Bogu i Janjetu za vjeno izbavljenje. Sve dok je ovjek pun slabosti - jer on sam

188

od sebe ne moe spasiti svoju duu - nikada se ne bi trebao usuditi rei: Ja sam spaen. {1SM 314.2} Onaj tko na sebe stavlja oklop, ne moe se hvaliti pobjedom; pred njim jo lei bitka u kojoj se treba boriti i pobjeda koju treba zadobiti. Onaj tko izdri do kraja bit e spaen. Gospod kae: Ako li pak otpadne, ne mili se on dui Mojoj. (Hebrejima 10:38) Ako ne napredujemo iz pobjede u pobjedu, dua e biti povuena natrag u propast. Ne smijemo uzdizati nikakvo ljudsko mjerilo kojim bismo procjenjivali karakter. Ovdje na Zemlji nagledali smo se dosta toga to ljudi nazivaju savrenstvom. Boji sveti zakon jedino je sredstvo pomou kojeg moemo odrediti drimo li se Njegova puta ili ne. Ako smo neposluni, nai karakteri su u neskladu s Bojim pravilima moralne vladavine i govorili bismo la kad bismo rekli: Ja sam spaen. Nitko tko je prijestupnik Bojeg zakona, koji je temelj Njegove vladavine na nebu i zemlji, nije spaen. {1SM 315.1} Oni koji u neznanju stupe u redove neprijatelja, i samo odjekuju rijei svojih vjerskih uitelja na sveenikim poloajima kako Boji zakon vie nije obvezan za ljudski rod, primit e svjetlost da otkriju svoje zablude ako budu spremni prihvatiti dokaze Boje Rijei. Isus je bio aneo obavijen stubom od oblaka danju i stubom od vatre nou, i On je dao posebne upute Hebrejima da nauavaju Boji zakon koji je dan kada su se postavljali temelji Zemlji, kada su jutarnje zvijezde pjevale i svi Boji sinovi klicali od radosti. {1SM 315.2} Taj isti zakon objavljen je Njegovim vlastitim glasom na velianstven nain sa Sinaja. On je rekao: Rijei ove to ti ih danas nareujem neka ti se ureu u srce. Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjedi u svojoj kui i kad ide putem; kad lijee i kad ustaje. Privei ih na svoju ruku za znak i neka ti budu kao zapis meu oima. (Ponovljeni zakon 6:6-8). Kako nestrpljivi postaju prijestupnici Bojeg zakona kada se taj zakon spomene; uznemiruje ih svaki razgovor o njemu. {1SM 315.3} Vrijednost Boje Rijei umanjena je i zamijenjena zabludama i tradicijama. Sotona je svijetu predstavio vlastitu verziju Bojeg zakona, i ona je prihvaena ispred jasnog Tako govori Gospod. Sukob koji je oko Bojeg zakona poeo na nebu, nastavio se na Zemlji od prvog trenutka kad je sotona bio protjeran s neba. {1SM 315.4} Uvijek moramo uiti o naoj velikoj potrebi kako bismo mogli cijeniti naeg Spasitelja i objavljivati Ga drugima. O dubini naeg prijestupa moemo nauiti samo preko duljine ueta sputenog da nas izvue. Trebamo upregnuti svoj um da razumijemo stranu propast koju nam je grijeh donio, i trebamo se truditi shvatiti boanski plan pomou kojeg se moemo vratiti u Boju naklonost. Naa ohola srca uvijek se trebaju odravati u poniznosti mislima o Bojem dragom Sinu koji se morao spustiti na na svijet i boriti se u naim bitkama da bismo mi mogli dobiti snagu da pobijedimo u Njegovo ime. Ako uputimo pogled na kri Golgote, svako hvalisanje nestat e s naih usana i uzviknut emo: Neisti smo i nezasluni tako velike patnje, tako velike cijene plaene za moj otkup. {1SM 316.1} Neznanje i samodostatnost idu ruku pod ruku. Boji zakon dan je da upravlja naim ponaanjem, i njegova naela su dalekosena. Nema grijeha ni nepravednog djela koje moe izbjei osudu zakona. Velika knjiga zakona je istina i samo istina; ona nepogrjeivom tonou opisuje povijest sotonine obmane, kao i propasti njegovih sljedbenika. Sotona je tvrdio kako je u stanju donijeti zakone bolje od Bojih uredaba i naela, i bio je prognan s neba. Slinu stvar pokuao je uiniti i na Zemlji. Jo od trenutka svog pada nastojao je obmanuti svijet i voditi ljude u propast, kako bi se osvetio Bogu zato to je bio nadvladan i zbaen s neba. Njegovi napori da stavi sebe i svoje izmiljotine na mjesto koje pripada Bogu uporni su i neumorni. Uhvatio je cijeli svijet u svoju

189

zamku, te su ak i mnogi lanovi Bojeg naroda u neznanju po pitanju njegovih orua, pruajui mu tako sve prilike koje su mu potrebne za rad na unitenju dua. Oni ne pokazuju goruu revnost za uzdizanje Isusa, niti objavljuju mnotvu koje propada: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta. (Ivan 1:29) {1SM 316.2} Oni koji nisu upoznati s naelima Boje vladavine kako su ona izloena na gori, nisu upoznati s istinom kakva je u Isusu. Krist je otkrio dalekosena naela zakona; obrazloio je svako pravilo te svaki zahtjev prikazao pomou primjera. Onaj tko poznaje istinu kakva je u zakonu, poznaje istinu kakva je u Isusu; ako kroz vjeru u Krista pokae poslunost Bojim zapovijedima, njegov je ivot skriven s Kristom u Bogu. {1SM 316.3} Poznavanje zahtjeva zakona unitilo bi i posljednji zraak nade u dui kada za ovjeanstvo ne bi postojao Spasitelj; ali istina kakva je u Isusu je miris ivota za ivot. Boji ljubljeni Sin umro je kako bi ovjeku mogao pripisati vlastitu pravednost, a ne da mu bilo slobodno kriti Boji sveti zakon, kao to to sotona pokuava uvjeriti ljude. Kroz vjeru u Krista ovjek moe stei moralnu silu da se odupre zlu. {1SM 317.1} Posveenje traje cijeli ivot Djelo posveenja je djelo koje traje cijeli ivot; ono se mora odvijati bez prestanka. Ali to djelo ne moe napredovati u srcu sve dok odbacujemo ili zanemarujemo svjetlost koja obasjava bilo koji dio istine. Posveena dua nee se zadovoljiti zadravanjem u neznanju, ve e teiti za tim da hodi u svjetlosti i traiti jo veu svjetlost. Poput rudara koji kopa u potrazi za zlatom i srebrom, Kristov sljedbenik trait e istinu kao skriveno blago i napredovat e iz svjetlosti u jo veu svjetlost, neprekidno umnoavajui svoje znanje. Bez prestanka e rasti u milosti i spoznaji istine. Vlastito ja mora se pobijediti. Moramo razaznati svaku karakternu manu u Bojem velikom ogledalu. Tako moemo otkriti jesmo li osueni ili opravdani od strane Bojeg mjerila karaktera. {1SM 317.2} Ako ste osueni, postoji samo jedan put kojem trebate teiti: morate se pokajati pred Bogom zbog prijestupa Njegova zakona i vjerovati u naeg Gospoda Isusa Krista kao u Onog koji vas jedini moe oistiti od grijeha. elimo li zadobiti nebo, moramo biti posluni Bojim svetim zahtjevima. Oni koji se trude ivjeti u skladu sa zakonom, ne mue se uzalud. Vjerujte samo u istinu kakva je u Isusu i dobit ete snagu za borbu sa silama tame. Borci u staro doba teili su da zadobiju propadljivu krunu; neemo li se truditi da zadobijemo kranu koja nikada ne blijedi? {1SM 317.3} Sotona e koristiti svako sredstvo i pristup kako bi nas odveo u propast. Ako sjedite u drutvu onih koji ljube lagodnost, a na vaim usnama budu poivale rijei: Ja sam spaen, dok istovremeno zanemarujete Boje zapovijedi, bit ete zauvijek izgubljeni. Istina u Isusu zastraujua je u oima onih koji vole lagodnost i nerad. No istina u Isusu prepuna je umirujue radosti onima koji su posluni. To je radost koju daje Sveti Duh. Stoga se odluite otvoriti svoj um i srce kako biste mogli vidjeti svaku zraku svjetlosti koja dolazi s Bojeg prijestolja. {1SM 518.1} Sada nije vrijeme da budemo ravnoduni, bezbrini i ljubitelji uitaka. Krist dolazi sa silom i velikom slavom. Jeste li spremni? Ostavljate li vae grijehe? Posveujete li se kroz istinu kao odgovor na Kristovu molitvu? On se ovako molio za svoje uenike: Posveti ih u istini: Tvoja je rije istina. (Ivan 17:17) {1SM 318.2} Roditelji trebaju podizati svoju djecu u nauci i strahu Gospodnjem, pouavajui ih da ljube initi Boju volju. Nije mogue precijeniti prednosti pobonosti u ranom dobu. Utisci primljeni u mladosti kod mnogih e trajati kroz cijelu vjenost. Mladi su oni kod kojih se Boji propisi i zapovijedi najlake upisuju na ploe due. Pouavanje djece uvelike je bilo zanemareno; Kristova

190

pravednost nije im bila predstavljena na nain na koji je to trebalo biti uinjeno. {1SM 318.3} Vrijeme milosti dano nam je kako bismo mogli usavriti karakter prikladan za vjenost. Roditelji, koliko je ozbiljna misao da su vaa djeca povjerena u vae ruke kako biste ih odgajali i nauili da razviju karakter na koji e Bog moi gledati s odobravanjem, ili pak karakter s kojim e se sotona i njegovi aneli moi poigravati kako im se prohtije! Isus je govorio iz stupa oblaka i ognja te zapovjedio svom narodu da marljivo pouava svoju djecu u vezi s Bojim zapovijedima. Tko se danas pridrava tih uputa? Tko se trudi oblikovati svoju djecu na nain koji e Bog moi odobriti? Tko ima na umu kako svi talenti i darovi njihove djece pripadaju Bogu i trebaju u potpunosti biti posveeni slubi Njemu? {1SM 318.4} Ana je posvetila Samuela Gospodu i Gospod mu se otkrio u njegovu djetinjstvu i mladosti. Moramo uloiti daleko vie truda u rad za nau djecu i omladinu jer Bog e ih prihvatiti da izvre velika djela u Njegovo ime, nauavajui istinu onima koji su u stranim zemljama, onima koji se nalaze u tami zablude i praznovjerja. Ako poputate svojoj djeci, udovoljavajui njihovim sebinim eljama; potiete li u njima razvijanje ljubavi prema modi, te gajite tatinu i oholost, radite djelo kojim ete razoarati Isusa koji je platio bezgraninu cijenu za njihov otkup. On eli da mu sva djeca slue nepodijeljenom ljubavlju. {1SM 319.1} Roditelji, na vama je veliko djelo koje trebate uiniti za Isusa koji je za vas uinio sve. Prihvatite ga kao svojeg vodia i pomagaa. Bog vam nije uskratio najbolji dar koji vam je mogao dati - svojeg jedinoroenog Sina. Djecu i mlade ne bi trebalo sprjeavati da dolaze k Isusu. Sotona se trudi vezati djecu za sebe kao pomou eline uadi, i samo kroz odluan osobni trud moete biti uspjeni u privoenju djece Isusu. Za djecu i mlade trebali bi se uloiti puno ozbiljniji napori, jer oni su nada crkve. Josip, Daniel i njegovi drugovi, Samuel, David, Ivan i Timotej, blistavi su primjeri koji svjedoe u korist injenice da Gospodnji strah poetak je mudrosti. (Izreke 9:10) {1SM 319.2} Moramo uloiti ozbiljnije, odlunije napore elimo li da Gospod Isus prebiva uz nas kao savjetnik i pomaga. Svjetlost koja sja s Bojeg Sina na Golgoti, svakog zalutalog moe dovesti kui. U Njemu se nalazi sila da oisti srce i preobrazi karakter. Neka svaki pravi kranin radi za djecu i mlade, iznosei pred njih Isusovu neusporedivu ljupkost. Tada e svjetovne atrakcije i iluzije biti zasjenjene, i oni nee vidjeti nikakvu prednost koja bi se mogla stei kreui se putem neposlunosti. {1SM 319.3}

191

48. NEBESKO MJERILO


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 5. prosinca 1892.] Boje zapovijedi sveobuhvatne su i dalekosene; u samo nekoliko rijei one otkrivaju cjelokupnu ovjekovu dunost. Zato ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve due svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje... Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga. (Marko 12:30, 31) Te rijei saimaju duljinu i irinu, dubinu i visinu Bojeg zakona, jer Pavao izjavljuje: Punina dakle Zakona jest ljubav. (Rimljanima 13:10) Jedina definicija grijeha koju moemo nai u Bibliji jest da grijeh je bezakonje (1. Ivanova 3:4). Boja Rije obznanjuje: Svi su zaista sagrijeili i potrebna im je slava Boja. (Rimljanima 3:23) Nitko da ini dobro - nijednoga nema. (Rimljanima 3:12) Mnogi su obmanuti u vezi sa stanjem u kojem se nalazi njihovo srce. Ne uviaju kako je priroeno srce varljivo vie od iega i nepopravljivo opako. Zaogru se vlastitom pravednou i zadovoljavaju se dostizanjem ljudskih mjerila karaktera koja su sami postavili, ali kako je straan njihov neuspjeh kad ne uspijevaju dostii boansko mjerilo; sami od sebe ne mogu udovoljiti Bojim zahtjevima. {1SM 320.1} Moemo se mjeriti u odnosu na nas same, moemo se usporeivati jedni s drugima, moemo tvrditi da smo dobri kao ova ili ona osoba, ali pitanje koje e biti postavljeno na sudu jest: zadovoljavamo li zahtjeve uzvienog neba? Jesmo li dostigli boansko mjerilo? Jesu li naa srca u skladu s nebeskim Bogom? {1SM 321.1} Cjelokupna ljudska obitelj prekrila je Boji zakon, i kao prestupnik zakona, ovjek je nepovratno izgubljen. On je sada Boji neprijatelj i nema snage uiniti nita dobro. Jer tenja je tijela protivna Bogu: zakonu se Bojemu ne podvrgava, a i ne moe. (Rimljanima 8:7) Gledajui u moralno ogledalo - Boji sveti zakon - ovjek se vidi kao grjenik i uvjeren je u svoje zlo stanje, te u svoju beznadnu sudbinu pred pravednom kaznom zakona. Ali nije ostavljen u stanju beznadne muke u koje ga je doveo grijeh, jer Onaj koji je bio ravan Bogu predao je svoj ivot na Golgoti kako bi spasio prijestupnika od unitenja. Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni. (Ivan 3:16) {1SM 321.2} rtva za na otkup Isus je bio nebesko velianstvo, ljubljeni zapovjednik vojske anela koji su s radou izvravali Njegovu volju. Bio je jedno s Ocem, u krilu Oevu (Ivan 1:18), no ipak se nije elio izjednaavati s Ocem dok je ovjek leao izgubljen u grijehu i jadu. Spustio se sa svoga prijestolja, ostavio je svoju krunu i kraljevsko ezlo, i zaogrnuo svoje boanstvo ljudskom prirodom. Ponizio se sve do smrti na kriu, kako bi se ovjek mogao uzdii i sjesti s Njime na Njegovu prijestolju. U Njemu nam je pruen potpuni prinos, beskrajna rtva, moni Spasitelj koji je u stanju spasiti svakoga tko doe Bogu kroz Njega. On dolazi kako bi u ljubavi otkrio Oca, kako bi pomirio ovjeka s Bogom i uinio ga novim stvorenjem, obnovljenim po uzoru na Onoga koji ga je stvorio. {1SM 321.3} Isus je naa rtva pomirnica. Mi se sami ne moemo iskupiti, ali vjerom moemo prihvatiti otkup koji je prinesen. Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu. (1. Petrova 3:18) Ta znate da... niste otkupljeni neim raspadljivim... nego dragocjenom krvlju Krista, Jaganjca nevina i bez mane. (1. Petrova 1:18, 19) Kroz beskrajnu rtvu i

192

neizrecivu patnju, na Otkupitelj stavio je otkupljenje nadomak nae ruke. Boravio je na ovom svijetu neaen i nepoznat, kako bi kroz svoju divnu milost i ponienje mogao uzdii ovjeka da primi vjene poasti i besmrtnu radost u nebeskim dvorovima. Tijekom trideset godina ivota na Zemlji, Njegovo je srce pritiskala nezamisliva muka. Put od jasala do Golgote bio je u sjeni patnje i alosti. On je bio ovjek alosti i upoznat s jadom, a Njegovo srce trpjelo je takvu bol kakvu nikakve ljudske rijei nisu u stanju opisati. Uistinu je mogao rei: Pogledajte i vidite ima li boli kakva je bol kojom sam ja pogoen. (Tualjke 1:12) Mrzio je grijeh potpunom mrnjom, a ipak je na svojoj dui ponio grijehe cijelog svijeta. Bio je bez krivice, ali ponio je kaznu za krivce. Bio je neduan, a ipak se ponudio kao zamjena za prijestupnika. Krivnja svakog grijeha spustila se svom svojom teinom na boansku duu Otkupitelja svijeta. Zle misli, zle rijei i zla djela svakog Adamovog sina i keri navukle su na Njega odmazdu jer On je postao ovjekov zamjenik. Iako krivica za grijehe nije pripadala Njemu, Njegov duh bio je rastrgan i izranjavan prijestupima ljudi, i Onaj u kome nije bilo grijeha, za nas je postao grijehom kako bismo mi mogli dobiti Boju pravednost u Njemu. {1SM 321.4} Na nebeski Zamjenik dragovoljno je izloio svoju duu mau pravde, kako mi ne bismo propali ve imali vjeni ivot. Krist je rekao: Zbog toga Me i ljubi Otac to polaem ivot svoj da ga opet uzmem. Nitko Mi ga ne oduzima, nego Ja ga sam od sebe polaem. Vlast imam poloiti ga, vlast imam opet uzeti ga. (Ivan 10:17, 18) Ni jedan ovjek na zemlji niti aneo na nebu nisu mogli platiti kaznu za grijeh. Isus je bio jedini koji je mogao spasiti odmetnutog ovjeka. U Njemu je bilo objedinjeno boansko i ljudsko, i to je ono to je dalo silu rtvi prinesenoj na kriu Golgote. Na kriu su se susreli milost i istina, poljubili su se pravednost i mir. {1SM 322.1} Dok grjenik gleda na Spasitelja koji umire na Golgoti, i shvaa boansku prirodu tog patnika, pita se zato je prinesena ta velika rtva, a kri upuuje na sveti Boji zakon koji je bio prekren. Kristova smrt neosporan je argument u korist nepromjenljivosti i pravednosti zakona. Prorokujui o Kristu, Izaija kae: Jahvi se svidjelo zbog Njegove pravednosti da uzvelia i proslavi Zakon svoj. (Izaija 42:21) Zakon nema snagu oprostiti zloincu. Njegova svrha je ukazati na ovjekove nedostatke, kako bi on mogao uvidjeti svoju potrebu za Onim koji ima silu spasiti, svoju potrebu za Onim koji e postati njegov zamjenik, njegovo jamstvo i njegova pravednost. Isus zadovoljava sve grjenikove potrebe, jer On je na sebe preuzeo grijehe prijestupnika. Za nae grijehe probodoe Njega, za opaine nae Njega satrijee. Na Njega pade kazna - radi naeg mira, Njegove nas rane iscijelie. (Izaija 53:5) Gospod je mogao izopiti grjenika i potpuno ga unititi, ali odluio se za plan koji je zahtijevao puno veu rtvu. U svojoj velikoj ljubavi On prua nadu beznadnima, dajui svog jedinoroenog Sina da ponese grijehe svijeta. A budui da je u tom jednom skupocjenom daru izlio sva blaga neba, On nee uskratiti ovjeku nita od onoga to mu je potrebno kako bi prihvatio au spasenja i postao batinik Boji i subatinik Kristov. {1SM 323.1} Otkrivenje Boje ljubavi Krist je doao kako bi svijetu otkrio Boju ljubav, kako bi k sebi privukao srca svih ljudi. On je rekao: A Ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve u privui k sebi. (Ivan 12:32) Prvi korak prema spasenju jest odazvati se privlanoj sili Kristove ljubavi. Bog ljudima alje poruku za porukom, zaklinjui ih da se pokaju kako bi im mogao oprostiti i zapisati svoje pomilovanje uz njihova imena. Zar nee doi do pokajanja? Zar nee biti odziva na Njegove pozive? Hoe li ponude Njegove milosti biti odbijene, a Njegova ljubav potpuno odbaena? O, tada e se ovjek odvojiti od sredstva kroz koje bi mogao zadobiti vjeni ivot, jer Bog prata samo onima koji se kaju! Kroz oitovanja

193

svoje ljubavi i zaklinjanja svojeg Duha, On nastoji pridobiti ljude na pokajanje, jer pokajanje je Boji dar, a onome kome e oprostiti, Bog najprije daje pokajniki duh. Iskreno pokajanje pred Bogom zbog prijestupa Njegova zakona, te vjera u Krista kao grjenikova Otkupitelja i Zastupnika, donosi ovjeku najveu radost. Krist privlai ljude oitovanjima svoje ljubavi kako bi mogli uvidjeti sreu i boanski mir koji donosi oprost. Ako se odazovu Njegovu pozivu, predajui svoje srce Njegovoj milosti, On e ih voditi naprijed korak po korak sve do potpune spoznaje o Njemu, a to je vjeni ivot. {1SM 323.2} Krist je doao grjeniku otkriti Boju pravednost i ljubav, te donijeti pokajanje i oprost grijeha Izraelu. Kada grjenik gleda na Isusa podignutog na kri, kako trpi zbog krivice prijestupnika i nosi kaznu za grijeh, kada uvidi koliko se Bog gnua zla promatrajui straan prizor smrti na kriu i Njegovu ljubav prema palom ovjeku, to ga dovodi do pokajanja pred Bogom zbog njegova prijestupa zakona koji je svet, pravedan i dobar. On sada pokazuje vjeru u Krista, jer je boanski Spasitelj postao njegov zamjenik, njegovo jamstvo i zagovornik, Onaj u kojem se nalazi sama sr njegova ivota. Bog moe pokazati svoju milost i istinu grjeniku koji se kaje i udijeliti mu svoj oprost i ljubav. {1SM 324.1} Ali sotona e upotrijebiti sva sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi sprijeio duu da pobjegne iz ropstva grijeha. Iako su sva blaga neba bila dana u jednom bogatom daru - jer kada je Bog dao svog Sina, dao je najdragocjeniji nebeski dar i sva bogatstva neba stoje nam na raspolaganju - ipak e neprijatelj dui koja se kaje pokuati prikazati Boga kao strogog i neumoljivog, nespremnog pomilovati prijestupnika. Tijekom vremena dobivala sam razna pisma od osoba koje su oajavale zbog svojih grijeha. Mnogi su pisali: Strah me je da mi vie nema pomoi. Ima li za mene ikakve nade? Tim jadnim duama dana je poruka: Pouzdajte se u Boga. U Oca ima dovoljno i previe kruha. Ustanite i uputite se k svome Ocu. On e vam izdaleka izai ususret. Pruit e vam ljubav i suosjeanje. {1SM 324.2} Kada neprijatelj navali poput bujice i pokua vas obeshrabriti mislima o vaem grijehu, recite mu: Znam da sam grjenik. Da nisam, ne bih mogao doi svome Spasitelju, jer On kae: 'Ne dooh zvati pravednike, nego grenike.' (Marko 2:17) A budui da sam grjenik, imam pravo doi Kristu. Ja sam grjean i okaljan, ali On je podnio ponienje i smrt, te pretrpio prokletstvo koje je poivalo na meni. Dolazim i vjerujem. Pozivam se na Njegovo sigurno obeanje da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni.' (Ivan 3:16) {1SM 325.1} Hoe li takva molba upuena u skruenosti due biti odbijena? - Ne, nikada! Svojom patnjom i smru Krist je dokazao svoju neogranienu ljubav prema ovjeku. On je voljan i u stanju je spasiti svakoga tko prie Bogu kroz Njega. {1SM 325.2} Stoga doite Bogu poput malog djeteta, pristupajui Njegovim nogama kao ponizan molitelj; ne moramo se uzdii do nebesa kako bismo spustili Isusa k sebi, niti se spustiti u dubinu zemlje kako bismo Ga podigli jer On se uvijek nalazi u naoj blizini. On kae: Evo, na vratima stojim i kucam; poslua li tko glas Moj i otvori Mi vrata, unii u k njemu i veerati s njim i on sa Mnom. (Otkrivenje 3:20). Kako li je Krist spreman ovladati hramom due samo kad bismo Mu to dopustili! On je prikazan kako eka i kuca na vrata srca. Zato onda ne ue? Zato to je ljubav prema grijehu zatvorila vrata srca. im pristanemo odrei se grijeha i priznati svoju krivicu, nestaje zapreke izmeu due i Spasitelja. {1SM 325.3}

