Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Pavle M. Babac: Pismo Mirolslavu Krlezi

Pavle M. Babac: Pismo Mirolslavu Krlezi

Ratings: (0)|Views: 135 |Likes:
Published by krca
Pavle M. Babac: Pismo Mirolslavu Krlezi

Pavle M. Babac: Pismo Mirolslavu Krlezi

More info:

Categories:Types, Research, History
Published by: krca on Mar 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial No-derivs

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

03/21/2012

pdf

 
G. KrležiZagreb1954.Gospodine Krleža,U četvrtom broju "Republike", časopisa za književnost i umetnost, za mesec april 1954. godine, štampaliste Vaše zapise iz god. 1916, 1919, 1920, 1921. i 1933. godine. U zaglavlju "Godina 1919", pod naslovom"Smjena na jasenovačkoj stanici", na strani 277, kažete:"Beč gladuje, Austrije nema, rulja zavladala svetom, rat su dobili ovi balkanski cigani, kakova li sramota!"Na istoj strani na dnu kažete:"Der švarc Georg (Karañorñe, moja prim.) igra danas na meñunarodnoj ruleti i dobio je glavni zgoditak.Beogradskoj gospodi ide karta, tko bi to mogao da povjeruje? Grej, Lojd Džordž, Poenkare, Klemanso, Vilson,sve su to beogradski asovi. A tko je nas pobjedio? Ovi ušljivi balkanski cigani, koji čitave dane žvaću luk ipljuckaju po apsanama, ova nepismena bagra za vješala, toj danas Evropa vjeruje i dala joj je u ruke nekakvebarjake. No Alzo sjavus. Gut šaun mraus".Pošto se ove gadne rječi g. Krleža, odnose na srpski narod, jer je on jedini od Balkanskih naroda tadaratovao protiv Austrije, dužnost Vam je da odgovorite javnosti:1. Da li su te reči izraz Vašeg duha i mišljenja o srpskoj vojsci, što će reći o srpskom narodu, ili da nijesredine u kojoj ste Vi bili i čuli ih?2. Ako nisu izraz Vaših misli i osećanja, zašto ih ne stavite kao tuñe pod znake navoda, ili zašto se bar  jednom rečenicom ne ogradite?3. Kad pitate: "Tko nas je pobedio?", čim upotrebljavate ličnu zamenicu u prvom licu množine, "nas", vidise da i sebe ubrajate u pobeñene, samo nije jasno koga smatrate sa Vama još pobjeñenim, da li sve austrijskepodanike ili samo Hrvate, ili ste pak mislili na austrijsku vojsku u kojoj ste Vi bili feldvebel?
 
