Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Arhitektura BH prije 1463

Arhitektura BH prije 1463

Ratings: (0)|Views: 537|Likes:
Published by Tarik Silajdzic

More info:

Published by: Tarik Silajdzic on Mar 15, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/15/2012

pdf

text

original

 
 
Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine
 Arhitektura prije 1463.godine
 1
ARHITEKTURA
◊ prije 600.godine nove ere ◊
 
Doba prehistorijePaleolitski period
na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine (prije 10,000 p.n.e.) odlikuje se r
azličitost
iu karakteru ovisno o položaju teritorije i njenoj klimi. U sjeverno-bosanskoj Panonskoj ravnici,
 praistorijski čovjek bio je povezan sa Srednjom i Centralnom Evropom, tako da su koristili sličan alat
napravljen od polu-dragog kamenja: opala, ahata i jaspera-
diveći se njihovim živim bojama, sjaju i
obliku. Kamenim alatima
iz panonskih gora, ne može se poreći kvaliteta umjetničkih djela, ako ništavrijednost nadmoćnih zanatskih djela. Oni su dio
prirodnog ambijenta u kome se svakodnevno odigravala
 borba dovitljivosti između lovca i zvijeri.
Mediteranskoj Hercegovini nedostajao je tvrdi kamenkoji bi se mogao uporediti sa kvalitetnim kamenjemPanonije
zbog čega
 je alat ovih grupa
 bio ograničen urazličitost
i oblika i grube izrade. Umjetnost im nijebila nepoznata: na glatkim površinama stijena mekogbijelog kamena, urezivali su slike svog svijeta -
nonšalantno, ne opterećujući se ni oblikom ninaturalističkim izražajem.
Prije nekih 12,000 godina u Badnju u blizini Stoca, jedan takav umjetnik urezao je u stijenu sliku konja
 probodenog lovčevom stri
 jelom. Njegova mašta je bilaviše nego dorasla zadatku, pitanje je bilo samosredstvo izraza, i zavisilo je od prirodnog talenta i
dostupnog materijala, sačuvan samo u dijelovima, je
najstarija relikvija Paleolitske umjetnosti u
sjeveroistočnoj Evropi, i s
amim tim najstarije poznato
umjetničko d
 jelo u Bosni i Hercegovini i širemregionu.
Neolitički period
u Bosni i Hercegovini trajao je oko tri milenija (5000- 2000 p.n.e). Vremensko
 prvenstvo pripada Hercegovini gdje je era ranog Neolitika počela otprilik 
e 6500 p.n.e. u oblikuimpresivne kulture, kao one koja je otkrivena u dolini rijeke Trebišnjice, u Kairi u blizini Stoca i uZelenoj špilji iznad izvora rijeke Bune u Blagaju
. Tragovi iz srednjeg neolitika do sada su nađeni samo u
Kairi u blizini Stoca, u skromnoj mjeri, dok je kultura kasnog Neolitika obilno zastupljena u Velikoj
(Ravlica) pećini, iznad izvora rijeke Tihaljine i u Lisičićima u blizini Konjica.
 Umjetnici
u Lisičićima posmatrali su prirodu, apstraktni, kosmički svijet, u istoj mjeri kolik 
o i stvarni
svijet koji ih je okruživao. Stvarali su ono što su opažali i iskusili na crnim, pečenim posudama, povećavajući učinak crtanja koristeći boje, a posebno cinnabar. Tako se Sunce i Mjesec nalaze ukombinaciji sa prikazima drveća i pećina, onako
kako su ih ljudi doživljavali u prirodi. U kontinentalnom
regionu zemlje okolnosti su bile malo drugačije. Činjenica je da je neolitički period obogatio kulturnu podstrukturu srednje Bosne sa majstorskim djelima keramičke umjetnosti, koja je bila bez premc
a krozcijelu praistoriju. Naslijedivši ljude iz Paleolitika, koji su tu bili nastanjeni, i povezavši se sa njihovom
umjetnošću, neolitički ljudi su razvili novi materijal: glinu pečenu u vatri.
 Korijeni umjetnosti sa figurama zalaze duboko u epohu ranog neolitika, u naselje Obre I u dolini rijeke
Trstionice. Prikaz ljudske figure pronađen ondje pripada statuma cilindričnog oblika, karakteristične za
 Konj iz Badnja
 