194

49. PREDANJE I PRIZNANJE


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 12. prosinca 1892.] No kad se kajemo zbog grijeha, ne trebamo se zatvoriti u eliju kao to je to uinio Luther, nameui si kazne kako bismo ispatali zbog svojih grijeha i mislei da emo tako zadobiti Boju naklonost. Postavljeno je pitanje: Treba li prinijeti sina prvoroenog zbog svoga zloina, plod svoje utrobe zbog grijeha koji sam poinio? Objavljeno ti je, ovjee, to je dobro, to Jahve trai od tebe: samo initi pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi. (Mihej 6:7, 8) Psalmist kae: Srce raskajano, ponizno, Boe, nee prezreti. (Psalam 51:19) Ivan pie: Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe. (1. Ivanova 1:9) Jedini razlog to nemamo oprotenje grijeha jest taj to Onome koga smo ranili svojim prijestupima, koga smo proboli svojim grijesima, nismo priznali da smo krivi i da nam je potrebna milost. Priznanje koje je izlijevanje najdubljeg dijela due, pronai e svoj put do srca punog beskrajnog suosjeanja; jer Gospod je blizu onih koji su slomljena srca i spaava one koji su skruena duha. {1SM 326.1} Kako li se varaju oni koji smatraju da e priznanje grijeha naruiti njihovo dostojanstvo i umanjiti njihov utjecaj meu njihovim blinjima. Drei se te pogrene zamisli, iako uviaju svoje mane, mnogi ih proputaju priznati te radije prelaze preko nepravda koje su nanijeli drugima; na taj nain zagoravaju vlastiti ivot i bacaju sjenu na ivote drugih ljudi. Priznanje grijeha nee nakoditi vaem dostojanstvu. Odbacite tu lanu uzvienost. Padnite na Stijenu i razbijte se, i Krist e vam dati istinsko i nebesko dostojanstvo. Neka nitko ne dopusti da ga ponos, samopotovanje ili samopravednost sprijei da prizna svoje grijehe, kako bi se mogao pozvati na obeanje: Tko skriva svoje grijehe, nema sree, a tko ih ispovijeda i odrie ih se, milost nalazi. (Izreke 28:13) Nemojte nita skrivati od Boga i nemojte zanemariti ispovijedanje vaih krivica vaoj brai. Ispovijedajte dakle jedni drugima grijehe i molite jedni za druge da ozdravite. (Jakov 5:16) Mnogo grijeha ostavlja se nepriznato i grjenik e se morati suoiti s njima u dan kada se bude polagao posljednji raun; puno je bolje sada se suoiti s vaim grijesima, priznati ih i odrei ih se, dok se rtva za otkup zalae u vae ime. Nemojte propustiti saznati Boju volju u vezi s time. Dobrobit vae due i spasenje drugih ovise o putu za koji se odluite vezano uz to. Ponizite se dakle pod snanom rukom Bojom da vas uzvisi u pravo vrijeme. Svu svoju brigu povjerite Njemu jer On se brine za vas. (1. Petrova 5:6, 7). Ponizno i slomljeno srce u stanju je cijeniti barem dio Boje ljubavi i kria Golgote. Onaj tko dostigne stanje u kojem moe postati dionik Boje naklonosti, iskusit e obilne blagoslove. {1SM 326.2} Poziv na predanje Trebamo predati svoje srce Bogu kako bi nas On mogao obnoviti i posvetiti i uiniti nas prikladnim za Njegov nebeski dvor. Ne smijemo ekati neko posebno vrijeme, ve Mu se trebamo predati danas, odbijajui da budemo sluge grijehu. Mislite li da moete ostavljati grijeh malopomalo? O, odrecite se te proklete stvari odmah! Mrzite ono to Krist mrzi i ljubite ono to Krist ljubi. Zar se On svojom smru nije pobrinuo za oienje vaih grijeha? Kad uvidimo da smo grjenici i padnemo na Stijenu kako bismo se razbili, oko nas se obavijaju vjene ruke i dovedeni smo u blizinu Isusova srca. Tada emo biti oarani Njegovom ljupkou, a gadit e nam se naa vlastita pravednost. Trebamo se pribliiti podnoju kria. Sto se tamo vie ponizimo, to e nam

195

uzvienija izgledati Boja ljubav. Kristova milost i pravednost ne moe pomoi onome koji se osjea potpun, koji misli da je prilino dobar i koji je zadovoljan vlastitim stanjem. U srcu koje ne uvia svoju potrebu za boanskom svjetlou i pomoi, nema mjesta za Krista. {1SM 327.1} Isus kae: Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko. (Matej 5:3) U Bogu se nalazi punina milosti i mi moemo primiti obilje Njegova duha i sile. Nemojte se hraniti ispraznim ljuskama samopravednosti, ve se uputite Gospodu. On je za vas spremio najbolje haljine i Njegove ruke rairene ekaju da vas prime. Krist e rei: Skinite s njega prljave haljine, i obucite ga u novu odjeu. {1SM 328.1} Doite kao grjenik koji se kaje Trebamo li ekati dok ne osjetimo kako smo oieni? - Ne! Krist je dao obeanje: Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) Imate dokaz o Bogu kroz Njegovu Rije. Ne trebate ekati da vas obuzmu ugodni osjeaji prije nego to povjerujete da vas je Bog uo; ne smijete koristiti svoje osjeaje kao mjerilo, jer osjeaji su nestalni poput oblaka. Za temelj svoje vjere morate imati neto vrsto. Gospodnja rije je rije beskrajne sile u koju se moete pouzdati, a On je rekao: Traite, i primit ete. Gledajte na Golgotu. Nije li Isus rekao da je On va zagovornik? Nije li rekao da ete primiti to god zatraite u Njegovo ime? Ne smijete se oslanjati na vlastitu dobrotu ili dobra djela. Trebate pristupiti Suncu Pravde i osloniti se na Njega, vjerujui da je Krist uzeo vae grijehe i pripisao vam svoju pravednost. {1SM 328.2} Trebate prii Bogu kao grjenik koji se kaje - u ime Isusa, nebeskog Zagovornika - pred milostivog Oca spremnog oprostiti, vjerujui da e postupiti upravo onako kako je obeao. Neka oni koji tee za Bojim blagoslovom pokucaju i priekaju pred prijestoljem milosti s vrstim uvjerenjem, govorei: Ti si, Gospode, rekao: 'Svatko tko pita primit e; i tko trai nai e, i onome koji kuca otvorit e se.' Gospod eli da oni koji trae Boga, vjeruju u Onoga koji moe uiniti sve. {1SM 328.3} Gospod je pokuao pokazati nam Boju spremnost da uje i uslii nae molbe koristei dobro poznatu i svakodnevnu pojavu. Rekao je: Ta ima li koga meu vama da bi svojemu sinu, ako ga zaite kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaite, zar e mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li e vie Otac va, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji Ga zaitu. (Matej 7:9-11) Krist nam je uputio poziv vezan uz Boju spremnost da pomogne, dokazujui je priroenom ljubavlju roditelja prema svojem djetetu. Koji bi Otac mogao okrenuti lea svojem sinu koji ga moli kruha? Smije li itko obeaivati Boga mislei da se On nee odazvati pozivu svoje djece? Moemo li zamisliti roditelja koji je u stanju poigravati se svojim djetetom i muiti ga tako to u njemu budi iekivanje samo da bi ga potom razoarao? Hoe li otac obeati svojem djetetu dobru i hranjivu hranu, a potom mu dati kamen? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li e vie Otac va, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji Ga zaitu? Gospod nam jami kako e dati Svetoga Duha onima koji Ga to trae. {1SM 329.1} Krist spaja vlastitu pravednost s priznanjem grjenika koji se kaje i vjeruje, kako bi se molitva palog ovjeka mogla poput miomirisa uzdii pred Oca i donijeti Boju milost dui koja vjeruje. Isus kae dui koja drhti i kaje se: Ili u Moje nek' doe okrilje, neka sklopi mir sa Mnom, mir neka sklopi sa Mnom. (Izaija 27:5) Hajde, dakle, da se pravdamo, govori Jahve. Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat e kao vuna. (Izaija 1:18)

196

Hoete li Mu dopustiti da se pravda s vama? Hoete li Mu povjeriti brigu o svojoj dui kao vjernom Stvoritelju? Doite dakle i ponite ivjeti u svjetlosti Njegova lica, molei se poput Davida: Pokropi me izopom da se oistim, operi me, i bit u bjelji od snijega. (Psalam 51:9) Vjerom operite srce Kristovom krvlju, jer samo ga ona moe uiniti bjeljim od snijega. Ali vi kaete: Ostavljanje svih mojih idola slomit e mi srce. To ostavljanje svega kako biste zadobili Boga predstavljeno je padom i razbijanjem na Stijeni. Stoga se odrecite svega za Njega; jer ako niste slomljeni, bezvrijedni ste. {1SM 329.2} Kada okrenete lea unitenim zdencima koji ne mogu drati vodu, te u ime Isusa kao vaeg Zagovornika pristupite izravno Bogu, molei Ga za vae potrebe, Kristova pravda bit e prikazana kao vaa pravda, i Njegova besprijekornost kao vaa besprijekornost. Tada ete razumjeti opravdanje koje se moe dobiti samo kroz vjeru u Krista, jer u Isusu se otkriva savrenstvo Bojeg karaktera, u Njegovu se ivotu otkriva djelovanje naela svetosti. Kroz Kristovu otkupljujuu krv grjenik se oslobaa ropstva i osude; kroz savrenstvo bezgrjenog Zamjenika i Jamca, on moe ivjeti ivotom ponizne poslunosti svim Bojim zapovijedima. Bez Krista nalazi se pod osudom zakona i uvijek ostaje grjenik, ali kroz vjeru u Krista postaje pravedan pred Bogom. {1SM 330.1}

197

50. DOITE, TRAITE I NAITE


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 19. prosinca 1892.] ovjek ne moe spasiti samog sebe. Moe se zavaravati po tom pitanju, ali spasiti se ne moe. Samo Kristova pravednost moe biti od koristi za njegovo spasenje, a ona je Boji dar. To su svadbene haljine u kojima se moete pojaviti kao dobrodoli gost na Janjetovoj svadbenoj veeri. Dopustite vjeri da se bez odgaanja uhvati za Krista, i postat ete novo stvorenje u Isusu, svjetlost svijetu. {1SM 331.1} Krist se naziva Gospod, naa pravednost, i svatko kroz vjeru treba rei: Gospod je moja pravednost. Kada se vjera uhvati za taj Boji dar, na naim usnama nalazit e se Boja slava i moi emo govoriti drugima: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta. (Ivan 1:29) Tada emo biti u stanju priati izgubljenima o planu spasenja, o tome kako je Gospod, dok je svijet leao pod prokletstvom grijeha, iznio uvjete milosti palom i beznadnom grjeniku te otkrio vrijednost i znaenje svoje milosti. Milost je nezaslueni dar. Aneli, koji nemaju nikakva dodira s grijehom, ne shvaaju kako je to kada se nekom iskae milost; ali naa grjenost zahtijeva dar milosti od milostivog Boga. Upravo je milost bila ono to je nagnalo naeg Spasitelja da nas potrai dok smo lutali i dovede nas natrag u stado. {1SM 331.2} Osjeate li potrebu u svojoj dui? Jeste li gladni i edni pravde? To je dokaz da je Krist djelovao na vae srce i stvorio taj osjeaj potrebe kako biste Ga mogli potraiti da On preko dara svog Svetoga Duha za va uini ono to vi sami niste u stanju uiniti za sebe. Gospod ne navodi druge uvjete osim onog da budete gladni Njegove milosti, eljni Njegova savjeta te da eznete za Njegovom ljubavi. Traite! Vaa molba pokazuje da ste svjesni svoje potrebe, i ako traite u vjeri, primit ete. Gospod se zavjetovao preko svoje rijei i ona ne moe iznevjeriti. Va osjeaj i spoznaja da ste grjenici dovoljan je argument da zatraite Njegovu milost i suosjeanje. Uvjet pod kojim moete pristupiti Bogu nije da morate biti sveti, nego da zamolite Boga da vas oisti od svakog grijeha i ukloni svu vau neistou. emu onda nastaviti ekati? Zato se ne pozovete na Boju rije i kaete: Evo, Gospode, predajem se Tebi, To je sve to mogu uiniti. {1SM 332.1} Ako sotona doe kako bi bacio svoju sjenu izmeu vas i Boga, optuujui vas za grijeh i kuajui vas da pokaete nepovjerenje u Boga i sumnju u Njegovu milost, kaite: Ne mogu dopustiti svojoj slabosti da se isprijei izmeu mene i Boga, jer On je moja snaga. Moji grijesi, kojih je mnogo, poloeni su na Isusa, mog boanskog Zamjenika i rtvu. Nemam nita to bih mogao dati. Uzdam se jedino u Tvoj kri.{1SM 332.2} Ni jedan ovjek ne moe sagledati sebe i nai bilo to u svom karakteru to bi ga preporuilo Bogu ili zajamilo da e biti prihvaen. Samo kroz Isusa, kojeg je Otac dao za ivot svijeta, grjenik moe pronai pristup Bogu. Samo Isus je na Otkupitelj, na Zagovornik i Posrednik; u Njemu poiva naa jedina nada za pomilovanje, mir i pravednost. Zaslugama Kristove krvi dua oboljela od

198

grijeha moe ponovno zadobiti zdravlje. Krist je miomiris, sveti tamjan koji vau molbu ini prihvatljivom Ocu. Ne moete li stoga rei: Onakav kakav jesam, bez ikakva opravdanja, Osim Tvoje krvi prolivene za mene, I poziva kojim me doziva k sebi, O, Janje Boje, dolazim. {1SM 332.3} Dolazak Kristu ne zahtijeva ozbiljan umni napor i patnju; to je jednostavno prihvaanje uvjeta spasenja koje je Bog jasno iznio u svojoj Rijei. Blagoslov je besplatno dostupan svima. Poziv glasi: O svi vi koji ste edni, doite na vodu; ako novaca i nemate, doite. Bez novaca i bez naplate kupite vina i mlijeka! Zato da troite novac na ono to kruh ni je i nadnicu svoju na ono to ne siti? Mene posluajte, i dobro ete jesti i sona ete uivati jela. (Izaija 55:1, 2) {1SM 333.1} Pravednost koja se nalazi u Kristu Stoga doite, traite i naite. Spremnik sile je otvoren, pun i slobodno dostupan. Doite ponizna srca, i nemojte misliti da morate uiniti neko dobro djelo da biste zasluili Boju naklonost, ili da se morate popraviti prije nego to moete pristupiti Kristu. Vi niste u stanju initi dobro, niti moete popraviti vlastito stanje. Mi nemamo zasluga niti pravednosti osim kroz Krista. Zbog nae grjenosti, nae slabosti i ljudske nesavrenosti, nemogue nam je pojaviti se pred Bogom ako nismo zaogrnuti u Kristovu besprijekornu pravednost. Moramo se nai u Njemu nosei ne vlastitu pravednost, ve pravednost koja se nalazi u Kristu. Tada se moemo, pozivajui se na ime koje je uzvienije od svakog drugog imena, jedino ime dano ljudima kojim se ovjek moe spasiti, uhvatiti za Boje obeanje i rei: Gospode, oprosti moj grijeh; stavljam svoje ruke u Tvoju ruku za pomo, i moram ju dobiti jer u inae propasti. Sada vjerujem. Spasitelj kae grjeniku koji se kaje: Nitko ne dolazi Ocu osim po Meni (Ivan 14:6), i onoga tko doe k Meni neu izbaciti. (Ivan 6:37) Ja sam tvoje spasenje. (Psalam 35:3) {1SM 333.2} Kada se odazovete Kristovoj privlanoj sili i ujedinite se s Njime, time pokazujete vjeru koja spaava. Od male je koristi priati o vjerskim stvarima kao o neem svakodnevnom, ili moliti se za duhovne blagoslove bez prave gladi u dui i ive vjere. Radoznala svjetina koja se gurala oko Isusa nije primila nikakvo izlijevanje ivotne sile od dodira s Njime. Ali kada je jedna jadna i napaena ena, koja je bila bolesnik dvanaest godina, u svojoj velikoj potrebi ispruila ruku i dotakla se ruba Njegove odjee, osjetila je iscjeljujuu mo. Njezin dodir bio je dodir vjere i Krist ga je prepoznao kao takvog. Znao je da je iz Njega izila sila te, okreui se usred gomile, upitao je: Tko Me se to dotaknu? (Luka 8:45) Iznenaeni takvim pitanjem, uenici su odgovorili: Uitelju, mnotvo te gura i pritie... A Isus: Netko Me se dotaknuo. Osjetio sam kako snaga izlazi iz Mene. A ena, vidjevi da se ne moe kriti, sva u strahu pristupi i baci se preda Nj te pred svim narodom ispripovjedi zato Ga se dotakla i kako je odmah ozdravila. A On joj ree: Keri, vjera te tvoja spasila. Idi u miru! (Luka 8:45-48) Vjera koja nas dovodi u ivi dodir s Kristom, s nae strane mora ukljuivati najveu naklonost, potpuno pouzdanje i sveobuhvatno predanje. Ta vjera radi kroz ljubav i isti duu. Ona u ivotu Kristova sljedbenika dovodi do istinske poslunosti Bojim zapovijedima; rezultat ive veze s Kristom bit e ljubav prema Bogu i ljubav prema ljudima. A nema li tko Duha Kristova, taj nije Njegov. (Rimljanima 8:9) {1SM 334.1} Isus kae: Ja sam trs, vi loze. (Ivan 15:5) Moemo li zamisliti bliskiju vezu od one prikazane

199

ovim primjerom? Vlakna trsa ista su ona vlakna koja se nalaze u lozi. Prijenos ivota, snage i hrane iz trsa u loze neometan je i stalan. Korijen alje ivotne sokove kroz grane. Takva je veza vjernika s Kristom, ako prebiva u Kristu i opskrbljuje se hranom preko Njega. Ali ta duhovna povezanost izmeu Krista i due moe se uspostaviti samo preko primjene osobne vjere. A bez vjere nemogue je omiljeti Bogu (Hebrejima 11:6), jer vjera je ono to nas povezuje s nebeskom silom i donosi nam snagu za borbu protiv sila tame. I ovo je pobjeda to pobijedi svijet: vjera naa. (1. Ivanova 5:4) Vjera upoznaje duu s Bojim postojanjem i prisutnou te, ivei okom neprestano usmjerenim prema Bojoj slavi, sve vie i vie uviamo ljepotu Njegova karaktera i savrenost Njegove milosti. Nae due postaju snane u duhovnoj sili jer sada udiemo atmosferu neba i shvaamo da je Bog s nae desne strane, tako da nas nitko ne moe pomaknuti. Uzdiemo se iznad svijeta, gledajui Onoga koji je poglavar nad desetinama tisua, koji je sav ljubak, i gledajui preobraavamo se na Njegovu sliku. {1SM 334.2}

200

51. UJEDINJENI SA IVIM TRSOM


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 26. prosinca 1892.] Dakle, je li tko u Kristu, nov je stvor. Staro uminu, novo, gle, nasta. (2. Korinanima 5:17) Nita osim boanske sile nije u stanju obnoviti ljudsko srce i ispuniti duu Kristovom ljubavlju, koja e se uvijek oitovati kao ljubav prema onima za koje je On umro. Rodovi Duha su ljubav, radost, mir, dugo trpljenje, dobrota, vjera, krotkost i umjerenost. Kada se ovjek obrati k Bogu, dobiva novi moralni ukus, nove motive koji ga pokreu, te poinje voljeti one stvari koje Bog voli jer je njegov ivot vezan za Isusov ivot zlatnim lancem nepromjenljivih obeanja. Ljubav, radost, mir i neizreciva zahvalnost potpuno e ispunjavati duu, i rijei onoga koji je blagoslovljen na taj nain bit e: Tvoja me briljivost uzvisi. (Psalam 18: 36) {1SM 336.1} Ali oni koji oekuju da e vidjeti udesnu preobrazbu u svojem karakteru bez odlunog napora sa svoje strane da nadvladaju grijeh, bit e razoarani. Dok gledamo na Isusa nemamo razloga za strah, nemamo razloga sumnjati da je On u stanju spasiti svakoga tko doe k Njemu; ali uvijek se moemo bojati da naa stara priroda ponovo ne zadobije prevlast, da se neprijatelj ne dosjeti neke zamke pomou koje bi nas ponovno uinio svojim zarobljenicima. Trebamo graditi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem, jer Bog je Onaj koji u vama ini da hoete i moete raditi Ono to je po Njegovoj volji. U kontekstu naih ogranienih sposobnosti, moramo biti toliko sveti u svojem djelokrugu kao to je Bog svet u svojem. Onoliko koliko smo u stanju, trebamo oitovali istinu, ljubav i savrenstvo nebeskog karaktera. Kao to vosak prima otisak peata, tako dua treba poprimiti sliku Bojeg Duha i sauvali Kristov lik. {1SM 336.2} Trebamo svakodnevno rasti u naoj duhovnoj ljepoti. esto emo doivjeti neuspjeh prilikom naih pokuaja da oponaamo boanski uzor. esto emo se morati pokloniti pred Isusovim nogama i plakati zbog naih nedostataka i pogreaka, ali ne trebamo se obeshrabriti; trebamo se moliti s veim arom, imati potpuniju vjeru te s jo vie ustrajnosti nastojati izrasti u oblije slino naem Gospodu. Kad izgubimo povjerenje u vlastitu silu, poet emo vjerovati u mo naeg Otkupitelja i odat emo slavu Gospodu, koji je snaga koja nas podupire i na Bog. {1SM 337.1} Gdje god postoji jedinstvo s Kristom, tamo prebiva ljubav. Neovisno o drugim rodovima koje moda donosimo, ako nedostaje ljubavi, oni ne znae nita. Ljubav prema Bogu i prema naem blinjem sama je sr nae vjere. Nitko ne moe ljubiti Krista, a ne ljubiti Njegovu djecu. Kada smo ujedinjeni s Kristom, poprimamo Kristov nain razmiljanja. istoa i ljubav blistaju iz karaktera, a krotkost i istina upravljaju ivotom. ak se i sam izraz lica mijenja. Krist koji boravi u dui isijava silu koja mijenja, te vanjsko oblije svjedoi u korist mira i istine koji vladaju iznutra. Upijamo Kristovu ljubav, kao to loze dobivaju hranu od trsa. Ako smo nacijepljeni na Krista, ako smo se vlakno po vlakno ujedinili sa ivim Trsom, pruit emo dokaze u korist toga tako to emo donositi obilje ivih rodova. Ako smo povezani sa Svjetlom, bit emo provodnici svjetlosti te svojim rijeima i djelima odsjajivati tu svjetlost u svijetu. Oni koji su uistinu krani, vezani su lancem ljubavi koji povezuje zemlju s nebom, koji spaja smrtnog ovjeka s beskonanim Bogom. Svjetlost koja sja na licu Isusa Krista, blista na slavu Bogu i u srcima Njegovih sljedbenika. {1SM 337.2} Gledajui preobraavamo se; i dok razmiljamo o savrenstvu boanskog Uzora, poeljet emo se potpuno promijeniti i biti obnovljeni na sliku Njegove istoe. Preobrazba u karakteru nastupa kroz vjeru u Bojeg Sina, i dijete srdbe postaje Boje dijete. On prelazi iz smrti u ivot; postaje

201

duhovno bie i razaznaje duhovne stvari. Boja mudrost prosvjetljuje njegov um, i on se divi udesnim stvarima sadranim u Njegovu zakonu. Kada ovjek biva obraen istinom, odvija se djelo preobrazbe karaktera. On prima veu sposobnost razumijevanja. Postajui ovjek poslunosti prema Bogu, on preuzima Kristov nain razmiljanja te Boja volja postaje njegova volja. {1SM 338.1} Onaj koji se bez zadrke podredi vodstvu Bojeg Duha, uvidjet e da se njegov um iri i razvija. On prima obrazovanje u slubi Bogu koje nije jednostrano i manjkavo, dovodei do jednostranog karaktera, ve ono koje dovodi do simetrinosti i potpunosti. Slabosti koje su se oitovale kroz kolebljivu volju i slab karakter bivaju nadvladane, jer neprekidna pobonost i predanost dovode ovjeka u tako blisku vezu s Kristom da on poprima Njegov um. On je jedno s Kristom i posjeduje zdrava i vrsta naela. Njegovo raspoznavanje je otro i pokazuje onu mudrost koja dolazi od Boga. Jakov kae: Je li tko mudar i razborit meu vama? Neka dobrim ivljenjem pokae svoja djela u mudroj blagosti. (Jakov 3:13) A mudrost odozgor ponajprije ista je, zatim mirotvorna, milostiva, pouljiva, puna milosra i dobrih plodova, postojana, nehinjena. Plod se pak pravednosti u miru sije onima koji tvore mir. (Jakov 3:17, 18) To e biti mudrost koja e se oitovati u onome koji prihvati au spasenja i zazove Gospodnje ime. To spasenje, koje prijestupniku nudi pomilovanje, daje mu pravednost koja e biti u stanju izdrati ispit Sveznajueg, daje pobjedu nad monim neprijateljem Boga i ovjeka, osigurava onome koji ga prima vjeni ivot i radost te zaslueno moe biti predmet radovanja za ponizne, koji sluaju o tome i sretni su. {1SM 338.2} Pria o izgubljenoj ovci Prekrasna pria koju je Krist ispriao o jednoj izgubljenoj ovci i o pastiru koji je ostavio njih devedeset devet kako bi se uputio u potragu za onim to je izgubljeno, prikazuje Kristovo djelo, stanje grjenika, te radost svemira zbog spasenja due. Pastir nije bezbrino pogledao ovce i rekao: Imam devedeset devet, i stajat e me previe muke da se zaputim u potragu za onom koja se izgubila; neka se sama vrati i ja u joj otvoriti vrata tora kako bi mogla ui; ali ne mogu ii za njom. Ne! U trenutku kada ovca zastrani, lice pastira ispuni se tugom i strepnjom. On ponovno i iznova prebrojava stado, a kada je siguran da je jedna ovca izgubljena, ne gubi ni trenutka. Naputa devedeset devet ovaca u stadu te, koliko god no bila tamna i olujna, ne oklijeva niti gubi hrabrost sve dok ne pronae izgubljeno. I kada ju pronae, stavlja umornu, iscrpljenu ovcu na svoja ramena te, uz radosnu zahvalnost to njegova potraga nije bila uzalud, nosi odlutalog natrag u stado. Njegova zahvalnost izraava se kroz milozvune pjesme radosti, i on poziva prijatelje i susjede, govorei im: Radujte se sa mnom! Naoh ovcu svoju izgubljenu. (Luka 15:6) Isto tako, i kada Veliki Pastir stada pronae jednog zalutalog, nebo i zemlja ujedinjuju se u odavanju hvale i radosti. Tako e na nebu biti vea radost zbog jednog obraena grenika nego li zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraenja. (Luka 15:7) {1SM 339.1}

