You are on page 1of 53

REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 1

SKUPOVI BROJEVA
1. Izraunajte
,
_

,
_

5
1
2
1
5
1
5
1
2
1
2
1
: 1.
100
9
2.
100
21
3.
100
75
2. Izraunajte
12
5
9
4
4
3
3
2

: 1.
3
1
2.1 3. 3
3. 2 je manje od
1
]
1

,
_

,
_

+ 3
15
4
5
2
4
3
2
1
1 :
3
1
2
1
1
za
1. 111/90 2. 121/90 3. 131/90
4. Koliki postotak iznosi
,
_

,
_

,
_

16
1
1
9
1
1
4
1
1
od

,
_

,
_

,
_


2
1
2
2
13
3
2
1 9
2
1
1 4
?
1. 1% 2. 10% 3. 100%
5. Koliko postotaka iznosi
,
_

,
_

,
_

+
5 3
1
1
4 2
1
1
3 1
1
1
od
( )

,
_


+
2
1
2
2
7
) 5 . 0 1 2 49
?
1. 50% 2. 10% 3. 105%
6. 30% od
1
]
1

,
_

75 . 0
5
4
:
3
2
2
1
5
4
3
2
2
1
jednako je:
1. 0.2775 2.2.7753. 27.75
7. 4 od
1
]
1

,
_

125 . 18
4
15
2
1
3
1
75 . 0
5
1
2
4
3
je jednako:
1. 0.00714 2. 0.0714 3. 0.714
8. Koliko postotaka iznosi 5 od

24
36
6
10
3
1
2
1
2
9
2
4
2
1
1
3
5
25
+
+

,
_

,
_

?
1. 2% 2. 0,5% 3.100%
9. Koliko postotaka iznosi
,
_

,
_

+
2
9
1
1
9
1
1
od
,
_

,
_

,
_

+
4 2
3
1
1
3
1
1
3
1
1
?
1. 2% 2. 30% 3. 75%
10. Ako %
7
3
8 nekog broja iznosi
9
8
19 : 375 . 4
12
1
3
14
5
2
3
2
625 . 2

,
_

+

, tada je taj broj:
1.
11
100
2.
9
100
3.
3
100
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 2
ALGEBARSKI IZRAZI I RAZLOMCI
1. Rastavi na faktore 2x
4
+ 30 x
3
z +150 x
2
z
2
+ 250 xz
3
1. 2x(-x+5z)
3
2. 2x(x+5z)
3
3. 2x(x+4z)
3
2. Jednostavniji oblik algebarskog izraza (x+1)
4
4(x+1)
3
+ 6(x+1)
2
4(x+1) +1 je:
1. x
4
2. x
4
+ 1 3. (x+1)
4
3. Izraunajte ( ) ( ) ( ) ( ) 1 : 1
2 2 2 2 2 2
+ + + y x y x y x xy
1. xy 2. x 3. 1
4. Rastavite na faktore a
4
+ 4b
4
:
1. (a
2
+2b
2
-2ab)(a
2
+2b
2
+2ab) 2. (a
2
-2b
2
)(a
2
+2b
2
)
5. Nakon skraivanja razlomka
( ) ( )
( ) ( )
2
2
2
2
2
2
2
2
1 2 1
1 1 2
+
+ +
x x x
x x x
dobije se
1. x 2. 1 3. 1
6. Nakon skraivanja razlomka
2
2 3
3 10
20 4 5
x x
x x x
+
+
dobije se
1. 2+x 2. 2-x 3. 2-x
7. Nakon skraivanja razlomka
9 9 4
6 14 4
2
2

+
x x
x x
dobije se
1.
3 4
1 4
+

x
x
2.
3 4
2 4
+

x
x
3.
3 4
3 4
+

x
x
8. Nakon skraivanja razlomka
3 5 2
2 5 2
2
2

+ +
x x
x x
dobije se
1.
3
2

+
x
x
2.
3
2

x
x
3.
2
2

+
x
x
9. Skratite
2 7 4
2
2
+
+
x x
x
dobije se
1. (4x+2)
1
2. (4x-2)
-1
3. (4x-1)
-1
10. Skratite
( ) ( )
1 3 3
2 3 3 5 2
2 3
2
2
2
2
+ + +
+ + + +
x x x
x x x x
1. 5x+3 2. 3x+5 3. x+3
11. Skratite
( )( )
( )( ) x x x x
x x x
4 12 7
21 4 16
2 2
2 2
+ +

1. 1-4x
-1
2. 1+7x
-1
3. 1-7x
-1
12. Skratite
2 7 3
2 18 9
2
2 3
+
+
x x
x x x
1. 3x-1 2. 3x+1 3. 3x-1
13. Skratite
24 11
27
2
3
+

a a
a
1.
8
9 3
2

+
a
a a
2.
a
a a

+ +
8
9 3
2
3.
8
9 3
2

+ +
a
a a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 3
14. Skratite
2
2 3
9
15 5 6 2
a
a a a

+
1. -
3
5 2
2
+
+
a
a
2.
3
5 2
2
+
+
a
a
3.
a
a

+
3
5 2
2
15. Skratite
1 2
5 10 2
2
2 3
+ +
+
x x
x x x
1.
x
x
+
+
1
5
2
2.
x
x

1
5
2
3.
x
x

+
1
5
2
16.
( )
( )
( )
( )
2 2
2 2
2 2
2 2
:
y z x
y z x
z y x
z y x

+

+
jednako je
1.
z y x
z y x
+ +
+
2.
z y x
z y x
+
+
3.
2

,
_

+
+
z y x
z y x
17.
2 2
3 3 2 2
y x
y x
y x
y x

jednako je
1.
xy
y x +
2.
y x
xy
+
3. 2x
18. Za x = 8
-1
i y = 6
-1
vrijednost izraza
2 2
2
4
:
2
1
2
2
2
3
y x
y
y x y x y x

,
_

je
1. 48
-1
2. 48 3. 24
19.
2 2
1 1
y xy xy x +
+
+
jednako je
1.
y
1
2.
y x +
1
3.
xy
1
20. Ako je a = 2/5 onda je

,
_

+
+
+
+

x
x x
a ax x x a ax
x
3
3
1
2 2
2
2
2
2 2
1. 2/5 2. 5/2 3. (2/5)x
21. (x+1)% od
1
1
1
:
1
2
1
1
2
2
t
1
]
1

,
_

+
+

x
x
x
x
x
x
x
je
1. 10 2. 10
-1
3. 10
-2
22.
( ) ( )
( ) ( ) b a b c a
c a
c b b a

1
]
1

+
: 2
2
3 3
jednako je
1. b-c 2. a-c 3. b-a
23. Reducirajte izraz
( )
( )
( )
( ) ( )
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2
3 2
9
9
3 4
3 4
3 2
x y x
x y
y x
x y x
y x x
x y x
+


+
+

1. 1 2. x 3. y
24.
2
5
1
3
2 3
2
2 2 2

+
+ x x x x x
jednako je
1. (x
3
+2x
2
-x+2)
-1
2. (x
3
-2x
2
-x+2)
-1
3. (x
3
+2x
2
+x+2)
-1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 4
25.
6
10 3
2
2
+
+
a a
a a
:
18 15 2
30
2
2
+

a a
a a
jednako je
1.
3
3 2
+
+
a
a
2.
3
3 2

+
a
a
3.
3
3 2
+

a
a
26.
32 2
28 3
:
6 4
7
2
2
2
2

+
x
x x
x x
x x
jednako je
1.
3 2
4

x
x
2.
3 2
4
+

x
x
3.
3 2
4

+
x
x
27.
2
4 3
:
4
16 9
2
2
+

x
x
x
x
je jednako
1.
2
4 3

x
x
2.
2
4 3

+
x
x
3.
2
4 3
+

x
x
28.
2
1
:
6
9
2 3
3
+

a a a a
a a
jednako je
1. a 2. a-3 3. a-3
29.
2
2
2
2 2
3 4
2 5
4 25
9 16

,
_

,
_

b a
a
a
b a
jednako je
1.
2
2 2
4 20 25
9 24 16
a a
b ab a
+ +
+ +
2.
2
2 2
4 20 25
9 24 16
a a
b ab a
+
+ +
30. Jednostavniji oblik izraza
y x
y x
y
x
y x
xy
y x
+

+
+
2
je
1. x 2. y 3. x+y
31. Jednostavniji oblik izraza
2 2
2 2
1
1
1
1
1
1
1
1
a a
a
a a
a
a a
a
a a
a
+

+
+ +
+
+

+
+ +
+
je
1. 0 2. a 3. a
3
32. Jednostavniji oblik izraza
18 15 2
30
6
10 3
2
2
2
2
+

+
+
a a
a a
a a
a a
je
1.
3
2 3
+

a
a
2.
3
3 2
+

a
a
3.
3
2 3

a
a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 5
POTENCIJE
1.
4
27
20
15 3
1
2
+

,
_


a a a
a
jednako je: 1. 3 2. 9 3. 12
2. ( ) 3
3
1
1 :
2
4
1
1
+
1
]
1

,
_

,
_

a
a a
jednako je: 1. a+3 2. a-3 3. a-2
3. ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ]
1 1 1 1
3 2 1 3 : 1 2 3 2

+ + x x x x jednako je
1.
11
8
+

x
2.
11
8
+ x
3.
11
8

x
4.
2
2
2
2
2
14 23 3
10 11 6
:
21 4
15 11 2

1
]
1

+
+

+ +
a a
a a
a a
a a
jednako je: 1. 1 2. 1 3. a
5. Za x=2/3, y=-4, 19 % od
1
2 3 2 1
3 4 1
9 3
27



1
]
1

+ +

y x y x x
y x x
je: 1. 10
-1
2. 10
-2
3. 10
-3
6. Za a=2, 3% od
( )( ) ( )( ) [ ]
1
2 2 1 1 2 3
1 1 1


+ + + a a a a a a
je
1. 0.06 2. 0.6 3. 6
7.
( )[ ]
1
2 2 1 1 2 3
) 1 )( 1 ( ) 1 )( ( 1


+ + + x x x x x x x
je
1. x 2. x-1 3. 1+x
8.
1
2
2
2
2
7
1
4
21 4
12 7
16

1
]
1

,
_

+ +

a a a
a a
a a
a
je
1. a 2. a 3. a+1
9. Za a=2, b=3, 35 % od
( ) ( ) [ ]
1
2
1 1 2 1 3 4
1 2


+ + + b a a b a a
je
1. 0.9 2. 0.09 3. 0.009
10. Za a=0.5 i b=1/3 (a+b)
-1
a(a+b)
-2
+ (1-b
2
)(a+b)
-3
je
1. 216/125 2. 232/125 3. 252/125
11. Pojednostavnite izraz
( )
( )
1
2
1
2
1
1
1
1
1 1

,
_

,
_

+
a
a
a
a
a
a
a
1. a
a
2. a
a-1
3. a
a+1
12. Nakon skraivanja razlomka
x x
x
6 2
6

dobije se
1.
( )
x x
3 3 1
1


2. 0 3.
( )
1
3 2

x x
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 6
13. Nakon skraivanja razlomka
x x
x x
9 2 6
6 2 4


dobije se
1. (2/3)
x
2. (3/2)
x
3. 6
x
14. Nakon skraivanja razlomka
1 4
1 2 4
1

+ +
+
x
x x
dobije se
1. (2
x
+1)/(2
x
-1) 2. 2
x
+1 3. (2
x
-1)
-1
15. Nakon skraivanja razlomka
x x
x x x x
2 3
8 12 3 18 3 27

+
dobije se
1.
x x x
4 6 2 9 + + 2.
x x x
4 6 2 9 +
16. Pojednostavnite
2
1
2
+ +

+
+

n n
n n
n n
n n
a a
a a
a a
a a
1. a
-n
+1 2. a
n
-1 3. (a
n
+1)
-1
17. 30 % od
( )
1
1 1 1
1 1
1 1 1
7 1 7 3 2
5 3 2 5
21 14 7 5



+

,
_

+
+
+
je
1. 1/3 2. 3. 1/5
18. 120 % od
1
3 2 1
3 2 1
3 2 1
3 2 1
3 3 3
3 3 3
2 2 2
2 2 2




,
_

+
+ +

+
+ +
je
1. 5.4 2. 5.5 3. 5.6
19. 40 % od
1
1
1
1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

,
_

1
3
1
2
1
3
37
33
:
2
4
1
3
2
2 8
5 2
je
1. 13 2. 14 3. 16
20. Izraunajte ( )
2
5 3
2
3
2
2
1
1
2
9
3
2
:
3
8

1
1
]
1

,
_

,
_

b a
b
a
ab
a

1. a 2. b 3. 1
21. Izraunajte
1 5
3
1
1
2
2
6
10 :
5 2
5

1
1
]
1

,
_

,
_

y x
x
y
y
x
1. 2y
4
2. 2x
4
3. 2y
-4
22. 5 % od broja
( )
3 4
1
4 2 8
3 5 3
5
1
125 9 5 9 3

,
_

+
je: 1. 3/2 2. 2 3. 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 7
K O R I J E N I
1. Vrijednost izraza
4
3
3
2
3
1
2
1
256 27 64 64 +
iznosi
1. 38 2. 45 3. 59
2. 50 % od
( )
2
1
3
2
3
1
4 2 . 0
2
27
1
1 125
3
1
2 32 1
7
1

,
_

,
_

+ +
,
_

+
,
_

je
1. 2.5 2. 25 3. 250 4. 2500
3. 50 % od
( ) ( )
1
3
1
3 0
5 5 . 0
27
8
5 . 0 3
2 16 9 5


1
1
1
1
1
]
1

,
_

+
+
je
1. 2 2. 3 3. 4 4. 5
4. 70% od
( ) ( )
( ) [ ]

'

,
_

,
_

1 2 , 0
121
1
125 , 0 2
27
1
1
5 , 0
1
4 3
1
1. 1.8 2. 2.8 3. 3.8 4. 4.8
5. Pojednostavnite izraz
2
1
2
1
2
2
1
2
1
2
2
3
1
2

a a
a
a a
a a
a
1. a 2. a
1/2
3. a
-1
6. Izraunajte
a
a
a
a
a
a
a
a
+

+
+

+
1
1
1
1
1
1
1
1
1. a 2. a 3. 1/a 4. -1/a
7. Izraunamo li
5 4 9 5 4 9 +
dobit emo
1. 1 2.
2
3. 3 4. 5
8. Vrijednost izraza
2 2
3 2 3 2 3 2 3 2
,
_

+ +
,
_

+ + jednaka je
1. 4 2. 6 3. 8 4. 2
9. Vrijednost izraza
( )
2
2 3 6
3 2
27 8

,
_

je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 8
1. 0 2. 1 3. 2 4. 3
10. Vrijednost izraza
( ) ( )
6 2
2 5 6 5
2
1 1
+
+ +


je
1. 1 2. 2 3. 3 4. 4
11.
% 2
od
( ) 15 4 3 5 +
iznosi
1. 0.02 2. 0.04 3. 0.06 4. 0.08
12. Nakon skraivanja razlomka
x
x x x
2 4
16 24 12 2
3

+
, dobije se:
1. 4 4 + + x x 2. 4 4 x x 3. 4 4 x x
13. Jednostavniji oblik razlomka
1
1
3
2
+

x x x
x
1. - x +1 2. - x -1 3. x +1 4. x -1
14. Jednostavniji oblik razlomka
6 4
54 108 72 16
2
1
2
1
2
3

+
x
x x x
je:
1.
9 3 1 4
2
1
+

,
_


x x
2.

