DNZ Historija stranke Demokratska narodna zajednica (DNZ) je politika stranka iz Bosne i Hercegovine koja okuplja Bonjake.

Nastala je u Velikoj Kladui 1993. godine kao rezultat neslaganja sa politikom SDA i njenog vodstva u Sarajevu. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i nakon to su zakazani prvi poslijeratni izbori u BiH 1996. DNZ svoju politiku aktivnost i borbu za povratak na bosanskohercegovaku politiku scenu vodi iz azila u Hrvatskoj. Uspjela se registrovati u Mostaru i ispuniti sve uslove prijave da bi mogla sudjelovati na prvim poslijeratnim izborima. Unato svemu tome na lokalnim izborima 1997. godine DNZBiH je ostvarila znaajne rezultate osvojivi 62,5% vlasti u Velikoj Kladui i 16,5% u Cazinu. Nakon duih pregovora i uz pritiske Meunarodne zajednice SDA, 22.12.1997. godine predaje vlast DNZ-u u Velikoj Kladui, ali su razni vidovi pritisaka i opstrukcija prisutni jo i danas. U Cazinu DNZ uzima uee u izvrnoj vlasti shodno ostvarenim rezultatima na izborima. Optinski izbori koji su odrani u aprilu 2000. godine pokazuju da je DNZBiH stranka u stalnom usponu. U optini Velika Kladua DNZ je osvojila 71,3% vlasti ili 20 vijenikih mandata od 28 koliko ih broji optinsko vijee Velika Kladua. Znaajan napredak zabiljeen je u optini Cazin gdje je DNZBiH osvojila 17,7% glasova, odnosno 5 veinskih mjesta od 30, koliko ih broji optinsko vijee Cazin. U oktobru 2000. odrani su i opti izbori. I na tim izborima DNZ je pokazala da je ozbiljna politika partija osvojivi pet poslanikih mjesta u Skuptini Unsko-Sanskog kantona od ukupno 30 mjesta, zatim tri poslanika mjesta u Predstavnikom domu Parlamenta BiH i jedno poslaniko mjesto u Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH.

Izbori u novembru 2002. donjeli su dalje pomake u broju zastupnika DNZBiH na svim nivoima vlasti. Tako je u skuptini USK broj zastupnika povean na sedam, odnosno ostvaren je pomak za dva poslanika mjesta. U Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH zadrano je jedno poslaniko mjesto, u predstavnikom domu Parlamenta Federacije BiH dva poslanika mjesta, a isti broj poslanika ima u Domu Naroda Parlamenta Federacije BiH. Na izborima 2004. godine DNZBiH je uestvovala sa svojim listama u 15 optina irom BiH i to 2 optine u RS-u i 13 optina u Federaciji BiH. Znaajan rezultat ostvaren je u optini Velika Kladua gdje je procenat uea u vlasti porastao na 74.16%, odnosno ostvarena su 22 poslanika mjesta od 28 koliko ih broji optinsko vijee Velika Kladua. Znaajan napredak ostvaren je u optini Cazin gdje je DNZ osvojila 17,84% vlasti, odnosno 6 vijenikih mjesta od 30 ukupno. Znai broj vijenika je povean za jedno vijeniko mjesto. Iako 2005. godina nije bila izborna, za DNZ je imala veliki znaaj. U oktobru 2005. godine odrana je prva Izborna skuptina DNZ BiH na kojem je izabrano novo rukovodstvo stranke. To je bio Prvi Kongres DNZ-a. Za predsjednika DNZ-a izabran je na etverogodinji mandat Rifat Doli, diplomirani ekonomista iz Velike Kladue. Na izborima 2006. godine osvajaju est poslanikih mjesta u Skuptini US-a, dva mjesta u Zastupnikom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH te zadravaju status parlamentarne stranke na svim razinama, osvojivi jedno poslaniko mjesto u Zastupnikom domu Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine

Glavni i presjedavajui u DNZ-u Predsjednik stranke: Rifat Doli, diplomirani ekonomista Potpredsjednik stranke: Hafeza Sabljakovi, doktor medicine Potpredsjednik stranke: Muhamed krgi, doktor drutveno-humanistikih nauka Potpredsjednik stranke: Kenan Keserovi, diplomirani menader u javnoj administraciji Potparol DNZ-a: Nermin Puri, diplomirani ekonomista

KAKVU POLITIKU STRANKA VODI?

Polazei od svog programa DNZ BiH se u svom djelovanju zalae za sveobuhvatan razvoj BiH kroz: - izgradnju BiH kao demokratske drave ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih ostalih graana koji u njoj ive - izgradnju bosanskohercegovakog drutva na osnovama evropskih demokratskih dostignua, vladavine prava, sloboda i solidarnosti - afirmaciju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH u skladu sa meunarodnim pravom

- uspostavu drutva ije e institucije, u funkcionalnom smislu, sluiti graanima - uvaavanje i ostvarivanje osnovnih prava i sloboda ovjeka i graanina, u skladu sa meunarodnim konvencijama, nezavisno o njegovoj nacionalnoj, vjerskoj i spolnoj pripadnosti ili politikom uvjerenju - afirmaciju osnovnih vrijednosti koje daju obiljeja kvaliteta ljudskog ivota, zaposlenje i adekvatnu naknadu za rad, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zatitu, kvalitetnu izgradnju infrastrukturnih objekata ( putevi, vodovod, snadbjevanje elektrinom energijom, sredstva savremene komunikacije, profesionalni i nezavisni mediji i sl.) - uspostavu trine privrede i stvaranje uslova za stalni razvoj i bolje uslove ivljenja graana po evropskim i svjetskim standardima - praenje i analiziranje rada dravnih organa, te nosilaca javnih i drutvenih funkcija - ostale aktivnosti utvrene Programom i odlukama Kongresa i drugih organa stranke