202

52. KRIST, NA VELIKI SVEENIK


[Rukopis 50,1900.] Pravda nije zadovoljena jednostavnim oprostom grijeha, ve zahtijeva izvrenje smrtne kazne. Dajui dar svog jedinoroenog Sina, Bog je udovoljio i jednom i drugom zahtjevu. Umirui umjesto ovjeka, Krist je podnio kaznu i pobrinuo se za oprost. {1SM 340.1} ovjek se zbog grijeha odvojio od Bojeg ivota. Njegova dua otupljena je spletkama sotone, zaetnika grijeha. Sam od sebe on nije u stanju prepoznati grijeh, niti je u stanju cijeniti i poprimiti boansku prirodu. Kada bi mu se ona stavila nadohvat ruke, u njegovu tjelesnom srcu ne bi se nalo nita to bi ju poeljelo zadobiti. Na ovjeku poiva sotonina oparavajua mo. Njegovu su umu izneseni svi domiljati sotonini izgovori kako bi sprijeili svaki poriv da ini dobro. Svaka sposobnost i snaga koju mu je Bog dao iskoriteni su kao oruje protiv nebeskog Dobroinitelja. Stoga, iako ga ljubi, Bog mu ne moe bez rizika dati darove i blagoslove kojima ga eli obdariti. {1SM 340.2} Ali Bog nee dopustiti da Ga sotona porazi. On je poslao svog Sina na svijet kako bi, uzimajui na sebe ljudski oblik i prirodu, boansko i ljudsko ujedinjeno u Njemu moglo podii ovjeka na ljestvici moralnih vrijednosti pred Bogom. {1SM 340.3} Nema drugog puta kojim bi se ovjek mogao spasiti. Bez Mene, kae Krist, ne moete uiniti nita. (Ivan 15:5) Kroz Krista, i samo kroz Krista, izvor ivota moe oivjeti ovjekovu prirodu, promijeniti njegove sklonosti i usmjeriti tijek njegove naklonosti u pravcu neba. Kroz jedinstvo boanske s ljudskom prirodom, Krist je mogao prosvijetlili razumijevanje i uliti svoja ivotvorna svojstva u duu koja je bila mrtva u prijestupu i grijehu. {1SM 341.1} Kada se um okrene prema kriu Golgote, nesavren vid razaznaje Krista na tom sramotnom kriu. Zato je On umro? Kao posljedica grijeha. to je grijeh? Prijestup zakona. Tada se oi otvaraju kako bi mogle uvidjeti prirodu grijeha. Zakon je prekren i ne moe pomilovati prijestupnika. On je na uitelj i on dosuuje kaznu. Gdje moemo nai lijek? Zakon nas vodi ka Kristu, koji je bio podignut na kri kako bi mogao pripisati svoju pravednost palom, grjenom ovjeku, i tako svome Ocu predstaviti ljude zaogrnute Njegovim pravednim karakterom. {1SM 341.2} Krist na kriu ne samo to privlai ljude na pokajanje pred Bogom zbog prijestupa Njegova zakona - jer Bog onoga kojem prata najprije navodi na pokajanje - ve je Krist zadovoljio pravdu; On je sebe ponudio kao otkup. Njegova prolivena krv i Njegovo slomljeno tijelo zadovoljavaju zahtjeve prekrenog zakona, i na taj nain On premouje jaz koji je stvorio grijeh. Krist je trpio u tijelu kako bi svojim izudaranim i slomljenim tijelom mogao obraniti bespomonog grjenika. Pobjeda zadobivena Njegovom smru na Golgoti zauvijek je slomila optuujuu silu koju je sotona imao pred svemirom i uutkala njegove optube da je samoodricanje u Boga nemogue, pa stoga nije ni nuno za ljudski rod. {1SM 341.3} Sotona je u nebu zauzimao poloaj odmah do Bojeg Sina. Bio je prvi meu anelima. Njegov utjecaj bio je uniavajui, ali Bog ga nije mogao razotkriti u njegovom pravom svjetlu i istovremeno odrati sklad u cijelom svemiru kada bi ga uklonio zajedno s njegovim zlim utjecajem. Njegova mo je rasla, ali zlo jo nije bilo opaeno. Ono je bilo smrtonosna sila u svemiru, ali zbog sigurnosti svih svjetova i nebeske vladavine, bilo je nuno dopustiti mu da se razvije i otkrije se u svom pravom svjetlu. {1SM 341.4}

203

Boje samoodricanje Provodei svoje neprijateljstvo prema Kristu sve do trenutka dok On nije visio na kriu Golgote, ranjena i izudarana tijela i slomljena srca, sotona je u potpunosti izgubio naklonost cijelog svemira. Pokazalo se da se Bog u svome Sinu odrekao sebe, dajui se za grijehe svijeta, jer je ljubio ljudski rod. Stvoritelj se otkrio u Sinu vjenog Boga. Tu je zauvijek dan odgovor na pitanje: Je li Bog sposoban za samoodricanje? Krist je bio Bog, i uniavajui se da postane tijelo, On je preuzeo ljudsku prirodu i postao posluan do same smrti, kako bi mogao podnijeti neizmjernu rtvu. {1SM 342.1} S kakvom god se rtvom ljudsko bie moe susresti, Kristu ju je podnio; pa ipak, sotona nije alio nikakav trud u pokuaju da Ga zavede iskuenjima. Ali to je vee iskuenje, to je savrenija rtva. Sve to je mogue da ovjek pretrpi u borbi protiv sotone, Krist je pretrpio u svojem jedinstvu ljudske i boanske prirode. Posluan i bez grijeha do samog kraja, On je umro za ovjeka kao njegov zamjenik i jamac, izdravi sve to bilo koji ovjek ikada moe pretrpjeti od varljivog kuaa, kako bi ovjek mogao biti pobjednik postavi dionikom boanske naravi. {1SM 342.2} ista istina pokazala se sposobnom suprotstaviti se laima, iskrenost i potenje u stanju su stajati nasuprot lukavosti i spletkama, u svakome tko je, poput Krista, spreman rtvovati sve u ime istine, pa ak i sam ivot. Oduprijeti se sotoninim iskuenjima nije laka zadaa. To zahtijeva da se vrsto drimo za boansku prirodu od poetka do kraja, jer u suprotnom to postaje nemogu pothvat. Krist, kroz pobjede zadobivene prilikom svoje smrti na kriu Golgote, pred ovjeka jasno izlae put kojim treba ii i na taj mu nain omoguava da dri Boji zakon kroz Put, Istinu i ivot. Drugi put ne postoji. {1SM 342.3} Kristova pravednost grjeniku se nudi kao besplatan dar ako ju eli prihvatiti. On sam ne posjeduje nita to nije ukaljano i pokvareno, oneieno grijehom i potpuno odbojno istom i svetom Bogu. Samo kroz pravedan karakter Isusa Krista, ovjek se moe pribliiti Bogu. {1SM 342.4} Krist je kao Veliki sveenik s ove strane zavjese uinio Golgotu besmrtnom, tako da, iako ivi u Bogu, On stalno umire grijehu; stoga, ako bilo koji ovjek sagrijei, ima zastupnika kod Oca. {1SM 343.1} On je ustao iz groba obavijen oblakom anela u udesnoj sili i slavi - kao objedinjenje Boanstva i ljudskoga. U svoju ruku uzeo je svijet na koji je sotona polagao pravo kao na svoje vlasnitvo, te svojim udesnim djelom polaganja vlastitog ivota ponovo je doveo cijeli ljudski rod u Boju naklonost... {1SM 343.2} Neka nitko ne usvaja ogranieno i uskogrudno stajalite da bilo koje ovjekovo djelo moe doprinijeti da se umanji dug za njegov prijestup, ak i u najmanjoj mjeri. To je smrtonosna zabluda. Ako to elite shvatiti, morate se prestati prepirati u korist vaih omiljenih zamisli te skruena srca prouavati otkupljenje. To pitanje je tako slabo shvaeno da su tisue i tisue onih koji tvrde da su Boji sinovi zapravo djeca opakoga, jer se ele osloniti na vlastita djela. Bog uvijek zahtijeva dobra djela, i zakon to trai, ali zato to se ovjek doveo u grjean poloaj gdje su njegova dobra djela bezvrijedna, samo Isusova pravednost moe biti od pomoi. Krist je u stanju spasiti svakoga jer On uvijek ivi kako bi posredovao u nau korist. Sve to ovjek uistinu moe uiniti u smjeru vlastitog spasenja jest prihvatiti poziv: Tko hoe, neka zahvati vode ivota zabadava. (Otkrivenje 22:17) Nema grijeha kojeg ovjek moe poiniti a za koji nije plaena odgovarajua cijena na Golgoti. Stoga kri usrdnim pozivima neprekidno zove grjenika na temeljito pokajanje. {1SM 343.3}

204

Pokajanje i pomilovanje Kako se pribliavate kriu Golgote, moi ete vidjeti ljubav kojoj nema ravne. Dok vjerom shvaate znaenje rtve, vidite sebe kao grjenika, osuenog zakonom koji ste prekrili. To je pokajanje. Dok prilazite poniznim srcem, dobivate pomilovanje, jer Isus Krist je prikazan kako stalno stoji za rtvenikom i bez prestanka prinosi rtvu za grijehe svijeta. On je sveenik pravog zavjetnog atora kojeg je podigao Gospod, a ne ovjek. Simboline sjene idovskog svetita vie ne posjeduju nikakvu silu. Simboline dnevne i godinje rtve vie se ne trebaju prinositi, ali iskupljujua rtva kroz posrednika nuna je zbog stalnog grijeenja. Isus slui u Bojoj prisutnosti, prinosei svoju prolivenu krv kao krv zaklana janjeta. Isus prinosi rtvu podnesenu za svaki grjenikov prijestup i nedostatak. {1SM 343.4} Krist - na Posrednik i Sveti Duh neprestano posreduju u korist ovjeka, ali Duh se ne moli za nas kao to to ini Krist koji prinosi svoju krv, prolivenu od postanka svijeta; Duh radi u naim srcima, potiui na molitve i kajanje, slavljenje i zahvalnost. Zahvalnost koja silazi s naih usana posljedica je Duha koji svira na icama due prizivajui sveta sjeanja, budei glazbu srca. {1SM 344.1} Vjerske slube, molitve, slavljenje, pokajnika priznanja grijeha, uzdiu se od istinskih vjernika poput tamjana do nebeskog svetita, no budui da prolaze kroz iskvarene ljudske kanale, toliko su okaljani da pred Bogom ne mogu imati nikakvu vrijednost ako ne budu oieni krvlju. Ne uzdiu se u besprijekornoj istoi, i ako ih Posrednik, koji se nalazi s desne strane Bogu, ne oisti i ne iznese u svojoj pravednosti, ne mogu biti prihvatljivi Bogu. Sav tamjan iz zemaljskih svetita mora biti obogaen kapljama Kristove krvi koja isti. On pred Ocem dri kadionicu vlastitih zasluga u kojoj nema nikakve mrlje zemaljske pokvarenosti. U tu kadionicu On sakuplja molitve, slavljenje i priznanja svojeg naroda, te s njima stapa vlastitu besprijekornu pravednost. Tada se tamjan, mirisan od zasluga Kristove rtve pomirnice, uzdie pred Bogom savreno i u potpunosti prihvatljiv. Tada dobivamo natrag milostive odgovore. {1SM 344.2} O, kada bi svi uvidjeli kako se sve mora staviti na gorui plamen Kristove pravednosti, u poslunosti, pokajanju, slavljenju i zahvaljivanju. Miris te pravednosti uzdie se poput oblaka oko prijestolja milosti. {1SM 344.3}

205

53. PREOBRAENJE KROZ VJERU I POSLUNOST


[Ovaj lanak objavljen je u The Signs of the Times, 5. lipnja 1893.] Kristov nauk iznesen u evanelju u savrenom je skladu s Kristovim uenjem kroz proroke Starog zavjeta. Proroci su izgovarali Kristove poruke u Starom zavjetu jednako kao to su apostoli govorili Njegove poruke u Novom zavjetu, i izmeu njihovih nauka ne postoji proturjeje. Ali sotona je radio i jo uvijek radi koristei svu prijevarnu silu nepravednosti kako bi ponitio utjecaj Boje Rijei. On se trudi uiniti tajanstvenim ono to je jednostavno i jasno. U toj vrsti posla ima obilato iskustvo. On poznaje Boji karakter i svojom je lukavou opinio svijet. Grijeh je doao na svijet tako to je bio uniten utjecaj Bojih rijei. Adam je povjerovao sotoninim obmanama i, kroz pogreno tumaenje Bojeg karaktera, njegov se ivot promijenio i ukaljao. Pokazao je neposluh prema Bojoj zapovijedi te uinio upravo ono to mu je Gospod rekao da ne smije uiniti. Adam je pao zbog neposlunosti; ali da je izdrao kunju i ostao odan Bogu, vrata bujice jada ne bi se otvorila da preplave na svijet. {1SM 345.1} Kroz vjerovanje u sotonino pogreno predstavljanje Boga, ovjekov karakter i sudbina promijenili su se, no ako se ljudi odlue vjerovati Bojoj Rijei, njihov um i karakter bit e preobraeni i uinjeni podobnim za vjeni ivot. Vjerovanje u to da je Bog tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni (Ivan 3:16) promijenit e srce, i u ovjeku obnoviti Boju sliku. {1SM 346.1} Poput mnogih danas, i Pavao je (prije svog obraenja) bio pun samopouzdanja u pobonost koja se nasljeuje putem nacionalne pripadnosti; ali njegovo pouzdanje temeljilo se na neistini. Bila je to vjera odvojena od Krista, jer se pouzdao u formalnosti i obrede. Njegova revnost za zakon bila je nepovezana s Kristom i bez ikakve vrijednosti. Hvalio se kako je bez mane u vrenju djela koje trai zakon, ali istovremeno je odbijao Krista koji je zakonu dao njegov znaaj. Bio je uvjeren da je u pravu. Rekao je: Pa i ja sam neko smatrao da mi se svim silama boriti protiv imena Isusa Nazareanina. To sam i inio u Jeruzalemu: mnoge sam svete, poto od velikih sveenika dobih punomo, u tamnice zatvorio, dao svoj glas kad su ih ubijali. (Djela 26:9, 10) Neko je vrijeme Pavao inio vrlo okrutna djela, mislei da vri Boju slubu. On kae: Jer sam to u neznanju uinio. (1. Timoteju 1:13) Ali njegova iskrenost nije opravdala njegova djela, niti uinila zabludu istinom. {1SM 346.2} Vjera je sredstvo putem kojeg istina ili zabluda pronalaze svoje boravite u umu. Misaoni in primanja istine i zablude isti je, ali nije svejedno vjerujemo li Bojoj Rijei ili ljudskim priama. Kada se Krist otkrio Pavlu, i kad se uvjerio da je progonio Isusa u osobi Njegovih svetih, prihvatio je istinu kakva je u Isusu. Preobraavajua sila oitovala se na umu i karakteru, i on je postao nov ovjek u Isusu Kristu. Prihvatio je istinu tako vrsto da ni zemlja ni pakao nisu bili u stanju poljuljati njegovu vjeru. {1SM 346.3} Ima mnogo onih koji viu: Vjerujte, samo vjerujte! Pitajte ih to je to to biste trebali vjerovati. Trebate li vjerovati laima koje je sotona izmislio protiv Bojeg svetog, pravednog i dobrog zakona? Bog ne koristi svoju veliku i dragocjenu milost da poniti svoj zakon, ve da ga utvrdi. Koju odluku je donio apostol Pavao? On kae: to emo dakle rei? Je li Zakon grijeh? Nipoto! Nego: grijeha ne spoznah doli po Zakonu... Da, ja sam neko ivio bez zakona. Ali kad je dola zapovijed, grijeh oivje. {Je li zapovijed tada umrla? - Ne!} Ja pak umrijeh... Tako: Zakon je

206

{stajao nasred puta do moje slobode i mira? - Ne!} svet, i zapovijed je sveta, i pravedna, i dobra. (Rimljanima 7:7-12) {1SM 347.1} Zakon ne moe pomilovati Pavao je shvatio da se u zakonu ne nalazi sila koja bi mogla opravdati prijestupnika zakona. Zato se po djelima Zakona nitko nee opravdati. (Rimljanima 3:20) to je bilo nemogue Zakonu, jer je zbog tijela onemoao, Bog je uinio: poslavi Sina svoga u obliju grenoga tijela i s obzirom na grijeh, osudi grijeh u tijelu da se pravednost Zakona ispuni u nama koji ne ivimo po tijelu nego po Duhu. (Rimljanima 8:3, 4) {1SM 347.2} Gospod je vidio nae palo stanje; vidio je nau potrebu za milou i, budui da je ljubio nae due, dao nam je milost i mir. Milost znai naklonost prema onome koji ju ne zasluuje, onome koji je izgubljen. injenica da smo grjenici ne odvaja nas od Boje milosti i ljubavi, ali ini apsolutno nunim oitovanje Njegove ljubavi prema nama kako bismo mogli biti spaeni. Krist kae: Ne izabraste vi Mene, nego Ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod va da ostane. (Ivan 15:16) {1SM 347.3} Kada je Adam pao, osigurana su sredstva za njegovo vraanje u prvobitno stanje. Kada je za to nastupilo vrijeme, Isus, Knez ivota, doao je na na svijet kako bi se upustio u borbu sa silama tame. Sotona je na ovom svijetu imao priliku pokazati posljedice djelovanja svojih naela utemeljenih na slobodi od svakog zakona, a Krist je, kroz svoju nepokolebljivu poslunost zapovijedima svoga Oca, pokazao posljedice prakticiranja naela pravednosti. U skladu sa svojim zlim naelima, sotona je napastovao Bojeg Sina estokim iskuenjima i naposljetku Ga doveo u sudnicu da bude osuen bez ikakva povoda. Savez zla djelovao je na srca ljudi kako bi primjenjivali naela zla. Pred mnotvo su dovedeni Krist i Baraba. Baraba je bio poznati pljaka i ubojica; Krist je bio Boji Sin. Pilat ih je pogledao obojicu i mislio je da narod nee nimalo oklijevati izabrati Isusa. Obiljeja plemenitosti, razuma i istoe jasno su se mogla vidjeti na Njegovu licu, i bila su u sutoj suprotnosti s Barabinom grubom pojavom. Pilat je pitao: Kojega od ove dvojice hoete da vam pustim? (Matej 27:21) Grub glas svjetine odjeknuo je uzvikujui: Barabu. Kae im Pilat: to dakle da uinim s Isusom koji se zove Krist? Oni e: Neka se razapne. A on upita: A to je zlo uinio? Vikahu jo jae: Neka se razapne! (Matej 27:22, 23) {1SM 347.4} Sotona poraen Kristovom smru Prilikom tog odabira jasno su se pokazala sotonina naela; nebeske vojske i svi svjetovi koje je Bog stvorio donijeli su sud da je sotona optuitelj svoje brae, laljivac i ubojica. U nebu i meu nepalim svjetovima zavrena je rasprava o pitanju sotonine obmanjivake sile i njegovih zloudnih naela, a zauvijek je dokazana savrena istoa i svetost Krista, koji je podnosio kunju i suenje umjesto palog ovjeka. Oitovanje sotonina karaktera i naela zauvijek ga je odvojilo od naklonosti nepalih svjetova, i na nebu je zauvijek zakljuen sukob izmeu njegovih i Kristovih tvrdnja. Pravednost koja se oitovala u Kristovu karakteru postala je vjeni temelj i spasonosna nada svijeta. Svaka dua koja se odlui za Isusa moe rei s vjerom: Gospod moja pravednost. {1SM 348.1} Krist prezren bjee, odbaen od ljudi, ovjek boli, vian patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bjee, odvrgnut. A on je nae bolesti ponio, nae je boli na se uzeo, dok smo mi drali da ga Bog bije i poniava. Za nae grijehe probodoe njega, za opaine nae njega satrijee. Na njega pade kazna - radi naeg mira, njegove nas rane iscijelie. (Izaija 53:3-5) {1SM 349.1} Kristova milost i Boji zakon su nerazdvojni. U Isusu su se susreli milost i istina, pravednost i

207

mir su se poljubili. Svojim ivotom i karakterom On je otkrio ne samo Boji karakter, ve i ono to ovjek moe postati. Bio je Boji predstavnik i ideal ljudskog roda. On je svijetu pokazao to ljudsko moe biti kada se vjerom ujedini s boanskim. Boji jedinoroeni Sin na sebe je uzeo ljudsku prirodu i postavio svoj kri izmeu zemlje i neba. Preko kria ovjek je bio privuen Bogu, i Bog ovjeku. Pravednost se pomaknula sa svojeg visokog i zastraujueg poloaja, a nebeske ete, svete vojske, pribliile su se kriu, poklonivi se s potovanjem, jer je na kriu bila zadovoljena pravda. Preko kria grjenik je bio otrgnut od uporita grijeha, i prilikom svakog prilaska kriu njegovo srce omeka te on u pokajanju uzvikuje: Bili su to moji grijesi koji su razapeli Bojeg Sina. Kod kria on ostavlja svoje grijehe i njegov se karakter preobraava kroz Kristovu milost. Otkupitelj podie grjenika iz praine i povjerava ga vodstvu Svetoga Duha. Dok grjenik gleda na Otkupitelja, nalazi nadu, sigurnost i radost. Vjera se u ljubavi hvata za Krista. Vjera radi kroz ljubav i isti duu. {1SM 349.2}

208

KRIST NAA PRAVEDNOST

54. TEMA IZNESENA 1883. GODINE


[Jutarnja propovijed propovjednicima sakupljenim na Generalnoj konferenciji u Battle Creeku, drava Michigan, u studenome 1833. Objavljeno u Gospel Workers (izdanje 1892.), str. 411-415, pod naslovom Krist naa pravednost] Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) {1SM 350.1} Bog od nas zahtijeva da priznamo svoje grijehe i ponizimo svoja srca pred Njim, ali istovremeno trebamo imati povjerenje u Njega kao njenog Oca koji nee napustiti one koji se pouzdaju u Njega. Mnogi od nas hode samo u svjetlosti onoga to vide, a ne u vjeri. Vjerujemo u stvari koje se mogu vidjeti, ali ne cijenimo dragocjena obeanja koja su nam dana u Bojoj Rijei; pa ipak, ne postoji nain na koji moemo oitije obeastiti Boga od toga da pokaemo kako ne vjerujemo u ono to On kae i pitamo se je li Gospod iskren prema nama ili nas obmanjuje. {1SM 350.2} Bog ne die ruke od nas zbog naih grijeha. Mi moemo grijeiti i time alostiti Njegov Duh, ali kad se pokajemo i pristupimo Mu skruena srca, On nas nee odbiti. Postoje prepreke koje moraju biti uklonjene. Dugo su se njegovali loi osjeaji, koji ukljuuju oholost, samodostatnost, nestrpljivost i gunanje. Sve nas to odvaja od Boga. Grijesi se moraju priznati; milost mora dublje djelovati na srce. Oni koji se osjeaju slabim i obeshrabrenim, mogu postati snani ljudi u Bogu i initi plemenita djela za Gospodara. No moraju raditi iz plemenitih pobuda; ne smiju ih pokretati nikakve sebine pobude. {1SM 350.3} Kristove zasluge naa su jedina nada Moramo uiti u Kristovoj koli. Nita osim Njegove pravednosti ne moe nam dati pravo na ijedan blagoslov zavjeta milosti. Dugo smo vremena eljeli te blagoslove i pokuali ih zadobiti, ali nismo ih primili zato to smo njegovali zamisao da moemo uiniti neto to bi nas uinilo dostojnima da ih dobijemo. Nismo odvratili pogled od sebe samih, vjerujui da je Krist ivui Spasitelj. Ne smijemo misliti da e nas nae vlastite vrline i zasluge spasiti; Kristova milost naa je jedina nada za spasenje. Gospod preko svog proroka daje obeanje: Nek' bezbonik put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek' se vrati Gospodu, koji e mu se smilovati, k Bogu naem jer je velikoduan u pratanju. (Izaija 55:7) Moramo vjerovati jasnom obeanju i ne prihvaati trenutni osjeaj umjesto vjere. Kada u potpunosti budemo vjerovali Bogu, kad se budemo pouzdali u zasluge Isusa kao Spasitelja koji oprata grijehe, primit emo svu pomo koju moemo poeljeti. {1SM 351.1} Mi gledamo na sebe kao da imamo silu da se sami spasimo; ali Isus je umro za nas upravo zato to to nismo u stanju uiniti. U Njemu se nalazi naa nada, nae opravdanje i naa pravednost. Ne smijemo pasti u malodunost i bojati se da nemamo Spasitelja, ili da On ne gaji milostive osjeaje prema nama. Upravo u ovom trenutku On vri svoju slubu u nau korist, pozivajui nas da Mu priemo u svojoj bespomonosti i primimo spasenje. Mi Ga preziremo svojim nevjerovanjem. Zapanjujue je kako se odnosimo prema naem najboljem Prijatelju, kako malo povjerenja polaemo u Onoga koji je u stanju spasiti svakoga i koji nam je pruio svaki dokaz u korist svoje velike ljubavi. {1SM 351.2}

210

Brao moja, oekujete li da e vas vlastite zasluge preporuiti Bojoj naklonosti, mislei da morate biti slobodni od grijeha prije nego to se moete pouzdati u Njegovu spasonosnu silu? Ako se takav sukob odvija u vaem umu, bojim sa da neete imati snage i naposljetku ete pasti u malodunost. {1SM 351.3} Gledaj i ivi Kada je Gospod u pustinji dopustio otrovnim zmijama da ujedaju odmetniki izraelski narod, Mojsiju je reeno da podigne mjedenu zmiju i pozove sve ranjene da ju pogledaju i ive. Ali mnogi nisu prepoznali pomo u tom boanskom lijeku. Svuda oko njih nalazili su se mrtvi i umirui, i znali su da je njihova sudbina zapeaena bez nebeske pomoi; ali oni su naricali nad svojim ranama, svojim bolovima i svojom sigurnom smru sve dok ih snaga nije potpuno napustila i njihov se pogled ukoio, iako su na raspolaganju imali trenutno izljeenje. {1SM 352.1} Kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji tako ima biti podignut Sin ovjeji da svaki koji vjeruje u Njemu ima ivot vjeni. (Ivan 3:14, 15) Ako ste svjesni svojih grijeha, nemojte troiti svu svoju snagu na aljenje zbog njih, ve pogledajte i ivite. Isus je na jedini Spasitelj; iako e milijuni kojima je potrebno iscjeljenje odbiti milost koju im On nudi, nitko tko se bude pouzdao u Njegove zasluge nee biti ostavljen da propadne. Kada shvatimo nae bespomono stanje bez Krista, ne smijemo pasti u malodunost; moramo se osloniti na razapetog i uskrslog Spasitelja. Siromana, bolesna i obeshrabrena duo, gledaj i ivi! Isus je dao svoju rije; On e spasiti sve koji dou k Njemu. {1SM 352.2} Doite k Isusu i primite odmor i mir. Moete primiti blagoslov ovog trenutka. Sotona vam doaptava kako ste bespomoni te da ne moete sami sebi dati blagoslov. To je istina; vi jeste bespomoni. Ali uzdignite Isusa pred njim: Ja imam uskrslog Spasitelja. Njemu vjerujem i On nikada nee dopustiti da budem posramljen. U Njegovo ime pobjeujem. On je moja pravednost i kruna moje radosti. Neka se nitko ne boji da je njegov sluaj beznadan; to nije tako. Moete uvidjeti da ste grjeni i nesavreni, ali upravo zbog toga trebate Spasitelja. Imate li grijehe koje trebate priznati, nemojte gubiti ni trenutka. Ovo vrijeme je dragocjeno. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) Oni koji su gladni i edni pravednosti, nasitit e se; Isus je to obeao. Kakav dragocjeni Spasitelj! Njegove su ruke rairene da nas prihvate, a Njegovo veliko srce puno ljubavi eka da nas blagoslovi. {1SM 352.3} ini se da neki misle kako moraju proi razdoblje kunje i dokazati Gospodu da su reformirani prije nego to mogu zatraiti Njegov blagoslov. Ali te drage due mogu zatraiti taj blagoslov ovog trenutka. Moraju dobiti Njegovu milost, Kristov Duh koji e pomoi njihovim slabostima, jer inae nee biti u stanju oblikovati kranski karakter. Isus voli kada Mu priemo upravo onakvi kakvi jesmo - grjeni, bespomoni, ovisni o Njemu. {1SM 353.1} Pokajanje je Boji dar Pokajanje, ba kao i oprost, Boji je dar dan kroz Krista. Utjecaj Svetog Duha ono je to nas osvjedoava o grijehu i budi nau potrebu za pomilovanjem. Samo skrueni mogu dobiti oprost; ali Boja milost je ono to srce ini pokajnikim. On dobro poznaje sve nae slabosti i nemoi, i On e nam pomoi. {1SM 353.2} Neki od onih koji prilaze Bogu u pokajanju i priznanju, pa ak i vjeruju da su im grijesi oproteni, jo uvijek proputaju pozivati se na Boja obeanja na nain na koji bi to trebali initi.