,
_

+ +

9 3 1 4
2
1
x x
3.
9 3 1 4
2
1
+

,
_

+ x x
15. Izraunajte
2
2
1 1
2
2
2
1
1
]
1

,
_

+
+


x
x
x
1. x 2. 1/x 3. 2x 4. 2/x
16. Izraunajte
( )
3
4
4
2 2
2 2 0625 , 0
3 2 3 2 3 2 3 2

,
_

+ +
,
_

+ +
1. 1 2. 16 3. 32 4. 64
17.
2
3 3
1

,
_

,
_

b a
b a
ab
b a
b a jednako je:
1. -1 2. 1 3. a-b 4. a+b
18.
b a b a
b a b a
b a b a
b a b a
4 4 4 4
4 4 4 4
4 4 4 4
4 4 4 4
+ +
+
+
+
+ +
jednako je:
1. a/b 2. 2a/b 3. a/(2b) 4. (a-b)/b
19. Pojednostavnite izraz
4 3 2 5 6 5 3
: a a a a
1.
20
a 2.
20 3
a
3.
20 7
a
4.
20 11
a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 9
20. Izraunajte
( ) ( )
6 5 4 3
5
: x x x x x x
1
]
1


1. x x 2.
3 3
x x 3.
4 4
x x
21. Svedite na jedan korijen
x
1.
6
x 2.
8
x 3. x 4.
3
x
22. Svedite na jedan korijen
3 2
x x
1.
6 5
x
2.
8
x 3. x 4.
6
x
23. Svedite na jedan korijen
4
3 x
y
x
x
y
1.
3
x 2.
3
y 3.
12
x 4.
12
y
x
24. Svedite na jedan korijen
3
2
1
x x
y
y
x
1.
12
x 2.
12
y 3.
3
xy
25. Izraunajte
9 5
6 3 2
x x
x x x
1.
6
x 2.
4
x 3.
3
x 4. x
26. Racionaliziraj nazivnik
1 7
6

1. 7 2. 1 7 + 3. 7 6
27. Racionaliziraj nazivnik
7 6 16
2
+

1. 7 3 8 2. 7 3 8 3. 7 3 8 + 4. 7 3 8 +
28. Racionaliziraj nazivnik
2 3 3 2
6
+

1. 3 2 + 2. 6 3. 3 2 4. 2 3
29. Racionaliziraj nazivnik
2 3 3 2
2 3 3 2

+

1. 6 2 5 2. 6 2 5 + 3. 6 2 5 +
30. Racionaliziraj nazivnik
4 4
2 3
1


1.
4 4 4 4
8 12 18 27 + + + 2.
4 4 4 4
8 12 18 27 +
31. Racionaliziraj nazivnik
2 3 1
4
+

1. 2 6 2 + 2. 2 6 2 + 3. 2 3 2 +
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 10
32. Racionaliziraj nazivnik
2 3 1
2 2 3 2 2
+ +


1. 6 2 2. 6 2 + 3. 6 2
33. Racionaliziraj nazivnik
3 2 5
6 2


1. 5 3 2 2. 5 3 2 + 3. 5 3 2 + +
34. Racionaliziraj nazivnik
2 2
2 2

+

1.
1 2 +
2.
1 2 +
3.
1 2
35. Racionaliziraj nazivnik
1 2
2
3
3


1.
3 3
4 2 2 + +
2.
3 3
4 2 2 +
3.
3 3
4 2 2
36. Racionaliziraj nazivnik
4
125
1

1.
5
5
4
2.
4
5 3.
4
5 5
37. Racionaliziraj nazivnik
3 3
1

1.
3
3
4
2.
4
3 3.
4
3 3
38. Racionaliziraj nazivnik
4
64
4
1.
2
2.
4
2
3.
3
4
39. Racionaliziraj nazivnik
5 5
1
1.
5
5
2.
5
5
4
3.
4
5
40. Racionaliziraj nazivnik
3
5
10
1.
3
5 2.
3
25 2 3.
3
25
41. Izraunajte
225 223
1
...
7 5
1
5 3
1
3 1
1
+
+ +
+
+
+
+
+
1. 15 2. 7 3. 1 4. 7
42. Izraunajte
( ) ( ) ( )
1 1 1
121 119 ....... 5 3 3 1

+ + + + + +
1. 3 2. 5 3. 7 4. 9
JEDNADBE I NEJEDNADBE
1. Realno rjeenje jedndbe 8 ) 1 ( 6 1 + + x x pripada skupu:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 11
1: [ ] 30 , 6 2. [ ] 29 , 2 3. [ ] 40 , 30
2. Zbroj dva realna rjeenja jednadbe 5 2 15 + + x x jednak je:
1. 13 2. 14 3. 15
3. Rjeenje jednadbe 16 4 1 2 4 + + + x x x je
1. prirodni broj 2. iracionalni broj 3. negativni cijeli broj
4. Za koju vrijednost parametra a jednadba
a
x
a
ax x
a
4
3
2
3
3 2

ima pozitivno
rjeenje? 1.
+ , 3 5 . 0 ,
2.
3 , 5 . 0
5. Za koju vrijednost parametra m je rjeenje jednadbe m(x-2) +x+1=0 vee od 1 ?
1. <-,1> 2. <1,+> 3. <-,-1><2,+>
6. Rijeite nejednadbu 5(1-x)-7 > 3(x+2)-1
1. x<7/8 2. x>7/8 3. x<-7/8
7. Rijeite nejednadbu ( ) 3 3
3
+ < + x x
1. <-,-4><-3,-2> 2. <-4,-2>
8. Rijeenje nejednadbe ( ) ( ) 1 1 3 1
3 2 3
> + + x x x je svaki realni broj x
1. x>-
3
1
2. x<-
3
1
3. x<-3
9. Skup svih realnih rjeenja nejednadbe 3x
2
+7-(x-3)
2
(x+3)
2
je
1. [-5,5] 2. <-,-5][5,+>
10. Rijeite nejednadbu
( ) ( )
( ) ( )
0
4 3
2 1
4 3
2

+ +
+ +
x x
x x
1.<-,-1] 2. <-3,-1] 3. [3,+>
11. Skup rjeenja nejednadbe
( )( ) 0 12 6
1
2 2
> + +

x x x x
1. <-,-4> 2. <-4,-3><2,3> 3. <-,-4><-3,2><3,+>
12. Rjeenje nejednadbe 0
2
30 11
2
2


+
x x
x x
je
1. <-,-1><5,+> 2. <-,-1><2,5][6,+>
13. Skup rjeenja nejednadbe 0
3 3
3
2 3
>
+
+
x x x
x
je
1. <-,-3><1,+> 2. <-,-3><-3,-1><1,+>
14. Rjeenje nejednadbe 1
1
3
>

+
x
x
je
1. <-,-3> 2. <-3,-1> 3. <1,+>
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 12
15. Skup rjeenja nejednadbe
3 4
5
4 3
4
+
<
x x
je
1.
4 / 3 ,
2.
3 / 4 , 4 / 3 32 ,
16. Rjeenje nejednadbe
3
1 1
+
+
>
x
x
x
je
1. <-3,-2> 2. <-,0> 3. <-,-3><0,+>
17. Skup svih cjelobrojnih rjeenja 1
6 2
9 7

x
x
je
1. 2. {1,2,3} 3. {-2,-1,0,1,2,3}
18. Skup rjeenja nejednadbe 0
2
2 2
2 3
<
+
+
x
x x x
1. <-2,1> 2. <-1,0> 3. <-1,1>
19. Skup rjeenja nejednadbe
( ) ( )
0
1 1
1
2
3
>

x x
x
1. <-,-1><1,+> 2. <-1,1> 3. R\{-1,1}
20. Skup rjeenja nejednadbe 0
9 3 3
2
2 3
>
+
+
x x x
x
je
1. <-3,-2><- 3 , 3 > 2. <--3><-2,- 3 >< 3 ,+>
21. Skup rjeenja nejednadbe 0
4 2 2
1
2 3
>
+ + + x x x
je
1. <--2><-2,+> 2. <-2,+>
22. Skup rjeenja nejednadbe 0
16 4 4
1
2 3

+ + + x x x
1. <-,-4> 2. <-,-4] 3. <-,-4><-2,2><2,+>
23. Skup rjeenja nejednadbe 0
20
2
2

+

x x
x
je
1. <-4,2]<5,+>2. [-4,2]<5,+>
24. Skup rjeenja nejednadbe
( )
( )
0
1 3
1
2
>
+

x
x x
je
1. <-,-1><-1,0><1,+> 2. <0,+> 3. <-,0><1,+>
25. Skup rjeenja nejednadbe
( )
( )
0
1
1 2
3
<
+

x
x
je
1. <-1,1> 2. <-,1> 3. <-,1><1,+>
26. Skup rjeenja nejednadbe
( )
0
2 2
2
3

+
+
x
x x
1. <-,0] 2. [0,+> 3. <--2><-2,0]
APSOLUTNA VRIJEDNOST. JEDNADBE I NEJEDNADBE S
APSOLUTNOM VRIJEDNOU
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 13
1. Ako je x<-3, onda je |1-|1-|1+x|||jednako
1. x-3 2. x+1 3. 3+x
2. Ako je x<-2, onda je |1-|1-|1-x|||jednako je
1. x-1 2. x+1 3. x-1
3. Zbroj rjeenja jednadbe 3|x-1|-(x-1) = 5 iznosi
1. 7/2 2. 5/2 3. 13/4
4. Umnoak rjeenja jednadbe |3x-9|= x-1 je
1. 10 2. 4 3. 2/5
5. Umnoak korijena jednadbe |5x+2|=1 je
1. 3/25 2. 3/25 3. 1/25
6. Umnoak rjeenja jednadbe
2
1
1

+ x
iznosi
1. nema rjeenja 2. 1/2 3. 1/4
7. Zbroj rjeenja jednadbe
1
1
1

x
jednak je
1. 2 2. 2 3. 0
8. Rjeenje jednadbe |x-1|=|x|pripada skupu
1. 2. <0,1> 3. <1/2,1>
9. Rjeenje jednadbe |x-2|=|x|pripada skupu
1. 2. <0,2> 3. <0,1>

10. Rjeenje jednadbe |x|- 3 = 2|x|+2 pripada skupu
1. 2. {-5,5} 3. <0,5>
11. Zbroj rjeenja jednadbe
x x 2 3
5
8
3 2
1

jednak je
1. 1 2. 2 3. 3
12. Zbroj kvadrata svih rjeenja jednadbe ||x+1|-|x-1||=1 iznosi
1. 2. 2 3.
13. Zbroj svih rjeenja jednadbe x|x|-4x=0 je
1. 0 2. 4 3. 2
14. Sva rjeenja jednadbe |1-2x|+1=|2-3x|pripada skupu
1. {-2,0,2,4,6} 2. {-1,1,3,5,7}
15. Rijeite u skupu R nejednadbu |5x-1|3x+1
1. [0,1] 2. <-3,8] 3. <0,6>
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 14
16. Skup cjelobrojnih rjeenja nejednadbe |3-x|<2 je
1. {2,3,4} 2. {1,2,3,4,5}
17. Skup rjeenja nejednadbe
5
3
1 2

x
je:
1. <0,+> 2. <-7,8> 3. [-7,8]
18. Skup svih rjeenja nejednadbe |x-1| x+1 jednak je
1. [0,+> 2. <-,-1> 3. <0,1>
19. Skup svih realnih rjeenja nejednadbe |1- x|+0.5 0 jednak je
1. R 2. 3. [1,+>
20. Skup svih rjeenja nejednadbe |x+1|>3|x+2|u skupu Z je
1. 2. jednolani skup 3. dvolani skup

21. Rjeenje nejednadbe |x+1|+|2x+3|<4 na skupu Z je skup od
1. jednog elementa 2. dva elementa 3. 3 elementa
22. Koliko je razliitih rjeenja na skupu N ima nejednadba
2 1
1 2
3
1
+

>
x
x
1. 1 2. 2 3. 3
23. Nejednadba 0
2 3 3
< + + + x x x x na skupu R ima
1. jedno rjeenje 2. mnogo rjeenja 3. nema rj.
24. Rjeenje u skupu R nejednadbe
1
1
2

+
x
x
je
1.
,
2
1
2.
1 ,
2
1

3.
+

, 1 1 ,
2
1
25. Skup je svih rjeenja nejednadbe
( ) ( ) 0 2 1 2
1
+

y y
jednak
1. <-2,4] 2. <1,5] 3. [0,1><1,4]
26. Rjeenja nejednadbe |x
2
5x| 6 pripadaju skupu
1. <-1,3><3,6> 2. [-1,2][3,6]
27. Rjeenje sustava nejednadbi 1
2 2 x
je skup
1. [0,1][3,4] 2. [3,4] 3. <0,1>

<3,4>
28. Odredite skup svih realnih rjeenja sustava
2 1
1
<
< +
x
x x
1. <-,0> 2. <-1,0.5> 3. <0,+>
P O L I N O M I
1. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) = x
28
3x + 3 polinomom g(x)= x 1 je:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 15
1. 28 2. 0 3. 1
2. Odredite realan broj b takav da polinom f(x)= x
6
+x
3
+b bude djeljiv polinomom g(x)=
x
3
+2.
1. 2 2. 4 3. 8
3. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= x
5
3x
3
+x 4 s polinomom g(x)= x
2
- x +1.
1. 1 2. 1 3. 0
4. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= 2x
4
3x
3
+ 4x
2
- 30x +6 s polinomom g(x)=
x
2
-3x+1.
1. 2 2. 0 3. 5
5. Za koju vrijednost parametra a je polinom f(t)= t
3
+ at +1 djeljiv polinomom g(t)=t-2?
1. a=1 2. a= -9/2 3. a= 9/2
6. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x)= x
7
+1 polinomom g(x)= x
2
1 je polinom
1. x-1 2. x+1 3. x+1
7. Polinom f(x)= x
4
+ax
2
+b djeljiv je polinomom g(x)= x
2
+2x +5, ako je
1. a=6, b=25 2. a=-3, b=25 3. a=5, b=25
8. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x)= x
33
+ x
32
+x
31
+.+x+1 polinomom g(x)=x+1
jednak je: 1. 0 2. 33 3. 1
9. Polinom f(x)= x
5
+3x
4
+ ax
3
2x+6 je djeljiv polinomom g(x)= x+1 ako je a:
1. 5 2. 8 3. 10
10. Polinom f(x)= 3x
4
+ x
3
- ax +6 je djeljiv polinomom g(x)= x-2, ako je a jednako:
1. 25 2.18 3. 31
11. Ostatak r(x) pri dijeljenju polinoma p(x)= x
3
5x
2
+3x 2 s polinomom g(x)= x
2
-x +1
iznosi: 1. 2x+2 2. 2x-2 3. x-4
12. Ostatak pri dijeljenju polinoma p(x)= 2x
4
3x
2
+3x 1 s polinomom q(x)= (x-1)
3
je
1. 9x
2
-13x+5 2. 9x
2
+13x+5 3. 9x
2
-13x-5
13. Za koju je realnu vrijednost parametra a, polinom 3x
3
- ax
2
+ 13x+ a djeljiv binomom
3x+1? 1. 1 2. 5 3. 5
14. Ostatak dijeljenja polinoma P(x)= 100x
100
10x
10
-x-1 polinomom R(x)= x-1 iznosi
1. 1 2. 11 3. 88
15. Odredite cR tako da se prilikom dijeljenja (2x
3
+cx
2
+4x+1):(x-2) dobije ostatak 1.
1. 2 2. 4 3. -6
16. Odredite bR za koji je polinom P(x)= bx
3
3x
2
+4x +1 djeljiv binomom R(x)= x-1.
1. 1 2. 2 3. 3
17. Polinom P(x)= x
4
+ x
3
7x
2
x + 6 djeljiv je binomom
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 16
1. x+2 2. x+3 3. x+4
18. Polinom P(x)= 3x
4
+23x
3
+56x
2
+52x + 16 djeljiv je binomom:
1. x-3 2. x-4 3. x+4
19. Ostatak R(x) pri dijeljenju polinoma P(x)= 3x
4
+ 23x
3
+56x
2
+52x+16 s binomom
Q(x)=x+8 je: 1. 39 2. 151 3. 3696
20. x=1 je nultoka polinoma P(x)=x
3
x
2
-x+1 kratnosti:
1. nije nultoka 2. 1 3. 2
21. x=2 je nultoka polinoma P(x)= x
3
5x
2
+8x 4 kratnosti:
1. nije nultoka 2. 1 3. 2
22. x=-2 je nultoka polinoma P(x)= x
3
5x
2
+8x 4 kratnosti:
1. nije nultoka 2. 1 3. 2
23. x=1 je nultoka polinoma P(x)= x
3
1 kratnosti:
1. nije nultoka 2. 1 3. 2
24. Polinom P(x)= x
3
- x
2
- x- 2 podijelite polinomom Q(x)= x 2.
1. x
2
+x+1 2. x
2
-x+1 3. x
2
+x-1
25. Polinom P(x)= x
3
- 5x
2
+8x- 4 podijelite polinomom Q(x)= x 1.
1. x
2
+x 2. x
2
-4x+4 3. x
2
+4
26. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= x
1996
+x
1997
+x
1998
+x
1999
+x
2000
s polinomom
g(x)=x
2
1.
1 2x+3 2.-2x+3 3.2x-3
27. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)=x
16
+ x
9
+x
5
+1 s g(x)= x+1.
1. 0 2. 1 3. 2
28. Ostatak r pri dijeljenju polinoma f(x)= x
20
+ax + 3 polinomom g(x)= x+1 jednak je 3,
ako je a jednako:
1. 1 2. 2 3. 3
29. Za koju vrijednost parametra a je ostatak pri dijeljenju polinoma f(u)= u
5
+ u
2
+ au +5
polinomom g(u)=u-1 jednak 3?
1. 4 2. 0 3. 5
30. Ako je polinom P(x)= -x
4
+2x
3
+ax
2
+bx-2 djeljiv polinomom Q(x)= -x
3
+x+1, tada je
b a jednako:
1. 2 2. 1 3. 0
31. Ako je ostatak prilikom dijeljenja polinoma P(x)= x
4
+ax
2
+bx+c polinomom Q(x)=
(x-1)
3
nula , tada je c b a jednako:
1. 0 2. 144 3. 48
32. Skup realnih rjeenja nejednadbe x
3
6x
2
+ 11x 6 < 0 je:
1. <-,1>

<2,3> 2. <1,3> 3. <1,2>


KOMPLEKSNI BROJEVI
1. Kompleksni broj
i
i
3 2
3 2

+
jednak je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 17
1. i
13
12
13
5
+ 2. i
13
12
13
5
+ 3. i
13
12
13
5
4. i
13
12
13
5

