Professional Documents
Culture Documents
motori istosmjerne struje datiraju od oko 1834. godine, najstariji su poznati elektromotori motori izmjenine struje datiraju od vremena slavnog izumitelja Nikole Tesle i njegovih suvremenika nakon 1882. god. Tesla je patentirao motor izmjenine struje (Eelectromagnetic Motor)1888. Zasnivaju se na otkriu i primjeni okretnih magnetskih polja. Dijele se u dvije grupe: asinkroni motori sinkroni motori univerzalni motori su motori koji mogu raditi na istosmjerni i / ili izmjenini napon, imaju kolektor (komutator).
Asinkroni motor
okretno magnetsko polje stvoreno u statorskim namotima protjecanim izmjeninim fazno pomaknutim strujama vrti se sinkronom brzinom vrtnje:
60f1 p gdje je f1 frekvencija struja, a p broj pali polova statorskog namota motora ns =
okretno magnetsko polje inducira u vodiima rotora napone koji kroz namot rotora protjeraju struje. Interakcijom struja rotora i okretnog mag. polja stvara se sila na vodie rotora koja zakree rotor u smjeru za okretnim poljem. rotor se vrti brzinom vrtnje koja je uvijek manja od sinkrone, te se zbog toga motor zove asinkroni *
* asinkrono sinkrono koje nije sinkrono, nije istovremeno koje je s neim ili nekim sinkrono, istovremeno je
ns n s s= = ns s
brzina vrtnje rotora moe teoretski biti svaka vrijednost, pa odnosi izmeu nje i klizanja s izgledaju kao prema slici:
vrti li se rotor sinkronom brzinom s=0 dok rotor stoji s=1 vrti li se rotor bre od okretnog polja s<0 vrti li se rotor u suprotnu stranu (n<0) od okretnog polja
FER-ZESA ENE 2005/6
s>1
4
klizanje u tehniki prihvatljivim iznosima mora biti sasvim mala veliina (zbog utjecaja na gubitke energije) te se zbog toga iskazuje u postocima :
ns n s [%] = 100% ns
obino se klizanje kree izmeu 0.1 i 5 %. Vea vrijednost odnosi se na manje snage motora (oko 1kW)
Rotorski napon
dok rotor miruje (s=1), u njemu okretno polje inducira napon E20 nakon to se rotor pone vrtjeti, mijenja se relativna brzina okretnog polja statora prema rotoru, a napon E2 mijenja se prema: E2 = E20 s pri relativnoj brzini 0, tj. s=0, nema napona u rotoru, nema struje, sila ni momenta pa motor ne moe raditi pri s=0. Samo pri razliitim brzinama vrtnje polja i rotora postoji inducirani napon i struje u rotoru. Zbog toga naziv asinkroni motor.
Rotorska struja
Struju u rotoru odreuju inducirani napon E2 i impedancija rotora Z2:
I2 = E2 = Z2 sE20 R22 + X22 (s)
f2=f1, s=1
I2 (s) =
E20 N2 fn2 f2 = E1 N1 fn1 f1 Zbog f2 = f1: E20 N2 fn2 = E1 N1 fn1 E2 napon faze statora E20 napon faze rotora fn1 i fn2 - faktori namota statora i rotora
R1 i X1 Xm
- statorski otpori i rasipna reaktancija - reaktancija magnetiziranja (predstavlja ulaneni magnetski tok stator-rotor)
R2 s
R2
R2
1 s s
11
nadomjesna shema se moe prikazati u obliku kojem se dade izvesti energetska bilanca motora:
R2 '
1 s s
struje, snage i momente moemo raunati primjenom nadomjesne sheme prazni hod motora na osovini nema optereenja, klizanje s<<, R2/s >>, I0 mala kratki spoj motora rotor zakoen ili miruje, klizanje s=1, Zk prema shemi, Ik vrlo velika optereenje na osovini klizanje malo (1-5%), struja prema nadomjesnoj shemi
I=
FER-ZESA ENE 2005/6
U1 Z
12