211

Oni ne uviaju da je Isus uvijek prisutan Spasitelj; nisu spremni povjeriti Mu brigu o svojoj dui, pouzdajui se u Njega da dovede do savrenstva djelo milosti koje je otpoelo u njihovu srcu. Iako misle da se predaju Bogu, jo uvijek se u velikoj mjeri oslanjaju sami na sebe. Postoje savjesne due koje se djelomino pouzdaju u Boga, a djelomino u sebe. Oni ne gledaju na Boga kako bi ih uvala Njegova sila, ve se oslanjaju na oprez kod iskuenja i na vrenje odreenih dunosti kako bi zadobili Njegovo prihvaanje. U takvoj vrsti vjere nema pobjede. Te osobe mue se besmisleno; njihove due nalaze se u neprekidnom ropstvu i ne pronalaze odmor dok svoje terete ne poloe pred Isusove noge. {1SM 353.3} Postoji potreba za stalnom budnou i ozbiljnim predanjem punim ljubavi; ali to e nastupiti prirodno kada Boja sila bude odravala duu kroz vjeru. Ne postoji nita, apsolutno nita to mi moemo uiniti kako bismo se preporuili boanskoj naklonosti. Ne smijemo se nimalo pouzdati u sebe ni u svoja dobra djela; ali kada doemo Kristu kao grjena, zalutala bia, moi emo pronai odmor u Njegovoj ljubavi. Bog e prihvatiti svakoga tko Mu prie s potpunim pouzdanjem u zasluge raspetog Spasitelja. Tada e ljubav izvirati iz srca. Moda nee biti osjeaja ushienosti, ali vladat e stalno, mirno povjerenje. Svaki teret bit e lagan jer breme koje Krist stavlja je lako. Dunost postaje radost, a rtva zadovoljstvo. Put koji se prije inio obavijen tamom, postaje obasjan zrakama Sunca Pravednosti. To znai hoditi u svjetlosti kao to je Krist u svjetlosti. {1SM 353.4}

212

55. STARA ISTINA IZNESENA U NOVIM OKVIRIMA


[Izvjetaj sa sastanka u Ottawi, drava Kansas, tiskano u The Review and Herald, 23. srpnja 1889.] Tijekom sastanka u Kansasu moja molitva Bogu bila je da se slomi mo neprijatelja i da ljudi koji se nalaze u tami mogu otvoriti svoja srca i umove pred porukom koju e im Bog poslati, kako bi mogli uvidjeti istinu, novu mnogim umovima, kao staru istinu u novim okvirima. Razumijevanje Bojeg naroda bilo je zaslijepljeno jer je sotona pogreno predstavio Boji karakter. Na dobri i milostivi Gospod pred ljudima je prikazan zaogrnut u osobine koje pripadaju sotoni, te su ljudi i ene koji su traili istinu tako dugo gledali na Boga u pogrenom svjetlu da je postalo teko rastjerati oblake koji zaklanjaju Njegovu slavu od njihovih pogleda. Mnogi ive u ozraju sumnje i ini se da im je gotovo nemogue uhvatiti se za nadu koja je postavljena pred njih u Kristovoj radosnoj vijesti... {1SM 355.1} U subotu su iznesene istine koje su predstavljale novost veini okupljenih. Nove i stare stvari iznesene su iz riznice Boje Rijei. Otkrivene su istine koje su ljudi jedva bili u stanju shvatiti i usvojiti. Iz Bojih proroka blistalo je svjetlo u vezi sa zakonom i evaneljem -obasjavajui injenicu da je Krist naa pravednost - koje se duama gladnim istine inilo i predragocjenim za prihvaanje. {1SM 355.2} Ali trud uloen te subote nije bio uzalud. U nedjelju ujutro vidjeli su se jasni dokazi da je Boji Duh uinio velike promjene u raspoloenju i duhovnom stanju okupljenih. Umovi i srca predavali su se Bogu, i oni koji su dugo vremena bili u tami iznosili su dragocjena svjedoanstva. Jedan brat govorio je o borbi koju je iskusio prije nego to je bio u stanju primiti radosnu vijest da je Krist naa pravednost. Sukob je bio estok, ali Gospod je radio zajedno s njime i njegov um se promijenio, a snaga obnovila. Gospod mu je prikazao istinu na jasan nain, otkrivajui injenicu da je samo Krist izvor sve nade i spasenja. U njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo. Vidjesmo slavu Njegovu - slavu koju ima kao Jedinoroenac od Oca - pun milosti i istine. (Ivan 1:4, 14) {1SM 356.1} Jedan na mladi brat i propovjednik rekao je da je tijekom tog sastanka iskusio vie blagoslova i Boje ljubavi nego tijekom cijelog svog ivota do tog trenutka. Drugi je izjavio kako su iskuenja, sumnje i sukobi koji su se odvijali u njegovu umu bili takvi da je doao u iskuenje potpuno odustati od svega. Mislio je kako za njega nema nade ako ne zadobije vie Kristove milosti; ali pod utjecajem sastanaka u njegovu se srcu dogodila promjena i stekao je bolje razumijevanje spasenja kroz vjeru u Krista. Uvidio je kako je njegova prednost biti opravdan vjerom; sada se pomirio s Bogom i uz suze je priznao kakvo su olakanje i blagoslov ispunili njegovu duu. Prilikom druenja na svakom sastanku iznesena su mnoga svjedoanstva o miru, utjesi i radosti koju su iskusili ljudi kada su prihvatili svjetlost. {1SM 356.2} Zahvaljujemo Gospodu svim srcem za dragocjenu svjetlost koju moemo iznositi ljudima, i radujemo se to imamo poruku za ovo vrijeme koja je sadanja istina. Vijest o tome da je Krist naa pravednost donijela je olakanje mnogim, mnogim duama, i Bog kae svome narodu: Kreni naprijed. Poruka laodicejskoj crkvi moe se primijeniti na nae stanje. Kako je jasno prikazano stanje onih koji misle da imaju istinu, koji se ponose svojim poznavanjem Boje Rijei, a njezina sila koja posveuje nije se pokazala u njihovim ivotima! U njihovim srcima nedostaje ara Boje

213

ljubavi, a upravo je taj ar ljubavi ono to Boji narod ini svjetlom svijeta. {1SM 357.1} Poruka Laodiceji Istiniti Svjedok o hladnoj, beivotnoj crkvi koja u sebi nema Krista, kae: Znam tvoja djela: nisi ni studen ni vru. O da si studen ili vru! Ali jer si mlak, ni vru ni studen, povratit u te iz usta. (Otkrivenje 3:15, 16) Obratite pozornost na sljedee rijei: Govori: 'Bogat sam, obogatih se, nita mi ne treba!' A ne zna da si nevolja i bijeda, i ubog, i slijep, i gol. (Otkrivenje 3:17) Ovdje je prikazan narod koji se ponosi time to posjeduje duhovno znanje i prednosti. Ali oni nisu odgovorili na nezasluene blagoslove kojima ih je Bog obdario. Bili su puni pobunjenikog duha, nezahvalnosti i zaboravljali su na Boga, a On se ipak prema njima odnosio kao otac pun ljubavi i pratanja prema svojem nezahvalnom, tvrdoglavom sinu. Odbacili su Njegovu milost, zlouporabili prednosti koje im je dao, prezreli prilike koje im je pruio i zadovoljili se padom u samozadovoljstvo, tugaljivu nezahvalnost, isprazni formalizam i licemjernu neiskrenost. S farizejskim ponosom hvalisali su se do mjere da se za njih moglo rei: Govori: 'Bogat sam, obogatih se, nita mi ne treba!' {1SM 357.2} Nije li Gospod Isus slao poruku za porukom ukora, upozorenja i molbe tim samozadovoljnim ljudima? Nisu li Njegovi savjeti bili prezreni i odbaeni? Nisu li se prema glasnicima koje je On poslao odnosili s prijezirom, a prema njihovim rijeima kao prema praznim priama? Krist vidi ono to ovjek ne moe vidjeti. On vidi grijehe koji e, ako se ovjek ne pokaje zbog njih, iscrpiti strpljenje Boga koji dugo trpi. Krist ne moe na sebe uzeti imena onih koji su zadovoljni vlastitom samodostatnou. On ne moe moliti u korist ljudi koji ne osjeaju potrebu za Njegovom pomoi, koji tvrde da znaju i imaju sve. {1SM 357.3} Veliki Otkupitelj prikazuje sebe kao nebeskog trgovca, natovarenog blagom, koji ide od kue do kue i predstavlja svoja neprocjenjiva dobra, govorei: Savjetujem ti: kupi od Mene zlata u vatri eena da se obogati i bijele haljine da se odjene da se ne vidi tvoja sramotna golotinja; i pomasti da oi pomae i vidi. Ja korim i odgajam one koje ljubim. Revan budi i obrati se! Evo, na vratima stojim i kucam; poslua li tko glas Moj i otvori Mi vrata, unii u k njemu i veerati s njim i on sa Mnom. (Otkrivenje 3:18-20). {1SM 358.1} Razmotrimo svoje stanje pred Bogom; posluajmo savjet Istinitog Svjedoka. Neka nitko od nas ne bude pun predrasuda, kao to su to bili idovi, kako bi svjetlost mogla prodrijeti u naa srca. Nemojte dopustiti da Krist o nama mora rei ono to je morao rei o njima: A vi ipak neete da doete k Meni da ivot imate. (Ivan 5:40) {1SM 358.2} Prilikom svakog sastanka nakon Generalne konferencije due su eljno prihvaale dragocjenu poruku o Kristovoj pravednosti. Zahvalni smo Bogu na tome to postoje due koje uviaju kako im je potrebno neto to sami ne posjeduju - zlato vjere i ljubavi, bijele haljine Kristove pravednosti, pomast za oi duhovnog rasuivanja. Ako posjedujete te dragocjene darove, hram vae due nee biti poput oskvrnutog oltara. Brao i sestre, pozivam vas u ime Isusa Krista iz Nazareta: Radite tamo gdje Bog radi! Danas je dan milostivih prilika i prednosti. {1SM 358.3}

214

56. ISTINA S PEATOM BOANSKE VJERODOSTOJNOSTI


[Zapisi sakupljeni iz izvjetaja o prihvaanju poruke o opravdanju vjerom na nain na koji je bila iznesena nakon Generalne konferencije odrane u Minneapolisu 1888. godine.] Poruka od Boga [Iz izvjetaja sa sastanka u gradu Rome, drava New York.] Poruka za ovo vrijeme - o opravdanju vjerom - poruka je od Boga; ona nosi peat boanske vjerodostojnosti, jer je njezin plod svetost. Bojim se da neki, kojima je uvelike trebao dar dragocjene istine koja je bila iznesena pred njih, nisu od nje imali koristi. Nisu otvorili vrata svog srca kako bi primili Isusa kao nebeskog gosta, i time su pretrpjeli veliki gubitak. Uistinu, postoji uzan put kojim moramo hoditi; na svakom koraku nalazi se kri. Moramo nauiti ivjeti kroz vjeru; tada e i najtamniji trenuci biti obasjani blagoslovljenim zrakama Sunca Pravednosti. {1SM 359.1} Nismo na sigurnom ako zanemarujemo svakodnevno pretraivanje Svetog pisma u potrazi za svjetlou i znanjem. Zemaljski blagoslovi ne mogu se stei bez truda; stoga, moemo li oekivati da emo primiti duhovne i nebeske blagoslove bez da uloimo ozbiljan napor s nae strane? Trebamo kopati u rudnicima istine. Psalmist kae: Objava rijei Tvojih prosvjetljuje, bezazlene urazumljuje. (Psalam 119:130) Ne smijemo drati Boju Rije odvojenom od naeg ivota. Na um mora o njoj razmiljati, nae joj srce mora poeljeti dobrodolicu i cijeniti ju, ljubiti i biti joj posluno. Potrebno nam je i puno vie znanja; trebamo biti prosvijeeni u vezi s planom spasenja. Ne postoji ni jedan meu stotinom koji samostalno shvaa biblijsku istinu po tom pitanju tako nunom za nau sadanju i vjenu dobrobit. Kada svjetlost pone sjati kako bi ljudima razjasnila plan otkupljenja, neprijatelj marljivo radi kako bi joj zaprijeio prodor u srca ljudi. Ako priemo Bogu ponizna duha i spremni da budemo poueni, bit emo oieni od prljavtine zabluda i otkrit emo dragulje istine koji su dugo vremena bili skriveni od naih oiju. {1SM 359.2} Postoji velika potreba da se Krist propovijeda kao jedina nada i spasenje. Kada je nauka o opravdanju vjerom bila iznesena na sastanku u Romeu, mnogima je dola poput vode ednom putniku. Misao da nam se pripisuje Kristova pravednost, ne zbog bilo kakvih zasluga s nae strane ve kao besplatan Boji dar, bila je dragocjena misao. - The Review and Herald, 3. rujna 1889. {1SM 360.1} Grijeh nee biti privlaan Kada smo zaogrnuti Kristovom pravednou, neemo osjeati privlanost prema grijehu jer e Krist raditi s nama. Mogue je da emo pogrijeiti, ali mrzit emo grijeh koji je uzrokovao patnje Bojeg Sina. - The Review and Herald, 18. oujka 1890. {1SM 360.2} Ekstremistike nauke Postoje velike istine, koje su dugo bile sakrivene pod gomilom zabluda, a koje se trebaju otkriti narodu. Mnogi koji su ispovijedali vjeru u poruku treeg anela izgubili su iz vida nauk o opravdanju vjerom. Boji narod po tom je pitanju otiao u velike krajnosti. Nauavali su s velikim arom: Samo vjerujte u Krista i bit ete spaeni; ali dalje s Bojim zakonom. To nije nauka koja se moe nai u Bojoj Rijei. Nema temelja za takvo vjerovanje. To nije dragocjeni kamen istine kojeg je Bog dao svom narodu za ovo vrijeme. Ta nauka zavodi iskrene due na pogrean put. Svjetlost iz

215

Boje Rijei otkriva injenicu da se zakon mora objavljivati. Krist mora biti uzdignut, jer On je Spasitelj koji oprata prijestup, nepravdu i grijeh, ali On ni u kom sluaju nee opravdati krivca koji se odbija pokajati. - The Review and Herald, 13. kolovoza 1889. {1SM 360.3} Poruka donosi rod [Izvjetaj Ellen G. White o rezultatima poruke o pravednosti kroz vjeru, zapaenim na Generalnoj konferenciji 1889. godine u Battle Creeku, drava Michigan, od 18. listopada do 5. studenoga. Referenca na duh koji se oitovao u Minneapolisu odnosi se na stanje koje je nastalo iz pristupa prouavanju Biblije tijekom Generalne konferencije 1888. godine, odrane u Minneapolisu, u vezi s duhom dokazivanja i raspravljanja koji je u nekih bio popraen kritiziranjem i ismijavanjem. - Urednici.] Odravamo izuzetno uspjene sastanke. Duh koji se mogao nai na sastanku u Minneapolisu ovdje nije prisutan. Sve se kree skladno. Prisutan je veliki broj delegata. Na jutarnji sastanak u pet sati dobro je posjeen i protjee u najboljem redu. Sva svjedoanstva koja sam ula bila su uzdiue prirode. Ljudi kau kako je protekla godina bila najbolja godina njihova ivota; svjetlost koja je blistala iz Boje Rije bila je jasna i prepoznatljiva opravdanje vjerom, Krist naa pravednost. Iskustva su bila vrlo zanimljiva. {1SM 361.1} Propustila sam samo dva jutarnja sastanka. U osam sati brat Jones govorio je o temi opravdanja vjerom i naiao je na veliko zanimanje. Vidljiv je porast vjere i spoznaje naeg Gospoda i Spasitelja Isusa Krista. Ima znatan broj onih koji nisu prethodno imali priliku sluati o toj temi, ali sada ju upijaju i hrane se velikim zalogajima s Gospodnje trpeze. Zajedniko svjedoanstvo onih koji su govorili bilo je da je ta poruka svjetlosti i istine koja je dola naem narodu upravo istina za ovo vrijeme, i kamo god se proirila meu crkvama, svjetlost, utjeha i Boji blagoslov ju zasigurno slijede. {1SM 361.2} Dana nam je bogata gozba, i gledajui na Isusa koji je zaetnik i zavritelj nae vjere, radujemo se kada gledamo due koje prihvaaju svjetlost. Krist je veliki uzor; Njegov karakter mora biti na karakter. U Njemu poiva sve savrenstvo. Okreui se od ljudi i bilo kojeg drugog uzora, licem u lice gledamo Isusa u svoj Njegovoj slavi. Um postaje ispunjen velikim i snanim shvaanjem Njegova savrenstva; svaka druga tema tone u nevanost i odbacuje se svaka moralna praksa koja ne promie slinost Njegovu liku. Vidim visine i dubine do kojih moemo doi, prihvaajui svaku zraku svjetlosti i istovremeno napredujui prema jo blistavijem svjetlu. Kraj je blizu, i Boe sauvaj da spavamo u ovo vrijeme. {1SM 362.1} Vrlo sam zahvalna kada meu naom braom koja rade u djelu vidim sklonost samostalnom prouavanju Svetog pisma. Postojao je veliki nedostatak dubokog istraivanja Svetog pisma i ispunjavanja uma draguljima istine. Koliko svatko od nas gubi kada se um ne natjera na prouavanje uz mnogo molitve za nebesko prosvjetljenje kako bismo razumjeli Njegovu Svetu Rije. {1SM 362.2} Vjerujem da e meu naim narodom doi do odlunog napretka i ozbiljnijeg pokuaja da se odri korak s porukom treeg anela. Rukopis 10, 1889. {1SM 362.3} Poetak Glasnog poklika Neka svatko tko tvrdi da vjeruje u skori Gospodnji dolazak pretrauje Sveto pismo kao nikad prije jer sotona je odluan u koritenju svih moguih sredstava kako bi ljude zadrao u tami i zaslijepio um pred opasnostima vremena u kojem ivimo. Neka se svaki vjernik uhvati svoje Biblije uz arku molitvu, kako bi ga Sveti Duh mogao prosvijetliti u vezi s istinom te kako bi mogao bolje upoznati Boga i Isusa Krista koga je On poslao. Traite istinu kao skriveno blago i razoarajte neprijatelja. Vrijeme kunje je neposredno pred nama, jer se glasna vika treeg anela ve uje u

216

otkrivenju pravednosti Krista, Otkupitelja koji prata grijehe. To je poetak svjetlosti anela ija e slava ispuniti itavu zemlju. Na svakome tko je primio poruku upozorenja poiva odgovornost da uzdie Isusa i predstavi Ga svijetu na nain na koji je On prikazan u slikama, nagovijeten u simbolima, oitovan u otkrivenjima proroka i otkriven u poukama danim Njegovim uenicima te prekrasnim udesima uinjenim za ljudski rod. Pretraujte Sveta Pisma jer ona svjedoe za Njega. {1SM 362.4} elite li se odrati tijekom vremena nevolje, morate poznavati Krista i prihvatiti dar Njegove pravednosti koju On pripisuje grjeniku koji se kaje. - The Review and Herald, 22. studenoga 1892. {1SM 363.1} Prisvajanje Kristove pravednosti Kroz Krista ovjeku je pruena mogunost obnove i pomirenja. Kri Golgote premostio je jaz koji je stvorio grijeh. Isus je platio potpunu i savrenu otkupninu i njezinom zaslugom grjenik dobiva oprost, a pravednost zakona ostaje postojana. Svi koji vjeruju da je Krist rtva za otkup mogu doi i primiti oprost za svoje grijehe; jer je kroz Kristove zasluge uspostavljena komunikacija izmeu Boga i ovjeka. Bog me moe prihvatiti kao svoje dijete, a ja se mogu pozvati na Njega i radovati se u Njemu kao u Ocu koji me ljubi. Nae nade na nebo moramo temeljiti iskljuivo na Kristu, jer On je na zamjenik i jamac. {1SM 363.2} Mi smo prestupili Boji zakon i ni jedno se tijelo nee opravdati vrenjem zakona. I najbolji napori koje ovjek moe uiniti u vlastitoj snazi nisu u stanju udovoljiti zahtjevima svetog i pravednog zakona koji je prekren; ali kroz vjeru u Krista ovjek se moe pozvati na pravednost Bojeg Sina kao na ono to je u potpunosti dostatno. Krist je u svojoj ljudskoj prirodi udovoljio zahtjevima zakona. On je ponio prokletstvo zakona umjesto grjenika i dao otkup za njega, da nitko tko vjeruje u Njega ne propadne, ve da ima vjeni ivot. Prava vjera prisvaja Kristovu pravednost i grjenik postaje pobjednik zajedno s Kristom jer postaje dionik boanske prirode i na taj se nain ujedinjuje boansko s ljudskim. {1SM 363.3} Onaj tko pokuava dosei nebo vlastitim djelima vrei zakon, pokuava nemogue. ovjek ne moe biti spaen u neposluhu, ali njegova djela ne bi trebala biti samo njegova; Krist treba raditi u njemu da hoe i ini ono to Mu je ugodno. Kada bi se ovjek mogao spasiti vlastitim djelima, mogao bi u sebi nai nekakav razlog za radost. Pokuaj ovjeka da zadobije spasenje vlastitom snagom prikazan je Kainovom rtvom. Sve to je ovjek u stanju uiniti bez Krista ukaljano je sebinou i grijehom; ali ono to se ini kroz vjeru, prihvatljivo je Bogu. Kad se trudimo zadobiti nebo kroz Kristove zasluge, tada dua napreduje. Gledajui na Isusa, zaetnika i zavritelja nae vjere, moemo napredovati iz snage u snagu, iz pobjede u pobjedu; jer Boja je milost kroz Krista osigurala nae potpuno spasenje. {1SM 364.1} Bez vjere je nemogue ugoditi Bogu. iva vjera omoguava onome koji ju posjeduje da se uhvati za Kristove zasluge i omoguava mu da nae veliku utjehu i zadovoljstvo u planu spasenja. - The Review and Herald, 1. srpnja 1890. {1SM 364.2}

217

57. KRIST KAO NAIN IVOTA


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 4. studenoga 1890.] Otie Isus u Galileju. Propovijedao je evanelje Boje: Ispunilo se vrijeme, pribliilo se kraljevstvo Boje! Obratite se i vjerujte evanelju. (Marko 1:14,15) {1SM 365.1} Pokajanje je vezano uz vjeru, i evanelja ga istiu kao nuan uvjet spasenja. Pavao je propovijedao pokajanje. Rekao je: Nita korisno nisam propustio navijestiti vam i nauiti vas javno i po kuama; upozoravao sam idove i Grke da se obrate k Bogu i da vjeruju u Gospodina naega Isusa. (Djela 20:20, 21) Bez pokajanja nema spasenja. Ni jedan nepokajani grjenik ne moe vjerovati srcem na spasenje. Pavao opisuje pokajanje kao nebesko aljenje zbog grijeha: alost [koja je] po Bogu raa neopozivo spasonosnim obraenjem. (2. Korinanima 7:10) To pokajanje u sebi ne sadri nita zajedniko sa zaslugama, ve priprema srce za prihvaanje Krista kao jedinog Spasitelja, jedine nade izgubljenog grjenika. {1SM 365.2} Dok grjenik promatra zakon, njegova mu krivica postaje jasna; ona se utiskuje u njegovu savjest i on je osuen. Njegova jedina utjeha i nada moe biti gledanje na kri Golgote. Kako se poziva na obeanja, drei Boga za Njegovu rije, olakanje i mir obuzimaju njegovu duu. On vapi: Gospode, Ti si obeao spasiti sve koji Ti priu u ime Tvojeg Sina. Ja sam izgubljena, bespomona i beznadna dua. Spasi me, Gospode, ili u propasti. Njegova vjera hvata se za Krista, i on postaje opravdan pred Bogom. {1SM 365.3} No iako Bog moe biti pravedan i istovremeno opravdati grjenika kroz Kristove zasluge, ni jedan ovjek ne moe zaodjenuti svoju duu u haljine Kristove pravednosti dok radi grijehe koji su mu poznati ili zanemaruje dunosti za koje zna da mu pripadaju. Bog zahtijeva potpuno predanje srca prije nego to moe doi do opravdanja; a da bi ovjek zadrao opravdanje, mora postojati neprekidna poslunost u obliku aktivne, ive vjere koja radi kroz ljubav i isti duu. {1SM 366.1} Jakov, piui o Abrahamu, kae: Zar se Abraham, otac na, ne opravda djelima, kad na rtvenik prinese Izaka, sina svoga? Vidi: vjera je suraivala s djelima njegovim i djelima se vjera usavrila te se ispunilo Pismo koje veli: Povjerova Abraham Bogu i urauna mu se u pravednost pa prijatelj Boji posta. Gledajte: ovjek se opravdava djelima, a ne samom vjerom. (Jakov 2:21-24) Da bi ovjek mogao biti opravdan vjerom, vjera mora dosei stupanj na kojem kontrolira osjeaje i nagone srca; a ta se vjera usavruje kroz poslunost. {1SM 366.2} Vjera kao uvjet obeanja Bez Kristove milosti grjenik se nalazi u beznadnom stanju - za njega se ne moe uiniti nita ali kroz boansku milost ovjeku se daruje nadnaravna mo koja djeluje u umu, srcu i karakteru. Dodjeljivanje Kristove milosti ono je to nam omoguava da razaznamo mrsku prirodu grijeha i naposljetku ga istjeramo iz hrama due. Kroz milost dolazimo u zajednicu s Kristom i veemo se uz Njega u djelu spasenja. Bog je naao shodnim odrediti vjeru kao uvjet pomilovanja grjenicima - ne zato to bi se u vjeri nalazila bilo kakva sila kojom bismo zasluili spasenje, ve zato to se vjera moe uhvatiti za Kristove zasluge koje su dane kao lijek protiv grijeha. Vjera moe istaknuti Kristovu savrenu poslunost umjesto grjenikova prijestupa i izdaje. Kada grjenik vjeruje da je Krist njegov osobni Spasitelj, tada - u skladu sa svojim pouzdanim obeanjima - Bog oprata njegov grijeh i daruje mu besplatno opravdanje. Dua koja se kaje uvia kako je dobila opravdanje zato to