2. Ako je z= 4+3i, onda je

z z
z z
1
jednak:
1. 4/13i 2. 3/13i 3. 2/13
3. Imaginarni dio kompleksnog broja z = ( ) ( ) ( ) 7 2 7 15 12 9 + i i i je
1. 126 2. 127 3. 128 4. 129
4. Imaginarni dio kompleksnog broja ( ) ( )
2 3
5 3 3 2 i i + je
1. 1233 2. 12343. 12354. 1236
5. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
2 3
6 2
i
i
+

je
1. 6 2.
2
3. 3
6. Izraunajte
( )

,
_

+ + i i
5
3
5
1
: 2 4
1. -5-5i 2. 5+5i 3. 5-5i
7. Izraunajte z
1
+2z
2
-3z
3
, ako je z
1
= 3 - i, z
2
= 0.5 3i, z
3
= 2 3i
1. -2-2i 2. -2+2i 3. 2-2i
8. Izraunajte
( )
4
33 96 252
2

+ i i i
ako je i=
1
1. -2
-4
2. -2
-3
3. -2
-2
4. -2
-1
9. Izraunajte i
27
i
13
+ i
25
+ i
128
i
350
1. 2 - i 2. -2 + 3i 3. 2 - 3i
10. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
3
1
2 i
i
i + + jednaka je
1. 3 2. 0 3. 2
11. Imaginarni dio kompleksnog broja
i
i
1
jednak je
1. 2 2. -1/2 3.
12. Izraunajte
1 3
25 5
+

1. i+2 2. 1-2i 3. -1-2i
13. Ako je i imaginarna jedinica, umnoak
33 3 2
i i i i jednak je
1. 1 2. i 3. i
14. Ako je z
1
= -2 + i, z
2
=1 2i, vrijednost izraza
2
2
2
1
1 2
2
1
z z
z z z z


jednaka je
1. -1 2.1 3. i
15. Rjeenje jednadbe
i i z z z 2 4 +

je kompleksni broj z
1. -2 + i 2. 2-i 3. 2 + i
16. Kompleksni broj z rjeenje je jednadbe
i z z 2 1+

, ako je z
1. 3+2i 2. 2+3i 3. 1,5+2i
17. Umnoak (1 - i)(1 + i)(1 + i
2
)(1 + i
4
)(1 + i
8
)(1 + i
16
) jednak je
1. -1 2. 6 3. 0
18. Realni dio kompleksnog broja z, z = (1+ i)
5
jednak je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 18
1. -8 2. -2 3. -4
19. Ako je z =
( )
( )
4
3
2 1 2
3
i i
i
+

, onda je
z
jednak
1. 1 2. 4/9 3.
20. Ako je z =
( ) ( )
3
6
3 1 2 i i i
, onda je
z
jednak
1. 64 2. 128 3. 256
21. Ako je z =
2
3 1 i
tada je
z z
2
1
jednako
1. 0 2.1 3. -1
22. Imaginarni dio kompleksnog broja
4
31
21
1
1

,
_

+
+
i
i
je
1. 1 2. 2 3. 0
23. Realni dio kompleksnog broja
9
2
3
2
1

,
_

+ i je
1. -1 2. 1 3. -0,5 4. 0,5
24. Izraunajte vrijednost izraza
( )
10
2 2 i +
1. -1024 2. 1024 3. 1024i
25. Izraunajte
111 110 3 2
111 110 3 2
....
....
i i i i i
i i i i i

+ + + + +
1. 1 2. -1 3. i
26. Imaginarni dio kompleksnog broja z = (3-5i)
3
je
1. -10 2. -198 3. -12
27. Realni dio kompleksnog broja z =
( )
3
16 2 +
je
1. -85 2. -86 3. -88
28.
4
1
1

,
_

i
i
jednako je
1. -1 2. i 3. 1
29. Vrijednost izraza
6
2
1
2
3

,
_

+ i je
1. -1 2. 1 3. 3
30. Odredite cijele brojeve n za koje je 1
n
i
1. n=-k 2. n=2k+1 3. n=2k+4 4. n=2+4k
31. Odredite cijele brojeve n za koje je 1
1

n
i 1.
n=1+4k, kZ 2. n=2+4k 3. 2k+1 4. 4+2k
KVADRATNA JEDNADBA
1. Za koji je p umnoak rjeenja jednadbe p(x
2
-1)= 2px+3 jednak 2?
1. 1 2. 1 3. 2
2. Nai c u kvadratnoj jednadbi x
2
4x + c = 0 ako je x
1
2
+x
2
2
= 40.
1. c= 12 2. c= -12 3. c= 24
3. Zbroj kubova korijena jednadbe x
2
+ 2x + 2 = 0 je:
1. 8 2. 4 3. 2+i
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 19
4. U jednadbi 2x
2
x + m 1 = 0 odredi m tako da bude x
1
3
+ x
2
3
= 1.
1. m= 1 2. m=-6 3. m=-1/6
5. Za jednadbu 2x
2
3x 5 = 0 izraunaj x
1
2
x
2
+ x
1
x
2
2
.
1. 4/15 2. 15/4 3. 15/4
6. Odredite vrijednost slobodnog koeficijenta c kvadratne jednadbe x
2
+14x + c = 0
takvog da razlika njezinih rjeenja bude jednaka 6.
1. 32 2. 36 3. 40
7. Koeficijent b kvadratne jednadbe x
2
+ bx + c = 0 kojoj su rjeenja 3/2 i 2/3 jednak
je: 1. 7/6 2. 11/6 3. 13/6
8. Umnoak svih koeficijenata jednadbe x
2
+ bx + c = 0 kojoj su poznata rjeenja i-1 i
i -1, jednak je:
1. 1 2. 2 3. 4
9. Napii kvadratnu jednadbu ije je jedno rjeenje
i 2
1
1. 5x
2
-4x+1=0 2. 5x
2
+4x+1=0 3. 5x
2
-4x-1=0
10. Realni broj a za koji jednadba (a+2)x 8x 5a + 8 = 0 ima jednaka realna rjeenja,
jednak je:
1. 2/5 ili 0 2. 2/5 ili 0 3. 1/5 ili 0
11. Za koji mR jednadba x
2
+ x + m = 0 ima jedinstveno rjeenje?
1. m=1/4 2. m=-1/4 3. m=1/2
12. Za koji kR jednadba 2kx
2
x 1 = 0 ima realna i razliita rjeenja?
1. k<-1/8 2. k>-1/8 3. k -1/8
13. Za koji mR jednadba 3x
2
2x + m = 0 ima realna rjeenja?
1. m<1/3 2. m>1/3 3. m1/3
14. Za koji mR jednadba x
2
2x + m = 0 ima dvostruko realno rjeenje?
1. m= 4 2. m= 1 3. m = -1
15. Za koje kR jednadba (x+2)
2
= k(2x+1) nema realna rjeenja?
1. <0,3> 2. k<3 3. k>3
16. Za koji mR jednadba x
2
+ mx + 4 = 0 nema realna rjeenja?
1. <-4,4> 2. <16,16> 3. m<-4 ili m>4
17. Za koji mR jednadba m
x x
+

,
_

1
4
1
2
ima dva realna rjeenja?
1. m 15/4 2. m>15/4 3. m<15/4
18. Za koji mR jednadba mx(x-1)= x
2
1 ima realna rjeenja?
1. mR 2. 3. m=2
19. Nai zbroj rjeenja jednadbe
0 4 x x x
.
1. 0 2. 4 3. 4
20. Rjeenja jednadbe x
2
+
0 3 3 x
su:
1. 0 i 1 2. 1 i 2 3. 2 i 3
KVADRATNA FUNKCIJA
1. Skup svih realnih rjeenja nejednadbe 3x
2
+ 7 ( ) ( )
2 2
3 3 + x x je
1.
] [ ) + , 5 5 ,
2. [ ] 5 , 5
2. Skup svih cjelobrojnih rjeenja nejednadbe 12 + x x
2
0 je
1. {-3,-2,-1,0,1,2,3,4} 2. [ ] 4 , 3
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 20
3. Rjeenje nejednadbe 0
18 15 3
4
2
2
>
+ +

x x
x
je
1. <-3,2> 2. <-,-3>

<2,+>
4. Funkcija f(x)= x
2
3x +2 poprima negativne vrijednosti za svaki x iz
intervala:
1. <-,0> 2. <0,1> 3. <1,2>
5. Odredite sve parametre tR tako da polinom f(x)= tx
2
3x + t poprima
negativne vrijednosti za svaki xR.
1. <,-3/2>

<3/2,+> 2. <-,-3/2>
6. Odredite sve parametre tR tako da polinom f(x)= (t-1)x
2
3x + (t-1)
poprima pozitivne vrijednosti za svaki xR.
1. t>5/2 2. t<-1/2
7. Odredite sve parametre tR takve da polinom f(x)= -tx
2
+2x+1 nema nul
toaka.
1. <-,-1> 2. <-1,+> 3. t = -1
8. Odredite sve parametre tR takve da polinom f(x)= 2tx
2
+4x+1 ima jednu
nultoku
1. <-,2> 2. t=2 3. <-2,2>
9. Odredite sve parametre tR takve da polinom f(x)= tx
2
+3x+1 ima dvije
nultoke
1. <-,9/4> 2. <-,3/2>
10. Interval rasta funkcije f(x)= 5x
2
26x + 5 je
1. <-,-2.6> 2. <-2.6,0> 3. <2.6,+>
11. Interval pada funkcije f(x)= 11 6
2
1
2
+ x x je
1. <-,-6> 2. <-,0> 3. <6,+>
12. Kvadratna funkcija f(x)= ax
2
+ bx + 49 ima tjeme T(-8,1). Koeficijent b je:
1. 10 2. 12 3. 14
13. Odredite koeficijent bR kvadratne funkcije f(x)= x
2
+ bx + c ako graf te
funkcije dira os x u toki T(1,0).
1. 2 2. 1 3. 0
14. Za koju vrijednost xR kvadratna funkcija f(x)= (x-2)
2
+(x-3)
2
+(x-4)
2
ima
najmanju vrijednost?
1. 1 2. 2 3. 3
15. Kvadratna funkcija f(x)= c bx x + +
2
2
1
ima maksimum u M(6,7).
Koeficijent c je:
1. 11 2. 13 3. -15
16. Graf parabole f(x)= ax
2
+ bx + c, prolazi kroz A(2,5), B(-1,8) i C(3,8). Zbroj
koordinata tjemena te parabole iznosi: 1. 6 2. 5 3. 4
EKSPONENCIJALNE JEDNADBE I NEJEDNADBE
1. Rjeenja jednadbe
0 81 27 3
1

x
x su: 3 i 1
2. Zbroj rjeenja jednadbe
x x x
8 4
1
2

+
je: 5/2
3. Rjeenja jednadbe
2
8
5 . 0
5 . 61 20
2

+ x x
su: 16 i 4
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 21
4. Rjeenje jednadbe
1 5 . 0 8
3 1 1 3
7 3
3

x x
x
x
je:
5/3
5. Rjeenje jednadbe
3 7 7 3
3
7
7
3

,
_

,
_

x x
je:
1
6. Rjeenje jednadbe ( ) 3
3 2 1
125 . 0 4
8
1
x
x
je:
-1
7. Rjeenje jednadbe
( )
5
1
10 1 . 0 5 2


x x x
je:
3/2
8. Rjeenja jednadbe
49
9
3
7
7
3
2
1

,
_

,
_


x
x
su:
-2 i 1
9. Umnoak rjeenja
2 2 4
6 5
2

+ + x x
je:
21/4
10. Rjeenja jednadbe
( )
3
1 3 3
10 01 . 0 5 2
2 2


x x x
su:
1 i 2
11. Rjeenje jednadbe
0 98 7 2
1

x
je:
Nema rjeenja
12. Rjeenje jednadbe 105 5 4 5
1 1

+ x x
je:
2
13. Rjeenje jednadbe 46 6 30 6 21 6 5
2 1
+
x x x
je:
1
14. Rjeenje jednadbe 5 3 7 3 5 3
1 2

+ x x x
je:
1
15. Rjeenje jednadbe 18 3 4 3 5 3
1 2 2 2 2
+
x x x
je:
2
16. Rjeenje jednadbe 375 10 2 5
1 2 1
+
x x x
je:
4
17. Rjeenje jednadbe 0 4 2 2 2
4 3 3 3 2 3

x x x
je
2
18. Rjeenje jednadbe
3 2 3 1
3 3 2 2


x x x x
4
19. Rjeenje jednadbe
3 4 2 1
5 3 5 3 7
+ + + +

x x x x
je:
-1
20. Rjeenje jednadbe
1 1
5 5 3 3

+
x x x x
je:
1
21. Rjeenje jednadbe
2 1 1
7 7 4 4 4
+
+ +
x x x x x
je:
3
22. Rjeenje jednadbe
x x x x
2 3 3 4 2 7
2 3
+

je:
3
23. Rjeenja jednadbe 16 4 2 10
x x
su:
3 i 1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 22
24. Rjeenje jednadbe 20 5 5
3

x x
je:
2
25. Rjeenje jednadbe 3 5 2 5
2 3 2
+
x x
je:
2
26. Rjeenje jednadbe
125 5 124 25
x x
je:
9
27. Zbroj realnih rjeenja jednadbe
x x x
15 8 5 3
1 1
+
+ +
je:
-2
28. Realno rjeenje jednadbe 0 9 16 15 6 25
x x x
pripada intervalu:
[ 5 , 0
29. Rjeenje jednadbe
x x x
16 8 12 2 9 3 + pripada skupu:
1. {-8,-7,-6,-5} 2. {-4,-3,-2,-1} 3. {1,2,3,4}
30. Skup svih rjeenja nejednadbe
x x
1000 10
2
2
<
+
je:
2 , 1
31. Funkcija f(x)=
3
1
3
2
2

x
poprima negativne vrijednosti na:
1. <-,1> 2. <-1,+> 3. <-1,1>
32. Skup svih rjeenja nejednadbe
9
1
3
1
2
<

,
_

x x
je:
1. R\ [ ] 2 , 1 2. R 3. R\<-1,2>
33. Funkcija f(x)=
2 2
2
20

x x
poprima pozitivne vrijednosti na:
1. <-,-1/5>u<1/4,+> 2. <-1/5,1/4>
34. Rijeite nejednadbu
2
1
5 . 0 >
x
:
1. xR 2. <-1,1> 3. nema rj.
35. Rjeenje nejednadbe
2
3
75 , 0
1
>
x
je: x<3/2
36. Rjeenje nejednadbe 4 2 3 4 <
x x
je: <-,2>
37. Rjeenje nejednadbe 0 5 5 6 25 +
x x
je: ( ] [ ) + , 1 0 ,
38. Rjeenje nejednadbe 0 2 3 9
1
+
+ x x
je:
( ] [ ) + , 2 log 0 ,
3
39. Rjeenje nejednadbe 0
3 1
1 3 4 3
1 2

+
+
x
x x
je: [ ) ( ) + , 0 0 , 1
40. Rjeenje nejednadbe
x
x

+

2 4
2 1
3
je: ( ] ( ) + , 0 1 ,
41. Rjeenje nejednadbe
x
x

,
_

<
3
1
1
11
1
11
je: <-,0>u<3,+>
LOGARITMI. LOGARITAMSKE JEDNADBE I NEJEDNADBE
1. Izraunaj
3
3
2
16 log
9
1
log = -
3
16
2. Izraunaj
10
8
8 log
=
5
1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 23
3.
( )
,
_

25 log
27
7
7 15 log
=
3
1
4.
576 log
1
576 log
1
576 log
1
3 4 2
+ +
=
2
1
5.
27
7
log 7 log
3 3
= 3
6.
3
1
124 log
3
2
8
+
= 248
7.
10 log 5 log
4
1 2
4
+

2
5
8.