 
Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine
 Arhitektura prije 1463.godine
 2
kulturu Starčeva. Istaknut nos i dugi horizontalni usjeci za oči, daju ovoj figure osnovne ljudske odlike,
ali ukazuju i na vanteritorijalni karakter ove umjetnosti koja je porijeklom iz donjeg Podunavlja. To je
 bila umjetnost koja je tek počela tražiti svoj izraz; rad majstora koji u glini, materijalu koji je tek počeo
otkrivati, traži metodu oblikovanja mater
ijala, koji mora proći nekoliko faza prije nego što postane gotovoumjetničko djelo. U drugom dijelu, perioda srednjeg neolitika, u srednjoj Bosni, čini se da je smisao za
figuralni prikaz bio iznenada potisnut. Pripadnici tkz. Kakanjske kulture bili su više za izraz kroz
zanatstvo: u proizvodnji posudai su slijediti strogo određene šeme. Tipične za njih bile su svečane posudesa četiri zdepaste noge i sa neproporcionalno velikom, okruglom, vertikalnom ručkom. Nesigurnost
keramike sigurno je uticala na form
iranje takvih oblika, unaprijed određujući oblik stran tehnološkimkarakteristikama svježe gline. Uz malu pomoć mašte, kakanjska svečana posuda nas podsjeća na rogateživotinje sa snažnim nogama, gledajući sa strane sa razjapljenim čeljustima. Njegov obli
k je strogo
kanoniziran, kultnim propisima, i ne postoje takve varijante istog na širokom području od sjeverne Italije
preko Dalmacije i Epira do Egeja. Tokom kasnog neolitika u Bosni došlo je do izvanrednog cvjetanja
umjetnosti oslobođene hijeratičkih zak 
ona. Njeni stvaraoci su naseljavali sliv rijeke Bosne i njihovabutimirska kultura dobila je svoje ime po prvim iskopanim nalazištima. Iako su kasnije mnoga droga i
 bogatija nalazišta te kulture bila pronađena, Butmir zadržava svojevrsno prvenstvo, kao nez
amjenjiva
referentna točka za kasnije faze kasnog kamenog doba u Bosni.
U najranojij fazi butmirske umjetnosti, pojavljuju se grubo kovani likovi pomalo ravnog oblika. Oni nisu
 baš pažljivo ukrašeni, jasno je da njihovi stvaraoci još uvijek u početnoj fazi velike faze koja će uslijediti
tek kasnije. U srednjoj fazi, baš
kada je umjetnička kreativnost u dolini rijeke Trstionice slabila, uButmiru je počela faza nevjerovatnog razvoja. Figure su pravljene sa crnim, uglancanim površinama, nakojima su, putem bockanja i skromnosti linija, tetovirani dijelovi tijela, obuće i odjeće mogli naslutiti.
Bez ikakvog izuzetka prikazane su ženske figure, nezgrapne i sa snažnim naglaskom na karakteristike
majčinstva
-
istinski dostojanstvenih gazdarica. Keramičari butmirskih naselja, naravno nisu jedini
umjetnici svog perioda. U to vrijeme na Balkanskom gorju umjetnost je procvjetala u proizvodnji
keramike, skulptura i reljefnih rezbarija i sve proizvedeno ove vrste izvan jugoistočne Evrope je znatno
slabije.Srednja Bosna je smještena na krajnjem sjeverozapadnom rubu te regije, u kojoj Butmir (sistemskiistražen 1894.godine) zauzima nešto povlašteniji položaj
u jugoistočnoj Evropi i umjetnička djela koja sutada nađena opskrbili su modernu arheologe prvim umjetničkim dostignućima ljudi iz kasnog neolitika.
Butmirska umjetnost srednje faze kasnog neolitika, u stvari je realna umjetnost, iako umjetnik nekadpretjeruje sa dimenzijama pojedinih dijelova tijela-
očiju, nosa ili tjemena. Taj realizam daje butmirskojumjetnosti prilično jedinstveno mjesto u umjetnosti neolitskog svijeta. Moglo bi se reći da je to portretska
umjetnost: predstavljanje u glini stvarne osobe. Iz istog perioda postoje i skulpture, koji sa prenaglašenom
 Kultni riton (Kakanj, Neolit, između 4,500. i 3,500.g.p.n.e.)
 ; Vaza, Butmir oko 3,000 .g.p.n.e.); Kultna kola, Glasinac (rano željezno doba) –Art in B
 
 
Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine
 Arhitektura prije 1463.godine
 3
stilizacijom anatomskim odlika, bliže su artefaktima iz epohe ranog neolitika, ali vjerovalo se da sunapravljene za potrebe kulta, i da su zato stereotipne s obzirom na oblike udova i crta lica. To sugeriše da
su u određenom trenutku butmirski umjetnici napustili standardni kult umjetnosti stvarajući nezavisneoblike koji nisu bili podređeni ničemu drugom. Tako su postali mala kolonija umjetnika koji su radiliizvan normi koje nameće društvo.
 
To je bilo slično oslobođenje kao ono u doba Renesanse u Italiji u 15. i16. stoljeću.
 
