Arundhati Roy
265
Zna~enje septembra
P
isci umišljaju da svoje pri~e crpe iz svijeta. Po~injem vjerovati da je takvomišljenje produkt njihove taštine. Jer, upravo je suprotno. Pri~e crpepisce iz svijeta. Pri~e nam se otkrivaju. Javni narativ, privatni narativ – oni naskoloniziraju. One nas naru~uju. One inzistiraju da ih se ispri~a. Fikcija i stvarnostsu samo razli~ite tehnike pri~anja pri~a. Iz razloga koji mi nisu do kraja jasni,fikcija samo ispleše iz mene, a stvarnost iš~upam iz bolnog, slomljenog svijeta ukoji se budim svakog jutra.Teme o kojima uglavnom pišem, i fikciju i stvarnost, jesu odnos moći ibespomoćnosti i njihov beskrajni, ponavljajući konflikt. John Berger, taj sjajnipisac, jednom je napisao: “Nikada više niti jedna pri~a neće biti ispri~ana kaoda je jedina.” Nikad više ne može postojati samo jedna pri~a. Postoje samorazli~ita motrišta. Tako da kad ja pri~am pri~u, ne pri~am je kao ideolog kojijednu apsolutisti~ku ideologiju ušan~uje naspram druge, nego kao pripovjeda~koji želi s drugim podijeliti svoje viđenje. Mada može izgledati druga~ije, jadoista ne pišem o nacijama i povijestima; pišem o moći. O paranoji i okrutnostimoći. O fizici moći. Uvjerena sam da nakupljanje ogromne, neograni~ene moćijedne države ili zemlje, korporacije ili institucije – ili ~ak pojedinca, supružnika,prijatelja, najbližeg rođaka – bez obzira na ideologiju, rezultira ekscesima kaošto su ovi na koje ću se ovdje osvrnuti.
Govor Arundhati Roy 29. septembra 2002.u Lensic Performing Arts Centru, SAD. Arundhati Royindijska je spisateljica i aktivistica. Za svoj prvi i za sada jedini roman
Bog malih stvari
dobila je 1997. godineBookerovu nagradu. Pripadnica i glasnogovornica antiglobalisti~kog pokreta, autorica brojnih eseja i govora ukojima žestiko kritizira neoimperijalizam i vanjsku potiku SAD-a, te indijski nuklearni i energetski program kojiizgradnjom gigantskih brana raseljava milijune ljudi.
^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku
266
Živeći kako ja živim, kako milioni nas žive, u sjeni nuklearnog holokaustakoji vlade Indije i Pakistana obećavaju svom građanstvu ispranih mozgova i uglobalnom susjedstvu Rata protiv terorizma (onoga što predsjednik Bush radijebiblijski naziva “zadaćom kojoj nema kraja”), sve više razmišljam o odnosuizmeđu Građana i Države.U Indiji, svi mi koji smo se izjasnili o nuklearnoj bombi, velikim branama,korporativnoj globalizaciji i rastućoj prijetnji Hindu fašizma – koji smo iznijelisvoje poglede, razli~ite od gledišta indijske Vlade – etiketirani smo kao ‘anti-narodni’. Iako ove optužbe kod mene ne izazivaju indignaciju, ipak, to nije ta~anopis onoga što ja radim i kako razmišljam. Stoga što se ‘anti-narodnom’ osobommože smatrati neko koje protiv vlastitog naroda, i samim tim, za neki drugi. Aline zna~i da si protiv naroda ako duboko sumnjaš u sve nacionalizme, ako sianti-nacionalist. Nacionalizam ove ili one vrste bio je uzrokom većine genocidau dvadesetom stoljeću. Zastave su tek komadi obojene tkanine koje vlade prviput koriste da tijesno omotaju ljudski um, a potom kao ceremonijalne pokroveza sahranjivanje mrtvih. Kad se slobodnomisleći ljudi (a ovdje ne ra~unamkorporativne medije) po~nu okupljati pod zastavama, kad pisci, slikari, muzi~ari,filmski stvaraoci suspendiraju vlastitu moć rasuđivanja i slijepo upregnusvoju umjetnost u službu ‘Nacije’, vrijeme je za sve nas da se razdrijemamo izabrinemo se. U Indiji smo vidjeli kako se to dešava nedugo nakon nuklearnihtestova 1998. i tokom rata protiv Pakistana 1999. U SAD, vidjeli smo to tokomzaljevskog rata i sad to vidimo tokom “Rata protiv terorizma”. Pravu poplavuameri~kih zastava “made in China”.U zadnje vrijeme, one koji su kritizirali poteze ameri~ke vlade (uklju~ujućii mene) prozvali su anti-Amerikancima. U toku je proces nastajanja ideologijeantiamerikanizma.Termin antiameri~ki obi~no koristi ameri~ki establišment da diskreditira i, nelažno – nego bolje reći neta~no – definira vlastite kriti~are. Od momenta kad je nekoetiketiran kao antiamerikanac, najvjerojatnije je da će biti osuđen i prije no što ga/nju i~uju i svaki argument će se izgubiti u kaosu povrijeđenog nacionalnog ponosa.Ali što zapravo zna~i termin anti-ameri~ki? Zna~i li on da ste anti-jazz? Ili da seprotivite slobodi govora? Da vas ne oduševljavaju Toni Morrison ili John Updike?