,
_

3
4
2
8
log
5 =
3
20
9.
( ) ( )
5
1024 log 6561 log
3 2
= 16
10.
27
1
log
27
8
log
3
1
1
5 . 1
+

,
_


= 6
11.
6 log 5 log 4 log 3 log
5 4 3 2
6 log
2
12. Ako je log5=a-2, tada je log80 jednako: 10-3a
13. Ako je log
2
5=a, izraunajte log160: a 4 5
14. Ako je log
5
x = 2 - log
5
2 - log
5
3 - log
5
5, tada je x:
6
5
15. Rjeenje jednadbe log
81
y + log
9
y + log
3
y = 7 je:
81
16. Umnoak je svih rjeenja jednadbe 1 12 log log
3
2
3
x :
-4
17. Realno rjeenje jednadbe log
2
(x + 1) log
2
(2x-1) = 1 je:
1
18. Rjeenje jednadbe log
3
x + log
3
(x+2)= 1 je:
1
19. Rjeenja jednadbe log
5
(x
2
11x +43) = 2 su:
2 i 9
20. Rjeenje jednadbe log(x+3) + log (x-2) = 2 log(x-1) je:
3
7
21. Rjeenje jednadbe log
2
x + log
4
x 7log
16
x = 4
-1
je:
2
1
22. Rjeenje jednadbe
[ ] { } 0 log log log
2 3 4
x
je:
8
23. Rjeenje jednadbe
( ) 1 1 log log
2
3
1
+ x
je: 7
24. Rjeenje jednadbe
( ) [ ] 9 log 1 5 log 2 4 log
27 6 8
x
je:
-1
25. Rjeenja jednadbe ( ) [ ] 2 22 2 9 log log
2 5
+ +
x
x su:
3 i 0
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 24
26. Rjeenja jednadbe ( ) [ ] 1 4 2 9 log log
2 7
+ +
x
x su:
0 i 3
27. Rjeenja jednadbe
1
6
log log
3 2

'

,
_

x
x
su: 3
28. Rjeenja jednadbe 0 2 log 3 log
2
+ x x su:
100 i 10
29. Rjeenje jednadbe
2
1 log
3 log
3 log
1 log

+
+

x
x
x
x
je: 0.01
30. Rjeenje jednadbe
9 log
log 4
3 log
3
3 log
2
2

+
+
x
x
x x
je: nema rj.
31. Rjeenja jednadbe
1
log 1
2
log 5
1
2 2

+
+
x x
su:
8 i 4
32. Zbroj rjeenja jednadbe
3 2 log 2 log
2
+
x
x
je:
6
33. Umnoak rjeenja jednadbe
9 log 1 log
3 x
x +
je: 3
34. Umnoak svih rjeenja jednadbe
8 log 4 log 25 , 0 log
2 5 , 0 x x x
+
iznosi:
3
5
2
35. Rjeenja jednadbe ( )
2
log 100 log
10
log x x
x
su:
100 i 1/10
36. Koliki je zbroj svih rjeenja jednadbe ( ) ( ) ( ) 0 100 log log / 1 log
3
x x x ?
0,11
37. Koliko znamenaka ima broj 333
333
?
840
38. Odredi y iz sustava:
y x
y x
2 2
1 2
log log 1
675 3 5
+

(3/2,3)
39. Odredi x+y, ako je
( ) 0 2 log
648 2 3
2
1 2


+
y x
y x
(6,2)
40. Umnoak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadbi:

89 3 2
648 3 2
+

y x
y x
je: 12
41. Rijeite sustav jednadbi
81 9
27
1
3 3


xy
y x
(-1,-2),(-2,-1)
42. Umnoak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadbi:

( ) 0 4 log
2304 2 3
2
2


+
x y
y x
je: 12
43. Umnoak realnih rjeenja jednadbe
2
2
log

x
x
iznosi
1. 1 2. 2 3. 3 4. 4
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 25
44. Zbroj realnih rjeenja jednadbe
2
4 log 3
2

x
x
je
1. 64 2. 12 3. 20 4. 16
45. Zbroj realnih rjeenja jednadbe ( ) ( ) 1 1 log 2 log 3 log
2 2
2
2
x x iznosi
1. 12 2. 7 3. 10 4. 7
46. Realno rjeenje jednadbe
2 16 log
1

+ x
pripada skupu
1. <-,2> 2. [2,3> 3. [3,5>
47. Rjeenje jednadbe
2
log
1
log
1
16 9
+
x x
pripada inetervalu:
1. <0,5>2. <5,10> 3. <10,15>
48. Jednadba log(x 1)= -1000 u skupu realnih brojeva:
1. nema rj. 2 . ima 1 pozitivno rj. 3. ima 1 negativno rj.
49. Rijeite jednadbu 1
2
1
log
4

x
.
1. 0.5 2. 1 3. 1.5
50. Rjeenje logaritamske jednadbe 0
2
1
log
9

+ x
je:
1. 0 2. 1 3.2
51. Rjeenje jednadbe x
x
2 ) 3 2 ( log
2
je:
1.0 2.1 3. 2
52. Zbroj realnih rjeenja jednadbe ( ) x
x
1 2 3 log
2
pripada intervalu
1. <-,-1> 2. [-1,1> 3. [1,10> 4. [10,+>
53. Izraunajte
1000
999
log
999
998
log ....
3
2
log
2
1
log + + + +
1. 1/3 2. -3 3. -1/3
54. Rjeenje nejednadbe
( ) 0 1 3 log
2
1
> x
je:
<1/3,2/3>
55. Rjeenje nejednadbe
( ) 1 3 log
5
> + x
je:
<2,+>
56. Rjeenje nejednadbe
0
4
2 1
log
4
1

x
je:
[ > 5 . 0 , 5 . 1
57. Rjeenje nejednadbe 2
2
log
3
<

x
x
je:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 26
<-,-1/4>U<2,+>
58. Rjeenje nejednadbe
1
2
log
2
1

x
x
je: <2,4]
59. Rjeenje nejednadbe ( ) 2 3 log
2
2
+ x x je:
[-4,-3>U<0,1]
60. Rjeenje nejednadbe
( ) 0 7 5 log
2
2
1
< + x x
je:
<-,2>U<3,+>
61. Rjeenje nejednadbe ( ) 1 4 5 log
2
+ x x je:
[-1,1]U[4,6]
62. Rjeenje nejednadbe
( )
1 2
3 3 log
2
3
1
>
+ x x
je:
<1,2>
63. Rjeenje nejednadbe
( )
1 3
7 5 log
2
2
1
<
+ x x
je:
<-,2>U<3,+>
64. Rjeenje nejednadbe
1 3 . 0
2 3
1 3
log
4
>
+

x
x
je:
<1/3,+>
65. Rjeenje nejednadbe
( )
2
1
2
3 2 log
2
>
x
je:
<7/4,+>
66. Rjeenje nejednadbe
x x log 2
1
log 3
1

je:
<1,10]U<1000,+>
67. Rjeenje nejednadbe
2
log 1
1
log 1
1
>

+
+ x x
je:
<1/10,1>U<1,10>
68. Rjeenje nejednadbe 2log
5
x log
x
125 < 1 je:
<0,1/5>U<1,5 5 >
69. Rjeenje nejednadbe
( ) 1 4 log 2 log
2
> x
x
je: <1,+>
70. Skup svih rjeenja nejednadbe
2
1
) 1 ( log
9
< + x je:
1. <-3,3> 2. <-2,2> 3. <3,+>
FUNKCIJE
1. Odredite funkciju g ako je g(x-1)= 2x
2
+x-3 : g(x)= 2x
2
+5x
2. Ako je f

,
_

+
x
x
1
= x+
x
1
tada je f( 1 + x ) jednako: x-1
3. Ako je f ( ) x =
1 4
1 2

x
x
, tada je f
,
_

x
1
jednako :
x
x
+ 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 27
4. Ako je f(x)= 2x
2
+ 3x, tada je f

,
_

+ 2 1
1
jednako: 3-
2
5. Ako je f(x)=
1 2 1 2
2 2
+ + + x x x x
. Onda je f( 2 3 ): 4-2 3
6. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
1
1
log
3
+

x
x
je: <-,-1>
7. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
x
1
log
5 , 0
je: [1,+>
8. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
( )
2
2
2
16 log
6
x
x x

+
je: [-2,3]
9. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
1
2
+ + x x
je: R
10. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
3 3
1
2 3
+ x x x
je: R\{-3,-1,1}
11. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
( )
1
2
2

+ x x
je: R\{-1,2}
12. Podruje definicije realne funkcije f(x)= ( ) 15 2 log
2
4
+ x x je: <-5,3>
13. Podruje definicije realne funkcije f(x)= ( ) 54 27 6 3 log
2 3
3
+ x x x je:
<-3,-2><3,+>
14. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
12 3 4
5 3
2 3
2
+
+
x x x
x x
je: R\{-2,2,3}
15. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
3
4 x x
je: <-,-2][0,2]
16. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
( ) x
x

+
9 log
5
je: [-5,9>\{8}
17. Podruje definicije realne funkcije f(x)=
( ) x
x x

2 log
4
2
je: [0,2>\{1}
18. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
x 5 , 0 1
2
+
je: f
-1
(x)= 2log
2
x+2
19. Inverzna funkcija funkcije f(x)=log
3
(x-1) +1 je: f
-1
(x)= 1 3
1
+
x
20. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
1 2
x
je: f
-1
(x)= -log
2
(x+1)
21. Inverzna funkcija funkcije f(x)= 3 2
1
+
+ x
je: f
-1
(x)=1+log
2
(x-3)
-1
22. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
1 ) 1 ( log
5 , 0
+ x
je: f
-1
(x)=
1
2 1

x
23. Ako je f(x)=
x
x
+

3
3 2
tada je f
-1
(3) je: -12
24. Ako je f(2x+1)=
5 2
1 4
+
+
x
x
, tada je
,
_

x
f
1
1
je:
1 2
4

+
x
x
25. Ako je f(2x+1)= (4x+3)
-1
, tada je f
-1
(3) jednako: -3
-1
26. Ako je f(2x+4) = 1 3 18
x
, tada je f
-1
(5) jednako: 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 28
27. Ako je f
-1
(x)=
3
21 3 +
x
, tada je f(10) jednako: 2
28. Ako je f
-1
(x)=
2
2 3

x
x
, tada je f( 3 ) jednako: 3
29. Ako je f
-1
(x)=log
2
(-x+2)-1, tada je f(2) jednako: -6
30. Ako je f(x)= x
4
+4x
2
i g(x)=2 4 + x , onda je (g

f)(x) jednako: 2(x


2
+2)
31. Za funkcije f(x)=
1 x
x
i g(x)= 1- x , onda je f

g jednako: 1-
5 , 0
x
32. Ako je f(x)=
x
x
1
2
i g(x)= 1 + x , f

g je: -2

,
_

2
1
1 x
33. Ako je f(x)=
x
x
+ 2
i g(x)= 2 x , f

g je: 1-2x
-0,5
34. Za funkcije f(x) = x
2
-3x+1 i g(x)=1/x, (g

f)(3) je jednako: 1
35. Za f(x)= x-1 i g(x)= log
2
x , (f

g)(4) je jednako: 1
36. Za funkcije f(x)=
x
x
+
+
2
1
i g(x)= (x-1)
-1
, (g

f)(2) je jednako: -4
37. Zbroj realnih nultoki funkcije f(x)=log
3
(x
2
-9x+20) jednak je : 9
38. Funkcija f(x)=
2 2
2
20

x x
poprima pozitivne vrijednosti za svaki realni:
<-,-1/5><1/4,+>
39. Funkcija f(x)=
16 2
3
2

x x
poprima nenegativne vrijednosti za svaki xR:
<-,-1][4,+>
40. Funkcija f(x)=
2 2
2
2