218

je Krist, u ulozi njezina zamjenika i jamca, umro za nju i postao njezin otkup i pravednost. {1SM 366.3} Povjerova Abraham Bogu i urauna mu se u pravednost. Onomu tko radi ne rauna se plaa kao milost, nego kao dug. Onomu tko ne radi, a vjeruje u Onoga koji opravdava bezbonika, vjera se uraunava u pravednost. (Rimljanima 4:3-5) Pravednost je poslunost zakonu. Zakon zahtijeva pravednost, i grjenik ju je duan pokazati prema zakonu, ali on ju nije u stanju izvriti. Jedini nain na koji moe postii pravednost je kroz vjeru. Vjerom moe pred Boga iznijeti Kristove zasluge, a Gospod poslunost svog Sina pripisuje na raun grjenika. Kristova pravednost prihvaa se umjesto ovjekova neuspjeha te Bog prihvaa, prata i opravdava vjernu duu koja se kaje, odnosi se prema njoj kao da je pravedna i ljubi ju kao to ljubi svog Sina. Tako je vjera pripisana pravda, te pomilovana dua napreduje iz milosti u milost, iz svjetlosti u veu svjetlost, i moe s radou rei: On nas spasi ne po djelima to ih u pravednosti mi uinismo, nego po svojem milosru: kupelji novoga roenja i obnavljanja po Duhu Svetom koga bogato izli na nas po Isusu Kristu, Spasitelju naemu, da opravdani Njegovom milou budemo, po nadi, batinici ivota vjenoga. (Titu 3:5-7) {1SM 367.1} Jo jednom: Pisano je: A onima koji Ga primie podade mo da postanu djeca Boja: onima koji vjeruju u Njegovo ime, koji su roeni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muevlje, nego - od Boga. (Ivan 1:12, 13) Isus je izjavio: Tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne moe vidjeti kraljevstva Bojega. (Ivan 3:3) Ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne moe ui u kraljevstvo Boje. (Ivan 3: 5) Mjerilo koje je postavljeno pred nas nije nisko; mi trebamo postati Boja djeca. Trebamo biti spaeni kao pojedinci; u dan ispita i kunje moi emo razlikovati onoga koji slui Bogu od onoga koji Mu ne slui. Spaavamo se kao pojedini vjernici u Gospoda Isusa Krista. {1SM 367.2} Mnogi skreu s pravog puta kao posljedica miljenja da se moraju uspeti na nebo, da moraju uiniti neto ime e zasluiti Boju naklonost. Oni sami sebe pokuavaju uiniti boljima kroz vlastite, samostalne napore. To je neto u emu nikada nee uspjeti. Krist je stvorio put umirui kao rtva za nas, ivei kao na primjer i postavi na Veliki sveenik. On izjavljuje: Ja sam Put i Istina i ivot. (Ivan 14:6) Kad bismo se samostalnim naporima mogli primaknuti i jedan korak prema ljestvama, Kristove rijei ne bi bile istinite. Ali kada prihvatimo Krista, dobra djela pojavit e se kao plodovi koji dokazuju da se nalazimo na putu ivota, da je Krist na put i da hodimo pravom stazom koja vodi u nebo. {1SM 368.1} On postaje naa pravednost Krist gleda na na duh, i kada vidi da nosimo svoje breme u vjeri, Njegova savrena svetost postaje iskupljenje za nae nedostatke. Kada damo sve od sebe, On postaje naa pravednost. Potrebna je svaka zraka svjetlosti koju nam Bog alje kako bismo postali svjetlost svijetu. - Pismo 22, 1889. [Izvorno navedeno kao Pismo 33, ova referenca iznova je klasificirana kao Pismo 22, 1889. {1SM 368.2}

219

58. PRVU SI LJUBAV SVOJU OSTAVIO


[Dio propovjedi u Otsegu, drava Michigan, 10. listopada 1890., tiskano u The Review and Herald, 3. veljae 1891.] Govorila sam ljudima u Otsegu iz etvrtog i petog retka drugog poglavlja knjige Otkrivenje: Ali imam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio. Spomeni se dakle odakle si pao, obrati se i ini prva djela. Inae dolazim k tebi i - uklonit u tvoj svijenjak s mjesta njegova ako se ne obrati. (Otkrivenje 2:4, 5) Narod kojem su upuene te rijei ima mnogo vrsnih osobina koje Istiniti Svjedok priznaje; Ali, kae On, imam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio. Tu se nalazi nedostatak koji se mora ispraviti. Sve druge vrline nisu u stanju nadoknaditi taj manjak. Crkvi se daje savjet: Spomeni se dakle odakle si pao, obrati se i ini prva djela. Inae dolazim k tebi i - uklonit u tvoj svijenjak s mjesta njegova ako se ne obrati... Tko ima uho, nek poslua to Duh govori crkvama! Pobjedniku u dati jesti od stabla ivota koje je u raju Bojem. (Otkrivenje 2:4-7) {1SM 369.1} U tim se rijeima nalaze upozorenja, ukori, opomene i obeanja Istinitog Svjedoka, Onoga koji u svojoj desnici dri sedam zvijezda. Sedam zvijezda aneli su sedam crkava, sedam svijenjaka sedam je crkava. (Otkrivenje 1:20) {1SM 370.1} Kada se ta crkva stavi na vagu svetita, pokazuje se nezadovoljavajuom budui da je ostavila svoju prvu ljubav. Istiniti Svjedok izjavljuje: Znam tvoja djela, tvoj trud i postojanost tvoju i da ne moe podnijeti opakih. Iskuao si one koji se prave apostolima, a nisu, i otkrio si da su laljivci. Postojan si, podnio si za ime Moje i nisi smalaksao. (Otkrivenje 2:2, 3) No unato svemu tome, crkva se proglaava nezadovoljavajuom. Koji je to kobni nedostatak? Prvu si ljubav svoju ostavio. Nije li to i na sluaj? Nae nauke mogu biti ispravne; moemo mrziti lane nauke i ne prihvaati one koji nisu vjerni naelima; moemo raditi s neumornom energijom; ali ak ni to nije dovoljno. Koji su nai motivi? Zbog ega nas se poziva na pokajanje? Prvu si ljubav svoju ostavio. {1SM 370.2} Neka svaki lan crkve prouava ovo vano upozorenje i ukor. Neka svatko razmotri je li moda prilikom borbe za istinu, ili tijekom raspravljanja o teoriji, izgubio njenu Kristovu ljubav. Nije li Krist bio izostavljen iz propovjedi i iz srca? Ne postoji li opasnost da se mnogi kreu naprijed ispovijedajui istinu i vrei misionarski rad, a istovremeno nema Kristove ljubavi utkane u njihov trud? Ovo ozbiljno upozorenje Istinitog Svjedoka ima veliku teinu; ono zahtijeva da se sjetite otkuda ste pali i pokajete se, te ponete initi prva djela; inae, kae Istiniti Svjedok, dolazim k tebi i - uklonit u tvoj svijenjak s mjesta njegova ako se ne obrati. (Otkrivenje 2:5). O kad bi crkva shvatila svoju potrebu za arom prve ljubavi! Kada to nedostaje, sve ostale vrline su nedostatne. Ne moemo zanemariti poziv na pokajanje a da se pritom ne dovedemo u opasnost. Vjerovanje u teoriju istine nije dovoljno. Iznoenje te teorije nevjernicima ne ini vas svjedocima za Krista. Svjetlost koja je obradovala vae srce kada ste prvi put shvatili poruku za ovo vrijeme predstavlja kljuan element vaeg iskustva i rada, a ona se izgubila iz vaeg srca i vaeg ivota. Krist promatra va nedostatak revnosti i izjavljuje da ste pali, te se nalazite u opasnom poloaju. {1SM 370.3} Iznosite zakon i ljubav zajedno Mnogi iznose obvezujue zahtjeve zakona a proputaju prikazati Kristovu beskrajnu ljubav. Oni koji imaju tako velike istine, i tako vane reforme koje se trebaju iznijeti ljudima, podbacili su u

220

razumijevanju vrijednosti rtve za otkup kao izraza Boje velike ljubavi prema ovjeku. Ljubav prema Isusu, kao i Isusova ljubav prema grjenicima, nestala je iz vjerskog iskustva onih kojima je povjereno propovijedanje evanelja, a vlastito ja uzdie se umjesto Otkupitelja ljudskog roda. Zakon se treba predstaviti onima koji ga prestupaju ne kao neto odvojeno od Boga, ve kao objanjenje Njegova uma i karaktera. Kao to se suneva svjetlost ne moe odvojiti od Sunca, tako se ni Boji zakon ne moe na pravilan nain prikazati ovjeku odvojeno od boanskog autora. Glasnik bi trebao biti u stanju rei: U zakonu poiva Boja volja; doite i sami se uvjerite da je zakon upravo onakav kakvim ga proglaava Pavao - 'svet, pravedan i dobar.' On kori grijeh i osuuje grjenika, ali takoer mu ukazuje na njegovu potrebu za Kristom u kome je obilje milosti, dobrote i istine. Iako zakon ne moe oprostiti kaznu za grijeh ve na grjenika svaljuje pun teret njegove krivice, Krist je obeao obilan oprost svima koji se pokaju i vjeruju u Njegovu milost. Boja ljubav daje se u obilju dui koja se kaje i vjeruje. ig grijeha na dui moe biti izbrisan samo krvlju rtve za pomirenje. Nita manje od rtve Onoga koji je bio ravan s Ocem nije moglo biti dovoljno. Kristovo djelo Njegov ivot, ponienje, smrt i posredovanje za izgubljenog ovjeka - uzdie zakon i ini ga asnim. {1SM 371.1} Mnoge propovjedi, ija su tema bili zahtjevi zakona, iznesene su bez Krista, i taj nedostatak uinio je istinu neuinkovitom u obraanju dua. Bez Kristove milosti nije mogue uiniti ni jedan korak u poslunosti prema Bojem zakonu. Koliko je stoga nuno da grjenik uje o ljubavi i sili svoga Otkupitelja i Prijatelja! I dok poslanik za Krista treba jasno objaviti zahtjeve zakona, mora objasniti kako nitko ne moe biti opravdan bez Kristove rtve pomirnice. Bez Krista moe postojati samo osuda i strano iekivanje plamenog gnjeva, te konano odvajanje od Boje prisutnosti. Ali onaj ije su oi otvorene da vidi Kristovu ljubav, vidjet e da je Boji karakter pun ljubavi i suosjeanja. Bog mu nee izgledati kao tiransko i neumoljivo bie, ve kao otac koji ezne zagrliti svog sina koji se kaje. Grjenik e uzviknuti zajedno s psalmistom: Kako se otac smiluje djeici, tako se Jahve smiluje onima to Ga se boje. (Psalam 103:13) Kada sagledamo Krista u Njegovoj pravoj prirodi, iz due nestaje i zadnji trag oajavanja. {1SM 371.2} Doista poruka treeg anela Neki od nae brae izrazili su strahovanje kako bismo mogli posvetiti previe vremena temi o opravdanju vjerom, ali nadam se i molim se da se nitko ne uzbunjuje bez razloga; nema opasnosti u iznoenju ove nauke na nain kako je ona prikazana u Svetom pismu. Da nije bilo nemara u prolosti vezano uz pravilno pouavanje Bojeg naroda, sada ne bi postojala potreba obraanja posebne pozornosti na to... Izuzetno velika i dragocjena obeanja koja su nam dana u Svetom pismu uvelike su bila izgubljena iz vida, upravo onako kako je to planirao neprijatelj svake pravednosti. On je bacio svoju tamnu sjenu izmeu nas i naeg Boga kako ne bismo bili u stanju vidjeti Boji pravi karakter. Gospod je sam za sebe rekao kako je milosrdan i milostiv, spor na srdbu, bogat ljubavlju i vjernou. {1SM 372.1} Nekoliko osoba mi je pisalo postavljajui pitanje je li poruka o opravdanju vjerom poruka treeg anela, i ja sam im odgovorila: Ona je uistinu poruka treeg anela. - The Review and Herald, 1. travnja 1890. {1SM 372.2}

221

59. SAVRENA POSLUNOST KROZ KRISTA


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 1. studenoga 1892.] Gledajte: ovjek se opravdava djelima, a ne samom vjerom... Jer kao to je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva. (Jakov 2:24-26) Nuno je imati vjeru u Isusa i vjerovati da ste spaeni kroz Njega, ali krije se opasnost u zauzimanju stava kojeg mnogi usvajaju govorei: Ja sam spaen. Mnogi su govorili: Morate initi dobra djela, pa ete ivjeti.; ali nitko ne moe initi dobra djela odvojeno od Krista. Danas mnogi govore: Vjeruj, samo vjeruj i ivjet e. Vjera i djela idu zajedno, vjerovanje i primjena su spojeni. Gospod od ovjeka danas ne trai nita manje nego to je to zahtijevao od Adama u Raju prije njegova pada - savrenu poslunost i besprijekornu pravednost. Boji zahtjevi u sklopu zavjeta milosti jednako su iroki kao zahtjevi koje je postavio u Raju: suglasje s Njegovim zakonom, koji je svet, pravedan i dobar. Evanelje ne umanjuje zahtjeve zakona; ono uzdie zakon i ini ga asnim. U sklopu Novog zavjeta ne trai se nita manje od onoga to se zahtijevalo u sklopu Starog zavjeta. Neka nitko ne usvoji obmanu tako ugodnu tjelesnom srcu - da e Bog prihvatiti ovjeka na osnovu njegove iskrenosti, neovisno o tome to vjeruje i neovisno o tome koliko njegov ivot bio nesavren. Bog od svoje djece zahtijeva savrenu poslunost. {1SM 373.1} Da bismo udovoljili zahtjevima zakona, naa se vjera mora uhvatiti za Kristovu pravednost, prihvaajui ju kao nau pravednost. Kroz jedinstvo s Kristom, kroz prihvaanje Njegove pravednosti vjerom, moemo se osposobiti da inimo Boja djela i budemo Kristovi suradnici. Ako ste spremni prepustiti se da vas nosi struja zla, te ne suraujete s nebeskim pomagaima kako biste obuzdali prijestup u vaoj obitelji i crkvi kako bi se uvela trajna pravednost, to znai da nemate vjere. Vjera radi kroz ljubav i isti duu. Sveti Duh radi kroz vjeru kako bi u srcu stvorio svetost; ali to se ne moe postii ako ljudsko orue odbija suraivati s Kristom. Samo kroz djelovanje Svetog Duha na srce moemo postati prikladni za nebo jer moramo imati Kristovu pravednost kao nau vjerodajnicu elimo li dobiti pristup k Ocu. Da bismo mogli imati Kristovu pravednost, potrebno je da se svakodnevno preobraavamo kroz utjecaj Duha te da budemo dionici boanske naravi. Uzdii sklonosti, posvetiti srce i oplemeniti cijelog ovjeka - to je djelo Svetoga Duha. {1SM 374.1} Gledajte na Isusa Neka dua gleda na Isusa. Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta. (Ivan 1:29) Nitko nee biti prisiljen gledati na Krista, ali glas koji poziva odjekuje u eznutljivoj molbi: Gledaj i ivi! Gledajui na Krista, vidjet emo da je Njegovoj ljubavi nema ravne, da je On zauzeo mjesto grjenika i pripisao mu svoju besprijekornu pravednost. Kada grjenik vidi svoga Spasitelja kako umire umjesto njega na kriu pod prokletstvom grijeha, kad promatra Njegovu ljubav koja oprata, u srcu se budi ljubav. Grjenik ljubi Krista jer je Krist njega ljubio prvi, a ljubav je ispunjenje zakona. Dua koja se kaje uvia da je Bog vjeran... i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. Boji Duh radi u dui vjernika, osposobljavajui ga da napreduje iz poslunosti u poslunost, kreui se iz snage u jo veu snagu, iz milosti u milost u Isusu Kristu. {1SM 374.2} Bog s pravom osuuje sve koji ne prihvaaju Krista kao svog osobnog spasitelja, ali On daje pomilovanje svakoj dui koja Mu se priblii u vjeri i osposobljava ju da ini Boja djela, te kroz vjeru bude jedno s Kristom. O takvima Isus kae: Ja u njima i Ti u Meni, da tako budu savreno jedno {to

222

jedinstvo dovodi do savrenstva karaktera} da svijet upozna da si Me Ti poslao i ljubio njih kao to si Mene ljubio. (Ivan 17:23) Gospod se pobrinuo za sve to je potrebno kako bi ovjek mogao imati potpuno i besplatno spasenje te biti potpun u Njemu. Boja je namjera da Njegova djeca prime blistave zrake Sunca Pravde kako bi svi imali svjetlost istine. Bog je osigurao spasenje svijetu po neizmjernoj cijeni, darujui svog jedinoroenog Sina. Apostol postavlja pitanje: Ta On ni svojega Sina nije potedio, nego Ga je za sve nas predao! Kako nam onda s Njime nee sve darovati? (Rimljanima 8:32) Stoga, ako ne budemo spaeni, krivica nee leati na Bogu ve na nama, budui da smo propustili suraivati s nebeskim sredstvima pomoi. Naa volja nije se podudarala s Bojom voljom. {1SM 375.1} Otkupitelj svijeta zaogrnuo je svoju boansku prirodu ljudskom kako bi mogao doprijeti do ljudskog roda jer bilo je potrebno i boansko i ljudsko kako bi se na svijet donijelo spasenje koje je bilo nuno palom ovjeku. Boansko je trebalo ljudsko kako bi ljudsko otvorilo kanal komunikacije izmeu Boga i ovjeka. ovjeku je potrebna sila, koja se ne moe nai u njemu samome, kako bi ga obnovila na Boju sliku, ali potreba za boanskom pomoi ne ini ljudsku djelatnost manje kljunom. S nae se strane zahtijeva vjera, jer vjera radi kroz ljubav i isti duu. Ljubav se dri za Kristovu silu. Gospod nije zamislio da ljudska snaga treba biti oduzeta; suraujui s Bogom, ovjekova snaga moe biti uinkovita na dobro. Bog nema namjeru unititi nau volju jer upravo je ona ta osobina pomou koje trebamo izvriti djelo koje On eli da izvrimo, kako u naoj tako i u stranim zemljama. On je svakom ovjeku dao njegov posao i svaki pravi radnik donosi svjetlost svijetu, jer je ujedinjen s Bogom, Kristom i nebeskim anelima u velikom djelu spaavanja onih koji su izgubljeni. Zbog povezanosti s boanskim on postaje sve mudriji u vrenju Bojih djela. Djelujui na osnovu onoga to mu je podarila boanska milost, vjernik postaje duhovno velik. Onaj tko radi u skladu sa sposobnostima koje su mu povjerene, postat e mudar graditelj za Gospodara jer on je Kristov vjebenik i ui kako initi Boja djela. On nee izbjegavati teret odgovornosti jer shvaa kako svatko u Bojem djelu mora ponijeti breme u skladu sa svojim sposobnostima, te se dragovoljno podvrgava pritisku djela; no Isus ne doputa da Njegov voljni i posluni sluga bude smrvljen. ovjek koji nosi velike odgovornosti u Bojem djelu nije netko koga biste trebali saalijevati jer on je vjeran i postojan u suradnji s Bogom; tako se djelo dovrava kroz suradnju boanskih i ljudskih napora. Saaljenje zasluuje onaj tko izbjegava odgovornosti i ne uvia koliku povlasticu predstavlja rad na koji je pozvan. {1SM 375.2}

223

60. VEZA IZMEU VJERE I DJELA


[Objavljeno u Notebook Leaflets, Crkva, br. 5.] Napier, Novi Zeland 9. travnja 1893. Brate A. T. Jones, Prisustvovala sam sastanku na kojem je bilo okupljeno mnogo ljudi. U mojem snu ti si iznosio temu vjere i pripisane Kristove pravednosti preko vjere. Nekoliko si puta ponovio da djela ne znae nita i da ona nisu nikakav uvjet. Ta tema bila je iznesena na takav nain da sam znala kako e ljudi biti zbunjeni i nee dobiti pravu sliku o vezi izmeu vjere i djela, pa sam ti stoga odluila pisati. Ti previe estoko iznosi te tvrdnje. Postoje uvjeti pod kojima moemo primiti opravdanje i posveenje, te Kristovu pravednost. Ja znam to ti eli rei, ali na mnoge umove ostavlja pogrean dojam. Iako dobra djela nee spasiti ni jednu duu, ipak je nemogue da itko bude spaen bez dobrih djela. Bog nas spaava pod uvjetom da moramo moliti ako elimo primiti, traiti ako elimo nai i kucati ako elimo da nam se otvore vrata. {1SM 377.1} Krist nudi sebe kao Onoga koji je spreman spasiti svakoga tko doe k Njemu. On pozive sve da Mu priu. Onoga tko doe k Meni neu izbaciti. (Ivan 6:37) Tvoje gledanje na te teme zapravo je isto kao i moje, no svojim odabirom rijei ini ih zbunjujuima u mnogim umovima. Nakon to tako radikalno izrazi svoje miljenje u vezi djela, kada ti se postave pitanja u vezi upravo s tom temom, ona u tvom umu nije dovoljno dobro razjanjena pa ni drugima ne moe jasno definirati ispravna naela, niti si u stanju uskladiti svoje izjave s vlastitim naelima i vjerovanjem. {1SM 378.1} Mladi je pristupio Isusu s pitanjem: Uitelju dobri, to mi je initi da batinim ivot vjeni? (Marko 10:17) Krist mu je odgovorio: to me pita o dobrome? Jedan je samo dobar! Ali ako hoe u ivot ui, uvaj zapovijedi. Upita ga: Koje? (Isus ih navede nekoliko.) Kae Mu mladi: Sve sam to uvao. to mi jo nedostaje? Ree mu Isus: Hoe li biti savren, idi, prodaj to ima i podaj siromasima pa e imati blago na nebu. A onda doi i idi za Mnom. Na tu rije ode mladi alostan jer imae velik imetak. (Matej 19:17, 20, 21, 22) {1SM 378.2} Toke s kojima treba biti paljiv Kada kae da ne postoje uvjeti, te iznosi neke vrlo openite tvrdnje, optereuje umove sluatelja pa neki od njih nisu u stanju vidjeti dosljednost u onome to govori. Oni ne vide kako bi se te izjave mogle uskladiti s jasnim izjavama Boje Rijei. Molim te da bude paljiv u vezi s tim tokama. Te odlune izjave u vezi s djelima ne rade na tome da osnae na poloaj. One slabe na poloaj, jer ima mnogo onih koji te smatraju ekstremistom i bit e na gubitku za dragocjene pouke koje ima za njih vezane upravo za one teme koje su im potrebne... Dragi brate, umu je vrlo teko shvatiti te toke i stoga nemoj zbunjivati nikoga idejama koje se ne daju uskladiti s Bojom Rijei. Molim te da se sjeti kako su mnogi Kristovi uenici bili u alosnom neznanju dok ih je Krist nauavao; ali kada se na njih spustio Sveti Duh kojeg je Isus obeao te uinio kolebljivog Petra prvakom vjere, do kakve je promjene dolo u njegovu karakteru! Ali nemoj pretjeranim izjavama ili izrazima postaviti ni jedan kameni na koji bi se dua slaba u vjeri mogla spotaknuti. Uvijek budi dosljedan, smiren, promiljen i vrst. Nemoj ii u krajnosti ni u emu, ve stoj s obje noge na vrstoj