Zeni~ke sveske
26
Da ste u svađi sa divovskim sekvojama? Zna~i li to da se ne divite stotinamahiljada Amerikanaca koji su marširali protiv nuklearnog naoružanja, ili hiljadamaprotivnika rata koji su prisilili svoju vladu da se povu~e iz Vijetnama? Da li to zna~ida mrzite sve Amerikance?Ovo podlo podmetanje ameri~ke kulture, muzike, književnosti, jedinstveneljepote ameri~kih krajolika, kao mete onoga što je u stvari kriti~ki odnosprema vanjskoj politici Vlade SAD-a (o kojoj, zahvaljujući ameri~koj “slobodištampe”, većina Amerikanaca nažalost zna jako malo) hotimi~na je iekstremno uspješna strategija. To je kao kad vojska u povla~enju traži zaklonu gusto naseljenom gradu, nadajući se da će mogućnost pogađanja civilnihciljeva odvratiti neprijateljsku vatru.Ali, mnogo je Amerikanaca koji se užasavaju da ih se povezuje s politikomnjihove vlade. Najznanstvenija, najžešća, najoštrija i najduhovitija kritikalicemjerja i kontradiktornosti vladine politike u Americi dolazi od samih ameri~kihgrađana. Kad ostatak svijeta želi saznati kamo ameri~ka vlada smjera, okrećemose Noamu Chomskom, Edwardu Saidu, Howardu Zinnu, Edu Hermanu, AmyGoodman, Michaelu Albertu, Chalmersu Johnsonu, Williamu Blumu i AnthonyjuAmoveu da nam kažu o ~emu se zapravo radi.Sli~no, u Indiji, ne stotine, nego milioni nas bismo bili posramljeni i uvrijeđeniako bi nas se na bilo koji na~in povezivalo s trenutnom fašisti~kom politikomindijske vlade koja, uz to što primijenjuje državni terorizam u dolini Kašmira (u imeborbe protiv terorizma), također se pravi da ne zna za nedavni pogrom muslimanau Gujaratu, koji se desio pod državnim pokroviteljstvom. Bilo bi apsurdno mislitida su oni koji kritiziraju indijsku vladu anti-Indijci – iako sama vlada ne oklijeva dapotegne tu paralelu. Opasno je prepustiti bilo indijskoj bilo ameri~koj vladi ili bilokome po tom pitanju, pravo da određuje šta bi to bile “Indija” ili “Amerika”.Prozvati nekoga antiamerikancem, odista biti antiamerikanac (ili analogno,antiindijac, antitimbuktuanac) nije samo rasisiti~ki, to je nedostatak imaginacije.Nesposobnost da svijet vidiš ikako druk~ije od onakvog kakvog establišment želipredstaviti. Ako nisi uz Busha, Taliban si. Ako nas ne voliš, zna~i da nas mrziš.Ako nisi Dobro, onda si Zlo. Ako nisi s nama, s teroristima si.
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Značenje septembra, Arundhati Roy
Zeničke sveske 07/08
979
Reads
0
Readcasts
9
Embed Views
Recommended
More From This User
Notes
Load more