+ x
poprima pozitivne vrijednosti ako je x iz :
<-1,1>
41. Funkcija f(x)= log
2
(x
2
- 3) poprima nenegativne vrijednosti za svaki realni x iz:
<-,-2][2,+>
P L A N I M E T R I J A
1. Izraunajte povrinu romba iji je opseg 2 m, a dijagonale mu se odnose kao 3:4.
P= 6/25
2. Iz jednog je vrha kvadrata povuena duina od 15 cm koja taj vrh spaja s
polovitem jedne od nasuprotnih stranica. Izraunaj povrinu kvadrata.
P=180
3. Izraunajte opseg jednakokranog trokuta ako mu je osnovica 40 cm, a krak je za
8 cm dui od visine na osnovicu.
O=98
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 29
4. Stranice pravokutnika se odnose kao 2:3. Ako manju stranicu smanjimo za 2 cm,
a veu uveamo za 2 cm, tada se povrina smanji za 18 cm
2
. Koliki je opseg tog
pravokutnika?
O=70
5. Opseg je pravokutnika 92 cm, a stranice mu se odnose kao 15:8. Povrina kruga
opisanog oko tog pravokutnika je:
P=289
6. Izraunajte povrinu kruga upisanog u romb opsega 4 cm, ije se dijagonale
odnose kao 4:3.
P=144/625
7. U trokutu su odnosi meu kutovima : = 1/6 : 1/2, : = 0.75. Zbroj najveeg
i najmanjeg kuta tog trokuta je:
112.5
8. Jedan kut u trokutu iznosi 30, a razlika preostalih dvaju je 10. Razlika najveeg
i najmanjeg kuta tog trokuta je:
50
9. Omjer polumjera upisane i polumjera opisane krunice pravokutnom trokutu s
katetom a=12 i hipotenuzom c=13, jednak je:
4:13
10. Stranice pravokutnog trokuta odnose se kao 1.2 : 1.6 : 2 , a povrina mu je 24.
Omjer polumjera upisane i opisane krunice tog trokuta je:
2 : 5
11. Za koliko postotaka treba poveati polumjer kruga r = 5 cm, da bi se njegova
povrina poveala za 224 % ?
80 %
12. Za koliko postotaka treba poveati stranicu kvadrata a = 10 cm, da bi se njegova
povrina poveala za 125 %?
50 %
13. Stranice trokuta su a=13, b=15, c=14 cm. Duljina visine na stranicu a je:
168/13
14. Ako se stranice a = 10, c = 4 i v = 5 trapeza poveaju za po 2 cm, tada se povrina
trapeza povea za:
80 %
15. Istokrani trokut ABC ima opseg 48 cm, a duljina osnovice odnosi se prema
duljini kraka kao 6:5. Duljina polumjera opisane krunice tog trokuta iznosi:
9.375
16. U istokranom trokutu s osnovicom duljine 32 cm i krakom duljine 65 cm, duljina
promjera upisane krunice iznosi: 224/9
17. Ako je polumjer krunice opisane istokranom pravokutnom trokutu za 4 cm vei
od polumjera njemu upisane krunice, tada kateta tog trokuta iznosi:
1. 8 cm 2. 4
2
+ 4cm 3. 4
2
cm 4. 4 cm
18. Ako se unutarnji kutovi peterokuta odnose kao 3:5:2:11:6 tada zbroj najveeg i
najmanjeg kuta u tom peterokutu iznosi:
1. 200 2. 220 3. 240 4. 260
19. Povrina trapeza s osnovicama 14 i 10 te krakovima 15 i 13 iznose:
1. 190 2. 195 3. 140 4. 144
20. Za koliko posto je povrina isostraninom trokutu opisanog kruga vea od
povrine njemu upisanog kruga?
1. 100 % 2. 200 % 3. 300 % 4. 400%
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 30
21. Ako se stranice B
1
C
1
i B
2
C
2
dvaju slinih trokuta A
1
B
1
C
1
i A
2
B
2
C
2
odnose kao 1 :
2 , tada se povrine prvog i drugog trokuta odnose kao:
1. 2:1 2. 1:
2
3. 1:4 4. 1:2
22. Opsezi slinih trokuta su 500 i 750 cm, a povrina veeg trokuta je 2250.
Povrina manjeg trokuta je:
1. 800 2. 10003. 12004. 1500
23. Ukupna povrina dvaju slinih trokuta je 260 cm
2
. Ako im se opsezi odnose kao
2:3 tada je povrina manjeg trokuta:
1. 40 2. 64 3. 80 4. 104 cm
2
24. Trokut ABC slian je trokutu A
1
B
1
C
1
. Povrine tih trokuta odnose se kao 4:9.
Opseg manjeg trokuta je 750. Opseg veeg trokuta je:
1. 1125 2. 11243. 11224. 1121
25. Povrine dvaju slinih trokuta su P
1
=256 cm
2
i P
2
=576 cm
2
, dok je opseg manjeg
trokuta 60 cm. Opseg veega trokuta je: 90 cm
26. Duljine stranica trokuta su 9,21 i 24 cm, a najmanja stranica slinog trokuta je 12
cm. Najvea stranica slinog trokuta duga je: 32 cm
27. Duljine stranica trokuta ABC iznose 9,10 i 17 cm. Povrina ovom trokutu slinog
trokuta je 16 cm
2
. Koliki je opseg tog drugog trokuta?
24
28. Stranica AB trokuta ABC duga je 9 cm. Stranice AC i BC tog trokuta ine na
pravcu p paralelnom sa stranicom AB odsjeak duljine 3 cm. Ako je udaljenost
vrha C trokuta ABC od pravca p jednaka 3 cm, kolika je udaljenost pravca p od
stranice AB? 6
29. Stranica AB trokuta ABC duga je 8 cm. Stranice AC i BC tog trokuta ine na
pravcu p paralelnom sa stranicom AB odsjeak duljine 2 cm. Pravac je udaljen od
stranice AB 4 cm. Kolika je udaljenost vrha C od pravca p? 4/3
30. Duljina sjene nekog drveta je 8.5 m, a u isto vrijeme sjena vertikalno zabodena
tapa duljine 2.3 m je 82 cm. Visina drveta je: 23.84
31. Silos visine 20 m baca sjenku duljine 8 m. Zgrada visine 8 m baca sjenku duljine:
3,2
S T E R E O M E T R I J A
1. Za koliko cm treba poveati duljinu brida kocke a=5, da bi se njeno oploje povealo za
156 % ?
3 cm
2. Ako se brid kocke povea za 3 cm, oploje joj se povea za 198 cm
2
. Koliki je volumen?
64 cm
3
3. Duljine bridova kvadra odnose se kao 5:3:4, a dijagonala mu ima duljinu 10
2
.
Oploje tog kvadra je:
376
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 31
4. Duljine bridova kvadra meusobno se odnose kao 5:6:12, a njegov obujam iznosi 2880
cm
3
. Oploje tog kvadra je:
1296
5. Povrine strana kvadra meusobno se odnose kao 12:15:20. Koliki je obujam tog kvadra
ako mu je oploje 94 cm
2
?
60
6. Bridovi kvadra su tri uzastopna cijela broja a dijagonala je 149 . Izraunajte oploje
kvadra.
292
7. Duljina prostorne dijagonale kvadra vea je od duljine njegovih bridova za 1,2 odnosno
3 cm. Kolika je duljina te dijagonale?
3+
2
8. Baza je uspravne prizme trokut sa stranicama 10,12 i 16 cm. Visina prizme je dvostruko
vea od najmanje visine baze. Koliki je volumen prizme?
897,75
9. Baza je uspravne prizme pravokutan trokut s katetama duljine 3 cm i 4 cm. Poboka nad
hipotenuzom ima povrinu 100 cm
2
. Koliki je volumen prizme?
120
10. Izraunajte oploje pravilne uspravne esterostrane prizme kojoj je duljina brida
osnovke 4 3 , a visina 10 cm.
384 3
11. Izraunajte oploje pravilne etverostrane prizme kojoj je duljina brida osnovke 10 cm,
a visina 8 cm?
520
12. Izraunajte volumen pravilne uspravne trostrane prizme kojoj je duljina brida osnovke 6
cm, a visina 4 3 .
108
13. Baza je uspravne prizme trokut sa stranicama 3,5 i 6 cm. Visina je prizme jednaka sumi
najmanje i najvee visine baze. Koliki je volumen prizme?
56
14. Obujam uspravne piramide, ija je osnovka kvadrat, iznosi 128 cm
3
, a duljina stranice
osnovke je 8 cm. Duljina brida te piramide je:
68
15. Izraunajte volumen pravilne etverostrane piramide kojoj je duljina visine 15 cm, a
povrina dijagonalnog presjeka 105 cm
2
.
490
16. Odredite oploje pravilne etverostrane piramide ako joj je visina dvostruko vea od
osnovnog brida a. ( ) 17 1
2
+ a O
17. Odredite oploje pravilne esterostrane piramide ako joj je visina trostruko vea od
osnovnog brida a. ( ) 13 1 3
2
3
2
+ a
18. Suma osnovnog brida i visine bone strane pravilne etverostrane piramide iznosi 11
cm. Ako se osnovni brid povea za 2 cm, a visina bone strane za 1 cm, oploje se
povea za 64 cm
2
. Koliko je oploje?
96
19. Izraunajte volumen pravilne trostrane piramide kojoj je duljina brida osnovice 10 cm, a
visina 12 3 cm.
V=300
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 32
20. Izraunajte volumen pravilne esterostrane piramide kojoj je duljina brida osnovke 6
cm, a visine 4 3 . V=216
21. Ako od piramide ija baza ima povrinu 36 cm
2
odsijeemo piramidu ravninom
paralelnom bazi, dobit emo krnju piramidu volumena 76 cm
3
i visine 3 cm. Koliki je
volumen odsijeene piramide?
32
22. Visina je piramide 35 cm. Ako tu piramidu presijeemo paralelno bazi dobit emo krnju
piramidu s bazama 245 cm
2
i 80 cm
2
. Koliki je volumen te krnje piramide?
2325
23. Ako je obujam krnje piramide V=608 cm
3
, a povrina jedne osnovice B
1
=64 cm
2
i visina
v=6, onda je povrina druge osnovice jednaka:
144
24. Stoac ima oploje 24 dm
2
i duljinu polumjera osnovice 30 cm. Obujam tog stoca je:
12
25. Plat uspravnog stoca iznosi 15 cm
2
, a polumjer je osnovke 3 cm. Obujam tog stoca
je: 12
26. Promjer se stoca povea za 20 %. Obujam se tog stoca povea za:
44%
27. Opseg osnovke uspravnog stoca iznosi 18 dm, a visina mu je 12 dm. Oploje tog
stoca iznosi: 216
28. Plat je uspravnog valjka kvadrat kojem je dijagonala jednaka 16
2
cm. Obujam je tog
valjka jednak: 1024
-1
29. Obujam je uspravnog valjka 250 cm
3
, a opseg osnovke iznosi 10 cm. Oploje je tog
valjka jednako: 150
30. Povrina plata uspravnog valjka iznosi 96 m
2
, a polumjer osnovke jednak je 4 m.
Obujam je tog valjka jednak:
192
31. Stup u obliku valjka visok je 8 cm, a njegov je dijametar 108 cm. Povrina plata tog
stupa iznosi: 8,64 m
2
32. Ako je visina valjka jednaka promjeru osnovke tada je omjer povrine njegove osnovke
i plata jednak: 1:4
33. Polumjer valjka smanji se za 20 %. Obujam se tog valjka smanji za:
36 %
34. Obujam valjka iznosi 200 dm
3
, a duljina polumjera osnovice i visina valjka odnose se
kao1 : 1,6. Oploje tog valjka je:
130
35. Valjak ima oploje 930 cm
2
i visinu duljine 1,6 dm. Obujam tog valjka je:
3600
36. Visina je valjka za 10 cm vea od polumjera baze, a oploje valjka iznosi 144 . Duljina
visine valjka je:
14
37. Oploje uspravnog valjka je O=192. Odredite visinu valjka v, ako je r:v=3:5.
10
38. Pravokutnik sa stranicam a=4 i b=10 cm vrti se oko stranice b. Koliko je oploje
nastalog rotacijskog tijela?
112
39. Pravokutnik sa stranicama a=3 cm i b=5 cm vrti se oko stranice a. Koliki je plat
nastalog rotacijskog tijela?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 33
30
40. Duljine stranica pravokutnika razlikuju se za 4 cm. Vrtnjom tog pravokutnika oko
manje stranice nastane valjak oploja 320 . Koliko iznosi oploje tijela koje nastane
vrtnjom pravokutnika oko vee stranice?
192
41. Jednakokrani trapez dulje osnovice 9 cm, krae osnovice 1 cm i kraka 5 cm, rotira oko
manje osnovice. Izraunajte oploje nastalog rotacijskog tijela?
84
42. Jednakokrani trokut osnovice a i kraka b rotira oko visine na stranicu a. Ako je visina
na stranicua dvostruko dulja od visine na stranicu b, odredite oploje nastalog
rotacijskog tijela.
2
4
5
a
43. Trokut sa stranicama 5,4 i 3 cm rotira oko najdue stranice. Izraunajte volumen
nastalog rotacijskog tijela.
15
144
44. Trokut sa stranicam a, b i c rotira oko stranice a. Ako je duljina v
a
=3, odredite volumen
nastalog rotacijskog tijela.
3a
45. Rotacijom pravilnog esterokuta stranice 2 oko njegove najdue dijagonale nastaje tijelo
volumena: 8
46. Ako je volumen tijela nastalog rotacijom kvadrata oko njegove dijagonale 1 m
3
tada
volumen tijela nastalog rotacijom tog kvadrata oko njegove stranice iznosi:
1. 2 3 2. 3
2
3. 3 3 4. 2
2
47. Veliku metalnu kuglu promjera 2 metra pretalimo u 125 meusobno jednakih malih
kugli. Koliko puta je ukupna povrina svih malih kugli vea od povrine polazne velike
kugle?
1. 125 2. 25 3. 12.5 4. 5
48. Promjeri dviju kugli odnose se kao 2:3. Ako je ukupna povrina obiju kugli 468 tada je
volumen manje kugle:
1. 200 2. 222 3. 244 4. 288
49. Oploje dviju kugli odnosi se kao 36:25. Za koliko postotaka je volumen vee kugle
vei od volumena manje?
1. 20 % 2. 44 % 3. 58,6 % 4. 72,8 %
50. Promjer nogometne lopte iznosi 18 cm. Koliko je koe potrebno za proizvodnju 100
lopti ako se prilikom proizvodnje upotrijebi 80 % materijala?
1. 32400 2. 162000 3. 40500 4. 32450
2

51. Stoac visine 2 m presijeemo ravninom paralelno s bazom na dva dijela (stoac i krnji
stoac) jednakih volumena. Visina odsjeenog stoca iznosi:
1. 1 m 2.
2
m 3.
3
4
4.
4
8
52. Komad leda volumena 1 dm
3
stavimo u lonac oblika valjka polumjera baze 1 dm i
rastalimo. Ako se prilikom taljenja volumen leda smanji za 10 % koliko priblino e biti
visina vode u loncu?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 34
1. 2,86 cm 2. 3,18 cm 3. 3,51 cm 4. 3,82 cm
53. Koliki je volumen pravilne etverostrane piramide brida 6 dm ako su joj svi bridovi iste
duljine?
1. 36
2
2. 72
2
3. 108
2
4. 216
2
54. Oploje dviju kocki odnose se kao 2:3. Ako je volumen manje kocke 8 cm
3
tada brid
vee kocke iznosi:
1. 6 2. 3 3. 3
2
4. 2 3
55. Ako se brid kocke uvea za 5% , oploje e se uveati za:
1. 10% 2. 10,25% 3. 10,5% 4. 10,75%
56. Ako se svaki od bridova kvadra uvea za 10%, volumen kvadra e se uveati za:
1. 30% 2. 33,1% 3. 300% 4. 1000%
57. Ako dijagonalu kocke smanjimo za 10 %, oploje kocke e se smanjiti za:
1. 19% 2. 20% 3. 21% 4. 22%
58. Iz kamene kocke treba isklesati valjak najveeg mogueg volumena. Pri tome otpada
postotak materijala od priblino:
1. 33,33% 2. 27% 3. 25% 4. 21,46%
59. Baza uspravne trostrane prizme je trokut sa stranicama 17,25 i 28, a visina prizme je 20.
Oploje te prizme iznosi:
1. 18202. 16603. 15104. 1420
60. Rezervoar za naftu ima oblik pravilne esterostrane prizme osnovnog brida 4 m. Do koje
visine je napunjen ako u njemu ima 207 846 litara nafte?
1. 3 m 2. 4 m 3. 5 m 4. 6
61. Ako piramidi volumena 1 000 m
3
i visine 10 m odsijeemo vrh paralelno s bazom na 9
m visine od baze tada preostali dio piramide ima volumen:
1. 900 2. 970 3. 990 4. 999
62. Ako je volumen tetraedra 9 m
3
tada mu je visina:
1. 2 3 2. 3
2
3. 3 3 4. 2
2
P R A V A C
1. Odrezak na osi x pravca koji prolazi tokom T(-3,2) i okomit je na pravac 3x-
2y-4=0 iznosi: 0
2. Odrezak na osi x pravca koji prolazi tokom T(5,8) i paralelan je s pravcem 2x-
5y+3=0 iznosi: -15
3. Odrezak na osi y pravca koji prolazi tokom T(2,-1) i okomit je na pravac 1
4 3
+
y x

je: 2.5
4. Toka T
1
(x,2) pripada pravcu 2x-5y+4=0, a toka T
2
(2,y) pravcu 3x+4y-12=0.
Odrezak na osi x pravca T
1
T
2
iznosi: -1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 35
5. Toka T
1
(1,y) pripada pravcu 2x-3y+7=0, a toka T
2
(x,4) pravcu 3y-2x-6=0.
Koeficijent smjera pravca T
1
T
2
je jednak:

6. Toke P
1
(2,3/2), P
2
(2,9/2) su redom polovita stranica AB i BC, a C(0,6) je vrh
trokuta ABC. Umnoak koordinata vrha B je: 12
7. Toke P
1
(4,-1), P
2
(2,3) i P
3
(-2,1) su redom polovita stranica AB, BC i CA trokuta
ABC. Zbroj apscisa vrhova tog trokuta je:
4
8. Toke P
1
(2,3/2) i P
3
(0,3) su redom polovita stranica AB i CA, a B(4,3) je vrh
trokuta ABC. Povrina tog trokuta je: 12
9. Ako su A(1,5) i C(5,1) suprotni vrhovi kvadrata, tada je stranica a jednaka: 4
10. Ako su A(-3,-4), B(7,-4), C(4,5) i D(-2,5) vrhovi trapeza ABCD, tada je povrina
tog trapeza jednaka: 72
11. Ako su A(0,2), B(4,0) i C(2,5) vrhovi trokuta ABC, tada su koordinate sjecita
visina tog trokuta: S(5/8,9/4)
12. Opseg trokuta kojeg odreuje pravac zadan tokama A(1,8/3) i B(2,4/3) zajedno s
koordinatnim osima, iznosi: 12
13. Kooeficijent smjera pravca koji prolazi kroz toku A(4,7) i sjecite pravca y=-x+5 s
pravcem odreenog tokama B(1,5) i C(-1,3) iznosi: 5/7
14. Pravac p
1
prolazi tokama T
1
(-1,3) i T
2
(-2,7). Odsjeak na osi y pravca p
2
koji
prolazi kroz polovite duine T
1
T
2
i okomit je na pravac p
1
jednak je:
43/8
15. Jednadba je pravca koji prolazi sjecitem pravaca 3x+2y-12=0 i 2x-2y+14=0 te je
okomit na pravac koji prolazi tokama A(3,1) i B(-1,7) je:
2x-3y+31=0
16. Odredite m tako da sjecite pravaca (2m+3)x+(3m+1)y+9=0 i (m+5)x+(2m+3)y-
18=0 bude na pravcu y=2x. m=-1
17. Pravac mx +
2
1 + m
y = m
2
+ m zatvara s koordinatnim osima jednakokraan
pravokutni trokut povrine: 2
18. Tri vrha paralelograma ABCD su A(1,2), B(-5,-3), C(7,-6). Koordinate vrha D su:
D(13,-1)
19. Trokut kome su vrhovi A(2,3), B(-2,5) i C(-1,-3) je:
1. pravokutan 2. jednakokraan 3. jednakostranian
20. Zadane su toke A(-4,2) i B(2,-6). Na pozitivnom dijelu osi y odredite toku T tako
da pravci AT i BT budu meusobno okomiti. T(0,2 6 -2)
21. Povrina trokuta kojeg odreuje pravac zadan tokama A(2,-9), B(-2,-3) s
koordinatnim osima je: 12
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 36
22. Udaljenost toke T(4,8) i sjecita S pravca kojemu je jednadba x+y-5=0 i pravca
odreenog tokama A(1,4) i B(-1,2), iznosi:
5
23. U jednadbi pravca ax-4y-20+a=0, odredite aR tako da odsjeak tog pravca na osi
y bude jednak 4. a= 36
24. Vrhovi trokuta su toke A(-2,1), B(-1,-1), C(2,1). Jednadba pravca na kojem lei
visina sputena iz vrha A je:
3x+2y+4=0
25. Ako pravac mx y 2 =0 prolazi teitem trokuta iji su vrhovi A(0,0), B(2,1),
C(4,8), onda vrijednost parametra m iznosi:
2.5
26. Povrina trokuta kojeg odreuju pravci y=x+1, x+3y=3, x+y-3=0, iznosi:
2
27. Toka simetrina toki (10,6) s obzirom na pravac y=2x+1 je:
(-2,12)
28. Stranica kvadrata lei na pravcu x-2y-2=0, a vrh u toki T(2,3). Njegova povrina
iznosi:
7.2
29. Zadan je trokut s vrhovima A(0,3), B(-3,6), C(1,5). Kut trokuta pri vrhu A iznosi:
7134
30. Toke A(-2,2) i B(2,-2) su vrhovi trokuta ABC, a N(1,2) je sjecite visina tog
trokuta. Ordinata vrha C iznosi:
3
31. Toke A(1, y), B(x,4), C(5,1) su vrhovi trokuta ije je teite T(11/3,2). Opseg tog
trkuta iznosi:
12
32. Udaljenost pravaca 3x+4y-12=0, 3x+4y+13 =0 iznosi: 5