224

stijeni. O kako je dragocjen na Spasitelj! Tko ima Moje zapovijedi i uva ih, taj Me ljubi; a tko Mene ljubi, njega e ljubiti Otac Moj, i Ja u ljubiti njega i njemu se oitovati. (Ivan 14:21) {1SM 378.3} To je pravi ispit vrenje Kristovih rijei. Kao dokaz ljubavi ljudskog bia prema Isusu, onaj koji ini Njegovu volju daje svijetu opipljiv dokaz rodova koji se oituju u poslunosti, u istoi, i u svetosti karaktera... {1SM 379.1} O moj brate, hodi paljivo s Bogom. Ali imaj na umu da postoje oni ije su oi paljivo usmjerene prema tebi, oekujui da prijee granicu, spotakne se i padne. No bude li se u poniznosti drao blizu Isusa, sve e biti dobro... {1SM 379.2} U Kristovoj koli ne postoji trenutak kada primamo zavrnu diplomu. Na nama je da radimo na djelu dodavanja, a Gospod e raditi na djelu umnoavanja. Kroz stalnu marljivost, uz Kristovu milost, ivjet emo u sklopu djela dodavanja, utvrujui nae zvanje i izbor... To inei - ne, neete posrnuti nikada! Tako e vam se bogato osigurati ulazak u vjeno kraljevstvo Gospodina naega i Spasitelja Isusa Krista. (2. Petrova 1:10, 11) - Pismo 44, 1893. {1SM 379.3} Bez kompromisa s grijehom Neka moja braa budu vrlo oprezna na koji nain iznose temu vjere i djela pred narod, kako ne bi zbunili umove sluatelja. Ljude treba poticati na marljivost u dobrim djelima. Treba im pokazati kako da budu uspjeni, kako da se oiste i kako da njihove rtve budu miomirisne pred Bogom. Sve to postie se kroz zasluge Kristove krvi. Narodu se trebaju iznijeti poruke jasne naravi. Ljudi moraju ii naprijed i koriti svaku vrstu zla. {1SM 379.4} Ako je anelu ikoje crkve dano zaduenje poput onoga koje je dano anelu crkve u Efezu, neka poruka odjekne kroz ljudska orua korei nemarnost, nazadovanje i grijeh, kako bi se ljudi doveli do pokajanja i priznanja grijeha. Nikada nemojte pokuavati zatakati grijeh; kada se iznosi poruka ukora, Krist se njome objavljuje kao Onaj koji je prvi i posljednji, Onaj koji je za duu sve u svemu. {1SM 380.1} Njegova sila eka da ju zatrae oni koji ele pobijediti. Osoba koja iznosi ukor treba pokrenuti svoje sluatelje tako da u njima probudi tenju za savrenstvom. Treba ih ohrabriti da se bore za izbavljenje od svakog grjenog obiaja i osloboenje od svake pokvarene navike, ak i ako je takvo samoodricanje nalik na vaenje desnog oka ili odvajanje desne ruke od tijela. Sa zlim navikama i grjenim obiajima ne smije biti nikakvih kompromisa ili ustupaka. -Rukopis 26a, 1892. {1SM 380.2} Suradnja s Bogom ovjek treba suraivati s Bogom, koristei svu svoju silu u skladu sa sposobnostima koje mu je Bod dao. Ne smije ostati u neznanju po pitanju ispravnih navika u jelu i piu, kao i svim ostalim ivotnim navikama. Gospodnja je namjera da se ljudska orua ponaaju kao razumna i odgovorna bia u svim vidovima njihova postojanja... {1SM 380.3} Ne moemo si priutiti zanemarivanje ni jedne zrake svjetlosti koju je Bog dao. Nemarnost u prakticiranju onih stvari u kojima se zahtijeva marljivost, znai poiniti grijeh. Ljudsko orue mora suraivati s Bogom i drati pod kontrolom one strasti koje trebaju biti obuzdavane. Kako bi u tome uspio, ovjek mora biti neumoran u svojim molitvama Bogu, neprestano crpei milost uz iju pomo moe vladati svojim duhom, naravi i postupcima. Kroz pripisanu Kristovu milost moe se osposobiti da pobijedi. Biti pobjednik ukljuuje mnogo vie od onoga to mnogi ljudi

225

pretpostavljaju da ukljuuje. {1SM 380.4} Boji Duh odazvat e se pozivu svakog srca spremnog na pokajanje, jer pokajanje je Boji dar i ono je dokaz da Krist privlai duu k sebi. Jednako se tako ne moemo pokajati za grijeh bez Krista kao to bez Njega ne moemo biti pomilovani; pa ipak, ovjeku u njegovim ljudskim sklonostima i oholosti predstavlja ponienje otii Isusu bez oklijevanja, vjerujui u Njega i pouzdajui se da e mu On dati sve to mu je potrebno... {1SM 381.1} Neka nitko ne iznosi zamisao da ovjek ima malo ili nita za uiniti u velikom djelu pobjeivanja, jer Bog ne ini nita za ovjeka bez njegove suradnje. Nemojte govoriti ni to da e vam Isus pomoi nakon to ste uinili sve to je bilo u vaoj moi. Krist je rekao: Bez Mene ne moete uiniti nita. (Ivan 15:5) Od samog poetka pa sve do kraja, ovjek treba suraivati s Bogom. Ako Sveti Duh ne djeluje na ljudsko srce, na svakom emo se koraku spoticati i padati. ovjekovi samostalni napori nisu nita vie od ispraznosti, ali suradnja s Kristom predstavlja pobjedu. Sami od sebe nemamo snage pokajati se za grijeh. Ako ne prihvatimo boansku pomo, ne moemo uiniti ni prvi korak prema Spasitelju. On kae: Ja sam Alfa i Omega, Poetak i Svretak (Otkrivenje 21:6) u spasenju svake due. {1SM 381.2} No iako je Krist sve, trebamo poticati svakog ovjeka na neumornu marljivost. Trebamo se truditi, boriti se, muiti se, bdjeti i moliti se kako nas lukavi neprijatelj ne bi nadvladao. Sila i milost kojom to moemo postii dolazi od Boga i na nama je da neprestano vjerujemo u Onoga koji je u stanju spasiti svakoga tko prie Bogu kroz Njega. Nikada ni na koga nemojte ostaviti dojam da ovjek treba uiniti malo ili nita; nasuprot tome, poduavajte ljude da surauju s Bogom kako bi mogli uspjeno pobijediti. {1SM 381.3} Neka nitko ne kae da vaa djela nemaju nita s time kako stojite u Bojim oima. Na dan suda izrie se presuda u skladu s onim to je uinjeno, ili onim to se propustilo uiniti. (Matej 25:34-40) {1SM 381.4} Od primatelja Boje milosti zahtijeva se trud i rad, jer plod je ono to pokazuje kakva je priroda stabla. Iako su ovjekova dobra djela bez vjere u Isusa jednako bezvrijedna kao i Kainova rtva, kada su zaogrnuta Kristovim zaslugama ona svjedoe o dostojnosti onoga koji ih tvori da batini vjeni ivot. Ono to se na ovom svijetu smatra moralom, ne zadovoljava nebeska mjerila i pred Nebom nema veu vrijednost od Kainova prinosa. - Rukopis 26a, 1892. {1SM 381.5} Uz pokoravanje Svetom Duhu Svatko tko posjeduje jasno shvaanje o tome to to znai biti kranin, istit e se od svega to oslabljuje i oneiuje. Sve navike ovog ivota bit e dovedene u sklad sa zahtjevima Rijei istine i on e ne samo vjerovati, ve e graditi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem, predajui se Svetom Duhu da ga On oblikuje. - The Review and Herald, 6. oujka 1888. {1SM 382.1} Isus prihvaa nae namjere Kada se u srcu nalazi elja za poslunou Bogu, kada se ulau napori u tom smjeru, Isus prihvaa tu namjeru i trud kao ono najbolje to je ovjek u stanju ponuditi, te svojom vlastitom Boanskom zaslugom nadoknauje ono to ovjeku nedostaje. Ali On nee prihvatiti one koji tvrde da imaju vjeru u Njega, a istovremeno nisu odani zapovijedima Njegova Oca. Puno sluamo o vjeri, ali trebalo bi se puno vie govoriti o djelima. Mnogi zavaravaju vlastite due ivei religiju koja je laka, oputena, udobna, bez ikakva kria. Ali Isus kae: Hoe li tko za Mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za Mnom. - The Signs of the Times, 16. lipnja 1890.

226

{1SM 382.2}

227

61. KRIST - SREDINJA TOKA PORUKE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 20. oujka 1894.] Poruka treeg anela poziva na iznoenje subote iz etvrte zapovijedi, i ta se istina mora predstaviti svijetu; ali iz poruke treeg anela ne smije se izostaviti velika toka koja sve dri na okupu, a to je Isus Krist. Mnogi koji su ukljueni u djelo za ovo vrijeme stavili su Isusa na drugo mjesto, dok su prvo mjesto zauzele teorije i argumenti. Nije se isticala Boja slava koja je u vezi s boanskim karakterom bila otkrivena Mojsiju. Gospod je rekao Mojsiju: Dopustit u da ispred tebe proe sav Moj sjaj. (Izlazak 33:19) Jahve proe ispred njega te se javi: Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdbu, bogat ljubavlju i vjernou, iskazuje milost tisuama, podnosi opainu, grijeh i prijestup, ali krivca nekanjena ne ostavlja. (Izlazak 34:6, 7) {1SM 383.1} Izgleda kao da je stavljen veo preko oiju mnogih koji su radili u djelu, tako da - kad su ljudima iznosili zakon - nisu im ukazivali na Isusa niti su objavljivali injenicu da tamo gdje je postojalo obilje grijeha, postoji jo vee obilje milosti. Kri Golgote mjesto je na kojem se susreu milost i istina, i ljube se pravednost i mir. Grjenik mora uvijek gledati na Golgotu; jednostavnom vjerom malog djeteta mora otpoinuti pod okriljem Kristovih zasluga, prihvaajui Njegovu pravednost i pouzdajui se u Njegovu milost Radnici u djelu istine trebaju iznositi Kristovu pravednost ne kao neku novu svjetlost, ve kao dragocjeno svjetlo koje su ljudi na neko vrijeme uspjeli izgubiti iz vida. Trebamo prihvatiti Krista kao naeg osobnog Spasitelja i On nam tada pripisuje Boju pravednost u Kristu. Trebamo ponavljati i isticati istinu koju je izrekao apostol Ivan: U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - On je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe nae. (1. Ivanova 4:10) {1SM383.2} Boja ljubav predstavlja velianstveni otvoreni kanal dragocjene istine, a blaga Kristove milosti otkrivaju se pred crkvom i pred svijetom. Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca... (Ivan 3:16) Kakva li je to ljubav - kakva velianstvena, nezamisliva ljubav koja je navela Krista da umre za nas dok smo jo bili grjenici! Na kakvom je gubitku dua koja shvaa stroge zahtjeve zakona, a ne uspijeva razumjeti Kristovu milost koja je jo obilnija! Istina je da Boji zakon otkriva Boju ljubav kada se propovijeda kao istina u Isusu, jer se u svakom razmiljanju mora posvetiti velik dio pozornosti daru kojeg je Krist darovao ovom grjenom svijetu. Nije nikakvo udo to srca nisu bila omekana istinom kad se ona iznosila na hladan i beivotan nain. Nije ni udo da se vjera oklijeva pouzdati u Boja obeanja kad su propovjednici i radnici zanemarili predstaviti Isusa i Njegov odnos s Bojim zakonom. Kako esto su trebali hrabriti narod rijeima da On ni svojega Sina nije potedio, nego ga je za sve nas predao! Kako nam onda s njime nee sve darovati? (Rimljanima 8:32) {1SM 384.1} Sotona je odluan u svojoj namjeri da ne dopusti ljudima da vide Boju ljubav koja Ga je navela da daruje svojeg jedinoroenog Sina za spas izgubljenog roda, jer upravo je Boja dobrota ono to ljude navodi na pokajanje. Kako moemo uspjeti svijetu predstaviti Boju duboku i dragocjenu ljubav? Ne moemo ju opisati ni na koji drugi nain osim da uzviknemo: Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Boja zovemo. (1. Ivanova 3:1) Kaimo grjenicima: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta. (Ivan 1:29) Uzdiui Isusa kao Oeva predstavnika, trebali bismo uspjeti rastjerati sjenu koju je sotona bacio na put kojim hodimo da ne bismo mogli vidjeti milost i naklonost Boje neizrecive ljubavi, kako se ona oitovala u Isusu Kristu. {1SM 384.2}

228

Gledajte na kri Gledajte na kri Golgote. On je stalni simbol zavjeta bezgranine ljubavi i nemjerljive milosti nebeskog Oca. O kada bi se svi pokajali i poeli initi prva djela! Kada crkve to uine, tada e ljubiti Boga vie od svega, a svoje blinje poput sebe samih. Efraim nee zavidjeti Judi, a Juda nee alostiti Efraima. Podijele e biti zacijeljene, a grubi zvuci sukoba nee se vie uti unutar granica Izraela. Kroz milost koju im je Bog besplatno dao, svi e se truditi ispuniti Kristovu molitvu da Njegovi uenici budu jedno, kao to je On jedno s Ocem. Mir, ljubav, milost i dobronamjernost bit e naela prema kojima e dua ivjeti. Kristova ljubav bit e tema na svaijem jeziku, te Istiniti Svjedok vie nee morati rei: Ali imam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio. (Otkrivenje 2:4) Boji narod boravit e u Kristu, Isusova ljubav bit e otkrivena i jedan Duh e pokretati svako srce, iscjeljujui i obnavljajui sve na Kristovu sliku, inei sva srca slinima. Kao ive loze Pravog Trsa, svi e biti ujedinjeni s Kristom, ivom glavom. Krist e prebivati u svakom srcu, vodei, tjeei, posveujui i predstavljajui svijetu jedinstvo Isusovih sljedbenika, pronosei na taj nain svjedoanstvo kako crkva ostatka ima peat nebeske vjerodostojnosti. Jedinstvo Kristove crkve bit e dokaz da je Bog poslao svog jedinoroenog Sina na svijet. {1SM 385.1} Kada Boji narod bude jedno u jedinstvu Duha, sve farizejstvo i sva samopravednost koja je bila grijeh idovskog naroda bit e izbaeni iz svakog srca. Kristov otisak bit e na svakom pojedinanom lanu Njegova tijela i Njegov e narod biti nove posude u koje On moe uliti svoje novo vino, i to novo vino nee unititi posude. Bog e otkriti tajnu koja je bila skrivena vjekovima. On e otkriti kako li je slavom bogato to otajstvo meu poganima: to jest Krist u vama, nada slave. (Koloanima 1:27) {stihovi 28, 29 takoer citirani} {1SM 386.1} Isus je doao kako bi ovjejoj dui dao Svetog Duha preko kojeg se Boja ljubav razlijeva u srcu; ali Svetim Duhom nije mogue obdariti ljude koji su statini u svojim zamislima, ije su doktrine pune stereotipa i nepromjenjive, koji hode u skladu s ljudskim tradicijama i zapovijedima, kao to su to inili idovi u Kristovo vrijeme. Oni su bili vrlo precizni u potivanju crkvenih obreda i vrlo strogi u izvravanju svojih formi, ali nedostajala im je ivost i vjersko predanje. Krist ih je prikazao kao suhe mjehove koji su se u ono vrijeme koristili umjesto boca. Kristovo evanelje nije moglo biti stavljeno u njihova srca jer u njima za njega nije bilo mjesta. Oni nisu mogli biti nove posude u koje e On uliti svoje novo vino. Krist je bio prisiljen traiti posude za svoju nauku istine i ivota izvan redova pismoznanaca i farizeja. Morao je pronai ljude koji su bili voljni dopustiti da im srce bude obnovljeno, On je doao kako bi ljudima dao nova srca. Rekao je: I novo srce dat u vam. Ali samopravedni ljudi tog vremena, ba kao i samopravedni ljudi danas, nisu osjeali potrebu za novim srcem. Isus je zaobiao pismoznance i farizeje jer oni nisu osjeali potrebu za Spasiteljem. Bili su previe vezani za forme i ceremonije. Krist je bio taj koji je uspostavio te slube; one su bile pune ivota i duhovne ljepote, ali idovi su izgubili duhovni ivot iz svojih obreda i vrsto su se drali mrtvih formi nakon to je iz njih istekao duhovni ivot. Kada su se odvojili od Bojih zahtjeva i zapovijedi, pokuali su popuniti mjesto koje je ostalo prazno tako to su umnoili vlastite uvjete i postavljali zahtjeve stroe od Bojih; a kako su postajali sve krui, tako su pokazivali sve manje ljubavi i Bojeg Duha. Krist je rekao narodu: Na Mojsijevu stolicu zasjedoe pismoznanci i farizeji. inite dakle i obdravajte sve to vam kau, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne ine. Veu i ljudima na plea tovare teka bremena, a sami ni da bi ih prstom makli. Sva svoja djela ine zato da ih ljudi vide. Doista, proiruju zapise svoje i produljuju rese. Vole proelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama, pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu

229

'Rabbi'. Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a proputate najvanije u Zakonu: pravednost, milosre, vjernost. Ovo je trebalo initi, a ono ne proputati. (Matej 23:2-7, 23). {1SM 386.2} Crkva ostatka pozvana je da proe kroz iskustvo slino onome kroz koje su proli idovi; Istiniti Svjedok, koji hoda posred sedam zlatnih svijenjaka, ima ozbiljnu poruku koju treba prenijeti svome narodu. On kae: Ali imam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio. Spomeni se dakle odakle si pao, obrati se i ini prva djela. Inae dolazim k tebi i - uklonit u tvoj svijenjak s mjesta njegova ako se ne obrati. (Otkrivenje 2:4, 5) Boja ljubav nestaje iz crkve, a kao posljedica toga zaivjela je ljubav prema sebi. Gubitak ljubavi prema Bogu uzrokovao je i gubitak ljubavi prema brai. Crkva moe ispunjavati sve toke opisa danog o crkvi u Efezu, a ipak se pokazati nezadovoljavajuom po pitanju ive pobonosti. O njima je Isus rekao: Znam tvoja djela, tvoj trud i postojanost tvoju i da ne moe podnijeti opakih. Iskuao si one koji se prave apostolima, a nisu, i otkrio si da su laljivci. Postojan si, podnio si za ime Moje i nisi smalaksao. Ali imam protiv tebe: prvu si ljubav svoju ostavio. (Otkrivenje 2:2-4) {1SM 387.1} Vjera temeljena na propisima smatra se vrlo prikladnom vjerom za ovo vrijeme. No to je pogreno. Ukor koji je Krist uputio farizejima moe se primijeniti na one koji su iz srca izgubili svoju prvu ljubav. Hladna religija osnovana na propisima nikada nee moi dovesti due Kristu, jer to je religija bez ljubavi i bez Krista. Bogu je odbojno gledati kada ljudi poste i mole se u samopravednom duhu. Sveano sakupljanje na bogotovlje, religijski obredi i ceremonije, izvanjska poniznost, nametnuto rtvovanje - sve to objavljuje svijetu da se osoba koja vri te stvari smatra pravednom. Ti postupci skreu pozornost na vritelja strogih dunosti i izjavljuju: Ovaj ovjek ima pravo na nebo. Ali sve je to obmana. Djela nam nee moi kupiti ulaznicu u nebo. Jedna velika rtva koja je prinesena dovoljna je za sve koji su spremni vjerovati. Kristova ljubav udahnut e u vjernika nov ivot. Onaj tko bude pio s izvora ivota bit e ispunjen novim vinom nebeskog kraljevstva. Vjera u Krista bit e sredstvo kojim e ispravan duh i motivi pokrenuti vjernika te e iz onoga koji gleda na Isusa, zaetnika i zavritelja svoje vjere, potei sva dobrota i um usmjeren na nebeske stvari. Gledajte na Boga i nemojte gledati na ljude. Bog je va nebeski Otac koji je spreman strpljivo podnositi vae slabosti, oprostiti i iscijeliti ih. A ovo je ivot vjeni: da upoznaju Tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista. (Ivan 17:3) Gledajui na Krista poet ete se mijenjati, sve do trenutka kada ete mrziti svoju bivu oholost, svoju staru tatinu i samopotovanje, svoju samopravednost i nevjerstvo. Odbacit ete te grijehe kao nepotreban teret i hodit ete pred Bogom u poniznosti, krotkosti i pouzdanju. Prakticirat ete ljubav, strpljivost, njenost, dobrotu, milost i svako dobro koje boravi u Bojem djetetu, te ete naposljetku pronai mjesto meu posveenima i svetima. {1SM 388.1}

230

62. OPRAVDANI VJEROM


[Ovaj lanak objavljen je u The Bible Student's Library, travanj 1893.] Kada Bog pomiluje grjenika, oprosti mu kaznu koju zasluuje i odnosi se prema njemu kao da nikada nije sagrijeio, On ga prima u boansko okrilje i opravdava ga zaslugama Kristove pravednosti. Grjenik moe biti opravdan samo kroz vjeru u otkup dan kroz Bojeg ljubljenog Sina, koji je postao rtva za grijehe svijeta na kojem je poivala krivica. Nitko ne moe biti opravdan vlastitim djelima, kakva god ona bila. ovjek se moe izbaviti od krivice grijeha, osude zakona i kazne za prijestup samo kroz silu Kristove patnje, smrti i uskrsnua. Vjera je jedini uvjet uz koji se moe dobiti opravdanje, a vjera ne ukljuuje samo vjerovanje ve i povjerenje. {1SM 389.1} Mnogi rijeima ispovijedaju vjeru u Krista, ali ne znaju nita o onoj ivoj ovisnosti o Njemu koja prisvaja zasluge raspetog i uskrslog Spasitelja. Jakov o toj vjeri jakoj samo na rijeima kae: Ti vjeruje da je jedan Bog? Dobro ini! I avli vjeruju, i dru. Hoe li spoznati, uplja glavo, da je vjera bez djela jalova? (Jakov 2:19, 20) Mnogi priznaju da je Isus Krist Spasitelj svijeta, ali istovremeno se dre podalje od Njega i ne kaju se za svoje grijehe niti prihvaaju Isusa kao svog osobnog Spasitelja. Njihova vjera je puko priznavanje istine od strane uma i prosudbe; ali ta istina se ne prima u srce kako bi mogla posvetiti duu i preobraziti karakter. Jer koje predvidje, te i predodredi da budu suoblieni slici Sina Njegova te da On bude prvoroenac meu mnogom braom. Koje pak predodredi, te i pozva; koje pozva, te i opravda; koje opravda, te i proslavi. (Rimljanima 8:29, 30) Poziv i opravdanje nisu ista stvar. Poziv je privlaenje grjenika Kristu, i to je djelo koje vri Sveti Duh u srcu, osvjedoujui ga o grijehu i pozivajui ga na pokajanje. {1SM 389.2} Mnogi su zbunjeni u vezi s pitanjem od ega se sastoje prvi koraci u djelu spasenja. Smatraju kako je pokajanje neto to grjenik mora napraviti sam kako bi mogao doi do Krista. Misle da se grjenik treba uiniti podobnim za primanje blagoslova Boje milosti. Ali premda je istina da pokajanje mora doi prije oprosta - jer Bogu je prihvatljivo samo slomljeno i skrueno srce - ipak se grjenik ne moe sam dovesti do pokajanja niti se pripremiti da doe Kristu. Ako se grjenik ne pokaje, ne moe mu biti oproteno; ali pitanje na koje se mora dati odgovor jest je li pokajanje djelo grjenika ili Kristov dar. Mora li grjenik ekati dok ne bude ispunjen aljenjem zbog svojeg grijeha prije nego to smije pristupiti Kristu? Prvi korak prema Kristu ini se kroz privlanu silu Bojeg Duha; kada se ovjek odazove tom pozivu, on se pribliava Kristu kako bi se mogao pokajati. {1SM 390.1} Grjenik je prikazan kao izgubljena ovca, a izgubljena se ovca nikada ne vraa stadu ako ju ne potrai pastir i sam ju ne vrati u stado. Ni jedan ovjek ne moe se pokajati sam od sebe i uiniti se dostojnim blagoslova opravdanja. Gospod Isus neprekidno se trudi ostaviti utisak na um grjenika i privui ga da gleda Njega, Boje Janje koje uzima grijehe svijeta. Ne moemo uiniti ni jedan korak prema duhovnom ivotu osim ako Isus privue i ojaa duu i povede nas do iskustva onog pokajanja zbog kojeg neemo trebati aliti. {1SM 390.2} Kada je stajao ispred sveenika i saduceja, Petar je jasno iznio injenicu da je pokajanje Boji dar. Govorei o Kristu, rekao je: Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Zaetnika i Spasitelja da obraenjem podari Izraela i oprotenjem grijeha. (Djela 5: 31) Obraenje je jednako Boji dar kao to su to oprost i opravdanje, i ne moemo ga iskusiti osim ako ga Krist ne daruje naoj dui. Ako se osjeamo privueni Kristu, to je zbog Njegove sile i snage. Blagoslov kajanja dolazi kroz Njega, kao

231

to kroz Njega dolazi i opravdanje. {1SM 391.1} Znaenje vjere Pavao pie: A pravednost iz vjere ovako veli: Nemoj rei u srcu svom: Tko e se popeti na nebo - to jest Krista svesti? Ili: Tko e sii u bezdan - to jest izvesti Krista od mrtvih? Nego to veli? Blizu ti je Rije, u ustima tvojim i u srcu tvome - to jest Rije vjere koju propovijedamo. Jer ako ustima ispovijeda da je Isus Gospodin, i srcem vjeruje da Ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit e spaen. Doista, srcem vjerovati opravdava, a ustima ispovijedati spasava. (Rimljanima 10:6-10) {1SM 391.2} Vjera koja dovodi do spasenja nije usputna vjera, nije samo puko odobravanje razuma; ona je vjerovanje ukorijenjeno u srcu koje prihvaa Krista kao osobnog Spasitelja, sigurna da On moe spasiti svakoga tko prie Bogu kroz Njega. Vjerovati da e On spasiti druge ali ne i da e spasiti nas, nije istinska vjera. Ali kada se dua prihvati Krista kao jedine nade u spasenje, tada se pokazuje prava vjera. Ta vjera navodi onoga koji ju posjeduje da sve sklonosti svoje due preda Kristu; njegovo razumijevanje pod kontrolom je Svetog Duha, a njegov se karakter oblikuje u skladu s boanskim uzorom. Njegova vjera nije mrtva vjera, ve vjera koja radi kroz ljubav i dovodi ga da gleda Kristovu ljepotu i stopi se s boanskim karakterom. {Ponovljeni zakon 30:11-14 citirano.} Jahve, Bog tvoj, obrezat e tvoje srce, srce tvoga potomstva, tako da ljubi Jahvu, Boga svoga, iz svega srca svoga i iz sve due svoje i da ivi. (Ponovljeni zakon 30:6). {1SM 391.3} Bog je Onaj koji obrezuje srce. Cijelo djelo je Gospodnje, od poetka do kraja. Grjenik koji propada moe rei: Ja sam izgubljeni grjenik, ali Krist je doao potraiti i spasiti ono to je izgubljeno. On kae: 'Ne dooh zvati pravednike, nego grenike.' (Marko 2:17) Ja sam grjenik i On je umro na kriu Golgote kako bi spasio mene. Nema potrebe da vie ijedan trenutak ostanem izgubljen. On je umro i ponovno ustao zbog mojeg opravdanja, i On e me sada spasiti. Prihvaam oprost koji je On obeao. {1SM 392.1} Pripisana pravednost Krist je uskrsli Spasitelj; jer, iako je bio mrtav, ponovno je ustao i zauvijek ivi kako bi mogao posredovati za nas. Trebamo srcem vjerovati za pravdu i ustima izricati priznanja za spasenje. Oni koji su opravdani vjerom ispovijedat e Krista. Tko slua Moju rije i vjeruje Onomu koji Me posla, ima ivot vjeni i ne dolazi na sud, nego je preao iz smrti u ivot. (Ivan 5:24) Djelo opravdanja je veliko djelo koje se vri za grjenika umrljanog i okaljanog grijehom. Onaj koji govori istinu proglaava ga pravednim. Gospod pripisuje vjerniku Kristovu pravednost i proglaava ga pravednim pred cijelim svemirom. On prenosi njegove grijehe na Isusa, grjenikova predstavnika, zamjenika i jamca. Na Krista se polau nepravde svake due koja vjeruje. Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehom uini da mi budemo pravednost Boja u Njemu. (2. Korinanima 5:21) {1SM 392.2} Krist je platio cijenu za krivicu cijelog svijeta, i svi koji u vjeri priu Bogu, primit e pravednost Krista, Onoga koji u tijelu svom grijehe nae ponese na drvo da umrijevi grijesima pravednosti ivimo; On ijom se modricom izlijeiste. (1. Petrova 2:24) Na grijeh je okajan, odstranjen i baen u morske dubine. Kroz pokajanje i vjeru slobodni smo od grijeha, i gledamo na Gospoda - nau pravednost. Isus je podnio patnje, pravednik za nepravedne. {1SM 392.3} Iako se kao grjenici nalazimo pod osudom zakona, Krist kroz vlastitu poslunost zakonu trai za duu koja se kaje zasluge Njegove pravednosti. Kako bi zadobio Kristovu pravednost, nuno je da grjenik upozna ono pokajanje koje dovodi do radikalne promjene uma, duha i postupaka. Djelo