U kratkom spoju (zakoen rotor) moe se zanemariti poprena grana pa je struja rotora: U1 IK = (R1 + R2 ')2 + (X1 + X 2 ')2
13
14
gubici u eljezu rotora se zanemare zbog f2<< P okr = P2el+Pmeh P 2el = m2 I22 R2 P 2meh=m2 I22 R2 (1-s) / s gubici u namotu rotora razvijena mehanika snaga
m2 I22 R 2 s = 1 s 1 s m2 I22 R 2 s
P2el = P2meh
P2eL= s Pokr gubici u rotoru direktno su proporcionalni klizanju stroja, stoga s mora biti to manje za kvalitetan motor. Klizanje ne moe biti 0, ali treba biti malo (0,5-5%) Na primjer: - mali motori - srednji motori - veliki motori < 20 kW < 500 kW > 1000 kW s = 3- 5% s= 1,5-2% s= 0,5-1%
15
16
Za stvaranje okretnog mag. polja asinkroni stroj uzima iz mree jalovu snagu Q1 = m1 U1 I1 sin1 Prividna snaga motora je: S = m1 U1 I1
asinkroni trofazni motor, snaga 1000 kW napon 6000 V, frekvencija 50 Hz brzina vrtnje 1485 okr/min, cos=0,88 nazivna struja 115 A
17
Momentna karakteristika
M Pm e h (1 - s )P o k r Po k r m 2I2 2 R 2 P = = = = = = m eh sm sm s (1 - s ) s m = sm = R 2 2 s m 2E 2 0 2 R2 = s 2 + X 20 1 s 2 X 20
3 0 m 2 E 202 R 2 R 2 2 n s s
+
- zanemarili smo u nadomjesnoj shemi primarnu imp. Z1=R1+jX1 i dobili izraz u kojemu je razvijeni mehaniki moment na osovini funkcija samo jedne varijable s - ostali su parametri u nadomjesnoj shemi konstantni. Ako se uzme potpuna nadomjesna shema dobije se precizniji izraz za moment. Izradite za vjebu!
18
Mk Mn
0 1
n s
nmax smax
nn ns sn 0
na momentnoj karakteristici kljune su 3 toke: s= 1, n=0 - potezni moment ili moment kratkog spoja n= nn - nazivni moment s= sn, n= nmax - maksimalni moment s= smax,
FER-ZESA ENE 2005/6 19
Bitno je istaknuti da je moment u svakoj toci ovisan o kvadratu narinutog napona: M=f(U2 ) Openito momentna karakteristika izgleda prema slici.Na noj su karakteristina radna podruja: od s = 1 do s = 0 motorsko podruje rada, energija iz mree za s 0 generatorski rad, energija u mreu za s 1 protustrujno koenje, energija iz mre i kinetika energija gibanja mehanizama koi rotor
M = f(U2 )
20
Smjer vrtnje okretnog polja odreen je redoslijedom faza. elimo li ga promijeniti, dovoljno je meusobno zamijeniti prikljuke 2 od 3 fazna namota trofaznog motora. To se obino radi primjenom kontaktora (sklopnika). U, i W oznake stezaljki motora L1, L2 i L3 oznake faza mree K1 i K2 kontaktori (sklopnici)
K1
K2
U V W
21
22
23
ns =
60f1 p
ns ' =
60f1' p
Regulirati brzinu vrtnje znai mijenjati momentnu karakteristiku Mm u Mm' tako da njeno sjecite s karakteristikom tereta bude pri eljenoj brzini vrtnje n reg. Prema slici momentnu karakteristiku Mm smo promijenili tako da smo promijenili sinkronu brzinu vrtnje motora ns u ns' mijenjajui frekvenciju struja koje teku kroz namote statora:
24
i ona se moe regulirati (namjetati) promjenom frekvencije f1, broja pari polova p i promjenom klizanja s mijenjanje broja pari polova je mogue u grubim iznosima, Npr.: za f= 50 Hz p=1, sinkrona brzina je 3000 okr/min p=2, sinkrona brzina je 1500 okr/min p=3, sinkrona brzina je 1000 okr/min esto se koristi u praksi i to najee kod primjene u stroju za pranje rublja. Motor sadri dva namota, jedan s 2p=2, a drugi s 2p=12 (14). Vrlo je jednostavno i za primjenu prihvatljivo tehniko rjeenje.