33. Vrhovi trokuta su A(-2,0), B(3,1), C(5,8). Jednadba pravca na kojem lei
teinica povuena iz vrha A je:
4y -3x = 6
34. Ako pravci x+y =0, 2x+5y =39, mx+7y =3 prolaze istom tokom, onda m iznosi:
88/13
35. Odredite sve parametre mR takve da su pravci 3x+y=m i x+my=2 paralelni: 1/3
36. Odredi parametar kR takav da toka (1,2) pripada pravcu 2x-y =k. k=0
37. Odredite parametar aR takav da pravci y= x+1 i y= (a-1)x-1 budu paralelni.
a=2
KRUNICA
1. Odredi polumjer krunice zadane jednadbom x
2
+ y
2
- 8x 9 = 0.
1. 5 2. 10 3. 5 4. 9
2. Jednadba x
2
+ y
2
4x+ 2y+ 6= 0 odreuje krunicu:
1. S(2,1), r=1 2. S(1,2), r=2 3. ne odreuje krunicu
3. Koliko razliitih rjeenja u skupu R
2
ima jednadba x
2
+ y
2
+ 2x 4y + 5 = 0?
1. nijedno 2. jedno 3. dva 4. beskonano mnogo
4. Dijametar krunice x
2
+ y
2
+ 4x 6y 36 = 0 je:
1. 14 2. 11 3. 9 4. 7
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 37
5. Jednadba krunice je x
2
+ y
2
-2x 6y + 6 = 0. Povrina te krunice je:
1. 36 2. 6 3. 4 4. 25
6. Sredite krunice je S(3,-6), r=2
11
. Jednadba krunice je:
1. (x-3)
2
+ (y+6)
2
= 44 2. (x+3)
2
+ (y-6)
2
= 22 3. (x-3)
2
+ (y+6)
2
= 22
7. Duina
____
AC
, A(-3,-2), C(5,2), dijagonala je kvadrata ABCD. Jednadba krunice to
je upisana tom kvadratu glasi:
1. (x-1)
2
+ y
2
= 10 2. x
2
+(y-1)
2
=80 3. (x-1)
2
+ y
2
=20
8. Duljina zajednike tetive krunica x
2
+ y
2
= 10 i x
2
+ y
2
10x10y+ 30= 0 je:
1. 2
2
2.
2
3. 4
2
4. 3
2
9. Duljina zajednike tetive krunica x
2
+ y
2
= 25 i (x+6)
2
+ (y+3)
2
= 40 jednaka je
1. 4 5 2. 8 3. 6
2
4. 8 5
10. Duljina zajednike tetive krunica x
2
+ y
2
= 4 i (x-3)
2
+ y
2
= 4 jednaka je
1. 4 2. 7 3. 7 4. 7
11. Povrina istostraninog trokuta kome je sredite upisane krunice u ishoditu, a
jedna stranica na pravcu x-y+2 =0 iznosi: 1.
3 2. 6 3 3. 2 3 4. 3 3
12. Odredite duljinu one tetive krunice (x-2)
2
+ (y-4)
2
= 10 kojoj je toka A(1,2)
polovite.
1. 2 5 2. 5 3. 5 4. 5
2
13. Napiite jednadbe tangenti na krunicu x
2
+ y
2
= 9, paralelnih s pravcem y=2.
1. y=3, y= -3 2. x=2, x=-3 3. x=2, x=-3
14. Tangenta na krunicu x
2
+ y
2
= 25 u toki s ordinatom 5, paralelna je s pravcem:
1. x=-1 2. x=5 3. y=5x 4. y=-1/5
15. Odredite jednadbe tangenti na krunicu (x-1)
2
+ (y-1)
2
= 4 okomitih na pravac y=2.
1. y=-1/2 2. ne postoji 3. x=3, x=-1 4. x=2, x=-2
16. Odredite jednadbe tangenti na krunicu x
2
+ y
2
= 4 paralelnih s pravcem x = 0.
1. ne postoji 2. x=2, x=-2 3. x=4, x=-4 4. y=2x-2
17. Odredite parametar kR tako da pravac x= k ne sijee niti dodiruje krunicu
x
2
+y
2
=4.
1. kR 2. <-4,4> 3. <-,-2>U<2,+> 3. <-2,2>
18. Za koju vrijednost parametra tR pravac y = t sijee krunicu x
2
+ y
2
= 4 u dvije
toke?
1. tR 2. <-2,2> 3. <-,2> 4. <2,+>
19. Odredite koordinate diralita tangenti krunice (x-1)
2
+ (y-2)
2
= 4 okomitih na
pravac y= -2.
1. (-1,2),(3,2) 2. (1,4),(1,0) 3. ne postoje takva diralita
20. Krunica koncentrina krunici x
2
+ y
2
6x- 2y+ 6= 0 dira os x. Njena jednadba je:

1. x
2
+y
2
-6x-2y-3=0 2. x
2
+y
2
-6x-2y+9=0 3. x
2
+y
2
-6x-2y-9=0
21. Odredite jednadbu krunice sa sreditem u toci (-2,-1) kojoj je pravac 2x+y=5
tangenta.
1. (x+2)
2
+ (y+1)
2
= 20 2. (x-2)
2
+ (y+1)
2
= 203. (x-2)
2
+ (y-1)
2
= 20
22. Krunica sa sreditem u toci (-1,9) odsijeca na pravcu 2x+5y=18 tetivu duljine 6
cm. Kako glasi jednadba te krunice?
1.(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 28 2. .(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 38 3. .(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 36
23. Naite jednadbu krunice koja prolazi tokama (9,-4), (3,2), dok joj se sredite
nalazi na pravcu x+2y=1.
1.(x-3)
2
+ (y+1)
2
= 45 2.(x-7)
2
+ (y+3)
2
= 40 3. (x-5)
2
+ (y+2)
2
= 20
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 38
24. Krunica prolazi tokama A(1,3) i B(5,1) a sredite joj je na osi x. Jednadba te
krunice je:
1. (x-2)
2
+ y
2
= 10 2. (x-2)
2
+ y
2
= 12 3. (x-2)
2
+ y
2
= 9 25.
Duina
____
AB
, A(2,-1), B(-4,5), tetiva je krunice sa sreditem na osi ordinata.
Jednadba krunice glasi:
1. x
2
+ (y-3)
2
= 202. x
2
+y
2
-6x-1=0 3. x
2
+y
2
-6y-11=0
26. Povrina trokuta to ga ine tangente povuene iz toke T(2,4) na krunicu
x
2
+y
2
-10=0 sa osi apscisa je:
1. 80/3 2. 3/80 3. 80 4. 45/3
27. Jednadba krunice opisane pravokutnom trokutu to ga s koordinatnim osima
zatvara pravac 3x-4y=24 je
1. (x+3)
2
+(y-4)
2
= 25 2. x
2
+y
2
=25 3. (x-4)
2
+(y+3)
2
= 25
28. Pravac x+y= je tangenta krunice x
2
+y
2
=100 ako je
1. =
t
10 2. =
t
2
3. =
t
10
2
4. =
t
2 10
29. Ako su pravci y=x i y=x+4 tangente iste krunice tada je njezin r
1.
2
2. 2 3. 2+
2
4.2
2
30. Ako se krunice (x-2)
2
+(y+3)
2
=r
2
i (x+1)
2
+(y-1)
2
=r
2
meusobno dodiruju izvana tada
polumjer svake od njih iznosi
1. 5 , 2 2. 2,5 3. 5 4. 5
31. Ako je A(8,-8) i B(-4,8) tada jednadba krunice kojoj je duina
____
AB
promjer,glasi
1. (x-2)
2
+y
2
=100 2. x
2
+(y-2)
2
=100 3. (x-4)
2
+y
2
=400
32. Kako glasi jednadba krunice koja dira obje koordinatne osi a ije je sredite u
drugom kvadrantu i pripada pravcu 2x+y+3=0?
1. x
2
+y
2
+9x-9y+6=0 2. x
2
+y
2
+6x-6y+9=0 3. x
2
+y
2
+4x-4y+16=0
33. Za koju vrijednost parametra k pravac y=kx dodiruje krunicu x
2
+y
2
-8x+12=0
1. 0 2. t 3/2 3. t
3 /3 4. ne postoji takav k
34. Za koje vrojednosti koeficijenta kR pravac y=kx dodiruje krunicu (x-
10)
2
+(y-10)
2
=100
1. {0} 2. ne postoji 3. <0,+> 4. <-,0>
35. Za koju vrijednost parametra kR pravac y=kx sijee krunicu
x
2
+y
2
-10(x+y)+25=0
1. <0,+> 2. <-,0> 3. {0} 4. ne postoji
36. Za koju vrijednost parametra tR pravac y=t dodiruje krunicu (x-2)
2
+(y-3)
2
=16
1. {-1,7} 2. <-1,7> 3. [-1,7] 4. ne postoji
E L I P S A, H I P E R B O L A, P A R A B O L A
1. arita elipse (a>b) i dva njezina tjemena vrhovi su kvadrata s dijagonalom duljine
12
2
. Jednadba elipse glasi: 1
72 144
2 2
+
y x
2. Krunica x
2
+ y
2
= 8 prolazi aritima i krajnjim tokama male osi elipse.
Jednadba elipse glasi: x
2
+2y
2
= 16
3. Numeriki ekscentricitet elipse 4x
2
+ 8y
2
= 8 je:
2
1
4. Za koju vrijednost parametra kR pravac y= k je tangenta na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4?
1. k{-1,1} 2. k{-4,4} 3. k{-2,2}
5. Odredite jednadbe tangenti na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4, paralelnih s pravcem y= -1.
1. y=1,y=-1 2. y=2,y=-2 3. y=x, y=-x
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 39
6. U toci T(2,3) elipse 3x
2
+4y
2
= 48 povuene su tangenta i normala. Izraunaj
povrinu trokuta kojeg one zatvaraju s osi y?
1. 5 2. 7 3. 9
7. Elipsa ide tokom T(4,-1) i dira pravac x+4y-10=0. Jednadba te elipse je:
1. x
2
+4y
2
= 20 2. 4x
2
+y
2
= 4 3. x
2
+4y
2
= 4 4. 4x
2
+y
2
= 20
8. U toci T(-4,1.2) elipse 4x
2
+25y
2
= 100 povuena je normala. Izraunajte povrinu
trokuta to ga normala zatvara s koordinatnim osima. 10.584
9. Pravac koji je okomit na pravac x y = 0 i prolazi desnim aritem elipse
16x
2
+25y
2
= 400 ima jednadbu:
1. x-y+3=02. x-y-3=0 3. x+y-3=0 4. x+y+3=0
10. Odredite jednadbe tangenti na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4, paralelnih s pravcem y= -1.
1. y = 1, y= -1 2. y=2, y=-2 3. y=x, y=-x 4. y=1
11. Odredite jednadbe tangenti na elipsu 4x
2
+ y
2
= 4, okomitih na pravac x =0.
1. y=x, y=-2x 2. y=4, y=-4 3. y=2, y=-2 4. y=0
12. Tangenta na elipsu x
2
+ 9y
2
= 9 u toci s ordinatom 1, okomita je na pravac:
1. y = -x 2. x= 0 3. y = 1-x 4. y = -1
13. Za koju vrijednost parametra t R pravac y = tx sijee elipsu 1
25 16
2 2
+
y x
u dvije
toke: 1. {-5,5} 2. {-1,1} 3. tR 4. ne postoji
14. Odredite parametar aR takav da pravac x = a ne sijee niti ne dodiruje elipsu 10x
2
+ y
2
=10:
1. aR 2. <-10,10> 3. <-,-1>

<1,+> 4. <-1,1>
15. Ako toke A(6,4) i B(-8,3) lee na elipsi, jednadba te elipse je:
1. 100 4
2 2
+ y x 2. 100 4
2 2
+ y x 3. 25
2 2
+ y x
16. Ako elipsa 1
2
2
2
2
+
b
y
a
x
prolazi tokama (2, 6 ) i (
2
,3) tada a
2
+ b
2
iznosi :
1. 18 2. 20 3. 22 4. 24
17. Kvadrat povrine 64 upisan je elipsi. Udaljenost arita elipse je 4 15 . Jednadba
elipse je: x
2
+ 4y
2
= 80
18. Jednadba hiperbole kojoj je linearni ekscentricitet e=5 i asimptota 3x-4y=0 glasi:
9x
2
-16y
2
= 144
19. Povrina trokuta odreenog asimptotama hiperbole 16x
2
36y
2
= 9 i pravcem y=2 je:
6
20. Kako glasi jednadba hiperbole koju pravac x y 2 =0 dira u toci T(4,2) ?
x
2
-2y
2
= 8
21. Jednadba hiperbole koja prolazi fokusima elipse 1
144 169
2 2
+
y x
a ima fokuse u
tjemenima elipse, glasi: 1
144 25
2 2

y x
22. Tangenta na hiperbolu 4x
2
- y
2
= 4, u toci s apscisom 1, okomita je na pravac:
1. y=0 2. x=-1 3. y=-x+1 4. y=-x
23. Za koju je vrijednost parametra kR pravac y=k tangenta na hiperbolu
x
2
-4y
2
= 20? Ne postoji
24. Jednadba hiperbole koja prolazi tokama A(-5,1) i B(7,-5) glasi: x
2
y
2
= 24
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 40
25. Ako je udaljenost arita hiperbole 20, a pravac 4x + 3y = 0 asimptota, jednadba
hiperbole je : 16x
2
9y
2
= 576
26. Kako glasi jednadba hiperbole ije su osi meusobno jednake, a arita su u
aritima elipse 9x
2
+ 25y
2
= 225.
1. x
2
y
2
= 16 2. x
2
y
2
= 12 3. x
2
y
2
= 8 4. x
2
y
2
= 4
27. Udaljenost arita hiperbole je 2 5 . Pravac 2x y = 0 jedna je njezina asimptota.
Jednadba hiperbole je: 4x
2
y
2
= 4.
28. Odredite jednadbe tangenti na hiperbolu 4x
2
y
2
= 36 okomitih na pravac y=
4
1
.
1. x=4, x=-4 2. x=3, x=-3 3. y=4x, y=-4x4. ne postoje
29. Za koju je vrijednost parametra kR pravac y = k+1 tangenta hiperbole x
2
y
2
=9?
1. {-2,2} 2. {-3,3} 3. k=0 4. ne postoji
30. Odredite jednadbe tangenti na hiperbolu 4x
2
y
2
= 20, okomitih na pravac x= -2.
1. y=0.5 2. x=0.5 3. ne postoji 4. y=-2x
31. Jednadba parabole je y
2
= 7x. Koja od sljedeih toaka pripada paraboli:
1. (4, 3 7 ) 2. (4, 7 ) 3. (4, -2 7 )
32. Sjecite pravca 4x+y+4=0 i parabole y = x
2
je:
1. (1,-2) 2. (-2,4) 3. (8,-3) 4. ne sijeku se
33. Jednadba parabole kojoj je tjeme u ishoditu, a ravnalica pravac 4x+8=0 glasi:
1. y
2
= 8x 2. y
2
= -8x 3. x
2
= 8x 4. x
2
= -8x
34. Toka na paraboli y
2
= 3x najblia pravcu 3x-4y+9=0 je: D(3/4,2)
35. Odredite jednadbu tangente na parabolu y
2
= 8x okomite na pravac y = 2.
1. x = 0 2. x = 2 3. y = -1 4. ne postoji
36. Jednadba tangente na parabolu y
2
= 12x u toci T(3,-6) je:
y=-x-3
37. Parabolu y
2
= 8x dira pravac ija je jednadba:
1. 9x+6y+8=0 2. 9x+6y+10=0 3. 9x+6y-8=0
38. Parabola iji je vrh u ishoditu i jednadba njene direktrise je x-3=0, ima jednadbu:
1. y
2
= -12x 2. y
2
= 12x 3. x
2
= 12y 4. x
2
= -12y
GOSPODARSKA MATEMATIKA
Pravilo trojno
1. Ako otapanjem 45 l leda nastane 40 l vode, koliko litara leda nastane smrzavanjem 72 l
vode? 81
2. Mjerilo geografske karte je 1 : 1 250 000. Kolika je stvarna udaljenost gradova kojih
udaljenost na karti iznosi 8 cm? 100 km
3. U nekom vonjaku 10 radnika treba iskopati 2000 rupa dubine 50 cm i irine 20 cm,
radei 20 dana po 8 h dnevno. Koliko bi trebalo radnika da se iskopa 3000 rupa dubine
60 cm, irine 30 cm, radei 30 dana po 6 h dnevno? 24
4. 200 radnika bere trenje na 5000 stabala 20 dana radei 10 sati dnevno. Koliko bi dana
trebalo brati trenje na 8000 stabala 500 radnika radei 8 sati dnevno? 16
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 41
5. 30 radnika moe pobrati 25 tona groa za 10 dana. Koliko e tona groa pobrati 20
radnika za 15 dana? 25
6. Na nekom terenu za poumljavanje 20 radnika iskopa 2000 rupa dubine 40 cm, irine 20
cm, radei 20 dana po 8 sati dnevno. Koliko radnika bi trebalo da se iskopa 2500 rupa,
dubine 50 cm, irine 15 cm, radei 30 dana po 5 sati dnevno? 25
7. 15 traktora izore 150 ha oranice u 10 dana radei 8 h dnevno. Koliko bi dana trebalo da
20 traktora izore 100 ha radei 10 sati dnevno? 4
8. 10 osoba zalijepi 120 000 etiketa na odreene proizvode za 9 dana. Koliko je osoba
potrebno da se zalijepi 60 000 etiketa na proizvode za 15 dana? 3
9. Zgradu visoku 10 m, iroku 16 m, dugaku 50 m, izradi 50 zidara radei 20 dana 8 h
dnevno. Za koliko e dana 60 zidara izgraditi zgradu visoku 20 m, iroku 12 m, dugaku
60 m, radei 10 sati dnevno? 24
10. Neki posao 12 radnika moe napraviti za 25 dana. Koliko e ukupno trajati posao ako su
nakon 10 dana rada posao napustila 3 radnika?
30 dana
11. Ako 6 jednakih kosilica za 10 sati pokosi 15 hektara livade, koliko kosilica treba da se
24 hektara livade pokosi za 12 sati?
8
12. Za vrijeme velike prometne guve na graninom je prijelazu kroz 6 ulaza tokom 4 sata
proputeno 3000 vozila. Za koliko e vremena biti proputeno sljedeih 5250 vozila ako
se otvori jo jedan ulaz? 6 sati
13. Ako 120 radnika, radei 2 mjeseca po 9 sati dnevno, iskopa kanal dug 3 km, koliko e
trajati dok ista ekipa, radei po 8 sati dnevno, iskopa kanal dug 5 km?
3 3/4 mjeseci
14. 12 radnika za 15 dana, radei 8 sati dnevno, olii fasade novoga bloka zgrada povrine
120 m
2
. Koliko bi sati dnevno trebale raditi ista ekipa da za 25 dana olii fasade
ukupne povrine 240 m
2
? vie od 9.5 sati dnevno

