Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
10Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
obligacije

obligacije

Ratings: (0)|Views: 734 |Likes:
Published by Sanalica

More info:

Categories:Types, Business/Law
Published by: Sanalica on Mar 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/18/2013

pdf

text

original

 
Pojam stete
Steta je izvor obligacije koja nastaje izmedju lica odgovornog, za smanjenje imovine ili onemogucavanje njenog povecanja ilinanosenje fizickog ili psihickog bola ili straha i ostecenog.
Vanugovorna odgovornost za stetu
nastaje stetnom radnjom koja stavara obligacioni odnos izmedju stetnika i ostecenog, licaizmedju kojih prije nije postojao obligacioni odnos.
Ugovorna odgovornost za stetu
nastaje zbog neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju postojece ugovorne obaveze.Obavezaneknade stete nastaje ako je postojala uzrocna veza izmedju stete i radnje stetnika i ako je jedno lice odgovorno za stetu.Za stetu jedno lice odgovara po principu krivice ili bez obzira na krivicu.
Vrste stete
Materijalna steta
nastaje umanjenjem imovine i sprecavanjem njenog povecanja i moze nastati kao obicna (prosta steta) npr.Unistenjem ili ostecenjem neke stvari... i izmakla korist a to je sprecavanje ocekivanog povecanja imovine.Materijalna steta se moze podjeliti i na kontkretnu stetu(moze se dokazati i njena visina precizno utvrditi u vrijeme sudske odluke) i apstraktnu stetu( nedokazuje se nego se pretpostavlja, njena visina se odredjuje unaprijed prije nego sto je steta prouzrokovana).Materijalna i nematerijalna steta se , s obzirom a vrijeme i izvjesnostu nastupanju moze podjeliti na postojecu ( steta cije su posledice nastupile nakon sto je preduzeta stetna radnja) i buduca( steta izvesno nastaje u buducnosti koa produzenje ostecenjaostecenog ili nekog drugog dobra.
Nematerijalna steta
nastaje nanosenjema drugome fizickog ili psihickog bola ili straha. Ona moze nastati i u slucaju ostecenja iliunistenja stvari.Pravo na naknadu stete ostecenik ima ako unistenje ili ostecenje stvari izaziva kod njega fizicke ili psihicke boloveili strah. Nematerijalnu stetu moze pretrpjeti samo fizicko lice, a izuzetno i pravno lice.
Odgovornost po osnovi krivice
 je obaveza stetnika da odgovoara za ugovornu ili vanugovornu stetu koju je on prouzrokovaonamjerno ili nepaznjom. Ova odgovornost se oznacava i kao subjektivna odgovornost za stetu. Stetnik se moze osloboditiodgovornosti za stetu ako dokaze da je ona nastala bez njegove krivice. Krivca je odnos psihe i volje lica sposobnog za rasudjivanje prema ucinjenom djelu.Neuracunljiva lica ne odgovaraju kao ni maloljetnici.Postoji krivica kada je stetnik prouzrokovao stetunamjerno ili nepaznjom. Ne postoji protivpravnost ako je steta prouzrokovana: u stanju nuzde; u nuznoj odbrani; uz pristanak ostecenog; u vrsenju javneduznosti u granicama ovlascenja; U vrsenju svog prava; dejstvom slucaja ili vise sile; Vrsenjem dozvoljene samopomoci.
Odgovornost za stetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
 Za stetu ili djelatnost, od kojih potice povecana opasnost po okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu(objektivna odgovornost) ismatra se da potice od te stvari (pretpostavka uzrocnosti). Stvari koje po svojim osobinama (zivotinje), polozaju (saksija na terasi) iliupotrebi( auto) stavaraju povecan rizik ili opasnost stete za ljudski zivot ili zdravlje, kao i djelatnost od kojih preti opasnost stete prevazilazi uobicajene granice su opasne stvari, a takva djelatnost je opasna djelatnost.Za stetu od opasne stvari odgovara njenimalac, a za stetu od opasne djelatnosti lice koje se njom bavi.Imalac opasne stvari ili lice koje vrsi opasnu djelatnost moze se
osloboditi odgovornosti za stetu ako dokaze:
1. da steta potice odnekog uzroka koji se nalazio van stvari, a cije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjeci ili ukloniti; 2. da je steta nastala iskljucivoradnjom ostecenika ili treceg lica koju on nije mogao predvidjeti i cije posledice nije mogao izbjeci ili otkloniti.
Odgovornost za drugog
U odredjenim situacijma za prouzrokovanu stetu ne odgovara stetnik nego neko drugo lice koje je sa njim u pravno relevantnomodnosu.Pravila o odgovornosti za drugog ne iskljucuju u potpunosti odgovornost stetnika za prouzrokovanu stetu.
Odgovornost roditelja, staraoca i drugih lica
nastaje ako je stetnik nesposobn za rasudjivanje ili mladji od 7 godine.Lice koje usled dusevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja nije spospbno za rasudjivanje ne odgovara za stetu koju je drugome prouzrokovao. Za stetu odgovara onaj koji je na osnovu zakona ili odluke nadleznog organa ili ugovora duzan da vodi nadzor nadnjim. Odgovornost ovih lica zasniva se na pretpostavljenoj krivici. Pretpostavlja se da je steta nastupila zbog toga sto ta lica nisuvrsila potrebnu duznost nadzora nad licima nesposobnim za rasudjjivanje.Ako stetu pricini maloljetnik do navrsene 7 godine njegovi roditelji odgovaraju za stetu, bez obzira za njegovu krivicu.Roditelji semogu osloboditi odgovornosti ako dokazu da je steta nastala: djelovanjem vise sile, iskljucivo radnjom ostecenika ili treceg lica kojuroditelji nisu mogli predvidjeti ili otkloniti.Pravilo je da za stetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staraoca, skole ili druge ustanove odgovarastaralac, skola odnosno druga ustanova po principu pretpostavljene krivice. Ako je steta nastala usled loseg vaspitanja maloljetnika,rdjavih primjera ili losih navika koje su mu dali roditelji, ili se steta moze upisati u krivicu roditeljima ne nastaje odgovornoststaraoca, skole ili druge ustanove.Kada stetu prouzrokuje lice koje za nju nije odgovorno,a naknada se ne moze dobiti od lica koje je bilo duzno da vodi nadzor nadnjim, sud moze, kad to pravicnost zahtjeva, a narocito s obzirom na materijalno stanje stetnika i ostecenika, osuditi stetnika nanaknadu potpune ili djelimicne stete.
Odgovornost preduzeca i drugih pravnih lica prema trecem
 