Proizvodnja zemljane keramike predstavlja posebnu kategoriju neolitske keramičke umjetnosti
- artefakta
koji su tako neobično maštoviti, ali i usklađeni u smislu oblika
 
i ukrasa. U cijelom razvoju pračovjeka,
ljudi neolitika doveli su umjetnost na razinu savršenstva, koje su premašili mnogo vjekova kasnije Grci.
Poslije mnogo vjekova nomadskog života paleolitskog čovjeka, ljudi neolitika su naučili prilagoditi
zemlju u c
ilju da dobiju hranu i poboljšaju svoj način života. S tim otkrićem nova epoha u razvojučovječanstva je započeta i dosad nepoznati načini su otvoreni za korištenje tog vječno utabanogmaterijala. Po svojoj važnosti to otkriće je u rangu otkrića vatre u početku starijeg kamenog doba ikasnijeg otkrića vještina taljenja metala. Najstarije keramičke posude, one proizvedene tokom razdobljastarčevo
-
impreso kulture, podsjećale su u svom obliku oblike prirodnih tvorevina : imitirale su prirodanoblik voća i njihove površine su rađene otiscima noktiju. Izvorno, možda je to bio tehnološki postupak za povećanje kompaktnosti zemljane mase, koja je razvijena kao sistem, a onda je sistem postao ukras.U razdoblju srednjeg neolitika urezani ornamenti su postali češći
: jednostavne linije, rešetkaste površine,triangli ili rombovi. Aranžeri nisu bili previše precizni u ovom radu- naprotiv, ovi osnovni geometrijski
oblici su izvođeni grubo, bez poštivanja formalne simetrije, najočitije je bilo samo nastojanje da cijeli
a
rtefakt bude pokriven ukrasima. U dolini rijeke Bosne i njenih pritoka, keramičari ranog neolitika butmirske kulture svoju su proizvodnju doveli do umjetničkog savršenstva. Kao što su se u određenom
trenutku oslobodili regulativnih elemenata u skulpturi, usvojivši realnu interpretaciju svojih modela, takav
sličan proboj dogodio se i u proizvodnji keramičkih posuda. Njihovi artefakti predstavljaju najviši nivo u primijenjene umjetnosti koju su postigli neolitski ljudi, čak i za generacije koje su ih naslij
edile gotovodvije hiljade godina kasnije. Dominirale su crne ostakljene zdjele i vaze sa nogama, sa teškim vertikalnim
utorima na gornjim površinama. Među ukrasima, preovladavaju spiralni modeli, predstavljeni u različitim
tehnikama: reljef, gravura ili i
spupčena rezbarija. Maštovitost je nevjerovatna, koja je proizvela takavraznolik splet kombinacija, uvijek ujedinjenih u obimu, sa pojedinačnim dijelovima i zavojima. Potkrajneolita, genijalnost keramičara se smanjivala i proizvodnja je opadala i pretvor 
ila se u nemaštovitistereotip. Iako još u potpunosti nisu savladali rad s metalom, napustili su proizvodnju keramike.
 Nakon epohe, koju bismo mogli nazvati „keramička“ po njenim karakterističnim artefaktima, novi
stanovnici Bosne i Hercegovine, nisu bili
samo metalurzi, već visoko kvalificirani proizvođači zemljanog posuđa. Dekorativni sistem tih posuda karakterističan po svom stepenu, tako da ih je lako moguće
razlikovati od drugih kultura. Njihova novost kada su u pitanju ukrasi sastoji se od brazda koj
i naliče na
rezove, tehnike svojstvene samo za ovo razdoblje. Rezovi bi stvorili utore koji bi kasnije bili ispunjeni
 bijelom bojom kako bi se povećao ukrasni efekat. To je bilo naslijeđe koje su dobili iz starije badenske
kulture. Posude sjajne, ulaštene površine ponekad su bila ukrašena kratkim urezima u obliku polumjeseca,
ili snažnim utisnutim oblicima kruga, polukruga ili čak i trokuta. Od velike važnosti u kostolačkoj kulturisu kombinacije različitih vrsta motiva, koje su se pojavljivale u izgledu, p
osuda sa okruglim trbuhom ili
vratom. Ručke su rijetkost, prilično debele i obično ukrašene urezanim motivima ili sa dvije kose crte,
poznate kao otisa
k kopita bika. U trećoj fazi, nolitika, u vučedolskom kulturnom razdoblju, posude su bile
ukrašene gravur
ama i pečatima, a rezbarenje u brazdama je degradirano na neznatnu ulogu. Bili je jasnoda se nastojao postići raskošan ukrasni efekat.
 Ovo je bio period tzv. Arhitektonskog stila, koji su karakterizirale frizovima i metopama, kao i posuda uobliku zdjela
čija je cijela površina bila pokrivena područjima unakrsnog oblika, i efektno ukrašena
bijelim inkrustacijama. Dominantni su bili geometrijski oblici sa širokim spektrom motiva. Seobe narodau bronzano doba nisu možda tako intentivne kao ranijih godina, ali ozbiljno uzdrman mir i dalje ostaje

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->