4. Zašto Vi ove zapise niste štampali pre ovoga rata, nego tek posle 35 godina, a to ste mogli bar uvremenu pre šestojanuarskog režima.5. Šta bi bilo g. Krleža, kad bi jedan srpski književnik seo i napisao jedan roman o zločinima počinjenimod hrvatskih ustaša nad Srbima u ovom ratu i generalisao to kao delo celog hrvatskog naroda?6. Vama je poznato g. Krleža, da je maršal Tito, na putu za Grčku položio venac žrtvama iz srpskognaroda u tom ratu, na ostrvu Visu. Pitam Vas da li su i te žrtve "ušljivi cigani"?7. Smatrate li Vi g. Krleža da ovakvim književnim radom ubijate ratnički duh kod dece i unučadi onihheroja iz Prvog svetskog rata, kada ih nazivate "ušljivim ciganima" i "bagrom za vješala"?8. Vi ste g. Krleža sigurno pročitali knjigu g. Vladimira Dedijera, "Josip Broz Tito" u kojoj na strani 81,pod primjedbom Dedijer iznosi statističke podatke o žrtvama Prvog svetskog rata, a to su podaci izvučeni izarhive Konferencije mira u Versaju. Po tim podacima, Srbija je u Prvom svetskom ratu dala 1,247.000 žrtava,to jest, 28% od njenog celokupnog stanovništva. Sem toga, g. Dedijer citira i Mošu Pijade, da mu je pričao, da je iz njegova razreda, iz gimnazije, otišlo u rat 32 njegova klasna druga, a da je poginulo 24. Pitam Vas g.Krleža, jesu li onih 1,247.000 žrtava, u koju cifru ulaze i 24 druga Moše Pijade, a na čijim kostima je sazidanaJugoslavija – "ušljivi cigani"?A sad, g. Krleža, ako niste znali, potrudiću se da Vam iznesem jedno, tom Vašem mišljenju potpunosuprotno mišljenje celog tadašnjeg kulturnog sveta i to ne samo saveznika Srbije, već i njenih protivnika.Nemački car Viljem, koji je u svoje vreme bio personifikacija tadašnjeg imperijalizma i protivnika Srbije,rekao je o srpskom narodu: "Šteta što taj mali narod nije moj saveznik".Novi bečki "Greie Presse" najdušmanskiji list protiv Srbije i srpskog naroda, pisao je 1918. godine osrpskom narodu: "Ostaće zagonetka, kako su ostaci srpske vojske, koji su se spasili ispred Makenzenovearmije, mogli docnije osposobiti za borbu. To je dokaz da srpski vojnik spada u najžilavije ratnike koje je videosvetski požar".Kelnske novine od 1918. godine u članku "Psihologija povlačenja", pišu: "Malo vojnika se tuklo onakokako se tukao srpski vojnik. On je umirao tamo gde mu je bilo nareñeno da se drži".Nemački list "Godlische Rundshau", od 1917. godine, piše: "Vojska malene kraljevine Srbije predstavljala je u početku rata nešto najbolje što je ikada jedna mala, u kulturnom pogledu u mnogome nazadna država,mogla stvoriti na vojničkom polju. Odlično organizovana, obučena, sa velikim i skorašnjim (1912) ratnimiskustvom, jedinstvena i oduševljena za narodnu ideju velike Srbije, hrabra sa požrtvovanjem i pouzdanjem upobedu – takva je ubojna sila ušla u rat. Ona se borila sa besprimernim požrtvovanjem i silnom upornošću, pačak i pri propadanju kitila je slavom svoje zastave. Srpski vojnik bio je dostojan protivnik i srpska se vojska upovoljnim prilikama mogla često pokazati kao nadmoćna. Pravičnost, čak prema inače mrskom neprijatelju,zahteva da se to javno utvrdi".Kemal Ataturk, iako je Turska u Prvom svetskom ratu bila na protivničkoj strani Srbije, kada je 1919.godine primio otpravnika našeg poslanstva u Turskoj, Trajana Živkovića, rekao mu je: "Srećan sam štoprimam predstavnika najhrabrijeg naroda na svetu – Srba, koji potamniše slavu stare Sparte".Veliki sin grčkog naroda, Venizelos, kada je na ulicama Atine spazio srpskog vojnika u uniformi, prišaomu je i rekao: "Ovaj je vojnik dostigao slavu naših dedova Spartanaca. Ugledajmo se na njega, ako hoćemoda budemo dostojni potomci naših predaka".Francuski državnik Luj Bartu, 1916. godine, na proslavi Svetog Save na Sorboni, rekao je: "Krilaticafrancuske revolucije: sloboda, bratstvo i jednakost nije bila krilatica samo za francuski narod, već za ceo svet.Ona je naelektrisala narode celoga sveta. Primer za to nam pruža srpski narod koji je u borbi za slobodu baciona žrtvu i imovinu i živote. Francuska neće zaključiti mir dok ne osigura egzistenciju i vrati slobodu srpskomnarodu, koji je u srednjem veku igrao meñu narodima sveta kulturnu ulogu i imao svoga velikog kulturnogmisionara Sv. Savu još u XIII veku, koga na današnji dan proslavljamo".Ruski naučnik Meljukov, tom prilikom o Sv. Savi je rekao izmeñu ostalogi ovo: "Majka Rusija neće stavitimač u korice dok ne vrati slobodu najmlañem detetu, ali zato i najmilijem detetu slovenske porodice – Srbiji".Japanski profesor medicinskog fakulteta u Tokiju, za vreme Prvog svetskog rata šef misije japanskogcrvenog krsta u Parizu, rekao je u svom govoru o Sv. Savi i ovo: "Do ovoga rata mi Japanci uživali smo glasvojnika sa najjačim ratničkim duhom. Ovoga puta, moramo priznati da nam je srpski vojnik to prvenstvooduzeo. Ne zamerite gospodo Srbi što smo na to malo i ljubomorni".

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->