Pravna lica i drugi poslodavci odgovaraju za stetu koju radnik uradu ili u vezi sa radom prouzrokuje trecem licu. Takve odgovornosti za stetu oni se mogu osloboditi ako dokazu da je radnik udatim okolnostima postupao onako kako je trebalo. Ostecenik ima pravo zahtjevati naknadu stete i neposredno od radnika ako jestetu prouzrokovao namjerno. Pravno lice odgovara po principu krivice za stetu koju njegov organ prouzrokuje trecem licu uvrsenju ili u vezi sa vrsenjem svoje funkcije. Pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je stetu skrivilo namjerno ili krajnjomnepaznjom.
Odgovornost radnika (zaposlenog) za stetu koju pricini poslodavcu
nastaje ako je izmedju njih zasnovan radni odnos ugovoromo radu. Ukoliko nije zasnovan radni odnos, radnik odgovara licu kod koga je radio po opstim pravilima gradjanske odgovornosti. Onodgovara za stetu ako su ispunjene opste pretpostavke odgovornosti po osnovu krivice koja obuhvata namjeru ili krajnju nepaznju, a
 
ne i obicnu ili laku nepaznju. Stetnik se moze osloboditi ove odgovornosti ako je stetu prouzrokovao u srazmjernoj nuznoj odbrani,stanju nuzde, dozvoljenoj samopomoci ili pristanku ostecenika.
Posebni slucajevi odgovornosti
1.
Odgovornost usled teroristickih akata, javnih demonstracija ili manifestacija
je poseban slucaj odgovornosti drzave bez krivice za imovinsku ili ne imovinsku stetu prouzrokovanu na licnosti ili imovini fizickog lica. Ova odgovornost jevanugovorne prirode. Seta moze biti prouzrokovana bilo kojim aktima nasilja ili terora prilikom javnih manifestacija ilidemonstracija. Stetnici su ucesnici akata nasilja i terora ili ucesnici javnih demonstracija i manifestacija, ali to mogu biti isluzbenalica koja su bila duzna da obezbjede red i mir. Navedenim radnjama najcesce nepoznatog broja ljudi moze biti prouzrokovana smrt, tjelesna povreda ili ostecenje odnosno unistenje imovine fizickog lica. Za ovu stetu odgovara drzava jer su njeni organi po vazecim propisima duzni da sprece takvu stetu. Drzava odgovara bez krivice(objektivnaodgovornost) Osteceni ne mora dokazivati krivicu drzave da bi ostvario naknadu stete, a ona se ne moze odgovornostiosloboditi dokazivanjem da nije kriva za nastalu stetu, ali ne odgovara za stetu nastalu visom silom, ili iskljucivo radnjamaostecenog ili treceg lica koju drzava nije mogla predvidjeti. Navedenim radnjama moze biti prouzrokovana materijalna ilinematerijalna steta.Drzava koja je ostecenom isplatila stetu ovlascena je i obavezna da tuzbom zahtjeva naknaduisplacenog iznosa od lica koje je stetu prouzrokovalo i odgovorno je za nju po osnovu krivice.
2.
Odgovornost organizatora priredbi 
Organizator priredbi, koja okuplja veci broj ljudi, u zatvorenom ili otvorenom prostoru, odgovara za stetu nastalu smrcu ili telesnom povredom usled vanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogunastati kao sto je talasanje masa, opsti nered...Odgovornost organizatora priredbi postoji ako je steta prouzrokovananeuobicajenim, nekontrolisanim pokretima mase ljud a ne nekim drugim uzrokom za stete nastale na zatvorenom iliotvorenom prostoru u kome je okupljen veci broj ljudi ili ako steta nastane prilikom ulaska ili izlaska iz tog prostora.Organizator priredbi odgovara za stetu po principima objektivne odgovornosti (bez obzira na krivicu) zbog toga sto je na jednom mjestu okupio veci broj ljudi i na taj nacin stvorio uslove za nepredvidjeno djelovanje mase ljudi koja moze prouzrokovati stetu. U slucaju nastupanja smrti, tjelesne povrede ili ostecenja zdravlja organizator priredbe duzan jenaknaditi materijalnu ili nematerijalnu stetu ostecenom, odnosno clanovima uze porodice usmrcenog, prema pravilimakoja vaze za naknadu materijalne i nematerijalne stete.