Verini raun
1. Ako 25 eura vrijedi 185 kn, a 35 dolara 217 kn, koliko eura vrijedi 37 dolara?
31
2. U jednoj se mjenjanici moe kupiti 1 CHF (vicarski franak) za 5,0132 HRK, odnosno
1 EUR za 7,595 HRK. Koliko se vicarskih franaka moe kupiti u toj mjenjanici za
8000 eura? 12 120,0032 CHF
3. Koliko stoji 100 kg robe u Zagrebu ako 500 lb robe stoji u New Yorku 360 USD, 1
USD=5,55117 HRK, 1 lb=0,454 kg? 880,36 HRK
4. 2 at (amerike tone) neke robe stoji u New Yorku 9560 USD. Koliko se metrikih tona
te robe moe kupiti za 80 000 HRK, ako je 1 USD=6,287 HRK, a 1at =907,2 kg?
2,415
5. 200 m svile stoji u Beu 750 EUR. Koliko se priblino m te svile moe kupiti za 50
000 USD ako je 1 USD=0,845 EUR? 11266,67
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 42
6. Koliko priblino kg sintetikog vlakna moe kupiti u Parizu neka hrvatska tvrtka za 200
000 HRK ako se u Parizu moe za 600 EUR kupiti 180 kg tog vlakna, a 7,485
HRK= 1 EUR? 8016,032 kg
7. Ako 12 kg robe A stoji jednako kao i 25 kg robe B, 10 kg robe B stoji kao 24 l robe C, a
10 l robe C stoji 15 kn, koliko stoji 1 kg robe A? 7,50 kn
8. Ako se 1 CHF (vicarski franak) u Zagrebu moe kupiti za 4,75 HRK (hrvatskih kuna),
a 1 EUR za 7,32 HRK, koliko se vicarskih franaka moe kupiti za 5 000 EUR?
7 705 CHF
9. Koliko vicarskih franaka (CHF) moemo kupiti za 4 800,00 EUR ako za 1 CHF treba
dati 4,75 HRK, a za 1 EUR treba dati 7,32 HRK?
7 397 CHF
Raun diobe
1. Ako se tri broja meusobno odnose kao
5
1
2 :
3
1
:
2
1
i ako im je zbroj jednak 22 750
tada je najvei broj jednak: 16500
2. Ako je x:y=(7 ) 3 5 ( : ) 2
1 1
, x:z=2
-1
:3, x+y+z=1413, onda je xyz jednako:
19 289 340
3. Ako je a:b=
3
2
:
2
1
, a:c=
3
2
:
7
1
, a+b+c=525, tada je a+b jednako: 175
4. Ako je a : b = 9 : 4, b : c = 9 : 4, c : d = 9 : 4 tada je d a : jednako:
27 : 8
5. Osobe A, B i C dijele 18 000,00 kn u omjerima: A:B=2:3 i A:C= 4:5. Koliko pripada
osobi A? 4 800 kn
6. Tri prijatelja A, B i C uloe u jedno kolo sportske prognoze ove svote: A 600 kn, B
900 kn i C 500 kn. Kako e podijeliti dobitak od 170 000 kn?
51000, 76500,42500
7. Na nekom poslu radila su 4 radnika i zaradila 12 400 kn. Kako e to podijeliti ako je A
izostao s posla 10 h, B 20 h, C 30 h a D 40 h? 5952,2976,1984,1488
8. U zgradi su 4 stana potroila za vodu 631 kn. Koliina vode za svaki stan odreuje se
razmjerno povrini stana i broju lana domainstva. Koliko vode treba platiti svaki
stan ako je: I. stan od 56 m
2
i 5 lanova, II. stan od 80 m
2
i 2 lana, III. stan 90 m
2
i 7
lanova i IV. stan 64 m
2
i 3 lana. 140, 80,315,96
9. Nagradu od 10 525 kn treba razdijeliti meu 3 radnika, upravno razmjerno njihovoj
starosti, a obrnuto razmjerno njihovim mjesenim primanjima. Koliko e dobiti
radnik C, ako je starost radnika A 30 god, radnika B 35 god i C 40 god, a mjeseni
dohodak od A je 4000 kn, od B 5000 kn i od C 4500 kn?
3375,3150,4000
10. Za popravak ceste utroeno je 45 900 kn. Koliko trokova otpada na pojedinu opinu,
ako je dogovorom opina A dala 12 radnika za 10 dana, B 6 rad za 4 dana i C 12 rad
za 15 dana? 17000,3400,25500
11. Transportiramo 100 kg robe A na udaljenost 25 km, 150 kg robe B na udaljenost 20
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 43
km i 200 kg robe C na udaljenost 30 km. Trokove prijevoza od 2070 kn
rasporeujemo po pojedinoj robi na sljedei nain:
450,540,1080
12. Roba A transportira se na udaljenost 300 km, roba B na udaljenost 360 km i roba C na
udaljenost 720 km. Ako su ukupni trokovi prijevoza 69 000 kn, koliko otpada na
robu C? 36 000,00 kn
13. Tri osobe zajedno uplauju LOTO. Osoba A uplatila je 400,00 kn, osoba B 600,00 kn
te osoba C 500,00 kn. Zajedniki dobitak je 900 000,00 kn. Koliko pripada osobi B?
360 000 kn
14. Djelatnik A radio je 240 sati, a izostao 12 sati, djelatnik B radio je 220 sati, a izostao
11 sati, djelatnik C radio je 240 sati, a izostao 48 sati s posla. Kako e biti plaen
radnik C ako je ukupno na raspolaganju iznos od 31 500 kn?
3500,00 kn
15. Transportiramo robu A u koliini 1 t na udaljenost od 100 km, robu B u koliini 0.5 t
na udaljenost od 200 km, te robu C u koliini 0.4 t na udaljenost 500 km. Predvieni
trokovi transporta ukupno iznose 30 000,00 kn. Trokovi transporta robe C su:
15 000,00 kn
Raun smjese
1. Koliko litara 60 %-og alkohola treba mijeati s 5 litara 82 % -og alkohola da bi se dobila
smjesa jakosti 73,75 %? 3
2. Koliki je postotak alkohola u smjesi koja se dobije mijeanjem 5 litara 80 % -og
alkohola i 15 litara 84 %-og alkohola? 83
3. Koliko litara vode temperature 10C treba uliti u 1 hl vode ija je temperatura 48C da
se dobije voda temperature 30C. 90
4. Koliko treba litara 60 % amonijaka uliti u 16 l 30 % amonijaka da se dobije 55 %?
80
5. Ako u skladitu imamo 65 %-tni i 90 % -tni alkohol koliko treba uzeti od svake vrste da
dobijemo 1250 litara 70%-tnog alkohola? 250;1000
6. Koliko se mora uzeti litara 80 %-tnog octa a koliko vode da se dobije 36 litara 30%-tnog
octa? 22,5 ; 13,5
7. U kojem omjeru treba mijeati vruu vodu temperature 97C i hladnu temperature 2C da
dobijemo vodu za kupanje temperature 27?
5:14
8. Ako u 1500 kg rastaljenog metala temperature 1520C ubacimo 1 kg metala sobne
temperature 19C, za koliko e se smanjiti temperatura taljevine?
1C
Postotni raun
1. Prodajna cijena proizvoda smanjena je za 20 %, odnosno za 4000 kn. Kolika je bila
cijena proizvoda prije, a koliko poslije snienja? 20 000; 16000
2. Prodajna cijena smanjena je za 20 % i sada iznosi 4000 kn. Kolika je bila cijena prije
smanjenja? 5 000
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 44
3. U uzorku od 480 istovrsnih proizvoda utvreno je da ima 114 proizvoda s grekom.
Koliko % ima dobrih proizvoda? 76,25 %
4. Vrijednost osnovnog sredstva nakon otpisa 60 % iznosi 24 000 kn. Kolika je otpisana
vrijednost osnovnog sredstva, a koliko je bila nabavna cijena osnovnog sredstva?
36 000; 60 000
5. Iznos od 13 890 kn treba podijeliti na 3 osobe tako da svaka osoba dobije 15 % vie od
prethodne. Trea osoba e dobiti: 5290
6. Nakon odbitka 100 %
0
provizije mjenjanica je isplatila 4500 kn za devize stanovitoj
osobi. Kolika je bila provizija? 500
7. Cijena jednodnevnog pansiona u hotelu za domaeg gosta je 280 kn i 30 % je manja
od cijene za inozemnog gosta. Strani gost plaa jednodnevni pansion vie od domaeg
za : 120
8. Prodajna cijena automobila je 23 000,00 eura. Razlika u cijeni je 15 % nabavne cijene.
Nabavna cijena je: 20 000
9. Cijena neke robe mijenjala se u jednoj godini 4 puta: prvo je poveana za 5 %, zatim
smanjena za 5 % pa opet poveana za 5 % i konano je smanjena za 5 %. Cijena robe
promijenila se ukupno za: -0,499375%
10. Nakon poveanja od 21 %, zaposlenik je primio plau 3025 kn. Njegova je plaa
poveana za: 525
11. Ako se cijena cipela povea za 20 %, a nakon toga se smanji za 30 %, za koliko se
smanjila prvobitna cijena? 16 %
12. Cijena se neke robe poveala za 14 % i sada iznosi 570 kn. Cijena se te robe poveala
za: 70 kn
13. Cijena se neke robe smanjila za 20 % i sada iznosi 220 kn. Cijena se te robe smanjila
za: 55 kn
14. Pri proizvodnji nekog proizvoda ima 5 % proizvoda s grekom. Koliko proizvoda
treba proizvesti da se dobije 61 560 komada bez greke? 64 800
15. Prodajna cijena proizvoda G u jednoj se godini poveala dva puta po 20 % u odnosu
na prethodnu cijenu i na kraju je godine iznosila 21 600 kn. Koliko je bilo ukupno
poveanje prodajne cijene u promatranoj godini? 6 600
16. Prodajna cijena proizvoda C u jednoj se godini mijenjala ovako: najprije se poveala za
25 % u donosu na prvotnu cijenu, a zatim se smanjila za 10 % u odnosu na
promijenjenu prodajnu cijenu i na kraju je godine iznosila 6 300 kn. Kolika je bila
prvotna prodajna cijena proizvoda C? 5600
17. Tijekom ove godine cijena proizvoda X poveana je dva puta: u veljai za 5 % te u
svibnju za 8 %. Kolika je bila cijena proizvoda X poetkom godine ako sada iznosi 164
kune i 43 lipe.
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 45
145 kn
18. Nakon to tvrtka uplati porez od 42 %, isplauje djelatniku 4640 kn. Bruto zarada toga
djelatnka je: 8 000,00 kn
19. Cijena automobila poveana je za 5 %, a nakon toga smanjena za 5 % i sada iznosi 20 000
eura. Prije navedenih promjena cijena je bila:
izmeu 20 001,00 i 20 100,00 eura
20. Cijena kukuruza padne za 25 %, a zatim poraste za 25 %. Nakon tih promjena, konana
cijena kukuruza:
1. jednaka je poetnoj 2. manja je za 12.5% od po. 3. manja je za 6.25% od po.
21. Cijena robe je najprije uveana za 25%, a zatim smanjena za 25 %. Konana cijena je:
manja od poetne cijene za 6,25%
Kamatni raun
1. Za koliko se dana neka glavnica povea za 4 %, uz jednostavni kamatni raun, ako je
godinji dekurzivni kamatnjak 5 (godina nije prijestupna)? 292
2. Dunik je nakon tri godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama u iznosu od
43 070 kn. Kolike su bile jednostavne kamate ako je godinji dekurzivni kamatnjak 6?
6570 kn
3. Za neki je dug tvrtka trebala nakon dvije godine platiti 10 % iznosa duga na ime
jednostavnih kamata. Uz koji se dekurzivni kamatnjak to ostvarila? 5 %
4. Dunik je posudio 15 000 kn od banke. Za koliko je dana vraen dug ako je dunik za
posuenu glavnicu platio 600 kn jednostavnih kamata? Obraun kamata je dekurzivan
i banka obraunava 12 % godinjih kamata (godina je prijestupna). 122
5. Koja glavnica uz 5 % godinje i dekurzivno za 122 dana donese na jednostavnim
kamatama 305 kn (godina je prijestupna)? 18 300
6. Uz koji godinji dekurzivni kamatnjak glavnica od 182 500 kn za 73 dana donese na
jednostavnim kamatama 1 460 kn (godina nije prijestupna)? 4%
7. Dunik je nakon 2 godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama to je sve skupa
iznosilo 103 680 kn. Kolika je bila glavnica ako je godinji kamatnjak 4 ?
96 000
8. Uz koji se godinji dekurzivni kamatnjak neka glavnica, uz jednostavni kamatni raun, za
8 godina povea 100 % ?
12.5
9. Glavnica od milijun kuna bila je 3 godine uloena uz 4 % godinjih dekurzivnih
jednostavnih kamata. Za koliko kuna bi ukupne kamate bile vee da je obraun kamata bio
sloen? 4864
10. Glavnica uloena u banku uz godinje dekurzivne i sloene kamate za 5 se godina
udvostrui. Koji godinji kamatnjak je primjenila banka?
14,87%
11. Glavnica od 4215,23 kn uloena uz 1 % mjesenih dekurzivnih i sloenih kamata donijela
je 487,57 kn kamata. Koliko mjeseci je bila uloena?
11
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 46
12. Glavnica od 2 500 eura uz godinji kamatnjak p donese za 3 godine 150 eura jednostavnih
kamata. Kolike bi sloene kamate donijela ta glavnica za isto vrijeme uz isti kamatnjak?
153,02
13. Da bi jedna kn uz 1 % godinje i dekurzivane i sloene kamate narasla na 1000 kn, trebala
bi biti uloena:
694 god 82 dana
14. Glavnica od 20 000 kn donijela bi uz godinji kamatnjak p za 2 godine 2050 kn sloenih
kamata. Koliki je p?
p=5
15. Uz koji je godinji kamatnjak uloen neki iznos ako mu se poetna vrijednost nakon 4
godine poveala za 13 %. Obraun kamata godinji i jednostavan.
p=3,25
16. Koja glavnica za 15 godina uz 5 % godinjih dekurzivnih jednostavnih kamata naraste na
98 000 kn? 56 000 kn
17. Glavnica u iznosu 200 000,00 kn donese za 5 godina 25 000,00 kn jednostavnih kamata.
Obraun kamata je godinji i dekurzivan. Koliki kamatnjak banka primjenjuje?
2,5
18. Za koliko bi godina iznos od 160 000,00 kn, uz godinji kamatnjak 4, donio 6 400,00 kn
ukupnih kamata? Obraun kamata je godinji, jednostavan i dekurzivan.
1 godinu
19. Iznos od 100 000,00 kn jednostavno se ukamauje uz dekurzivni godinji kamatnjak 3,05.
Konana vrijednost toga iznosa krajem druge godine je :
106 100,00kn
20. Uz koji je godinji kamatnjak uloen neki iznos na dvije godine ako je njegova konana
vrijednost za 7,5% vea od poetne vrijednosti i ako je ukamaivanje jednostavno,
godinje i dekurzivno?
3,75
KOMBINATORIKA
1. Na koliko razliitih naina moemo oko okruglog stola smjestiti 10 osoba?
9!
2. Koliko se esteroznamenkastih brojeva moe napisati pomou brojeva 1,2,3,4,5 i 6 tako
da se broj 5 nalazi na prvom, broj 6 na zadnjem mjestu, a znamenke se ne ponavljaju?
24
3. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva koji imaju iste znamenke kao i broj 54 031?
96
4. Vrtlar sadi voke na 10 oznaenih mjesta. Na koliko naina on moe posaditi 5 jabuka,
3 ljive i 2 kruke?
2520
5. Koliko razliitih permutacija je mogue nainiti od slova u rijei TARTAN?
180
6. Koliko se razliitih rijei ( ne nuno suvislih) moe sastaviti iz slova rijei
INFORMATIKA?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 47
1. 9,9792
4
10 2. 9,9792
5
10 3. 9,9792
6
10
7. Koliko ima esteroznamenkastih brojeva koji imaju iste znamenke kao i broj 343 241?
180
8. Koliko se razliitih esteroznamenkastih brojeva moe napisati pomou znamenaka
0,1,1,1,5,5 ?
50
9. Koliko se razliitih sedmeroznamenkastih brojeva moe napisati znamenkama
0,0,0,7,7,8,9 ?
240
10. Koliko se razliitih peteroznamenkastih bojeva moe napisati znamenkama 0,0,2,2,3 ?
18
11. Koliko se razliitih eljeznikih kompozicija moe sastaviti od lokomotive, 3 jednaka
putnika i 3 jednaka teretna vagona?
20
12. Koliko razliitih eljeznikih kompozicija moemo sastaviti od lokomotive, 12 jednakih
putnikih i 4 jednaka teretna vagona, ako su prva 2 vagona putniki?
1001
13. Koliko ima razliitih prirodnih brojeva ije su znamenke tri jedinice, tri dvojke i tri
trojke?
1680
14. Izraunajte

,
_

,
_

209
211
12
15
. 10 080 525
15. Koliko dvolanih podskupova ima skup {a,b,1,2,c} ?
10
16. Na pismenom ispitu student mora od 10 razliitih zadataka tono rijeiti 6 da bi dobio
pozitivnu ocjenu. Na koliko razliitih naina moe to postii?
210
17. Izmeu 10 uenika treba izabrati sportsku ekipu od 4 uenika. To se moe uiniti na:
210 naina
18. Od 8 osoba treba izabrati odbor od 5 lanova. Na koliko naina je to mogue uiniti?
56
19. U ravnini je zadano 12 toaka od kojih nikoje 3 ne lee na jednom pravcu. Koliko
pravaca je odreeno tim tokama?
66
20. U skupini od 10 djevojaka i 8 djeaka treba izabrati podskupinu od 2 djevojke i 2
djeaka. To je mogue uiniti na:
1260 naina
21. Od 15 artikla 5 ih je s grekom. Na koliko naina se moe odabrati 10 artikala tako da
meu njima bude 4 s grekom?
1050
22. Na pravcu p istaknuto je 9 toaka, a na pravcu r koji je s njima paralelan 7 toaka.
Koliko ima trokuta kojima su te toke vrhovi?
441
23. Na koliko naina moemo 8 igraih karata razdijeliti na 4 igraa, svakome po 2 karte?
2520
24. Na koliko se naina moe 12 razliitih igraaka razdijeliti na 3 djece, svakome po 4
igrake? 34 650
25. Koliki je broj toaka u ravnini s kojima moe biti odreeno najvie 55 pravaca?
11
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 48
26. Od odreenog broja kandidata, trener mora izabrati dvojicu za odlazak na prvenstvo.
Koliko je kandidata bilo na raspolaganju ako je trener tu dvojicu mogao izabrati na 136
naina? 17
27. Na koliko se naina 12 osoba moe podijeliti u dvije grupe tako da jedna grupa ima 5
osoba, a druga 7?
1. 5!+7! 2.