232

preobrazbe mora poeti u srcu i oitovati svoju silu kroz svaku sposobnost ljudskog bia, No ovjek nije u stanju sam biti izvorom takva pokajanja; moe ga iskusiti samo kroz Krista, koji se uzdigao u visine, poveo sa sobom sunje i dao darove ljudima. {1SM 393.1} Tko se eli istinski pokajati? to taj ovjek mora initi? - Mora doi Isusu, upravo onakav kakav jest, bez imalo oklijevanja. Mora vjerovati da je Kristova rije istinita i, vjerujui u obeanje, moliti kako bi mogao primiti. Kada iskrena elja potakne ovjeka na molitvu, ta molitva nee biti uzaludna. Gospod e ispuniti svoju rije i darovat e Svetog Duha koji e ga navesti na pokajanje pred Bogom i vjeru u naeg Gospoda Isusa Krista. On e se moliti i bdjeti, ostaviti svoje grijehe i pokazati svoju iskrenost kroz ar svojih napora da bude posluan Bojim zapovijedima. U molitvu e unijeti vjeru i nee samo vjerovati u propise zakona, nego e im biti i posluan. Izjasnit e se da stoji na Kristovoj strani. Odbacit e sve navike i veze koje tee za tim da odvrate srce od Boga. {1SM 393.2} Onaj tko eli postati Boje dijete, mora prihvatiti istinu da se pokajanje i oprost ne mogu primiti kroz nita manje od Kristove rtve za pomirenje. Kada bude siguran u to, grjenik mora uloiti trud razmjeran djelu koje je izvreno za njega te s neumornim preklinjanjem ponizno dolaziti pred prijestolje milosti kako bi Boja sila koja obnavlja mogla doi u njegovu duu. Krist moe pomilovati samo one koji se kaju, ali one koje pomiluje On najprije ini pokajnicima. Osigurano je sve to je potrebno i Kristova vjena pravednost stavlja se u zapis o svakoj dui koja vjeruje. Za grjenika koji se kaje i vjeruje pripremljena je skupocjena, besprijekorna haljina istkana na nebeskom tkalakom stanu, pa on moe rei: Radou silnom u Jahvi se radujem, dua moja klie u Bogu mojemu, jer me odjenu haljinom spasenja, zaogrnu platem pravednosti. (Izaija 61:10) {1SM 393.3} Obilje milosti dostupno je kako bi se dua koja vjeruje mogla sauvati slobodna od grijeha, jer na raspolaganju nam stoji cijelo nebo sa svojim neogranienim sredstvima. Trebamo crpiti iz izvora spasenja. Krist je zavretak zakona na pravednost svakome koji vjeruje. Sami po sebi mi smo grjenici, ali u Kristu smo pravedni. Nakon to nas je uinio pravednicima kroz pripisanu Kristovu pravednost, Bog nas proglaava pravednima i odnosi se prema nama kao prema takvima. On gleda na nas kao na svoju ljubljenu djecu. Krist djeluje protiv sile grijeha, i tamo gdje je jednom bilo mnotvo grijeha, sada je jo vee obilje milosti. Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu naem Isusu Kristu. Po Njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i diimo se nadom slave Boje. (Rimljanima 5:1, 2) {1SM 394.1} Opravdani su besplatno, njegovom milou po otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog izloio da krvlju svojom bude Pomirilite po vjeri. Htio je tako oitovati svoju pravednost kojom je u svojoj boanskoj strpljivosti proputao dotadanje grijehe; htio je oitovati svoju pravednost u sadanje vrijeme - da bude pravedan i da opravdava onoga koji je od vjere Isusove. (Rimljanima 3:24-26) Ta milou ste spaeni po vjeri! I to ne po sebi! Boji je to dar. (Efeanima 2:8) {Ivan 1:14-16 citirano} {1SM 394.2} Obeanje Duha Gospod eli da Njegov narod bude vrst u zdravoj vjeri - a ne u neznanju po pitanju velikog spasenja koje im je tako obilato priskrbljeno. Oni ne trebaju gledati u vrijeme koje tek dolazi, mislei da se za njih u budunosti treba izvriti neko veliko djelo; jer djelo je zavreno ve sada. Vjernika se ne poziva da se pomiri s Bogom; on to nikada nije mogao niti e to ikada biti u stanju uiniti. On treba prihvatiti Krista kao svoj mir, jer u Kristu se nalazi Bog i mir. Krist je priveo grijeh kraju,

233

nosei svu teinu njegovog prokletstva na vlastitom tijelu na kriu, i On je uklonio prokletstvo sa svakoga tko vjeruje u Njega kao u svog osobnog Spasitelja. On dokrajuje vladajuu silu grijeha u srcu, i ivot i karakter vjernika svjedoe u korist prave prirode Kristove milosti. Onima koji to trae, Isus daruje Svetog Duha; jer svaki vjernik nuno mora biti izbavljen od neistoe, kao i od prokletstva i osude zakona. Kroz djelovanje Svetog Duha, posveenje istinom, vjernik postaje prikladan za nebeske dvore; jer Krist djeluje u nama, i na nama poiva Njegova pravednost. Bez toga niti jedna dua nee dobiti pravo na nebo. Ne bismo mogli uivati u nebu kada utjecajem Duha i Kristovom pravednou ne bismo postali prikladni za njegovo sveto okruje. {1SM 394.3} Da bismo bili kandidati za nebo, moramo zadovoljavati zahtjev zakona: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom duom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga blinjega kao sebe samoga (Luka 10:27). To moemo uiniti samo ako se vjerom uhvatimo za Kristovu pravednost. Gledajui Isusa, u srce primamo ivi, rastui zakon, a Sveti Duh nastavlja s tim djelom te vjernik napreduje iz milosti u milost, iz snage u snagu, iz dobrog karaktera u jo bolji. Prilagoava se Kristovom obliju, sve dok u duhovnom napredovanje ne postigne punu mjeru rasta u Kristu Isusu. Na taj nain Krist dokrajuje prokletstvo grijeha i oslobaa duu koja vjeruje od njegova djelovanja i posljedica. {1SM 395.1} Samo Krist je u stanju izvriti to djelo, jer je trebalo da u svemu postane kao braa, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki sveenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. Doista, u emu je iskuan trpio, moe iskuavanima pomoi. (Hebrejima 2:17, 18) Pomirenje znai da je uklonjena svaka prepreka izmeu due i Boga te da grjenik shvaa znaenje Boje ljubavi koja oprata. Na temelju rtve koju je Krist prinio za pali ljudski rod, Bog moe opravdano pomilovati prijestupnika koji prihvaa Kristove zasluge. Krist je bio kanal kroz koji su milost, ljubav i pravednost mogli potei iz Bojeg srca u srce grjenika. Vjeran je On i pravedan: otpustit e nam grijehe i oistiti nas od svake nepravde. (1. Ivanova 1:9) {1SM 395.2} U Danielovu proroanstvu za Krista je zapisano kako e On uiniti da se dokraji opaina... da se uvede vjena pravednost. (Daniel 9:24). Svaka dua moe rei: On je svojom savrenom poslunou udovoljio zahtjevima zakona i moja se jedina nada nalazi u tome da gledam na Njega kao na svog zamjenika i jamca, koji je u moje ime bio savreno posluan zakonu. Vjerom u Njegove zasluge slobodan sam od osude zakona. On me odijeva u svoju pravednost koja udovoljava svim zahtjevima zakona. Potpun sam u Njemu koji donosi vjenu pravednost. On me predstavlja Bogu zaogrnuta u besprijekorne haljine iju ni jednu nit nije istkao ni jedan ljudski posrednik. Sve dolazi od Krista te se stoga sva slava, ast i velianstvo trebaju odati Bojem Jaganjcu, koji uklanja grijehe svijeta. {1SM 396.1} Mnogi misle kako trebaju ekati poseban poticaj da bi mogli prii Kristu; ali nuno je samo pristupiti s iskrenim namjerama, odluni da prihvatimo darove milosti i oprotenja koji nam se nude. Trebamo rei: Krist je umro kako bi me spasio. Gospod eli da budem spaen i doi u Isusu onakav kakav jesam, bez odgaanja. Odvano u se pozvati na dano obeanje. Kada me Krist bude privlaio, odazvat u se. Apostol kae: Srcem vjerovati opravdava. (Rimljanima 10:10) Nitko ne moe srcem vjerovati za pravednost i zadobiti opravdanje vjerom o istovremeno nastavlja initi one stvari koje Boja Rije zabranjuje, ili dok zanemaruje bilo koju dunost koje je svjestan. {1SM 396.2) Dobra djela su plod vjere Prava vjera oitovat e se u obliku dobrih djela, jer dobra djela su plod vjere. Dok Bog radi u srcu, a ovjek predaje svoju volju Bogu i surauje s Njime, u njegovu ivotu pokazuje se ono to Bog

234

unosi u srce kroz Svetog Duha te vlada sklad izmeu namjera srca i ivotnih postupaka. Svaki grijeh mora biti odbaen kao mrska stvar koja je razapela Gospoda ivota i slave, te vjernik mora imati iskustvo stalnog napredovanja, neprekidno inei Kristova djela. Blagoslov opravdanja zadrava se stalnom predajom volje i neprekidnom poslunou. {1SM 397.1) Oni koji su opravdani vjerom moraju imati sklonost prema dranju Gospodnjeg puta. Kada ovjekova djela ne odgovaraju onome sto ispovijeda, to je dokaz da nije opravdan vjerom. Jakov kae: Vidi: vjera je suraivala s djelima njegovim i djelima se vjera usavrila. (Jakov 2:22) {1SM 397.2} Vjera koja ne proizvodi dobra djela, ne opravdava duu. Gledajte: ovjek se opravdava djelima, a ne samom vjerom. (Jakov 2:24) Povjerova Abraham Bogu i urauna mu se u pravednost. (Rimljanima 4:3) {1SM 397.3} Pripisivanje Kristove pravednosti dolazi kroz vjeru koja opravdava, i to opravdanje je ono za to se Pavao tako revno trudio. On kae: Zato se po djelima Zakona nitko nee opravdati pred njim. Uistinu, po Zakonu - samo spoznaja grijeha! Sada se pak izvan Zakona oitovala pravednost Boja, posvjedoena Zakonom i Prorocima, pravednost Boja po vjeri Isusa Krista, prema svima koji vjeruju. Ne, nema razlike. Svi su zaista sagrijeili i potrebna im je slava Boja; opravdani su besplatno, njegovom milou po otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog izloio da krvlju svojom bude Pomirilite po vjeri. Htio je tako oitovati svoju pravednost kojom je u svojoj boanskoj strpljivosti proputao dotadanje grijehe... Obeskrepljujemo li dakle Zakon po vjeri? Nipoto! Naprotiv, Zakon utvrujemo. (Rimljanima 3:20-31) {1SM 397.4} Milost je nezasluena naklonost i vjernik se opravdava bez ikakvih vlastitih zasluga, bez ikakvih prava s kojima bi mogao doi pred Boga. On se opravdava kroz otkupljenje koje je u Kristu Isusu, koji stoji u nebeskim dvorovima kao grjenikov zamjenik i jamac. Ali iako je opravdan zbog Kristovih zasluga, nije mu doputeno initi nepravdu. Vjera radi kroz ljubav i isti duu. Vjera pupa i cvjeta i donosi etvu dragocjenih plodova. Tamo gdje ima vjere, pojavljuju se dobra djela. Posjeuju se bolesni, siromani su zbrinuti, siroad i udovice nisu zanemareni, goli su odjeveni, gladni su nahranjeni. Krist je hodio inei dobro, i kada su ljudi ujedinjeni s Njime, oni ljube Boju djecu, a krotkost i istina upravljaju njihovim koracima. Izraz lica otkriva njihovo iskustvo, a ljudi se ue od onih koji su bili s Kristom i nauili se od Njega. Krist i vjernik postaju jedno, i Njegova ljepota karaktera otkriva se u onima koji su ivo povezani s Izvorom sile i ljubavi. U Kristu se nalazi bogata riznica opravdavajue pravednosti i milosti koja posveuje. {1SM 398.1} Svi mogu doi k Njemu i uzeti od Njegove punine. On kae: Doite k Meni svi koji ste izmoreni i optereeni i Ja u vas odmoriti. (Matej 11:28) Zato onda ne biste odbacili sve nevjerovanje i posluali Isusove rijei? Vi elite odmor; eznete za mirom. Stoga recite od srca: Gospode Isuse, dolazim zato jer si me Ti pozvao. Vjerujte u Njega nepokolebljivom vjerom i On e vas spasiti. Jeste li gledali na Isusa, koji je zaetnik i zavritelj vae vjere? Je li va pogled bio upravljen na Onoga koji je pun istine i milosti? Jeste li prihvatili mir kojeg samo Krist moe dati? Ako niste, tada Mu se predajte i kroz Njegovu milost teite karakteru koji e biti plemenit i uzvien. Teite postojanom, odlunom, radosnom duhu. Hranite se Kristom, koji je kruh ivota, i u vama e se otkriti Njegova ljupkost karaktera i duha. {1SM 398.2}

235

63. BISER VELIKE VRIJEDNOSTI


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 8. kolovoza 1899.] Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni. (Ivan 3:16) On je isti juer, danas i zauvijek. Kristova pravednost, nalik na isti bijeli biser, nema nikakve mane, nikakve mrlje, nikakve krivice. Ta pravednost moe pripadati i nama. Spasenje, sa svojim neprocjenjivim blagom kupljenim krvlju, predstavlja dragocjeni biser. Mi ga moemo traiti i pronai. Ali svatko tko ga uistinu pronae, morat e prodati sve to posjeduje kako bi ga kupio. Tako daje dokaz da je jedno s Kristom kao to je On jedno s Ocem. Trgovac u prii prodaje sve to ima kako bi zadobio jedan biser velike vrijednosti. To je prekrasna slika onih koji toliko cijene istinu da se odriu svega to imaju kako bi ju mogli posjedovati. Oni se vjerom hvataju za spasenje koje im je omogueno kroz rtvu Bojeg jedinoroenog Sina. {1SM 399.1} Postoje neki koji vjeno trae prekrasni biser. Ali oni se nikada u potpunosti ne odriu svojih loih navika. Ne umiru sebi kako bi Krist mogao ivjeti u njima. Iz tog razloga ne nalaze dragocjeni biser. Nisu nadvladali nesvete tenje i vlastitu ljubav prema privlanim stvarima ovog svijeta. Ne uzimaju kri i ne slijede Krista na putu samoodricanja i samoportvovnosti. Nikada nisu upoznali to znai imati mir i sklad u dui; jer bez potpunog predanja nema poinka, nema radosti. Oni su gotovo krani, ali ipak ne potpuni krani, i ine se blizu nebeskog kraljevstva, ali ne ulaze u njega. Biti gotovo ali ne potpuno spaen, znai biti ne gotovo, ve potpuno izgubljen. {1SM 399.2} Svakodnevno posveenje Bogu donosi mir i spokoj. Trgovac je prodao sve to je imao kako bi zadobio biser. Kada oni koji trae spasenje odbiju biti neuspjeni ili obeshrabreni, nai e mir i poinak u Gospodu. Krist e ih ogrnuti svojom pravednou. On e im dati isto srce i obnovljen um. Ti blagoslovi kupljeni su uz cijenu ivota Bojeg Sina i besplatno se nude onima za koje je ta rtva podnesena. Ali kako se mnogi odnose prema dragocjenom daru? - Oni mu okreu lea, radije birajui uitke ovog ivota. Krist kae o takvima: A vi ipak neete da doete k Meni da ivot imate. (Ivan 5:40) {1SM 400.1} Grjenici su rtve strane obmane. Oni preziru i odbacuju Spasitelja. Ne uviaju vrijednost bisera koji im se nudi i odbacuju ga, prinosei svome Spasitelju samo uvrede i ismijavanje. Mnogo se ena ukraava prstenjem i ogrlicama u tenji da zadobiju divljenje, ali istovremeno odbijaju primiti biser velike vrijednosti koji bi im osigurao posveenje, ast i vjena blaga. Kakva zaslijepljenost poiva na mnogim umovima! Oni su vie opinjeni zemaljskim tricama koje blistaju i sjaje nego krunom besmrtnog ivota, koja je Boja nagrada za odanost. Zaboravlja li djevica svoj nakit il' nevjesta pojas svoj? A narod moj mene zaboravi, bezbroj je tomu ve dana. (Jeremija 2:32) {1SM 400.2}

236

DALJNJA SVJETLOST

64. I TAMA GA NE OBUZE


[Ovaj lanak objavljen je u The Review and Herald, 3. lipnja 1890.] U poetku bijae Rije i Rije bijae u Boga i Rije bijae Bog. Ona bijae u poetku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade nita. Svemu to postade u njoj bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze. Bi ovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. On doe kao svjedok da posvjedoi za Svjetlo da svi vjeruju po njemu. Ne bijae on Svjetlo, nego - da posvjedoi za Svjetlo. Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog ovjeka doe na svijet. (Ivan 1:1-9) {1SM 401.1} Bilo mi je postavljeno pitanje: Misli li da Gospod ima jo svjetlosti za nas kao narod? Moj odgovor je da On ima svjetlost koja je za nas nova, ali to je dragocjena stara svjetlost koja treba sjati iz Rijei istine. Mi imamo samo odbljeske zraka svjetlosti koje nam jo trebaju stii. Svjetlost koju nam je Gospod ve dao ne koristimo u potpunosti, stoga ne primamo jo veu svjetlost; ne hodimo u svjetlosti koja nas je ve obasjala. {1SM 401.2} Mi se nazivamo narodom koji dri zapovijedi, ali ne shvaamo nevjerojatnu irinu dalekosenih naela Bojeg zakona; ne uviamo njegovu svetu narav. Mnogi koji za sebe tvrde da su uitelji istine nemaju pravu sliku o tome to rade dok poduavaju Boji zakon, jer ne posjeduju ivu spoznaju Gospoda Isusa Krista. {1SM 402.1} Dok itamo o Lutheru, Knoxu i drugim istaknutim reformatorima, divimo se snazi, odvanosti i hrabrosti koju su posjedovali ti vjerni Boji sluge, i elimo shvatiti duh koji ih je pokretao. elimo znati koji ih je izvor od njihove slabosti uinio jakima. Iako su ti veliki ljudi bili upotrijebljeni kao Boja orua, oni nisu bili bez mane. Bili su grjeni ljudi i inili su velike pogreke. Trebamo teiti za tim da oponaamo njihove vrline, ali ih ne smijemo postaviti kao nae mjerilo. Ti ljudi posjedovali su rijetke darove koji su im pomogli u izvravanju djela reformacije. Pokretala ih je sila koja je bila vea od njih samih, ali ne trebamo uzvisivati i astiti ljude koje je Bog upotrijebio kao svoja orua, ve Gospoda Isusa koji im je darovao svoju svjetlost i silu. Neka oni koji ljube istinu i pravednost, koji prouavaju zalog dan u nasljee tim stjegonoama, slave Boga, Izvor sve svjetlosti. {1SM 402.2} Kada bi se objavilo da e aneoski glasnici pred ljudima otvoriti blaga znanja vezanih uz nebeske stvari, kakvo bi komeanje nastalo u kranskom svijetu! Glasnike bi obavijala nebeska atmosfera; kako eljno bi mnogi sluali rijei koje bi silazile s njihovih usana! Ljudi bi pisali knjige koje bi obraale pozornost na rijei anela, ali bie uzvienije od anela boravilo je na naem svijetu; sam Gospod doao je obasjati ljude svjetlou s neba. Izjavio je kako je jedno s Ocem, pun milosti i istine, Bog koji se oituje u tijelu. {1SM 402.3} Gospod Isus, koji je slika nevidljivog Boga, dao je vlastiti ivot kako bi spasio ovjeka koji je propadao. Kakvu li svjetlost, kakvu silu On donosi sa sobom! U Njemu je utjelovljena sva punina Boanstva. Kakva tajna nad tajnama! Umu je teko shvatiti Kristovo velianstvo, tajnu otkupljenja. Podignut je sramotni kri, klinovi su zabijeni kroz Njegove ruke i stopala, okrutno koplje probilo je Njegovo srce i cijena otkupljenja plaena je za ljudski rod. Besprijekorno Boje Janje nosilo je nae grijehe na svojem tijelu na kriu; On je ponio nae jade. {1SM 402.4} Neiscrpna tema Iskupljenje je neiscrpna tema koja zasluuje nae najpomnije razmatranje. Ona nadmauje

238

shvaanje najdubljih misli, izmie najivopisnijoj mati. Tko traei moe pronai Boga? Blaga mudrosti i znanja dostupna su svim ljudima, i kada bi i tisue najdarovitijih ljudi posvetili sve svoje vrijeme da Isus uvijek bude pred naim oima, prouavajui kako najbolje opisati Njegovu neusporedivu ljupkost, nikada ne bi mogli iscrpiti tu temu. {1SM 403.1} Iako su veliki i daroviti autori obznanili prekrasne istine i narodu iznijeli jo veu svjetlost, ipak emo se u nae vrijeme susretati s novim zamislima i pronalaziti prostrana polja u kojima moemo raditi, jer tema spasenja je neiscrpna. Djelo je napredovalo iz stoljea u stoljee, istiui Kristov ivot i karakter, te Boju ljubav na nain na koji se ona oitovala u rtvi za pomirenje. Tema iskupljenja zaokupljat e umove otkupljenih kroz cijelu vjenost. Kroz vjene vjekove otkrivat e se uvijek nove i bogate spoznaje o planu spasenja. {1SM 403.2} Kada bi Isus danas bio s nama, rekao bi nam kao to je to rekao svojim uenicima: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi. (Ivan 16:12). Isus je eznuo pred svojim uenicima otvoriti duboke i ive istine, ali njihov tjelesni nain razmiljanja, njihovo zamagljeno i manjkavo razumijevanje uinili su to nemoguim. Nisu im mogle biti darovane velike, slavne i ozbiljne istine. Nedostatak duhovnog rasta zatvara vrata bogatim zrakama svjetlosti koje dolaze od Krista. Nikada neemo dostii razdoblje kada za nas nee postojati jo vea svjetlost. Kristove rijei uvijek su nosile dalekoseno znaenje. Oni koji su sluali Njegova uenja kroz svoja prethodno usvojena miljenja nisu mogli razumjeti znaenje Njegovih izjava. Isus je bio izvor, zaetnik istine. {1SM 403.3} Velike teme Starog Zavjeta bile su pogreno shvaene i pogreno tumaene, a Kristova je zadaa bila objasniti istinu koju nisu razumjeli oni kojima je ona bila dana. Proroci su govorili rijei, ali oni nisu otkrili duhovni smisao onoga to je bilo zapisano. Znaenje istine ostalo je neshvaeno. Isus je ukorio svoje uenike zbog sporosti njihova shvaanja. Oni nisu imali koristi od mnogih Njegovih dragocjenih pouka zato to nisu razumjeli duhovnu veliinu Njegovih rijei. Ali On je obeao da e doi Utjeitelj te da e Duh istine prizvati te izgubljene rijei u njihovo sjeanje. Dao im je da shvate kako im je ostavio dragocjene bisere istine iju vrijednost u tom trenutku nisu mogli znati. {1SM 404.1} Dragocjeni biseri u rudnicima istine Nakon Kristova raspea i uskrsnua, Njegovi uenici sluali su s uenjem i divljenjem Njegove pouke o istini; one su im se inile poput novih zamisli, no On im je rekao: To je ono to sam vam govorio dok sam jo bio s vama.... Tada im otvori pamet da razumiju Pisma. (Luka 24:44, 45) Istina se neprestano razvija i iznosi nove ideje razliitim umovima. Svi koji kopaju u rudnicima istine neprekidno e pronalaziti skupocjene i dragocjene bisere. Naa je elja da svi koji tvrde da vjeruju u istinu koja nam je trenutno otkrivena, a posebice oni koji na sebe uzimaju odgovornost pouavanja drugih toj istini, i sami imaju jasnije shvaanje nenadmane vanosti biblijskih tema. {1SM 404.2} Oni koji stoje na braniku Bojeg zakona nalaze se u poloaju u kojem im je potrebna velika mjera Bojeg Duha. Ako propovjednicima nedostaje krotkosti, ako se lako naljute kad im se netko suprotstavi, to je jasan pokazatelj da im je potrebno boansko prosvjetljenje. Ljudi moraju pokazati Kristovu milost dok rade za due. Istina kakva je u Isusu izvrit e na um nevjernika potpuno drugaiji utjecaj od one koja se iznosi kao teorija ili kontroverzna tema. {1SM 404.3} Ako damo sve od sebe da iznesemo istinu kakva ona doista jest, suprotstavljajui se miljenjima i idejama drugih, ona e biti pogreno protumaena, pogreno primijenjena i pogreno citirana onima koji njeguju zabludu, kako bi bila predstavljena na nain pogodan da joj se prigovori. Malo je onih kojima donosite istinu a koji nisu pili babilonskog vina. Njima je teko shvatiti istinu, pa ju je