3.
Odgovornost zbog uskracivanja neophodne pomoci, u vezi sa obavezama zakljucenja ugovora i vrsenjem poslova od opsteg interesa
su posebni slucajevi odgovornosti. Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomoc licu ciji su zivot ili zdravljeocigledno ugrozeni, odgovoran je za tako nastalu stetu ako osteceni dokaze postojanje sledecih pretpostavki:1.da je stetanastala uskracivanjem pomoci ostecenom licu ciji su zivot ili zdravlje ocigledno ugrozeni;2. da je pomoc ostecenom licu,koju je stetnik uskratio, mogao pruziti bez opasnosti po sebe;3. da je pomoc licu ciji su zivot ili zdravlje ociglednougrozeni uskracena;4. da je lice koje je uskratilo pomoc tu stetu prema okolnostima mogao predvidjeti. Naknadjuje sematerijalna i nematerijalna steta. Kada je neko po zakonu obavezan da zakljucuje ugovor, zainteresovano lice mozezahtjevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljuci. Ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljuci tajugovor, lice koje je po zakonu bilo obavezno da ga zakljuci duzno je da naknadi stetu. Preduzeca koja su duzna da vrsedjelatnost od opstek interesas duzna su da naknade stetu bez obzira na razloge obustave svoje usluge.
4.
Odgovornost proizvodjaca stvari s nedostatkom
Proizvodjac, koji stavlja u promet stvar koju je proizveo sa nedostatkomza koji on nije znao, odgovara za stetu koja je usled toga nastala. Steta moze biti konstrukcijskog nedostatka (postoji nasvakooj stvari serije, na svim proizvodima), proizvodnog (nastaje na pojedinim stvarima, zbog iznenadnog otkazivanjarada masina..), ili instrukcijskog (moze se ispoljiti i kod stvari koje nemoju nedostatak, ali stvar postaje opasna usled pogresnog nacina upotrebe). Za stetu odgovara proizvodjac stvari sa nedostatkom, a ova odgovornost nastaje ako je stvar stavljena u promet. Steta koja nastaje zbog stvari sa nedostatkom za lica ili stvari naziva se refleksna, sekundarna,sporedna ili posredna.
Naknada materijalne(imovinske) stete
 Pojam i vrste naknade
Naknada (reparacija,otklanjanje) stete je obavezna stetnika, odnosno odgovornog lica, koja nastaje kao posledica prouzrokovanja stete. Od trenutrka nastanka stete osteceni stice pravo na njenu naknadu. Steta se moze naknaditi
uspostavljanjem ranijeg stanja(naturalna naknaga) i u novcu(novcana naknada).
Uspostavljanjem ranijeg stanja rectitucijom se dobro koje je osteceno dovodi u stanje u kome je bilo prije nastanka stete ilistetnik ostecenom daje drugo dobro koje odgovara unistenom. Restitucija moze biti individualna, genericna ili se ostvaruje popravkom stvari. Individualna restitucija se ispoljava kao vracanje stvari koja je bila oduzeta, genericna u davanju umjestounistene druge stvari iste vrste i kvaliteta, a popravljanjem se, izvodjenjem odredjenih radova, stvar dovodi u stanje koje je postojalo prije nastanka stete. Naknadom u novcu ostecenom se isplacuje ekvivalentan iznos novca kojim se moze kupiti unistena stvar u vrijeme donosenjasudske odluke.Restitucija (uspostavljanje ranijeg stanja) i naknada u novcu se moze zahtjevati i istovremeno. Ukoliko uspostavljanje ranijegstanja ne ukloni stetu potpuno, odgovorno lice duzno je za ostatak stete dati naknadu u novcu. Osteceni ima pravo u zahtjevu birati nacin naknade stete,ali koji ce vid naknade stete dosuditi ocjenjuje sud.
Naknada u obliku novcane stete
Renta je novcana naknada ciji ukupan iznos nije unaprijed odredjen, nego su odredjeni iznosi obroka koji se palcaju periodicnoi to najcesce mjesecno, sa ciljem naknade stete koja ce se ostvarivati u buducnosti.
 