,
_

5
12
3. 5
12
7
12
4.

,
_

5
12
+

,
_

7
12
28. Koliko ima razliitih trokuta iji su vrhovi u vrhovima pravilnog osmerokuta?
56
29. U trgovini se prodaje 5 vrsta kave. Svaka vrsta je pakirana u paketie od 20 dkg. Na
koliko razliitih naina kupac moe kupiti kilogram kave u toj trgovini?
126
30. U jednom kafiu nude sljedee vrste piva od litre: karlovako, oujsko, osjeko,
liko, tuborg, pan i stela. Na koliko naina moemo kupiti 2 litre piva?
210
31. U trgovini se mogu kupiti jabuke, groe, kruke i narane. Netko eli kupiti dva puta
po 1 kg navedenog voa. Na koliko razliitih naina to moe uiniti?
10
32. U trgovini se nudi sok u boicama od po 0,5 l i to ananas, limun, narana, jabuka,
jagoda i kivi. Na koliko se naina moe kupiti 1 litra soka?
21
33. Neka osoba eli pojesti porciju od 3 kuglice sladoleda. U slastiarnici dre sladoled od
jagode, vanilije, okolade, ljenjaka i limuna. Na koliko se naina moe naruiti porcija
sladoleda?
35
34. U disciplini 100 m slobodnim stilom, sudjelovalo je 16 plivaa. Medalje (zlatnu, srebrnu
i bronanu) osvajaju samo prva tri plasirana plivaa. Na koliko se naina mogu
podijeliti medalje?
3360
35. Test se sastoji od 5 pitanja na koja se odgovara zaokruivanjem odgovora A, B i C. Na
koliko naina moemo rijeiti test ako odgovorimo na sva pitanja?
243
36. Na pitanja se nekog testa odgovara zaokruivanjem odgovora A ili B. Od koliko se
pitanja sastoji test ako ga , odgovarajui na sva pitanja moemo rijeiti na 8192 naina?
13
37. Test se sastoji od 6 pitanja na koja se odgovara zaokruivanjem odgovora A ili B. Na
koliko se naina moe rijeiti test ako odgovorimo na sva pitanja? 64
38. Sportska se prognoza sastoji iz odreenog broja parova. Za svaki par treba upisati 0
(nerijeeno) 1 (pobjeda) ili 2 (pobjeda gosta). Ako se sportska prognoza moe ispuniti
na 59 049 naina, iz koliko se parova ona sastoji?
1. 9 2. 10 3. 11
39. Koliko najvie ima auto oznaka za Zagreb ako se svaka oznaka (iza ZG) sastoji od 3
znamenke (osim 000) i dva slova (od njih 22) ili od 4 znamenke (osim 0000) i jednog
slova (od njih 22). 703 494
40. Koliko ima troznamenkastih brojeva?
900
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 49
41. Koliko ima troznamenkasatih brojeva kojima se sve znamenke razliite?
648
42. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva?
90 000
43. Koliko ima parnih troznamenkastih brojeva?
450
44. Koliko ima neparnih etveroznamenkastih brojeva?
4500
45. Koliko ima troznamenkastih brojeva koji u svom zapisu ne sadre znamenku 5?
648
46. Koliko ima etveroznamenkastih parnih brojeva koji ne sadre znamenku 8 ?
2592
47. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i desetica
jednak 4 ? 4500
48. Koliko ima neparnih peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 5 kojima su prva i zadnja
znamenka jednake? 1000
49. Koliko ima parnih peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 5 kojima su prva i zadnja
znamenka jednake? 0
50. Koliko ima parnih etveroznamenkastih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i
desetica jednak 4? 270
51. Koliko ima neparnih etveroznamenksatih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i
desetica jednak 3 ? 180
52. Koliko ima parnih etveroznamenkastih brojeva veih od 5000 koji u svom zapisu ne
sadre znamenku 8 ? 1295
53. Peteroznamenkastih brojeva kojima je zbroj prve i zadnje znamenke 5, ima:
5000
54. Peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 2 kojima su prva i zadnja znamenka jednake,
ima: 4000
55. Broj kombinacija 2. razreda s ponavljanjem odnosi se prema broju varijacija 3. razreda s
ponavljanjem istog broja elemenata kao 99:19 208. Koliki je broj elemenata?
n=98
56. Broj varijacija 2. razreda bez ponavljanja je za 1175 vei od broja kombinacija 2.
razreda s ponavljanjem istog broja elemenata. Koliki je broj elemenata?
n=50
57. Broj kombinacija 3. razreda bez ponavljanja odnosi se prema broju varijacija 2. razreda
bez ponavljanja istog broja elemenata kao 97:6. Koliki je broj elemenata?
n=99
58. Neki se skup sastoji od n razliitih elemenata. Ako tom skupu dodamo jedan element,
onda e broj njegovih permutacija bez ponavljanja biti est puta vei. Koliki je n?
n=5
59. Broj kombinacija 2. razreda s ponavljanjem odreenog broja elemenata jednak je 4950.
Koliki je broj elemenata? n=99
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 50
60. Broj varijacija drugog razreda bez ponavljanja od odreenog broja elemenata jednak je
14 280. Koliki je broj elemenata? n=120
61. U razvoju binomnog izraza
( )
7
4 3
a a +
odredi koeficijent lana koji sadri a
2
.
35
62. U razvoju binomnog izraza
( )
5
2 2
n m
+
trei je lan, nakon sreivanja jednak 20 480, a
etvrti 5120. Odredite m-n. 2
63. U razvoju binomnog izraza
( )
6
n m
a a +
etvrti lan sadri a
18
, a peti lan a
20
. Odredite
m+n. 6
64. U razvoju binoma
( )
10
3 2 b a
koeficijent uz 5. lan je: 15 120
65. U razvoju binomnog izraza ( )
5
2 3 y x odredite koeficijent lana koji nakon sreivanja
sadri xy
4
. 240
66. U razvoju binomnog izraza ( )
n
y x + , koeficijent uz etvrti lan je 15 puta vei od
koeficijenta uz drugi lan. Odredi n. 11
67. Odredi 5. lan u razvoju izraza
( )
7
4 3
2 2 +
. 140
68. Izraunajte vrijednost izraza
( )
10
2 2 i +
1024i
69. Vrijednost algebarskog izraza
10 9 8 2 7 3 6 4 5 5 4 6 3 7 2 8 9 10
10 45 120 210 252 210 120 45 10 b ab b a b a b a b a b a b a b a b a a + + + + +
za a=2,5 i b=0,5. 1024
70. Odredi srednji lan u razvoju
10
1

,
_

x
x . -252
VJEROJATNOST
1. Neka je = { 1,2,3,..999,1000}. Kolika je vjerojatnost da nasumce izabrani broj iz
bude dijeljiv s 3? p=0,333
2. Vjerojatnost da su sve znamenke sluajno izabranog peteroznamenkastog broja razliite
je: p=189/625
3. Kolika je vjerojatnost da nasumce izabran broj skupa T bude negativan ako je T={-
1,-2,4,5,0,-3}. p=0.5
4. Vjerojatnost da je troznamenkasti broj ije su znamenke sluajno odabrane iz skupa
{1,6,9,9} djeljiv s tri jednaka je: p=1/4
5. Bacimo dvije igrae kocke. Vjerojatnost da zbroj brojeva na njihovim gornjim stranama
bude 7 ili 11 jednaka je: p=2/9
6. Bacamo li dvije igrae kocke vjerojatnost da e zbroj brojeva na njihovim gornjim
stranama biti prost broj jednaka je: p=5/12
7. Istovremeno se bacaju 2 kocke. Kolika je vjerojatnost da se na obje kocke pojavi 1?
p=1/36
8. Kolika je vjerojatnost da u dva bacanja kocke padnu brojevi iji zbroj nije jednak 5?
p=8/9
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 51
9. Neka je ={1,3,6,9,12,15,18,21}. Vjerojatnost da je nasumce izabrani broj iz tog skupa
nije dijeljiv sa 6 iznosi: 62,5 %
10. Kolika je vjerojatnost da kod jednog bacanja kocke nee pasti 1? p=5/6
11. Kolika je vjerojatnost da e prilikom bacanja kocke pasti broj manji od 4? p=0.5
12. Neka je { } N x x x < , 81 , . Kolika je vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz
tog skupa rjeenje jednadbe x
2
52x + 147 = 0. 2.5 %
13. Neka je { } N x x x < , 9997 , . Vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz tog skupa
djeljiv sa 6 je: 16,67 %
14. Vjerojatnost da je 0 3 >
n
, nN, n 100 jednaka je:
1. 0 2. 1 3. 0.5 4. 1/3
15. Vjerojatnost da je ( ) 50 , , 0 1 n N n
n
je:
1. 0 2. 1 3. 0.5 4. 1/3
16. Vjerojatnost da je 63 , , 0 n N n i
n
je:
1. 0 2. 0.5 3. 1/3 4. 1
17. Vjerojatnost da je ( ) 50 , , 0 3 > n N n
n
jednaka je:
1. 21/50 2. 0.5 3. 0 4. 1
18. Vjerojatnost da je , , 0
3
1
N n
n

,
_

jednaka je:
1. 0 2. 1 3. 1/n 4. 0.5
19. Vjerojatnost da je ( ) 9 , , 0 1 < n N n
n
je:
1. 5/9 2. 1 3. 0 4. 0.5
20. Vjerojatnost da je N n i
n
, 1
2
, je: p=0.5
21. Izraunajte vjerojatnost da je (-3)
n
= 0 ako je n paran broj vei od 6, a manji od 36.
p=0
22. Kocka se baca 2 puta. Kolika je vjerojatnost da e u oba bacanja biti zbroj 5 ili umnoak
6 ? p=1/6
23. Vjerojatnost da u 3 uzastopna bacanja kocke dobijemo iste brojeve je: p=1/36
24. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke sva tri puta padne paran broj? p=1/8
25. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke sva tri padne broj 2 ili sva tri puta padne
broj 3? p= 1/108
26. Odjednom bacamo 3 kocke. Odredite vjerojatnost da je umnoak sva tri dobivena broja
djeljiv sa 50? p=1/24
27. U kutiji se nalazi 9 kuglica koje su oznaene brojevima od 1 do 9. Iz kutije se izvlae
odjednom 2 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na obje izvuene kuglice zbroj neparan
i manji od 8? p = 1/6
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 52
28. Kolika je vjerojatnost da emo iz kutije u kojoj imamo 4 bijele, 3 crne i 4 crvene
kuglice, izvui 2 bijele ili 2 crvene? p=12/55
29. Kolika je vjerojatnost da emo iz grupe od 3 mukarca i 4 ene izabrati trolanu grupu u
kojoj su 1 mukarac i 2 ene?
30. Kolika je vjerojatnost da emo iz kutije u kojoj je 5 bijelih i 3 crne kuglice izvui dvije
bijele i jednu crnu ? p = 15/28
31. U kutiji se nalazi 10 kuglica koje su oznaene brojevima od 11 do 20. Iz kutije se
izvlae odjednom 4 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 4 kuglice zbroj manji od
74? p=209/210
32. U kutiji se nalaze 4 kuglice oznaene brojem 1 i 5 kuglica oznaenih brojem 2. Iz kutije
se odjednom izvlae 3 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 3 kuglice zbroj 3?
p= 1/21
33. U kutiji se nalaze 3 kuglice oznaene brojem 1 i 4 kuglice oznaene brojem 2. Iz kutije
se odjednom izvlae 3 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 3 kuglice zbroj jednak
2 ? p=0
34. Plohe kocke oznaene su brojevima 2,4,6,8,10 i 12. Vjerojatnost da bacanjem te kocke 2
puta za redom ne padne zbroj 10 je: 88,89 %
35. Kutija sadri 12 teniskih loptica, od kojih su dvije s grekom. Izvadimo li sluajan
uzorak od 5 kuglica vjerojatnost da on sadri tono 1 lopticu s grekom iznosi:
53.03 %
36. U kutiji se nalazi 80 arulja od 60 W. Meu njima ima 5 % neispravnih. Kupimo li dvije
arulje od 60 W, vjerojatnost da su obje ispravne jednaka je:
90,19 %
37. U kutiji se nalazi 40 arulja od 100 W. Meu njima su 3 neispravne. Kupimo li 2 arulje
od 100 W, vjerojatnost da su obje neispravne jednaka je:
p=1/260
38. U grupi od 8 turista, 6 je Engleza. Ako iz te grupe nasumce odaberemo 4 turista, kolika
je vjerojatnost da su meu njima 3 Engleza.
p= 4/7
39. U skladite je prispjelo 300 proizoda. Kontrolom je utvreno da 2 % proizvoda ne
odgovara propisanom standardu. Ako se uzme uzorak od 3 nasumce odabrana
proizvoda, koliko je p da sva 3 proizvoda ne odgovaraju propisanom standardu?
222755
-1
40. U skladite je prispjelo 400 proizvoda. Kontrolom je utvreno da 3 % proizvoda ne
odgovara propisanom standardu. Ako se uzme uzorak od 3 nasumce izabrana proizvoda,
p da sva 3 proizvoda odgovaraju propisanom standardu, je: 0,9125
41. U razredu od 25 uenika, 9 ih je odlinih. Ako se nasumce odaberu 4 uenika
vjerojatnost da su meu odabranima 3 odlina uenika priblino je : 10,62%
42. Kolika je vjerojatnost da emo iz kutije u kojoj imamo 4 bijele, 3 crne i 4 crvene
kuglice, izvui 2 bijele ili 2 crvene? 12/55
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Koroec, prof 53
43. Od 50 komada istovrsnih proizvoda u skladitu, 6 % je neispravno. Vjerojatnost da
emo sluajnim odabirom 10 komada proizvoda dobiti samo ispravne proizvode je:
50,41 %
44. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke tono 2 puta padne broj manji od 3?
2/9
45. Kolika je vjerojatnost da u 2 bacanja kocke padnu brojevi iji je zbroj 7 ili umnoak 10?
1/6
46. Kolika je vjerojatnost da u dva bacanja kocke padnu brojevi iji je zbroj 5 ili umnoak 4
? 5/36
47. Kocka se baca 2 puta. Kolika je vjerojatnost da e u oba bacanja biti zbroj 5 ili umnoak
6?
1
36 6

48. Vjerojatnost da u 5 uzastopnih bacanja kocke padne 5 razliitih brojeva iznsi:


5/54
49. Vjerojatnost da kupljena sreka sadri dobitak je 5 %. Koliko najmanje takvih sreki
treba kupiti da vjerojatnost, da bar jedna od njih sadri dobitak, bude vea od 50 %?
14
50. Koliko najmanje puta treba uzastopno baciti igrau kocku pa da vjerojatnost da se bar
jednom pojavi broj 6 bude vea od 50 %?
1. 3 puta 2. 4 puta 3. 5 puta 4. 6 puta
51. Neka obitelj ima estero djece. Ako se pretpostavi da je vjerojatnost roenja djevojice
0.6, a djeaka 0.4, tada je vjerojatnost da obitelj ima 4 djeaka i 2 djevojice jednaka:
0.13824

You might also like