25
Primjer karakteristika polno preklopivog motora: 2p = 6 i 2p = 2 Princip promjene broja polova motora zasnovan na prespajanju jednog namota statora u omjeru 1:2 naziva se Dahlanderov namot.
26
Suvremena tehnologija (poluvodika energetska elektronika) omoguava regulaciju napona u irokim granicama. Energetski gledano, ovakva regulacija nije optimalna jer su gubici energije neizbjeni.
FER-ZESA ENE 2005/6 27
n=
60 f1 (1 s) p
ali se u motoru zbog promjene frekvencije dogaaju i promjene magnetskog toka (indukcija) to utjee na promjene razvijenog momenta i ima ogranienja U1E1=4,44 N f1 B S
Promjenimo li frekvenciju f1 ne mijenjajui napon, doi e do promjena indukcije B odnosno mag. toka . Poveanje B nije mogue zbog zasienja mag. kruga, a smanjenjem (pri poveanju f1) smanjuje se moment motora to opet nije dozvoljeno. Zbog toga se regulira po zakonu: U1 E1 = = konst. f1 f1
28
Tj. istovremeno treba mijenjati napon i frekvenciju. Pri takvoj promjeni, koja se zove skalarna regulacija, momentne karakteristike izgledaju prema slici:
29
30
f1 je osnovna frekvencija za koju je graen motor. Smanjivanje frekvencije f1 daje nacrtanu karakteristiku U21 / f21= konst. ,tj. smanjen je napon i frekvencija u odnosu U / f =konst. Poveanje frekvencije f1 na f2 nije mogue po zakonu U / f = konst. jer je i napon za odreeni motor odreen gornjom granicom U = Un. Zbog poveanja frekvencije f1 na f2, a nepromijenjenog napona, smanjen je magnetski tok u motoru i razvijeni moment. To je tzv. podruje slabljenja mag. toka
FER-ZESA ENE 2005/6 31
L1 L2 L3 U1, f1 fiksno
invertor(tiristorski, tranzistorski, ...) U2, f2 promjenjivo po zakonu U / f = konst. ili po nekom drugom
Principna shema regulacije brzine vrtnje kaveznog asinkronog motora Pretvara frekvencije i napona
FER-ZESA ENE 2005/6 32
Dok rotor miruje, njegovo je klizanje prema direktnom i inverznom protjecanju stvorenim strujom namota statora jednako: sd = si = 1
Okretna protjecanja d i i imaju jednake amplitude i brzine vrtnje, ali suprotnog smjera:
33
Struje i momenti su jednaki za direktni i inverzni sistem, dok rotor stoji, tj. s=1, iz ega rezultira da je ukupni moment jednak nuli.
Md moment direktnog protjecanja Mi moment inverznog protjecanja Md + Mi ukupni moment jednofaznog motora
im se motor pokrene iz mirovanja prevladava jedno okretno polje i motor razvija moment kojim moe savladati teret i nastaviti vrtnju.
34
Problem poteznog momenta jednofaznog motora rjeava se tako da se ugradi pomona faza za zalet koja je prostorno pomaknuta prema tzv. glavnoj fazi za neki kut, a fazni pomaci struja kroz fazne namote ostvaruju se dodavanjem kapaciteta, omskog otpora ili induktiviteta u pomonu fazu. Dodavanjem kondenzatora u pomonu fazu dobije se jednofazni motor s pomonom fazom za zalet simboliki prikazan na slici.
g p
g g p p
Vano je postii to vei fazni pomak izmeu struja glavne, Ig, i pomone Ip faze.
FER-ZESA ENE 2005/6
35
36
os glavne faze
gd gi
gd
Ig g
i
pd
os pomone faze Ip p
gi
pi
Ukupno direktno protjecanje d je vee od inverznog pa se rotor vrti u smjeru toga protjecanja. Okretno rezultantno magnetsko polje vrti se uvijek u smjeru od faze u kojoj struja prethodi naponu prema fazi u kojoj struja zaostaje. Iz toga se moe zakljuiti na koji se nain moe reverzirati kondenzatorski motor.
FER-ZESA ENE 2005/6 37
Reverziranje kondenzatorskog motora promjenom smjera struje u pomonoj fazi (razliit broj zavoja glavne i pomone faze)
FER-ZESA ENE 2005/6 38