Ovaj vid nakande stete odredjuje se u slucaju smrti, tjelesne povrede ili ostecenja zdravlja. Pravilo je da se novcana rentaispalcuje sukcesivno-preiodicno, dozivotno ili za odredjeno vrijeme.Iznos kapitalizirane rente sud odredjuje aktuarskim racunom- uzece u obzir mjesecnu visinu rente i vjerovatno trajanje poveriocevog zivota uz dobitak odgovarajuce kamate. Sobzirom na to da duznik naknadjuje stetu ubuduce, zbog cega se nemoze koristiti svojim novcanim sredstvima, a poverilac naknadu stete prima prije nego sto je odspjela obaveza naknade stete.
Obim nakande materijalne stete
Jedno od osnovnih nacela naknade stete je potpuna (integralna) naknada stete. Ostecenik ima pravo na naknadu obicne stete ina naknadu izmakle koristi. Sa ciljem ostvarenja nacela potpunosti naknade stete sud ce uzeti u obzir i okolnosti koje sunastupile posle prouzrokovanja stete i dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se ostecenikova materijalna situacijadovede u ono stanje u kome bi se nalaila da nije bilo stetne radnje ili propustanja.Ako se steta naknadjuje u naturi, osteceni ce vratiti istu stvar koju je protivpravno oduzeo, izvrsiti popravljanje ostecene stvariili dati ostecenom stvar iste vrse i kvaliteta.Kada se steta naknadjuje u novcu, visina naknade stete odredjuje se prema cjenama u vrijeme donosenja sudske odluke,izuzev slucaja kada zakon naredjuje nesto drugo.Izmakla korist utvrdjuje se u visini ocekivane koristi koja je izmakla i naknadjuje se uspostavljanjem ranijeg stanja inaknadom u novcu.Visinu naknade stete sud moze odrediti i po afekcionoj vrijednosti, tj. vrijednosti stvari skoja je ona imala za ostecenog, a ne sobzirom na trzisnu vrijednost stvari.
Snizenje naknade
Sud moze sniziti naknadu: 1. ukoliko je marerijalno stanje ostecenika takvo da predstavlja osnovan razlog za snizenje naknade;2. ako steta nije prouzrokovana namjerno ni krajnjom nepaznjom; 3. ako je odgovrno lice slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade stete dovela u oskudicu.Sud moze sniziti naknadu stete i u slucaju kada je stetnik prouzrokovao stetu radeci nesto radi koristi ostecenom. Kada jeostecenik doprinjeo da steta nastane ili da bude vece nego sto bi bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu stete.
Naknada materijalne stete u slucaju smrti, tjelesne povrede i ostecenja zdravlja
Stetnik koji je prouzrokovao neciju smrt duzan je naknaditi uobicajene troskove njegove sahrane. Lica koja po zakonu imaju pravo na naknadu za dusevne bolive prouzrokovane smrcu bliskog srodnika imaju pravo na naknadu troskova nabavke crnine...Kad smrt nekog lica ne nastane trenutno, nego nakon proteka odredjenog vremena od zadobijnja tjelesne povrede, odgovornolice je duzno naknaditit i troskove njegovog lijecenja od zadobijanja povreda i druge potrebne troskove u vezi sa lijecenjem,kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.Pravo na naknadu stete za izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad sticu naslednici poginulog, lica koja je poginuliizdrzavao ili redovno pomagao, kao i ona lice koje je po zakonu imalo pravo zahtjevati izdrzavanje od poginulog.Licima koje je poginuli izdrzavao steta se naknadjuje placanjem novcane rente ciji se iznos odredjuje s obzirom na sveokolnosti slucaja, a koji ne moze biti veci od onoga sto bi ostecenik dobijao od poginulog da je ostao ziv.Stetnik koji drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narusi zdravlje, duzan je naknaditi mu troskove ljecenja i druge potrebnetroskove u vezi sa tim, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijecenja, kao vid materijalne stete.Trecalica i clanovi porodice tako imaju pravo na naknadu materijalne stete za pruzanje tudje njege i pomoci.