239

stoga nuno nauavati onakvu kakva se nalazi u Isusu. {1SM 405.1} Oni koji tvrde da ljube istinu mogu biti krotka i ponizna srca, kao to je to bio Veliki Uitelj. Oni koji su marljivo radili u rudnicima Boje Rijei, i koji su pronali dragocjenu rudu u bogatim ilama istine, u nebeskim tajnama koje su bile skrivene vjekovima, uzvisivat e Gospoda Isusa, Izvor svake istine, tako to e svojim karakterom otkrivati posveujuu silu onoga u to vjeruju. Isus i Njegova milost moraju biti na prvom mjestu u svetitu unutar due. Tada e se On otkrivati u rijeima, u molitvi, u opomenama i u iznoenju svete istine, jer u tome lei velika tajna duhovnog uspjeha. {1SM 405.2} Kada se u na trud utka vlastito ja, tada istina koju nosimo drugima ne posveuje, ne isti i ne oplemenjuje naa vlastita srca; ona nee posvjedoiti da smo prikladne posude za Gospodarevu uporabu. Samo kroz gorljivu molitvu moemo odravati slatko zajednitvo s Isusom, i kroz to blagoslovljeno jedinstvo rijeima i djelima dodaje se miomiris Kristova duha. Ne postoji ni jedno srce na koje se ne bi trebalo paziti. Isus, dragocjeni Spasitelj, naloio nam je da budemo budni. Ni u jednom trenutku ne smijemo popustiti u zanemarivanju vlastitog ja. Srce se mora brino uvati, jer iz njega izlazi ivot. Pazite i disciplinirajte misli kako ne biste grijeili svojim usnama. {1SM 405.3}

240

65. KAKO SE NOSITI SA SPORNIM TOKAMA U NAUCI


[Jutarnja propovijed u Battle Creeku, drava Michigan, 29. sijenja 1890., tiskana u The Review and Herald 18. veljae 1890.] elimo shvatiti vrijeme u kojem ivimo. U ovom trenutku ne razumijemo ga ni napola. Nae shvaanje nije ni polovino. Moje srce drhti u meni kada pomislim s kakvim se neprijateljem moramo suoiti i kako smo slabo pripremljeni da se susretnemo s njime. Mnogo su mi puta prikazana iskuenja Izraelove djece, kao i njihov stav neposredno prije prvog Kristovog dolaska, kako bi mi se doaralo stanje Bojeg naroda i njihovog iskustva prije Kristovog drugog dolaska kako je neprijatelj koristio svaku priliku da zavlada umovima idova te i danas pokuava zaslijepiti umove Bojih slugu kako ne bi bili u stanju razaznati dragocjenu istinu. {1SM 406.1} Kada je Krist doao na na svijet, sotona je ve bio spreman i borio se da Ga zaustavi na svakom pedlju napredovanja na Njegovu putu od jasala do Golgote. Sotona je optuio Boga da od anela zahtijeva samoodricanje iako On sam nije poznavao pravo znaenje te rijei, niti bio voljan podnijeti ikakvu rtvu za druge. To je bila optuba koju je sotona iznio protiv Boga na nebu; i nakon to je zlikovac bio zbaen s neba, jo uvijek je neprekidno optuivao Boga da zahtijeva slubu kakvu sam nije voljan dati. Krist je doao na svijet kako bi se suoio s tim lanim optubama i otkrio Oca. Nama je nemogue zamisliti ponienje koje je On pretrpio preuzimajui na sebe nau prirodu. Iako samo po sebi nije sramota pripadati ljudskom rodu, On je bio nebesko Velianstvo, Kralj slave, i ponizio se kako bi postao dijete i pretrpio patnje i jade smrtnika. Spustio se ne do najvieg poloaja, da bude bogat i moan ovjek ve, premda je bio bogat, zbog nas je postao siromaan, kako bismo se mi mogli obogatiti kroz Njegovo siromatvo. Susretao se s ponienjem na svakom koraku. Bio je tjeran od grada do grada, jer ljudi nisu eljeli prihvatiti Svjetlo svijeta. Bili su potpuno zadovoljni svojim stanjem. {1SM 406.2} Krist je ostavio dragocjene bisere istine, ali ljudi su ih pokrili besmislicama praznovjerja i zablude. On im je dao rijei ivota, ali oni nisu ivjeli o svakoj rijei koja izlazi iz Bojih usta. Vidio je da svijet ne moe pronai Boju rije jer je skrivena ispod ljudskih tradicija. Doao je kako bi pred svijet iznio odnos vrijednosti neba i zemlje te stavi istinu na mjesto koje joj pripada. Samo je Isus mogao otkriti istinu koju ljudi nuno moraju znati kako bi mogli dobiti spasenje. Samo On u je mogao staviti u prave okvire, i Njegovo je djelo bilo osloboditi istinu od zablude i iznijeti ju pred ljude u njezinom nebeskom svjetlu. {1SM 407.1} Sotona je krenuo suprotstaviti Mu se, jer nije li on jo od ovjekovog pada uloio svaki napor da svjetlost prikae kao tamu, a tamu kao svjetlost? Dok je Krist teio pred ljude iznijeti istinu u njezinom pravom odnosu prema njihovom spasenju, sotona je djelovao kroz idovske voe, i ispunio ih neprijateljstvom prema Otkupitelju svijeta. Oni su odluili uiniti sve to je u njihovoj moi ne bi li Ga sprijeili da ostavi utisak na narod. {1SM 407.2} O kako je Krist teio, kako je plamtjelo Njegovo srce da sveenicima otkrije jo vea blaga istine! Ali njihovi umovi bili su toliko ukalupljeni da je bilo gotovo nemogue otkriti im istine vezane uz Njegovo kraljevstvo. Sveta pisma nisu bila itana na ispravan nain. idovi su ekali dolazak Mesije, ali mislili su da On mora doi u svoj slavi koja e pratiti Njegov drugi dolazak. Budui da nije doao s dostojanstvom prikladnim za kralja, oni su ga potpuno odbacili. Ali to se nije pojavio u raskoi nije bio jedini razlog zbog kojeg su Ga odbili. Bilo je to zato to je On bio

241

utjelovljenje istoe, a oni samo bili su neisti. On je hodio zemljom kao ovjek besprijekorne estitosti. Takav karakter usred pokvarenosti i zla nije bio u skladu s njihovim eljama, i oni su Ga zlostavljali i prezreli. Njegov ivot bez mane bacao je svjetlost na srca ljudi, i pokazivao im nepravdu u svoj odbojnosti njezine prirode. {1SM 407.3} Sile tame na svakom su koraku napadale Bojeg Sina. Nakon Njegovog krtenja, Duh Ga je odveo u pustinju, i tamo se borio protiv iskuenja etrdeset dana. Pristizala su mi pisma koja su tvrdila kako Krist nije mogao imati istu prirodu kao i ovjek, jer da je to bilo tako, sigurno bi pokleknuo pod takvim uvjetima. Ali da On nije imao ljudsku prirodu, ne bi mogao biti na primjer. Da nije na sebe uzeo nau prirodu, ne bi mogao biti kuan u svemu kao i mi. Da nije bilo mogue da poklekne pred iskuenjem, ne bi mogao biti na pomonik. Uzviena je zbilja da je Krist doao voditi svoje bitke kao ovjek, u ovjekovo ime. Njegovo kuanje i pobjeda ue nas da ljudi trebaju oponaati Veliki Uzor; ovjek mora postati dionik boanske prirode. {1SM 408.1} Boansko i ljudsko ujedinjeno u Kristu U Kristu je bilo objedinjeno boansko i ljudsko. Boanski dio nije bio unien do ljudskosti; boansko je ostalo na svojem mjestu, ali ljudskost ujedinjena s boanskim bila je u stanju izdrati najeu probu kuanja u pustinji. Knez ovog svijeta doao je Kristu nakon Njegova dugog posta, kada je bio izgladnio, i predloio Mu da zapovijedi kamenju da postanu kruhovi. Ali Boji plan, nainjen kako bi se ovjek spasio, ukljuivao je dio u kojem Krist mora upoznati glad, siromatvo i sve druge vidove ljudskog postojanja. On se odupro iskuenju koristei silu koja je i ljudima na raspolaganju. Uhvatio se za Boje prijestolje, i ne postoji ni jedan mukarac ni ena koji ne bi mogli imati pristup istoj pomoi kroz vjeru u Boga. ovjek moe postati dionik boanske prirode; nema ive due koja ne moe zazvati pomo Neba u iskuenju i ispitu. Krist je doao otkriti izvor svoje sile kako ovjek vie nikada ne bi bio prisiljen osloniti se samo na vlastite, ljudske sposobnosti. {1SM 408.2} Oni koji ele pobijediti, moraju upregnuti sve sile svojeg bia do krajnjih granica. Moraju se usrdno moliti na koljenima pred Bogom za dar boanske sile. Krist je doao da bude na primjer, te da nam obznani da moemo biti dionici boanske prirode. Kako? - Tako to je pobjegao pokvarenosti koja je kroz poudu dola na svijet. Sotona nije zadobio pobjedu nad Kristom. Njegovo stopalo nije stalo na Otkupiteljevu duu. Iako je ugrizao petu, nije dotaknuo glavu. Krist je, pomou vlastitog primjera, jasno pokazao kako ovjek moe ostati estit. Ljudi mogu imati silu oduprijeti se zlu - silu koju ni zemlja, ni smrt, ni pakao ne mogu nadjaati; silu koja e ih dovesti do toga da budu pobjednici kao to je Krist bio pobjednik. U njima se mogu ujediniti boansko i ljudsko. {1SM 409.1} Kristovo je djelo bilo iznijeti istinu u svjetlosti evanelja i otkriti propise i naela koja je dao palom ovjeku. Svaka zamisao koju je iznio bila je Njegova vlastita. Nije imao potrebu bilo koga citirati, jer On je bio zaetnik sve istine. On je mogao navoditi rijei proroka i filozofa i jo uvijek biti originalan, jer sva je mudrost pripadala Njemu; On je bio izvor, vrelo sve istine. On je bio prije svega, i svojim je naukom postao duhovni voa za sve vjekove. {1SM 409.2} Krist je bio Onaj koji je govorio preko Melkizedeka, sveenika svevinjeg Boga. Melkizedek nije bio Krist, ali je bio Boji glas u svijetu, predstavnik Oca. Krist je govorio kroz sve narataje u prolosti; Krist je vodio svoj narod i bio svjetlost svijeta. Kada je Bog izabrao Abrahama da bude predstavnik Njegove istine, izveo ga je iz njegove zemlje, udaljio od njegove obitelji i uinio ga posebnim. elio ga je oblikovati po uzoru na sebe. elio ga je poduavati u skladu sa svojim planom.

242

Na njemu nije trebao poivati odljev svjetskih uitelja. Bio je uen kako zapovjediti svojoj djeci i svojim potomcima nakon sebe da se dre Gospodnjeg puta te ine pravdu i sud. To je djelo koje Bog eli da i mi izvrimo. On eli da shvatimo kako upravljati svojim obiteljima, kako kontrolirati svoju djecu i kako zapovjediti svome kuanstvu da se dri Gospodnjeg puta. {1SM 409.3} Ivan pozvan na posebno djelo Ivan je bio pozvan izvriti posebno djelo; trebao je pripremiti put Gospodu i izravnati Njegove staze. Gospod ga nije poslao u kolu k prorocima i rabinima. Odveo ga je daleko od mjesta napuenih ljudima, u pustinju, kako bi mogao uiti iz prirode i od Boga prirode. Bog nije elio da Ivan bude oblikovan prema uzoru na sveenike i vlastodrce. On je bio pozvan na posebno djelo. Gospod mu je dao poruku koju je trebao objaviti. Je li on iao do sveenika i vlastodraca i pitao ih za doputenje da objavljuje tu poruku? Ne! Bog ga je odvojio od njih kako ne bi bio izloen utjecaju njihova duha i nauke. On je bio glas onoga koji vie u pustinji: Pripravite Jahvi put kroz pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu naemu. Nek' se povisi svaka dolina, nek' se spusti svaka gora i breuljak. to je neravno, nek' se poravna, strmine nek' postanu ravni. Otkrit e se tada Slava Jahvina i svako e je tijelo vidjeti, jer Jahvina su usta govorila. (Izaija 40:3-5) Upravo je to poruka koja se mora donijeti i naem narodu; nalazimo se blizu kraja vremena, i poruka glasi: Oistite put za Kralja; sakupite kamenje; podignite zastavu za narod. Ljudi se moraju probuditi. Ovo nije vrijeme da govorimo: Mir i sigurnost. Poziv koji nam je upuen glasi: Vii iz sveg grla, ne sustei se! Glas svoj poput roga podigni. Objavi Mom narodu njegove zloine, domu Jakovljevu grijehe njegove (Izaija 58:1). {1SM 410.1} Svjetlost Boje slave obasjavala je naeg Predstavnika, i ta nam injenica govori kako Boja slava moe obasjavati i nas. Svojom ljudskom rukom Isus je obuhvatio ovjeanstvo, dok je svojom boanskom rukom uhvatio prijestolje Beskonanoga, povezujui ovjeka s Bogom i zemlju s nebom. {1SM 410.2} Mora nas obasjati svjetlost Boje slave. Potrebna nam je sveta pomast s visine. Koliko god ovjek bio inteligentan ili uen, on nije podoban za poduavanje ako se vrsto ne dri Izraelovog Boga. Onaj tko je povezan s Nebom init e Kristova djela. Kroz vjeru u Boga imat e silu djelovati na ljude. Trait e izgubljene ovce doma Izraelovog. Ako se boanska sila ne ujedini s ljudskim naporima, i ono to najvei meu ljudima moe uiniti potpuno je bezvrijedno. U naem radu nedostaje Sveti Duh. Nita me ne plai vie od duha nesloge kojeg vidim da naa braa pokazuju. Kada se ne moemo sloiti kao krani i uljudno preispitati toke oko kojih postoje neslaganja, nalazimo se na opasnom tlu. Imam potrebu pobjei s takvog mjesta kako ne bih poprimila osobine onih koji nisu u stanju iskreno istraivati biblijske nauke. {1SM 411.1} Oni koji ne mogu nepristrano preispitati dokaze u korist stajalita koje se razlikuje od njihovog, nisu prikladni biti uitelji ni u jednom od odjela Bojeg djela. Potrebno nam je krtenje Svetim Duhom. Bez toga nismo nita prikladniji da krenemo u svijet nego to su to bili uenici nakon raspea njihova Gospoda. Isus je znao njihov nedostatak i rekao im je da ostanu u Jeruzalemu dok im ne bude darovana sila s visine. Svaki uitelj mora biti uenik kako bi njegove oi mogle biti pomazane da vidi dokaze Boje istine koja napreduje. Zrake Sunca Pravde moraju sjati u njegovu vlastitom srcu ako eli prenositi svjetlost drugima. {1SM 411.2} Nitko nije u stanju tumaiti Sveto pismo bez pomoi Svetog Duha. Ali kada u ruke uzmete Boju Rije s poniznim, pouljivim srcem, Boji aneli stajat e uz vas da u vas utisnu dokaze u korist istine. Kada Boji Duh bude poivao na vama, neete osjeati zavist ili ljubomoru dok

243

preispitujete tua stajalita; nee biti duha optuivanja i kritiziranja, poput onog kojeg je sotona pobudio protiv Krista u srcima idovskih voa. Govorim vam iste one rijei koje je Krist rekao Nikodemu: Treba da se rodite nanovo, odozgor. Tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne moe vidjeti kraljevstva Bojega. (Ivan 3:7, 3) Morate biti oblikovani prema nebeskom uzoru prije nego to budete u stanju razaznati svete tvrdnje istine. Ako uitelj nije uenik u Kristovoj koli, nije podoban nauavati druge. {1SM 411.3} Posebno djelo Ellen G. White Trebamo dosei stupanj na kojem e nestati sve razlike. Ako smatram da mi je dana svjetlost, izvrit u svoju dunost tako to u je iznijeti. Kada bih se savjetovala s drugima u vezi s porukom koju Gospod eli da iznesem narodu, mogla bi se zatvoriti vrata tako da svjetlost ne dopre do onih kojima ju je Bog poslao. Kada je Isus ujahao u Jeruzalem, sve ono mnotvo uenika, puno radosti, poe iza glasa hvaliti Boga za sva silna djela to ih vidjee: Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Na nebu mir! Slava na visinama! Na to Mu neki farizeji iz mnotva rekoe: Uitelju, prekori svoje uenike. On odgovori: Kaem vam, ako ovi uute, kamenje e vikati! (Luka 19:37-40). {1SM412.1} idovi su pokuali zaustaviti objavljivanje poruke koja je proreena u Bojoj Rijei, ali proroanstvo se mora ispuniti. Gospod kae: Evo, poslat u vam proroka Iliju prije nego doe Dan Jahvin, dan velik i straan. (Malahija 4:5) Netko mora doi u Ilijinom duhu i sili, i kada se to dogodi, ljudi bi mogli rei: Ti si previe revan, ne tumai Sveto pismo na ispravan nain. Dopusti da ti ja kaem kako nauavati tvoju poruku. {1SM 412.2} Mnogo je onih koji nisu u stanju razlikovati Boje djelo od ljudskog djela. Ja u govoriti istinu onako kako mi ju Bog daje, i kaem vam sada: ako nastavite prigovarati, ako zadrite svadljiv duh, nikada neete upoznati istinu. Isus je rekao svojim uenicima: Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi. (Ivan 16:12) Oni nisu bili u stanju cijeniti svete i vjene stvari; ali Isus im je obeao poslati Utjeitelja, koji e ih poduiti svemu i prizvati im u sjeanje sve to im je On govorio. Brao, ne smijemo se osloniti na ovjeka. uvajte se, dakle, ovjeka koji ima samo jedan dah u nosnicama: jer to vrijedi? (Izaija 2:22) Svoje bespomone due morate osloniti na Isusa. Ne pristoji nam piti iz izvora u dolini kada postoji izvor u planinama. Odbacimo nia vrela; doimo viim izvorima. Ako postoji neka toka istine koju ne razumijete, oko koje se ne slaete, istraujte, usporeujte pismo s pismom, spustite svrdlo istine duboko u rudnik Boje Rijei. Sebe i svoja miljenja morate poloiti na Boji rtvenik, ostaviti vae predrasude te dopustiti nebeskom Duhu da vas dovede do svake istine. {1SM 412.3} Moj brat je jednom rekao da ne eli uti nita od nauke u koju vjerujemo od straha da u nju ne povjeruje. Nije elio dolaziti na sastanke ni sluati propovjedi, ali kasnije je izjavio da je uvidio kako je jednako kriv kao to bi bio da ih je uo. Bog mu je dao priliku da sazna istinu i smatra ga odgovornim za tu priliku. Meu nama ima mnogo onih koji gaje predrasude protiv nauka o kojima se trenutno razgovara. Oni odbijaju doi i sasluati, ne ele smireno istraiti stvar, ve istupaju sa svojim prigovorima u tami. Savreno su zadovoljni svojim poloajem. Govori: 'Bogat sam, obogatih se, nita mi ne treba!' A ne zna da si nevolja i bijeda, i ubog, i slijep, i gol. Savjetujem ti: kupi od Mene zlata u vatri eena da se obogati i bijele haljine da se odjene da se ne vidi tvoja sramotna golotinja; i pomasti da oi pomae i vidi. Ja korim i odgajam one koje ljubim. Revan budi i obrati se. (Otkrivenje 3:17-19) {1SM413.1} Ti stihovi odnose se na one koji ive izloeni odjeku aneoske poruke, ali ne ele doi kako bi ju

244

uli. Kako znate da Gospod ne daje nove dokaze u korist svoje istine, stavljajui ju u novi kontekst, kako bi se mogao pripremiti put Gospodu? Kakve ste vi planove napravili kako bi se nova svjetlost mogla proiriti kroz redove Bojeg naroda? Koje dokaze imate da Bog nije poslao svjetlost svojoj djeci? Moramo odbaciti svaku samodostatnost, egoizam i oholost vlastitih miljenja. Moramo pristupiti Isusovim nogama i uiti od Onoga koji je krotka i ponizna srca. Isus nije poduavao svoje uenike na nain na koji su rabini nauavali svoje. Mnogi idovi doli su sluati dok je Krist otkrivao tajne spasenja, ali oni nisu doli uiti; doli su kritizirati, uhvatiti Ga u kakvoj nedosljednosti kako bi mogli imati materijala pomou kojeg bi u narodu stvorili predrasude. Bili su zadovoljni znanjem koje su posjedovali, ali Boja djeca moraju poznavati glas Pravog Pastira. Zar ovo nije vrijeme u kojem bi bilo izuzetno prikladno postiti i moliti se pred Bogom? Nalazimo se u opasnosti od svae, u opasnosti od opredjeljivanja za suprotstavljene strane po pitanju spornih toaka; ne bismo li trebali revno traiti Boga, ponizivi vlastitu duu, kako bismo mogli saznati to je istina? {1SM 413.2} Idite pod smokvu Natanael je uo Ivana koji je pokazao na Spasitelja i rekao: Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta! (Ivan 1:29) Natanael je pogledao Isusa, ali bio je razoaran izgledom Otkupitelja svijeta. Zar taj, koji na sebi nosi znakove muke i siromatva, moe biti Mesija? Isus je bio radnik i muio se zajedno s poniznim obrtnicima, pa se Natanael okrenuo i otiao. No nije u potpunosti utvrdio svoje miljenje u vezi s Isusovom prirodom. Kleknuo je pod stablom smokve, pitajui Boga je li taj ovjek uistinu Mesija. Dok je bio tamo, Filip je doao i rekao: Nali smo onoga o kome je pisao Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta. Ali rije Nazaret ponovo je pobudila njegovo nevjerovanje, pa je upitao: Iz Nazareta da moe biti to dobro? Bio je pun predrasuda, ali Filip se nije pokuavao boriti s njegovim predrasudama, vee je jednostavno rekao: Doi i vidi. Kada je Natanael doao blizu Isusa, Isus je rekao: Evo istinitog Izraelca u kojem nema prijevare! Natanael je bio zadivljen. Pitao je: Odakle me poznaje? Odgovori mu Isus: Vidjeh te prije negoli te Filip pozva, dok si bio pod smokvom. (Ivan 1:45, 46, 47, 48). {1SM 414.1} Zar ne bi bilo dobro za nas da se uputimo pod stablo smokve i molimo se Bogu da nam otkrije to je istina? Ne bi li Boje oko poivalo na nama kao to je poivalo na Natanaelu? Natanael je povjerovao u Gospoda i uzviknuo: Uitelju, ti si Sin Boji! Ti kralj si Izraelov! Odgovori mu Isus: Stoga to ti rekoh: 'Vidjeh te pod smokvom', vjeruje. I vie e od toga vidjeti! I nadoda: Zaista, zaista, kaem vam: gledat ete otvoreno nebo i anele Boje gdje uzlaze i silaze nad Sina ovjejega (Ivan 1:49-51). {1SM415.1} To je ono emu emo biti svjedoci ako smo povezani s Bogom. Bog eli da se pouzdamo u Njega, a ne u ljude. On eli da dobijemo novo srce; eli nam otkriti zrake svjetlosti s Bojeg prijestolja. Trebamo se boriti sa svakom potekoom, ali kada se pojavi neka toka oko koje postoje neslaganja, trebate li ii nekom ovjeku kako biste saznali njegovo miljenje te potom izveli svoje zakljuke iz njegovih? - Ne! Idite Bogu! Recite Mu to elite; uzmite u ruke svoju Bibliju i istraujte ju kao da tragate za skrivenim blagom. {1SM 415.2} Ne idemo dovoljno duboko Mi ne idemo dovoljno duboko u svojoj potrazi za istinom. Svaka dua koja vjeruje u istinu za ovo vrijeme doi e u poloaj kada e morati dati razlog za nadu koja se nalazi u njemu. Boji narod bit e pozvan da stane pred kraljeve, prineve, vladare i velike ljude ove zemlje, i stoga moraju biti

245

sigurni da znaju to je istina. Moraju biti obraeni ljudi i ene. Bog vas svojim Svetim Duhom moe nauiti vie u jednom trenutku nego to biste mogli nauiti od svih zemaljskih velikana. Svemir promatra sukob koji se odvija na Zemlji. Plativi neopisivu cijenu, Bog se pobrinuo da svaki ovjek ima mogunost saznati ono to e ga uiniti mudrim na spasenje. S kakvim li iekivanjem aneli gledaju ne bi li vidjeli tko e se odluiti iskoristiti tu priliku! {1SM 415.3} Kada se Bojem narodu iznese poruka, oni ne bi trebali ustati da joj se suprotstave; trebali bi se okrenuti Bibliji, usporeujui tu poruku sa zakonom i svjedoanstvom, a ako ona ne proe taj test, onda nije istinita. Bog eli da se nai umovi proire. On nam eli dati svoje blagoslove. Svakog dana moemo imati obilje dobrih stvari, jer Bog je u stanju pred nama otvoriti cijelu nebesku riznicu. Trebamo biti jedno s Kristom kao to je On jedno s Ocem, i Otac e nas ljubiti kao to ljubi svojeg Sina. Dostupna nam je ista pomo koja je bila na raspolaganju Kristu, i moemo imati snagu u svakoj neprilici, jer Bog e ii ispred nas i tititi nae zaelje. On e nas okruiti sa svih strana, a kada budemo izvedeni pred vladare i autoritete ovog svijeta, neemo trebati prethodno razmiljati to emo rei. Bog e nas pouiti u danu kada nam to bude potrebno. Neka nam Bog sada pomogne da doemo kod Isusovih nogu i uimo od Njega, prije nego to pokuamo biti uitelji drugim ljudima. {1SM416.1} Biblija je nae vjerovanje Kada se Boja Rije bude prouavala, shvatila i posluala, blistava svjetlost obasjat e svijet; nove istine, prihvaene i primijenjene u praksi, snanim e nas sponama vezati za Isusa. Biblija, i samo Biblija, treba biti nae vjerovanje, jedina karika jedinstva; svi koji se pokoravaju toj Svetoj Rijei bit e u suglasju. Nai postupci ne smiju biti voeni naim vlastitim stajalitima i zamislima. ovjek je pogreiv, ali Boja Rije je nepogreiva. Umjesto da se meusobno prepiru, ljudi trebaju uzdizati Gospoda. Suoimo se sa svakim protivljenjem na nain na koji je to uinio na Gospodar, rijeima: Pisano je. Uzdignimo zastavu na kojoj je napisano: Biblija kao pravilo vjere i reda. - The Review and Herald, 15.prosinca 1885. {1SM 416.2}

246

You might also like