Izmjena dosudjene naknade
 Naknada stete u vidu novcane rente, po pravilu, dosudjuje se dozivotno ili za odredjeno vrijeme a praca se mjesecno unaprijedu jednakim iznostima, na osnovu okolnosti utvrdjenih u vrijeme donosenja odluke. Ukoliko su okolnosti koje jesud imao u vidu prilikom donosenja ranije odluke, nakon toga, znatnije izmjenjene, sud moze izmeniti dosudjenu visinu rente.
Naknada materijalne stete u slucaju povrede casti i sirenja neistinitih navoda
Obaveza naknade materijalne stete tereti lice koje drugome povrijedi cast ako mu time prouzrokuje stetu. Cast nekog lica moze biti povrijedjena usmenim ili pismenim izjavama, gestikulacijom, dodirom, udarcem...Povreda casti nekog lica moze bitiizazvana iznosenjem ili prenosenjem neistinitih navoda o proslisti..Odgovorno je lice koje povredi cast, odnosno siri nistinite navode samo ako je time prouzrokovana materijalna steta nekomlicu. Ako je povredjen ugled i cast, pored materijalne stete, koja se ispoljava u umanjenju imovine i sprecavanju njenog povecanja, kada ostecenik stice pravo na naknadu materijalne stete.
Sicanje bez osnova
Sticanje bez osnova je uvecanje ili ocuvanje imovine jednog lica koje ima za posledicu umanjenje imovine drugog lica. U takonastalom posebnom izvoru obligacije sticalac je u obavezi da ono sto je primio bez osnova, ili sto bez osnova drzi, vrati drugojstrani koja je ovlascena da zahtjeva vracanje stecenog bez osnova ili naknadu stecene koristi. Sticanje bez osnova postoji kada je doe imovine jednog lica presao na bilo koji nacin u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnov u noekom pravnom posluili zakonu.Sticanje bez osnova postoji ako su kumulativno ispunjene sledece pretpostavke: 1. uvecanje imovine; 2. umanjenje imovine;3. da je umanjenje i uvecanje imovine prouzrokovano jednom radnjom; 4. nepostojanje pravnog osnova za uvecanje, odnosnoocuvanje imovine; 5. ako je neosnovano obogacenje nastalo radnjom osiromasenog koji je bio u zabludi, tj. da je pogresnosmatrao da izvrsava postojecu obavezu.Sticanje bez osnova moze nastati: 1. radnjom osiromasenog lica (ispoljava se: a. U islati duga koji ne duguje; b. Uobogacenju bez osnova s obzirom na osnov koji se nije ostvario; v. U neosnovanom obogacenju s obzirom na osnov koji jeotpao); 2. radnjom obogacenog lica (sastoji se u upotrebljavanju tudje stvari u svoju korist) ; 3. radnjom treceg lica( postojikada usled radnje treceg lica jedno lice nesto stekne bez osnova); 4. visom silom.

Activity (10)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Emina Che liked this
Stefan Bulatovic liked this
Mirko Grujičić liked this
Rózsa Gyenes liked this
Adem Husovic liked this
Rózsa Gyenes liked this
Marijana Jošić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->